Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković"

Ime i prezime: Lucija PerkovMatični broj : 362-KTSmjer: Kultura i turizam

Turizam u JugoslavijiEsej

Predmet: Povijest dokolice i turizmaMentor: Doc. dr. sc. Igor Duda

Pula, lipanj 2013.

UVOD

Turistička potražnja je prošla i još uvjek prolazi kroz impresivni rast kao rezultat

sljedećih faktora: priznavanja prava na odmore i praksa plaćenog odmora, rast slobodnog

vremena uslijed radne uštede kroz inovacije, društvene politike u većini industrijaliziranih

zemalja, promoviranje lokalnog turizma među svim uzrastima i slojevima društva, povećanje

neto osobnih dohodaka, te ponuda na tržištu rada koja se može pripisati domaćem i

međunarodnom turizmu. Društveno-ekonomska važnost turizma kroz povijest se konstantno

povećavala, te je trend turizma doživio prijelaz iz sekundarnog i primarnog sektora u uslužnu

djelatnost. To je dovelo do sve jasnijeg obrasca turističke potrošnje domaćih i stranih turista i

izletnika: u odnosu na turističke aktivnosti, komercijalne (hotel, kafe bar, restoran,

odmori/usluge putovanja) i nekomercijalne (druga mjesta boravka, posjete obitelji i

prijateljima), troškovi vezani za putovanja (lokalne usluge, prijevoz, suveniri, tradicionalna

umjetnost i sl.), troškovi prijevoza između mjesta stanovanja i turističkog odredišta.

Sve navedeno se odrazilo pozitivno na ekonomski efekt turizma koji prate takvu potrošnju:

novoostvarena vrijednost vezana za turističke aktivnosti, sekundarni efekti na druge sektore

ekonomije (poljoprivredno-prehrambena industrija, energija, transport, industrija, trgovina

itd.) čija proizvodnja raste kao rezultat turističke aktivnosti (višestruki efekt, indirektna

novoostvarena vrijednost), doprinos međunarodnog turizma bilanci plaćanja, pomoć u

financiranju vlastitog duga (neto priznanice u stranoj valuti), razvoj regionalnog

uravnoteženog turizma, direktni i indirektni porezi, prihodi državnih poduzeća, privatni

sektor, poduzeća i domaćinstva, financiranje infrastrukture, lokalna ulaganja neto viškova u

stranoj valuti, stvaranje radnih mjesta i sl.

Ovaj esej će se baviti razvojem turizma u Jugoslaviji od šezdesetih do osamdesetih godina

prošlog stoljeća, socijalnim i kulturalnim promjenama pod utjecajem turizma. Esej je pisan na

osnovu proučene literature Turizam Jugoslavije- danas i sutra (skup znanstvenih radova iz

1985. i 1989) koje je izdao Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku.

TURIZAM U JUGOSLAVIJI

Jugoslavija je u 1984. godini ostvarila turistički promet od 7,2 milijuna turista i 42,3

milijona njihovih noćenja, što je tada značilo da je tada broj stranih turista u odnosu na

prethodnu 1983. godinu narastao za 21,5% , a broj njihovih noćenja za 19,6%. Ovaj činjenica

je tada značila da je devizni prihod narastao za čak 25% u samo godinu dana. S tim

rezultatima Jugoslavija je sudjelovala sa 2,40% u ukupnom svjetskom međunarodnom

prometu, dok je 1960. godine ta brojka bila znatno manja sa svega 1,21%. Jugoslavenski

turizam doživio je svoj procvat u razdoblju od 1965. godine do 1975. godine. Zlatna godina

Jugoslavenskog turizma bila 1970. godina sa 3% udjela u ukupnom svjetskom

međunarodnom turizmu. Stagnaciju je Jugoslavenski turizam doživio od 1976. do 1984.

godine, a posebno u 1982. I 1983. godini. Narodna Banka Jugoslavije 1984. godine je

registrirala 1,1 milijardi US dolara, što je bilo 1,1 % od ukupne dobiti koje su ostvarile sve

turističke zemlje te godine. Što se tiče domaćeg turizma, njegova tendencija je bila znatno

povoljnija u odnosu na strani turizam u godinama stagnacije inozemnog turizma. Procjenjuje

se da je 1984. godine domaći turistički promet iznosio oko 135 milijuna noćenja.

U razvoju koncipiranja turističke ponude pratila se turistička potražnja u inozemnom

turizmu, postavljaju se neka važna pitanja koja se trebaju imati u vidu u budućem razvoju

Jugoslavenske turističke ponude, pokušavaju se sagledati indikatori za razvoj turizma na bazi

globalnih predviđanja razvoja turizma u svijetu i na taj način planiraju se dugoročne

mogućnosti razvoja koje će sadržavati petogodišnji planovi države.

Turizam je, kako u ostatku svijeta, tako i u Jugoslaviji donio promjene u svim sferama

društvenog života – od odnosa proizvodnje i socijalne stratifikacije, preko stila života do

ideoloških orjentacija. Moglo se uočiti da Jugoslavija kao receptivno tržište prolazi kroz

promjene usvojene utjecajem turizma. Turistička djelatnost je kompletno preobrazila

jadransko područje, te je Jadran doživio moderni urbani razvoj, ekonomsi rast, izgradnju

infrastrukture, porast zaposlenosti, viši stupanj obrazovanja stanovništva itd. Uz pozitivne

učinke turizma, na Jadranu se uslijed raznih učinaka turizma i pojavila tzv. siva ekonomija,

tako je lokalno stanovništvo počelo iznajmljivati neprijavljene apartmane, pružalo je različite

usluge i distribuirali su se različiti proizvodi iz kućne radinosti.

Uslijed razvoja turizma došlo je do drastičnog preobražaja u sferi prostorne pokretljivosti,

osobito na relaciji selo-grad, homogenizira se stil života i društvene svijesti unutar različitih

slojnih, profesionalnih i rezidencionalnih društvenih grupa. Relativno nagli prijelaz iz težačke

u turističku ekonomiju omogućio je prijelaz na tzv. standardni paket potrošnje modernog

srednjeg sloja koji kupuje tehnička potrošna dobra, od kućanskih aparata do raznih uređaja,

automobila, čamaca, te živi u znatno boljim stambenim uvjetima. Jugoslavensko društvo

poprima karakteristike modernih industrijskih društava, 1985. godine čak 66,4% ispitanika

posjeduje devizni račun kao oblik štednje, od toga veći dio stanovništva koji dolaze iz turističi

razvijenih sredina. Pristupačniji devizni priljev je modificirao usvajanje potrošačkog stila

života, tako pripadnici različitih slojeva društva vode sloju primjeren životni stil, čije su

komponente: obrasci potrošnje, način provođenja slobodnog vremena i socijabilnost.

Tradicionalni sloj života poljoprivrednika na području turističkog razvoja daleko je odmakao,

pa se domaćinstva bave dodatnom turističkom djelatnošću u želji da ostvare viši životni

standard. Čak 29% ispitanika iz manjih turističkih naselja živi stilom srednjeg sloja društva.

Razvoj turizma uzrokovao je promjenu ekonomske, te šire socijalno-kulturne funkcije i

statusa naselja. Nova privredna funkcija i s njom povezane djelatnosti uzrokovale su rast

urbanog centra i i promjenu njegovih socijalno-psiholoških karakteristika, kao i promjene u

životu ostalih naselja, promjene u funkciji „susjedskih“ odnosa i sl. Tradicionalna

poljoprivredna naselja, osobito u zaleđu gube značaj i bitno mjenjaju svoj socijalno-psihološki

lik- od ranije zatvorenih i integriranih korpusa sa stabilnim dnevnim ritmom difuzne veze rada

i dokolice i druženja u primarnim grupama sve više nastaju otvorena i deintegrirana naselja ,

koje stanovnici napuštaju mahom zbog rada u turizmu. Istodobno, bivša mirna i stabilna

primorska naselja razvojem turizma mahom su se transformirala u manja ili veća turistička

središta.