učitelji likovne kulture

Download Učitelji Likovne kulture

Post on 19-Jul-2015

395 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Uitelji Likovne kulture

Uloga nastavnika likovne kulture u budunosti LK15. svibnja 2009. 9:30Ponukana dogaajima unatrag zadnjih mjesec-dva imam potrebu napisati neto to se odnosi na budunost LK. U razgovoru s mnogim uiteljima, vezano za nakanu ministarstva da ukine udbenike LK, ula sam mnoge stavove o problematici likovne kulture. Mnogi nastavnici su zavidno hrabri i spremni na akciju, to se pokazalo i osnivanjem ove stranice. Naalost drugi kolege su iz razliitih razloga izgubili volju za borbom i na prvi pogled ne moemo im to zamjeriti situacija u kolstvu nije dobra, biti e vjerojatno jo gora. Zato je vano, po mom miljenju, rei ovo ako se mi (likovnjaci) neemo sami boriti za dostojanstvo i napredak svog predmeta, nee nitko drugi u nae ime. Sada je vrijeme kada politiarima znae jedino veliki brojevi. Mnogi nastavnici su mi rekli, za LK bi se trebali izboriti metodiari/izdavai/netko trei. Vie se ne moe oekivati da nekoliko jakih osoba ode na ministarstvo i zastupa sve nastavnike LK. Takve usamljene izaslanike ministarstvo vie ne slua. Politiarima znai jedino kada se moraju boriti s veom koliinom nezadovoljnih ljudi. Pretpostavljam da je ovaj kratki post namijenjen motiviranju nastavnika na aktivnije ukljuivanje u sve mogue rasprave, jer je konstantni pritisak jedino to moe dati rezultat. Vi, jo uvijek malobrojni, koji posjeujete ovaj blog, proslijedite link svojim kolegama; odluite se na razini aktiva poslati svoja miljenja ministarstvu, ukljuite se, ne posustajte jedino upornou moemo postii bolje uvjete. Lijep pozdrav, Jelena Braun, prof. likovne kulture11. LIK - ibensko-kninska upanija3. travnja 2009. 17:57Jedanaesti LIK, upanijsko natjecanje-izloba likovne kulture uenika osnovnih kola ibensko-kninske upanije nastavak je kulturne manifestacije koja uitelje likovne kulture, strunjake za obrazovanje, roditelje, uenike i iru javnost upoznaje s jedinstvenim likovnim govorom djeteta. Takoer, ovo natjecanje-izloba je prilika da u ovom uurbanom vremenu na trenutak zastanemo i jo jedanput uoimo i shvatimo znaaj likovne kulture u koli jer umjetnost oplemenjuje, pomae djeci razviti se drutveno i emotivno te im tako osigurava snagu da iziu na kraj sa kolskim obvezama i ivotom uope, pridonosi jaanju samosvijesti i samopotovanja, osjeaja za mjeru, ali i tenju za izvrsnou, razvija mnogo vrsta inteligencija , a time bolje i lake razumijevanje svijeta...

Tema-poticaj ovogodinjeg natjecanja je nadrealna stvarnost-slike iz snova. Uenici su se mogli koristiti kombiniranim likovnim tehnikama: kola/crtae tehnike, frota, grata. Od 333 pristigla rada Povjerenstvo je odabralo 50 djejih uradaka od 1. do 8. razreda za Dravno natjecanje-izlobu. Uratci otkrivaju bogatstvo unutarnjeg svijeta, raznolikost doivljaja, osobnosti, temperamenata i sposobnosti snalaenja u kombinaciji likovnih tehnika. Djeja mata, kreativnost, lakoa prenoenja i uobliavanja svojih misli, osjeajnih kreacija, radosti, problema te nepresuna energija je neto to iitavamo iz ovih likovnih uradaka. Biti dio ovog svijeta je privilegija nas uitelja. Zahvaljujemo svim uenicima, njihovim mentorima, gradskoj knjinici Juraj igori koji su nam omoguili ovu sveanost mate, boja, oblika i osjeaja i omoguili da svi na trenutak postanemo predivnog djejeg svijeta.

Voditeljica SV likovne kulture Ivana Rupi

Fotografije Stela uturi, profesorica likovne kulture

11. LIKRasprava o prijedlogu NOK-a, ibensko-kninska upanija1. travnja 2009. 20:02IZLAGANJA s okruglog stola o prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli odranog 26. veljae 2009. godine na sastanku lanova SV-a likovne kulture osnovnih kola ibensko-kninske upanije.

lanovi SV-a su na svom sastanku zakljuili da prihvaanje novog dokumenta o obrazovanju, njegovo usvajanje, a posebno njegovo provoenje zahtijeva veliku odgovornost svih ukljuenih. Izradu nacionalnog kurikuluma valja poduprijeti zato to se kurikulumskim pristupom uspostavlja cjelovit okvir za planiranje sustava opeg obrazovanja temeljenog na kompetencijama uenja kao temelja uspjenog cjeloivotnog uenja. Isto tako ga treba poduprijeti jer e hrvatski obrazovni sustav postati prepoznatljiviji i sukladniji s istim u drugim europskim zemljama koje su znatno ranije usvojile ovaj pristup. Posebno smo se u raspravi osvrnuli i raspravljali o naem, umjetnikom podruju. Svi sudionici rasprave zakljuili su da ovaj dokument zahtijeva znaajnu doradu i poboljanja jer je Nacionalni okvirni kurikulum temelj za izradu svih ostalih kurikulumskih dokumenta. Zakljueno je kako je potrebno:

Doraditi strukturu pojedinih odgojno-obrazovnih podruja. Postaviti jasniji odnos i vezu izmeu pojedinih odgojno obrazovnih-podruja. Objasniti dinamiku izrade i donoenja ostalih dokumenata koji proizlaze iz nacionalnog obrazovnog kurikuluma. Obrazloiti redefiniciju odgojno-obrazovnih ciklusa. Doraditi jasnije definicije ciljeva i metodologije izrade kurikuluma. Treba objasniti odnose novih predmeta s postojeim predmetima (ukupni dozvoljeni fond sati). Veze izmeu predmeta, meupredmetnih tema i kompetencija nisu dovoljno jasne. U dokumentu nisu naznaene posljedice uvoenja kurikulumskog pristupa za obrazovanje uitelja i nastavnika i njihov trajni profesionalni razvoj. Trebalo bi bolje odrediti suodnos nacionalnog kurikuluma, nacionalnog okvirnog kurikuluma, nastavnog plana i programa te predmetnog i kolskog kurikuluma.

Umjetniko podruje lanovi SV-a ocijenili su da NOK kao dokument koji bi trebao pridonijeti podizanju razine kvalitete odgoja i obrazovanja na svim stupnjevima ima pozitivne elemente razvojne politike obrazovanja orijentirane na ishode uenja, stjecanje kompetencija i na pristup uenju kojim se razvijaju sve sposobnosti. Meutim, ova razvojna dimenzija nije dovoljno jasna jer odgojno-

obrazovni ciljevi nisu postavljeni tako da odraavaju sve dimenzije i promjene u suvremenom drutvu. A to znai da nije uoena vanost i potreba za jaim oslanjanjem kurikuluma na predmete koji razvijaju kreativnost. Uloga umjetnosti u tom je smislu vana jer razvija sposobnost kreativnog izraavanja i kreativnog rjeavanja problema razliitim sredstvima izraavanja. Unato tomu, umjetniko obrazovanje i u prijedlogu NOK-a ostaje na marginama kurikuluma. On bi, dakle, trebao biti bolje izbalansiran jer umjetniko obrazovanje potie razvoj kreativnosti i stjecanje socijalnih, kulturalnih i fizikih vjetina. U sadraju NOK-a svaki bi predmetni kurikulum zasebno trebao biti detaljno opisan tako da se jasno prepoznaje njegova uloga i znaaj. 'Umjetniko podruje' u nacionalnom kurikulumu obuhvaa samo dvije umjetnosti: likovnu i glazbenu. to je s umjetnou pokretnih slika? Ona nije spomenuta i nema je niti kao naznake samostalnog dijela umjetnikog podruja. Vizualne umjetnosti i film, mediji i fotografija ne bi smjeli biti sadrajem jezinog podruja, ve umjetnikog. U NOK-u se pojavljuje novo kurikulumsko podruje 'Praktini rad i dizajniranje' kao zasebno podruje, odvojeno od umjetnikog. Njegov sadraj trebao bi se vezati uz umjetnost jer kako je praktini rad definiran, on sadri i estetsku dimenziju. Praktini rad bi trebao biti definiran moda kao 'Obrt i dizajn', a tako bi bio logino proirenje umjetnikog podruja i u duhu hrvatske tradicije. NOK nema okvirno planirani minimalni broj sati to nije dobro jer smo zabrinuti da se uvoenjem novih nastavnih predmeta ne ugrozi satnica postojeih predmeta i ne znamo hoemo li sve to je u opisu postignua uspjeti ostvariti u satnici koja nije naglaena. tovie, proireni pojam vizualnih/likovnih umjetnosti trebao bi vratiti jedan sat tjedno koji se izgubio 1996. g. Kurikulumom bi trebalo propisati i odgovarajue oblike suradnje izmeu kole i muzeja i slinih ustanova kako bi uenici obvezno ili u organizirani posjet izlobama. Svaki bi predmetni kurikulum trebao imati razraene didaktiko-metodike smjernice. NOK mora postaviti jasne zahtjeve i sauvati cjelovitost i istou svih predmeta pa tako i Likovne kulture. Likovni se zadaci ne smiju izvoditi u drugim predmetima vizualizacije i ilustracije radi. NOK bi trebalo uz ostale oblike pismenosti uvrstiti i vizualnu pismenost. Jer gledati - sluati znai i kao itati - pisati. Vizualna pismenost se sastoji od vizualnog miljenja i vizualne komunikacije, a razvija se uenjem. Razvitak ove kompetencije bitna je pretpostavka za normalan proces uenja svih predmeta.

Voditeljica SV-a likovne kulture

osnovnih kola ibensko-kninske upanije

Ivana RupiPrijedlozi o sadraju, poloaju i ulozi nastavnog predmeta Likovne kulture unutar NOK-a31. oujka 2009. 22:29DRAGE KOLEGICE/KOLEGE Ovih je dana na adresu MZO-a upueno nekoliko dopisa. U njima se nalazi osvrt na NOK ali i zapaanja i prijedlozi struke o poloaju predmeta Likovne kulture unutar naeg obrazovnog sustava. Tekstovi su nastali na osnovu naih zajednikih zapaanja na strunim aktivima te su kao takvi i potpisani.

Ovdje donosimo tri teksta: 1) Prijedlozi o sadraju, poloaju i ulozi nastavnog predmeta Likovne kulture unutar NOK-a 2) Osvrt i primjedbe uitelja likovne kulture 3) Doprinos raspravi o NOK-u

1. PRIJEDLOZI O SADRAJU, POLOAJU I ULOZI NASTAVNOG PREDMETA LIKOVNE KULTURE UNUTAR NOK-a

Potovani, Obraamo Vam se jer smatramo da se prijedlogom Nacionalnog Okvirnog Kurikuluma otvara mogunost uspjenog prilagoavanja nastavnog plana i programa potrebama suvremenog obrazovanja. Takoer vjerujemo da e kroz NOK likovna kultura dobiti mjesto koje joj pripada u dananjem naglaeno vizualnom drutvu.

Smatramo da bi se preciziranjem, sistematizacijom i povezivanjem odreenih sadraja mnoga mjesta u sustavu obrazovanja mogla poboljati te doprinijeti cjelovitosti obrazovanja i rastereenju uenika. Uzimajui u obzir nae iskustvo neposrednog rada u nastavi, ciljeve kojima tei suvremena nastava a predvia NOK, te vanost vizualnog odgoja u suvremenom drutvu smatramo sljedee:

1. Promjena naziva predmeta Likovna kultura u Vizualna kultura doprinijela bi j

Recommended

View more >