Planiranje zahvata održavanja – izrada plana održavanja

Sustav održavanja uglavnom se sastoji od slijedećih postupaka:

1. planiranje održavanja,2. tehničke i operativne pripreme održavanja,3. zahvata održavanja, 4. evidencije svih aktivnosti održavanja,5. kontrole aktivnosti održavanja 6. analize učinaka i troškova, obračuna i

likvidacije.

Ukratko izrada plana održavanja sastoji se od slijedećih koraka:

1. detaljni i točni popis, te opis svih brodskih uređaja i mehanizama (treba naći: prosječni interval planiranog zahvata 'mp‘, indeks kvarova 'λ' i prosječno vrijeme između kvarova 'mT)

2. utvrditi uvjete iskorištavanja broda (godišnje vrijeme broda u plovidbi i u mirovanju, zone plovidbe, te boravak u lukama i na sidrištima i sl.)

3. optimalizacija posade (izračunati planirani indeks zahvata 'λp‘ i prosječni rad (trajanje) planiranog zahvata 'Øp‘)

4. petogodišnji plan održavanja - jednogodišnji plan: radovi koji su ranije raspoređeni po uređajima, sad se raspoređuje po mjesecima u godini i dobije se okvirni godišnji plan (eng. Master plan) koji se razloži na mjesečne, tjedne i dnevne planove (paziti na opterećenje posade, granični kriterij uporabljivosti) – planirani zahvati i tekuće održavanje

5. kontrola izvršenja

Da bi se mogla planirati aktivnost u vezi s a zahvatima održavanja, valja prvo napraviti:

1. detaljni i točni popis, te opis svih brodskih uređaja i mehanizama koji zahtijevaju održavanje.

Svaka se novogradnja danas s takvim popisom i opisom već isporučuje. Kad je jednom već izrađen vjerodostojan popis i opis brodskih uređaja, onda njegovu vjerodostojnost treba održavati tijekom cijelog vijeka iskorištavanja broda. To znači da treba zabilježiti svaku promjenu koja se u pogledu karakteristika brodskih uređaja dogodi tijekom iskorištavanja broda (uređaj zamijenjen novim istog tipa i proizvođača, drugim tipom i sl.).

Planiranje zahvata održavanja započinje konzultacijom knjige uputa proizvođača za svaki pojedini uređaj, da bi se utvrdio prosječni interval planiranog zahvata 'mp‘ (vrijeme između dva zahvata) kojeg preporuča proizvođač. Također valja procijeniti njegov indeks kvarova 'λ' i izračunati prosječno vrijeme između kvarova 'mT' za preporučeni interval 'mp'. Ako je 'mT' realno i prihvatljivo, onda je 'mp' iz uputa proizvođača podatak na koji se pri planiranju ne smije zaboraviti. Ako 'mT' odudara od realnog ili prihvatljivog, onda se mora od proizvođača preporučeno 'mp' korigirati (skratiti ili produljiti).

Sljedeći korak je:

2. utvrditi uvjete iskorištavanja broda: ocijeniti godišnje vrijeme broda u plovidbi i u

mirovanju. zone plovidbe, te boravak u lukama i na sidrištima i sl.

3. optimalizacija posade na osnovi jednadžbe moći održavanja

Kad su ustanovljeni uvjeti iskorištavanja broda, planer će početi oblikovati prvi obris plana održavanja i to će prvo izračunati planirani indeks zahvata 'λp‘ (μ) – broj zahvata u godini.

Za uređaje za koje su pogonski sati u godini krajnje neizvjesni i za sve uređaje koji su jednako podložni kvarovima radili ili ne radili, ili čak više ako nisu u pogonu, 'λp‘ (planirani indeks zahvata), se neće određivati prema pogonskim satima, već prema kalendarskom roku. Ima uređaja gdje se zahvat održavanja odvija postupno po dijelovima. To se osobito odnosi na pogonski motor.

Kad je utvrđeno 'λp' (planirani indeks zahvata) za svaki uređaj koji treba održavati, mora se za svaki zahvat odrediti prosječni rad (trajanje) planiranog zahvata 'Øp', bilo iz uputa proizvođača uređaja ili iz vlastitog iskustva, kako bi se izvršila optimalizacija posade.

Treba naglasiti da prosječni rad planiranog zahvata 'Øp' za pojedini uređaj ne mora biti jednak za cijeli životni vijek iskorištavanja broda. Mogu se alternativno planirati zahvati većeg ili manjeg opsega, ako to terotehnološki proces omogućuje ili zahtijeva, a i sa starenjem uređaja za očekivati je da će se 'Øp' povećati.

4. plan zahvata održavanjaKod petogodišnjeg plana zahvata održavanja izrađuje

se obično plan za prve dvije godine, od kojih je samo plan za prvu važeći, a plan za sljedeću čeka korekcije iz prethodne godine iskorištavanja. Poželjno je da brod uvijek ima plan i za sljedeću, radi pokrivanja praznine koja može nastati pri dostavi nove knjige.

Proces izrade plana za prvu godinu: ono što je prethodno bilo raspoređeno po uređajima, sad se raspoređuje po mjesecima u godini. Najjednostavnije je premještati zahvate koji se planiraju prema kalendarskom roku. Oni se obavljaju jednom u godini ili jednom u pola godine i sl., i u pogledu trenutka zahvata vrlo elastični. Ako se to pokaže nedovoljnim, onda valja pristupiti pomicanju zahvata utvrđenih na osnovi sati rada uređaja.

Tek kad je tako izbalansiran, godišnji plan zahvata održavanja može postati operativan. Takav se onda naziva Okvirnim planom (eng. Master Plan).

Nakon toga se razrađuje mjesečni plan zahvata. Mjesečni opseg zahvata raspoređuje se na tjedne i dnevne zahvate, pri čemu se teži dnevnom ujednačavanju opterećenja brodskog osoblja.

Posebno se to odnosi na zahvate koji se moraju obaviti u luci, kad je uvijek u pitanju i granični kriterij uporabljivosti. Zbog toga je za zahvate u lukama razumno planirati produženo radno vrijeme i/ili rad u smjenama.

Godišnji plan održavanja - iz njega se može vidjeti koji će strojevi kada biti izvan proizvodnje i koliko će koštati njihovo održavanje.

Primjer: Ciklus održavanja obradnog stroja je vrijeme između

dva velika popravka, izraženo u satima rada koje taj stroj ili postrojenje provede u radu i ovisi o vrsti, namjeni i masi stroja i izračunava se prema iskustvenim formulama.

Dijagram vijeka trajanja

strojnih dijelova:

MP-mali popravak,

SP-srednji popravak,

VP-veliki popravak

Za obradne strojeve do 10 000 kg - ciklus održavanja oko 25 000 sati rada. Stroj radi u jednoj smjeni godišnje što je oko 2000 sati rada - veliki popravak obavlja svakih 12.5 godina (T = 25 000/2000) - srednji popravak (na svaki veliki popravak, barem dva srednja popravka) treba obaviti nakon 6 godina rada stroja - broj malih popravaka između velikog i srednjeg popravka utvrđuje se na temelju vijeka trajanja strojnih dijelova (obično 3 mala popravka na jedan srednji popravak). Ako se za primjer uzme da su u ciklusu održavanja potrebna tri mala popravka (između velikog i srednjeg) i ako između svakog popravka dolazi preventivni pregled onda ciklus održavanja ima redoslijed prema slijedećoj shemi:

Redoslijed popravaka i pregleda jednog ciklusa održavanja:

P-pregled, V-veliki popravak, M-mali popravak, S-srednji popravak

U ovome primjeru ciklus održavanja od 12 godina sastoji se iz 8 popravaka. Dijeljenjem se dobije da vrijeme između dvaju popravaka iznosi 1.5 godina odnosno 18 mjeseci i da je vrijeme između popravka i pregleda 9 mjeseci. Ovi podaci unose se u tablicu ciklusa održavanja.Tablica ciklusa

održavanja može imati dio za evidenciju kvarova i popravaka, a ta se evidencija može voditi na zasebnom formularu. U polja ispod planiranih vremenskih termina unose se ostvareni termini pregleda i ostvareni termini popravaka.

Svaki pojedini zahvat na uređaju može biti detaljno opisan:

sa shemom uređaja, redoslijedom rasklapanja i ponovnog sklapanja, popisom potrebnog alata i zaštitnih sredstava, naznačenim optimalnim brojem izvršilaca i prosječnim

potrebnim radom na zahvatu, popisom i količinama tvari nužnim za čišćenje i

podmazivanje, te pretpostavljenim rezervnim dijelovima potrebnima za

uspješno dovršenje zahvata.

Sve je to otisnuto na posebnom kartonu, obično plastificiranomu, koji rukovodilac zajedno sa svojim timom proučava prije početka zahvata. To je karton uputa za zahvat (eng. Job Information Card ili Job Sheet).

5. kontrola izvršenja Vrlo je važno da se organizira pouzdana kontrola

izvršenja, jer zaborav neke od ovih jednostavnih i vremenski malo zahtjevnih aktivnosti može izazvati vrlo velik kvar, posljedice kojega znaju biti znatni direktni i indirektni troškovi održavanja.

U 'ručnom' načinu upravljanja terotehnološkim procesom središnje je mjesto na brodu tzv. planska ploča (eng. Planning Board). Brodska planska ploča danas se može smatrati potpuno zastarjelim rekvizitom.

Elektroničko računalo u službi brodske terotehnologije je standarni mali osobni kompjuter. Vrlo je korisno da on bude povezan s kopnenom službom satelitskom komunikacijom i s tim načinom je uvelike olakšana izmjena podataka između broda i kopnenih službi, i ovakvi podaci su znatno pouzdaniji od prijašnjih rukom pisanih izvještaja. Postoji više komplementarnih programa kojima se provedba terotehnološkog procesa na brodu olakšava i unapređuje.

Pitanja za ponavljanje1. Navedite korake u izradi plana održavanja.2. Koje je uvjete iskorištavanja broda potrebno utvrditi pr

izradi plana održavanja?3. Za koje je uređaje pogodnije planirati indeks zahvata prema

kalendarskom roku, a za koje prema pogonskim satima? 4. Zašto prosječni rad planiranog zahvata 'Øp' za pojedini

uređaj ne mora biti jednak za cijeli životni vijek iskorištavanja broda?

5. Kada treba uzeti u obzir vremensko ograničenje zahvata i kako se može izbjeći zastoj broda (npr. rad u smjenama i sl.)?

6. Koliko se često planiraju veliki, srednji i mali popravci, te pregledi?

7. Što je Master plan?8. Što je Job Sheet?9. Zašto je bitna kontrola izvođenja zahvata?