Recept za pravljenje benda!

10

Tips & tricks za smutiti vlasti

18

Sretni ljudi su manje podlo`ni ovisnostima

4

Rije~ urednice

Dragi mladi,

Pred vama se nalazi prvi broj preventivnog magazina Preventeen, namijenjen tinejd`erima, odnosno srednjo{kolcima. U dana{njem vremenu vi posjedujete najvi{e potencijala da se ne{to promijeni u na{em dru{tvu. Zato zapo~injem re~enicom: Tko `eli promijeniti svijet, najbolje je da zapo~ne od sebe.

U ovom magazinu vas ne `elimo zatrpavati hrpom stru~nih informacija koje uvijek mo`ete skinuti s Interneta. Namjera nam je pokazati da je prevencija ovisnosti dio svakodnevnog `ivota i da je kao takvu trebamo njegovati. Želimo s vama razmijeniti na{a iskustva, raspraviti o alternativama koje koristimo i saznati {ta je to {to vam je zanimljivo. Prevencija ovisnosti mo`e biti cool i zabavna, a uz to veoma jeftina.

Stoga vas molimo da svoje ideje ne {tedite, nego da ih podijelite s nama i doprinesete unapre|enju zdravlja. Budite slobodni poslati nam svoje reakcije i odgovore na pitanja kojih se dotaknemo u ovom magazinu. Mi ih ~ekamo... da obogatimo naredni broj.

Iza magazina stoji redakcija, oformljena u decembru 2006. g. kada se okupila grupa od osam srednjo{kolaca i studenata iz Sarajeva, volontera projekata UG NARKO-NE, radi edukacije o prevenciji ovisnosti i osnovama novinarstva. Kasnije im se pridru`ila i grupa dopisnika iz sedam bh gradova u kojima UG NARKO-NE ima projekte.

Inicijalna ideja za pokretanje ovog magazina rodila se u ̀ elji za suradnjom ~etiri organizacije. Inicijatori su njihovi rukovoditelji, a to su fra Stipan Radi} HKO Kruh sv. Ante, dr vl~. [imo Mar{i} Emaus (Udruga katoli~kih studenata), fra Nikica Vujica Frama te s. Magdalena Schildknecht UG NARKO-NE. Srda~no im zahvaljujemo na podr{ci i povjerenju koje su nam ukazali. Nadamo se da }e i njima ovaj prvi broj pru`iti zadovoljstvo koje je produkt zajedni~ke avanture.

Sada je na vama! Pro~itajte na{e magazin, prona|ite ne{to za sebe i poka`ite nam svoj li~ni in-put!

Nataša Kovačević

IMPRESUM

Odgovorni: fra Stipan Radi} (ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante“), s. Magdalena Schildknecht (direktorica UG NARKO-NE), vl~. [imo Mar{i}, (duhovni asistent Emaus)

Urednica: Nata{a Kova~evi}

Redakcija: Irena Fi{i}, Ana Cviti}, Ivan Kutle{a, Jelena Mo~evi}, Dajana Mi{kovi}

Dopisnici: Davor Kova~evi}, Bojan Radonja, Amir Berbi}

Suradnici: UG INFOHOUSE (D`enana Ala|uz, [evko Baji}), UG NARKO-NE (Tamara Mi{kovi}, Ileana [nur, s. Magdalena Schildknecht)

Lektor: Renata Dlouhi

Tehni~ki asistent: Dejan Mikovi}

Nositelji projekta: HKO Kruh sv. Ante, Emaus, Frama, UG NARKO-NE

Fotografije: Arhiv UG NARKO-NE

Foto na naslovnoj strani: Interkulturalne kreativne sedmice IKS, Busova~a, 2006.

Dizajn i DTP: TRIPTIH Sarajevo

KONTAKTIRAJTE NAS:Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE • Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel/fax: +387 (0)33 223-285 • E-mail: preventeen@narkone.org

Sadr`aj

Nenasilna komunikacija po Marshalu Rosenbergu 3

Sretni ljudi su manje podlo`ni ovisnostima 4

O ~emu sve mo`e{ postati ovisan 6

Prevencija ovisnosti, a za{to? 8

“Doping? Ne, nipo{to!“ 9

Recept za pravljenje benda! 10

Svaki se ~ovjek ra|a kao ~isto Bo`ije stvorenje 12

«Mi djeca s kolodvora Zoo» (Christiane F) 13

Opusti se 15

I vegetarijanci su ljudi 16

Tips & tricks za smutiti vlasti 18

Svako od nas je slo`io va`nu kockicu 18

Smisli i osvoji!!! 19

3

Bojan Radonja, Lukavica (Isto~no Sarajevo)23.09.1988. godine

U~enik SS[ “28 juni” u Isto~nom N. SarajevuVolontiram u projektu “Stariji brat, starija sestra”

ve} dvije godineU UG NARKO-NE sam jer volim pomagati drugima,

radi super ekipe, i radi toga {to se volim osje}ati korisno....

Predavanja na temu

Nenasilna komunikacija po Marshalu Rosenbergu

UG NARKO-NE, udru`enje za prevenciju ovisnosti, ve} du`i period organizuje edukativna predavanja za svoje volontere i stru~ne saradnike Udru`enja, jer je edukacija najbolja prevencija, dok sistem nagrada i kazni prema rezultatima mnogih istra`ivanja daje kontra efekat.

Tako je UG NARKO-NE za nas organizovao edukaciju na temu: Nenasilna komunikacija po Marshalu Rosenbergu, koja je bila odr`ana u prostorijama Op{tine Novi grad u subotu, 17. 3. 2007. godine.

Prof. Pred{kolskog odgoja Naira Hod`i} ve} deset godina radi kao predava~ na ovu temu, dok s na{im udru`enjem sara|uje ve} ~etiri godine.

Svidjelo nam se {to nije radila klasi~no predavanje, nego smo se uspjeli i na{aliti, a svaku rije~ koju je rekla potkrijepila je nekim primjerom.

Predavanje je teklo od onog standardnog teoretskog dijela, preko primjera pa do vje`bi, koje su nam se svidjele jer smo kroz njih nau~ili razlikovati opa`anje i procjenu.

Sve nas je zainteresovalo kad je govorila o jeziku nenasilne komunikacije, jer je on jako specifi~an. Na

primjer, govorili smo o upotrebi rije~i ali u primjeru: “Do{ao bih ali sada stvarno ne mogu.“ Zaklju~ili smo da je problem u ovoj rije~i ali, jer kad je mi ka`emo nekome, ne pru`amo empati~an stav koji bismo trebali zauzeti u nekim situacijama. Imali smo primjere na kojima smo nau~ili kako razlikovati zahtjev i naredbu. Svi smo mislili da je to tako jednostavno, ali upravo je suprotno. Moramo se ba{ pomu~iti ako `elimo ostvariti komunikaciju bez “blokada”.

Mene li~no je privukla re~enica koju sam ~uo u drugom dijelu predavanja, a glasi ovako: “Ono {to nas nervira kod drugih je odraz na{ih unutra{njih `elja i potreba.“ Meni to nije bilo logi~no, ali kad sam razmislio... ima jake logike. Na primjer, ako mene nervira {to neko redovno kasni, to je zato {to bih i ja volio nekad da zakasnim, {to je ta~no, po{to uvijek uranim ili do|em na vrijeme...

Na pauzama smo redovno komentarisali predavanje i predava~a i svi su rekli da je Naira tako «opu{ten lik», da fenomenalno radi svoj posao i da je ovo jedno od rijetkih predavanja na kome nam nije bilo dosadno, jedno od najboljih! Moja re~enica je bila: “Ljudi moramo u~initi da nam ova `ena opet do|e”.

Interesantan je bio kraj predavanja, ta~nije evaluacija, kada smo imali zadatak (koji nimalo nije bio lak!), da napi{emo re~enicu na jeziku nenasilne komunikacije. To je bilo pravo interesantno i pou~no, {to je jo{ jedan plus predavanju.

Svi smo po`eljeli da nam Naira odr`i jo{ sli~nih predavanja, i nadamo se da }e tako i biti, jer smo svi prezadovoljni ovim predavanjem.

Iskreno se nadam da }e se na{a saradnja nastaviti kroz ve}i broj projekata i predavanja.

Veliki pozdrav iz Isto~nog Sarajeva,

Bojan Radonja

Bolje biti sam nego sa ovisno{}u.3

STRU^NI KUTAK

U~esnici predavanja

U~esnici su po`eljeli jo{ sli~nih predavanja

4

Od pouke o drogama do unapre|enja zdravlja

Sretni ljudi su manje podlo`ni ovisnostima

U 60-im, a posebno u 70-im godinama dvadesetog stolje}a opojne droge su u medijima i politici postale aktualan problem. Kao posljedica toga po {kolama su se vr{ila pou~avanja o drogama. Razlog za to je bila ideja da mlade treba pou~iti o drogama da bi se tako rije{io problem. Dana{njica neosporno pokazuje da obi~no upozorenje o {tetnosti odre|ene supstance (tada su to bili ha{i{, kokain, amfetamini i heroin) ni{ta ne vrijedi. Kod nekih mladih u~inak je bio ~ak kontraproduktivan. Neki su kroz te informacije postali znati`eljni.

U me|uvremenu se prevencijski posao promijenio i razvio. Ve} odavno se ne govori o pou~avanju o drogama. Pojam prevencije ovisnosti ukazuje da nije samo jedna materija (npr. droge) stvarni problem, nego da se materijama, radnjama i drugim navikama mo`e razviti ovisni~ko pona{anje.

Ovisnost

Pod pojmom ovisnosti prvobitno se misli na pona{anje ljudi koji veliki dio svoga vremena i energije tro{e na zadovoljavanje potrebe za jednim ili vi{e sredstava. O pravoj se ovisnost govori kada neko skoro vi{e i nije sposoban da apstinira, ve} mora pove}avati dozu. Tad dolazi do stvarnog gubitka kontrole. Pogo|ena osoba vi{e nije u stanju slobodno odlu~ivati ho}e li raditi ovo ili ono, ili konzumirati ne{to ili ne.

Lo{e je to {to izme|u kontroliranog u`itka potencijalnog sredstva ovisnosti i {tetne ovisnosti ne postoji jasna granica. Prvo uzmem ili uradim ne{to radi zabave. Poslije se osje}am bolje sa, nego bez. Ili ~ak moram priznati, kako uvijek... kada...

Granice su nejasne, a postupak i posljedice ovisnosti su toliko razli~iti, kao {to to mogu biti i ljudi. Ne mora uvijek prepoznatljivo ovisni~ko pona{anje zna~iti da je pogo|eni te{ko bolestan i da je njegova sposobnost djelovanja blokirana. S druge strane, ovisni~ko pona{anje mo`e umanjiti kvalitet `ivota prije nego {to nastanu jasne smetnje i te{ko}e.

Prihvatiti ozbiljno prevenciju ovisnosti zna~i baviti se onim {to ovisni~ko pona{anje izaziva, unapre|uje i podr`ava. Jo{ va`nije je njegovati i {tititi sve ono {to kori{tenje zamjene ~ini nepotrebnom. Sretni ljudi su manje u opasnosti od ovisnosti.

Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Prevenciju (od lat. praevenire = predusresti) mnogi shvataju kao za{titu, spre~avanje problema - u ovom slu~aju mogu}e ovisnosti. U stru~nom svijetu se razlikuju tri osnovna podru~ja:

- primarna prevencija (unapre|enje zdravlja), koja `eli osposobiti ljude da iza|u nakraj sa zahtjevima svakodnevnice, a da pri tome ne {tete sebi i drugima.

Dopustite da vas mi mladi ne{to nau~imo

STRU^NI KUTAK

5

u stvarnom smislu zbog materije, nego ovisi od li~nosti konzumenta i ukupne situacije.

U politi~kim diskusijama o drogama prije svega se pravi razlika izme|u legalnih (alkohol, cigarete, medikamenti, kafa itd.) i ilegalnih sredstava (ha{i{, heroin, LSD, kokain, itd.). Gledano sa aspekta potencijala ovisnosti ili djelovanja i {tetnosti supstanci, ova razlika nema nikakvog smisla.

^e`nja za...

U radu s fenomenom ovisnosti, a naro~ito s biljkama koje imaju opojno dejstvo ili s tabletama, pa`nja se ~esto usmjerava na sve mogu}e neprijatne predispozicije: ko “uzima droge“ ili samo sjedi ispred TV-a sigurno ima ogromne probleme ili jednostavno previ{e stresa. Prije svega, u doba isprobavanja ~esto se previdi va`an motiv: ~e`nja. Vjerovatno svi poznaju duboku ~e`nju za sre}om. ^e`nja za rajem ili za putem tamo, ~e`nja za domovinom, za daljinom, privr`eno{}u, smr}u, ljubavlju, avanturama ili mirom.

U svakodnevnici se ove ~e`nje ne zadovoljavaju dovoljno ili na odgovaraju}i na~in, i tako alternative koje se mogu konzumirati postaju va`nije. Sanjati u kinu, plakati pri ~itanju, stopiti se u opojnom djelovanju extazy-a, akcija zahvaljuju}i alkoholu.

Spoznaja ~e`nji i mnogostranih aspekata onoga {to ~ini stvarnu ̀ ivotnu radost je neophodna za uspje{nu prevenciju ovisnosti.

s. Magdalena Schildknecht

Literatura:

[kakljiv zadatak: prevencija ovisnosti. 101 ideja za ja~anje, unapre|ivanje i o~uvanje mentalnog i emocionalnog zdravlja. Idava~: Heinrich Werthmueller, SI TZT, Zuerich 1997

Osobne kompetence (osje}aj samopo{tovanja, sposobnost komunikacije, u`itak i sposobnost tugovanja, patnje itd.), kao i pristup zdravim resursima trebaju se unapre|ivati i razvijati..

- sekundarna prevencija (rano prepoznavanje) je faza u kojoj se spoznaju ve} nastali signali i smetnje (upotreba sredstava ovisnosti, nasilje, povla~enje, itd.), i `eli osvijestiti o postoje}im rizicima i ograni~iti ih ili otkloniti specifi~ne deficite.

- tercijarna prevencija (pomo} za pre`ivljavanje) usmjerena je na ovisnike, te ima zdravstveno i socijalno ograni~enje {tete, kao i (dugotrajnu) reintegraciju za cilj.

Droge: sredstva za lije~enje - za u`ivanje - za ovisnost

Droge su biljne, ̀ ivotinjske ili vje{ta~ke supstance koje u maloj koli~ini imaju fizi~ko i psihi~ko dejstvo na ljude. Droge su se prvobitno koristile u lije~enju i u religijskim i drugim sve~anim ritualima dru{tva. Danas su droge u svakodnevnoj upotrebi. Djelovanje odre|ene supstance uvijek je jako subjektivno i na njega utje~u razli~iti faktori kao npr. doza, mjesto i vrijeme, trenutno raspolo`enje, s kim se konzumiraju droge i koje se supstance mije{aju (s kojim supstancama) itd. Svi mi mo`emo zamisliti razliku izme|u ~a{e vina koja je popijena na zabavi s dobrim prijateljem i `urno salivene, mogu}e jo{ i doma}e rakije rano ujutro, kako bi uop}e mogli zapo~eti dan. U oba slu~aja rije~ je o alkoholu, ali su uvjeti potpuno druga~iji, a samim tim i potencijal {tete.

Neke materije vode do tjelesne ovisnosti, to zna~i da se nakon du`e i redovite upotrebe pri prestanku konzumiranja pojavljuju simptomi krize (npr. kod alkohola ili heroina). Prakti~no sve psiho-aktivne supstance (sredstva koja utje~u na na{e raspolo`enje) mogu izazvati psihi~ku ovisnost. Do ovoga ne dolazi

s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO-NE. Od 2000. god. inicira i razvija

prakti~ne projekte za prevenciju ovisnosti kod mladih.

Re}i da su cigarete {tetne nije dovoljno

STRU^NI KUTAK

5

6

O ~emu sve mo`e{ postati

ovisanOvisnost kao veliki problem na{eg dru{tva se ne mo`e izlije~iti represivnim mjerama niti liberalizmom. Na{ rad na prevenciji ovisnosti daleko nadilazi metode i na~ine koji glase: «Kloni se od ha{i{a, alkohola ili heroina».

Mi se bavimo pro{irenim pojmom ovisnosti, {to zna~i da ciljnoj grupi pru`amo saznanja ste~ena iskustvom

i uvid u mehanizme postajanja ovisnim: slatki{i u velikim koli~inama, vi{esatno buljenje u televizor, tomovi knjiga o ̀ ivotnoj pomo}i, cjelove~ernje sjedenje ispred kompjutera, izu~avanje spisa vikendima i sli~no, oblici su pona{anja u kojima se krije ovisni~ki potencijal. U dru{tvu se malo pri~a o tome, a takvo pona{anje apsorbuje puno `ivotnog kvaliteta.

Ho}emo da budemo high, cool ali i zdravi!

STRU^NI KUTAK

7

Unapre|enje zdravlja u svakodnevnici je va`nije nego «puniti glave» mladima teorijom.

Izbjegavanjem se problem ne rje{ava dugoro~no. Kratkoro~no }e ti biti bolje, ali navika }e ti vremenom {koditi i psihi~kom i fizi~kom zdravlju.

Sredstva ovisnosti

Prepoznaje{ li svoja sredstva ovisnosti?

U primarnoj prevenciji radi se na uzrocima, a ne na posljedicama ovisnosti. Razmisli o motivima, za{to koristi{ ili radi{ odre|ene stvari.

Prona|i u osmosmjerci 14 motiva koji te svakodnevno dovode u opasnost da postane{ ovisan.

Kad poznaje{ svoje motive mo`e{ potra`iti alternativu svojim potrebama. U ovom magazinu mo`e{ vidjeti kako mladi koriste ove motive na zdrav i kreativan na~in.

Rje{enje: Bjes, izbjegavanje, usamljenost, dosada, eksperimentiranje, preopterecenost, bezna|e, zabava, strah, uzbu|enje, znati`elja, stres, nesigurnost, pripadnost

STRU^NI KUTAK

Ne dozvolite da tra`imo ljubav na pogre{nim mjestima.

8

Prevencija ovisnosti, a za{to?

“Nije ni ~udo {to su mladi nezainteresovani za prevenciju, ne znaju uop{te o ~emu se radi!”, rije~i su Amire Alihod`i}, biv{e studentice psihologije. Kad se pomene primarna prevencija ovisnosti, ve}ina mladih pomisli na doktore, dosadna predavanja i suhoparne flajere.

Kako onda upoznati mlade s prevencijom? Kako ih motivisati za rad na primarnoj prevenciji? Odgovor sam potra`ila u jednom poznatom sarajevskom caffeu. Ulaze}i, ~ula sam zveckanje ~a{a i glasan smijeh mladosti. Istina, vidjeti se moglo malo {ta od dima cigareta, koje su drhtavim rukama izvla~ene iz kutija da bi donijele tako potreban “mir”.

Prvo pitanje uputila sam jednoj ve}oj grupi: “Za{to se u dana{njem dru{tvu u tolikoj mjeri pije, pu{i ili drogira?”. Dobila sam jednoglasan odgovor: ”Dosada. U ovom gradu ni{ta se ne radi, nikoga nije briga za nas, pa za{to bi nas bilo briga za zdravlje? [ta to mi imamo od ̀ ivota?!” - iznenadila me je protupitanjem

Jelena Mo~evi}, Isto~no Sarajevo22.01.1988.god.FPN, politologija

Uklju~ena sam u projekat “Stariji brat, starija sestra”U UG NARKO-NE sam zbog super ekipe, na~ina

volonterskog rada i zato {to se volonter po{tuje kao osoba.

Oti}i na kafu za pojedine ljude odavno je ustvari prilika da prikriju svoje proma{ene `ivote. “To je postala svakodnevna aktivnost u njihovim `ivotima bez koje ne

mogu i ne znaju“, ka`e Dejan Ninkovi}, socijalni radnik koji se bavi prevencijom ovisnosti. Jer, kao i sve drugo, ~ega je previ{e, nije dobro. Postoji u prevenciji tzv. model klavira koji ka`e da sve dok u `ivotu imamo puno aktivnosti, odnosno dirki na klaviru, melodija `ivota }e biti raznovrsnija; kada se aktivnosti svedu na jednu ~uje se samo tu udar koji neminovno vodi u ovisnost.

Niko ne ka`e da nije ok oti}i na kafu, pa i prokomentarisati druge, to je u ljudskoj prirodi i svi to radimo. Odlazak na kafu mo`e biti sjajan mehanizam za opu{tanje, ali treba paziti da se ne pretvori u jedini “izduvni ventil“.

jedna simpati~na djevojka, s u`ivanjem povla~e}i dim cigarete.

I tako, u toj zadimljenoj prostoriji, krenuo je razgovor {ta se sve nudi mladima, odnosno {ta je sve prevencija.

Primarnom prevencijom bave se svi, na jedan ili drugi na~in. Umjetnici muzikom, glumom, slikom ili pisanom rije~i. Mladi radom na sebi, razgovorom s drugima, u~enjem, volonterskim radom, vlastitim primjerom. Odrasli iskustvom, pou~nim pri~ama i ljubavlju. Ljubav je ono {to pokre}e sve, pa i prevenciju - ljubav prema sebi, prema ̀ ivotu, prema bli`njima, ili malim sitnim zadovoljstvima - to je ono {to nas vra}a s mra~nog puta ovisnosti.

[ta je sve prevencija? Prevencija je, kako je rekla Majka Tereza, sam `ivot. I sve {to vas zadovoljava - muzika, ples, razgovor, poljubac, film, pozori{te, pogled kroz prozor u ljetnoj no}i, opalo li{}e koje {u{ti pod nogama, topla kupka, maj~in zagrljaj. Treba samo pogledati oko sebe - Maksim Mrvica, Madonna, J. Lo, samo recite, sve su to ljudi koji koriste snagu u sebi za borbu protiv ovisnosti. Kako se koristiti ovim vrstama prevencije? Kako, koliko, i gdje god mo`ete.

Kada sam pitala direktoricu UG NARKO-NE, udru`enja ~iji je glavni cilj primarna prevencija ovisnosti, s. Magdalenu, {ta je to {to je tjera naprijed, {to je motivi{e za rad na prevenciji, kao odgovor sam dobila: “Sve {to ja ~inim je samo kap u moru, ali ako to ne u~inim, ta kap }e zauvijek nedostajati.”

Zato se, kao odgovor na ogor~ena pitanja, mo`e re}i da je prevencija sve ono {to mlade ljude ~ini sretnima, sve one sitnice kojih ponekad nisu ni svjesni, a koje ~ine sam `ivot.

Jelena Mo~evi}

Ovisnosti su kao ekseri, {to ih vi{e bijemo, sve se dublje zabijaju.8

STRU^NI KUTAK

9

Vi{e o Ajdinu, njegovim uspjesima, treninzima i trenerima mo`ete pro~itati na: www.champions.com.ba ili na www.champions.blogger.ba

Dajana Mi{kovi}, Sarajevo13.03.1990. god.^etvrta gimnazija^asopis “Preventeen“

Mladi koji tako razmi{ljaju vjerovatno imaju neki problem sa samima sobom i tako se, po mom mi{ljenju, nesvjesno izla`u opasnosti od ovisnosti.

Nesvjesno se izla`u opasnosti? A {ta je s onim mladim ljudima koji se izla`u ovisnosti pod uticajem drugih ljudi?

Svakako bih im preporu~io da ne ~ine ni{ta {to bi im moglo na{koditi, jer uvijek postoji neko rje{enje i izlaz iz “bezizlaznih“ situacija. Uvijek su tu ljudi koji im mogu pomo}i: roditelji, profesori, pedagozi...

Prilikom borbe, da li se u tebi javlja ljutnja, osje}aj agresivnosti prema protivniku?

Ne, samo se javlja `elja za pobjedom.

Kako se ti osje}a{ poslije izgubljenog me~a? Jesi li spreman pru`iti ruku prijateljstva protivniku?

U svaku borbu ulazim sa ̀ eljom da pobijedim, naravno da se osje}am malo razo~arano poslije izgubljenog me~a, ali sam spreman pru`iti ruku prijateljstva.

Za kraj mi reci jo{ ne{to o sebi, koliko dugo se bavi{ ovim sportom, jesi li zadovoljan svojim dosada{njim uspjesima, kakvi su tvoji planovi za budu}nost?

Karate treniram ve} pet godina, veoma sam zadovoljan. A za budu}nost sam postavio sebi neke ciljeve koje `elim da ostvarim i ako Bog da, uspjet }u.

Koji su to ciljevi?

Svakako da budem jo{ bolji i uspje{niji u ovome {to radim.

Dajana Mi{kovi}

PREDSTAVLJAMO VAM AJDINA MEMI[EVI]A, KADETSKOG PRVAKA BIH U KARATEU

“Doping? Ne, nipo{to!“

Ajdin ima samo 16 godina, u~enik je drugog razreda “^etvrte gimnazije“ na Ilid`i, a ve} je vrhunski sportista, kadetski prvak na{e zemlje u karateu i ~etvrti na evropskom takmi~enju u Izmiru (Turska). Trenira u KK “Champions“, tako|er na Ilid`i.

Ajdine, dr`avni si prvak, medalje, pehari, uspjesi, sve je to veoma primamljivo, ali karate? Udarci, “fizi~ki obra~un“, zar to nije opasno? [ta te je privuklo da odabere{ ovaj sport?

Jednostavno, od malih nogu sam pokazivao afinitete prema borila~kim sportovima i odlu~io sam se za karate. Upisao sam se da treniram u KK “Champions“ na Ilid`i, kod trenera Denisa Muhovi}a.

Kada si se odlu~io za karate, u tebi se, naravno, javila i `elja za pobjedom. Jesi li ikada u toj `elji za pobjedom pomislio ili po`elio uzeti doping?

Doping? Ne, nipo{to. Znam da neki sportisti to koriste, ja li~no ne bih nikada. Nikada ne bih posegao za nekim opojnim sredstvom u ̀ elji za pobjedom, ma koliko jaka ta `elja bila.

Za{to ne bi? Zar ne misli{ da je to “lak{i put“ do pobjede?

Ne, to nije lak{i put do pobjede. Uzimanjem opojnih sredstava se gubi smisao sporta i ja li~no ne podr`avam i ne opravdavam takav pristup sportu.

OK. Pa {ta bi ti preporu~io svim mladima, bez obzira na to da li se oni bave sportom ili ne, da li da pribjegnu takvim mjerama, pobjegnu od stvarnosti ili da koriste opojna sredstva u `elji za pobjedom?

Mladi ne trebaju da konzumiraju bilo kakva opojna sredstva, oni trebaju da svoje slobodno vrijeme posvete nekim “pametnim“ stvarima, da se sklone sa ulice, da u~e, u~lane se u mnoge sekcije u {koli, da se u~lane u nevladine organizacije i, izme|u ostalog, da se bave sportom.

A zar ne misli{ da neki mladi misle da im je lak{e sjediti u ku}i, gledati TV i dosa|ivati se, nego baviti se aktivnostima koje si prethodno nabrojao?

Ne ograni~avajte na{e osobnosti.9

(IN) PUT

10

Recept za pravljenje benda!

IDENTIFICATION CARD:IME: KZU ole ole & PZU oje ojeLOKACIJA: TRAVNIKKOMADA: DVANAESTPRAVAC: COMEDY SOFT PUNKSTATUS: DEMO BEND

Malo mjesto. Depresija konstanta. [ta raditi od sebe i sa sebe? E... osnuj bend!!! Ova vi{e nego interesantna ekipa iz Travnika je dokaz kako se i kod nas mo`e dobro zabaviti, voljeti svoju zemlju i uz sve to ostati zdrav i normalan. Pravac koji furaju podrazumijeva da na zabavan i komi~an na~in uka`u na probleme dru{tva, i sve to je obojeno dobrim punk zvukom. Luda i predobra kombinacija, nema {ta. Denis [iljak, basist u bendu, ima za re}i sljede}e:

Raja se uvijek `ali kako nema nigdje izlaziti, kako je njihov grad najdosadnije mjesto na svijetu! Kako ste vi sebi svoj grad u~inili interesantnim?

Tu nema ni{ta komplicirano... niko ga nije u~inio interesantnim do nas samih. Mrtvilo se krenulo mijenjati kroz samoorganiziranje iz kojeg su nikli bendovi i organizacije. Svaka inicijativa je potekla odavde... niko ni{ta nije nametnuo. Jedini na~in je rad na ne~emu {to ti sam `eli{, jer mi smo svjedoci da se samo tako mogu proizvesti lijepe stvari.

Koji je najbolji recept za osnivanje benda?

Mo`e{, kao nekad {to se radilo, napraviti pjesme, smisliti imid` i okupiti ljude. To se vi{e ne mo`e desiti, jer se bend ne pravi. Bend se desi. Ljudi otkriju zajedni~ku ljubav i to je to.

Treba li puno love za osnivanje benda?

Treba. Ipak, to je dvojako. Ako si dijete roditelja koji voze jeep, onda ti nije problem. Ukoliko si dio na{e svakodnevnce, onda je najbolje obratiti se organizacijama koje su spremne ponuditi opremu za kori{tenje. Takvih ima dosta, na svu sre}u. Samo se treba rasipati.

Jedan od va{ih stihova poru~uje “(...) nemojte se drogirati, bolje vam je studirati“. Zbog ~ega masovno mlada populacija pravi lo{e izbore?

Pravo je pitanje koliko imaju bilo kakav izbor i da li stvarno vide da postoje jo{ neke opcije. [ta je ponu|eno tim ljudima?

Trenutna situacija kod nas je lo{a. Ljudi odabiru ono {to im je najpristupa~nije. Na`alost, kod nas je to droga.

[ta uraditi?

Ima na~ina dosta... al’ ono {to moram re}i jest da projekti u kojima se uslikaju tri poznata lica i stave na plakat s natpisom „nemojte se drogirati“ krajnje su nebulozni i nemaju nikakvog smisla.

Prepoznatljivi ste u svojim pjesmama po patriotizmu. Kako uvjeriti potencijalne mlade emigrante da od Bosne druge zemlje nemaju?

Otklonimo uzroke da ne bi bilo posljedica

(IN) PUT

KZU ole ole & PZU oje oje

11

Eh... treba prvo uvjerit’ sebe! Ja sam imao sre}u da putujem i jednostavno nije se mogla prona}i alternativna dr`ava koja bi ponudila osje}aj kojeg imam ovdje. Ne zna~i to da ne postoji bolje od Bosne, nego meni ne treba bolje od ove zemlje. Trebamo se truditi da sve ovo {to imamo unaprijedimo.

Kako lo{i trend-setteri utje~u na lo{ odabir?

Ogromna ve}ina mladih kod nas uzdi`e ono {to mi danas zovemo turbo folk. Ja ne}u da ulazim u kvalitet te muzike, al sva ta industrija daje prednost apsolutnom okretanju materijalnom. To daje la`an utisak da je vrijedno samo ono {to se pokazuje na TV-u i {to mo`e{ kupiti parama. Kad se uzme sve to u obzir, pravo je glupo i suvi{no komentirati poruku pjesme “cijelo selo {mr}e bijelo“. Sve je to negativno za mlade, a pozitivno za te lo{e trendove.

Nije li ironija da se pored takve situacije upravo alternativne kulture povezuju s ovisnostima...?

To su neki ostaci istorije! Evo, kad biste moju mamu upitali ko su narkomani, ona bi rekla da

su to kosonje! To je neka ostav{tina hipi kulture. Jednostavno je ostalo u svijesti ljudi koja ka`e da su ti tamo ~upavi koji se bave alternativnom muzikom narkomani.

Ipak, ima svega i u alternativnim pravcima?

Naravno, ne `elim re}i da toga nema svugdje, ali bit svega je prepoznati odakle se stvarno vr{i taj pritisak na ljude.

Kad }e taj album vi{e iza}i, vakat mu je bio davno?

Radimo na tome! Skupljamo pare sa svirki pa kad skupimo... eto ga.

Ivan Kutle{a (ivan_kutlesa@hotmail.com)

Ivan Kutle{a, Fojnica14.02. 1985. god.

Pravni fakultet^asopis “Preventeen“

Ivan poru~uje: “Nisam, ne znam, ne}u i ne mogu!”

Dopustite da imamo osobni `ivot.

(IN) PUT

«...nemojte se drogirati, bolje vam je studirati»

Bend se ne pravi. Bend se desi

12

Davor Kova~evi}, Sokolac23.06.1989.god.Op{ta gimnazija SokolacU~estovao u projektu “Intercity peer leader projekat”, teatar predstava “Od tame droge do zore ljubavi” i ~asopis “Preventeen“

- Na prvi pogled, vremena ima dosta, ali na`alost ono prolazi brzo kao rijeka. Ovo vrijeme ne ide na ruku mladima. Poslije {kolovanja mladi su prepu{teni sami sebi i vremenu u kome `ive. Nema odre|enih aktivnosti u kojima tro{e svoje psihofizi~ke sposobnosti, pa su zbog toga izlo`eni isku{enjima ovog vremena, a samim tim i mogu}im rizicima.

Da li su roditelji i u~enici dovoljno uklju~eni u prevenciju ovisnosti i mislite li da se `ele vi{e uklju~iti?

- Nisu, jer jo{ uvijek je veliki procenat u~enika i roditelja koji nisu upoznati s problemom ovisnosti. Ve}ina ih smatra da se najbolje kloniti tog problema (biti pasivan) jer «ono {to ne poznajem neka bude i dalje tabu tema«.

Kako biste opisali saradnju Crkve, vladinih institucija i nevladinih organizacija po pitanju prevencije ovisnosti?

Milorad Ljubinac je sve{tenik. Vrlo neobi~an, misli ve}ina mladih u Sokocu. Uvijek ima vremena za razgovor, jedan je od rijetkih koji zaista zna «slu{ati» probleme mladih. Za njega }e ve}ina Sokol~ana re}i kako je on sve{tenik i ~ovjek u pravom smislu rije~i: «U svakoj osobi vidi ^OVJEKA» ! Za ovog sve{tenika, «slu{anje» je najbolji vid prevencije.

U kakvom se stanju nalaze danas mladi ljudi u Sokocu po pitanju problema ovisnosti?

- Kao i svugdje na ostalim prostorima ex-Jugoslavije, i u Sokocu postoje evidentni problemi. Problem ove vrste svakako postoji i u drugim gradovima, ali se u ve}ini mjesta ne ~ini ne{to organizovano na prevenciji, osim od slu~aja do slu~aja. Obzirom da je problem ovisnosti sve izra`eniji i u na{em gradu, poduzeti su odre|eni koraci da se na planu prevencije uklju~i dobar dio mladih volontera, aktivista koji u granicama svojih mogu}nosti djeluju i daju odre|ene rezultate.

Da li mislite da se radi dovoljno na prevenciji ovisnosti u BiH?

- Imaju}i u vidu dubinu ovog korijena, koji ne traje od ju~e, ma koliko se radilo na prevenciji ovisnosti, mislim da se mo`e i treba raditi vi{e.

Smatrate li da se posve}uje dovoljno vremena i pa`nje mladim ljudima ?

Intervju sa sve{tenikom, pravoslavne crkve g. Miloradom Ljubincem

Svaki se ~ovjek ra|a kao ~isto

Bo`ije stvorenje

Najve}i porok je povr{nost.

(IN) PUT

13

Religijske komune u borbi protiv ovisnosti!Sve vi{e religijskih komuna u BiH predstavljaju najjasniji odgovor religijskih institucija prema problemu ovisnosti. Prema nezvani~nim podacima, kroz nekoliko religijskih komuna u BiH (od kojih je ona u Me|ugorju svakako najpoznatija) do sada je «pro{lo» izme|u 1000 i 2000 ovisnika o drogi. Zna~ajan broj njih se vi{e nikada nije vratio `ivotu ovisnika, {to je ~injenica koju religijske insitucije navode kao dokaz da religije mogu vrlo zna~ajno doprinijeti u prevenciji ovisnosti.

- Ne postoji strate{ki plan i osje}a se manjkavost u svim strukturama saradnje na ovom planu.

Kako se Crkva suo~ava s novim problemima u pogledu sve ra{irenije upotrebe droge, alkohola ili pu{enja me|u mladima?

- Svaka li~nost se ra|a kao ~isto Bo`je stvorenje. U svom razvoju nailazi na dva puta: put dobra i put zla. Od okru`enja koje prati mladu li~nost zavisi kojim }e putem krenuti. Na`alost, vrijeme u kome `ivimo mlade sputava da izrastaju u pozitivnim vrijednostima. Sve ~e{}e su u ku{nji grijeha. Crkva, kao i svaka majka je zbog toga `alosna. Ona nema instrumente vidnih sankcija, ali kao bo`anska ustanova ona se suprotstavlja i sve ~ini da se Bo`je zapovijesti tvore neprestano, kako bi se svako zlo, pa i ovo koje smo naveli, iskorijenilo ili bar smanjivalo.

Koji je najbolji na~in da se podigne svijest mladih ljudi o ovisnosti, kao i o zdravim na~inima `ivota?

- Porodi~ni odgoj, Crkva, {kola i nevladine organizacije treba da sve ~ine kako bi se mladi ljudi na{li na pravoj `ivotnoj stazi. Da bi ovi faktori dali `eljeni rezultat, dr`ava svojim aparatom mora stvarati ambijent navedenim faktorima u odgoju djece i budu}em `ivotu. Dakle, kada se svi zajedno udru`imo rezultati }e biti vidni i neizostavni.

Razgovarao Davor Kova~evi}

«Mi djeca s kolodvora Zoo» (Christiane F)

@IVOT JEDNE OVISNICE

Berlin, `eljezni~ka stanica,droga, prostitucija...

- Volim ~itati, ali ne lektire!!! Ovo mi je najbolja knjiga i pro~itala sam je pet puta (Neca)...

- Mislim da nije tako updated kao nekada, puno toga se promijenilo. Ipak, sva djeca treba da je pro~itaju. Samo naprijed djeco! (Felichi)...

- Potresno. Knjiga je koncipirana kao flashevi (Sulesavic)...

- E a jel i u vama ta knjiga stvara neki ~udan osje}aj? (Naca)

Ovo su smo neki od od komentara s brojnih foruma na Internetu koji su za temu imali ovu knjigu. Zbog sve ve}eg problema ovisnosti u svijetu, knjiga «Mi djeca s kolodvora Zoo» opet je postala va`na tema u medijima, jer upravo ona najotvorenije govori o svijetu narkomanije.

Prepu{tene same sebi, stvari se uvijek pogor{aju.13

COOL - TURA

Ako `eli{ pro~itati cijeli tekst, okreni list!

14

Fi{i} Irena, Travnik16.09.1984.god.FPN, `urnalistika^asopis “Preventeen“Irena poru~uje: “Da je bar bilo ovakvih ~asopisa u mojim gimnazijskim danima...

Preventeen je kap u moru, koja je nedostajala, a vi iskoristite ono najbolje iz njega.“

Rije~ je o ispovijesti petnaestogodi{nje heroinske ovisnice Christiane F. i njenom potresnom svjedo~enju o paklu droge. Knjiga je nastala na temelju magnetofonskih zapisa koje su zapisali novinari Kai Hermann i Horst Rieck nakon {to su u Berlinu upoznali Christiane tijekom njihovog istra`ivanja o polo`aju mlade`i.

Dvanaestogodi{nja Christiane u omladinskom klubu Evangeli~kog centra u Berlinu po~ela je pu{iti ha{i{. U svojem dru{tvu upoznaje prvu pravu ljubav, ali i heroin. S trinaest godina postala je ovisnica. Sve ve}a potreba za heroinom dovela ju je do prostitucije kao jedinog na~ina da zaradi novac za drogu. Kolodvor Zoo bilo je mjesto gdje je sa svojim prijateljima narkomanima svaki dan dolazila u potragu za mu{terijama. Dvije godine njena majka nije znala za dvostruki `ivot svoje k}eri. Tek u dubokoj ovisnosti Christiane zapo~inje s odvikavanjem. U svojoj borbi protiv droge, morala je pro`ivjeti brojne padove i ponovna dizanja...

Jo{ ni jedna knjiga do kraja sedamdesetih godina pro{log stolje}a nije prikazala svijet narkomanije

na tako otvoren i {okantan na~in. Na kraju je to svojom ispovije{}u u~inila jedna petnaestogodi{nja djevojka.

Bez imalo ubla`avanja i pre{u}ivanja, razotkrila je svaki prljavi detalj iz svog narkomanskog `ivota. Htjela je da ova knjiga iza|e kako bi razbila svaku {utnju i ljudske predrasude o narkomaniji. Christiane upoznaje ~itatelje s pravim paklom droge u nadi da svi oni ne{to nau~e iz njenog iskustva.

Ova knjiga i danas predstavlja pravu kontroverzu. Po ~emu? S jedne strane, ona nam na lijep na~in prikazuje kako je Christiane postala dio narkomanskog dru{tva: -Ne vjerujem da se me|u mladim ljudima koji nisu ovisni o drogama mo`e na}i takvo prijateljstvo kakvog jo{ ima u na{im {kvadrama. Christiane je postala cool. Ali pod koju cijenu? Ta cijena koju je ona pla}ala predstavlja drugu stranu medalje .Glavni junaci u drogi vide i dobro i lo{e: -Rekao je da je to sranje, ali je ipak uzeo {pricu...

Zanimljivo je i to da su mnogi ovu knjigu pro~itali nekoliko puta dok neki jednostavno nemaju hrabrosti, jer im se ve} unaprijed «di`e kosa na glavi», {to smo mogli vidjeti na internetskim forumima. Ljubiteljima ove knjige preporu~ujem sli~nu literaturu: «Dnevnik jedne narkomanke» (anonimna autorica), «Trainspotting» (Irvine Welsh) i «Bombon» (Mian Mian).

Prema knjizi «Mi djeca s kolodvora Zoo» 1981. snimljen je i istoimeni film, a 2002. godine prikazana je i predstava u Zagreba~kom kazali{tu mladih.

Nije slu~ajno {to je ova knjiga ve} dvadeset i pet godina omiljena knjiga me|u mladima. Da li }e to biti i vama koji je jo{ niste pro~itali, samo je jedan na~in da otkrijete.

Irena Fi{i}

Ako ne}u ja sebi - tko }e mi, i ako sam ja sam-{ta sam, i ako ne sada a kada?

COOL - TURA

15

MEDITACIJA: PRAKTI^NO RJE[AVANJE PROBLEMA

Opusti se

Ako to rade Madonna, Richard Gere i Uma Thurman, za{to ne biste i vi sklopili o~i bar pet minuta na dan i na{li mir?

Koliko puta vam se dogodilo da ste zbog svakodnevnih problema padali u totalnu komu?... Ili ste se u gomili obaveza potpuno izgubili u vremenu i prostoru? A mo`da nekad izgubite i koncentraciju ili inspiraciju ba{ kad su vam najpotrebnije, pa vam je do{lo da isko~ite iz vlastite ko`e? Mo`da ne vjerujete, ali doista postoji jedna stvar koja nam mo`e pomo}i da se izborimo s ovakvim situacijama, a da se pritom iz njih izvu~emo zdravi i psihi~ki normalni. E, pa ta se stvar pravim imenom zove meditacija. Oni koji je `ele pobli`e upoznati, gledaju u pravi tekst, a oni koji ne `ele... hm, pa mo`da barem otkriju po ~emu je ona tako va`na pa je Richard Gere ~esto prekidao snimanja samo da bi meditirao...

Kako nam poma`e meditacija?

Osim {to pospje{uje opu{tanje i omogu}ava nam da se izdignemo iznad svakodnevnih briga, meditacija nas osloba|a od stresa, nesanice i fobija, pozitivno djeluje na sposobnost u~enja, razvija kreativnost i odnose me|u ljudima, djeluje na pove}anje energije, te ~ak mo`e pomo}i da se ostvari zami{ljeni cilj. Tako|er ima povoljan u~inak na tijelo, jer poma`e kod visokog krvnog tlaka, sr~anih bolesti, astme i bronhitisa.

Mo`ete izabrati jednu od tri vrste meditacije. Prva je koncentracijska, najte`a, ali i najpopularnija na Zapadu, zatim kontemplacijska, gdje je dopu{teno da um luta i razmi{lja o religiji, te transcendentalna, kojoj je cilj osloboditi um od nakupljenih stresova.

Iz usta stru~njaka...

- Mladima preporu~ujem transcendentalnu meditaciju jer je ona najlak{a i najjednostavnija. Na seminaru yoge koji sam vodio najvi{e su se

i odazivali mladi. Tu je bilo srednjo{kolaca i studenata koji su dolazili na yogu i meditaciju kako bi im to pomoglo u u~enju i koncentraciji - rekao je Ratko Antunovi}, u~itelj kreativne inteligencije. Tako|er je dodao bitnu stvar - da se meditacija ne mo`e nau~iti iz knjiga ili ~asopisa nego vas tome mogu nau~iti jedino u~itelji yoge i meditacije, te dobri poznavatelji. Jedan seminar transcendentalne meditacije traje {est dana i nakon toga mo`ete ispravno meditirati kod ku}e.

A da meditacija predstavlja i prevenciju potvrdio je i @eljko Vu~kovi}, u~itelj yoge i transcendentalne meditacije u Sarajevu: - Meditacija uveliko poma`e u promjeni `ivotnih navika. Mnogi su dolazili na moje seminare upravo radi toga i svima je puno pomoglo, jer kod meditacije je slu~aj da ona ide u sr` problema, rje{ava ga u korijenu. Svi oni koji su po~eli meditirati barem na mojim vje`bama, rekli su da jo{ ni{ta lak{e u `ivotu nisu probali, da im je sve bilo tako prirodno...

Kako meditirati?

Za one koji si ne mogu priu{titi seminare meditacije, ne zna~i da je nikako ne mogu raditi. Mo`da to nije ona u pravom smislu, ali mala meditacija u «ku}noj varijanti» svakako mo`e pomo}i. Bitno je da ste sami i u okolini gdje se dobro osje}ate - vani u prirodi ili u svojoj sobi. Otklonite sve {to vas ometa ili skre}e pa`nju. Mo`da onu ru`nu stolicu koja vas uvijek iritira ili prosute mrvice ispod stola koje ionako morate pokupiti. Ako ste tu`ni, mislite na lijepe doga|aje ili drage osobe. Zauzmite polo`aj tijela koji vam odgovara. To mo`e biti polo`aj lotos - prekri`enih nogu i uspravljenih le|a. U takvom polo`aju ~ovjek se najlak{e opusti i {to je najbitnije - pravilno di{e. Upravo je disanje i najbitnije za opu{tanje. Budete li disali duboko i polagano, prije }ete se opustiti. Naravno, mo`ete iskoristiti mo} mirisa - mirisne svije}e i {tapi}e, kao i pustiti laganu muziku. Nemojte misliti na to da trebate meditirati. Kada se trebate opustiti, odlu~ite samo da sjedite, le`ite i razmi{ljate. Proizvod toga je meditacija, ona dolazi sama od sebe.

Do{lo je vrijeme da iskoristimo sve ono {to nam meditacija pru`a... Za{to? A za{to ne?!

Irena Fi{i}

Dajte nam vi{e, tra`i}emo manje.

COOL - TURA

16

Irina Kapetanovi}, pjeva~ica

Da li si imala negativnih iskustava zbog svog opredjeljenja?

Pa, znali su mi dovesti cijeli kolegij doktora koji su mi govorili da ne}u biti zdrava i da ne}u narasti. Moja porodica i ja smo pravi dokaz da se mo`e s ovim opredjeljenjem `ivjeti normalno i zdravo. Jednostavno, meso ne do`ivljavam kao hranu, jer sve su to dijelovi tijela. Ja ne mogu jesti druga `iva bi}a. Mi nismo tim `ivotinjama dali `ivot i nemamo ga pravo ni uzeti. Za sve postoji alternativa i ljudima treba pokazati da postoji druga hrana osim bureka i }evapa.

INFO:- vegetarijanci:

• `ive u prosjeku du`e 12 - 15 godina• imaju proporcionalniju tjelesnu masu• imaju ni`i krvni tlak i rje|e obolijevaju od

dijabetesa tip 2• imaju manje {anse za dobivanje raka

debelog crijeva, dojke i prostate

- fizionomija ljudi sli~nija je biljojedima nego mesojedima

- postoje sve biljne zamjene za meso

- vegetarijanstvo je izbor pojedinaca koji su pokazali bolje rezultate na testu inteligencije

- vegetarijanci = pitagorejci. Pitagora je bio vegetarijanac

- najja~e `ivotinje su vegetarijanci

- poznati vegetarijanci: Leonardo da Vinci, Sir Paul Mcartney, Mahatma Gandhi, Albert Einstein, George Bernard Shaw...!

- Straight Edge - pokret vegetarijanskih punkera koji ne uzimaju nikakve opijate, uklju~uju}i alkohol i nikotin

CHOICE IS YOURS

I vegetarijanci su ljudi

Prvo {to na{ ~ovjek pomisli kad mu neko ka`e da je vegetarijanac jest da je ista ta osoba ~udak il’ da nije normalna, jer ne jede janje}e pe~enje. Nije to ni ~udo ako se uzme u obzir da smo mi zemlja u kojoj je }evap nacionalni simbol. Sve predrasude o vegetarijanstvu bri{u uspje{ni Bosanci i Hercegovci. Ono {to mo`e{ pro~itati u daljnjem tekstu jest da su to ljudi visokog morala, ali i uspje{nih karijera.

P.S. Prije nego {to po~ne{ ~itati komentare, dajemo ti besplatno ekonomski savjet. U BiH nema niti jedan vegetarijanski restoran. Ako ima{ love, ovo ti je prava investicija, a ako nema{, po~ni {tedjeti na fast i junk food proizvodima i uskoro }e{ skupiti.

Minka Mufti}, glumica

Kad ste odlu~ili biti vegetarijanka i kakva je svijest ljudi kod nas o ovom opredjeljenju?

U ratnim godinama, pod svim tim uvjetima straha i patnje, po~ela sam pametnije razmi{ljati. Jednostavno, od tada sam protiv bilo kojeg oblika nasilja. Kad je u pitanju svijest ljudi, ja sam protiv mistifikacije ishrane. Postoje milioni ljudi koji nisu nikad ni okusili meso i `ive sasvim zdravo. Ja ne propagiram vegetarijanstvo, ali nastojim ljudima pribli`iti razmi{ljanje o nenasilju. Ne smijete ubijati nekoga da biste u`ivali u hrani. Na svu sre}u, stanje se pobolj{ava, jer danas svi imaju dostupne informacije. Prije je bilo lo{ije.

Djetinjstvo je roditelj, ~ovjekove li~nosti.

CAFFÈ

17

Jasna Ornela Beri, glumica

Koliko ste dugo vegetarijanka i koji je va{ motiv?

Vegetarijanka sam ve} 25 godina. Protiv patnje sam, kako ljudske tako i `ivotinjske. @ivotinje su neza{ti}ene, one tako|er pate i njih boli. Generalno sam protiv ubijanja masovnog i bespotrebnog. Na`alost, kod nas je svijest o svemu tome vrlo niska. Ljudima treba ukazati da ne mrze ̀ ivotinje i da ih ne kolju nepotrebno. Ako se to ve} radi, onda treba prona}i humaniji na~in.

Vedran Jakubovi}, ~lan benda Dubioza kolektiv

Da li je vegetarijanstvo promijenilo jo{ neke stvari u tvom `ivotu osim na~ina ishrane?

Da. U nekim dvadesetim godinama sam se po~eo pitati kako }u izgledati u tridesetim i ho}u li do`ivjeti ~etrdesetu. Tad sam odlu~io biti vegeterijanac. Nakon toga, po~ne{ razmi{ljati {ta unosi{ u sebe. Dobije{ novi model u `ivotu kojemu se priklanja{... npr., umjesto da gleda{ pola dana TV, okopava{ ba{tu i zdravo se osje}a{. Kod nas je prednost {to jo{ uvijek mo`e{ imati svoj komad zemlje i proizvoditi svoju zdravu hranu. Meni rad u ba{ti i kuhanje predstavljaju meditaciju nakon radnog dana.

Darko Ostoji}, glumac nadrealista

Pretpostavka: Sam si u {umi. Umire{ od gladi. Jedva do|e{ do neke kolibe i jedino {to u njoj na|e{ jesu pohovani pile}i fileti. [ta bi uradio?

Situacija je glupa i krajnje ekstremna. ̂ ovjek ne mo`e ostati u {umi gladan. Ako bih ba{ umirao od gladi, pojeo bih. Bitno je re}i da se kroz vegetarijanstvo razvija samilost. Ne samo prema ljudima nego i prema `ivotinjama i prirodi generalno. Pored toga, osje}ate se zdravije, jer je na{a fizionomija po svojoj konstituciji sli~nija biljojedima. Na{em organizmu je te{ko probavljati meso.

Stefan Pejovi}, voditelj jutarnjeg programa omladinskog Radija 202.

Da li je skuplje biti vegetarijanac i kako nabavlja{ hranu?

Jest, to je ~injenica, ali je i logi~no. Konkretan primjer je doru~ak. Najlak{e je uzeti ~ajnu kobasicu i neku salamurinu u koju se stavljaju aditivi i melju o~i, papci, rogovi, noge i repovi, nego nabaviti si ne{to zdravo. Ja se maksimalno trudim nabavljati doma}u hranu, dodu{e, mo`e se na}i dosta toga i u nekim na{im velikim trgovinama. Sve je stvar volje i htijenja.

Ivan Kutle{a (ivan_kutlesa@hotmail.com)

Nemojte zanemarivati da mi postojimo.

CAFFÈ

18

Interkulturalne kreativne sedmice u Busova~i

Svako od nas je slo`io va`nu kockicuProjekt IKS (Interkulturalne kreativne sedmice) doprinosi dru{tvenom i individualnom napretku

Srednjo{kolci iz Busova~e i Viteza, zajedno sa studentima iz [vicarske, u okviru interkulturalnih kreativnih sedmica organiziraju interesantne i zabavne aktivnosti za djecu i mlade u vrijeme ljetnog raspusta. A ovako je to do`ivjela Melisa.

U po~etku sve je bilo neobi~no i pomalo smo se pla{ili odgovornosti za takav projekt boje}i se da ne}emo uspjeti, ali u isto vrijeme smo se radovali novom iskustvu, novom izlasku sunca.

Radilo se o novim ljudima, ljudima koji ne znaju na{ jezik, kulturu i obi~aje. Me|utim, sve je ispalo bolje nego {to smo se nadali. Obavili smo dosta posla i napravili zanimljive promjene, ne samo u gradu ve} i u na{im stavovima. Donekle je svako od nas slo`io va`nu kockicu u slagalici svoje li~nosti.

Za promjenu, bilo je zanimljivo vidjeti mlade ljude kako rade ne{to korisno, a ne samo da gube vrijeme po kafi}ima, kladionicama... I sama sam se nakon dugo vremena osje}ala posebnom i korisnom i to mi se zaista svidjelo. Pravili smo mo`da male, ali ipak korisne promjene u na{em gradu i shvatili smo da jedna osoba mo`e napraviti razliku, kao {to zrake sun~evog sjaja mogu beskrajnu tegobu tmurnog neba i ki{e pretvoriti u dan pun ljepote i veselih duginih boja.

Bilo je korisno vje`bati ili pak u~iti engleski i njema~ki jezik, a i neke male trikove u spremanju hrane. Jedna od stvari koje su mi se svidjele je to {to smo osje}ali slobodu da iska`emo svoje mi{ljenje bez straha od kritika i rije~i poput: “To je glupo“. Osje}ali smo se slobodni kao malene pti~ice koje su poletjele, ali ipak imaju dosta toga da nau~e.

Izdvojila bih i izlete u kojima smo zaista u`ivali, koji su bili kao nagrada nakon radne sedmice.

Sve u svemu, mislim da bi se projekt kao {to je IKS trebao nastaviti organizirati u Busova~i, jer dosta doprinosi kako zajedni~kom tako i individualnim napretku. Pru`a mladima priliku da se osjete korisnima, a mislim da je to posebno potrebno mladima u malom gradu kao {to je Busova~a.

Melisa Litri}

Tips & tricks za smutiti vlasti

Reki su mi da pi{em o nekom iskustvu koje sam stekao sara|uju}i s vlastima. Ma kakvo bolan iskustvo! Kompletno moje iskustvo svelo se na kucanje po ko`nim vratima i moljakanje para za donacije.

Ma {alim se, izme|u kucanja i moljakanja znao sam im nalupetati gomilu gluposti, zbog straha ~esto nisam bio pri sebi. Zato slijedi par savjeta o tome kako s «vlastima»:

1. Prilikom predstavljanja potrudite se da dobro ~uju va{e prezime (naglasite ga koji put), mo`da vam poznaju oca (veliki plus!)

2. Ako oni ka`u da je mlijeko crno, vi recite crno sa smije{kom

3. Pohvalite njegovo/njeno cvije}e

4. Budite konkretni, oni }e sigurno biti

5. ^im krenu pametovati, pravite se da ih slu{ate pomno, kimajte glavom prave}i kra}e pauze izme|u svakog kimanja

6. Podr`ite svaku njihovu ideju, pohvalite iste, ~ak i one najlu|e

7. Recite im kako bi se trebali kandidovati za gradona~elnika ili ministra

8. Recite im kako imaju krasnu djecu i kako se razrokost mo`e svima desiti

9. Obe}ajte da }ete pozdraviti njihove poznanike

10. Nikada nemojte oti}i prije nego {to ka`ete zbog ~ega ste do{li

Dostojansteno, puni samopouzdanja, otvorite vrata i slijedite sebe i svoje upute. Uostalom, ako ni{ta od ovoga ne upali, djevojke (`ao mi je mama!) obucite mini} i stvar je rije{ena.

Molim vas ~ika uredni~e, ne stavljajte me samo do reklame za depilaciju nogu!

Amir Berbi}

CAFFÈ

Kiss me-smoke free.18

Natje~aj u ovom listu je prilika da prebrodi{ dosadu i bude{ cool! U svakom broju objavit }emo po jedan konkurs za najbolji rad na{ih ~itatelja.

U ovom broju po{alji nam tvoju ideju za prevenciju ovisnosti. To mo`e biti neki predmet ili neka slika, koja za tebe oslikava prevenciju ovisnosti u svakodnevnom `ivotu. Uz sliku predmeta ili fotografije prilo`i tekst s obja{njenjem (maksimalno 1/2 str.). Jedan od primjera mo`e{ vidjeti na posljednjoj stranici magazina. Ovaj primjer je upu}en roditeljima. Razmisli o tome kako bi ti uputio/la poruku

vr{njacima da odaberu svoj putokaz u zdrav `ivot.

Najbolje radove }emo objaviti i naravno nagraditi

Pravo na sudjelovanje u nagradnoj igri imaju svi srednjo{kolci iz BiH.

Nagrade }e biti uru~ene do 20.05.2007.

Radove koji budu stigli nakon 27. aprila/travnja 2007. godine ne}emo uzeti u razmatranje za nagradu.

Smisli i osvoji!!!

Po{alji nam tvoju ideju do 27. aprila/travnja 2007. godine na e-mail adresu:

preventeen@narkone.org ili na adresu:

UG NARKO-NE/PREVENTEENJosipa Vanca{a 21/2

71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Nagrade:

Od prvog do tre}eg mjesta: Obilazak znamenitosti Sarajeva i ru~ak na specijalnom mjestu

Od ~etvrtog do {estog mjesta: USB stick ili knjiga po va{em izboru (u vrijednosti do 30 KM)

Od sedmog do desetog mjesta: Ultra dopuna, Hej bon, odnosno Mobis dopuna (po `elji pa ~avrljaj:) u vrijednosti od 10 KM.

Preventeen-ova nagradna igra

[to?! Patka mo`e {tititi od ovisnosti i droga!

Ne, potrebno je malo vi{e, da bi se djecu ispratilo u svijet bez ovisnosti i droga. Mogu}nost opu{tanja kao i {ansa da se bar

jednom udalji od uobi~ajene svakodnevnice , spada u to. Kao npr. duga kupka ili duga {etnja kroz park. Svima nama je potreban

odmor, da bi preradili svakodnevni stres i da bi se osje}ali ugodno.

Djeca, koja su nau~ila da se opu{taju i da paze na svoje potrebe, razvijaju skladan odnos prema svom tijelu. Njima nije potreban

alkohol, tablete ili droga da bi se mogli isklju~iti.

Preuzeto iz kampanje «Drug prevention» by the federal centre for health education