trajanje pritvora u svjetlu meĐunarodnih · pdf fileodnosno novija sudska praksa europskog...

Click here to load reader

Post on 06-Feb-2018

220 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 551

    Z. urevi, D. Tripalo: Trajanje pritvora u svjetlu meunarodnih standarda...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 551-596.

    UDK 343.126 342.565.2(497.5)

    341.231.145(4)Primljeno 24. studenoga 2006.

    Pregledni znanstveni rad

    Dr. sc. Zlata urevi*

    Draen Tripalo**

    TRAJANJE PRITVORA U SVJETLU MEUNARODNIH STANDARDA TE DOMAEG PRAVA I PRAKSE

    Autori se u radu bave pritvorom kao mjerom kojom se oduzima te-meljno ljudsko pravo na slobodu iz aspekta meunarodnopravnih in-strumenata za zatitu ljudskih prava, judikature Europskog suda za ljud-ska prava, pravnih akata Vijea Europe i Europske unije, judikature Ustavnog suda i Vrhovnog suda RH. Utvruju se i obrazlau temelj-na naela i pretpostavke odreivanja i trajanja pritvora u europskom konvencijskom pravu kao i domaem pravnom poretku, s posebnim na-glaskom na uvjete za produljenje pritvora. Osim materijalnopravnih uvjeta za ukidanje pritvora kao to su prestanak osnova za pritvor i naelo razmjernosti, vanu ulogu u ogranienju trajanja oduzimanja slobode pritvorom imaju rokovi trajanja pritvora za pojedini stadij po-stupka i ukupno za cijeli postupak. Stoga je vaan dio rada posveen rjeavanju spornih pitanja raunanja rokova za pritvor sukladno odred-bama Zakona o kaznenom postupku te sudskoj praksi i smjernicama Vrhovnog suda RH.

    I. UVOD

    Problematika trajanja pritvora u radu je obraena sveobuhvatno i iz razliitih aspekata, ukljuujui materijalnopravne pretpostavke za trajanje pritvora kao i procesnopravne pretpostavke vezane za procesna prava, obrazloenje sudske odluke o pritvoru i rokove trajanja pritvora. Ureenje pritvora, kao mjere kojom se oduzima temeljno ljudsko pravo na slobodu, osniva se na meunarodnim instrumentima za zatitu ljudskih prava. Stoga se u bitnom dijelu rad bavi pretpostavkama za odreivanje i trajanje pritvora koje

    * Dr. sc. Zlata urevi, docentica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

    ** Draen Tripalo, sudac Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

  • 552

    Z. urevi, D. Tripalo: Trajanje pritvora u svjetlu meunarodnih standarda...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 551-596.

    je postavila Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odnosno novija sudska praksa Europskog suda za ljudska prava, a koje pred-stavljaju dio unutarnjeg poretka Republike Hrvatske. Posebno se razmatraju ope pretpostavke za oduzimanje slobode sukladno lanku 5. Konvencije, zatim konvencijske obveze zakonodavca pri ureenju pritvora s obzirom na pretpostavku okrivljenikove nedunosti, naelo razmjernosti, pritvorske osno-ve, procesna prava kao i uvjeti za cjelovito garantiranje prava na sudsko ospo-ravanje zakonitosti pritvaranja. Osim kroz Europski sud, Vijee Europe svoje je aktivnosti u podruju oduzimanja slobode pritvorom izvodilo i donoenjem preporuka te djelovanjem Komiteta za prevenciju muenja i nehumanog i poniavajueg postupanja ili kazne. Ureenje pritvora, zbog uoene diskri-minacije graana Europske unije iz drugih drava lanica u odnosu prema vlastitim dravljanima, dolo je i na agendu Europske unije. U okviru aktiv-nosti na stvaranju europskog podruja slobode, pravde i sigurnosti, Europska je komisija u ovoj godini predloila okvirnu odluku o meusobnom priznanju sudskih odluka o odreivanju mjera nadzora nad okrivljenicima kao alterna-tive pritvoru. Trajanje pritvora u hrvatskom kaznenom postupku razmatra se iz aspekta zakonskih propisa kao i judikature Ustavnog suda RH i Vrhovnog suda RH. Utvruju se i obrazlau temeljna naela i pretpostavke odreivanja i trajanja pritvora u domaem pravnom poretku s posebnim naglaskom na uvjete za produljenje pritvora. Osim materijalnopravnih uvjeta za ukidanje pritvora kao to su prestanak osnova za pritvor i naelo razmjernosti, vanu ulogu u ogranienju trajanja oduzimanja slobode pritvorom imaju rokovi trajanja pritvora za pojedini stadij postupka i ukupno za cijeli postupak. Stoga je vaan dio rada posveen rjeavanju spornih pitanja raunanja rokova za pritvor sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku te sudskoj praksi i smjernicama Vrhovnog suda RH.

    II. PRAVO NA SLOBODU KAO TEMELJNO LJUDSKO PRAVO

    Pravo na slobodu u smislu zatite osobne slobode pojedinca od arbitrarnog posezanja drave neki autori smatraju najvanijim temeljnim ljudskim pra-vom.1 Iako je ijedno pravo teko usporeivati i uzdizati iznad prava na ivot, navedena argumentacija prihvatljiva je iz aspekta teine posljedica koje su kroz povijest izazvane njegovim krenjem nezakonitim i dugotrajnim zatoenjima kao i iz aspekta obveza drave za njegovu regulaciju. Pravo na ivot kao i zabrana muenja apsolutna su ljudska prava koja sukladno meunarodnim

    1 Bingham, Tom (2003), Personal Freedom And The Dillema Of Democracies, International and Comparative Law Quarterly, October, LexisNexis(TM) Academic

  • 553

    Z. urevi, D. Tripalo: Trajanje pritvora u svjetlu meunarodnih standarda...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 551-596.

    dokumentima o ljudskim pravima ne poznaju iznimke. Meutim, pravo na slobodu temeljno je ljudsko pravo koje je pod odreenim uvjetima derogabil-no u mirnodopsko doba, a u vrijeme rata i drugog izvanrednog stanja doputa se njegovo oduzimanje i izvan zakonskih pretpostavki.2 I upravo zato to ne moe biti apsolutno, ono je istinski i pravi objekt zatite drave i njezina prav-nog poretka.

    Pravo na slobodu smatra se i najstarijim ljudskim pravom. Ono je kao ljud-sko pravo ustanovljeno jo 1215. godine u prvom dokumentu ustavnopravnog karaktera srednjovjekovne Engleske Magna Carta. Nadalje je njegova kon-stitucionalizacija na meunarodnopravnoj razini slijedila kroz habeas cor-pus, engleski srednjovjekovni sudbeni nalog za ocjenu zakonitosti uhienja; lanak 7. Deklaracije o pravima ovjeka i graanina iz 1789. godine kojom nije samo proklamirano pravo ve i propisan nain njegove zatite; 1791. go-dine V. amandman Ustava Sjedinjenih Amerikih Drava propisao je da nitko ne smije biti lien ivota, slobode i vlasnitva bez pravinog postupka; zatim univerzalnim meunarodnim dokumentima Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima kao to su Opa deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine i Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966; regionalnim dokumentima o ljudskim pravima kao to su Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine, Povelja o temeljnim pra-vima u Europskoj uniji iz 2000. godine, Amerika deklaracija o pravima i dunostima ovjeka iz 1948. godine, Afrika povelja o pravima ovjeka i na-roda iz 1981. godine, Opa islamska deklaracija o ljudskim pravima iz 1981. godine te ustavi i povelje o ljudskim pravima pojedinih drava irom svijeta.

    III. EUROPSKO KONVENCIJSKO PRAVO O PRITVARANJU U KAZNENOM POSTUPKU

    1. Openito

    Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. najznaajniji je pravni izvor ureenja pritvorskog prava u Europi.3 Autentina tumaenja njezinih odredaba, koja daje Europski sud za ljudska prava, stvorila su korpus konvencijskog prava o pritvoru koji je zahvaljujui svom opsegu te obvezujuem pravnom uinku za nacionalne poretke oblikovao u znaajnoj mjeri pritvorsko pravo drava Vijea Europe.

    2 V. l. 15. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i l. 17. Ustava Republike Hrvatske.

    3 Usporedni pregled normi Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima i Europske konvencije koje se odnose na uhienje i pritvor v. Josipovi, Ivo (1998), Uhienje i pritvor, Zagreb: Targa, 29-37 [te Krapac, Davor (2006), Zakon o kaznenom postupku, VI. izdanje, Narodne novine, Zagreb, Uvodne napomene uz glavu IX.].

  • 554

    Z. urevi, D. Tripalo: Trajanje pritvora u svjetlu meunarodnih standarda...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 551-596.

    Zatita prava na slobodu ureena je lankom 5. Europske konvencije. Nji-me se jami pojedincu pravo na osobnu slobodu od arbitrarnih uhienja, pri-tvaranja, zatvaranja i drugih mjera dravne vlasti kojima se oduzima sloboda. Pravo na slobodu nije apsolutno ljudsko pravo pa u cilju njegove zatite Kon-vencija propisuje uvjete pod kojim drava moe pojedincu oduzeti slobodu koji se mogu podijeliti u etiri skupine.

    Prvo, u odredbi l. 5. Konvencije taksativno se nabrajaju sluajevi u koji-ma je doputeno osobi oduzeti slobodu, kao to su izvrenje kazne zatvora, uhienje i pritvaranje radi izvrenja sudskog naloga ili u kaznenom postupku, spreavanje zaraznih bolesti, oduzimanje slobode osoba s duevnim smetnja-ma, alkoholiara, ovisnika o drogi ili skitnica, zbog nezakonitog ulaska u zemlju, protjerivanja ili izruenja (l. 5. st. 1.a-f). Europski sud je rekao da je lista sluajeva u kojima se doputa oduzimanje slobode konana te da je jedi-no njihovo usko tumaenje sukladno cilju i svrsi te odredbe.4 Ovlast drave na oduzimanje slobode osobe protiv koje se vodi kazneni postupak propisana je odredbom l. 5. st. 1.c Konvencije prema kojoj: Nitko se ne smije liiti slo-bode, osim u sljedeim sluajevima i u postupku propisanom zakonom: c) ako je zakonito uhien ili pritvoren radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo ili kad je razumno vjero-vati da je to nuno radi spreavanja izvrenja kaznenog djela ili bijega nakon njegova poinjenja. Ta odredba doputa uhienje i pritvor samo u kontekstu kaznenog postupka zbog poinjenih kaznenih djela u prolosti. Pritvaranje zbog spreavanja buduih kaznenih djela odnosno preventivni pritvor kri l. 5. st. 1. Konvencije.5

    Drugo, oduzimanje slobode u navedenim sluajevima mora biti zakoni-to, pod ime se razumije postojanje valjanog zakonom propisanog materijal-nopravnog temelja odnosno opravdanih razloga u konkretnom sluaju koji iskljuuju arbitrarnost nadlenih tijela. Iz navedene odredbe toke c vidi se da

View more