tema, metode održavanja

ODRAVANJE INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA

TEMA: Metode odravanja

Dr.sc. Kondi .

METODE ODRAVANJA

SUSTAV ODRAVANJA

TehnologijaOrganizacijaMetode (koncepcija)

ODRAVANJEI. METODE (TEORIJA)II. TEHNOLOGIJAPODLOGE ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE ODRAVANJAOPI PRINCIPI TEHNOLOGIJE ODRAVANJAPRISTUPI I METODE TEHNOLOGIJE ODRAVANJASPECIFINOSTI U TEHNOLOGIJI ODRAVANJAIII. ORGANIZACIJA

KORITENO NAZIVLJEStrojevi su sastavljeni iz vie dijelova i ureaja kojima je zajedniki zadatak iskoritavanje ili transformacija energije. 1.Transformaciju energije obavljaju pogonski strojevi npr. elektromotori, motori sa unutranjim izgaranjem, vodne turbine itd. 2. Strojevi koji slue za iskoritavanje energije nazivaju se radni strojevi. Neki od ovih strojeva jesu: pumpe, builice, krune pile, ventilatori, itd..3. Obradni strojevi su strojevi kojima se uz pomo alata obraduju materijali.4. Postrojenja su sastavljena iz vie dijelova, ureaja, aparata, strojeva i sl.. Postrojenja imaju naziv prema namjeni za koju su izgraena pa tako postoje npr.: postrojenja za proizvodnju dijelova, postrojenja za pripremu pare i tople vode, itd.

OPREMA - tehniki sustav - stroj - agregat -sredstvo rada KOREKTIVNO ODRAVANJE - radovi koji se izvode na opremi nakon kvara. PREVENTIVNO ODRAVANJE unaprijed planirani radovi ili aktivnosti odravanja. ZASTOJ - vremenski interval kad oprema ne radi iz vie razloga. KVAR - svaki lom, deformacija, istroenje, izgaranje, itd.

KORITENO NAZIVLJE

STANJE OPREME U FUNKCIJI VREMENA

Definicija metode odravanja:To je algoritam aktivnosti u cilju dovoenja industrijskog postrojenja u ispravno stanje ili spreavanja pojava neispravnosti odnosno kvarova.

Pristup djelatnika odravanja opremi:k opremi (k objektu)

PRISTUP I METODE ODRAVANJA

Pristup djelatnika odravanja opremib) Od opreme OPREMAAutomobilGra. mehanizacija PROSTOR ZA ODRAVANJEDjelatniciSklopoviAlatDokumentacijasklop, agregat

nedaII. fazaIII. fazaI. fazaRast. sklopova i agregataPranje dijelova i pozicijaSast. sklopova i agregataispitivanje sklop. i agregataPopravljeni dijeloviNovi dijeloviSnimanje pozicijaSkladite sklopova i agregataotpadradionicaSkladite Neupotrijebljivi dijeloviDijelovi za popravakUpotrebljivi dijelovi

Svaki tehniki sustav moe se nai u dva stanja, i to: u radu i u kvaru i ako se zna da su manje-vie svi kvarovi stohastiki, onda se iz ovakvog prilaza mogu definirati tri osnovne metode odravanja, i to:

1. Metoda preventivnog odravanja2. Metoda korektivnog odravanja3. Kombinirana metoda (preventivno korektivna)

METODE ODRAVANJAMETODE PREVENTIVNOG ODRAVANJAMETODE KOREKTIVNOG ODRAVANJAKOREKTIVNO - PREVENTIVNE METODEPO VREMENUNA OSNOVU f(t)ZAMJENEPREMA STANJUSPECIJALNI MODELIVremenskiresursiEkspoatacioniresursiNa bazi kriterija mini trokovaNa bazi kriterija max. raspoloivostiSa provjeromParametarastanjaS kontrolom razinepouzdanostiPeriodinaprovjera stanjaKontinuiranaprovjera stanja

Koja metoda?

Faktori za odluku:-trokovi-radna kultura-svijest vlasnike (poslodavaca)-znanje-ukupna efektivnost (vojska, vani sustavi)-vrijeme izvoenja odravanja-sigurnosni razlozi- i drugi.

UTJECAJ NA IZBOR METODE ODRAVANJAUtjecajni imbenici na djelatnost odravanja

Optimalizacija metode odravanja:

Metoda odravanja mora proizlaziti iz uzroka nastanka kvarova sastavnih elemenata ili sklopova u cjelini. Ako su elementi i sklopovi razliiti onda e biti i razliiti uzroci, te e postojati i razliite metode. U praksi je nemogue imati toliko razliitih metoda i periodinosti odravanja. Zato se radi optimalizacija i to prema najkritinijem sklopu na industrijskom postrojenju

- Osnovno-Male popravke - Per.pregledi-Velike popravke - Kont.preg. - Odravanje po stanjuODRAVANJE

PreventivnoKombiniranoKorektivno

Pod preventivnim odravanjem podrazumijeva se niz postupaka koji se poduzimaju radi spreavanja pojave stanja u kvaru, odnosno odravanje industrijskih postrojenja u granicama funkcionalne ispravnosti i to u odreenom vremenskom intervalu.

Preventivno

VANO:Preventivno odravanje izvodi se prije nego je kvar nastupio, pa zahtjeva za razliku od korektivnog, da bude planirano i da se utvrdi korist njegovog izvoenja.Preventivno

Preventivno

Dobre osobine prev. odr. ogledaju se u tome to se moe, s odreenom sigurnou jamiti zahtijevani nivo pouzdanosti i raspoloivosti elemenata strojeva. To je prikazano na slici. Tu je prikazan odnos krivulja pouzdanosti i intenziteta kvara s intervencijom preventivnog odravanja.Intenzitet kvara ima za vrijeme korisnog ivot priblino konstantnu vrijednost (zanemaren je period djejih bolesti), a zatim ubrzano raste.Preventivno odravanje planirano je u trenutku lo, u kojem je na primjer R(lo) = 0,70. Po izvrenoj intervenciji pouzdanost se poveava, a int.kvara ponovno stabilizira na neku konstantnu vrijednost.

Preventivno

Nedostatak prev. odr. Resurs elemenata ne koristi se do kvara ve u prosjeku znatno krae. Na slici rafiran dio povrine ispod krivulje R(t) predstavlja zonu neiskoritenosti resursa elemenata. Zbog toga se opravdanost primjene metode prev. odr. Mora ispitati i odrediti za svaki element, jer trokovi preventivno zamijenjenog, naroito skupljeg elementa, mogu biti znatno vei od oekivanih efekata.

Preventivno

Odreivanje intervala preventivne intervencije nije tako jednostavno kako se da naslutiti iz prethodnog razmatranja. Razlog je to elementi nekog sklopa imaju svoje krivulje ispravnog rada vrlo razliite. To se vidi na slici.Osnovna dilema je u tome to se, na primjer, po planiranoj zamjeni zupanika mjenjaa, uvijek postavlja pitanje da li treba zamijeniti i neke druge dijelove kad je mjenja demontiran, iako njihova krivulja intenziteta kvara ima jo uvijek konstantne vrijednosti, to znai da se njihovom zamjenom pouzdanost mjenjaa bitno ne mijenja.

Preventivno

Savrenost funkcioniranja tehnikih sustava u vremenu nazivamo trajnou kvalitete.

Sa stajalita trajnosti kvalitete sustav je to kvalitetniji to se njegove karakteristike kvalitete ( pouzdanost, raspoloivost, sigurnost, i dr. ) odravaju due vrijeme.

Tehniki sustav gubi prvobitna kvalitetna svojstva zbog raznih uzroka : mehanikih, kemijskih ( oksidacija ), tehnikih, elektrikih i drugih. Preventivno

Za vrijeme eksploatacije nekog ureaja, njegovi elementi mijenjaju oblik, dimenzije, strukturu, sastav materijala, a time se smanjuju pokazatelji kvalitete pojedinih elemenata pa onda i sustava u cjelini. Preventivno

Posljedice eksploatacije proizvoda mogu biti :smanjenje tonosti u radu,smanjenje kapaciteta proizvodnje tetan utjecaj na okoli,smanjenje sigurnosti , i sl.

Gubitak kvalitete sustava oituje se potom u smanjenom koeficijentu korisnog djelovanja izraenog veim utrokom materijala i energije, te u poveanoj proizvodnji tetnih efekata.Preventivno

Vjerojatnost pada kvalitete sustava raste s : vremenom upotrebe, intenzitetom upotrebe, starou sistema, loim servisiranjem, i loim rukovanjem.Preventivno

Primjena preventivnih metoda ima smisla samo ako funkcija intenziteta kvara ima trend rasta po vremenu rada, dok se u ostalim podrujima njenom primjenom mogu oekivati vee tete od koristiPreventivno (t)tPodruje primjene preventivnogodravanja

Sistemi mogu gubiti svojstva kvalitete postupno ili trenutano. Primjerice, neka e CNC tanca za obradu lima, ovisno o intenzitetu eksploatacije, gubiti svojstvo preciznosti vrlo postupno. S druge strane e elektrina arulja trenutno izgubiti svoju karakteristiku osvjetljenja. Preventivno

Kod nekih sistema postoji mogunost regeneracije kvalitete, kod nekih sistema ta mogunost ne postoji. Elektrina se arulja na primjer ne popravlja, ona se baca. Automobil se ne baca, nego se popravlja. Nakon tog popravka proizvod e uz neto slabije osobine ponovno moi funkcionirati.Preventivno

Preventivno odravanje moe se realizirati na vie naina. To se odnosi na vrstu i karakter postupaka preventivnog odravanja, a zatim i na vrijeme koje se odreuje za provoenje ovih postupaka.

Prema vrsti i karakteru postupaka, preventivno odravanje moe biti:1. OSNOVNO ODRAVANJE2. PERIODINI PREGLEDI3. KONTROLNI PREGLEDI4. ODRAVANJE PO STANJUPreventivno

1.OSNOVNO ODRAVANJE

Obuhvaa sve one postupke, koje u pravilu obavlja korisnik industrijskog postrojenja (operater) na licu mjesta i uz koritenje alata i ureaja koji se nalaze uz sustav-postrojenje.

- Pregled prije upotrebe- Pregled u toku upotrebe- Pregled poslije upotrebePreventivno

1.OSNOVNO ODRAVANJEa)Pregled prije upotrebe:-Pregledati kompletnost sustav (alati i pribori, naprave,potroni materijal i dr.) neophodnih za rad sustava-Prema potrebi oistiti dijelove ili cijeli sustav-postrojenje-prema potrebi podmazati-pregled svih instrumenata (kontrolni)-prema potrebi probati rad sustava (na praznom hodu)-Drugo, prema preporukama proizvoaa

Cilj je uvjeriti se da e sustav - postrojenje ispravno raditi (da e biti raspoloiv) i prema tom cilju treba poduzeti sve potrebne radnje.Preventivno

1.OSNOVNO ODRAVANJE

b) Pregled za vrijeme rada:-provjera rada sustava-prema potrebi podmazivanje, zamjena tekuina-kontrola parametara u radu-pridravati se uputstava za rad-poduzimanje mjera nakon probnog komada-suradnja sa slubom odravanja u sluaju potreba-Drugo, prema preporukama proizvoaaPreventivno

OSNOVNO ODRAVANJE

c) Postupci poslije rada:-Oistiti sustav- postrojenje-Pospremiti alate i naprave-Upisati podatke o radu i akcijama odravanja-Podmazivanje potrebnih mjesta-Zatititi sustav od praine prema potrebi-Drugo, prema preporukama proizvoaa.Preventivno

1.OSNOVNO ODRAVANJE

Vane preporuke za osnovno odravanje:

-Razraditi tehnologiju osnovnog odravanja-Educirati djelatnike za osnovno odravanje-Osigurati potrebne alate, naprave i sredstva-Suradnja operatera i odravatelja-Osigurati preporuke od proizvoaa i potrebne radne upute - instrukcijePreventivno

2.PERIODINI PREGLEDI

To su aktivnosti preventivnog odravanja koje se poduzimaju periodino i u potrebnom opsegu.

U periodine preglede spadaju aktivnosti:

2.1. PREVENTIVNI PREGLEDI2.2. IENJE2.3. PODMAZIVANJEPreventivno


2.1 Preventivni pregledi:

Ovi pregledi se unaprijed planiraju i pripremaju ali prema propisanoj tehnologiji za njihovo izvoenje. Uglavnom se izvode na osnovu, odreenog vremena rada sustava ili po konstantnom datumu.

Imaju za cilj da se preventivno otkrije vremenski kvar.Preventivno



Preventivni pregledi se izvode pomou:-promatranja-mjerenja-oitavanja-usporeivanja

Nakon izvoenja PP dobiju se informacije od posebnog znaaja za pravovremeno poduzimanje akcija odravanja.Preventivno



U jednom poduzeu moe biti planirano i vie razliitih preventivnih pregleda, kao na primjer:- tjedni pregledi- mjeseni pregledi- kvartalni pregledi- polugodinji pregledi- godinji preglediPreventivno


2.1 Preventivni pregledi:Kod preventivnih pregleda uvijek je prisutno pitanje, kad ga izvoditi? (eksploatacijski ili vremenski resurs)

Kako odrediti to vrijeme da se bude sigurno da e se pregled provesti prije nastupanja kvara.

U praksi se to vrijeme odreuje pomou:-iskustva-sluajno-pomou matematikih metodaPreventivno


2.2 ienje:

Kao preventivna aktivnost odravanja predstavlja periodinu radnju na sustavu i to na mjestima izloenim u procesu rada zamaivanju, zapraivanju, i drugim oblicima taloenja raznih tvari u proizvodnom procesu.Vano: - sredstva za ienje - potroni materijalPreventivno

3.KONTROLNI PREGLEDI

Po nainu pripreme i planiranja KP su slini Preventivnim pregledima. Razlikuju se po namjeni i nainu izvoenja.Cilj KP je:1. Utvrivanje sposobnosti ureaja za odreenu proizvodnju (tonost, kvalitetu, kapacitete, i dr.)

2. Utvrivanje sigurnosti za okolinu (sigurnost korisnika i ljudi, sigurnost okoline, zatita od poara, trovanje i sl.)Preventivno

3.KONTROLNI PREGLEDI

KP imaju specifian nain izvoenja, zbog posebnih pribora koji se najee koriste (instrumenti za mjerenje nekih karakteristika, instrumenti za mjerenje oblika, zranosti i dr.).

Isto tako su ovi pregledi specifini i po sloenim postupcima mjerenja, za to esto treba posebna edukacija radnika.

KP izvode se po utvrenim standardima i zakonskim propisima.Preventivno

Prema vrsti i karakteru postupaka, preventivno odravanje moe biti:

1. OSNOVNO ODRAVANJE2. PERIODINI PREGLEDI3. KONTROLNI PREGLEDI4. ODRAVANJE PO STANJUPreventivno

4.ODRAVANJE PO STANJU Definicija:Teoretska postavka metode OPS zasniva se na pregledu stanja, odnosno na diskretnom ili kontinuiranom praenju stanja sastavnih elemenata sustava i uoavanju ili prognoziranju vremenskog trenutka dostizanja graninih vrijednosti parametara stanja.

Prema rezultatima pregleda, odnosno provjere stanja, poduzimaju se odgovarajui postupci odravanjaDiskretno niz, varijable koje nastaju prebrojavanje, izraava se samo cijelim brojemKontinuirano- niz, varijable koje nastaju mjerenjem i moe se pojaviti bilo koja veliinaPreventivno

4.ODRAVANJE PO STANJU

Prema rezultatima kontrole donose se odluke o neophodnom roku i opsegu planskih aktivnosti odravanja.

To je dijagnostiki proces koji omoguava odreivanje tehnikog stanja svakog sastavnog elementa ili sklopa u sustavu.Preventivno


Uspjenom realizacijom OPS mogu se ostvariti mnogi povoljni efekti, od kojih su najznaajniji:

-Smanjenje trokova odravanja-Osiguranje raspoloivosti sustava i pouzdanosti odreenih elemenata strojeva ili sklopova u eljenim granicama-Mogue je plansko odravanje-Poboljanje edukacije radnika na odravanju-Pravovremeno uoavanje slabih toaka novih ili repariranih sklopova ili strojeva u cjelini-manja potronja energijePreventivno


Princip OPS ilustriran je na slici. Stanje promatranog elementa se pogorava u odnosu na poetno stanje i potrebno je provesti provjeru stanja. Moe se provoditi kontinuirano praenje promjene parametara stanja ili diskretna provjera stanja s verifikacijom stanja, pri emu je bitna identifikacija nulte provjere stanja i odreivanje poetnog stanja.

Preventivno

stanje

vrijeme

Granica upozorenja

Granica otkaza

c

t

i

Verifikacija stanja


Granica upozorenje (predotkazna razina) predstavlja tzv. Dozvoljenu vrijednost parametra stanja (Xd), a odreuje se kao jedan od relevantnih pokazatelja modela OPS s provjerom parametara.Granica kvara (Xk) se utvruje eksperimentalno i daje u normativno tehnikoj dokumentaciji sustava ili postrojenja.

PreventivnoXdXk

stanje

vrijeme

Granica upozorenja

Granica otkaza

c

t

i

Verifikacija stanja


Granice upozorenja i kvara definiraju signalizacijsku toleranciju (c) koja odreuje stupanj osjetljivosti izabrane dijagnostike metode parametara stanja i njegovu identifikaciju u skladu sa zakonom promjene stanja promatranog elementa.Postupci OPS se provode kada se pree dozvoljeni nivo parametara stanja (Xd). Vremenski period (t) mora biti dovoljno dug da bi se poduzeli postupci OPS i sprijeila pojava stanja u kvaru.

Preventivno

stanje

vrijeme

Granica upozorenja

Granica otkaza

c

t

i

Verifikacija stanja


OSNOVNI PRINCIP OPS JE, DAKLE, STABILIZACIJA PARAMETARA STANJA, TJ. SPREAVANJE NJEGOVOG IZLASKA IZ DOZVOLJENIH GRANICA, ODNOSNO IZ SIGNALIZACIJSKE TOLERANCIJEPreventivno

stanje

vrijeme

Granica upozorenja

Granica otkaza

c

t

i

Verifikacija stanja


Kriterij za primjenu OPS moe se odrediti iz odnosa dinamike provjere stanja (t- interval) i srednjeg vremena rada sastavnog elementa stroja ili postrojenja do kvara tm (engl. MTBF). Ima smisla primijeniti OPS u situaciji kada raspodjela ponovljenih tijekova stanja ima iroku raspodjelu (rasturanje), kao to je prikazano na slici. U ovoj situaciji duina intervala provjere stanja (t) znatno je manja od MTBF.PreventivnoKvar

vrijemepozicije (sklopovi)granicaintervalMTBFstanje


Suprotno prethodnoj situaciji, preventivno odravanje po vremenu primijeniti e se u situaciji ako je malo rasturanje podataka oko MTBF i kada interval preventivnog odravanja (ti) nije znatno manji od MTBF.

ti periodinost preventivnog odravanjatm srednje vrijeme do pojave stanja u kvaruPreventivnostanjevrijemepozicije (sklopovi)granicaintervalMTBFKvar

dr. sc. ivko KondiDIJAGNOSTIKA U ODRAVANJU

dr. sc. ivko Kondi

4.ODRAVANJE PO STANJU -DIJAGNOSTIKA-

DIJAGNOSTIKA STANJA KAO ELEMENT OPS

Dijagnostika stanja, kao sastavni dio OPS, treba utvrditi stanje elemenata s odreenom tonou u odreenom vremenskom trenutku koritenja, bez njegovog rasklapanja (demontiranja).

Zadatak dijagnostike u metodi OPS s provjerom parametara rjeava se kroz nekoliko faza, to su:

1. Definiranje i izbor dijagnostikih parametara2. Izbor i razrada metode dijagnostike3. Izbor dijagnostikih instrumenata i ureaja, i4. Ocjena dijagnostikog parametra

Preventivno

ODRAVANJE PO STANJU

Definicija:

Odravanje po stanju koristi niz tehnologija s ciljem postizanja i odravanja optimalnog pogonskog stanja strojeva i pojedinanih komponenata tako da se mjerenjem i odreivanjem tendencija fizikalnih parametara u usporedbi s poznatim graninim vrijednostima ili specifikacijama ve unaprijed otkriju, analiziraju i otklone potencijalni problemi strojeva, prije nego nastane kvar.

(Hartman, 1994)

lat. diagnosis: procjenjivanje ocjenjivanje prepoznavanje zakljuivanjeDijagnostika

Sutina dijagnostike:

Usporedbom izmjerenih vrijednosti promatranog parametra (vrijednosti karakteristine za normalno funkcioniranje) s propisanim graninim vrijednostima, stvara se osnova za donoenje odluke da li promatrani dio (sustav) ispunjava projektiranu funkciju cilja ili je potrebno izvriti odgovarajuu aktivnost podeavanja - popravka

4.ODRAVANJE PO STANJU -DIJAGNOSTIKA-

Dijagnostiki parametarOd pravilnog izbora dijagnostikog parametra zavisi uspjenost realizacije metode OPS, jer se stanje elementa odreuje na osnovu mjerenja dijagnostikog parametra koji je povezan s provjerom stanja:

Preventivno

Parametri dijagnostike:Stanje sustava opisuje se odreenim skupom parametara (karakteristika) , koji trebaju vriti projektiranu funkciju, pri odreenim uvjetima i u odreenom vremenskom periodu.Te karakteristike, u zavisnosti od osnovne namjene promatranog sustava, mogu biti: Protok fluida Napon struje Razina buke Vibracije leaja Debljina stjenke neke posude Temperatura

I periodII periodukupni vijek eksploatacijeVrijeme eksploatacijeistroenostSl. Krivulja istroenjaPoz 1Poz 2OD

Parametri pri izboru ureaja za dijagnostiku:

Instrument mora biti robusan i u mogunosti da podnese uporabu, kao i da bude otporan na atmosferu u industriji, pa prema tome instrumenti projektirani za laboratorijsku upotrebu nisu pogodni za te svrhe; portabl instrumenti morali bi biti opremljeni baterijom

Oznake moraju biti pouzdane i instrumentom se mora lako rukovati ; pouzdanost instrumenta mora biti vea,a potreba za odravanjem manja od komponente koju je potrebno kontrolirati

Oznake moraju biti dovoljno precizne i moraju omoguavati definiranje trenda; osim toga polje mjera mora pokazivati sva mogua stanja kvarova

Instrument mora biti siguran, a ako je potrebno-mora biti primjenjiv i u opasnim podrujima

Elektronske komponente instrumenta moraju biti lako zamjenjive i zatiene protiv utjecaja okoline

Subjektivne metodeVezane na osjetila vida, sluha,...Spadaju:- ispitivanje umova i buke- vizualna i optika ispitivanja- ispitivanje mirisa

Objektivne metodeKoritenje mjernih ureaja za mjerenje eljenih parametaraDijagnostike metode

vizualne metodetermografijamjerenje tlaka... spektrografska analiza uljaferografska analiza esticapenetrantske metodemagnetske metodeultrazvuni testanaliza vibracijametoda udarnih impulsa (SPM)Neke od osnovnih dijagnostikih metoda

Postupci i tehnike dijagnostike Instrumenti i metodeVizualna optika kontrolaogledalo, boroskop, endoskop, stroboskop, Mjerenje vibracijavibrometar, analizator, Ispitivanje stanja kotrljajuih leaja SPM, SKF, Ispitivanje maziva i uljakemijska analiza ulja (automatska apsorpcija), spektroskop, mag. detektori, ferografija, Mjerenje temperaturepirometri, termometarski pitolj, infracrvene kamere (termografi, termovizija), termometri, Mjerenje uma i bukestetoskop, fonometar, SPM metoda, Ispitivanje korozije i erozijerendgen zrake, (y- zrake, radioak. izotopi), ultrazvuk, vrtlone struje, Magnetic flux leakage (MFL )Mjerenje gubitka pareultrazvuk, fonometar

Postupci i tehnike dijagnostike Instrumenti i metodeIspitivanje toplinske instalacijetermografijaIspitivanje povrinskih oteenjatoping (akustine metode), penetranti, ultrazvuk, vrtlone struje, magnetska metoda (promjena magnetskog toka na povrini), Ispitivanje gubitnika toplinetermografija, Mjerenje elektrinih i elektronikih funkcijaosciloskop, voltmetar, ampermetar, Ispitivanje stanja membranazvuna emisija, Ispitivanje troenja materijalafluoroscencija, ferografija, kemijska analiza ulja, Mjerenje tlakamanometri, kvarc-kristalni ureaji, Mjerenje kutne brzine i broj okretajamagnetska metoda, svjetlosni snop,tahometri, stroboskop, Mjerenje protokadigitalni mjerai protoka, hodomjer,

Subjektivne metodeIspitivanje uma i buke:-Jedan od najstarijih postupaka dijagnostike-Osjetilom sluha opaaju se odreeni dijagnostiki sadraj-Npr. voza moe ocijeniti stanje ispravnosti motora-Kako su umovi i buka esto neujni za ljudsko uho, koriste se i tzv.tehniki (industrijski) stetoskopi-Stetoskop je veoma osjetljiv ureaj. Niski tonovi se u njemu pojaavaju i mogue ih je registrirati ljudskim sluhom. Instrument je pogodan za preventivno odravanje svih vrsta mehanikih i elektrinih ureaja, poto se pomou njega moe brzo locirati mjesto izvor uma ili buke. Pomou njega je mogue locirati otkazali leaj ili oteeni zupanik. Stetoskop se moe uspjeno iskoristiti i pri lociranju mjesta istjecanja plina iz posuda pod tlakom.

Subjektivne metodeb) Vizualna i optika ispitivanja:

Najvaniji i najpouzdaniji instrument za subjektivno dijagnostiko ispitivanje je ljudsko oko, jer razlikuje svjetlost po boji, intenzitetu i teksturi povrine od koje se svjetlost odbija (sjajna ili mat povrina)

Obzirom da oko ima dosta svojih ogranienja, esto se koriste i pomagala, kao to su; ogledala, lupe, mikroskopi, endoskopi.

Subjektivne metodeb) Vizualna i optika ispitivanja:ENDOSKOPIJAPostupak teh. dijagnostike kad se koristi endoskop za promatranje nepristupanih mjesta bez demontae ili razaranja.Endoskopi su tanki, najee fleksibilni, optiki instrumenti, koji osiguravaju korisniku promatranje elementa koji je iz nekog razloga zaklonjen nekom preprekom.Endoskop se posebno koristi prilikom promatranja dijelova strojeva u mranim prostorima,npr. ozubljenje u reduktorskim kuitima, cilindri motora, unutranjost posuda pod tlakom i sl.Postoje : prijenosni i fiksni endoskopi

Subjektivne metodePromjer endoskopa varira od 5 do 50 mm, a duljina moe biti od 100 mm pa sve do 10 m.Poveanje slike je mogue do 10x, tako da je mogue otkriti i najmanje pukotineKoristi se tijekom mirovanja strojeva.

Subjektivne metode - endoskopija Snimanje stanja opreme pomou endoskopa

Termografija kontaktni termometri IC kamera

Zagrijavanje strojnog dijela

Penetrantske metode

Nevidljive otvore u elementima strojeva (kao npr. risevi, pore, pukotine, rascjepe i si.) nije mogue uvijek locirati okom, niti pomonim instrumentima (lupe i si.). Zbog toga se koriste odgovarajue tekuine - tzv. penetranti za prodiranje u unutranjost tih otvora. Najee su to specijalne boje.

Penetranti (boje) omoguuju jednostavan, jeftin ali i veoma siguran nain otkrivanja povrinskih naprslina i greaka na elementima strojeva. Koriste se na sljedei nain.

Element se prvo oisti od masnoe i nanese se boja. Potreban je kratak vremenski period da potrebna koliina boje prodre u pukotinu, a zatim se viak boje ukloni, element osui i doda mu se razvija. Svaka naprslina e se pokazati kroz razvija.

Penetrantske metodeienje povrineNanoenje penetrantaienje penetrantaNanoenje razvijaaPregled pukotina

Fluorescentni penetrantUkoliko se koriste fluorescentne boje, neophodno je nanesenu boju osvijetliti ultraljubiastom svjetlou, da bi se otkrile naprsline. Boja i razrjeiva se mogu nabaviti u vidu spreja. Na taj nain mogue je uoiti, golim okom, pukotine veliine 0,025 um.

Magnetska metoda koristi se za otkrivanje povrinskih i pod povrinskih greaka (priblino do dubine 6 mm) kod feromagnetinih materijala.

Magnetske metode

Zasniva se na principu magnetske indukcije. Oko vodia kroz koji prolazi elektrina struja (magnetski jaram, magnetske elektrode) formira se magnetsko polje (istosmjerne ili izmjenine struje), ije silnice, po pravilu desne ruke, prolaze izmeu ostaloga i kroz feromagnetini materijal koji se ispituje, odnosno koji je u kontaktu sa magnetskim jarmom ili magnetskim elektrodama.

Da bi se otkrila pukotina potrebno je da smjer silnica magnetskog polja bude to vie okomito na pukotinu. Pospu li se magnetske estice (suhe sitne estice ili estice pomijeane sa vodom) po povrini ispitivanog materijala, ako postoji pukotina okomito na smjer prolaska silnica magnetskog polja, sitne estice e se okupiti oko pukotine. Magnetske metode

Magnetske metodePromatranje pukotina pomou eljezne praine (nakupine praine signaliziraju pukotinu)

Magnetske metodeMagnetska metoda dijagnosticiranja pukotina

Ova je metoda jeftina i brza, ali ima ogranienje s obzirom na ne feromagnetine materijale, greke duboko ispod povrine, te nemogunost odreivanja dubine pukotine koja je otkrivena kod feromagnetinih materijala. Magnetske metode

Ultrazvuna kontrola Mehanike grekeProputanje tlanih ili vakuumskih sistemaKontrola stanja leajaKavitacija u pumpama

Ultrazvuna kontrolaGreke na el. instalacijamaiskrenje (arcing) deava se kod proboja kroz prostor (zrak). Grom je dobar primjer.Corona (corona) deava se kod napona koji nije dovoljno velik da doe do proboja kroz zrak, ve toliki da se zrak npr. oko antene ionizira te se pojavljuju plavkaste ili ljubiaste munje(tracking) esto nazivan "baby arcing" javlja se kod oteenih dijelova el. instalacije

Mjerenje vibracija

Uzroci pojave vibracija

SIMPTOMI GREAKADJELOVANJEGREKEVIBRACIJEHidraulika neuravnoteenostKavitacijaPumpa nije odzraenaTroenjeTroenje prstenastih rasporaTroenje zupanikaTroenje leajaStruganje rotora uslijed toplinskog zakrivljenjaSavijanje rotoraSavijanje kuitaMehanika neuravnoteenostStrano tijelo u rotoruOdlomljeni dijelovi rotoraVanjska uzbudaVibracijska uzbuda susjednih strojevaVibracijska uzbuda preko cjevovodaPromjene na temeljima

Vibracije zbog loe montaeNecentriranostNepravilna montaa leajevaLabavostNepravilan zamjenski dio (remen)

Mjerenje vibracijaKontinuirano mjerenje - monitoringPovremeno mjerenje

Kontaktnim metodamaBezkontaktnim metodama

Parametri kod vibracijaVibracijski pomak(m)DISPVibracijska brzina(mm/s)VELVibracijska akceleracija(mm/s2)ACC

Proces dijagnosticiranjaAnaliza objekta tehnikog sustava koji e se mjeriti Priprema mjerenjaMjerenje vibracijaAnaliza signala (frekvencijska i harmonijska analiza)Donoenje dijagnostikog zakljuka

dr. sc. ivko KondiGranine vrijednostiDefinirane prema ISO sustavuDefinirane od strane proizvoaaIskustveni podaci o graninim vrijednostima

dr. sc. ivko Kondi

ISO sustav rangiranja

Vibracije za elektromotore

Stupanj kvalitetevibracijaBrzina vrtnje motoramin-1Doputena efektivna brzina vibracija (mm/s)Veliina motora56-132160-225250N (normalni)600 36001,82,84,5R (reducirani)600-18000,711,121,81800 36001,121,82,8S (specijalni)600 18000,450,711,121800 36000,711,121,8

Mjesta za mjerenje vibracija,...

Analiza podatakaUsporedba izmjerenih podataka sa preporukamaUsporedba izmjerenih podataka sa standardima...Usporedba izmjerenih podataka sa iskustvenim podacima

*SPM (Shock Puls Metod)SPM metoda nije metoda mjerenja vibracija ve mjerenje udarnih valova (impulsa) koji nastaju zbog prolaza kotrljajueg elementa leaja preko oteenja.

OSJETILNICI ZA MJERENJE

to mjeriti?

*REZULTATI MJERENJA OTEENJA LEAJA

Mjerne veliine kod SPM-adBmdBcdobropogoranoloe

Razvoj oteenja leajadobropogoranoloeKontrolirati1-3 mjesecaee mjeritiTjedno ili 2-3 dana

*PONAANJE MJERENIH VELIINA TOKOM KORITENJA LEAJA

*dBm vrijednostVrijednosti dBm veliine kod oteenog leaja:30 40 blago oteenje leaja40 45 jako oteenje leaja 45visok rizik od otkazivanja

*Pravila mjerenja SPM metodomPonaanje udarnih impulsana konstrukciji oko leaja

Pravila kod mjerenja SPM metodom Pri mjerenju se treba pristupiti to blie leaju, mjeriti na direktnim povrinama (bez meuprostora), te mjeriti u zoni optereenja leaja.

*Prikaz rezultata mjerenja leaja SPM metodom

*Oteenje leaja

Instrumenti na FSB-uLeonova proizvoaa SPM Instrument

*Mogunosti LeonoveMjerenje vibracijaSPM metodaMjerenje temperatureMjerenje broja okretajaBalansiranjeMjerenje jaine i napona struje

*Mjerenje Leonovom u pogonu

*Instrumenti na FSB-uVibrotest 60 proizvoaaBrel & Kjr Vibro

*PRIMJER EVIDENTIRANJA VELIINA MJERENJA


Treba imati veliinu koja se moe mjeriti i koja ima najvei utjecaj na rad sustava.

U praksi ima nekoliko metoda odravanja po stanju. Sve te metode svrstavaju se u dvije grupe, i to:1. Odravanje po stanju s kontrolom nivoa pouzdanosti2. Odravanje po stanju s kontrolom parametaraPreventivno


preventivnoModel OPS a)Periodina provjera stanjab) Kontinuirana provjera stanjaR(t) pouzdanostt vrijeme rada sustavaX(t) parametar stanjaXn nominalna vrijednostXd dozvoljena vrijednostXg - granina vrijednost parametara stanjat1 vrijeme prve provjeret2 vrijeme druge provjere

KOREKTIVNO ODRAVANJE

korektivno

To je takav oblik odravanja koji se obavlja prema naelu kvar-popravak. Najee je hitnog karaktera i otklanja samo kvar koji sprjeava nastavak proizvodnje. Drugi kvarovi koji prate osnovni kvar, a koji ne utjeu NA nastavak proizvodnje otklonit e se kasnije - za vrijeme mirovanja stroja.

*Postupci obnavljanja istroenih i popravak polomljenih pozicijaZavarivanjeNavarivanjeMetalizacijaNanoenje elektrinom iskromElektrolitsko nanoenjeElektromehanika obradaPlasma sprayingFlame sprayingMetalock postupakRazliita patentom zatiena rjeenja proizvoaa Castolin + Eutectic, Belzona, Loctite, itd..


korektivno

Prednost ove metode ogleda se u mogunosti maksimalnog iskoritenja radnog vijeka elemenata,

Nedostatak je u tome to se tee mogu osigurati traene razine pouzdanosti i raspoloivosti, te se tee osigurava plansko odravanje, to uzrokuje i tekoe u organizaciji odravanja


korektivno

Model korektivnog odravanja neminovan je zbog postojanja iznenadnih kvarova koji se ne mogu sprijeiti.

***********************

tema, metode održavanja

Documents