Uitelji Likovne kulture

Uloga nastavnika likovne kulture u budunosti LK15. svibnja 2009. 9:30Ponukana dogaajima unatrag zadnjih mjesec-dva imam potrebu napisati neto to se odnosi na budunost LK. U razgovoru s mnogim uiteljima, vezano za nakanu ministarstva da ukine udbenike LK, ula sam mnoge stavove o problematici likovne kulture. Mnogi nastavnici su zavidno hrabri i spremni na akciju, to se pokazalo i osnivanjem ove stranice. Naalost drugi kolege su iz razliitih razloga izgubili volju za borbom i na prvi pogled ne moemo im to zamjeriti situacija u kolstvu nije dobra, biti e vjerojatno jo gora. Zato je vano, po mom miljenju, rei ovo ako se mi (likovnjaci) neemo sami boriti za dostojanstvo i napredak svog predmeta, nee nitko drugi u nae ime. Sada je vrijeme kada politiarima znae jedino veliki brojevi. Mnogi nastavnici su mi rekli, za LK bi se trebali izboriti metodiari/izdavai/netko trei. Vie se ne moe oekivati da nekoliko jakih osoba ode na ministarstvo i zastupa sve nastavnike LK. Takve usamljene izaslanike ministarstvo vie ne slua. Politiarima znai jedino kada se moraju boriti s veom koliinom nezadovoljnih ljudi. Pretpostavljam da je ovaj kratki post namijenjen motiviranju nastavnika na aktivnije ukljuivanje u sve mogue rasprave, jer je konstantni pritisak jedino to moe dati rezultat. Vi, jo uvijek malobrojni, koji posjeujete ovaj blog, proslijedite link svojim kolegama; odluite se na razini aktiva poslati svoja miljenja ministarstvu, ukljuite se, ne posustajte jedino upornou moemo postii bolje uvjete. Lijep pozdrav, Jelena Braun, prof. likovne kulture11. LIK - ibensko-kninska upanija3. travnja 2009. 17:57Jedanaesti LIK, upanijsko natjecanje-izloba likovne kulture uenika osnovnih kola ibensko-kninske upanije nastavak je kulturne manifestacije koja uitelje likovne kulture, strunjake za obrazovanje, roditelje, uenike i iru javnost upoznaje s jedinstvenim likovnim govorom djeteta. Takoer, ovo natjecanje-izloba je prilika da u ovom uurbanom vremenu na trenutak zastanemo i jo jedanput uoimo i shvatimo znaaj likovne kulture u koli jer umjetnost oplemenjuje, pomae djeci razviti se drutveno i emotivno te im tako osigurava snagu da iziu na kraj sa kolskim obvezama i ivotom uope, pridonosi jaanju samosvijesti i samopotovanja, osjeaja za mjeru, ali i tenju za izvrsnou, razvija mnogo vrsta inteligencija , a time bolje i lake razumijevanje svijeta...

Tema-poticaj ovogodinjeg natjecanja je nadrealna stvarnost-slike iz snova. Uenici su se mogli koristiti kombiniranim likovnim tehnikama: kola/crtae tehnike, frota, grata. Od 333 pristigla rada Povjerenstvo je odabralo 50 djejih uradaka od 1. do 8. razreda za Dravno natjecanje-izlobu. Uratci otkrivaju bogatstvo unutarnjeg svijeta, raznolikost doivljaja, osobnosti, temperamenata i sposobnosti snalaenja u kombinaciji likovnih tehnika. Djeja mata, kreativnost, lakoa prenoenja i uobliavanja svojih misli, osjeajnih kreacija, radosti, problema te nepresuna energija je neto to iitavamo iz ovih likovnih uradaka. Biti dio ovog svijeta je privilegija nas uitelja. Zahvaljujemo svim uenicima, njihovim mentorima, gradskoj knjinici Juraj igori koji su nam omoguili ovu sveanost mate, boja, oblika i osjeaja i omoguili da svi na trenutak postanemo predivnog djejeg svijeta.

Voditeljica SV likovne kulture Ivana Rupi

Fotografije Stela uturi, profesorica likovne kulture

11. LIKRasprava o prijedlogu NOK-a, ibensko-kninska upanija1. travnja 2009. 20:02IZLAGANJA s okruglog stola o prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli odranog 26. veljae 2009. godine na sastanku lanova SV-a likovne kulture osnovnih kola ibensko-kninske upanije.

lanovi SV-a su na svom sastanku zakljuili da prihvaanje novog dokumenta o obrazovanju, njegovo usvajanje, a posebno njegovo provoenje zahtijeva veliku odgovornost svih ukljuenih. Izradu nacionalnog kurikuluma valja poduprijeti zato to se kurikulumskim pristupom uspostavlja cjelovit okvir za planiranje sustava opeg obrazovanja temeljenog na kompetencijama uenja kao temelja uspjenog cjeloivotnog uenja. Isto tako ga treba poduprijeti jer e hrvatski obrazovni sustav postati prepoznatljiviji i sukladniji s istim u drugim europskim zemljama koje su znatno ranije usvojile ovaj pristup. Posebno smo se u raspravi osvrnuli i raspravljali o naem, umjetnikom podruju. Svi sudionici rasprave zakljuili su da ovaj dokument zahtijeva znaajnu doradu i poboljanja jer je Nacionalni okvirni kurikulum temelj za izradu svih ostalih kurikulumskih dokumenta. Zakljueno je kako je potrebno:

Doraditi strukturu pojedinih odgojno-obrazovnih podruja. Postaviti jasniji odnos i vezu izmeu pojedinih odgojno obrazovnih-podruja. Objasniti dinamiku izrade i donoenja ostalih dokumenata koji proizlaze iz nacionalnog obrazovnog kurikuluma. Obrazloiti redefiniciju odgojno-obrazovnih ciklusa. Doraditi jasnije definicije ciljeva i metodologije izrade kurikuluma. Treba objasniti odnose novih predmeta s postojeim predmetima (ukupni dozvoljeni fond sati). Veze izmeu predmeta, meupredmetnih tema i kompetencija nisu dovoljno jasne. U dokumentu nisu naznaene posljedice uvoenja kurikulumskog pristupa za obrazovanje uitelja i nastavnika i njihov trajni profesionalni razvoj. Trebalo bi bolje odrediti suodnos nacionalnog kurikuluma, nacionalnog okvirnog kurikuluma, nastavnog plana i programa te predmetnog i kolskog kurikuluma.

Umjetniko podruje lanovi SV-a ocijenili su da NOK kao dokument koji bi trebao pridonijeti podizanju razine kvalitete odgoja i obrazovanja na svim stupnjevima ima pozitivne elemente razvojne politike obrazovanja orijentirane na ishode uenja, stjecanje kompetencija i na pristup uenju kojim se razvijaju sve sposobnosti. Meutim, ova razvojna dimenzija nije dovoljno jasna jer odgojno-

obrazovni ciljevi nisu postavljeni tako da odraavaju sve dimenzije i promjene u suvremenom drutvu. A to znai da nije uoena vanost i potreba za jaim oslanjanjem kurikuluma na predmete koji razvijaju kreativnost. Uloga umjetnosti u tom je smislu vana jer razvija sposobnost kreativnog izraavanja i kreativnog rjeavanja problema razliitim sredstvima izraavanja. Unato tomu, umjetniko obrazovanje i u prijedlogu NOK-a ostaje na marginama kurikuluma. On bi, dakle, trebao biti bolje izbalansiran jer umjetniko obrazovanje potie razvoj kreativnosti i stjecanje socijalnih, kulturalnih i fizikih vjetina. U sadraju NOK-a svaki bi predmetni kurikulum zasebno trebao biti detaljno opisan tako da se jasno prepoznaje njegova uloga i znaaj. 'Umjetniko podruje' u nacionalnom kurikulumu obuhvaa samo dvije umjetnosti: likovnu i glazbenu. to je s umjetnou pokretnih slika? Ona nije spomenuta i nema je niti kao naznake samostalnog dijela umjetnikog podruja. Vizualne umjetnosti i film, mediji i fotografija ne bi smjeli biti sadrajem jezinog podruja, ve umjetnikog. U NOK-u se pojavljuje novo kurikulumsko podruje 'Praktini rad i dizajniranje' kao zasebno podruje, odvojeno od umjetnikog. Njegov sadraj trebao bi se vezati uz umjetnost jer kako je praktini rad definiran, on sadri i estetsku dimenziju. Praktini rad bi trebao biti definiran moda kao 'Obrt i dizajn', a tako bi bio logino proirenje umjetnikog podruja i u duhu hrvatske tradicije. NOK nema okvirno planirani minimalni broj sati to nije dobro jer smo zabrinuti da se uvoenjem novih nastavnih predmeta ne ugrozi satnica postojeih predmeta i ne znamo hoemo li sve to je u opisu postignua uspjeti ostvariti u satnici koja nije naglaena. tovie, proireni pojam vizualnih/likovnih umjetnosti trebao bi vratiti jedan sat tjedno koji se izgubio 1996. g. Kurikulumom bi trebalo propisati i odgovarajue oblike suradnje izmeu kole i muzeja i slinih ustanova kako bi uenici obvezno ili u organizirani posjet izlobama. Svaki bi predmetni kurikulum trebao imati razraene didaktiko-metodike smjernice. NOK mora postaviti jasne zahtjeve i sauvati cjelovitost i istou svih predmeta pa tako i Likovne kulture. Likovni se zadaci ne smiju izvoditi u drugim predmetima vizualizacije i ilustracije radi. NOK bi trebalo uz ostale oblike pismenosti uvrstiti i vizualnu pismenost. Jer gledati - sluati znai i kao itati - pisati. Vizualna pismenost se sastoji od vizualnog miljenja i vizualne komunikacije, a razvija se uenjem. Razvitak ove kompetencije bitna je pretpostavka za normalan proces uenja svih predmeta.

Voditeljica SV-a likovne kulture

osnovnih kola ibensko-kninske upanije

Ivana RupiPrijedlozi o sadraju, poloaju i ulozi nastavnog predmeta Likovne kulture unutar NOK-a31. oujka 2009. 22:29DRAGE KOLEGICE/KOLEGE Ovih je dana na adresu MZO-a upueno nekoliko dopisa. U njima se nalazi osvrt na NOK ali i zapaanja i prijedlozi struke o poloaju predmeta Likovne kulture unutar naeg obrazovnog sustava. Tekstovi su nastali na osnovu naih zajednikih zapaanja na strunim aktivima te su kao takvi i potpisani.

Ovdje donosimo tri teksta: 1) Prijedlozi o sadraju, poloaju i ulozi nastavnog predmeta Likovne kulture unutar NOK-a 2) Osvrt i primjedbe uitelja likovne kulture 3) Doprinos raspravi o NOK-u

1. PRIJEDLOZI O SADRAJU, POLOAJU I ULOZI NASTAVNOG PREDMETA LIKOVNE KULTURE UNUTAR NOK-a

Potovani, Obraamo Vam se jer smatramo da se prijedlogom Nacionalnog Okvirnog Kurikuluma otvara mogunost uspjenog prilagoavanja nastavnog plana i programa potrebama suvremenog obrazovanja. Takoer vjerujemo da e kroz NOK likovna kultura dobiti mjesto koje joj pripada u dananjem naglaeno vizualnom drutvu.

Smatramo da bi se preciziranjem, sistematizacijom i povezivanjem odreenih sadraja mnoga mjesta u sustavu obrazovanja mogla poboljati te doprinijeti cjelovitosti obrazovanja i rastereenju uenika. Uzimajui u obzir nae iskustvo neposrednog rada u nastavi, ciljeve kojima tei suvremena nastava a predvia NOK, te vanost vizualnog odgoja u suvremenom drutvu smatramo sljedee:

1. Promjena naziva predmeta Likovna kultura u Vizualna kultura doprinijela bi jasnijem i lakem sagledavanju znaenja predmeta; odgoj percepcije i uenje vizualne komunikacije to je kljuno u dananjem drutvu gdje je vizualna komunikacija temelj komunikacije openito. Nadalje, takva promjena naziva jasno bi pokazivala uenicima i roditeljima da e kroz nastavu usvojiti sadraje izrazito prisutne u svakodnevnom ivotu (komunikacija kroz plakat, film, televiziju, kazalite te fotografiju).

2. Smatramo da je u NOK-u potrebno detaljno razraditi plan i program sadraja likovne kulture (kao to je to uinjeno s hrvatskim jezikom). S obzirom da je u NOK-u jasno prepoznata vanost usvajanja sadraja s podruja dizajna potrebno je imati na umu da se ti sadraji ve obrauju na nastavi likovne kulture ali su zbog malog broja satnice nedovoljno zastupljeni. Takoer smatramo da bi se u plan i program trebali uvrstiti sadraji medijske kulture koji se logino nadovezuju na sadraje likovne kulture. Trenutno su ti sadraji raspreni izmeu likovne kulture i hrvatskog jezika ime dodatno optereuju njegovu satnicu a uenicima je onemogueno da ih obrauju sistematino na jednom mjestu. S obzirom da smatramo da je usvajanje tih sadraja izrazito vano za cjelokupno obrazovanje u dananjem svijetu od kljune je vanosti da u NOK-u budu detaljno razraeni te da se obrauju unutar podruja kojem pripadaju podruju vizualne komunikacije/kulture.

3. Da bi se sve navedene promjene mogle provesti te da bi se mogli ostvariti svi odgojni i obrazovni ciljevi navedeni u NOK-u smatramo da bi se satnica likovne kulture trebala poveati na tri sata tjedno kao to je to u finskom modelu koji je Hrvatska prepoznala kao najprihvatljiviji. U prijelaznom periodu mogue je vratiti satnicu od dva sata tjedno. U prilog poveanju satnice navodimo i vanost upoznavanja uenika s kulturnom batinom, suradnje s muzejima, galerijama i ostalim kulturnim institucijama ime se i sam odgojni i obrazovni proces stavlja u iri drutveni kontekst.

4. Nadalje smatramo da je zbog sloenosti programa i irine sadraja potrebno da predmet likovne kulture poduavaju predmetni nastavnici ve od etvrtog razreda, kao to je sluaj s glazbenom kulturom ili ak i ranije, od prvog razreda kao to je sluaj sa stranim jezicima.

Vjerujui da ete na prijedlog detaljno prouiti,

Uitelji likovne kulture Republike Hrvatske

2. Osvrt i primjedbe uitelja likovne kulture na Prijedlog nacionalnoga okvirnog kurikuluma za obvezno obrazovanje u osnovnoj koli

I. UVOD Iz nasljea povijesti civilizacija u likovnoj kulturi naznaena su bitna znanja usmjerena na spoznajnu dimenziju i kulturnu ulogu vizualne umjetnosti i dizajna. Vanost nastavnog predmeta likovne kulture oituje se u prepoznavanju i ovladavanju zakonima estetskog reda i razvijanju vizualnih i stvaralakih sposobnosti uenika. Usvajanjem vizualnog jezika u toku nastavnog procesa razvija se kreativno miljenje, a proimanjem intelekta i emocija otvaraju se mogunosti irokog percipiranja okoline, obogaivanja osjetljivosti za vizualne fenomene, komunikaciju i kreativno djelovanje. Ako je Nacionalni okvirni kurikulum temeljni razvojni dokument koji na nacionaloj razini donosi vrijednosti, ope ciljeve i naela odgoja i obrazovanja te koncepciju uenja i pouavanja otvoren za promjene i poboljanja na podruju odgoja i obrazovanja, onda moramo primjetiti: 1. Krajnje je vrijeme da se ispita uloga Likovne kulture u cjelokupnom odgojno-obrazovnom procesu 2. Pri tome se svakako mora uzeti u obzir tradicija likovne izobrazbe u hrvatskim kolama duga vie od 223. godine. Kraljevskom odredbom 1786. godine likovna aktivnost postala je obvezatnim dijelom ope naobrazbe u obrtnikim zanimanjima, te se risarske kole osnivaju u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Malo je europskih zemalja koje se mogu pohvaliti takvom obljetnicom, jer u veini zemalja crtanje postaje slubenim nastavnim predmetom tek sredinom 19. st. Ako danas usporedimo status ovog nastavnog predmeta u naem kolstvu s

europskim zemljama, gdje je u prosjeku zastupljan s dva sata tjedno tijekom cijeloga obveznog kolovanja, neka nas ne udi dno ljestvice koje je zauzela Hrvatska. 3. Svakako treba spomenuti i injenicu da se 82 % zanimanja i profesija slui likovnou. Likovna pismenost zastupljena je u svim podrujima ljudske djelatnosti: ona je univerzalno sredstvo komuniciranja naeg vremena. Vizualne e medije uenici pravilno koristiti ukoliko na vrijeme osvijeste i usvoje vizualne, oblikovne i izraajne sustave likovnog jezika. Vizualna pismenost se namee kao komunikacijska potreba u suvremenim multietikim i multikulturalnim drutvima u kojima deifriranje znaka i slike te prepoznavanje i razumijevanje njihovog znaenja predstavlja obrazovni standard. 4. Kulturna batina podrazumijeva ukupnost sauvanih i njegovanih kulturnih dobara iz prolosti koji svjedoe o kulturi jednog naroda. Postoje materijalna dobra nae kulturne i tradiconalne batine. Ona tvore identitet naroda. Danas u svijetu suvremene globalizacije nestaju granice pa je od velike vanosti da mladi kroz kreativno iskustvo, odnosno opaanjem, istraivanjem te vizualnim izraajem, upoznaju svoju batinu. 5. Psiholozi su ustanovili da pamtimo 90 % onoga to napravimo, zato individualna nastava, svakodnevno prisutna u nastavi Likovne kulture, daje najbolje rezultate.

II. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OPE OBVEZNO OBRAZOVANJE U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI Nacionalni okvirni kurikulum kao temeljni dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti i ope ciljeve odgoja i obrazovanja podloan je promjenama i stalnom propitivanju njegovih rezultata. Smatramo da je krajnje vrijeme za ispravljanje pogreke minimaliziranja satnice nastavnog predmeta Likovna kultura, koji je zbog svog radnog, produktivnog karaktera i mogunosti usaivanja ljudskih vrijednosti, protutea opsenim, verbalno orijentiranim programima, usmjerenim na prijenos znanja i podataka. Utilitarni karakter ovih nastavnih sadraja omoguava razvijanje socijalnih vjetina i uvaavanje tuih sposobnosti, stavova i miljenja (to je svakako i primarna drutvena strategija u spreavanju neprihvatljivoga, nasilnikog ponaanja, danas toliko prisutnoga u drutvu.)

III. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I OPI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Novi tip znanja, vjetina, vrijednosti i stavova, tj. nove kompetencije pojedinca ostvaruje nastavni predmet Likovna kultura kroz svoje ciljeve i zadae koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, kreativnosti, rjeavanja problema, razvoj kritikog miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Tako svojim nastavnim planom i programom odgovara na zahtijeve koje postavlja ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promijena i nadovezuje se na jednu od osam kompentencija Europske Unije - kulturna svijest i izraavanje.

Zadae Likovne kulture su i temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti hrvatskoga nacionalnoga kurikuluma koje proizlaze iz opredjeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjelovit osobni razvoj uenika, za uvanje hrvatske duhovne i materijalne nacionalne batine, za europski suivot i za stvaranje drutva znanja, kao i opi odgojno-obrazovni ciljevi: vizualni?, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima -kulturne batine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta

IV. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA Isto tako mnogi od ovih naela sadrajno povezanih s ciljevima i uenikim postignuima ili oekivanim odgojno-obrazovnim ishodima koja ine vanu sastavnicu za osiguravanje smislene povezanosti kurikulumskoga sustava i suradnikog djelovanje sudionika u nastavnom procesu, ine temelj rada u nastavi likovne kulture: -obrazovni sustav

V. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD USMJEREN NA DIJETE I UENIKA Smisao nastave je maksimalan razvoj ljudskih mogunosti svakoga uenika, prema njegovim sposobnostima. Upravo ovakav individualni pristup svakom ueniku tijekom nastavnog procesa specifian je za nastavu Likovne kulture. Meutim, u do sada reduciranoj satnici nastavnik je jedva u mogunosti ostvariti minimum likovnog raspoloenja potrebnog za likovni doivljaj prosjenih uenika, uenika s potekoama i onih koji ele vie. Likovni sat je slojevit, od motivacije, kreativnog rada, usmjerenosti na svakog uenika, do estetskog procjenjivanja i vrednovanja, te je u ovako sloenim uvjetima i kratkom vremenu teko sve obuhvatiti i povezati u neku smislenu cjelinu. Vraanje stare satnice tako napokon postaje imperativ vremena u kojem ivimo.

VI. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA I MEUPREDMETNE TEME NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA U posebnim odgojno-obrazovnim ciljevima ili oekivanim odgojno-obrazovnim postignuima uenika koja se odnose na stjecanje temeljnih kompetencija u Odgojno-obrazovnom podruju

- razvijene komunikacijske kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima) izostavljene su vizualne komunikacije, sinonim za stoljee u kojem ivimo! U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za opi odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj u odgojno-obrazovno Umjetniko podruje nije ukljuen Praktini rad i dizajniranje, iako je dizajniranje u Nastavnom planu i programu za Likovnu kulturu! U procesu dizajniranja treba razlikovati tehniku izvedbu od samog kreativnog procesa: imagitivnog uvida, izraavanja kreativnih ideja, mogunost istraivanja i ispitivanja vizualnih elemenata i sposobnosti izraavanja likovnim jezikom. Likovna kultura trai poznavanje i koritenje praktine primjene osnovnih elemenata i naela likovnog izraavanja i oblikovanja, likovnog jezika i forme, sadraja iz povijesti, teorije i tehnologije lik. i primijenjenih umjetnosti, dizajna i vizualnih komunikacija. Naalost, Nacionalni okvirni kurikulum takoer ne predvia da u osnovnoj koli kao meupredmetna tema svoje mjesto nae i Estetski odgoj. Neka nas onda ne udi sveprisutna pojava kia, poplava kojekakvih postera na zidovima uionica i neureenost kolskih interijera te sve ee devastiranje i zanemarivanje okolia koje esto potiu nasilje.

VII. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOG KURIKULUMA ZA PREDKOLSKI ODGOJ, OPE OBVEZNO OBRAZOVANJE U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI Dovoljno je samo rei da likovna nepismenost diskriminira i ini osobu nepotpunom. Zato treba dobro razraditi ope ciljeve Likovne kulture kako bi se uenici propremili: - na zahtjeve koje e pred njih postaviti daljnje obrazovanje - zapoljavanje - ivot izvan procesa obrazovanja - vizualno kreativan i inovativan stav u svojoj sredini

VIII. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA PREMA ODGOJNOOBRAZOVNIM PODRUJIMA U ciljevima drutveno-humanistikog podruja navedeni su mnogi iz podruja likovne kulture: - stjecati pozitivan stav prema radu - usvajati meukulturne kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i drukijega bez obzira na spol, rod, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, etniku pripadnost

- usvojiti osnovna znanja i pozitivan odnos prema zaviajnoj i hrvatskoj kulturnoj batini i domovini, kao i prema drugim kulturama, europskoj i svjetskoj kulturnoj batini - shvatiti da se isti dogaaji i pojave mogu tumaiti/prikazivati na razliite naine te moi nabrojiti neke od takvih interpretacija (znanost, slikarstvo, film, knjievnost, mediji, muzejski postavi itd.) - kritiki pristupiti informacijama koje posreduju javni mediji i shvatiti razliite uloge medija u ivotu obitelji i svakoga ovjeka, posebice ulogu medija u oblikovanju stavova i ponaanja ljudi - iskazati svoje znanje i razumijevanje o sadrajima koji se prouavaju na razliite naine (govor, pisanje, kartografsko predoavanje, informacijska tehnologija) ovdje treba dodati crte i slika ! - znati primjereno izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja i osjeaje, itd.

Iako vizualna umjetnost ima vanu ulogu u razvoju razumijevanja fizike, emocionalne, intelektualne, estetske, drutvene, moralne i duhovne dimenzije ljudskoga iskustva, nisu detaljno razraeni opi ciljevi i struktura predmeta kao to je to sluaj s hrvatskim jezikom, stranim jezicima ili matematikom. Isto tako umjetniko podruje odgoja i obrazovanja razvija pristup umjetnosti kao posebnom obliku ljudske spoznaje i svijesti doivljen osjetilima, osjeajima i intuicijom te pridonosi razvoju vrijednosti na osobnoj i drutvenoj razini, njihov znaaj u Nacionalnom kurikulumu je marginaliziran, a u Temeljnim sadrajma (Temeljni likovni pojmovi rasporeeni su prema likovnim podrujima: crtanje, slikanje, modeliranje, dizajn i grafika. Povezuju se pojmovi iz likovne teorije, povijesti umjetnosti i likovne tehnike i tehnologije. Uenici se tako pripremaju za razvijanje kulture sredine u kojoj se nalaze, ouvanje batine i okoline te materijalih i duhovnih vrijednosti u drutvu.) ne nazire se niti vidi vrijednost i vanost nastavnog predmeta. Praktian rad i dizajniranje u proteklih etrdeset godina neopravdano izostavljeno i zanemareno u kurikulumu obveznog obrazovanja. To se nepovoljno odrazilo na kompetencije uenika na kraju osnovne kole te pri izboru buduih zanimanja. Zato valja ovom odgojnoobrazovnom podruju posvetiti znatniju pozornost u smislu pripremanja kadrovskih i materijalnih uvjeta za ostvarivanje ciljeva ovog podruja te pripremanju javnosti za prihvaanje ovih sadraja i aktivnosti. Praktian rad i dizajniranje je uvijek bio i je u Planu i programu za Likovnu kulturu! Vrlo dobro znamo kada je i zato prepolovljena satnica ovog nastavnog predmeta koji mora postati temelj i osnova za svako dobro i kvalitetno obrazovanje (poveava sposobnost uenikovog kritikog promatranja i stvaralatva, usavrava vjetine izraavanja vlastitih ideja, koncepata, tehnologije, marketinke strategije, a ima i sve odgovore na zahtjeve vremena).

Estetsko ureenje okolia oblikovanje prostornih povrina takoer je zastupljeno u Nastavnom planu i programu za likovnu kulturu.

IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU Za svaku je pohvalu to bi Opi obvezni dio nacionalnoga kurikuluma trebao sainjavati jezgrovnu strukturu i to iz podruja materinskoga jezika i knjievnosti, matematike, stranih jezika, informatike i tehnologije, podruja biologije, kemije, fizike, povijesti, geografije, tjelesno-zdravstvenoga podruja i umjetnika podruja likovnih umjetnosti, glazbene umjetnost i dr.

X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA - djeca/uenici s tekoama - darovita djeca i uenici Zbog artikulacije nastavnog sata u kojoj veliki dio zauzima individualni pristup svakom ueniku, Likovna kultura je idealan izbor za detektiranje uenikovih sposobnosti, za socijalizaciju i za art terapiju. Zbog oputajueg, relaksirajueg i rastereujueg karaktera Likovna kultura je nastavni predmet kojeg uenici vole i u kojem uivaju. A to je i svrha umjetnosti, vraanje ljudskim i humanim vrijednostima. Osim redovne nastave, radi to kvalitetnijeg individualnog pristupa ueniku treba osigurati i dodatni rad s darovitim uenicima i s onima koji imaju potekoa u uenju i ponaanju kroz razliite nastavne sadraje: muzeologiju, multimediju (video, animirani film, strip, fotografiju), tekstilni dizajn, scenografiju, batik, grafiku, raunalnu grafiku, industrijsku grafiku, grafiki dizajn, izradu nakita, rad u koi, tapiseriju, tradicionalne obrte, izradu igraaka, izdavatvo, rezbarenje, vezenje, modni dizajn, ambalau, lonarstvo, keramiku, lutkarstvo, ipku, pletenje koara, tkanje, mediarstvo...

XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA PREMA ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA Problemski postavljenom nastavom Likovne kulture objektivizira se sadraj likovnog jezika, a postignua uenika, zbog individualnog pristupa, prate se tijekom cijelog nastavnog procesa. Vrjednovanjem dobiveni podaci neprocjenjivi su i govore o razboritosti nastavnih postupaka uitelja, metodama i oblicima rada s uenicima odabranim u artikulaciji nastavnog sata, o

kvaliteti rada uenika i kole. Zato svaki uitelj biljei podatke koji se odnose na kvalitetu i kvantitetu usvojenog znanja. Ovaj proces dobivanja i procjene rezultata izvodi se kontinuirano na svakom nastavnom satu i govori o uspjenosti uenika i uitelja, razrednog odjela ili kole u cjelini.

XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE REALIZACIJE NACIONALNOGA KURIKULUMA Realizacija odgojnih i socijalizirajuih ciljeva, stupanj sposobnosti za estetsko procjenjivanje, kvaliteta rada u nastavi likovne kulture vidljiva je ve na ulazu u svaku kolu. HNOS je omoguio kreativno odgovaranje na izazove izraavanje i sudjelovanje u dijalogu kole i uenika s okolinom. Poznavanje vizualnog jezika, znakova i znaenja danas je nunost. Tako likovna kultura postaje oblik drutveno-kulturnog proizvoda, ima svoj doprinos u razumijevanju razliitosti drutvenih i kulturnih sredina i svijeta uope, a kritiko ispitivanje vodi boljem razumijevanju. Likovnom se kulturom obogauje zajednica uenja u svakoj koli i gradi privatno i drutveno okruenje. Programom likovnog odgoja i obrazovanja omoguava se svakom pojedincu preuzimanje osobne odgovornosti za poboljanje estetske dimenzije osobnog ivota i ivota ire zajednice.

ZAKLJUAK: Likovna kultura nije namijenjena samo uem krugu darovitih i posebno zainteresiranih uenika, nego svima bez izuzetka, ali u skladu s njihovim psihofizikim uzrastnim mogunostima, jer im pomae u svjesnom otkrivanju strukturalnih vrijednosti u prirodi, znanosti i umjetnosti kao povezanoj cjelini u smislu razvijanja materijalne i duhovne kulture. Uenici imaju potrebu i elju za istraivanjem prostora i materijala, pa ovu spontanost percepcije i kreacije, kao temelja za razvijanje autonomnosti i individualnosti, treba uvaavati i potivati. Likovna kultura integrira razliite nastavne sadraje, a u svakodnevnom ivotu uenika potvruje svoju ulogu u poticanju i organiziranju interdisciplinarnoga pristupa odgoju i obrazovanju. Likovna kultura ima naglasak na kreativnom procesu i sposobnosti razumjevanja vizualnih pojmova. Likovna kultura ve tree stoljee opravdava svoju svestranu ulogu i mjesto u odgoju i obrazovanju najmlaih narataja.

Uitelji likovne kulture Grada Zagreba

3. Doprinos raspravi o Nacionalnom kurikulumu za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje

Obraamo se ovim dopisom osjeajui nunim istaknuti znaaj nastave Likovne kulture u sklopu sveukupnog obrazovanja djece, a radi ostvarivanja to kvalitetnije nastave kroz koju e se obrazovati i odgajati nove generacije uenika Republike Hrvatske. Namjera ovog dopisa nije samo podsjetiti na bitne aspekte obrazovanja i odgajanja unutar skromne satnice likovne kulture, ve i doprinijeti stvaranju tla za razvijanje kreativnih i slobodoumnih individua kojima sustav kolovanja treba pomoi da razvijaju svoje afinitete i talente.

U nekoliko toaka nabrojati emo mnoge naine kojima nastava likovne kulture djeluje na odgoj i obrazovanje uenika.

- U predkolskom razvoju i u periodu od prvog do etvrtog razreda osnovne kole, likovnost je nezamjenjiv posrednik u tumaenju i prihvaanju svih vrsta znanja i apstraktnog miljenja.

- Savladavanje likovnih vjetina u ovom periodu iznimno doprinosi razvoju motorikih sposobnosti uenika.

- Gotovo svi nastavni predmeti u razdoblju od prvog do etvrtog razreda osnovne kole u svom metodikom materijalu podrazumijevaju crtanje odnosno likovno prikazivanje odreenih pojmova. injenica da se crtanje i slikanje upotrebljava na nelikovnim predmetima nikako ne moe zamijeniti samu nastavu Likovne kulture, dapae, ona ilustrira njenu neophodnost za razvoj svih djetetovih sposobnosti.

- Upoznavanje likovnih tehnika i jezika likovne kulture mora se ostvarivati u posebno osmiljenim nastavnim jedinicama i ne moe se smatrati da je ono savladano kroz sadraj drugih nastavnih predmeta. Da bi se dijete njime moglo kreativno i samouvjereno sluiti ono ne moe biti sporedno sredstvo nastave ve zahtjeva potpunu usmjerenost djeje panje.

Nunost upoznavanja likovnog jezika i razvijanja kreativnosti u viim razredima osnovne kole jo je dubljeg znaenja za razvoj djeteta:

- U sistemu HNOS-a usvojen je stav da uenici na nastavi trebaju provoditi to vie vremena aktivno sudjelujui u procesu uenja, te je preporueno da se na predmetima viih razreda izbjegava pasivna predavaka nastava. Ovakav nain rada mogue je tijekom cijele kolske godine izvesti iskljuivo i samo na nastavi likovne kulture. Uenici sve zadane nastavne teme i pojmove usvajaju kroz vlastiti praktini rad te kroz neposredno iskustvo. Svaki uenik individualno doivljava ponuena znanja. Usvajajui nova iskustva koriste sve svoje individualne resurse od manualnih i intelektualnih, do duhovnih i emocionalnih aspekata vlastite osobnosti. Kroz ovakav pristup dozvoljava im se da ue, razumiju i prihvate spoznajne pojmove i norme kao svoje vlastite. - U sklopu vlastitog praktinog rada uenici se na nastavi likovne kulture oslanjaju na samostalno istraivanje, uoavanje, osmiljanje radnog procesa, razvijanje radnih navika, i duhovnih dimenzija svoje osobnosti. Likovna kultura ne podrava kopiranje i preuzimanje ablona ve se trudi dijete odgojiti tako da ono vjeruje u svoju sposobnost razmiljanja i zapaanja. Uitelj likovne kulture trudi se poticati uenika da razmilja vlastitom glavom.

- Nastava likovne kulture usmjerava djecu na stvaralaki opaaj. Kako mi zapravo ne gledamo oima, ve umom, razne vjebe promatranja i opaanja zapravo su vjebe miljenja i razmiljanja. CILJ NASTAVE LIKOVNE KULTURE JE: UENIKE NAUITI GLEDATI, NE SAMO UMJETNIKA DJELA, VE SVIJET U CJELINI.

- Nagraujui i istiui vanost vlastitog samostalnog uoavanja i povezivanja spoznaja, nastava likovne kulture kod uenika potie samopotovanje. Reproduciranje postojeih injeninih znanja koje se, unato svim naporima metodiara, podrazumijeva na drugim nastavnim predmetima, ui djecu da vjeruju u ispravnost tueg znanja i da podcjenjuju vlastite procese promiljanja i otkrivanja znanja.

- U vrijeme dominacije vizualnog fotografije, plakata, designa, televizije, interneta, i mobilnih aparata, nuno je razvijati vizualnu pismenost svakog pojedinca. Ona se na nastavi likovne kulture ne bi trebala provoditi iskljuivo praktinom upotrebom likovnih tehnika, ve i upoznavanjem djece sa likovnim temama, simbolima i asocijacijama koje odreena vrsta likovnosti nosi. U dananje doba vizualno se putem masovnih medija utjee na najdublje i najintimnije stavove i osobnost pojedinaca. U vremenu kada se vizualnim putem konstruiraju umjetne vrijednosti, vizualna pismenost je najvia vrijednost jer omoguuje stvaranje zatitnog mehanizma, to jest slobode miljenja. Oduzimanjem prilike da se upoznaju i kritiki promiljaju vizualna sredstva masovne komunikacije, stvarat e se nekritika masa kojom je lako manipulirati u pokuaju prodaje svakojake robe to je neprihvatljivo politiko stajalite opreno ciljevima odgajanja slobodoumne djece.

- Likovna kultura podrava neukalupljenost i individualnost djece koja se u likovnom izrazu neposredno izraava. Podravanje djece u takvim stavovima prua im sigurnost na putu k samostalnom otkrivanju neobinih strategija za rjeavanje problema ne samo onih likovnih, nego problema uope.

- Nastava likovne kulture omoguuje struno osposobljenom likovnom pedagogu da promatrajui uenike i njihovo likovno izraavanje prepozna eventualne potekoe u emotivnom razvoju, te detektira specifinosti psihikog razvoja svakog djeteta. Likovno izraavanje koristi se kao terapija za smirivanje agresivnog ponaanja i lijeenja trauma, te se nikako ne bi trebalo dogoditi da bude dostupno samo onoj djeci iji roditelji ovakvu pomo mogu platiti, ve se kroz osnovnokolsko obrazovanje mora uiniti dostupnim svoj djeci.

- Nastava likovne kulture omoguuje osjeaj uspjenosti uenicima koji esto nisu odlini u ostalim domenama znanja, te je posrednik u stvaranju ugodnog ozraja za uenike tog tipa.

- Kurikulum navodi da se djeci koja su nadarena treba omoguiti razvoj njihovih sposobnosti. Ovakva odredba teko je izvediva za djecu koja su likovno nadarena, jer se ograniavanjem uvjeta rada likovne kulture na jedan sat tjedno diskriminiraju djeca s naglaeno vizualnim tipom inteligencije.

- Nastava likovne kulture prilagoena je razvoju osobnosti i one djece koja nisu vizualni tipovi. Sposobnosti likovno netalentirane djece nagrauju se u podrujima kao to su marljivost, uloenost truda u razvijanje vlastitih sposobnosti, opaanje, povezivanje znanja i slino. Kroz likovnost djeca uvjebavaju vjetine kreativnosti, originalnosti, kombinatorike,

proporcionalnog uravnoteavanja, hrabrosti za eksperiment, pronalaenje neuhodanih putova i odlunosti.

- Kurikulum kao jedan od ciljeva navodi upoznavanje uenika s temeljnim razvojnim pravcima u likovnoj umjetnosti. Povijesne stilske karakteristike ne bi se smjele tumaiti samo na nelikovnim predmetima povijesti i vjeronauku, ve bi se poveavanjem satnice likovne kulture trebalo omoguiti da se spomenuti nastavni sadraji obrade i na nastavi likovne kulture. Ova znanja trebala bi biti povezana s praktinim iskustvom svakog uenika, a ne biti injenica koja se tumai bez razumijevanja kreativnosti unutar stilskih odrednica odreene likovnosti.

- Nunost postojanja nastave likovne kulture u osnovnim kolama oituje se i u nastavku kolovanja. Niz zanatskih kola zahtjeva razvijenu likovnost koju nadograuju. Neke od njih su stomatolog, frizer, ugostitelj, araner hrane, dizajner odjee, metala i stakala, slastiar, cvjear, zidar, soboslikar, optiar i kroja. Mnogi programi visokih uilita takoer podrazumijevaju likovno predznanje. Neka zanimanja zahtjevaju vie vei stupanj znanja i vjetina (arhitekt, inenjer graevinarstva, snimatelj, montaer, designer, scenograf, stilist itd...), a neka zahtjevaju manje (strojar, biolog, geodet, lijenik. itd...). Takoer tu treba spomenuti i usko profilirani studiji likovnih umjetnosti.

Nakon navoenja nekih od znaajnijih aspekata nastave likovne kulture u razvijanju i poticanju sposobnosti djece tijekom predkolskog i osnovnokolskog obrazovanja, skrenimo pozornost i na iri aspekt likovnosti u naem drutvu.

kola bez nastave Likovne kulture bila bi nezamisliva. Nita nas poput djejih likovnih radova koji se veselo arene s panoa kolskih hodnika ne uvodi tako potpuno u ozraje djejeg svijeta. Nita nam jasnije ne ilustrira nain na koji svojim mislima obuhvaaju svijet. Djeji likovni izraz je nezamjenjiv posrednik izmeu znanja odraslih i saznanja djece njime poput udesnog optikog aparata jasno moemo vidjeti svijet unutarnjeg bia djeteta. Oni izraavaju nevidljivo kroz djeji crte vidimo djeju duu.

Napomenimo za kraj i neophodnost likovnosti u svakodnevnom ivotu odralih.

Moemo li zamisliti kakav bi svijet bio kada likovnosti ne bi postojalo kakav bi bio razvoj biologije, medicine, fizike, kemije i mnogih drugih znanosti bez crtea? Kako bismo komunicirali u saobraaju bez postojanja prometnih znakova koji se koriste iskljuivo likovnim jezikom bojom oblikom i crteom? Bismo li mogli rekonstruirati povijesna dogaanja bez postojanja slika, grafika i skulptura ondanjih suvremenika? Ili razumjeti zemaljska prostranstva bez crtanja zemljovida? Bismo li mogli predoiti boanske sfere bez slika i kipova svetaca? Koliko je presudano oblikovanje (dizajn) proizvoda za uspjeh na tritu?

Duni smo novim generacijama osigurati ako ne bolje, onda barem jednako likovno znanje koje je nama prueno, kako bi u suvremenom svijetu mogli funkcionirati slobodno i samostalno, te kontinuirano nadograivati batinu svojeg drutva.

Jer svaka nepismenost a naroito likovna - diskriminira i ini osobu nepotpunom, to svakako nije cilj obrazovanja u suvremenom drutvu.

Uitelji Likovne kulture Bjelovarsko-bilogorske upanijeO vanosti udbenika iz likovne kulture25. oujka 2009. 16:49Ovo je tekst kojim se kolega Abel Bri obratio MZO na temu mogueg ukidanja obveznih udbenika iz likovne kulture.

Potovana gospodo,

Moje obraanje Vama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta te Agenciji za odgoj i obrazovanje malo je neuobiajeno, pretpostavljam. Piem vam kao uitelj likovne kulture sa 30 godina iskustva u sruci. Radim u osnovnoj koli Petra Kanavelia u Koruli. Na Dravnom natjecanju LIK, kojeg provodite ve deset godina, bio sam pozvan meu 25 najboljih uitelja mentora 3 puta. Imao sa sree da sam bio mentor uenicima koji su na spomenutom natjecanju LIK osvojili 2. mjesto u Slavonskom Brodu te 1. mjesto u Puli. Takoer sam bio domain 9. LIK-a u Koruli 2007 god. Sve te rezultate postigao sam iz malene sredine kao to je Korula. Upravo je to bilo jedino mogue uz kvalitetan udbenik koji je omoguavao kvalitetnu vezu svih nas i svakako doprinosio da se ide ukorak sa strukom. Kada su se u kolama pojavili udbenici iz likovne kulture kolama svima nama bili su pravo i revolucionarno otkrie. Rekao sam, a vjerujem i veina mojih kolega uitelja likovne kulture, KONANO! Za sve ono za to smo se zalagali postiglo se. Udbeniki komplet postao je tako naa "desna ruka" uz kojeg je nastava postala

zanimljiva, pojmovi dostupni i pregledni. Moja iskustva u radu s udbenicima su zaista velika, a postignuti rezultati to i potvruju. Kako se u praksi pokazalo, namee se potreba i radnih biljenica. Upravo na taj nain mogu biti angairani svi uenici u kratkom rjeavanju i rekapitulaciji pojmova. Stoga se pridruujem i apeliram da pozitivna iskustva koja pruaju udbenici i radne biljenice SVAKAKO ZADRIMO, jer su sukladni strunim standardima. Ako bi se dogodilo da ukinete udbenike i time prekinete postignuti standard uz koju smo postizali zavidnu kvalitetu obrazovanja, vratili bi nas silno UNAZAD. Ne da bi bez kvalitetnog udbenikog kompleta moja Korula bila provincija, postala bi to velikim dijelom itava Hrvatska.

Uitelj likovne kulture Abel BriKomentar na tekst Miroslava Huzjaka19. oujka 2009. 18:45Drim da objavljeni tekst na vrlo logian nain eli raskrstiti s mnogim nesporazumima koji postoje u dananjem kolskom sistemu ali i drutvu openito o znaenju i smislu likovnog, tj.vizualnog obrazovanja. Naalost, slini su tekstovi ve slani na istu adresu bez konkretnih povratnih reakcija. Vano je da neprestano radimo na osvjetavanju okoline no mislim da je sada vrijeme i da uinimo i neto drugo. S obzirom da na kolski sistem u ovom trenutku radi na rekonstrukciji koja bi ga pribliila suvremenim standardima trebalo bi se to konkretnije prikljuiti "konstrukcijskim" radovima. Pitanje za M.Huzjaka i ostale kolegice/kolege: bi li mogli napraviti (napisati) novi nacrt programa likovne kulture sa svim podrujima rada koja mu zapravo pripadaju (medijska kultura, dizajn i sl)i satnicom koja bi mu pripadala. Dakle, jedan prijedlog koji bi onima na ministarstvu izgledao kao jasno rjeenje naih potraivanja ali i rjeenje za one sadraje koje godinama prebacuju po drugim nastavnim predmetima i time preoptereuju njihov plan i program.

Gordana Koec, O Poliklinike SUVAGTekst o vanosti udbenika u nastavi Likovne kulture16. oujka 2009. 22:04Nacrt teksta kojim bi se obratili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta.

Potovani,

Obraamo Vam se jer smo uli da se raspravlja o mogunosti ukidanja obveznih udbenika iz likovne kulture. Smatramo da smo kao strunjaci koji rade u direktnoj nastavi duni reagirati.

Upotreba udbenika u nastavi likovne kulture vana je i potrebna iz vie razloga:

1.Osnovni cilj nastave likovne kulture je uenike nauiti gledati odnosno razviti njihov senzibilitet za vizualne sadraje to je u dananjem, naglaeno vizualnom svijetu od kljune vanosti za razvoj cjelovite linosti. Kako bi se nastava mogla to kvalitetnije odvijati uenicima su potrebni odgovarajui vizualni poticaji. Koritenje udbenika omoguuje svakom ueniku kvalitetne vizualne poticaje bez obzira na materijalne uvjete kojima kola i sredina raspolau (mogunost video projekcije, posjet izlobi).

2. Osnovni sadraj nastave likovne kulture jest vizualni jezik koji uenici upoznaju kroz likovna umjetnika djela. Suvremena nastava zahtijeva od uenika aktivno sudjelovanje u svim etapama nastavnog procesa. Da bi takva nastava bila mogua potrebno je svakom ueniku omoguiti materijal (reprodukcije umjetnikih djela) na kojem e raditi, kako bi rjeavajui vjebe i zadatke upoznao djela likovne umjetnosti. Upravo upotreba udbenika to omoguuje.

3. U doba kada vizualni jezik postaje dominantno sredstvo komunikacije sadraji likovne kulture iznimno su vani za razvoj cjelovite linosti uenika. Ti su sadraji propisani nastavnim planom i programom no izrazito mala satnica nastave likovne kulture uenicima oteava njihovo svladavanje. Koritenje udbenika pomae uenicima u lakem savladavanju i sistematiziranju gradiva.

4. Udbenik omoguuje roditelju da prati koje sadraje uenik savladava kroz nastavu likovne kulture te na koji ga nain ti sadraji pripremaju za daljnji ivot. Tako se roditelji i ira sredina senzibiliziraju za odmak od uvrijeenog miljenja da je likovna kultura crtanje te im pomae shvatiti irinu i potrebu odgoja vizualne panje. Promie se svijest o tome da sadraji likovne kulture koji kod djece razvijaju sposobnosti ije ih svladavanje moe pripremiti za odabir razliitih zanimanja (arhitekt, grafiki dizajner, produkt dizajner, modni kreator, scenograf na filmu, televiziji i kazalitu, kostimograf, minker i vizaist, araner..).

5. Kroz udbenik se uenici na aktivan nain upoznaju s djelima domae i svjetske kulturne batine. Na taj se nain kod njih razvija svijest o vanosti poznavanja i potovanja kulturnih dobara te se stvara publika koja e redovito posjeivati muzeje i galerije.

6. Ukidanje obveznih udbenika moglo bi se shvatiti kao poruka Ministarstva da se nastavni predmet koji promovira razvijanje vizualne kulture i podizanje svijesti o vanosti kulturne i umjetnike batine doivljava kao manje vrijedan te bi ga stoga takvim mogli doivjeti i drugi kolege, ravnatelji, roditelji te sami uenici.

Zbog navedenih razloga smo se prije nekoliko godina upravo i izborili za udbenike iz likovne kulture. Vjerujui da razumijete kako udbenici omoguavaju kvalitetnije izvoenje nastave, uspjenije ostvarivanje ciljeva suvremene kole te kako pomau razvijanju i podizanju kulturne svijesti uenika nadamo se da ete uiniti sve da i dalje ostanu obvezni te kao takvi ostanu dostupni svakom ueniku i uitelju likovne kulture.

Nadamo se da ete uvaiti nae miljenje i podrati nastojanje da na predmet dobije status koji mu pripada u ovom vizualnom svijetu.

Sa tovanjem,

Aktiv uitelja likovne kulture Grada Zagreba.

Tekst napisala: Ida Mati Loher, Osnovna kola estineMiroslav Huzjak - prilog raspravi o udbenicima i kurikulumu16. oujka 2009. 22:04Pozdrav svima, ovo je podui tekst koji sam poslao u Ministarstvo, pa ste ga pozvani komentirati:

Potovani,

javljam se u elji davanja doprinosa raspravi o Nacionalnom kurikulumu za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli za predmet Likovna kultura. Opseniji pristup potreban zbog dubokih nesporazuma koje ovaj predmet ve generacijama trpi.

Status predmeta Likovna kultura u naoj je zemlji gotovo oduvijek bio vrlo nizak, to je rezultat percipiranja nastave likovne kulture kao rekreativnog i neobaveznog kolskog

predmeta, u kojem vlada preslobodna mogunost valorizacije uenika na osnovu osobnog ukusa nastavnika. Rezultat je to uglavnom neshvaene koncepcije ovog predmeta, a to je posljedica drutvenog neshvaanja same umjetnosti (u ovom sluaju likovne), na temeljima koje su stvorena naela ovog nastavnog predmeta.

1. Zablude u poimanju umjetnosti i znanosti Temeljna je zabluda u svijesti iroke publike u pretpostavci da je umjetnost komplementarna disciplina znanosti. Stoga, ako se uz pojam znanosti veu pojmovi kao to su znanje i objektivnost, uz pojam umjetnosti se veu pojmovi kao to su osjeaj, mata, inspiracija i subjektivnost. Pa ipak, jasno je kako je u znanosti itekako potrebna mata, a za velike skokove i promjene znanstvenih paradigmi i inspiracija. S druge strane, umjetnici moraju biti obrazovani, kako bi njihova otkria imala drutvenu relevantnost. Umjetnost, prema tome, nikako ne treba gledati kao suprotnost znanosti, ve kao drugu stranu istog novia i umjetnost i znanost su misaone discipline s preklapajuim podrujima.

Kroz povijest su se umjetnik, znanstvenik i filozof ujedinjavali u istoj osobi. Novo je doba dovelo to parceliranja znanja, pojedinci postaju specijalisti za pojedina podruja, a holistiko shvaanje svijeta postaje rijetkost. S poetkom dvadesetog stoljea, pojavom kvantne mehanike u fizici, apstraktne umjetnosti u likovnim umjetnostima, te atonalne strukture u glazbenim umjetnostima, znanstvenici i umjetnici ponovno dijele istu sudbinu iroka publika izjavljuje da ih ne razumije. Razlika je ipak velika znanstvenici su svoju korist dokazali u razvoju korisne tehnologije, umjetnici su poistovjeeni s estetskom koristi (iako se rije estetika u upotrebi pojavljuje tek od 18-og st. od strane njemakog filozofa Alexandera Baumgartena), odnosno, vrijednost umjetnikog djela je tako preputena osobnom (ne)ukusu pojedinca, ma kako on slabo obrazovan bio. Umjetnost je, meutim, teoretska i misaona disciplina ija je korist za drutvo duhovnog karaktera (a nikako dekorativno-estetskog, kao to veina misli). Dananjoj su publici, navikloj na geometrijsku perspektivu, neshvatljive kognitivne muke koje su kroz cijelo trinaesto i etrnaesto stoljee umjetnici prolazili, da bi napokon Leone Baptista Alberti doao do elegantne i funkcionalne konstrukcije s jednim i dva oita u petnaestom stoljeu. Mi, naime, ne gledamo oima ve umom; ono to ne znamo, to niti ne vidimo, to nam moe dokazati svaki maioniar.

Iako pojedinac toga najee nije svjestan, gledati treba uiti i vjebati. I to teoretski uiti putem strunog pojmovnika i teorija, a praktino ga vjebati putem primjene nauenih teorija na likovnim radovima (kako stvarajui, tako i analizirajui dosege drugih mislioca/stvaraoca).

2. Udbenici za likovnu kulturu U tu se svrhu struka likovnih pedagoga godinama borila za uvoenje udbenika iz likovne kulture, kako bi i nastavnici, i uenici i njihovi roditelji u opipljivom obliku doivjeli pravi sadraj predmeta Likovna kultura, to je praktiki oduvijek bilo vidljivo i u nastavnim programima, a to je likovni pojmovnik, odnosno vizualni jezik. Pogled u nastavni program otkriti e kako su zakonom propisani kljuni likovni pojmovi, a ne likovni motivi (motiv nije vaan; svaki se motiv moe naslikati osnovnim bojama, recimo). Uitelji su pojavu udbenika pozdravili kao veliko olakanje u potrazi za metodikim nainima objanjavanja uenicima likovnih pojmova, kao to su strukturne crte, plastike teksture, komplementarni kontrasti ili linijski istanjene mase. Uenici su, pak, udbenike prigrlili kao zamjene za zanimljive slikovnice s vrhunskim likovnim prilozima umjetnikim djelima. Roditelji su napokon u rukama imali jednoznaan nain provjeravanja znanja i sposobnosti svoje djece, otkrivajui kako predmet Likovna kultura u koli ne slui za podizanje prosjeka opeg uspjeha obveznim dobivanjem najviih ocjena. Udbenici iz likovne kulture su na mala vrata uveli revoluciju u drutvenoj svijesti o kulturi i duhovnim dobrima umjetnosti kao nositeljima umnih spoznajnih sposobnosti odnosno razvoja vjetine miljenja.

3. Korelacija i meupredmetna povezanost Gledajui pojmove koje uenici ue iz likovne kulture, lako emo ustanoviti preklapanja s drugim nastavnim podrujima. Tlocrt se, osim u likovnoj kulturi, pojavljuje i u predmetu priroda i drutvo. Razliite crte, osim u likovnoj kulturi, pojavljuju se u matematici, kao i razliite plohe, likovi i tijela. Tipografija, oblikovanje slova, pripada i hrvatskom jeziku, a tonovi i modulacija su istovremeno i glazbeni pojmovi. Ovo je osnova za uenje istih pojmova u razliitim kolskim predmetima, to nazivamo korelacija. Meutim, nastavnici nisu razumjeli ono to je navedeno u prolom odlomku motiv u likovnim umjetnostima nije vaan, ve samo nain kako je rijeen problem kompozicijskog rasporeda likovnih elemenata. tovie, mogue na nainiti likovno djelo bez ikakvog motiva takvo djelo nazivamo apstraktnim. Stoga je posve pogreno predmete povezivati na tematskoj razini, jer se uenicima odvlai panja od onog to je doista vano misaoni proces likovnog komponiranja. Naalost, upravo se ovo radi ve desetljeima u svim ostalim predmetima, pa se tako mnogobrojne generacije nehotice odgajaju u neshvaanju sutine umjetnosti u svim ostalim kolskim predmetima. I uzaludan je vapaj likovnih pedagoga da se stane na kraj nestrunim i tetnim povezivanjima hrvatskog jezika, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture i stranih jezika sa likovnom kulturom. Ono to treba povezivati su zajedniki pojmovi, kao na razini navedenih elemenata, tako i na razini sintakse simetrija, ritmova i proporcija u knjievnosti, glazbi, prirodi i matematici. Udbenici su tako pomogli uiteljima i kako raditi ostale predmete ukoliko se prihvaaju korelacije s likovnom kulturom.

4. Satnica likovne kulture

Posebno je zastraujua pretpostavka pojedinaca koji misle da je takav pogrean pristup dovoljan nain da se uenicima prui ono malo manualnog rada. Naalost, takva je pretpostavka vidljiva u nastavnom planu koji je likovnoj kulturi dodijelio bijedan jedan sat tjedno, koji ne samo da nije dovoljan za uenje, ponavljanje i provjeravanja znanja kljunih pojmova, ve nije dovoljan niti za suenje boja i pospremanje radnih mjesta nakon zavrenog posla. Nesporazumi su vidljivi i u objanjenju koje je dato kada je likovnoj kulturi oduzet jedan sat i predan hrvatskom jeziku u ime medijske kulture smatralo se da sutinu filma ini njegov (verbalni i literarni) scenarij. Meutim, gledatelj filma moe biti i nepismen i nijem i gluh ali ne moe biti slijep. Medijska kultura pripada prvenstveno likovnom podruju (a objedinjuje u sebi i ostala podruja: pokret, zvuk i rije), stoga apeliramo da se ona vrati pod okrilje likovne kulture, zajedno s dizajnom koji je postao ekonomska osnovica komercijalnog drutva u kojem ivimo. Smatramo da je nuno potrebno poveavanje nastavne satnice likovne kulture na tri sata tjedno uz dodavanje navedenih podruja.

5. Originalnost i nonkonformizam Nastavni sadraji suvremene kole zamiljeni su veinom repetativno uenici ponavljaju one istine koje propisuju udbenici, a istraivaka je nastava obuhvaena u mnogo manjoj mjeri. Ali, predmet likovna kultura je jedini predmet u kojem se inzistira da svaki uenik ima drugaije rjeenje, a kanjava se istovjetnost s nekim drugim. Drugim rijeima, originalnost u likovnoj kulturi nije samo predloena, ve je i obvezna, to je gotovo nemogue postii u ostalim predmetima. Pa ipak, vano je naglasiti kako bilo kakav likovni rad nije kreativan ili originalan uenici se prvo moraju dobro upoznati s vizualnim problemom koji trebaju rijeiti, u emu im ponovno pomau udbenici. Napokon, upotrebom likovnih ablona kao ilustracija poneki udbenici ostalih nastavnih predmeta nehotice programiraju uenike na stereotipnost i konformizam (ablone srca za Valentinovo, tzv. izmice Sv. Nikole za boi, zeevi za uskrs, ablonski prikazani cvjetii u udbenicima hrvatskog jezika, matematike i prirode i drutva, sugestije o lijepljenju razliitih sjemenki i tjestenine na likovne radove itd. Stoga apeliramo da se u povjerenstva za odobravanje udbenika ukljue i strunjaci s podruja likovne kulture, jer se ne-odgoj deava upravo na tom nesvjesnom nivou, a likovna je kultura kao predmet nedovoljno zastupljena satnicom i nedovoljno ozbiljno drutveno shvaena, da bi imala utjecaja na tetu koja se deava izvan njenog podruja.

aljem ovaj dopis u elji da se povea razine kvaliteta kolovanja u naoj dravi iz aspekta koji je predugo bio zanemarivan, a najvie utjee na odgoj svijesti novih narataja. Razumijevanje kulturne batine i njene vrijednosti nemogue je bez znanja i komparacija s duhovnim kvalitetama koje su kao rjeenja karakteristine za razliita kulturna podruja, u emu uenicima mnogo pomau i udbenici. Pritom nije zanemarivo da je volja za likovnim izraavanjem priroena ljudskim biima zbog ega uenici izrazito vole ovaj, u osnovi teoretski, predmet. Da ne govorimo o zaslugama za motoriki razvoj uenika, koji je u manualnom smislu nezamjenjiv. Prof. Radovan Ivanevi je govorio kako je svaki nastavni sat likovne kulture vie istovremeno i sat vie rastereenja naih uenika.

S potovanjem, mr. Miroslav Huzjak, prof. metodike likovne kulture Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, miroslav.huzjak@ufzg.hr http://likovna-kultura.ufzg.hr13. oujka 2009. 16:53Drage uiteljice i uitelji Likovne kulture, nakon odranog aktiva dana 12. oujka u Zagrebu odluili smo pokrenuti ovaj blog kako bi upotpunili meusobnu komunikaciju, izborili se za vlastiti status, ali i razmijenili iskustva, stajalita i sve ono to nau profesiju ini lijepom, vanom i zanimljivom! Josipa Kos