TOLERANCIJA I NENASILJE

Ministarstvo obitelji, branitelja i

međugeneracijske solidarnostiObiteljski centar Virovitičko-podravske županije

TOLERANCIJA Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i

uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira.

UNESCO

NENASILJE

Načelo ponašanja na temelju kojeg se odriče od nasilja kao sredstva političkog djelovanja.

Nenasilno djelovanje temelji se na borbi protiv nasilja pod raznim njegovim oblicima; direktnim i/ili strukturalnim i to sredstvima koja isključuju bilo koji oblik direktnog nasilja.

NENASILJE JE AKTIVNA IMENICA!

ISTRAŽIVANJE

Obiteljski centar je proveo istraživanje o percepciji nasilja u svim osnovnim školama Virovitičko-podravske županije

povezao je percepciju nasilja sa stavovima mladih

ISTRAŽIVANJE

stav “Superiornost” je povezan s svim kategorijama nasilnog ponašanja• mijenjajući stav, učeći toleranciji

i suradnji, utječemo na same izvore nasilnih ponašanja

RAZLOZI NASILJARazlog tome je ne ljubav. djevojčica, 9 godinaRazlog nasilja među djecom je da ako je netko siromašan da mu se svi smiju. S

njime se nitko neće igrati, pričati i nitko mu neće pomoći. djevojčica, 9 godinaRazlozi nasilja među djecom su nikakvi. dječak, 9 i pol godinaRazlozi su razni: možda od žalosti ili ljutnje, no molim vas da to izbjegavate jer se

može dogoditi zlo. djevojčica, 10 godinaRazlozi nasilja među djecom su što neki misle da su bolji od drugih. Zato

odbacuju drugu djecu. djevojčica, 10 godinaNajčešći su razlozi zbog neprijateljstva, ako jedno dijete ima nešto bolje od

drugog, ako je jedno dijete slabije u učenju ili ako se ne tuče kao drugo dijete. djevojčica, 10 godinaJa mislim da je razlog nasilja među djecom loš odgoj. Kada roditelji maltretiraju

djecu, tuku ih, pa oni (u školi, itd) tako maltretiraju sve oko sebe. djevojčica, 12 godina

RAZLOZI NASILJAJa mislim da su razlozi tome čista dosada i neki, koji se prave frajeri pa mogu

raditi što hoće. dječak, 10 godinaRazlozi nasilja su inače odijevanje ili ako je dijete siromašno, a nekad čak i

nema razloga djevojčica, 10 godinaDjeca su ponekada ljubomorna pa se zbog toga tuku. djevojčica, 11 godinaRazlozi nasilja među djecom su ti što djeca žele da odrasli obrate pozornost

na tog pojedinca. Tomislav Macan, 11 godinaA razlozi su da djeca skrenu pozornost starijih na sebe, i da pokažu kako su

jači i bolji od drugih. dječak, 11 i pol godinaJedna moja "prijateljica" je zadirkivala curu iz četvrtog razreda zato što je

nosila, po njezinom mišljenju, neodgovarajuće cipele. Tog sam dana vidjela njezino pravo lice.

djevojčica, 12 godina

SUKOB – NASILJE – ZLOSTAVLJANJE

Sukob (među odraslima ili sukob između djece) je posljedica različitosti u mišljenjima, željama, opažanju, vjerovanju, stavovima. Sam po sebi sukob nije ni pozitivan ni negativan. Sukob je prilika za napredak, može završiti tako da uključene strane dobiju.

Nasilje je oblik agresivnog ponašanja prema drugoj osobi, sebi ili imovini. Agresivno ponašanje je namjerno zadavanje ili nastojanje da se zada ozljeda, bol ili neugodnost drugom biću. Neovisno da li se radi o fizičkoj ili psihičkoj boli.

Zlostavljanje je nasilje (ili oblik agresivnog ponašanja) koje traje duže vrijeme, opetovano je usmjereno na istog učenika (uglavnom slabijeg) od strane jednog učenika ili grupe (najčešće 2 – 3 učenika zlostavljaju jednog) – nerazmjer moći

NASILNIKNASILNIK ŽRTVA NASILJAŽRTVA NASILJA

agresivan (i prema nastavnicima i roditeljima),

impulzivan

plašljiva i nesigurna, oprezna, osjetljiva, tiha

prosječno ili malo ispodprosječno omiljeni.

prezaštićivana od roditelja

pozitivno mišljenje o sebi, potreba za korišću (materijalnom)

nema prijatelja, ima manjak samopoštovanja

neprijateljstvo prema okolini, manjak empatije

reagira plačem i povlačenjem

želja za vladanjem, moći nije agresivna (osim rijetkih)

ZAPAMTITE!

nasilje je KORISNOKORISNO

NE  REAGIRATI  NE  REAGIRATI 

=  S U G L A S I T I  S E =  S U G L A S I T I  S E

NASTANAK PONAŠANJA

stav + mogućnost + procjena djelotvornosti stav + mogućnost + procjena djelotvornosti = ponašanje= ponašanje

STAV – osobno uvjerenje, dobiva se kroz odgoj i usvajanje pravila društva

MOGUĆNOST – trenutna situacija u okoliniPROCJENA DJELOTVORNOSTI – što ja time

dobivam

kad je sve troje u plusu, tek tada kad je sve troje u plusu, tek tada dolazi do ponašanjadolazi do ponašanja

s t

a v o v i

ponašanjarijeđerijeđe češćečešće

slabijislabijiNema stava – nema ponašanja

NENASILJE

Nema stava – ima ponašanjaEKSPRESIVNO PONAŠANJE

KARAKTERISTIČNO ZA PUBERTET

jačijači

Ima stava – nema ponašanjaNASILNI STAVOVI POSTOJE,

ALI JE KORIGIRAJU ZBOG NORMI I/ILI KAZNI -

SOCIJALIZACIJA

Ima stava – ima ponašanjaNASILJE

ŠTO UČINITI?

1. Reagirati na svakisvaki oblik nasilja.

2. Izrada razrednih pravila uz uvjet sustavnog uz uvjet sustavnog reagiranja na kršenjereagiranja na kršenje. U razredna pravila treba svakako uključiti i dati poseban naglasak pravilima protiv nasilništva. Da bi bila djelotvorna neophodno je da učenici kroz različite vježbe, rad u malim grupama i diskusiju, SAMI dođu do njih. Za učinkovitost pravila protiv zlostavljanja, potrebno je reagirati na njihovo kršenje.

3. Gradnja boljih odnosa, povezanosti i bliskostiboljih odnosa, povezanosti i bliskosti među učenicima u razredu i cijeloj školi. Provoditi kontinuirane i ciljane odgojne radionice na satu razrednog odjeljenja za razvijanje grupne povezanosti, suradnje, bliskosti te komunikacijskih i drugih životnih vještina. Organizirati vršnjačku pomoć u učenju, te poticati suradnju među razredima.

4. Potrebna je Prisutnost odraslihPrisutnost odraslih na hodnicima, šetanje ispred razreda pod odmorom, na igralištu, blizu WC-a i športske dvorane, bitno smanjuje zlostavljačko ponašanje. Učenici se nerijetko žale da ih učitelji pod odmorom uopće ne obilaze, da ih ne poznaju, ne znaju što se njima dešava, da ne pokazuju interes i nemaju kontakta sa njima.

ŠTO UČINITI?

5. Stvoriti stav da je razgovaranje o problemurazgovaranje o problemu bitno. Utvrđeno je da učenici imaju svoje razloge što ne govore o nasilju. Ankete su pokazale da mnoga djeca šute, jer iz iskustva znaju da su odrasli najčešće nezainteresirani ili smatraju da nemaju vremena za to

6. Djeca uče po modeluuče po modelu. Stoga je kod odraslih važna:a) svjesnost svojih postupaka, b) istinsko prihvaćanje da su greške prirodna i životna

stvar,c) spremnost na učenje i razvijanje, d) prihvaćanje savjeta, nezadovoljstava i prijedloga

učenika, roditelja i kolega kao nove mogućnosti ili podsjetnik, a ne kao nepovjerenje u našu kompetenciju  -  ključno za razvijanje dječjeg kompetentnog ponašanja.

ŠTO UČINITI?

7. Zanimljivo je da se pokazalo da dijete koje je kod kuće naučilo određene neprihvatljive oblike ponašanja, u školi nerijetko nauči konstruktivne oblike ukoliko u školi ima njemu važnu odraslu osobuvažnu odraslu osobu od povjerenja koja u svom ponašanju dosljedno primjenjuje model ponašanja koji traži od učenika.

8. Uporno tražiti potporu i suradnjupotporu i suradnju. Koliko god se nekad činilo bezuspješno , potrebno je da nastavnici ustraju u traženju potpore u rješavanju problema od roditelja, stručnih suradnika, drugih nastavnika, udruga, stručnjaka izvan škole i drugih osoba u lokalnoj zajednici.

ŠTO UČINITI?

9. Osiguravanje mogućnosti razvijanja dobrih međuljudskih vještinameđuljudskih vještina za svu djecu u školi (komunikacijskih vještina, suosjećanja, vještina rješavanja sukoba, …).

10. Na razini cijele škole (ili obitelji) stvarati podržavajući i uključujući kontekstkontekst u kojem se NASILNIČKO PONAŠANJE NE TOLERIRA

ŠTO UČINITI?

ŠTO SMO VIDJELI NA RADIONICAMA U VAŠOJ ŠKOLI?

visoku motivaciju sposobnost empatije intelektualno razumijevanje

problema dobru poučenost o

temama nasilja i tolerancije upornost

ŠTO BI BILO DOBRO RAZVIJATI suradnjusuradnju (različitim grupnim zadacima,

grupnim obavezama, grupnim radom na nastavi…)

sposobnost samoevaluacijesamoevaluacije djece – svatko čini ono što misli da mu je korisno. Procjenom korisnosti nekog nasilnog ponašanja (plusova i minusa) može se razviti motivacija za određeno ponašanje

podučavati nove oblike ponašanjanove oblike ponašanja (neka ponašanja su ukorijenjena jer su česta i često viđena), te primijetiti svaki pokušaj upotrebe istih

poticati razvijanje vještina aktivnog aktivnog slušanjaslušanja

upornostupornost – nastavnici učiti od djece

ŠTO BI BILO DOBRO RAZVIJATI

HVALA NA HVALA NA VAŠOJ PAŽNJI!VAŠOJ PAŽNJI!