broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 1www.skolskenovine.hr

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 30 (2770) • Godina LXI. Zagreb, 5. listopada 2010.

tema broja: INFORMATIČKO OBRAZOVANJE

RAZGOVOR: Goran Radman, dekan Veleučilišta Vern

Cilj nam je sveučilište s 5000 studenataStr. 4

Obilježena 20. obljetnica Sindikata hrvatskih učitelja

Sindikat u obrani časti i dostojanstva učitelja

Str. 3

Digitalna kompetencija

U ovom broju za Školske novine pišu i govore Milan Matijević, dr. Pavao Brajša, Višnja Francetić, Mila Jelavić, Ivan Cerovac, Zlatko Šintić, dr. Pavao Brajša, Vlado Luburić, dr. Vladimir Strugar, Tamara Puhovski, akademik Leo Budin,

Zlatka Markučić, Renata Ivanković, Sanja Režek, Azra Rađenović, Olivera Marinković, Marija Drobnjak Posavec

Sretan vam

Svjetski dan

učitelja

U pOvOdU dječjeg

tjedna Od 4. dO 10.

liStOpada

Poruka pravobra-niteljice za djecu

Str. 7

U inozemnom kontekstu i u okviru nacionalnoga kurikuluma

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno2www.skolskenovine.hr

NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

DIREKTOR Ivan Vavra (ivan.vavra@skolskenovine.hr)

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg (marijan.simeg@skolskenovine.hr)

UREDNIŠTVO (redakcija@skolskenovine.hr), Marijan Šimeg, Ivan Rodić (ivan.rodic@skolskenovine.hr), Vjekoslav Welle (vjekoslav.welle@skolskenovine.hr), Branko Nađ (branko.nadj@skolskenovine.hr), Ivica Buljan (ivica.buljan@skolskenovine.hr)

GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković

TAjNIŠTVO REDAKcIjE (info@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

RAČUNOVODsTVO, PRETPLATA (pretplata@skolskenovine.hr) i OGLAŠAVANjE (oglasi@skolskenovine.hr) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankaDEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

TIsAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

cIjENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cIjENA OGLAŠAVANjA (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

Tehnički iskorak u OŠ Horvati, ZagrebVIDEOKONFERENcIjE s VRŠNjAcImA OD HONG KONGA DO sAD-a str. 6

Kako učenje učiniti uspješnijim?PLANIRAjmO UsPjEHE, A NE NEUsPjEHE str. 9

IzraelsLObODA IZRAŽAVANjA U ŠKOLAmA VIŠE NIjE PRIVILEGIj str. 14

110 godina Učeničkog domamarije jambrišak ZagrebKVALITETNA ZAmjENA RODITELjsKOm DOmU

str. 20-21

meĐU Namapiše Marijan Šimeg marijan.simeg@skolskenovine.hr

Više u modi nisu ni Nives, ni Vlatka, ni Simonica, ni Dolores. O njima se uopće ne govori i samim time zakinuti smo za mnoge pikanterije iz njihovih živo-ta koje smo tako halapljivo voajerski gutali iz dana u dan. Simptomatično je da su u ovoj našoj zemlji, koja si voli tepati da je najkatoličkija, ali i homofobna, i u kojoj unatoč tome jedino sinjski alkari slobodno i legitimno u javnosti smiju i mogu pokazati svaki svoga momka, dakle da su u takvoj zemlji posljed-njih mjeseci najpopularniji muškarci. Istina, nisu to oni nabildani mačo tipovi, isklesanih tijela, depilirani i nakvarcani s frizuricama učvršćenim voskom već otromboljeni, zajapureni i prilično neatraktivni izdan-ci muškoga roda koji sebi vole tepati da su političari od formata i domoljubi, a k tome ih još i bije glas osumnjičenika u brojnim aferama u kojima je zamra-čen prevelik novac.

I kad je naš hrvatski medijski prostor iz dana u dan kontaminiran pričama o takvim likovima koji su se državnim proračunom ili računima tvrtki u državnom vlasništvu služili kao bankomatom na kojemu ih nit-ko ne pita za PIN, kad iz sata u sat slušamo o nekoj novootkrivenoj malverzaciji i u čudu onako buljimo u prazno, ne vjerujući vlastitim očima i ušima, kako da se čovjek posveti nečemu društveno puno vred-nijem, korisnijem, pametnijem i, konačno, pošteni-jem? Kako da se uopće sjetimo, recimo na primjer, Svjetskog dana učitelja koji pada baš na ovaj dan, 5. listopada, kad izlaze Školske novine koje držite u rukama? Istina, pomalo je bizaran podatak da se u cijelome svijetu taj dan slavi unutar Dječjeg tjedan te da se u danima oko tog datuma obilježavaju i Svjet-ski dan nenasilja, i Svjetski dan borbe za prava živo-tinja, i Dan borbe protiv siromaštva.

Tko da se sjeti svoga učitelja ili učitelja svoga dje-teta ili unuka, tko da uopće pomisli na sve nevolje koje su u posljednjih pola stoljeća snašle naše vri-jedne, samozatajne i altruistične učiteljice i učitelje, kad imamo većih briga oko spašavanja napuštenih peseka i mačaka, borbe protiv ubijanja nedužnih tu-ljana, borbe za zabranu uzgajanja piceka, pajceka i

krava u svrhu hranjenja svekolikog pučanstva, a sve radi zaštite dostojanstva tih nedužnih živih bića. Za-nimljivo je da se rijetki ili gotovo nitko ne sjeti dosto-janstva učitelja, da gotovo nitko više i ne spominje sva ona obećanja i projekcije plaća u prije nekoliko godina potpisanim dokumentima nad kojima je i sam iznenadno odbjegli, a u zadnje vrijeme sve češće spominjani, građanin Sanader nazdravljao šampanj-cem zajedno sa svojim tadašnjim socijalnim partne-rima.

Nitko više ne spominje, i kao da je odavno zabo-ravljen, sporazum prema kojemu su prosvjetarske plaće već 2012. godine trebale ne samo sustići nego i prestići plaće onih s kojima se prosvjetari uspore-đuju, da je i prolongirani sporazum o istoj temi sus-pendiran i prije nego je zaživio zbog te nesretne kri-ze i recesije pa ne samo da plaće nisu rasle nego je osnovica smanjena i vraćena na predlanjsku, a na sve to je dodan i takozvani harač kako bi se u pro-račun namaknulo barem dio novca koji je u njemu nedostajao manje zbog svjetske krize, a više zbog pronevjera i krađa. Nitko više i ne spominje poda-tak da prosvjetarske plaće i dalje zaostaju gotovo 20 posto za plaćama ostalih zaposlenika u državnim i javnim službama. A i čemu da spominjemo recimo i obećane stambene kredite za prosvjetare sa sub-vencioniranom kamatom, besplatne udžbenike, jed-nosmjensku nastavu, nacionalni kurikulum i sve ono što bi trebalo unaprijediti obrazovanje kao djelatnost te podići dostojanstvo profesije i učiniti ju primamlji-vom za mlade naraštaje, kad nas trenutačno muče puno ozbiljnije brige.

O dostojanstvu učitelja, znanja, pameti, o pošte-nju kao najvišoj vrijednosti teško je govoriti u ovim olovnim vremenima u kojima su važne uloge preu-zeli neki likovi s dijametralno suprotne strane od one koju učitelji drže na ljestvici spomenutih vrijednosti. Ali treba govoriti i papagajski ponavljati sve dok to ne shvate i brojni za koje je bolje da im ni ne čestitaju njihov dan. Zbog vlastite vjerodostojnosti i digniteta struke kojoj bi se obratili.

Sretan vam Svjetski dan učitelja

GoVor StatIStIKe

PoDCrtaNoUčiteljima smo svi mi povjerili najvrjednije što imamo - našu

djecu. I sve više očekujemo da ih i odgajate, što činite jako dobro. Našu djecu učite i odgajate kako bi znala da je samo rad osnova

za pravedno stjecanje. Kako bi sutra bili ravnopravni građani Europske Unije. Zato podržavam vaše pravo na pristojnu plaću, čast i dostojanstvo

vaše profesije!

Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatskena proslavi 20. godišnjice Sindikata hrvatskih učitelja (Zagreb, 2. listopada 2010.)

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 3www.skolskenovine.hr

Velikim svečanim skupom, kojem je nazočilo više od 1000 člano-va sindikata te su ga svojim do-

laskom uveličali pokrovitelj svečano-sti, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, premijerka Jadranka Kosor i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Ne-vio Šetić, obilježena je 20. obljetnica Sindikata hrvatskih učitelja. Tijekom skupa prikazan je i film snimljen u po-vodu 20 godina postojanja sindikata, a skupu su još nazočili ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs s najbližim suradnicima, čelnici ostalih sindikata te brojni drugi ugledni gosti.

Ne skrivajući zadovoljstvo zbog velikog odaziva i nazočnosti najvi-ših državnih dužnosnika svečanom obilježavanju jubilarne godišnjice, predsjednik Sindikata hrvatskih uči-telja Zvonimir Laktašić kazao je da

Sindikat učitelja s ponosom zauzima jedno od najvažnijih mjesta na so-cijalnoj pozornici u Hrvatskoj te je najbrojniji granski sindikat i jedan od najutjecajnijih na sindikalnoj sceni.

- Dugujemo veliku zahvalnost osnivačima sindikata, koji je osno-van 3. travnja 1990. godine, u vrije-me stvaranja samostalne i nezavisne Republike Hrvatske, kada je skupina demokratski orijentiranih sindikalista i prosvjetnih radnika odlučila pokre-nuti inicijativu za osnivanje poseb-

nog sindikata zaposlenih u osnovnim školama. Mnogi od vas znaju kako je teško ostvariti postavljene ciljeve i neprestano se propitujemo ima li smisla poduzimati akcije i baviti se sindikalnim radom. Naravno da ima i to je utkano u život i učiteljsku profe-siju - kazao je Laktašić i dodao da je Sindikat postao nezaobilazan čimbe-nik u obrazovanju mladih naraštaja, kreiranju politike odgoja i obrazova-nja u Republici Hrvatskoj, u borbi za bolja socijalna prava zaposlenih te u procesima socijalnog dijaloga i ko-lektivnog pregovaranja.

Podsjetio je na glavna načela dje-lovanja učiteljskog sindikata, a to je zaštita dostojanstva učiteljskog po-ziva i škole kao osnovne obrazovne institucije te osjećaja za socijalnu pravednost i solidarnost.

- U društvu u kojem je od gospo-darske veća moralna kriza učitelji su nezamjenjiva vrijednost i kreatori budućnosti društva. U proteklom raz-doblju dostojanstvo učitelja i učitelj-skog poziva često je bilo na udaru, a SHU je to dostojanstvo štitio i i uspio zaštiti, a u zaštiti toga časnog pozi-va potpuno se mora angažirati cijelo društvo, kazao je Laktašić, istaknuvši da postoji snažna svijest o teškoćama kroz koje prolazimo.

- Nudimo socijalni dijalog i nova rješenja za izlazak iz krize. Sve nega-tivno treba eliminirati te je potreban angažman sviju, a mi smo spremni preuzeti svoj dio odgovornosti, ali isto je tako naša sindikalna pozicija jasna i smatramo da oni koji imaju više trebaju više i dati za izlazak iz krize - dodao je Laktašić, izrazivši nadu da će u budućnosti socijalni dijalog prevladati i da će SHU mno-go manje nego dosad biti prisiljen posezati za industrijskim akcijama i štrajkovima.

Svečani skup pozdravio je i Nevio Šetić, saborski zastupnik i predsjed-nik HPKZ-a, koji je kazao da živimo u vrijeme u kojemu svijet znanje do-življava kao najveću vrijednost.

- Zato je potrebna visoka svijest o važnosti znanja i razvoja partnerskih odnosa, pri čemu ste vi kao sindikat važan partner u izgradnji odgojno-obrazovnog sustava - kazao je Šetić.

Ivica Buljan

Uz Svjetski dan učitelja

I ove su se godine uz Svjetski dan učitelja s raznih sku-pova i iz samih vrhova državne vlasti mogle čuti poruke da su učitelji/učiteljice zadužili generacije i generacije, da predstavljaju polugu društva znanja, stup obrazovnog su-stava, temelj školstva na kojem počiva naša budućnost... Pritom oni što su utjecajni i odgovorni, čini se, kao da ne znaju, nisu svjesni ili ne osjećaju kao problem to da su pravi učitelji primarnog obrazovanja, učitelji i učiteljice naše djece i unučadi - moralno, intelektualno, verbalno poniženi i uvrijeđeni već skoro dvadeset godina! O čemu je riječ?

U susjednoj Bosni i Hercegovini, pa isto tako u susjed-nim državama Sloveniji i Srbiji, učitelji za rad u početnim razredima osnovne škole imaju sveučilišno akademsko zvanje (profesor razredne nastave), izjednačeno s onim što ga imaju njihove kolegice i kolege koji odrađuju svoju nastavnu normu u višim razredima osnovne škole ili u srednjim školama. A naše, pak, učiteljice i učitelji imaju zvučno akademsko zvanje „diplomirani učitelj razred-ne nastave“. Nepoznavatelji prava koja donose odred-be našega Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju ne vide u tome nikakav problem! Zvanje k’o zvanje! Ali... Taj Zakon je sva učiteljska/nastavnička zvanja stečena prema ranijim programima izjednačio s novim zvanjima koja se stječu prema bo-lonjskim programima, osim onoga za učiteljice i učitelje razredne nastave, odnosno primarnog obrazovanja! Tako je, eto, ispalo da i učiteljice koje su studirale dvogodišnje pedagoške akademije u Bosni i Hercegovini, i učitelji-ce koje su studirale trogodišnje pedagoške akademije u Hrvatskoj, i učiteljice koje su studirale četverogodišnje studije na sveučilištima u Hrvatskoj, imaju prema novom zakonu o akademskim zvanjima priznatu istu akademsku odnosno sveučilišnu razinu: baccalaurea/baccalareus! Apsurd? Nekima očito nije. A oni kojih se to tiče i pro-blem uviđaju, da ne plaču, za Dan učitelja tome se rađe smiju ili barem podsmjehuju.

Osim te diskriminacije (koja - dakako - nije samo ver-balna), naš „diplomirani učitelj/ica razredne nastave“ ne može upisati znanstveni poslijediplomski studij, dakle ne može napredovati u stjecanju akademskih zvanja. Ako to poželi mora otići u Banja Luku, Sombor, u Mostar ili Tu-zlu. Ako tamo nostrificira našu diplomu (a potpisani su ugovori o međusobnom priznavanju sveučilišnih diplo-ma između Bosne i Hrvatske), naš će učitelj ili učiteljica ondje moći prijaviti i doktorski ispit! U Hrvatskoj to ne može! Ali svaki naš građanin koji je slučajno studirao u Mostaru, Banja Luci ili Somboru (a dosta je takvih!), do-šavši u Lijepu Našu ima pravo na priznavanje stečenog akademskog zvanja u rangu „profesora nekog nastavnog predmeta“ kao i svi drugi koji su takvo zvanje stekli u Hrvatskoj. Je li iz toga zaključiti da nam na kadrovsku politiku u prosvjeti utječe država južno od Save! I to ne samo u ovom slučaju. Stotine ravnatelja ili učitelja koji su imali završenu samo dvogodišnju ili trogodišnju peda-gošku akademiju u proteklih su pet godina prelazili preko Save (ili kojim drugim putom) da steknu visoku stručnu spremu („profesor razredne nastave“) kako bi sačuvali ravnateljsku poziciju ili kako bi se mogli pripremiti za natjecanje, reizbor koji će se prema odredbama našega Zakona provesti za ravnatelje svih osnovnih škola u Re-publici Hrvatskoj.

Stotine učiteljica i učitelja diljem Lijepe Naše i ovih dana, uz Svjetski dan učitelja, raspituju se kada i kako će njihova diskriminiranost biti ispravljena? Do kada će biti stavljeni u tako ponižavajući položaju da u susjedne države moraju ići tragati za mogućnostima akademske promocije?

Oni pamte ili su čuli da je prije godinu dana aktualni mi-nistar znanosti, obrazovanja i športa, dakle i njihov ministar, na televiziji izjavio da će ta nepravda uskoro biti riješena. I što da rade kad to „uskoro“ još traje i ne zna se dokle će?

Ne zaslužuju hrvatske učiteljice i učitelji razredne nasta-ve takvo intelektualno i akademsko ponižavanje! Kažimo to javno barem uz Svjetski dan učiteljica i učitelja!

Milan Matijević

jo© jeDaN tjeDaN

Sindikat u obrani časti i dostojanstva učitelja

Po broju pritužaba dječjem prvobraniteljstvu koje se odnose na sporove oko razvoda roditelja, Hrvatska je u europskom vrhu.Učestala je manipulacija djecom pri razvodu braka jer postojeća zakonska i stručna rješenja ne osiguravaju dovoljnu zaštitu djeteta i njegovih prava.

Čelni ljudi Države, Vlade i mZOŠ-a na slavlju sindikata Hrvatskih učitelja. Riječi pohvale prosvjetnim djelatnicima!bolji dani za socijalno partnerstvo?

U našem društvu, u kojem je od gospodarske veća moralna kriza, učitelji su nezamjenjiva vrijednost i kreatori budućnosti društva, kazao je predsjednik sHU-a Zvonimir Laktašić, pozdravljajući nazočne u prepunoj dvorani

ObILjEŽENA 20. ObLjETNIcA sINDIKATA HRVATsKIH UČITELjA

Josipović i Kosor: I naše su mame bile učiteljice

Hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću uručena je počasna iskaznica člana Sindikata hrvat-skih učitelja. Josipović je u svom govoru naglasio da se danas od učitelja sve više traži da odgaja-ju, a ne samo da obrazuju djecu.

- I sâm sam vama povjerio naj-vrednije što imam, a to je moje dijete. Kao roditelj, ocjenjujem da obje stvari, i odgoj i obrazovanje, radite dobro. Škola joj je puno dala i stoga vam kao roditelj za-hvaljujem - kazao je Josipović, napomenuvši da je i njegova

majka bila učiteljica. - Kao prosvjetni radnik znam što znači biti učitelj i koliko je to zahtjevan

i težak posao. Naravno da je plaća pri tome važna za učiteljski status, ali je vrlo važan i stupanj zaštite dostojanstva i časti učitelja, dodao je Josi-pović, koji je pohvalio poziv i zalaganje za socijalnim dijalogom sindikata i vlade.

- Sve probleme treba rješavati dogovorom, bez stvaranja tenzija. Mora se naći pravi put za rješenje svih problema i to kroz razgovore i dogovore i nadam se da ćete u tome uspjeti.

Josipović je dao punu potporu vladinoj predanosti borbi protiv korupci-je, a učiteljima je poručio da je njihova uloga nezamjenjiva u oblikovanju generacija kojima treba usaditi svijest o važnosti rada i razvijati kult rada, poticati izvrsnost i isključivo poštenjem dolaziti do dobara.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je da zna koliko je učiteljski poziv zahtjevan, jer je i njezina majka bila učiteljica.

- U današnje vrijeme, kada roditelji imaju malo vremena za djecu, uloga učitelja sve više dobiva na važnosti. Osnovno obrazovanje je temelj i ono nas određuje u budućnosti što ćemo biti i što ćemo raditi, kazala je Kosor i dodala kako su vladini prioriteti poboljšanje sustava poučavanja i učenja te nastava u jednoj smjeni, kao i unapređenja osnovnog školstva i infor-matizacija te jačanje preventivne uloge škole u sprječavanju društveno neprihvatljivih ponašanja.

Premijerka je podsjetila da ove godine vlada nije smanjivala sredstva za plaće državnih službenika te je najavila potpisivanje temeljnoga kolektiv-nog ugovora između Vlade i sindikata.

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno4www.skolskenovine.hr

Veleučilište Vern ove godine obilježava dvadeset godina postojanja i deset go-dina djelovanja u visokom obrazova-

nju pa smo s razgovarali njegovim dekanom Goranom, koji je na tu dužnost stupio prošle godine.

- Ove jubilarne godine odlučili smo javnosti predstaviti i svoju strategiju razvoja u idućih deset godina, za razdoblje u kojemu sebe vidi-mo kao prvo pravo hrvatsko privatno sveuči-lište smješteno u suvremenom i po svjetskim standardima napravljenom novom polivalen-tnom sveučilišnom kampusu u Zagrebu, koje bi imalo do 5000 studenata i nudilo bi im šest studija visokog obrazovanja, od preddiplom-skog do postdiplomskog, s mogućnošću jakih horizontalnih povezanosti i pune sinergije između njihovih strukovnih i specijalističkih obrazovnih sadržaja. Zbog toga govorimo o integriranom, poduzetničkom i inovativnom sveučilištu. Osim sada zastupljenih studija po-duzetničke ekonomije, turizma, poslovne in-formatike, financija i računovodstva te tržišnih komunikacija, koje želimo razviti u pune viso-koobrazovne vertikale, želimo razviti i posve novu, koju zovemo primijenjena umjetnost - rekao je na početku Goran Radman.

Kakav će to biti studij?- Vidimo ga istodobno kao mjesto visokog

obrazovanja za moderan interdisciplinarni umjetnički izričaj, ali i kao jezgru kreativnog obrazovanja čitavog Sveučilišta. Ono se mora uklopiti u širi okvir koji nameće ideja visokog obrazovanja za poduzetništvo i inovativnost, bez obzira na uže odabrano obrazovanje za struku. Pritom, ne govorimo o poduzetništvu kao o tradicionalno shvaćenom sektoru osob-nog ili malog gospodarstva, već o poduzetniš-tvu kao elementu društvene kulture i odnosa prema radu, bez obzira na to hoće li student željeti raditi u malom lokalnom poduzeću ili međunarodnoj korporaciji. Ključni su elemen-ti takve kulture spremnost na društveni rizik, na osobno djelovanje bez očekivanja pomoći, sposobnost upravljanja vlastitim resursima. Drugi element, inovativno Sveučilište, govori o našoj opredijeljenosti za inovativnim i ne-tradicionalnim pristupom obrazovanju, ali i obrazovanju u funkciji sposobnosti stvaranja visoke dodane vrijednosti, koja se i ne može ostvariti bez obrazovanja za inovativnost, da-kle za umješnost i originalnost.

Kako vidite stanje u visokom obrazova-nju u Hrvatskoj?

- Kvaliteta i predanost koji su krasili naš obrazovni sustav u posljednjih stotinjak godi-na nisu dovoljni za njegovo očuvanje i razvoj u uvjetima dinamičnih transformacija društva i života. To nas poziva na značajniju transfor-maciju i modernizaciju institucionalnog okvi-ra, ali i pristupa obrazovanju. Upravo su insti-tucionalni okvir i kapacitet obrazovnih institu-cija, a time i njihove kompetencije, najslabija karika našeg obrazovnog sustava. Dakle, obra-zovni sustav kao skup međusobno povezanih i suradničkih institucija koje skladno i efikasno rade u pravcu zajedničkog cilja, daljnjeg mo-dernog razvoja onog što je prethodno dobro napravljeno u andragoškom i pedagoškom-smislu, te akademskom, istraživačkom i znan-stvenom radu. Pritom govorim o razdoblju od posljednjih trideset ili četrdeset godina, od kada neuspješno pokušavamo reformirati taj atrofirani institucionalni okvir, osuvremeniti ga i modernizirati, te ga na taj način približiti

standardima i obrazovnoj praksi kakva postoji u Europi i dijelu svijeta na koji se želimo ugle-dati i čiji dio želimo postati.

U Hrvatskoj je velika neravnomjernost između potreba tržišta i novih kadrova koji dolaze sa studija.

- Koliko je meni poznato već neko vrijeme nisu izdavane dopusnice za otvaranje novih vi-sokih učilišta. No, u jednom kratkom prethod-nom razdoblju otvoren je veliki broj visokih škola i veleučilišta u privatnom i državnom sektoru. Zahvaljujući i tome Hrvatska je, ba-rem statistički, unaprijedila svoju visokoobra-zovnu sliku. Zahvaljujući toj dinamici uspjeli smo udvostručiti broj visoko obrazovanih građana u ukupnoj populaciji, ali i dalje smo ispod europskog prosjeka. Dogodilo se to do-godilo u kratkom vremenskom razdoblju i nije moguće očekivati da taj porast podjednako prati i kvaliteta na kojoj tek treba raditi, poseb-no u privatnom sektoru gdje često nedostaju osnovni elementi potrebne infrastrukture, a da o kvalitetnim nastavnicima niti ne govo-rim. Ipak, nepotrebna je javna rezerva prema

privatnom sektoru u obrazovanju. Tko god danas ulaže u obrazovanje treba biti dočekan s dobrodošlicom. Drugo je pitanje zadovo-ljava li onaj koji se želi baviti obrazovanjem sve potrebne norme i uvjete te ima li dovoljno kompetencija za ostvarenje visokih standarda kvalitete u nekom razumnom roku. O tome se mora brinuti država. Osobno se zalažem da se pritom ne pravi razlika između državnog i privatnog obrazovanja, već samo između kva-litetnih i nekvalitetnih obrazovnih institucija i njihovih programa. Pažnja onoga koji uređuje i nadzire obrazovni prostor, treba biti prije sve-ga biti usmjerena na kvalitetu obrazovanja bez obzira na osnivača.

Često se od poslodavaca može čuti ”Ma, pusti školu, važno je da čovjek zna raditi”. Opći je dojam da je u nas znanje i obrazo-vanje podcijenjeno.

- Naš obrazovni sustav predmnijeva da će svatko tko završi visoko obrazovanje biti znanstvenik ili profesor. To je daleko od stvar-nosti, jer malo je ljudi za to sposobno, pa se ne odlučuje za znanstvena ili akademska zvanja

kao svoju temeljnu struku. S druge strane smo iz nekog razloga zanemarili, podcijenili i pre-dugo s omalovažavanjem gledali na strukovno obrazovanje koje je ljude trebalo pripremati za svijet ‘običnog’ rada. Da što prije dođu do po-sla i kroz rad počnu graditi svoju profesionalnu i životnu karijeru. Rezultat je bio nezadovolja-vajući po obje kategorije, dobili smo prevelik broj ljudi koji su radno nesposobni i premalo onih koji se mogu kontinuirano razvijati. Da-nas je puno jasnije da će ljudi morati učiti čitav život i da za ono čime se žele u životu baviti znanja neće steći samo u ranoj dobi niti samo u redovitoj školi. Ta spoznaja bi školama trebala vratiti odgojnu funkciju i funkciju obrazovanja za život. Dugotrajno i kontinuirano instituci-onalno obrazovanje za znanje bit će potrebno ponajviše onima koji će akademski živjeti i raditi. Svima ostalima je neminovno utilitarno obrazovanje i osposobljavanje za rad te cjelo-životno obrazovanje na osnovi karijernih prili-ka koje će im se otvarati u svijetu rada. Tome se mora prilagoditi obrazovni sustav.

Hrvatska bi trebala biti zemlja znanja. No, kod rebalansa proračuna obrazovanje i znanost su često na udaru.

- Hrvatska se po pokazateljima ne vidi kao zemlja koja značajno manje izdvaja za obrazo-vanje od usporedivih zemalja. Naš je problem institucionalni i strukturni, jer sustav za koji izdvajamo ne daje zadovoljavajuće kvantita-tivne ni kvalitativne rezultate. S druge strane u znanosti smo, čini mi se, pali na 0,9 posto BDP-a, a europski razvojni cilj je tri posto, ali u znanost ulaže samo država, privatnog sekto-ra gotovo da i nema. Sustav mora funkcionirati tako da potiče sve zainteresirane da investiraju i sudjeluju u aktivnostima povezanim sa zna-nošću i obrazovanjem. Mislim da su to naše slabe točke, a ne podatak koliko nominalno izdvajamo iz proračuna.

Razgovarao Ivica Buljan

U organizaciji Agencije za odgoj i obra-zovanje i Udruge hrvatskih srednjoš-kolskih ravnatelja u Puli je od 4. do

6. listopada održan stručni skup ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova Republike Hrvatske. Skup na kojem se okupilo više od tristo ravnatelja posvećen je njihovom struč-nom usavršavanju, a središnja tema skupa bila je “Ravnatelj i kultura odgojno-obazovne ustanove”. Plenarna predavanja održali su dr. Vlatka Domović (Školsko ozračje i učinkovi-tost škole), dr. Velimir Srića (Izazovi nove or-ganizacijske kulture), Ivan Nikolić (Ravnatelj kao uspješni komunikator), dr. Dean Ajduko-vić (Krizni prevencijski menadžment i kultura sigurnosti učenika od nasilja), a o Hrvatskom

kvalifikacijskom okviru govorili su dr. Mile Dželalija i dr. Sonja Kovačević.

U okviru skupa održane su dvije pedagoške radionice na temu Ravnatelj kao moderator u razvoju školske kulture i Pokazatelji školske kulture, a prezentirano je i nekoliko primjera dobre prakse u radu ravnatelja.

Kultura odgojno-obrazovne ustanove u naj-širem smislu riječi podrazumijeva i klimu, i ozračje, i zadovoljstvo, sigurnost, suradničke odnose, kvalitetnu komunikaciju među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Jer ako smo svi zadovoljni, ako su svi ti elementi zadovoljeni onda i ostvarujemo uvjete za na-predovanje. Dokazano je znanstvenim istraži-vanjima da je ravnatelj ključna figura u svim

tim procesima. Neophodno je osnažiti ponaj-prije ravnatelje, a zatim osvijestiti sve zapo-slenike, učenike i roditelje o važnosti kulture koja otvara mogućnosti za kvalitetniji i bolji rad, ali i za sliku škole u javnosti kao o jed-nom sigurnom mjestu gdje se cijeni ne samo znanje i kompetencije učenika nego i svaka osoba pojedinačno, rečeno je između ostaloga na ovome skupu.

U radu skupa sudjelovali su i državni tajnik

u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Želimir Janjić, ravnateljica Uprave za srednje školstvo Vesna Hrvoj Šic, Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odra-slih Ivan Šutalo te Višnja Francetić, načelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita Na-cionalnog centra za vanjsko vrednovanje obra-zovanja. Opširnije o svemu u sljedećem broju Školskih novina.

M. Šimeg

Cilj nam je sveučilište s 5000 studenata

aktualno

Institucionalni odgojno-obrazovni okvir i insti-tucije koje ga čine nisu povezani u sustav i nisu se dovoljno modernizirale kako bi podržale ono što je vrijedno i dobro u smislu andragoškog i pedagoškog u našem nasljeđu

RAZGOVOR: GORAN RADmAN, DEKAN VELEUČILIŠTA VERN

Poslovna gimnazija za razvoj poduzetničke kulture

- Dio našega strateškoga plana razvoja je i osnivanje ”poslovne gimnazije”, jer smatramo da postoji potreba da se u srednjoškolskom obrazovanju napravi jedna kombinacija općeg kvalitetnog gimnazijskog i poduzetničkog obrazovanja. Mislim pritom na obrazovanje za kreativnost, inovativnost i odvažnost koji su potrebni za poduzetništvo i vode u pravcu samozapošljavanja. Primijetili smo da na Vele-učilištu trošimo puno vremena i energije kako bi nadoknadili neke vještine koje bi studenti trebali donijeti iz srednje škole, poput poslovnog znanja stranog jezika, vještina komuniciranja i rješavanja problema, samosvijesti, spremnosti na rizik... Koliko znamo, takve ponude u srednjoškolskom obrazovanju nema i naš osnivač, Grupa Vern, zainteresiran je investirati u jedan takav program.

sTRUČNO UsAVRŠAVANjE ZA RAVNATELjE sREDNjIH ŠKOLA I UČENIČKIH DOmOVA

Ravnatelj i kultura odgojno-obazovne ustanove

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 5www.skolskenovine.hr

Prošlog ponedjeljka u pro-storijama Agencije za stru-kovno obrazovanje i obra-

zovanje odraslih potpisano je 18 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava strukovnim školama u okviru 4. komponente Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za projekt Implementacija novih ku-rikuluma. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odra-slih razvila je ovaj projekt u okvi-ru Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala s namjerom da se potpomogne razvoj i daljnja modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja pr-venstveno imajući na umu činje-nicu da su upravo strukovne ško-le glavni nositelji ovoga procesa. Zamišljeno je da se kroz poticanje inovativnih pristupa obrazovnom sadržaju i metodama podučava-nja u strukovnim školama osigura usklađenost strukovnog obrazova-nja s promjenama u gospodarstvu, odnosno s tržištem rada te da se učenicima strukovnih škola pruži što kvalitetnije obrazovanje.

Svih 18 strukovnih škola koje su dobile nepovratna sredstva potvrđuju činjenicu da strukovne škole mogu samostalno prepozna-ti i definirati svoje, ali i potrebe svojih učenika i nastavnika. Škole su pokazale da imaju jasne vizije vlastitog razvitka te su ih uspjele pretočiti u kvalitetne projektne pri-jedloge i tako dobile sredstva EU-a. Sustav strukovnog obrazovanja ključan je za razvoj ljudskih po-tencijala kao preduvjeta postizanja ekonomskoga rasta, kvalitetnijega zapošljavanja i socijalnih ciljeva. U Hrvatskoj je njime obuhvaćeno više od 70 posto ukupne srednjoš-kolske populacije, odnosno više od 130.000 učenika u 290 škola. Sredstva dodijeljena strukovnim školama daju prigodu da se sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ojača u pružanju modernih znanja, vještina i kompetencija važnih za tržište rada te da se same strukov-ne škole opreme za kvalitetnije izvođenje nastavnoga procesa.

jačanje svih školskih kapaciteta

Natječaj za dodjelu nepovrat-nih sredstava provela je Agencija za strukovno obrazovanje i obra-zovanje odraslih, koja će pružiti i svu potrebnu potporu strukovnim školama tijekom same provedbe njihovih projekata. Osamnaest prijavitelja, zajedno sa svojim partnerima, ispunilo je sve potreb-ne uvjete za dodjelu nepovratnih sredstava od ukupno 3,709.913,18 eura. Pojedinačni će projekti traja-ti od 12 do 14 mjeseci, a njihova se vrijednost kreće između 100.000 i 300.000 eura. Glavni je cilj da do-dijeljena nepovratna sredstva stru-kovne škole iskoriste za moderni-zaciju postojećih kurikuluma koji će se temeljiti na ishodima učenja, a u skladu s promjenama na lokal-nom ili regionalnom tržištu rada.

Imajući na umu vlastite potre-be, ali i potrebe na razini cijeloga sustava strukovnog obrazovanja, projekti koje će provoditi ovih 18 strukovnih škola obuhvaćaju niz inovativnih aktivnosti i rješenja što podrazumijeva djelotvorno planiranje i provedbu inovacija u školama, prvenstveno onih pove-

zanih s uvođenjem novih ili revi-diranih strukovnih kurikuluma, za-tim jačanje kapaciteta strukovnih škola kroz modernizaciju opreme i pomagala za kvalitetniji nastav-ni proces i kroz osposobljavanje nastavnika za uvođenje modernih, na učenika orijentiranih, pristupa u podučavanju.

Jedna je od 18 škola koje su do-bile novac iz IPA programa i Teh-nička škola Ruđera Boškovića iz Zagreba, koja je prijavljena u čak dva programa. Kako nam je rekla ravnateljica škole Đurđica Fuštar, u jednom su projektu nositelj i škole partneri su im Tehnička ško-la Split i Srednja škola Krapina, a u drugome škola partner o temi obnovljivi izvori energije, a nosi-telj je Srednja škola Oroslavje i taj projekt je vrijedan 220.000 eura.

“Naš je projekt pod nazivom Implementacija novih kurikuluma u programu obrazovanja za tehni-čara za računarstvo dobio 290.000 eura i taj novac dijelimo s partne-rima. Glavni je cilj implementaci-ja novih kurikuluma u programu obrazovanja za računarstvo. Pro-jekt obuhvaća nabavu nove opre-me koja bi omogućila realizaciju laboratorijskih vježbi i svega što je potrebno za realizaciju, a dru-gi je dio implementacija novih kurikuluma u smislu poboljšanja nastavnih planova i program odre-đenih nastavnih predmeta iz te struke. Posebice smo se usmjerili na četiri nastavna predmeta u za-dnjoj godini obrazovanja, a to su Sustavna programska potpora, Di-jagnostika i održavanje računala, Računala u tehničkim sustavima i Računalna sklopovna oprema. Za svaki od njih predviđamo na-praviti udžbenik i to ćemo raditi u suradnji s nakladničkom kućom Algebra i Fakultetom elektro-tehnike i računarstva u Zagrebu. Priručnici i udžbenici, odnosno njihovo stvaranje financirat će se iz spomenutih sredstava, kao i evaluacija programa, njegova promjena i novi kurikulumi. Osim udžbenika za učenike, planirano je raditi i priručnike za nastavnike, jer ni toga sada nema, a nastavnici se svakako snalaze - rade po svo-jim materijalima ili skidaju nešto s interneta. Iznos od 290.000 eura predviđen za sve tri škole koje u projektu sudjeluju i dijeli se sraz-mjerno broju učenika koji su u re-čenom programu. Namjeravamo se i dalje javljati na IPA natječa-je, jer planiramo uvesti promjene u sve strukovne predmete, dakle raditi na novim kurikulumima“ - rekla je Đurđica Fuštar.

Uz nabavu opreme i rad na udžbenicima i priručnicima

U drugom projektu koji se bavi obnovljivim izvorima energije škola će podijeliti 220.000 eura sa Srednjom školom Oroslavlje i u okviru tog programa nastojat će kroz posebne module razvija-ti sadržaje vezane za obnovljive izvore energije, jer smatraju da će za nekoliko godina obnovljivi izvori energije će u ovakvim ško-lama biti neizostavno područje. Za sada tih sadržaja u nastavnim planovima i programima nema u velikom opsegu i više se radi kroz fakultativne programe i izbornu nastavu.

“U našem zanimanju tehničar za mehatroniku ima mjesta i za te sadržaje, a module predviđa i Na-cionalni okvirni kurikulum. Uče-nici će moći birati poneki modul,

a mi smo se opredijelili za solarnu energiju i za to nam treba opre-ma“ - rekao nam je Milan Đura-šin, nastavnik praktične nastave i voditelj školskih radionica te na-stavio: “Opremu se mora dijelom kupiti, dio moramo i sami razviti. Već smo predvidjeli prostor, a ako nema tipizirane opreme nešto će se morati napraviti, kupiti ili pro-jektirati. Solarne ćelije su temelj, a dalje ćemo sami razvijati sve što nam je potrebno i u sve to ćemo uključiti i učenike.

Kad je riječ o novom kuriku-lumu u programu obrazovanja za tehničara za računarstvo, čak trećina novca namijenjena je na-bavi opreme za sve tri škole koje su uključene u projekt. Radi se o kvalitetnim računalima, potreb-nim hardverskim proširenjima, za-tim odgovarajuće instrumente koji idu uz računala, jer učenici moraju znati nešto više, a mora se nabaviti i mrežna oprema kao i zaštita mre-že. Dakle, sve tri škole će se i kva-litetno opremiti u okviru projekta. Razvijanjem programa obnovlji-vih izvora energije radit ćemo u školama neke posebne sklopove i instrumente pa će oprema koju u školi postavimo biti model i za druge škole koje će te programe ili module htjeti realizirati. U pro-jektu je predviđeno i obrazovanje vezano za obnovljive izvore ener-gije, ali i obrazovanje nastavnika koji će obrazovati druge nastavni-ke.“

Pojačana edukacija nastavnika

Kako je rekla ravnateljica Fu-štar, deset nastavnika ići će na usavršavanje u Sloveniju, a nakon povratka će obrazovati 60 svojih kolega iz srodnih škola i progra-ma. Dio novca utrošit će se tako-đer na priručnike, a najviše će se iskoristiti za opremu i edukaciju nastavnika. Zanimljivo je da će praktikume u školama opremiti kamerama tako da se nastava te-lekonferencijski može prenositi u sve tri škole istodobno.

“Za školu ovaj ugovor puno znači, jer ćemo se opremiti i u po-dručju računarstva, ali i centra za nove tehnologije, odnosno u po-dručju mehatronike, a cilj nam je da se moderniziramo i u području optike. Zadovoljni smo time što smo kao škola postigli, angaži-ralo se mnogo kolega u školi, ali i vanjskih suradnika. Treba pro-naći prave ljude koji znaju raditi na projektima i onda je sve puno lakše. To je zahtjevno, ali kad se uspije onda se mnogo toga do-bije. Podiže se kvaliteta nasta-ve, koja zahtijeva stalno stručno osposobljavanje nastavnika koji nauče nešto novo, pokrenu neke nove programe i to je zatvoreni krug koji stalno tjera naprijed. A za takve stvari u ovoj školi uvijek ima snage i to je dobra priprema za ono što nas čeka kad uđemo u Europsku Uniju“ - zaključila je Đurđica Fuštar.

Sve rečeno pokazuje da strukov-ne škole imaju sposobnost razviti kvalitetne projekte za korištenje sredstava Europske Unije te da i nadalje postoji potreba i osnova za pomoć strukovnim školama u tom smislu.

Marijan Šimeg

Velika pomoÊ razvoju strukovnoga školstva

Osamnaest prijavite-lja, zajedno sa svojim partnerima, ispunilo je sve potrebne uvjete za dodjelu nepovrat-nih sredstava uku-pnog iznosa gotovo 3.710.000 eura u okviru IV. komponente Instrumenta za pret-pristupnu pomoć (IPA) za projekt „Implemen-tacija novih kurikulu-ma“

Škole nositeljice projekata koje su potpisale ugovor s Agencijom za strukovno obrazovanje i dobile novac iz IPA programa: Elektrotehnička škola Zagreb, Poljoprivredna škola Zagreb, Gospodarska škola Varaždin, Tehnička ško-la Čakovec, Gospodarska škola čakovec, Tehnička škola Daruvar, Veterinarska škola Zagreb, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Srednja škola Marka Marulića Slatina, Tehnička škola Slavonski Brod, Tehnička škola Karlovac, Poljoprivred-no šumarska škola Vinkovci, Srednja škola Bedekovčina, Pomorska škola Split, Srednja škola Oroslav-je, Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar, Privatna srednja ekonomska škola s pravom javnosti Katarina Zrinski, i Tehnička škola Ni-kole Tesle Vukovar.

Đurđica Fuštar: Za školu ovaj ugovor puno znači, jer ćemo nabaviti novu opremu što će zajedno s promjenama u kurikulumu omogućiti podizanje kvalitete nastave, unaprijediti stručno osposobljavanje nastavnika i to je zatvoreni krug koji nas stalno tjera naprijed

DODjELA NEPOVRATNIH sREDsTAVA sTRUKOVNIm ŠKOLAmA

Ravnatelji 18 srednjih škola nositeljica projekata nakon potpisivanja ugovora za projekt implementacija novih kurikuluma s ravnateljem agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ivanom Šutalom i državnim tajnikom Želimirom janjićem

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno6www.skolskenovine.hr

IZ AGENcIjE ZA ODGOj I ObRAZOVANjE

PREDŠKOLSKI ODGOJ 25. listopada - Stručni skup namije-

njen odgojiteljima predškolske djece s područja Splitsko-dalmatinske i Dubro-vačko-neretvanske županije održat će se 25. listopada 2010. u Splitu (DV Grigor Vitez, Kliška bb) s početkom u 13 sati. Teme: Razvijanje profesionalnih kom-petencija odgojitelja - igra s djecom u dječjim jaslicama (4. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisu-stvovali prethodnim modulima.

26. listopada - Stručni skup nami-jenjen odgojiteljima pripravnicima i mentorima Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Si-sačko-moslavačke, Karlovačke i Zagre-bačke županije održat će se 26. listopa-da 2010. u Zagrebu (DV Malešnica, A. T. Mimare 34), s početkom u 10 sati. Tema: Program uvođenja u samostalan rad i polaganje stručnog ispita odgojite-lja pripravnika. Prijave do 14. listopada 2010. na email darija.drvis@azoo.hr.

26. listopada - Stručni skup namije-njen odgojiteljima predškolske djece s područja Splitsko-dalmatinske i Du-brovačko-neretvanske županije održat će se 26. listopada 2010. u Splitu (DV Marjan, PO Koralj, Put Skalica 11a) s

početkom u 13 sati. Teme: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja - igra s djecom u dječjim jaslicama (4. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudio-nike koji su prisustvovali prethodnim modulima.

29. listopada - Stručni skup namije-njen odgojiteljima pripravnicima i od-gojiteljima mentorima u dječjim vrtići-ma Grada Zagreba - istok održat će se 29. listopada 2010. u Zagrebu ( DV Sa-vica, Vladimira Ruždjaka 22) s počet-kom u 9 sati. Tema: Program uvođenja u samostalan rad i polaganje stručnog ispita odgojitelja pripravnika. Prijave do 7. listopada 2010. na email tijana.vidovic@azoo.hr.

NJEMAČKI JEZIK 29. i 30. listopada - Stručni skup na-

mijenjen učiteljima i nastavnicima nje-mačkoga jezika svih županija na teme-lju prijave i odabira na početku ciklusa, koji su se obvezali da će tijekom dvije godine pratiti program od 8 modula odr-žat će se 29. i 30. listopada 2010. u Za-grebu (Goethe-Institut Kroatien). Tema: Projekt dopisnoga studija III., Modul 5: Vokabular / Fernstudienprojekt III., Präsenzphase 5: Wortschatz. Prijave prema pozivu.

VJERONAUK 25. listopada - Stručni skup namije-

njen vjeroučiteljima voditeljima ŽSV-a osnovnih i srednjih škola na području Đakovačko-osječke nadbiskupije, Po-žeške biskupije i Eparhije osječkopolj-ske i baranjske (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-po-dravska županija) održat će se 25. listo-pada 2010. u Đakovu (OŠ Ivana Gorana Kovačića) s početkom u 9 sati. Tema: Kompetencijski okvir vjeroučitelja vo-ditelja ŽSV-a. Prijave do 11. listopada 2010. na email ankica.mlinaric@azoo.hr

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 25. i 26. listopada - Stručni skup

namijenjen osposobljavanju nastavnika trenera za provedbu modula: Humane vrednote - odgoj za humanost i istraži-vanje humanitarnog prava i Prevencija trgovanja ljudima održat će se 25. listo-pada 2010. u Trogiru (Hotel Medena, smještaj u organizaciji Hrvatskog Crve-nog križa) s početkom u 9 sati. Prijava 10 dana prije početka održavanja struč-nog skupa na email nevenka.loncaric-jelacic@azoo.hr, tomislav.ogrinsak@azoo.hr.

STRUČNI SURADNICI PSIHOLOZI28. listopada - Stručni skup za

stručne suradnike i nastavnike psiho-logije osnovnih i srednjih škola Ko-privničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posav-ske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije održat će se 28. listopada 2010. u Osijeku (III. gimna-zija, Kamila Firingera 14) s početkom u 10 sati. Tema: Razvojno planiranje i izrada školskog kurikuluma 1. mo-dul: Samovrednovanje škole u funkciji strateškog planiranja i razvoja škole. Prijave 15 dana prije početka održava-nja stručnog skupa na email teodora.dubrovic@azoo.hr.

STRUČNI SURADNICI KNJIŽNIČARI 20. listopada - Stručni skup koji se

organizira u povodu obilježavanja Me-đunarodnog mjeseca školskih knjižnica u RH održat će se 20. listopada 2010. u Sisku (Osnovna škola 22. lipnja, Franje Lovrića 27) s početkom u 10 sati. Tema: Raznolikost, izazovi, prilagodljivost: školske knjižnice imaju to sve. Prijave do 13. listopada 2010. na email biserka.susnjic@azoo.hr.

sTRUČNI sKUPOVI U LIsTOPADU

Korištenje moderne teh-nologije u nastavi sva-kako je nezaobilazan

segment suvremenih obrazov-nih procesa i izvođenja nastave prema normama i zahtjevima 21. stoljeća. I dok se neke ško-le, pa i njihovi djelatnici, bore s nabavkom i svladavanjem informatičke opreme odnosno pismenosti, postoje škole koje su napravile dodatan iskorak po pitanju korištenja računala i drugih elektroničkih poma-gala.

Stoga predstavljamo Osnov-nu školu Horvati u Zagrebu, čija je učiteljica Suzana Delić prije dvije godine pokrenula projekt videokonferencija. I po tome je ova škola zasad je-dinstvena u Hrvatskoj, barem među osnovnim školama.

- U priču s videokonferen-cijama ušla sam 2008. godine kada sam preko nezaobilaznog Facebooka kontaktirala kole-gicu učiteljicu iz Hong Konga. Razmišljali smo da određenu vrstu komunikacije i koordi-nacije napravimo putem vi-deokonferencije naših dvaju razreda. Kako u tom trenutku nismo imali tehničke uvjete, uskočio nam je prof. Zlatan Soldo iz Geodetske tehničke škole u Zagrebu, a koja posje-duje Polycom stanicu nužnu za

kvalitetne videokonferencije. Pa smo prvi taj naš “susret” s Hong Kongom odradili iz pro-storija njihove škole.

Nakon toga smo se, također putem interneta, povezali sa školom iz Francuske i cijele prošle godine komunicirali su naši četvrti razredi s vršnjaci-ma iz francuske škole Ecole de Saint Gaudent, govori nam Delić.

Trud i entuzijazam učiteljice Suzane Delić nije prošao neza-paženo, pa je uz pohvale Agen-

cije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i športa stigla i konketna materijalna pomoć CARNeta, koji je školu opremio Polycom stanicom. Dakle, specijalizira-nim alatom za izravne videove-ze, bez obzira na lokaciju bilo gdje u svijetu.

Nakon Hong Konga i Fran-cuske, započela je i suradnja s američkim školama u Los An-gelesu, San Antoniju i Bostonu, a u koje su dosad bili uključeni učenici od četvrtog do osmog razreda osnovne škole Horvati.

- Djeca odlično reagiraju na ovaj projekt, oduševljeno gle-daju i pričaju s djecom koja su nekoliko tisuća kilometara udaljena, njihovi roditelji tako-đer su ostali vrlo ugodno izne-nađeni, a u svemu ovome imam

i veliku pomoć ravnateljice OŠ Horvati Biserke Matić-Roško.

Naime, poznato je da učenici vole sudjelovati u raznim obli-cima međunarodne suradnje. Upoznaju nove zemlje, običa-je, gradove i ono najvažnije, upoznaju svoje vršnjake. Bu-dući da nije lako, a ni jeftino organizirati skupna putovanja učenika koja bi im svakako iznimno dobro došla i bila sjajna nadogradnja sadržajima koje uče u školi, videokonfe-rencije pružaju solidan i znatno jeftinije nadomjestak.

- Suradnja jednog razred-nog odjela s nekim vršnjačkim odjelom bilo gdje u svijetu neprocjenjivo je iskustvo. U pripremi za samu videokonfe-renciju sadržajima uvijek ko-reliramo s nizom sadržaja pla-na i programa te tako na vrlo inventivan i suvremen način obrađujemo sadržaje propisane programom. Već i samo dopisi-vanje putem elektroničke pošte s npr. razredom u Los Angele-su veliko je iskustvo, a kamoli pričanje putem videoveze uži-vo, zaključuje Delić.

Želja je ove informatički osviještene učiteljice povezati se i s drugim osnovnim škola-ma u cijeloj Hrvatskoj, prven-stveno sa školama na otocima. I to s učenicima nižih razreda, pa da prvašići iz Zagreba raz-govaraju i gledaju se s prvaši-ćima sa Zlarina ili Visa!

B. Nađ

Videokonferencije s vršnjacima od Hong Konga do SAD-a

TEHNIČKI IsKORAK U OŠ HORVATI, ZAGREb

Učiteljica Suzana delić otvorila je svojoj školi virtualna vrata u svijet

Djeca odlično reagiraju na ovaj projekt, oduševljeno gledaju i pričaju s djecom koja su nekoliko tisuća kilometara udaljena, a njihovi roditelji također su ostali vrlo ugodno iznenađeni

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 7www.skolskenovine.hr

aktualno

U POVODU DjEČjEG TjEDNA OD 4. DO 10. LIsTOPADA

Poruka pravobraniteljice za djecu

I ove će nas godine u Dječjem tjednu, od 4. do 10. listo-pada, djeca pitati jesmo li ispunili odavno dana obeća-nja. Jesmo li učinili baš sve što smo mogli da sva djeca

budu sigurna u prometu, da ne stradavaju od ozljeda u svo-me domu ili na igralištima, da ne budu žrtve nasilja, ni u školi, ni u obitelji, niti na internetu, da ih nitko ne udara i ne ponižava “u odgojne svrhe“ i “za njihovo dobro“? Jesmo li učinili sve što smo mogli da nijedno dijete ne bude životno ugroženo zbog siromaštva, da nijednom djetetu neimaština ne bude prepreka za školovanje u skladu sa sposobnostima, da mu zbog nedostatka novca ne bude uskraćena potrebna zdravstvena zaštita?

Nažalost, jedino što zasad na to možemo odgovoriti jest da se trudimo, ali nam ne uspijeva uvijek. Istodobno, mi odrasli od djece uvijek očekujemo najbolje rezultate i op-tužujemo ih da se nisu dovoljno trudila svaki put kad petice izostaju. Možda bi danas djeca nama s pravom mogla reći: “Niste se dovoljno trudili! Kampanjski i površno pristupate zadacima, ne učite na dobrim primjerima i ne slušate što vam govorimo.“

Djeca u pravilu nisu tako oštri kritičari, ali ipak ne pro-puštaju istaknuti da ih odrasli često ne slušaju, da ne čuju njihova objašnjenja i prijedloge rješenja problema djece i mladih te da ih ne shvaćaju ozbiljno. U razgovorima s djecom u školama, dječjim i učeničkim domovima i bolni-cama upravo to doznajemo od njih. Pokušajmo to imati na umu ovih dana, kad će se prigodno u svim gradovima i op-ćinama preispitivati razina zaštite prava djece. Poslušajmo pažljivo što nam djeca imaju reći.

Godina 2010. proglašena je za Europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te je u cijeloj Europi u tijeku kampanja za suzbijanje siromaštva djece. Siromaštvo najteže pogađa djecu, ugrožava njihove šanse za preživljavanje i razvoj te je uzrok kršenja mnogih prava djeteta. S takvim problemima suočavaju se i djeca u Hrvat-skoj, u vremenu kad mnogi roditelji nemaju zaposlenje ili ne primaju plaću, kad su mnoge obitelji u poplavama izgu-bile imovinu. Sva ta djeca hitno trebaju pomoć i podršku, jer ono što im propustimo pružiti u djetinjstvu, kasnije će se teško nadoknaditi.

I ovaj put podsjećamo da djeca ne mogu čekati bolja vre-mena, jer rastu upravo sada i sada trebaju potporu odraslih. A Konvencija o pravima djeteta treba nam biti putokaz i podsjetnik na to što smo sve dužni učiniti.

Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu

U Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Go-rici proteklog je tjedna

svečano pokrenut Paraolimpijski školski dan, projekt niza aktiv-nosti koji će se tijekom iduće dvije i pol godine provoditi u više od 250 hrvatskih osnovnih škola. Učenici će kroz različite

zabavne igre kod djece i mladih pokušati kreirati svijest i razumi-jevanje za osobe s invaliditetom te učiti o postojanju paraolim-pijskog sporta i individualnim razlikama. Paraolimpijski škol-ski dan trajati će do kraja 2012. godine, odnosno do završetka paraolimpijskog ciklusa.

Prilikom prošlotjednog pred-stavljanja programa predsjednik Hrvatskoga paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić objasnio je da su osnovne škole savrše-no okruženje za ovo, budući da djeca nemaju predrasude i kod njih invaliditet nema negativne konotacije.

Okupljenim đacima OŠ Eu-gena Kumičića predstavili su se proslavljeni hrvatski paraolim-pijci - plivači Mihovil Španja i Ana Sršen, bacač koplja Brani-mir Budetić i bacač kugle Denis Slunjski.

Kroz njihova predavanja djeca su saznala kako su se ovi uspješ-ni paraolimpijci suočavali s vla-stitim tjelesnim nedostacima. Pokazali su im da se samo upor-nošću mogu postići pravi rezul-tati i da je volja za životom, bez obzira na to što se dogodi, naj-važniji čimbenik za napredak.

- Kada su mi govorili o uspje-hu, rekli su mi: rad, red i dis-ciplina, nitko mi nije rekao da moram imati noge, poručio je Mihovil Španja, kojemu je već sa šest mjeseci dijagnosticirana dječja paraliza. Unatoč tome, već se dvadedetak godina bavi plivanjem, osvojio je dosad više od stotinu medalja, od kojih je polovica zlato, a rušio je svjetske i europske rekorde.

Priča Ane Sršen jednako je dirljiva; kao 12-godišnjoj dje-vojčici amputirana joj je lijeva noga zbog sarkoma, s čime se zasigurno bilo vrlo teško pomi-riti. Počela je trenirati plivanje, a deset godina kasnije, 1995., Ana je započela s natjecanjima. Postala je prvom vrhunskom sportašicom s invaliditetom u Hrvatskoj, zahvaljujući čeličnoj volji i napornom treniranju. U razdoblju od 1998. do 2005. šest je puta rušila svjetske, a tri puta europske rekorde. Osvajačica je brojnih medalja s raznih među-narodnih plivačkih natjecanja, a najveće je uspjehe postizala na svjetskim i europskim plivač-

kim prvenstvima. Ana je danas uspješna trenerica plivanja za djecu s posebnim potrebama - u plivačkoj školi koju je sama osnovala - te ponosna majka dvogodišnjeg sinčića.

Učenici OŠ Eugena Kumičića s vidljivom impresioniranošću promatrali su i poslušali naše vr-sne paraolimpijce i zapravo bili zadivljeni njihovom snagom, vedrinom, pozitivnošću i izvr-snim raspoloženjem, što je još jedan dokaz da smo u suštini svi zapravo isti, bez obzira na nedo-statke.

Ravnateljica škole Snježana Pavić naglasila je kako su svi u školi sretni i ponosni što je ovaj hvalevrijedan projekt krenuo upravo iz njihove škole. Spo-menimo kako je za kampanju snimljen i videospot, prvi u povi-jesti hrvatskog paraolimpijskog sporta. Spot po nazivom “Tko se igra taj se voli” ujedno je slogan Paraolimpijskoga školskog dana.

Nakon konferencije za novi-nare u školskoj dvorani održana je utakmica između odbojkaša Mladosti i odbojkaša paraolim-pijaca. Igralo se na podu, na na-čin na koji igraju igrači s invali-ditetom.

Učenici su, pak, u školskoj dvorani imali priliku voziti se u invalidskim kolicima, hodati na štakama, hodati povezanih oči-ju, igrati košarku sjedeći i boća-ti se, sve to pod budnim okom iskusnih paraolimpijaca. A sve kako bi bi na trenutak iskusili život osoba s invaliditetom te na taj način bili izravno osvješteni o tome koliko je teško biti inva-lid.

B. Nađ

Piše Višnja Francetić,načelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita u Nacional-nom centru za vanjsko vrednova-nje obrazovanja

Od ovoga broja pisat ćemo o temama koje se tiču vanj-skog vrednovanja obrazo-

vanja te odgovarati na brojna pita-nja koja traže odgovor u procesu koji je uvođenjem državne mature započeo u Republici Hrvatskoj, a koja je samo jedan od oblika vanj-skog vrednovanja.

Školske novine pravo su mjesto za ovu temu o kojoj su mnogi pi-sali, raspravljali i izražavali sum-nje u realizaciju projekta i svega onoga što je on sa sobom unio u naš obrazovni sustav. Sada, kad je iza nas prva državna matura i kad argumentirano možemo rasprav-ljati o njezinim rezultatima, po-zivamo vas da date svoje komen-tare, kritike ili prijedloge u svrhu poboljšanja sustava.

Nemoguće je ovaj proces ra-zvijati bez kvalitetnih prosvjetnih djelatnika čije je znanje i isku-stvo ugrađeno u svakome od nas. Nemamo namjeru pisati o povi-jesti uvođenja državne mature, ciljevima i svemu onome što ste od 2006. godine već čuli. Ovdje ćemo govoriti o aktualnim zbiva-njima, temama koje su posljedica provedene državne mature i poku-šati poboljšati sve što se tijekom provedbe pokazalo kao nužnost

daljnjeg razvoja sustava vanjsko-ga vrednovanja, o prednostima, nedostacima i mogućnostima koje se nameću kao potreba u poboljša-nju kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. To nam nameće i interes naših učenika koji su pristupili ispitima državne mature ozbiljno i odgovorno i spoznali prednosti ovakvog načina završetka sred-njoškolskog obrazovanja te mo-gućnosti nastavka obrazovanja na visokim učilištima. Vrijeme je za to upravo sada, kada započinju pripreme za sljedeću državnu ma-turu.

Već se u travnju prilikom dono-šenja kalendara polaganja ispita državne mature u školskoj godi-ni 2010./2011. vodilo računa o prigovorima u vezi s rasporedom održavanja ispita i o izraženom nezadovoljstvu pisanjem ispita od veljače do lipnja. Sadašnji kalen-dar propisao je polaganje ispita državne mature nakon završetka nastavne godine za učenike završ-nih razreda. Sigurno je da bi ide-alno bilo provoditi ispite državne mature nakon završetka nastavne godine za sve učenike, ali to u sadašnjim uvjetima nije moguće budući da su upisi na sveučilišta početkom srpnja. Osim toga, svi vi koji ste sudjelovali u provedbi ispita kao članovi školskih ispit-nih povjerenstava, dežurni na-stavnici ili razrednici učenika koji su polagali ispite, uočili ste zajed-no s nama koji smo ispite provo-dili da je Pravilnik o polaganju

državne mature nužno poboljšati, jer se neke situacije na koje smo tijekom provedbe nailazili nisu mogle predvidjeti postojećim člancima te su nužne izmjene u svrhu poboljšanja na način da se školama u kojima se ispiti provo-de, a i nama koji ih provodimo, jasno propišu načini postupanja u situacijama koje se događaju tije-kom provedbe ispita.

Što bi nam, prema vašim pri-mjedbama, trebao donijeti novi Pravilnik o državnoj maturi? Pri-je svega, trebao bi jasno odrediti zadaće školskoga ispitnoga po-vjerenstva, njegove kompetenci-je kao i zadaće voditelja ispitnih prostorija i dežurnih nastavnika. Nadalje, trebao bi točno definirati pod kojim se uvjetima može pri-stupiti ispitima državne mature i dati jasnu poruku učenicima da ispitima državne mature u prvo-me roku ne mogu pristupiti oni koji s uspjehom ne završe nastav-nu godinu. Trebalo bi također radi ujednačenog postupanja propisati i što se smatra kršenjem pravila tijekom polaganja ispita te propi-sati i mjere koje školsko ispitno povjerenstvo poduzima u navede-nim slučajevima.

Vaš glas i primjedbe, koje ste nam poštujući zakonske propise upućivali tijekom protekle škol-ske godine, pomogle su u jasnijem određivanju zadaća svih dionika o kojima ovisi uspješnost provedbe državne mature. Stoga i sada oče-kujemo vašu suradnju.

Paraolimpijski školski dan

OŠ EUGENA KUmIČIćA, VELIKA GORIcA

VRjEDNOVANjE ObRAZOVNIH POsTIGNUćA

O nacionalnim ispitima, državnoj

maturi...

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno8www.skolskenovine.hr

aktuakno

Nastava započela s tri tjedna zakašnjenja

ŠIBENIK - Nastava za 730 učenika Tehničke i industrijsko-obrtničke škole u Šibeniku započela je s tri tjedana zakašnjenja, i to zbog toga što su se odužili radovi uređenja stare školske zgrade. Isto-dobno se gradi i novi, moderni obrtničko-tehnički srednjoškolski centar, u kojem će nastava započeti iduće godine. Kako navodi šibensko-kninski župan Goran Pauk, drugog rješenja od kašnjenja nije bilo, s obzirom na to da u nekoj od šibenskih srednjih ili osnovnih škola nije bilo mjesta za održavanje nasta-ve. Ravnatelj škole Josip Belamarić kaže da neće biti nikakvih problema s nadoknadom izgubljenog dijela nastave u toku školske godine, jer je predvi-đena odrada gradiva svake druge subote, a bude li potrebno skratit će zimske ili proljetne praznike.

Izložba Hrvatski jezik u Gutenbergovoj galaksiji

DUGOPOLJE - Jedan je od projekata Zagre-bačke slavističke škole koja djeluje pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu izložba Hrvatski jezik u Gutenbergovoj galaksiji, koja je prošli tjedan otvorena u Dugopolju. Iako je prvo-bitno zamišljena kao pokušaj da se stranim stu-dentima i nastavnicima, polaznicima 37. semina-ra Zagrebačke slavističke škole održanog 2008. godine, predstavi barem djelić prijevoda hrvatske književnosti i studija napisanih o hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi objavljenih od 1991. godine, izložba je vrlo brzo premašila sva očekivanja i krenula na putovanja po Hrvatskoj i inozemstvu. Zbirka danas sadrži 580 naslova objavljenih u 28 zemalja svijeta, a među prikupljenim su knjiga-ma naslovi objavljeni na čak 23 jezika. Izložba se može razgledati u Narodnoj knjižnici u Dugopolju od 26. rujna do 17. listopada. Autorica izložbe je prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt.

Novi profesori na osječkom sveučilištu

OSIJEK - Na devetoj sjednici Senata Sveučilišta J. J. Strossmayera bilo je riječi o raspodjeli sred-stava za troškove studija za redovite studente na preddiplomskim studijama. Središnji dio sjednice odnosio se na potvrđivanje u izbor za zvanje re-dovitog profesora. Tako su za redovite profesore potvrđeni prof. dr. sc. Ivana Barković i Nihada Mu-jić s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Draga Žagara i prof. dr. sc. Snježana Rimac Drlje s Elektroteh-ničkog fakulteta te prof. dr. sc. Suzana Kristek s Poljoprivrednog fakulteta. Senat je potvrdio Angela Denisa Delhusa za ravnatelja Studentskog centra u Slavonskom brodu, nakon trećeg kruga natječaja. Usvojene su izmjene i dopune Statuta Studentskog centra u Slavonskom Brodu, prijedlog Pravilnika Odjela za kulturologiju i Pravilnika o studiju i studi-ranju. Također, usvojene su izmjene i dopune stu-dijskih programa preddiplomskih, diplomskih i inte-griranih studija na Ekonomskom, Poljoprivrednom, Pravnom i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu te na Umjetničkoj akademiji. Ovom je prilikom dodije-ljena i povelja Poljoprivrednom fakultetu u povodu obilježavanja 50. obljetnice osnutka.

Europski dan jezika u Varaždinu

VARAŽDIN - Europski dan jezika obilježen je prošli tjedan na varaždinskom Franjevačkom trgu. Za Europski dan jezika Vijeće Europe proglasilo je 26. rujna, a taj dan prvi je put obilježen 2001. godine, koja je ujedno bila Europska godina jezika. Glavni ciljevi Europskog dana jezika su međukul-turalizam, višejezičnost te poštivanje i njegovanje jezične raznolikosti. U obilježavanju Europskog dana jezika sudjelovale su brojne osnovne škole iz Varaždinske županije, i to Druga, Četvrta, Šesta i Sedma osnovna škola Varaždin, OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica, OŠ Cestica, OŠ Petrijanec, OŠ Breznički Hum, OŠ Sračinec i Škola stranih jezika Hello iz Koprivničko-križevačke župa-nije. Pokrovitelji manifestacije bili su predstavnici Ministarstva uprave Savezne Republike Njemačke te Udruge podunavskih Švaba Baden-Württemberg iz Stuttgarta. Uz glavni program obilježavanja Eu-ropskog dana jezika na Franjevačkom trgu mogli su se kupiti i prigodni suveniri te probati kolači koje su napravili sami učenici.

Ivica Buljan

UKRATKO

Centar za europsko obrazova-nje međunarodna je istraži-vačka i obrazovna institucija

koju su prije tri godine zajednički osnovali Učiteljski fakultet sveuči-lišta u Zagrebu i Institut za odgojne znanosti Sveučilišta u Münsteru i u njemu surađuju stručnjaci s europ-skih sveučilišta kao i iz područja gospodarstva, kulture, obrazovne i europske politike. Prošle su godine njemačka Agencija za akreditaci-ju studijskih programa i hrvatsko Nacionalno vijeće za visoko obra-zovanje međunarodno akreditirali jednogodišnji diplomski studij pod nazivom „Menadžment i savjetova-nje za europsko obrazovanje“ kao združeni studij Sveučilišta u Mün-

steru i Sveučilišta u Zagrebu. To je prvi međunarodni združeni studij u Hrvatskoj, a na njemu sudjeluju na-stavnici s različitih europskih sveu-čilišta, posebice onih koja surađuju u okviru mreže Centra za europsko obrazovanje.

Prošle subote, 2. listopada, na Uči-teljskom fakultetu u Zagrebu malom svečanošću je obilježen početak jed-nogodišnjeg združenog međunarod-nog diplomskog sveučilišnog studija „Menadžment i savjetovanje za eu-ropsko obrazovanje“. Osim desetoro studenata, nazočili su joj dr. Sieg-fried Gehrmann, voditelj Centra za europsko obrazovanje, dr. Vladimir Šimović, dekan Učiteljskog fakul-teta, brojni djelatnici fakulteta kao i predstavnici Sveučilišta u Münsteru i veleposlanstva Savezne Republike Njemačke. Kako je tom prigodom istaknuto, europski su se obrazovni sustavi našli u situaciji dalekosežnih i dubokih promjena koje se odnose

kako na školstvo i visoko obrazova-nje tako i na ponuđače stručnog usa-vršavanja na lokalnoj razini i u po-duzećima. Radi se o procesima koji nadilaze granice pojedinih zemalja i koji zahtijevaju transnacionalna rje-šenja te specifična znanja i kompe-tencije kako bi se moglo odgovoriti na sadržajne i strukturalne izazove povezane sa spomenutim promjena-ma te je stoga i cilj pokrenutog stu-dija posredovanje upravo tih znanja i kompetencija.

Kao budući obrazovni savjetnici današnji će studenti u okviru jed-nogodišnjeg studija steći uvid u ak-tualni razvoj europskih obrazovnih politika i reformi, steći će kompe-tencije koje će im pomoći da inici-raju europski orijentirane reforme u nacionalnim obrazovnim sustavi-ma, bit će osposobljeni za savjeto-vanje obrazovnih ustanova, ali i za praćenje i sudjelovanje u vođenju reformskih procesa u vlastitoj sredi-

ni. Studij je organiziran na način da se izmjenjuju faze izravne nastave s fazama e-učenja. Izravna nasta-va izvodi se u dva jednomjesečna ciklusa od kojih se jedan izvodu u Centru za europsko obrazovanje u Zagrebu, a drugi na Sveučilištu u Münsteru. U tijeku jednomjeseč-nih faza održavat će se predavanja gostiju i rasprave sa stručnjacima iz područja gospodarstva, politi-ke i obrazovne uprave. Polaznici mogu studirati pojedinačne module (Upravljanje kvalitetom i savjeto-vanje u obrazovanju, Škola u Eu-ropi jezične i kulturne raznolikosti, Obrazovne politike i savjetovanje u obrazovanju i Menadžment i razno-likosti i koncepti savjetovanja).

Studij ima i nekoliko posebnih obilježja. Ponajprije, polaznici mo-raju jako dobro vladati znanjem engleskog i njemačkog jezika, jer su to jezici na kojima se izvodi na-stava. Studij se međunarodno raspi-suje, međunarodno je akreditiran i nakon njegova završetka stječe se međunarodna diploma Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Münsteru, koja omogućuje upis na poslijedi-plomski doktorski studij. Nastava, integrirane radionice i praksa u organizacijama s međunarodnom djelatnošću koncipirane su tako da daju europski pogled na nacionalne, regionalne i lokalne reforme u obra-zovanju.

Marijan Šimeg

Svake se godine sredinom rujna na Jadranu održava svojevrsna regata mira, gdje su pod istom

zastavom okupljeni brodovi čije po-sade čine sudionici iz brojnih europ-skih zemalja s ciljem da se zajednički pomogne rješavanju teškoća te pro-blema djece i mladeži u Europi.

Projekt “Mirno More Frieden-sflotte”, Austrija, pokrenut je 1994.

godine kada su vlasnici austrijskih brodova na Jadranu ustupili svoje jedrilice, okupili sponzore i skipere kako bi ratne izbjeglice u Austriji odveli na jedrenje, a sve u cilju lakše rehabilitacije i socijalne integracije mladih izbjeglica. Od prve flote koja se sastojala od tri broda, ove su go-dine pod istom zastavom plovila 104 broda iz Austrije, Njemačke, Slove-

nije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Hrvatske.

”Mirno more Hrvatska”, Čakovec, već šestu godinu djeci i mladima ra-zličitog etničkog i socijalnog porije-kla omogućuje sudjelovanje u Floti mira te je tako i ove godine iz šest čakovečkih srednjih škola odabrano šesnaest učenika da plove Jadranom, promičući mir i međusobno razumi-jevanje.

Iskustvo i prijatelje koje su ste-kli zasigurno će pamtiti cijeli život, jer je to bio tjedan zabave i dobrog provoda, ali i tjedan mira, toleran-cije te međusobnog uvažavanja bez obzira na kulturne različitosti, što su i pokazali (Gimnazija Čakovec, Ekonomska škola, Gospodarska škola, Graditeljska škola, Tehnička, industrijska i obrtnička škola te Gi-mnazija Prelog) na završnoj priredbi zajedničkim nastupom s posadama bosanskih i srpskih brodova izvode-ći pjesmu ”Molitva” jezikom gluho-nijemih osoba.

Ljiljana Ille

Studij za obrazovne savjetnike i menadžere

mEĐImURsKI sREDNjOŠKOLcI ZA EUROPsKU mLADEÆ

cENTAR ZA EUROPsKO ObRAZOVANjE

Flota mira

Kao budući obrazovni savjetnici današnji će studenti u okviru jednogodišnjeg studija steći uvid u aktualni razvoj europskih obrazovnih politika i reformi, steći će kompetencije koje će im pomoći da iniciraju europski orijentirane reforme u nacionalnim obrazovnim sustavima, bit će osposobljeni za savjetovanje obrazovnih ustanova, ali i za praćenje i sudjelovanje u vođenju reformskih procesa u vlastitoj sredini

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 9www.skolskenovine.hr

Piše Ivan Cerovecdiplomirani pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

Ponekad jedna kratka reče-nica prenese neku misao djelotvornije nego mnoge

knjige. Opći je cilj otkrivanje ve-like istine koja se ureže u mozak.

I u malim se školama mogu razviti velike ideje: jednostavne metode učenja, lako zdravora-zumsko, zabavno i djelotvorno učenje. Čak i siromašne zemlje, koristeći se snagom uma, znanja i kreativnosti, dobile su priliku za preskakanje siromaštva. Dakle, onima s novim znanjima otva-raju se nove mogućnosti, a one bez tog znanja čeka nezaposle-nost, siromaštvo i očaj. Nažalost, već sada mnogo srednjoškolaca teško dolazi do posla. Zapravo, trajno učenje i trajna kreativnost postat će glavni pojam rada. Pred očima nam je velika i trajna in-formatička razmjena. Po svemu sudeći poklonjena nam je velika nadarenost za informatička zna-nja i možemo se nadati da ćemo imati dovoljno hrabrosti i upor-nosti iskoristiti ih. Ravnoteža duha i tijela

Već za deset godina mnogo će ljudi biti poslodavci sami sebi. Stoga će se morati školovanje okrenuti naglavce. Učenje će se sve više temeljiti na stvarnim problemima koje će trebati rije-šiti radi izvršenja samoga rada. U tom procesu učenja bit će različi-te dobne skupine, različitih vrsta sposobnosti od kojih će svaka biti potrebna za konkretnu korist.

Učit će se mnogo više, ali će se uvijek vidjeti svrha onoga što se uči i radi. Stoga valja pojačano ulagati u nove metode obrazo-vanja, učenja i praktičnog rada. Vjerujemo da smo već spoznali kako je nemoguće napredovati ako mislimo da ćemo vatru moći zapaliti samo “trljanjem dvaju drvaca“. Dakle, svaki je uspjeh uvijek pod snažnim utjecajem emocija (emocionalna intelegen-cija) i onoga što mislimo (kvo-cijent inteligencije). Stručnjaci smatraju da je emocionalna in-telegencija ipak najvažnija. Za-pravo je najbolje kad postaje rav-noteža i jedinstvo između duha i tijela.

Dakle, kod planiranja svakog učenja valja voditi računa o ne-koliko “postulata“.

Prvo treba stvoriti sigurnu okolinu u kojoj se djecu potiče na istraživanje korak po korak. Nema sumnje da su djeca rođeni istraživači. Stoga ih treba stalno poticati na istraživanje u sigur-noj okolini. Najveća kočnica dječjim istraživanjima jest blaga prestrašenost, stvaralački nemir, zazor ili respekt starijih. Svako je istraživanje zapravo skok u nepoznato i kod djece stvara uz-buđenost. Strahovi i dvojbe po-javljuju se u vrijeme očekivanja

promjena. Međutim, postupnim rješavanjem problema, korak po korak i dolaskom do zanimljivih rezultata istraživanja, radost po-staje veća.

Drugo, učenje treba graditi na osnovama svih pet osjetila. Kada putem receptora - vida, sluha, okusa, dodira ili njuha - primimo novu informaciju, tada uvijek ostaju tragovi pamćenja u moz-gu i u cijelom tijelu. Zapravo istodobno um i tijelo djeluju kao cjelina. Oni vrše filtriranje, po-hranjivanje, racionalnije učenje i bolje pamćenje. Za dobar uspjeh, prije svega, potrebna je strast, vi-zija i akcija.Učenje − prirodan i zabavan proces

Treće, izlazak iz učionice treba pretvoriti u iskustvo učenja. Pri-mjerice, želimo li djecu naučiti o krugovima, tada to činimo poka-zujući ih na kotačima, balonima, suncu, mjesecu, naočalama, zdje-li, tanjuru, novčićima, satovima... Slično valja upoznavati četvero-kute, kvadrate, trokute... Vrtovi, voćnjaci, proplanci, šume, sve više postaju važni izvori znanja. Samoposluživanja u kojima se kupac učenik sam poslužuje, sam uzima robu, postaju važni izvori znanja....

Četvrto, učenje mora postati prirodan i zabavan proces. Pri-mjerice, u radu s malom djecom uz glasno i jasno izgovaranje novih riječi potrebno je još poka-zivati im napisane riječi velikim slovima. Tako će djeca pisane ri-ječi lako pretvarati u izgovorene. Valja polaziti od načela da sve što dijete može vidjeti, dodirnuti, okusiti, čuti riječ, vidjeti ju napi-sanu, da će sve to pripomoći da lakše nauči čitati.

Peto, igra je dječji posao, ali je i učenje. Djeca uče iz svega što čine. Stoga malu djecu treba izla-gati konkretnim iskustvima koja im omogućuju razvoj motoričke sposobnosti kako bi sama otkri-la, primjerice, pisanje. Jer, dječja igra je najznačajniji oblik aktiv-nosti. Prije svega je spontana i dobrovoljna. U svakoj igri dolazi do izražaja radoznalost, osjetlji-vost, fizička aktivnost i velika potreba sa socijalnom suradnjom među sudionicima.

Šesto, škola treba postati inte-raktivno društvo. Dobre zamisli u školama jesu stvaranje mikro-društva. Primjerice, stvaranje trgovine u školi, gdje trgovci postanu učenici. Sjetimo se ta-kvog primjera od prije tridesetak godina u Podčetrtku, u Sloveni-ji. Tada smo u toj školi doživjeli bezbroj ugodnih iznenađenja. Na ulazu u školu dočekao nas

je znak s prekriženim ključem. Dakle, bez ključeva su bile sve prostorije, male trgovine s dječ-jim potrepštinama za pisanje, sve učionice, zbornica... Učenici su se sami posluživali i ostavljali novac za kupljeno na određeno mjesto. Kod obračuna rijetko su imali manjkove. Nastava okrenuta stvarnom životu

Najbitnije je da nastava bude usmjerena prema stvarnom živo-tu. Sjajne su ideje izdavanja no-vina, izdavaštvo. Kada bi danas u školama još imali dobro orga-niziranu učeničku pravnu službu, odnos prema disciplini bismo iz temelja promijenili. Učenici bi sami vodili svoje sudske sluča-jeve, propisivali kazne, provodili optužbe, obrane i činili porotu...

Sedmo, ključ uspješnog učenja i rada leži u poznavanju osobnog stila učenja. Danas je gotovo obvezatna uporaba tehnologi-je u obrazovnome procesu. Sve osoblje treba imati računala ko-jima će se služiti za slanje elek-troničke pošte, pisanje tekstova i dozivanje podataka, a učenici za istraživanja po internetu. Kod svakog ostvarenog cilja, motiva-cija i djelotvornost postižu neslu-ćene visine. Svakako valja voditi računa o osobnoj skrbi i brizi za ljude, Zemlju te sutrašnjicu.

odgojno-obrazovna praksa

Bitni koraci prema poučavanju • pozitivno raspoloženje učitelja i učenika • postavljanje ciljeva i njihova vizualizacija • dobivanje šireg uvida, ponekad uključiti i izlete na teren • kreativno misliti o svakom nastalom problemu, o svakoj teš-koći • stalno aktivirati učenike, ako treba pretvorite ih u učitelje • samoevaluaciju i evaluaciju (evalvaciju) trebaju obavljati vrš-njaci i učitelji • neprekidno ponavljanje naučenog • dosadne, emocionalno nepoticajne lekcije jednostavno neće biti zapamćene.

Mozak kao superspužva Djeca uče veoma brzo. Na njihov mozak gleda se kao na superspužvu. Najbolje spoznaje dijete upija od rođenja do petnaeste godine života. To stvara prirođene sposobnosti za spontano učenje. Stoga je zadaća roditelja, odgojitelja i uči-telja da djeci ponude poticajnu sredinu za učenje pomoću istraživanja. Školske programe, dakle, uvijek valja usmjeravati prema uspjehu, a ne neuspjehu.

Planirajmo uspjehe, a ne neuspjehe!

Već za deset godina mnogo će ljudi biti poslodavci sami sebi. Stoga će se školovanje morati okrenuti naglavce, a učenje će se sve više temeljiti na stvarnim problemima. Učit će se mnogo više, ali će se uvijek vidjeti svrha onoga što se uči i radi. Stoga valja pojačano ulagati u nove metode obrazovanja, učenja i praktičnog rada

Učenje se mora odvijati korak po korak i s oslanjanjem na osjetila

KAKO UČENjE UČINITI UsPjEŠNIjIm?

ne zaboravimo da je dječji mozak kao spužva. poticaji su veoma važni

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno10www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Nizom akcija, kroz lokalne medije, letcima te plaka-tima, Ekološko društvo

Žumberak i usmeno potiče lokal-no stanovništvo da uređuje sela i groblja, cvjetne okućnice, vrtove, voćnjake te da obnavlja tradici-onalne kuće i njeguje svu svoju etnološku baštinu, a od 2003. godine organizira i velike eko-akcije čišćenja zaštićene prirode od otpada. Zahvaljujući tome, uklonjeni su brojni deponiji sme-ća iz zaštićene prirode - više od 4600 kubičnih metara otpada iz područja Parka prirode Žumbe-rak - Samoborsko gorje, koje ad-ministrativno pripada Općinama Krašić i Žumberak te gradovima Samobor i Ozalj.

U program Uljepšajmo svoj zavičaj iz edukativnih razloga uključeni su i učenici OŠ “Kar-dinal bl. Alojzije Stepinac“, koji u školskoj nastavi slušaju preda-vanja o zaštiti okoliša i prirodnim ljepotama domaćega kraja. Tako se učenici odgajaju za okoliš i u njima se razvija ljubav i pra-

vilan odnos prema prirodi. U tom pedagoško-odgojnom radu istaknule su se učiteljice razred-ne nastave Marijana Klobučar i Dunja Novosel te učiteljice hr-vatskog jezika prof. Dubravka Delač-Domjančić i prof. Ivona Zadro. Prema temama koje je predložilo Ekodruštvo Žumbe-rak učenice i učenici pisali su pismene sastavke. Učiteljice su izabrale najbolje prozne radove i jednu pjesmu, koje je potom ocjenjivalo i prosudbeno povje-renstvo ED Žumberak. s

Uz pohvale učenicima za uspje-le radove i njihovim učiteljicama koje su ih uspješno pripremile za ovu akciju, posebno stoga što je u radovima pedagoški mudro povezana ljubav prema zavičaju s očuvanjem okoliša i sprječa-vanjem zagađenja, Povjerenstvo je zamijetilo i to da djeci još nije potpuno jasna razlika između ot-pada i smeća, ali to rijetko razli-kuju i odrasli. (Otpad, koji bi se mogao iskoristiti, postaje smeće kada ga se odbaci u prirodu).

Prva nagrada za ekološku osvi-ještenost dodijeljena je učenici-ma drugog razreda Ivani Jurinić i Ivanu Brebriću, za sastav o temi Moj zavičaj, te Katarini Medven (6. r.) za sastav Čistoća prirode je bitna za planet Zemlje.

Druga nagrada za ekološku osviještenost dodijeljena je Va-lentini Colarić (6. r.) za sastav Kako ja čuvam planet Zemlju i svoj kraj te Mariji Pastorković (6. r.), za sastav o temi Moj zavičaj, dok je treća nagrada pripala Ana-mariji Penić (2. r.) za sastav Bre-žuljkasti zavičaj i Dijani Bartako-vić (6. r.) za sastav Ekologija.

Prvu nagradu za literarni izričaj

primila je Renata Perina (2. r.), za sastav Proljeće, te Daniela Kuha-rić (6. r.), za sastav Mala mjesta srca moga. Druga nagrada dodi-jeljena je Nikoli Tonžetiću (6. r.), za sastav Proljeće, te Ani Novosel (2.r.) za sastav o temi Moj zavičaj. Treću je, pak, nagradu za literarni izričaj primila Antonija Švalj (2. r.) za sastav Priroda oko mene te Filip Grgas (6. r.), za sastav Došlo nam je proljeće - moramo održati čistoću na planetu. Posebno pri-znanje primila je Dora Šimunec (3. r.) za pjesmu Da sam vjetar.

U osnovnoj školi u Krašiću oso-bito se njeguje i kulturna baština kraja. U školi djeluje učenička

zadruga Pčelice, koja izrađuje li-jepe suvenire njegujući tako etno-lošku baštinu Žumberka. Ekološ-ko društvo Žumberak dodijelilo je za domaći suvenir Žumberka - Keramička srca i zvona - po-sebno priznanje učiteljici Martini Štengl, voditeljici likovne grupe i učenicima koji su sudjelovali u pripremi: Viktoriji Stepinac, Valentinu Matko, Jakovu Cipu-riću, Danieli Kuharić, Danielu Kuhariću, Ivanu Župancu, Nikoli Ferenčiću i Ani Škrlac, te za do-maći suvenir Žumberka - Čestitke i Nadstolnjak - posebno prizna-nje prof. Dragici Cvetan-Žakula, mentorici etnogrupe i učenicima koji su pripremili čestitke, Ivani Majhanović, Luciji Matko, Luki Jandričiću i Mateu Ribiću te Ka-tarini Prežgaj koja je izvezla nad-stolnjak.

Diplome i priznanja nagrađe-nim učenicima i njihovim učite-ljicama uručena su na školskoj svečanosti održanoj u sklopu Dana krašićkoga kraja.

Zlatko Šintić

Piše Vlado Luburić viši školski savjetnik u miru

Da bi postigle visoku kva-litetu odgojno-obrazov-nog rada škole su dužne

svake školske godine provoditi samovrjednovanje za zakonom propisana ključna područja. Ovdje ćemo dati jedan od nači-na kako možemo raščlaniti sva-ko od osam ključnih područja na elemente s mogućim poka-zateljima i primjer ljestvice za vrjednovanje pokazatelja.

1. Planiranje i programiranje rada dijelimo na sljedeće ele-mente:

a) Školski kurikulum; b) Go-dišnji plan i program rada s po-kazateljima: struktura i sadržaj.

2. Poučavanje i podršku uče-nju dijelimo na sljedeće ele-mente:

a) Planiranje i pripremanje s pokazateljima: planiranje na-stavnog procesa i pripremanje za nastavu; b) Nastavni proces s pokazateljima: komunikacija

i suradnja s polaznicima, racio-nalnost i organizacija nastavnog procesa, motiviranje polaznika, primjena stečenih znanja; c) Učenje i podrška učenju s poka-zateljima: odgovornost polazni-ka, način učenja, kvaliteta po-nuđenih programa za podršku polaznicima u procesu učenja,

napredovanje i uspjeh polazni-ka, stručna pomoć nastavnicima u pružanju podrške polaznicima u procesu učenja; d) Praćenje napredovanja polaznika s poka-zateljima: praćenje, vrjednova-nje i ocjenjivanje te izvješćiva-nje o postignućima polaznika.

3. Postignuća polaznika: Kva-

liteta postignuća s pokazatelji-ma: ocjene i uspjeh polaznika, kvaliteta znanja, uspjeh na ra-znim ispitima i natjecanjima, motiviranost polaznika, vrijed-nosti kod polaznika.

4. Podršku polaznicima dije-limo na sljedeće elemente:

a) Briga o polaznicima s po-kazateljima: sigurnost pola-znika, praćenje zdravstvenih i emocionalnih stanja polaznika; b) Osobni i socijalni razvoj po-laznika s pokazateljima: razvoj socijalnih vještina polaznika, poticanje na toleranciju suživot i demokraciju; c) Profesionalna orijentacija: pomoć polaznici-ma pri izboru nastavka obrazo-vanja.

5. Ljudske potencijale dijeli-mo na sljedeće elemente:

a) Školski kadrovi s pokaza-teljima: nastavni kadar i ostali kadar; b) Ozračje i međuljudski odnosi s pokazateljima: kultura ponašanja, poštivanje ličnosti, jednakost i pravičnost u odnosu na sve dionike; c) Profesionalni razvoj zaposlenika s pokaza-teljima: stručna pomoć i trajno

osposobljavanje zaposlenika. 6. Materijalne i financijske

uvjete dijelimo na sljedeće ele-mente:

a) Materijalno-tehnički uvjet s pokazateljima: prostor i opre-ma, nastavna sredstva, estetsko uređenje prostora; b) Finan-cijski uvjeti s pokazateljima: struktura sredstava, korištenje sredstava.

7. Rukovođenje i upravljanje dijelimo na sljedeće elemente:

a) Rukovođenje sa školom s pokazateljima: profesionalne kompetencije rukovodnog oso-blja i sposobnost rukovođenja; b) Organizacija rada u školi s pokazateljima: podjela zaduže-nja i organizacija rada; c) Ra-zvojni plan škole s pokazatelji-ma: struktura i sadržaj razvojno-ga plana, realizacija razvojnoga plana i učinci realizacije plan; d) Osiguranje kvalitete s poka-zateljima: provedba samovrjed-novanja i učinkovitost rada.

8. Suradnju s dionicima dije-limo na sljedeće elemente:

a) Ugled i promocija škole s pokazateljima: uspješnost, pro-

Ključna područja vrjedn ovanja

Pjesmom uljepšali zavičaj POEZIjA I EKOLOGIjA

U Osnovnoj školi “Kardinal bl. Alojzije Stepinac“ u Krašiću provedena je ekološko-edukativna akcija Ekološkog društva Žumberak o temi Uljepšajmo svoj zavičaj

sAmOVRjEDNOVANjE RADA U ŠKOLAmA ZA sTRUKOVNO ObRAZOVANjE (2)

U OŠ “Kardinal bl. alojzije Stepinac“ u Krašiću velika se pažnja poklanja ekološkom odgoju. O tome svjedoči i lijepo uređen okoliš škole. U školi djeluje i učenička zadruga pčelice, koja izrađuje lijepe suvenire njegujući tako etnološku baštinu Žumberka

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 11www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

UPOZNAjmO sEbE!

Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša psihoterapeut i komunikolog

U nastojanju da budemo bolji, stručniji i uspješ-niji učitelji i učiteljice,

ne prepoznajemo pravodobno bezbroj zamki na tom putu. To su prvenstveno previsoki ideali i strogi perfekcionizam. Jedno i drugo otežava pristup dostupnim idealima i mogu-ćim uspjesima. Jedno i drugo je vezano za naše i sposobnosti učenika, za naše i mogućnosti učenika, za dublji uvid u sebe i učenika. Za uspjeh je potrebna volja, sposobnost i realne mo-gućnosti. Potrebno je prihvatiti sebe kakvi smo stvarno i uče-nika u njihovoj stvarnosti. Tre-bamo biti svjesni da je učenik, a i mi, kompleksna stvarnost, s kojom se ne može postupati li-nearnom logikom uzroka i po-sljedice. Isti inputi mogu dati različite outpute. Tu se ne radi o jednoj i transparentnoj liniji uzrok - posljedica.

Sljedeća je zamka uvjerenje o vlastitoj nepogrešivosti i sa-mozavaravanju u vezi sa svo-jim sposobnostima uz zane-marivanje svojih ograničenja. Svi imamo određene granice i slabe strane. Treba ih poznava-ti da ih možemo maksimalno iskoristiti. Svi činimo pogreš-ke. I njih moramo poznavati da ih izbjegnemo. Često ra-dimo loše i krivo, ne zato jer smo loši i krivi nego jer smo uvjereni da ne radimo loše i krivo.

Daljnja je zamka u radu s učenicima naše prejako ve-zivanje uz njih, uvjerenje da smo za njih nezamjenjivi, da im moramo biti uvijek dopad-ljivi i da bez nas ne mogu ništa. Tu se postavlja pitanje tko bez koga ne može - mi bez njih ili oni bez nas? Oni ne pripadaju nama, a niti mi njima. Jedni

drugima moramo biti samo ka-talizatori slobodnog razvoja. Zajedno se moramo slobodno i samostalno razvijati, da bi mogli slobodno i samostalno jedni druge napuštati.

Velika je zamka opsjednu-tost konkretnim uspjesima i rezultatima svog rada s uče-nicima uz takmičarsko po-našanje među kolegicama i kolegama. Rad s učenicima je neizvjesnost i nepredvidi-vost rezultata. To nije izrada komada namještaja. Tu sve ovisi o kvaliteti drva, sposob-nosti majstora i njegovoj vo-lji i želji da načini dobar stol. Učenik nije stol. On je živo biće, osoba, čovjek, koji ima i svoj mozak, svoju volju, svoje emocije, svoje planove, svo-je sposobnosti i talente, svoje želje i planove. Njemu treba pomoći, ne da postane što mi želimo iz njega učiniti, nego što bolje i kvalitetnije ono, što on hoće, može i želi biti.

Daljnja je zamka robovanje normama, pravilima i slijepa poslušnost naučenom i po-znatom. Sjećam se jednog pe-dagoškoj djelatnika na višem položaju, koji me molio da za neke škole održim predavanje o problemu alkohola kod mla-dih. Nakon održanog predava-nja i slabe diskusije, pili smo kavu i on mi je rekao: “Dok-tore, sada smo riješili problem alkoholizma kod mladih. Još moramo to učiniti i u vezi dro-ga i program za ovu godinu smo završili.“ Tako se ne rje-šavaju problemi mladih!

Najraširenije su zablude u našem radu s učenicima: Učenike treba stalno isprav-ljati! Postignutim ne smijemo nikada biti zadovoljni! Nama pomoć ne treba! Ljubav pre-ma sebi je egoizam kojega se moramo osloboditi! Važno je ostaviti dobar dojam kod učenika, roditelja i pretpostav-ljenih! Ne smijemo prihvatiti

neuspjeh! Uvijek moramo biti različiti od drugih! Ne smije-mo nikada biti kao svi ostali! Treba se povući u sebe i raz-mišljati! Druženje je gubitak vremena! Mnogi nam žele zlo i treba ih se bojati! Pravila se nikada ne smije kršiti! Treba pokazivati moć i snagu! Svoje slabosti moramo sakrivati! Ne smijemo se drugima suprot-stavljati! Konflikte treba uvi-jek izbjegavati!

U razredu bi morali grubost zamijeniti blagošću, a ego-centrizam lojalnošću i par-tnerskom suradnjom. Kruti perfekcionizam trebamo mi-jenjati sposobnošću opuštanja i osobnog uživanja u posti-gnutim rezultatima. Moramo imati u vidu da i mi postojimo, a ne samo učenici s kojima radimo! Prilagodljivi i ovisni moramo postati samostalni. Moramo imati u vidu da i uče-nici zaslužuju našu ozbiljnost a ne omalovažavanje i površ-no brbljanje. Oni žele osjetiti da ih ozbiljno shvaćamo i da im pristupamo kao punoprav-nim partnerima za slobodni dijalog. Sitničavost moramo zamijeniti velikodušnošću, pasivnost aktivnošću. S uče-nicima trebamo razgovarati, a ne ih samo ispravljati i pre-koravati! Razred je mjesto za suradnju, a ne za diktiranje, za dijalog a ne monolog, za izlaganje zajedničkih vizija, a ne bezvezno sanjarenje, za analizu sadašnjosti i buduć-nosti, a ne samo učenje u vezi prošlosti i o njoj. Ako sve ne uspijemo ne smijemo upasti u depresivno raspoloženje i samopredbacivanje, bijes i neprijateljstvo, predbacivanja nezahvalnoj okolini, umor, pasivnost i tupost. Unutarnju prazninu i egzistencijalni strah ne smijemo zamijeniti optimi-stičkim fantazijama i pretjera-nom aktivnošću.

Potreban nam je optimizam i životna radost, uočavanje i vlastitih potreba, upućenost na sebe i zdrava ljubav prema sebi. Treba nam konstruktivna sumnja u sebe, kritičko preis-pitivanje vlastitog ponašanja. Uz orijentaciju prema sva-kodnevnom, običnom i kon-kretnom: moramo ostati vjerni principima, aktivno djelovati, imati povjerenje u učenike, biti borbeni. Moramo sve manje sumnjati u sebe, razvijati har-moniju, unutarnji mir, uravno-teženost. Treba prihvatiti svoje slabosti i povredljivosti, otva-rati srce prema razredu, rado-vati se svom poslu.

(U sljedećem broju: Održa-vani i neodržavani učitelji/ce)

Zamke, zablude i preporuke

Moramo sve manje sumnjati u sebe, razvijati harmoniju, unutarnji mir, uravnoteženost. Treba prihvatiti svoje sla-bosti i povredljivosti, otvarati srce prema razredu, radovati se svom poslu

mocija i posebnosti škole; b) Suradnja s roditeljima s po-kazateljima: komunikacija s roditeljima i uključivanje rodi-telja u rad škole; c) Suradnja s tijelom upravljanja s pokaza-teljima: plan rada i realizacija plana rada, d) Partnerstvo s lokalnom sredinom s pokaza-teljima: uloga škole u lokalnoj sredini te uloga lokalne sredine u životu i radu škole.

Za svaki od navedenih po-kazatelja potrebno je prikupiti dokaze te utvrditi određene či-njenice na temelju kojih će se donijeti objektivna prosudba o kvaliteti promatranog pokaza-telja i utvrditi razinu postignu-ća koja sadrži jasan i precizan opis razine za pojedini poka-zatelj.

Vrjednovanje postignuća može se izvršiti s pomoću če-tverostupanjske ljestvice, čije pojedine razine imaju sljedeća značenja: Razina 4 predstav-lja najpoželjniju situaciju koju škola teži dostići ili zadržati. Prevladavaju jake strane, a mogući manji nedostatci ne

utječu na kvalitetu rada škole; Razina 3 ima više jakih nego slabih strana koje umanjuju ukupnu kvalitetu rada škole. Slabe strane potrebno je uklo-niti; Razina 2 označava zastu-pljenost pojedinih jakih stra-na, ali prevladavaju one slabe koje znatno umanjuju kvalitetu rada. Ovakvo stanje zahtijeva poduzimanje određenih mjera radi uklanjanja uočenih slabo-sti; Razina 1 označava da izra-zito prevladavaju slabe strane koje ugrožavaju napredovanje i razvoj polaznika. Potrebno je žurno poduzeti mjere za ukla-njanje uočenih slabosti. Školi je potrebna i stručna pomoć mjerodavnih službi.

Povjerenstvo za kvalitetu u svom izvješću istaknut će primjere jako uspješnih poka-zatelja, pokazatelje koji su na zadovoljavajućoj razini i po-kazatelje koje treba nužno una-prijediti te će tijelu upravljanja predložiti akcijski plan za ukla-njanje uočenih slabosti.

(Kraj))

Ključna područja vrjedn ovanja

(5)

PROLjEćESnijeg se je otopio i otišao ni-

zvodno potocima u polja, livade i rijeke sve do mora. Sunce ve-selije sije kad ga s livade gleda mali maslačak, pa još jedan maslačak i tako tisuće i tisuće maslačaka oko kojih ubrzano zuje pčele, bumbari i pokoji leptir. Ni drveće nije više golo i suho, nakitilo se rozim i bijelim cvijećem, koje ću u jesen brati kao jabuke, kruške ili šljive.

Grmovi su oživjeli, iz njih iskaču mali zečići, dvorišta su puna žutih pilića, a ispod krova vire lastavice. Mama je ljuta jer su se jutros probudile i krtice, pa sada rade rupe u njenom cvjetnjaku. Mene najviše vese-le mali bijeli cvjetići uz stazu do škole, nisu to tratinčice, ni nar-cise nego moje omiljeno voće, sočne šumske jagode.

Šteta samo što nisu veće, a proljeće ne traje duže.

Renata Perin, 2. r.

mALA mjEsTA sRcA mOGA

Saki od nas ima srce. Neči-je je trdo, nečije meko, nečije brže kuca, nečije sporo. Čuda ljudi misli kak im treba čuda novac, kak im treba novi auto ili nekaj novoga. Ne vidiju kak ima čuda sreće oko njih, kak dica tečeju i veseliju se, kak su rože procvale, kak je Sunce pak van izašlo. Samo misliju na sebe i niš im ni po volji. A da se sedeju i razmisliju, pogleda-ju u svoje srce i da svatiju da je čuda toga dobroga i lipoga oko njih. Mala mesta srca njiova bila bi tak velika, veselija, tak bi bržije i sretnije kucala. To malo mesto bilo bi veliko carstvo.

Danijela Kuharić, uč. 6. r.

mOj ZAVIČAjMoj zavičaj je brežuljkasti

kraj. Ima mnogo šumaraka, li-vada, polja pašnjaka. Kroz moj zavičaj teče rijeka Kupčina i mali potočić. Tu ima mnogo životinja i lijepih biljaka. Ljudi se bave poljoprivredom. Oru, siju i hrane domaće životinje. U mom zavičaju nalazi se cr-kva Presvetog Trojstva u koju svaku nedjelju idemo na misu. Imamo parkove, škole, poštu, zdravstvenu ambulantu; sve što treba jedan mali kraj. Ljudi su druželjubivi, vole se veseliti i razgovarati. Sve je tu što treba biti, ali u mom zavičaju nalazi se smetlište. Na smetlište lju-di voze svakojake stvari koje nisu dobre za okoliš. Smetlište se nalazi u šumi. Kada zapa-le smeće šumom se širi veliki smrad i dim. Tada šuma ne može disati i njezina se stabla suše. Tako se nađe smeća i u rijeci Kupčini. Nije dobro bacati smeće u prirodu jer tako za-gađujemo zrak koji udišemo i vodu koju pijemo.

Ivana Jurinić, uč. 2. r

DA sAm VjETARDa sam vjetar,Puhala bi sa svih strana,Sa sjevera na jug,Sa juga na sjever,

Sa istoka na zapad,Sa zapada na istok,Bilo bi mi predivno,Biti vjetar.

Da sam vjetarPutovala bi cijelim svijetomObišla bi sve države svijeta I nikad ne bi stala puhatiDa sam vjetar bila bi sretna.

Dora Šimunec, 3. r.

Učenički radovi

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno12www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše Tamara Puhovskistručna suradnica na programu “Edukacija o EU“ Foruma za slobodu odgoja

“Naša zajednica nije udruženje proizvođača ugljena i čelika. Ona je početak Europe“

Jean Monnet

Kad prisvajamo nazive kontinenta za svoje političke sustave, oni postaju nezaobilazni u obrazovanju. Kad se države ili politički su-

stavi počinju nazivati po kontinentima na kojima postoje, ja-sno je da imamo po-sla s nečime važnim za nas, za uređenje i funkcioniranje svije-ta ali i za obrazova-nje. Tako se koncepti kao što su Amerika (kako si tepa SAD), Europa (EU) ali i Za-pad (način na koji se zovu kada se perci-piraju zajedno), po-javljuju često i važni su za obrazovanje u Hrvatskoj. Naravno, uvijek kad govori-mo o tako velikim silama ili civilizaci-jama suočavamo se i s opasnostima kao što su eurocentri-zam, imperijalizam ili neokolonijalizam - opasnostima koje mogu gotovo neopa-ženo naći svoj put i u obrazovani sustav, ali ako im se ne pristupi kritički, i u vrijednosni sustav budućih generacija.

Kako definirati pojam Europe Danas je za Hrvatsku presudno važno kako se defi-

nira pojam Europa. Naime, Hrvatska, pa tako i hrvat-sko obrazovanje definiranjem tog pojma ne određuje samo stav prema čitavom nasljeđu kontinenta, proce-su europske integracije već i hrvatske uloge u njemu. Europa se najčešće u školama definira u predmetima kao što su zemljopis (kontinent), povijest (europska povijest, sustav vrijednosti) i razne grane umjetno-sti koje govore o europskoj kulturi, civilizaciji, na-sljeđu. Europa kao kontinent, važno je naglasiti, ima upitan status pa govorimo i o Euroazijskom kon-tinentu i Europskom potkontinentu. U kul-turološkom i civili-zacijskom smislu go-vorimo i o europskoj kulturi i o europskim kulturama. Razlog je jednostavan - Euro-pa, njezine granice i identitet prije svega su politički određene i samim time nikada nisu do kraja defini-rane. To je vidljivo i iz seljenja područja tog pojma s Balka-na u doba procvata Grčke (koja je i sama izvučena iz Balka-na koji se smatra oprijekom Europi ili njezinom periferi-jom, i smještena je i percipirana kao srce

Europe) do, za vrijeme Hladnog rata, na krajnje za-padni dio podkontinenta.

Kako je Europska Unija postala Europa

Europska Unija, kako je sve više rasla na zapadu Europe, ali i dobivala moć i snagu, što procesom pro-dubljivanja, što proširenja, a što izvanjskim proce-som prepoznavanja njezine važnosti, a samim time i uloge na kontinentu od sila kao što su Rusija i SAD, sve je više prisvajala monopol na kontinent i sam po-

jam Europa i europ-sko. Primjerice, EU svoje institucije nazi-va Europska komisija i Europski parlament, iako oni predstavlja-ju projekt i građane 27 zemalja od često navođenih 47 europ-skih država. Osim ovih više simbolič-kih pojava, Europska Unija snažno definira i redefinira tko je Eu-ropljanin. Biti Eu-ropljanin poimanje je koje se značajno mijenja velikim pro-širenjem 2004. i ula-skom istočnih zema-lja - on/ona prestaje biti generaliziran kao bogat, katolički pro-testant koji se koristi latinicom i postoje i siromašan pravo-slavac koji se koristi ćirilicom, a ulaskom Turske i musliman. Ove promjene u for-miranju, percipira-

nju, ali i podučavanju europskog identiteta iznimno su važne i njima se može baviti jedino ako se to čini na već čvrsto izgrađenom temelju tolerancije, kritič-nosti i multi(inter)kulturalnosti kao vrednota koje se podučavaju i o kojima se raspravlja u razredu.

Obrazovanje o Europskoj Uniji Europska je Unija u ovom trenutku zasigurno poli-

tički, ali i ekonomski, kulturološki i obrazovni okvir u kojem moramo funkcionirati i koji moramo kvalitetno i kritički objasniti i približiti nadolazećim generacija-ma - gotovo sigurno budućim građanima EU. Iznimno

je važno pokrenuti ra-spravu o sadržajima koje podučavamo i metodama kojima to činimo kada govori-mo o Europskoj Uni-ji, jer je ovo područje, područje političkog obrazovanja, jedno od najzahtjevnijih i najzanemarenijih u obrazovnom sustavu. Jasan je zaključak da političko obrazovanje u Republici Hrvat-skoj mora uključivati temeljne vrijednosti moderne demokraci-je, ali i njihovu inter-pretaciju na područ-ju Europske Unije, izbjegavajući time zatvaranje i ograni-čavanje građana na nacionalni kontekst u njihovu političkom, ali i svakom drugom djelovanju.

Europa, Europska Unija i obrazovanje

UVOD U POLITIČKO ObRAZOVANjE

• Baranović, B. (2005). Osnovni smjerovi razvoja i metodologija izra-de nacionalnog kurikula za obvezno obrazovanje. Metodika (Zagreb), vol. 6, br. 1, str. 22.–43. Društvo znanja i obrazovanje. Promjene i razvojni trendovi u nacional-nom kurikulu za obvezno obrazovanje. Metodologija izrade nacionalnih odgojno-obrazovnih standarda i nacionalnog okvirnog kurikula (meto-dologija izrade nacionalnog okvirnog kurikula, organizacijska struktura za izradu nacionalnog okvirnog kurikula). Metodologija izrade nacio-nalnih odgojno-obrazovnih standarda. Promjene nacionalnog kurikula za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj.

• Baranović, B. (2006). Društvo znanja i nacionalni kurikulum za ob-vezno obrazovanje. U Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive. Ur. B. Baranović. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 15–44. Društvo znanja i obrazovanje. Kompetencije potrebne za život i rad u društvu znanja: pojmovno određenje, temeljne kompetencije, kompe-tencije u DeSeCo projektu, temeljne kompetencije u Europskoj uniji. Nove kompetencije i promjene u nacionalnom kurikulumu za obvezno obrazovanje.

• Baranović, B. (2006). Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz. Sociologija sela (Zagreb), XLIV, br. 2/3, str. 181–197. Rezultati komparativne analize okvirnih nacionalnih kurikuluma za obvezno obrazovanje u 11 europskih zemalja te u Hrvatskoj. Uočene su dvije kurikulumske politike: centralizirana (predmetno-preskriptivni kurikulum) i decentralizirana (fleksibilan kurikulumski okvir s visokim stupnjem autonomije škole). Tendencija je slabljenje predmetnog pri-stupa u korist razvoja integriranoga i koherentnog kurikuluma (uvode se kurikulumska područja, krokurikulumske teme ili moduli, integrirani predmeti). Nacionalni kurikulumi, bez obzira na razlike, orijentirani su na uvođenje kompetencija potrebnih za razvoj društva znanja.

• Bartulović, M., Kušević, B. (2009). Iskorak prema globalnim obra-zovnim kretanjima. Školske novine (Zagreb), br. 16, 21. travnja 2009., str. 4. Produljenje općeg obveznog obrazovanja. Učitelji – glavni nositelji pro-mjena.

• Bašić, M. (prir.). (2008). Fleksibilni kurikulumi, koji idu u srž i smje-raju na jasne i ostvarive ciljeve. Školske novine (Zagreb), br. 16, 22. travnja 2008., str. 12. Pozitivna diskriminacija. Rizik od rastakanja nacionalnog jedinstva. Po-litička hrabrost.

• Bašić, M. (prir.). (2008). Kurikularna revolucija u školi. Školske no-vine (Zagreb), br. 9, 4. ožujka 2008., str. 12. Autor teksta je Alain Finkielkraut, prilog je priređen prema članku objavljenom u Le Mondeu. Rasprave u Francuskoj o kurikulumu.

• Bašić, S. (2009). Pedagoški abecedarij: Prikriveni kurikulum. Škol-ske novine (Zagreb), br. 8, 24. veljače 2009., str. 5. Teorijski koncept prikrivenog kurikuluma. Inačice termina »prikriveni kurikulum«. Vrednovanje prikrivenog kurikuluma.

• Bašić, S. (2009). Ususret stvaranju nove nastavne kulture. Školske novine (Zagreb), br. 10, 10. ožujka 2009., str. 5. Odnos ključnih kompetencija i općeobrazovnog cilja. Psihologija dje-lovanja umjesto psihologije ponašanja. Koje su mogućnosti? Vratiti di-gnitet vježbanju.

• Bežen, A. (2009). Usklađenost s dominantnom europskom struktu-rom. Školske novine (Zagreb), br. 7, 17. veljače 2009., str. 13. Zašto produljiti primarno obrazovanje. Uz obrazovne i odgojne ciljeve.

• Curić, Z. (2005). Kritika terminologije i metodologije izrade naci-onalnoga obrazovnog standarda. Metodika (Zagreb), vol. 6, br. 1, str. 74–85. Rasterećenje učenika je demagoška tema. Nestručna terminologija i me-todologija. Katalog znanja za nastavu geografije. Očitovanje Geograf-skog odsjeka PMF-a.

• Golovrški, M. (2009). Put u »novo« popločen dobrim namjerama. Školske novine (Zagreb), br. 17, 28. travnja 2009., str. 4. Tko će odgovoriti na praktična pitanja? Jesu li promjene doista teme-ljite?

• Halusek, V. (2009). Mnogo zbrke, nedorečenosti i proturječnosti. Školske novine (Zagreb), br. 34, 3. studenoga 2009., str. 10. Što je znanje, a što kompetencije? Kontradiktorni zaključci o cjelini odgoja.

• Hrvatić, N. (2009). Kurikulum je temelj za izradu obrazovnih stan-darda [razgovor s M. Šimegom]. Školske novine (Zagreb), br. 8, 24. ve-ljače 2009., str. 4–5. Teorija kurikuluma. HNOS i kurikulum. Nacionalni kurikulum i hrvat-ska tradicija. Nacionalni kurikulum i pripremljenost pedagoga.

• Huzjak, M. (2009). Likovna kultura: Vrijeme preispitivanja. Školske novine (Zagreb), br. 13, 31. ožujka 2009., str. 9. Korelacija i međupredmetna povezanost. Satnica likovne kulture. Origi-nalnost i nonkonformizam. Vrijeme je za promjene.

• Janković, I. (2009). Odgojni ples kao »srce kurikuluma«. Školske novine (Zagreb), br. 16, 21. travnja 2009., str. 5. Suvremena plesna umjetnost i kurikulum.

• Katunarić, V. (2009). Poticajan nacrt odgojno-obrazovne sutrašnjice. Školske novine (Zagreb), br. 9, 3. ožujka 2009., str. 4–5. Obrazovni sustav. Postmoderni senzibilitet. Priprema za pluralistički svijet.

Nacionalni kurikulum (1)

KURIKULUm - Tematska bibliografija

S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjet-nih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma

Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar

Kratki popis mogućih zamki i zahtjeva koje donosi podučavanje o EU

Europska Unija je nezavršen politički projekt, ali i projekt koji ne posjeduje konsenzus po pitanju svog identiteta i granica. To nalaže pristup obrazovanju koji predstavlja različita mišljenja i definicije EU.

Europska Unija je iznimno složen projekt koji je postao relevantan za sva područja. To nalaže inter-disciplinarni pristup podučavanja o EU.

Europska Unija je politički projekt i samim time u njezinu podučavanju treba svjesno, pažljivo i kritički identificirati političku indoktrinaciju i mitologiju u defi-niranju toga što je Europska Unija i što je Europa te koja je njezina uloga u našim životima.

Europska Unija se događa sad i vrlo je vjerojatno da će igrati ključnu ulogu u budućnosti Republike Hr-vatske i budućnosti njezinih građana. To nalaže od-gajanje aktivnih građana, koji imaju znanja i vještine da u tom sustavu djeluju u vlastitom i javnom intere-su te da i sami oblikuju budućnost ovog projekta.

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 13www.skolskenovine.hr

regija

Uručenjem poklon-paketa i obećane materijalne potpore svim osnovnim školama koje

imaju nastavu na hrvatskom jeziku počela se ostvarivati najavljena pot-pora HNV-a roditeljima osnovaca upisanih u prvi razred osnovnih ško-la s nastavom na hrvatskom jeziku. Kod mnogih roditelja još je prisutan strah od upisa djece u odjele s na-stavom na hrvatskom jeziku, kaže predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić, koji je pomoć uručio Osnovnoj školi Ivana Milutinovića. Poticaj i nagrada

“Ovakvo što nije samo poticaj, nego i nagrada za odvažnost upravo zbog prisutne bojazni upisa djece u odjel s nastavom na hrvatskom jeziku. Kada se uzme u obzir i gospodarska situacija, mislimo da novčana pomoć od 11.000 dinara može biti više nego simbolična gesta Hrvatskoga nacio-nalnog vijeća. Još je moguće prebac-iti se u hrvatske odjele i računamo da će dio roditelja to i učiniti. Također, za sve koji su se ove godine upisali u

prvi razred osigurano je i ljetovanje u Hrvatskoj. Namjeravamo da tako bude i svake sljedeće godine.“

Novi saziv HNV-a planira na drugačiji način raspodijeliti troškove i sredstva, a nova raspodjela rezulti-rala je mogućnošću ove financijske potpore roditeljima prvaša, kaže dr. Slaven Bačić. Kada je riječ o Os-novnoj školi Ivana Milutinovića, u gradu je za sada upisano šest prvašića, dok je u ispostavi u Maloj Bosni njih dvoje, kaže ravnatelj te škole Ivan Stipić. Smatra da je ovakav oblik pomoći dobrodošao.

“Svaka pažnja i pomoć, osobito u današnje vrijeme, roditeljima mnogo znači. Sigurno je, ako se nastavi s takvom praksom, da će to pridonijeti drugačijem odnosu prema nastavi na hrvatskom jeziku, barem roditelja. Konkretno, mađarska nacionalna zajednica nekoliko godina na ovaj način podupire roditelje i to učenika u cjelokupnoj nastavi na mađarskom jeziku. Svaka je pomoć dobrodošla i to je svakako oblik skrbi o svojoj za-jednici i svojim učenicima.“

Član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za obrazovanje Pero Horvacki uručio je poklon-pak-ete prvašićima i iskazao potporu roditeljima u još trima školama s nastavom na hrvatskom jeziku. HNV se financira iz republičkog proračuna pa stoga ta sredstva pripadaju našim građanima, kaže Pero Horvacki. Dovoljno poklon-paketa za prvašiće

“Odlučili smo zato da se, osim onih 500 dinara koliko vrijedi paket i 1000 dinara koji su namijenjeni za bilježnice i školski pribor, dodijeli i 10.000 za mogućnost kupnje robe široke potrošnje. To se može ostvari-ti u KTC-u.“

Za prvašiće je osiguran dovol-jan broj paketa, a broj roditelja koji primaju pomoćna sredstva nije ograničen i HNV rado izlazi ususret svima koji u predstojećem razdoblju upišu djecu u odjel na hrvatskom jeziku, kaže Pero Horvacki.

Prema Subotici Danas Priredio I. Buljan

Međunarodna telekomunikacijska unija i Centar izvrsnosti na Fakultetu elektrotehnike i informa-cijske tehnologije sv. Ćirila i Metoda u Skopju

provodili su ljetos nastavni tečaj pod nazivom Informa-cijske i komunikacijske tehnologije u okviru ITU Centra izvrsnosti mreže za Europu. Voditelj programa, ujedno voditelj Centra izvrsnosti, bio je dr. Toni Janevski. Ovaj je tečaj bio usredotočen na nastajanje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) iz različitih perspek-tiva, uključujući tehnologiju, regulatorna tijela i poslovni aspekt. Ona će pokrivati postojeće mreže uključujući i žičanu, bežične ili mobilne.

Na tečaju je bilo riječi o internetskoj tehnologiji i pred-stojećoj IP protokol verziji 6, kao osnovi za buduće in-formacijske i komunikacijske tehnologije. Također, go-vorilo se o tome kako će se pokriti optičke mreže, poput FTTH pristup mrežama. Fiksno-mobilne konvergencije, koristeći IMS, analizirat će se o nastajanju fiksne i mo-

bilne tehnologije, uključujući regulatorne i poslovnog utjecaja. Nadalje, tečaj je uključivao nove usluge, poput socijalnog umrežavanja, a u konačnici također će pokriti buduća nastajanja tema u svijetu ICT-a, omogućit će ser-vis pokretljivost, kvalitetu usluge i brojne druge pogod-nosti za korisnike.

Ovaj je tečaj bio namijenjen rukovoditeljima, inženje-rima i zaposlenicima vladine organizacije, telekomunika-cijskih tvrtki i akademske zajednice, koji su zainteresira-ni za razvoj, implementaciju i regulaciju informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući mreže, usluge i sadržaj. Nazočni su bili i predstavnici drugih raznih in-stitucija te pojedinci koji su željeli proširiti svoje znanje i kapacitete vezane uz informacijske i komunikacijske tehnologije.

Prema Infotrendu Priredio I. Buljan

Nastava na hrvatskom jeziku u Vojvodini SrbIja

Kod mnogih roditelja još je prisutan strah od upisa djece u odjele s nastavom na hrvatskom jeziku, kaže predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić

HNV-ova potpora roditeljima prvašića

maKeDoNIja

Spoznati nove komunikacijske tehnologije

Centar izvrsnosti mreže za Europu

SLoVeNIja

Zdravom prehranom protiv pretilosti Svjetska zdravstvena skupština na svom je 63.

susretu organizacije u Ženevi usvojila rezolu-ciju u kojoj se, među ostalim, govori o ogra-

ničenjima promoviranja nezdrave hrane za djecu. Jedan je od ključnih razloga za donošenje rezolucije činjenica da je u 2010. godini u svijetu bilo oko 42 milijuna djece mlađe od pet godina s prekomjernom tjelesnom težinom.

Slovenija je među prvim zemljama na ovom po-dručju koja je donijela zakona o pružanju zdrave hra-ne za djecu. U tom je smislu niz ključnih projekata koji se provode u brojnim obrazovnim ustanovama: projekt Zdrave škole, Inicijativa prijateljske škole prehrana, Projekt i škole plodova jabuke... Konkret-no, sustav poštivanja pravila važan je u ovom po-dručju, kao i Zakon o hrani i prehrani u školi, što su osnovne smjernice za zdravu prehranu djece. Za-kon predviđa kvalitetu i subvencioniranje hrane, a također omogućuje djeci pristup zdravim obrocima u školi za sve, bez obzira na socijalni status. Zakon o školskoj prehrani, osim pružanja zdrave prehrane, donosi važne inovacije budući da govori i nalaže po-vlačenje nezdravih proizvoda iz dječje prehrane.

Ovo stavlja Sloveniju na razinu razvijenih zemalja u svijetu koje su svjesne složenosti ovoga pitanja i porasta tog problema. Propisi, mjere i specifičnosti projekta provedeni su u Sloveniji, koja je primjer dobre prakse u smislu pozitivnog utjecaja na konzu-maciju zdrave hrane, a istodobno smanjuje nejedna-kosti među djecom.

Prema Šolski razgledi I. B.

biH

Stručni skup o razvoju istraživanja i znanostiProšli je tjedan organizirano savjetovanje Stanje

i perspektive razvoja znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u Federaciji

Bosne i Hercegovine, koje je u organizaciji Federal-nog ministarstva obrazovanja i znanosti održano u prostorima Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Na skupu, koji je okupio europske i bosanskohercegovačke eminentne struč-njake i akademike iz ovih područja, definirani su strateški pravci razvoja znanosti u Federaciji BiH, procijenjeni znanstveni potencijali i utvrđeni modeli održivog financiranja znanstveno-istraživačke i istra-živačko-razvojne djelatnosti u Federaciji BiH.

Naglasak na ovom stručnom skupu stavljen je i na međunarodnu suradnju s naglaskom na ciljeve Eu-ropske Unije u području znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti, dok su predstavni-ci slovenskoga Ministarstva za visoko obrazovanje, znanost i tehnologiju prezentirali pozitivne primjere razvoja ovog područja u Sloveniji.

Cijeneći značaj razvoja znanosti, tehnologije i istra-živačkog rada kao ključnog preduvjeta bržeg uključi-vanja Bosne i Hercegovine u europske integracijske tokove, Federalno ministarstvo obrazovanja i znano-sti posljednje je tri godine u znanost u Federaciji BiH uložilo 11 milijuna maraka, dok je u 2010. godini za tu namjenu osigurano 3,1 milijun maraka.

Prema FMON-u I. B.

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno14www.skolskenovine.hr

Pokrenut portal e-pravosuđe

Internetski portal e-pravosuđe (e-Justice) pokrenut je 16. srpnja, a omogućava brzi pri-stup odgovorima na pitanja o pravnim propi-sima i praksi u zemljama članicama Europ-ske Unije. Na 22 službena jezika EU i 12.000 stranica sadržaja portal nudi niz korisnih informacija - kako doći do odvjetnika, kako konzultirati registar o solventnosti poslovnog partnera u nekoj drugoj zemlji ili dobiti po-datke iz zemljišnih knjiga u drugoj zemlji EU. Sadržaj portala iduće će godine biti dopu-njen informacijama o pravima okrivljenika i žrtava u svakoj zemlji članici EU. Građanima će uskoro na raspolaganju biti i informacije o načinu procesuiranja prometnih prekršaja u svakoj od zemalja članica. Portal će uvelike pomoći oko deset milijuna građana Europ-ske Unije koji su svake godine uključeni u prekogranične sudske postupke.

međunarodni dan autohtonih naroda svijeta

Visoka predstavnica Europske Unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton poslala je u ime EU poruku potpore autohto-nim narodima diljem svijeta na Dan autohto-nih naroda svijeta 9. kolovoza. “Na današnji dan slavimo autohtone narode i izražavamo poštovanje velikom doprinosu koji su njihove tradicije i znanja donijeli svjetskom kultur-nom naslijeđu i održivom razvoju našeg pla-neta. Među postignućima u zaštiti autohtonih naroda ističe se usvajanje UN-ove Deklara-cije o pravima autohtonih naroda 2007. uz potporu EU“, istaknula je. Za Europsku Uniju ovaj je dan prigoda za potvrđivanje predano-sti promicanju i zaštiti prava autohtonih naro-da kako je i naznačeno u UN-ovoj Deklaraciji o pravima autohtonih naroda.

Europsko istraživačko vijeće financiralo 1000 inovativnih ideja

Na svečanosti održanoj u Münchenu 24. lipnja Europsko istraživačko vijeće (ERC) proslavilo je dodjelu tisućite financijske pot-pore za provođenje inovativnih istraživanja. Dobitnica tisućite potpore je pedijatrica i imunologinja prof. dr. Erika von Mutius s minhenskog sveučilišta Ludwig-Maximilians, koja će dobivenom potporom istražiti nove načine liječenja astme i alergija. Europsko istraživačko vijeće financirano je iz Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj s iznosom od 7,5 milijuna eura, a sredstva iz programa dostupna su istraživačima na po-četku karijere i vrhunskim znanstvenicima koji rade u EU. Pozivi za podnošenje prijed-loga objavljuju se dva puta godišnje, a trenu-tačno su otvorena tri natječaja.

Prema EU biltenu Priredila I. Čavlović

NOVOSTI IZ EU

Od kada je u travnju 2009. desna koali-cija preuzela vlast

u Izraelu, ministar obrazo-vanja Gideon Sa’ar korak po korak mijenja nastavne planove i programe, pa i smjernice za rad nastavnika i profesora. Tako se u škola-ma više ne spominje mirov-ni sporazum iz Osla između Izraela i Palestinaca, a djeca za vrijeme pauza u dvori-štu smiju slušati isključivo izraelsku glazbu. Sloboda izražavanja je privilegij ko-jeg izraelski prosvjetni rad-nici više ne uživaju, a ako se pita desnica djeca se na nju ne bi trebala ni početi navikavati. Osuda okupacije palestinskog naroda

Ram Cohen direktor je Aleph-gimnazije u Tel Avi-vu. Ovaj iskusni pedagog nije na toj novoj liniji mini-starstva obrazovanja. On se trudi svojim nastavnicima i učenicima omogućiti da u

školi slobodno izražavaju mišljenje, a istodobno želi učenike pripremiti za po-litičku stvarnost države u kojoj žive. Za njega to po-drazumijeva u prvom redu zauzimanje vlastitog stava i neizbjegavanje neugodnih pitanja. Pred svojim učeni-cima Cohen je oštro osudio, kako sam kaže, 43-godišnju izraelsku okupaciju i vlada-vinu nad životima palestin-skog naroda. Za izraelski radio kaže:

“Bili smo na izletu s uče-nicima i njihovim roditelji-ma i pri tome posjetili kon-trolne točke na linijama raz-graničenja između Izraela i Palestine. Otišli smo svojim očima vidjeti kako izgleda život pod okupacijom. Ovaj je izlet izašao na vidjelo i bio uzrokom brojnih pro-testa. A strasti je dodatno uzburkala činjenica da sam nedavno predložio da i reli-giozni Židovi trebaju služiti vojsku, što trenutačno nije slučaj.“

I direktor jedne škole u Herzliyi naišao je na osu-de kad je javno kritizirao najnoviju odredbu ministra obrazovanja Gideona Sa’ara da izraelska vojska u njego-voj školi propagira odlazak na služenje vojnog roka.

Stavovi poput ovih trn su u oku brojnih zastupni-ka vladajuće koalicije i Sa’arova konzervativnog Likuda. Zbog toga su se ta dva direktora morala poja-viti pred Disciplinskom ko-misijom ministarstva, gdje su bili izloženi kritikama poput ove: “Direktor škole koji 16-godišnjeg učenika bez formiranog stava i mi-šljenja vodi u posjet kon-trolnim točkama za mene je nesnošljiv.“ suprotstavljanje promjenama

Direktor Cohen uzvratio je da se od škola traži da učenike pripreme za voj-sku, pa on smatra svojom obavezom da mlade ljude adekvatno pripremi za sve

što ih očekuje na Zapadnoj obali. To, po njegovu mi-šljenju, uključuje i činjenicu da kroče na teritorij koji je osvojen u ratu prije 43 godi-ne, da to područje Izrael nije “oslobodio“ nego okupirao i da vojska svakodnevno krši ljudska prava.

Nacionalistički trendovi u izraelskoj prosvjeti potpuna su novost, jer se pod bivšim ministrom, inače predstav-nikom radničke stranke, Yulijom Tamirom ovakve stvari nisu događale. Tamir je čak, unatoč brojnim otpo-rima, uspio provesti odluku da se u školske knjige uve-de sadržaj o Zelenoj liniji između Izraela i Zapadne obale iz 1967. godine.

Sadašnjim se promjena-ma direktor Ram Cohen otvoreno suprotstavlja:

“Jednostavno ne smije biti moguće da svaka nova vlast i svaki novi ministar koji dođe na tu funkciju može potpuno mijenjati obrazovni sustav i definirati ga po svojim nahođenjima, crtati zelene linije na karti kako mu se sviđa, a da ih sljedeći potom briše. Jedini koji se mogu boriti protiv tih smjernica ministarstva su roditelji učenika.“Prijetnja ministra

Ovakvi demokratski pro-cesi ne sviđaju se sadašnjem ministru Sa’aru. Nedavno je on brojnim sveučiliš-nim profesorima zaprijetio strogim kaznama, jer su se zalagali za to da akademici iz drugih država bojkotiraju Izrael sve dok traje okupa-cija palestinskih područja.

“Takvi se stavovi ne smi-ju prihvatiti“, izjavio je aktualni izraelski ministar obrazovanja.

Izraelski dnevni list Ha’aretz objavio je odluku Ministarstva obrazovanja da iz udžbenika povijesti za iduću godinu potpuno izbaci lekcije koje obrađuju Spo-razum iz Osla s Palestinci-ma ili Prvi libanonski rat iz 1982. godine. Umjesto toga, nastavni plan predviđa uče-nje o Mirovnom sporazumu s Jordanom te posljednja tri desetljeća migracije Židova u Izrael.

Prema FENA-i Priredila I. Čavlović

Vlast mijenja povijesne udžbenike IZraeL

Sloboda izražavanja u školama više nije

privilegij

svijet

U školama se više ne spominje mirovni sporazum iz Osla između Iz-raela i Palestinaca, a djeca za vrijeme pauza u dvorištu smiju slušati isključivo izraelsku glazbu. Nacionalistički trendovi u izraelskoj pros-vjeti potpuna su novost, takve se stvari pod bivšim ministrom Yulijom Tamirom nisu događale

Obvezatno učenje arapskog jezika Izraelska vlada odlučila je da se od ove godine u svim izraelskim školama kao oba-

vezan predmet uvede arapski jezik, a izraelski učenici učit će ga od petog razreda osnovne škole. Do sada su imali izbornu mogućnost da kao drugi jezik od sedmog do desetog razreda uče arapski, ruski, francuski ili amharski jezik, kojim govore etiopski Židovi. Inače, u izraelskim je školama oko 1000 nastavnika arapskog, uglavnom Ži-dova. Službenici ministarstva nadaju se da će program obaveznog učenja arapskog jezika, nazvan Ja salam, pomoći da jezik posluži kao kulturni most i promovira tole-ranciju između Židova i Arapa, koji čine petinu izraelskog stanovništva. Ima ih oko 1,5 milijuna, od ukupno 7,5 milijuna žitelja Izraela. (ič)

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 15www.skolskenovine.hr

Tema

broja

: Infor

matič

ko ob

razov

anje

DigitAlNA KOMPEtENCijA

(u inozemnom kontekstu i u okviru nacionalnoga

kurikuluma)

Stjecanje i razvijanje digitalne kompetencije danas je jedno od središnjih pitanja obra-

zovnih sustava, politika i praksa. O njegovoj globalnoj aktualnosti i važnosti svjedoče rasprave i do-kumenti mođunarodnih foruma i organizacija te brojne inicijative i aktivnosti unutar mnogih država, od nacionalne do lokalne razine. Pritom se digitalna kompetencija redovito sagledava u kontekstu znanja i vještina, odnosno pisme-nosti nužno potrebnih za život i rad u 21. stoljeću.

Na međunarodnoj razini, u no-vije vrijeme, osobitu su pozornost privukli stavovi, zaključci i pre-poruke Povjerenstva za vještine 21. stoljeća (P 21), organizacije sa sjedištem u SAD−u, nadaleko poznatoj upravo po analitičkom praćenju vještina koje učenici-ma osiguravaju pretpostavke za budući uspjeh u novome glo-balnom gospodarstvu. Članovi te organizacije dolaze iz velikih multinacionalnih korporacija in-formacijske tehnologije, zatim iz obrazovanja, knjižnica, izdavaš-tva, industrije i medija, a svojom misijom, kao katalizator, žele

adekvatno pozicionirati vještine 21. stoljeća u središte obrazov-nih procesa, od vrtića do srednje škole. Mnošto tih vještina P 21 razvrstava u četiri skupine: vje-štine vezane za sadržaje i teme glavnih nastavnih predmeta, za-tim vještine učenja i inovacija, potom informacijske, medijske i tehnološke vještine te životne i profesionalne vještine.

Kad je riječ o informacijama, medijima i tehnologijama polazi se od činjenice da živimo u teh-nološkom i medijskom okružju koje je obilježeno mogućnosti-ma masovnog pristupa obilju informacija, brzim tehnološkim promjenama i sposobnošću za suradnjom. Da bi bili učinkoviti u 21. stoljeću, sudionici društve-nih i proizvodnih procesa moraju ovladati u širokom rasponu funk-cionalnim vještinama i vještina-ma za kritičko razmišljanje, što uključuje informacijsku i medij-sku pismenost te osposobljenost za korištenje informacijsko-ko-munikacijske tehnologije (ICT).

U središtu digitalne pismenosti ili digitalne kompetencije nala-zi se čitanje i pisanje, ali ne ono

»klasičnog« tipa, nego uz uporabu novih, elektroničkih ekstenzija; s jedne strane čitanje na zaslonu računala i pretraživanje interneta (što je također čitanje), a s druge strane tipkanje, slanje SMS-ova i elektroničke pošte (pisanje). U tome je ujedinjena informatička i medijska, odnosno vizualna pismenost, a povezivanje tih spo-sobnosti sastavni je dio digitalne pismenosti (kompetencije), po-sebice korištenja ICT vještina za stvaranje i razmjenu informacija, pretraživanja, filtriranja, skeni-ranja i razvrstavanja podataka, kretanja kroz informacije na in-ternetu, lociranja i vrednovanje informacija, korištenja ICT-a za istraživanje i rješavanja problema, izrade multimedijskih prezentaci-ja, pronalaženja, organiziranja, upravljanja i stvaranja informaci-ja te slanja i primanja poruka.

Slična polazišta sadržana su i u dokumentima Europske Unije, primjerice u Preporukama Eu-ropskog parlamenta i Vijeća EU o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2006.). Kao ključna kompetencija tu je defi-nirana i opisana i digitalna kom-

petencija (prijevod toga dijela dodatka Preporukama donosimo u ovome prilogu).

Hrvatski okvirni kurikulum pokazuje da su njegovi tvorci uzeli u obzir i uvažili brojne ak-tualne analize i preporuke kako glede koncepta i ciljeva moder-nog obrazovnog sustava, tako i kad je riječ o sadržajima pojedi-nih nastavnih područja i među-predmetnih tema. To se ogleda i u sadržajima informacijske i ko-munikacijske tehnologije. Poto-nje je bilo središnjom temom netom održanog 14. stručnog skupa Računalo u školi. Tamoš-nja prezentacija zastupljenosti informatičkih sadržaja u NOK-u i rasprave koje su tim povo-dom vođene potaknule su nas da toj temi i njenom obrazovnom kontekstu u ovom broju Škol-skih novina posvetimo pozor-nost i da time pridonesemo ne samo boljem upoznavanju naše prosvjetne javnosti s jednim segmentom NOK-a, nego i po-ticanju daljnjih rasprava i aktiv-nosti koje će omogućiti razradu i oživotvorenje kurikulumskih sastavnica.

tema broja

Pripremio Anđelko Jelin

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno16www.skolskenovine.hr

tema broja

Definicija: Digitalna kompetencija obuhvaća sigurno i kritičko korištenje tehnologija informa-cijskog društva (TID) za rad, slobodno vrijeme i komunikaciju. Nju podupiru osnovne vještine informacijsko-komu-nikacijske tehnologije (IKT): korištenje računala za traženje, procjenjivanje, po-hranjivanje, proizvodnju, prezentiranje i razmjenu informacija te za sudjelovanje i komuniciranje u kolaborativnim mrežama preko interneta.

Znanja, vještine i stavovi vezani uz ovu kompetenciju:

Digitalna kompetencija zahtijeva dobro razumijevanje i poznavanje prirode, uloge i mogućnosti koje TID pruža u svakod-nevnom životu: u osobnom i društvenom životu kao i na poslu. To obuhvaća glav-ne računalne aplikacije kao što su obrada

teksta, proračunske tablice, baze podataka, pohranjivanje i rukovanje informacijama, te razumijevanje mogućnosti i potencijal-nih opasnosti interneta i komunikacije pre-ko elektroničkih medija (e-pošte, mrežnih alata) za potrebe posla, slobodnog vreme-na, razmjene podataka i kolaborativnog umrežavanja, učenja i istraživanja. Poje-dinci trebaju također razumjeti kako TID može dati doprinos kreativnosti i inovaciji i biti svjesni pitanja vezanih za valjanost i pouzdanost dostupnih informacija te pita-nja vezanih za pravna i etička načela veza-na za interaktivno korištenje TID-a.

Potrebne vještine uključuju sposobnost traženja, prikupljanja i obrade informacija te njihova korištenja na kritički i sustavan način, procjenjivanja relevantnosti i razli-kovanja stvarnog od virtualnog uz prepo-znavanje veza. Pojedinci trebaju imati vje-štine korištenja alata za proizvodnju, pre-

zentiranje i razumijevanje kompleksnih informacija i sposobnost pristupa, pretra-živanja i korištenja internetskih usluga. Pojedinci trebaju također biti u stanju ko-ristiti se TID-om kao podrškom kritičkom mišljenju, kreativnosti i inovaciji.

Korištenje TID-a traži kritičan i misa-on stav prema raspoloživim informacija-ma i odgovorno korištenje interaktivnih medija. Interes za aktivno sudjelovanje u zajednicama i korištenje mreža za kul-turne, društvene i/ili profesionalne svrhe govori u prilog ovoj kompetenciji.

[RECOMMENDATION OF THE EUROPE-AN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 18. 12. 2006. on key competences for life-long learning, Annex: KEY COMPETENCES FOR LIFELONG LEARNING - A EUROPE-AN REFERENCE FRAMEWORK, Official Jo-urnal of the European Union 30. 12. 2006.]

S akademikom Leom Budinom razgovarali smo na 14. skupu Računalo u školi. Zanimalo nas

je njegovo mišljenje o Nacionalnom okvirnom kurikulumu i mjestu Infor-matike u njemu.

– Glavninu dokumenta Nacionalno-ga okvirnoga kurikuluma čine učenička postignuća koja su razvrstana u sedam obrazovnih područja: društveno-humani-stičko, tehničko i informatičko, jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodo-slovno, tjelesno i zdravstveno i umjetnič-ko. Svako obrazovno područje pripremila je radna skupina koja se sastojala od sve-učilišnih i srednjoškolskih nastavnika te učitelja u osnovnim školama.

Podloga za pripremu postignuća bila su suvremeni europski i svjetski doku-menti koji preporučuju stjecanje kom-petencija važnih za život i cjeloživotno učenje, ali i vlastita iskustva i spoznaje stjecane u hrvatskom školskom sustavu. Članovima dijela radne skupine koja se bavila informatikom (Budin, Babić, Mar-kučič, Mrvac, Turčić Prstačić) dragocjeni su bili stavovi i mišljenja prikupljena ti-jekom godina na skupovima Računalo u školi u organizaciji Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja - HDPIO.

Tehničko i informatičko područje podi-jeljeno je na četiri grane: Tehničko stva-ralaštvo, Svijet tehnike, Informacijska i komunikacijska tehnologija i Rješavanje problema pomoću računala, od kojih za-dnje dvije pripadaju informatici.

U grani Informacijska i komunikacij-ska tehnologija predviđena postignuća odnose se na znanja i vještine za uporabu suvremene informacijske tehnologije za: obradu teksta i za oblikovanje dokume-nata, obradu slika i crteža, tablično raču-nanje, baze podataka, uporabu interneta za pronalaženje informacija, uporabu ra-čunala za komuniciranje s drugima.

U grani Rješavanje problema pomoću računala predviđena su postignuća koja će omogućiti uporabu računala za rješa-vanje problema u različitim područjima primjene. Modeliranje i apstrakcija feno-mena iz prirode i stvarnog života trebaju poslužiti za upućivanje na univerzalnost računala, pri čemu je bitno razumijevanje razlike između stvarnoga svijeta i njegova prikaza u računalu. Problemi se rješavaju

u skladu sa zahtjevima domene iz koje proizlaze i zbog toga se oni razrješava-ju interdisciplinarno. Pritom je potrebno: izučiti, razumjeti, definirati i analizirati problem; odabrati jedan od mogućih na-čina rješavanja; ocijeniti složenost rješe-nja; organizirati timski rad pri rješavanju problema i pritom koristiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za organi-zaciju zajedničkoga rada; načiniti plan is-pitivanja rješenja; predvidjeti aktivnosti potrebne za otklanjanje posljedica mogu-ćih pogrešaka.

U opisnim se postignućima predviđa povezivanje s područjem prirodnih zna-nosti i osnovama izučavanja tehnike i tehnologije. Predvidivo treba osmisliti ti-pične projekte koji bi omogućili razumi-jevanje zadataka povezanih s problemi-ma: očuvanja okoliša, uporabe i izgradnje baza znanja, izgradnje i održavanja proi-zvodnih i poslovnih sustava, prometnih sustava, izgradnje digitalnih knjižnica, izgradnje sustava za daljinsko učenje.

Svi se problemi rješavaju programira-nje pa je među postignućima predviđeno i svladavanje osnovnih tehnika progra-miranja, pri čemu je naglasak stavljen na razvitak algoritamskog načina razmišlja-nja.

Kako je zamišljena struktura pred-meta u Tehničkom i informatičkom području?

– Moramo se podsjetiti da Nacionalni okvirni kurikulum predviđa da se obave-zno opće obrazovanje postiže tijekom de-setogodišnjeg školovanja i to: prvih osam godina u osnovnoj školi i dvije godine u srednjoj školi. Pritom, u prvom je razre-du srednje škole predviđeno 60 posto, a u drugom razredu 40 posto vremena za opće sadržaje. U srednjoj se školi, prema tome dobiva jedna efektivna godina za opće obrazovanje. Takvo desetogodišnje školovanje podijeljeno je na četiri ciklu-sa: prvi ciklus čine prva četiri razreda osnovne škole, drugi ciklus su peti i še-sti razred a treći ciklus su sedmi i osmi razred osnovne škole. Prvi i drugi razred srednje škole čine četvrti ciklus.

Stručna radna skupina za Tehničko i informatičko područje je predvidjela da se u prvom ciklusu postignuća iz tehnike mogu stjecati u okviru postojećeg pred-meta Priroda i društvo (koji bi, držim, trebao promijeniti naziv u Priroda, tehni-

ka i društvo). Uz to u prva četiri razreda bi trebalo uvesti i novi predmet Praktični rad i dizajniranje. Postignuća iz Informa-tike mogla bi se steći kroz tri modula koji se uvjetno mogu nazvati: Upoznajmo ra-čunalo, Multimedijske primjene računala i Programiranje igranjem.

U drugom ciklusu predviđen je obave-zni predmet Tehnika te dva modula Mul-timedijske primjene računala i Osnove programiranja, dok su u četvrtom ciklu-su predviđena dva obavezna predmeta: Tehnika i Informatika.

Kako od Nacionalnog okvirnog kuri-kuluma do njegova ostvarenja u hrvat-skom školstvu?

– Donošenjem Nacionalnoga okvir-noga kurikuluma započinju poslovi oko njegova postupnoga oživotvorenja. To neće biti jednostavan ni lak posao. Uz to, za to treba predvidjeti i sredstva u proračunu tako da bi daljnji posao na provedbi reforme školstva trebalo izdi-gnuti na razinu Hrvatskog sabora. Kao što postoji Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje držim da bi trebalo osnova-ti i nacionalno vijeće za predvisokoškol-sko obrazovanje.

Ti složeni poslovi obuhvaćaju: pri-premu i izradu predmetnih kurikuluma temeljenih na razrađenim postignućima odgojno-obrazovnih područja te pripre-mu nastavnih planova; izradu programa za osposobljavanje učitelja, nastavnika i ravnatelja za primjenu nacionalnoga ku-rikuluma; izradbu plana prilagođavanja sveučilišne izobrazbe odgojiteljâ, učiteljâ i nastavnikâ; postupnu prilagodbu pred-metne nastave kurikulumskom pristu-pu obrazovanju; priprema smjernica za izradbu udžbenika i ostaloga nastavnoga materijala.

Prvi posao koji treba obaviti jest uskla-đivanje postignuća koje su pripremile stručne redne skupine po obrazovnim područjima. Isto tako, trebat će u posti-gnuća uskladiti s primjedbama kojih će sigurno biti nakon javno objavljenog do-kumenta. Nakon toga moći će se pristupi-ti definiranju precizne strukture nastavnih predmeta i modula jezgrovnog i diferen-ciranog kurikuluma te definiranje satnice (učeničkog godišnjeg i tjednog nastavnog opterećenja) za navedene predmete i mo-dule. Tek nakon toga moći će se pristupiti izradi predmetnih kurikuluma.

DigitAlNA KOMPEtENCijA (prema Preporukama

Europskog parlamenta i Vijeća EU)

Akademik LEO bUDIN

Učenička postignuća u središtu pozornosti

ODgOjNO--OBRAZOVNi

CiljEVi tEHNiČKOg

i iNFORMAtiČKOg

PODRUČjAUčenici će:

• spoznati ulogu i utjecaj tehnike na pro-mjene u suvremenom svijetu

• spoznati tehniku kao plod stoljetnih stvaralačkih čovjekovih sposobnosti te njezinu ulogu i utjecaj na promjene u suvremenom svijetu

• spoznati ulogu koju imaju prirodoslov-lje i matematika pri stvaranju i uporabi tehničkih proizvoda i usluga

• usvojiti znanja i razviti motoričke vje-štine, umijeća, sposobnosti te samopo-uzdanje u rukovanju različitim pribo-rom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbu proizvoda i usluga kod kuće, na radnomu mjestu i u širemu okružju

• biti osposobljeni za uporabu računala, informacijske i komunikacijske tehno-logije u učenju, radu i svakodnevnomu životu

• razviti algoritamski način razmišljanja, steći vještine i sposobnosti primjene ra-čunala pri rješavanju problema u razli-čitim područjima primjene

• razviti sposobnosti tehničkoga i infor-matičkoga sporazumijevanja te uporabe tehničke i informatičke dokumentacije

• usvojiti znanja, vještine i stavove po-trebne za donošenje razumnih odluka koje se odnose na rad i proizvodnju, okoliš, održivi razvoj uz poštivanje si-gurnosnih, etičkih, gospodarskih, eko-loških i kulturnih načela

• razviti kritičnost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvo-da i usluga

• postati dobro obaviješteni potrošači koji će moći ocijeniti tehnička svojstva pro-izvoda i usluga

• biti osposobljeni za pravilan i sretan iz-bor nastavka školovanja i zanimanja.

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 17www.skolskenovine.hr

tema broja

Od sedam grana u polju Infor-macijska i komunikacijska teh-nologija, na primjeru jedne od

njih, Internet i mrežne usluge, moguće je - prema ciljevima koji se tu žele po-stići - naslutiti sadržaj i opseg poučava-nja/učenja u tom segmentu. Nakon pr-vog ciklusa učenici bi trebali prepoznati osnovne usluge interneta, razmjenjivati e-poštu s osobama koje zaista poznaju te upotrebljavati pojedine društvene mreže (uz nadzor roditelja). U drugom ciklusu oni će se koristiti preglednici-ma i tražilicama, pregledavati sadržaje, upotrebljavati poveznice, rabiti progra-me za slanje e-pošte, uz poštivanje etič-kih načela u dopisivanju i društvenim mrežama. Nadalje, prepoznati strukturu interneta te načine i brzine komunicira-nja, vrednovati kakvoću sadržaja, obra-đivati sadržaje, objasniti načine usluge kupnje putem interneta - to je ono što se očekuje da će nakon sadašnje osnovne škole učenici i učenice znati odnosno za što će biti osposobljeni. Konačno, nakon četvrtog ciklusa, dakle nakon za-vršetka drugoga razreda srednje škole, učenici bi trebali biti osposobljeni vred-novati kakvoću sadržaja, obrađivati sa-držaje, kritički razmatrati i obrazlagati mogućnosti usluge kupnje robe i usluga putem interneta.

Ili, kad je riječ Osnovama progra-miranja (što je unutar polja Rješava-nje problema pomoću računala), već u prvom ciklusu, uz pomoć prikladnih programskih pomagala, stvarati male programe, upotrebljavati interaktivna grafička programska okruženja, crta-ti kornjačinom grafikom (pravocrtno i okretanje) te prepoznati da niz naredbi čine program i znati da se taj i slični programi mogu pohraniti. U sljedećem ciklusu na red dolazi upotreba napred-nijih naredbi i programskih oblika kor-njačine grafike za rješavanje složenijih zadataka uz primjenu znanja iz mate-matike; stvaranje malih cjelovitih pro-grama, zatim prepoznavanje da se niz naredbi koji se ponavljaju mogu prika-zati kao potprogram, te provjeravanje ispravnost programa. U trećem koraku (ciklusu) učenici će se znati koristiti

naredbama za grananje i programskim petljama te prepoznati da potprogrami mogu pozivati druge potprograme pa i same sebe. S tim u vezi su algoritmi i strukture podataka, što je predviđeno za treći i četvrti obrazovni ciklus.

Kad je riječ o sadržajima i ciljevi-ma nastave iz informatičkog područja, iznimno su važna razvijanja učeničkih kompetencija u smislu interdiscipli-narne primjene znanja i vještina koje su oni stekli stekli. Posrijedi je zahtjev da učenici znanja iz jednog predmeta primjenjuju u drugom predmetu, dakle da se onime što su naučili u informatici koriste drugdje, a da znanja iz drugih predmeta primijene u informatici. Tako će, predviđa se, učenici u trećem ciklu-su moći pripremiti vlastite programe, primjenjujući znanja stečena u matema-tici ili programe koji pokazuju primje-nu računala za rješavanje jednostavnih zadataka u nastavi prirodoslovlja odno-sno ostalih predmeta. U četvrtom, pak, ciklusu oni će vrednovati gotove ras-položive programe s obzirom na njiho-vu uporabu, prepoznati da se računala upotrebljavaju u svim granama gospo-darstva, u svim djelatnostima, znanosti i obrazovanju te da su mnoga računala ugrađena u različite tehničke naprave i sustave u kojima mjere, nadziru i uprav-ljaju procesi koji se ondje odvijaju.

Važan su segment NOK-a i među-predmetne teme ili interdisciplinarna područja, što se sada osobito ističe i zagovara. U njima su sadržaji koji se obrađuju u svim predmetima i to omo-gućuje holistički, cjelovit pristup ra-zvoju učeničkih sposobnosti i stjecanje dodatnih kompetencija. Školama se pri-tom daje određena sloboda da u svojim kurikulumima te teme obrade sukladno s orijentacijom, lokalnim prilikama i mogućnostima škole, a same teme reali-zirale bi se prvenstveno kroz projekte i/ili manje module. Uz druge teme i sadr-žaje (osobni i socijalni razvoj, zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša, učenje kako učiti, poduzetništvo i građanski odgoj i obrazovanje), i ovdje ja zastupljena uporaba informacijske i komunikacij-ske tehnologije.

ZLATKA mARKUČIćprof. savjetnica informatike, 15. gimnazija u Zagrebu

Za cjelovit pristup razvoju učeničkih sposobnosti

Opis međupredmetne teme

Informacijska i komunikacijska tehnolo-gija ima mogućnosti najsuvremenijega do-stupnoga nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim područjima. Mogućnostima multimedijskih prikaza i pristupa računalnim mrežama, osobito in-ternetu, omogućuje trenutačni pristup go-lemom i brzo rastućem broju informacija iz cijeloga svijeta, omogućujući ujedno i nji-hovo pretraživanje. Uz to, pridonosi razvoju učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja i suradnje s drugima te njihovih komunika-cijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozi-tivnog odnosa prema učenju, unapređenju načina na koji učenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rješavanju problema i istraživanju. Isto tako, učinkovita i racional-na primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim situacijama daje bi-tan doprinos razumijevanju temeljnih kon-cepata u području tehnike i informatike.

Stoga je odgovarajući pristup informacij-skoj i komunikacijskoj tehnologiji nužno omogućiti svim učenicima. Oni se tom teh-nologijom trebaju služiti u svim predmeti-ma i tako dobiti mogućnost za istraživanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire, kako bi stekli vještine razmjene ideja i po-djele rada sa suradnicima te pristupa struč-nim sadržajima različitim načinima.

Ciljevi međupredmetne teme

Učenici će:• biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor

informacija potrebnih za određene situ-acije te vrednovati odgovarajuće izvore informacija

• biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logičan, sažet i precizan način

• razložno i učinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za: - traženje i prikupljanje podataka te nji-

hovu pohranu, pretraživanje, obradbu i organizaciju

- analizu i sintezu strukturiranih informacija - istraživanje, modeliranje i simuliranje ra-

zličitih procesa i pojava u prirodi i druš-tvu

- rješavanje problema u različitim situaci-jama

- stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala

- učinkovito samostalno učenje služeći se računalom kao medijem

- komunikaciju i suradnju s drugima• razviti svijest o primjeni informacijske i

komunikacijske tehnologije u društvu i njezinim posljedicama

• razviti kritičan i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost do-stupnih informacija te o pravnim i etič-kim načelima interaktivnoga korištenja tehnologijama informacijskoga društva.

Međupredmetna tema

UPORABA iNFORMACijSKE i KOMUNiKACijSKE

tEHNOlOgijE

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno18www.skolskenovine.hr

tema broja

Hrvatska akademska i istra-živačka mreža CARNet, pored niza drugih aktivno-

sti, sustavno prati i potiče primje-nu informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u nastavi. Na-kon nekoliko istraživačkih obra-zovnih projekata manjeg opsega, odlučili smo se za provedbu ve-likog projekta koji će obuhvatiti cjelokupno nastavno osoblje za-posleno u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Uz potporu resornog ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje, u studeno-me prošle godine pokrenuli smo projekt Informacijsko-komuni-kacijska tehnologija u obrazova-nju - ICT Edu. Ciljna su skupina ovog projekta svi učitelji, nastav-nici, stručni suradnici i ravnatelji osnovnih i srednjih škola.

Ciljevi projekta vezani su, među ostalim, za poticanje pri-mjene digitalnih nastavnih sadr-žaja, elektroničke komunikacije te komunikacije mrežnim kolabo-racijskim alatom koji omogućuje povezivanje i suradnju pojedinaca ili skupina, neovisno o prostornoj udaljenosti. Primjenom ovih obli-ka rada, potiče se razvoj surad-ničkog odnosa u odgojno-obra-zovnom procesu, a omogućuje se i razvoj suradničkih timova u široj sredini. Dosadašnja primje-na digitalnih nastavnih sadržaja, prema mišljenju nastavnika i uče-nika, pokazala je izvrsne rezulta-te. Dio mišljenja naveden je i u sadržajima koji će se predstaviti svim sudionicima u projektu, a dobiveni su kao rezultat istraži-vanja u sklopu projekta Tesla u školi, kojeg je nedavno provodio CARNet.

Osim toga, nastavnike će se kroz projekt potaknuti na pra-ćenje i objavu svojih digitalnih nastavnih materijala na Portalu za škole (www.skole.hr). Projek-tom je predviđena i obrada teme Interaktivna ploča za interaktivno učenje koja omogućuje upozna-vanje svih nastavnika s mogućno-stima primjene interaktivne ploče u nastavi. Posebna pozornost po-svećena je temi Sigurnost na in-ternetu, kojom su obuhvaćeni svi

potrebni detalji vezani uz sigurno korištenje toga medija, a koji se odnose na nastavnike, učenike i njihove roditelje. Osim savjeta kako zaštititi računalo i statistič-kih pokazatelja o aktualnim pita-njima, sudionicima će biti pred-stavljeni i konkretni prijedlozi za rad s učenicima u školi te savjeti za učenike i njihove roditelje.

U sklopu projekta provest će se i izrada baze e-mail adresa svih sudionika (e-mail adrese iz AAI@EduHr sustava). U bazi će biti moguće filtrirati kontak-te nastavnika po predmetima ili grupama predmeta te će se na taj način sve razine komunikacije s nastavnicima (školska, županij-ska stručna vijeća, ministarstvo i agencije) izrazito ubrzati i dobiti na kvaliteti.

Provedba projekta ICT Edu pla-nirana je kroz osam faza. Prvih šest faza već smo odradili, a to je obuhvatilo edukaciju svih savjet-nika AZOO-a, imenovanje i edu-kaciju svih edukatora, izradu rad-nih materijala i internetske strani-ce projekta te obavještavanje svih škola o daljnjoj provedbi projek-

ta. U sklopu projektnog tima dje-luje sedam projektnih podtimo-va, od CARNetovih edukatora u kojem djeluju predstavnici svih CARNetovih odjela, preko tima

AZOO-a i mrežnog uredništva do svih razina edukatora.

Sedma projektna faza, eduka-cija cijele ciljne skupine provo-dit će se kroz radionice u ško-

lama u dva modula. Prvi će se modul provoditi u ovoj, a drugi u sljedećoj školskoj godini. Rav-natelji će, na osnovu dobivene mreže, do 4. studenoga kontakti-

rati edukatore i s njima dogovo-riti termin održavanja radionica u školi. Budući da se radionice održavaju u informatičkim ka-binetima, ne bi trebalo biti više od 30 sudionika, tako da će se u većini škola održati dvije ili više radionica. Nakon što ravnatelji potvrde održanu radionicu, do-bit će potvrde o stručnom usavr-šavanju za sve sudionike.

Projekt ICT Edu, osim pla-niranih ciljeva, otvorio je vra-ta novom modelu edukacije nastavnika prema kojem oni dobivaju mogućnost stručnog usavršavanja u svojoj ustanovi. Budući da je to za mnogo tema najracionalniji i najprimjereniji model, uvjerena sam da će za-živjeti i za daljnje projekte koji se budu provodili. Sve informa-cije o dosadašnjim i budućim aktivnostima u projektu mogu se dobiti na adresi http://ictedu.carnet.hr.

ICT Edu otvara jedno novo poglavlje u stručnom usa-vršavanju prosvjetnih dje-

latnika. Vjerujem da će to u školama, kad je riječ o ravna-teljima, stručnim suradnicima, učiteljima i nastavnicima, biti dobrohotno i dobronamjerno prihvaćeno. Novost je i u tome što ćemo mi kao Agencija do-laziti u školu i što će se tu odr-žavati stručno usavršavanje; os-posobljeni će edukator, primje-

rice, doći na otok Vis i održati skup za učitelje osnovnih škola Visa i Komiže te nastavnike srednje škole u Visu. Time će u ova recesijska vremena biti eliminirani znatni troškovi, a bit će ostvarena pretpostavka da stručnim usavršavanjem budu obuhvaćeni i oni koji obično ne idu skupove, državne i regijske. Dosad u Agenciji nismo imali točnu evidenciju o (ne)dolasci-ma na stručne skupove, no znali

smo da znatan dio, većina dje-latnika u školama egzistira na način da misli kako su godine staža jamstvo kvalitete nastav-noga rada. S tim u vezi, novost koju uvodimo jest i to da ćemo od početka 2011. uvesti online prijave za sve oblike i razine stručnog usavršavanja, što će možda kod nekih izazvati ne-godovanje. Dodjela potvrdnica o stručnom usavršavanju teme-ljit će se na takvim prijavama i, dakako, sudjelovanju na poje-dinim skupovima do kraja.

Nadovezujući se na projekt ICT Edu, sljedeće ćemo godine biti prisutni, po istom modelu, u školama s cijelom lepezom modula stručnog usavršavanja koji su od općeg interesa i važ-nosti za sve (poduzetništvo, de-mokratsko građanstvo i ljudska prava, suradnja s roditeljima i sat razrednika, djeca s poseb-nim potrebama...).

RENATA IVANKOVIć voditeljica posebnih obrazovnih programa cARNet-a i projekta IcT Edu

ICT Edu za sve učitelje/nastavnike,stručne suradnike i ravnatelje

VINKO FILIPOVIćravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje

Novo poglavlje stručnog usavršavanja prosvjetnih djelatnika

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 19www.skolskenovine.hr

savjetnici

Uvidom u nekolicinu školskih internetskih stra-nica utvrdili smo najuobičajeniju formu i izborni-ke koji se na stranice postavljaju, ali smo uočili i najčešće nedostatke u sadržajima, a iskustvo nas upućuje i na niz teškoća s kojima se u njihovu kre-iranju možemo susresti. Podsjetimo li na cilj inter-netskih stranica koji znači ažurnu i pravovremenu informaciju, lako prepoznajemo probleme s koji-ma se susreću u mnogim školama. Ako pretposta-vimo da škole imaju nastavnika informatike koji će sadržaje tehnički postaviti na internetske stranice, a u praksi mnoge škole s time imaju problema,

postavlja se pitanje odgovorne osobe za sadržaje koji će biti na internetskim stra-nicama.

U praksi možemo prepoznati nekoliko mogućih modela. Bez obzira na oda-bir modela, nužno je početkom školske godine odrediti oblik predstavljanja škole na internetskim stra-nicama, imenovati osobe koje će se brinuti o sadržajima, odabiru informacija koji će se predstav-ljati, ali i dinamici nji-hova postavljanja na internetske stranice. Može se pretpostaviti da u većim školama ima više raznolikih

zbivanja o kojima je prikladno informirati na inter-netskim stanicama škole. Zbog toga je u većim školama korisno formirati tim za internetske stra-nice u kojemu uz zadužene nastavnike mogu biti i učenici koji su okupljeni u izvannastavnu aktivnost mladih novinara, fotoskupinu ili informatičara.

Kao i u tiskanim medijima, tim bi trebao imati imenovanu osobu u svojstvu glavnog urednika ili voditelja koji će selekcionirati sadržaje koji će se objavljivati. Članovi tima trebaju redovito surađi-vati sa svim djelatnicima škole, pratiti sva zbivanja kako u školi u cjelini, tako i zbivanja unutar odjela. U sastavu tima ima mjesta i za nastavnike hrvat-skog jezika, koji bi mogli pomoći u lekturi tekstova, kao i nastavnicima likovne kulture, koji bi trebali sugerirati dizajnerska rješenja koja bi realizirao informatičar.

Učenici (su)kreatori internetskih stranica škole, uz podršku ostalih članova tima, dobro su rješe-nje, jer osiguravaju provedbu međupredmetnih tema iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje go-vore o uporabi informacijske i komunikacijske teh-nologije. Učenici mogu sami stvarati i samostalno oblikovati internetske stranice škole pod vodstvom stručne osobe te s tom aktivnošću sudjelovati i na natjecanjima s tog područja. Vrijednim informatič-kim aktivnostima o kojima je riječ najčešće pre-preke su u (ne)mogućnosti zaduživanja učitelja ovim izvannastavnim aktivnostima, a problem je i u satnici nastavnika informatičara za rad na in-ternetskim stranicama kao i opseg zadaća koji se pred članove tima postavljaju.

Druga je mogućnost da svaki nastavnik infor-maciju koju želi proslijedi zaduženoj osobi koja će vijest tehnički postaviti na internetsku stranicu škole. U ovoj varijanti upitno je hoće li svi nastav-nici prepoznati potrebnu informaciju za objavu, oblikovati ju i naposljetku na vrijeme proslijediti za objavljivanje. S druge strane, moguće je i hipopro-duciranje odnosno hiperproduciranje vijesti. Uvi-jek treba voditi brigu da nas sadržaji postavljeni na internetskim stranicama privuku i zadrže, ali i potaknu na ponovno korištenje. Jasno je da će se razlika u kvaliteti u pristupu oblikovanja internet-skih stranica škole i predstavljanja škole na mreži svih mreža biti korisnicima itekako vidljiva.

Školske internetske stranice (2)

PeDaGoGIjaPiše Azra Rađenovićpedagoginja, ravnateljica, Osnovna škola 22. lipnja, Sisak

Uspješni učitelji imaju jasan i kon-kretan plan o tome kako upoznati učenike s razrednim pravilima. Istraži-vanja (Emmer i suradnici) u kojima su uspoređivani učitelji koji dobro uprav-ljaju svojim razredom s onima koji su u tome manje uspješni pokazala su da uspješni učitelj od prvog dana školske godine u većoj mjeri provode određe-ne aktivnosti. Uspješni učitelji na po-četku školske godine mnogo vremena posvete razrednim pravilima i raspravi o njima te obično potiču učenike da i sami predlože pravila. Na razjašnja-vanje tih pravila po-troše onoliko vremena koliko je potrebno da ih shvate svi učenici. Prvih tjedana školske godine svakodnevno podsjećaju učenike na pravila, poučavaju ih specifičnim postupci-ma koji pridonose dis-ciplini, primjerice, kako da postupe žele li otići na WC, kako izlaze iz razreda na kraju sata i slično.

Kada jednom po-stave pravila, stalno nadgledaju njihovo provođenje. Na pona-šanje učenika koji re-mete pravila reagiraju odmah i svaki put. U početku rade s razre-dom kao cjelinom, iako kasnije planiraju raditi u manjim grupama. Stalno su u razredu i ne dopuštaju da ih

ometaju roditelji ili pojedinačni učeni-ci. Prve aktivnosti s učenicima obično su vrlo jednostavne. Materijali za sva-ku lekciju dobro su pripremljeni, jasno prezentirani i različiti. Od učenika se očekuje da odmah počnu raditi, ali im se informacije daju postupno i u skla-du s njihovom razvojnom dobi.

Razredna pravila su značajan korak za stvaranje boljeg ozračja u razredu i školi. Učiteljima se preporuča da ne počinju s radom ako nemaju razredna pravila, jer ona omogućavaju kvalite-tan rad, učenicima nude dobre uvje-

te kako bi postigli maksimalan uči-nak, a uz to prido-nose sprečavanju nasilnoga i zlostav-ljačkoga vršnjačkog ponašanja. Važno je da svi učenici sudjeluju u njihovu donošenju, jer će to postati zajednička odluka i neće ima-ti osjećaj da su im nametnuta. Dogo-vorene vrijednosti, pravila i posljedice učenici mogu pri-kazati na plakatu kombinacijom riječi i slika ili crteža, ali nije ih nužno izra-đivati. Bitno je da svi znaju koja su dogovorena pravila i koje su posljedi-ce nepridržavanja istih.

Razredna pravila

trebaju biti jednostavna i svima razu-mljiva, a njihov broj primjeren uzrastu učenika. Pravila ne treba biti više od sedam, jer previše zbunjuje, a nji-ma se može regulirati odnose među učenicima, između učenika i učitelja, razredni bon-ton, odnos prema ob-vezama te prema školskoj imovini i okolišu.

Za poštivanje pravila dobro je da učitelj koristi pohvale da potkrijepi po-željno ponašanje, a hvaliti može cijeli razred, skupinu učeniku ili pojedinca. Dobro je da pohvala uslijedi nepo-sredno nakon poželjnog ponašanja. U slučaju kršenja razrednih pravila, potrebno je odrediti i kazne. One tre-baju biti lako primjenjive, primjerene dobi, spolu i osobi učenika te biti iz područja iz kojeg je i prekršeno pra-vilo. Primjerice, ako je učenik nekoga uvrijedio, treba mu se ispričati. Nikako se ne smije ponižavati učenika koji je prekršio pravilo, jer kazne trebaju biti usmjerene na konkretno ponašanje.

Prihvatljive su kazne nadoknada štete. Stoga zbog kršenja pravila uče-niku nemojte zadati dvostruki broj za-dataka iz matematike niti ga isključiti s nastave, jer to je neprimjereno, budući da miješamo učenje i ponašanje. Što učiniti kad neki učenik ustrajno krši razredna pravila? Najbolje ga je pu-stiti da snosi posljedice svoje odluke. Počnemo li ga uvjeravati ili mu prije-titi, tada odgovornost za njegov izbor pada na nas. Učenici će nas pokušati učiniti odgovornima, primjerice, za svoje učenje. Stoga u svakom razredu trebamo jasno reći da učenike neće-mo osloboditi odgovornosti za njihove odluke.

?Prema odredbi članka 107. sta-vak 3. Zakona o radu, propisa-

no je: “Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, po-slodavac mora voditi računa o tra-janju radnog odnosa, starosti, in-validnosti i obvezama uzdržavanja koji terete radnika.“ Kako u slučaju utvrđivanja organizacijskog viška između dva i više nastavnika koji obavljaju istu vrstu posla utvrditi koji će od njih biti organizacijski vi-šak, u cijelosti ili djelomično, s ob-zirom na kriterije iz gore navedenog članka? Molimo za objašnjenje što treba zatražiti, odnosno kako utvr-diti prednost nekog od nastavnika prema kriterijima kao što su inva-lidnost, obveze uzdržavanja koje te-rete radnika te kako i u kojem roku zatražiti podatke?

Kriteriji za utvrđivanje organiza-cijskog viška propisani su člankom 107. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 149/09., dalje u tekstu: ZOR) te poslo-davac pri utvrđivanju organizacijskog viška mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koji terete rad-nika. Svi navedeni kriteriji primjenjuju se kumulativno, što znači da se za svakog nastavnika zaposlenog na rad-nom mjestu za kojim prestaje potreba, u cijelosti ili djelomično, određuju sva

četiri propisana kriterija. Trajanje rad-nog odnosa utvrđuje se određivanjem godina radnog staža kod istog poslo-davca. Iako ZOR ne propisuje izričito da se trajanje radnog odnosa utvrđuje s obzirom na radni odnos kod istog po-slodavca, gotovo sva prava vezana uz radni odnos, kao otkazni rok ili pravo na otpremninu, propisana su tako da se određuju s obzirom na neprekinuti radni staž kod istog poslodavca. Pre-ma novom ZOR-u, više se ni pravo na godišnji odmor ne prenosi na drugog poslodavca.

Za djelatnost školstva staž kod istog poslodavca određen je kolektivnim ugovorima. Invalidnost je kriterij koji radnik dokazuje rješenjem ili drugim aktom nadležnog tijela, a prema nekim tumačenjima treba ga razlikovati od in-validiteta koji je određen kao tjelesno ili drugo oštećenje organizma. Sukladno članku 209. stavak 1. Obiteljskog za-kona (NN br. 116/03., 17/04., 126/07., 107/07., dalje u tekstu: OZ), roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Prema članku 210. OZ-a, ro-ditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi odnosno pohađa sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima te redovito i uredno ispunjava svoje obveze.

Punoljetno dijete koje je završilo

obrazovanje iz stavka 1. ovoga član-ka, a ne može se zaposliti, roditelji su ga dužni uzdržavati godinu dana na-kon prestanka obrazovanja. Također, roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno za rad dok ta nesposobnost traje. Su-kladno članku 213. OZ-a, punoljetno dijete dužno je uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostva-riti iz svoje imovine.

Člankom 217. OZ-a, obveza uz-državanja propisana je za bračne drugove, a za izvanbračnog druga te pastorke člankom 227. OZ-a. Ako škola raspolaže dokazima za neke od navedenih kriterija, od nastavnika neće tražiti dokaze za te kriterije (po-datke o radnom stažu, dobi, malodob-noj djeci), a za sve dokaze kojima ne raspolaže od nastavnika će tražiti da ih dostavi u primjerenom roku, prije provođenja postupka donošenja od-luke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

Primjenom svih navedenih kriterija iz ZOR-a odredit će se nastavnik koji ima manje radnog staža kod istog poslo-davca, nižu životnu dob, manje obve-ze uzdržavanja i bez invalidnosti te će biti proglašen organizacijskim viškom i otkazat će mu se ugovor o radu.

PSIHoLoGIjaPiπe Sanja Reæekprof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb

PraVoPiπe Olivera Marinković dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola

Kako utvrditi organizacijski višak

Učenici mogu sami stvarati i samostalno oblikovati inter-netske stranice škole pod vod-stvom stručne osobe te s tom aktivnošću sud-jelovati i na natjecanjima s tog područja

Učiteljima se preporuča da ne počinju s radom ako nemaju raz-redna pravila, jer ona omogućavaju kvalitetan rad, učenicima nude dobre uvjete kako bi postigli mak-simalan učinak, a uz to pridonose sprečavanju nasilno-ga i zlostavljačkoga vršnjačkog ponašanja

Zašto su razredna pravila važna

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno20www.skolskenovine.hr

Na kućnome broju 14 u Opatičkoj ulici na Gor-njem gradu, nedaleko

od znamenitih Kamenitih vrata, nalazi se Učenički dom Marije Jambrišak. Riječ je o isključi-vo ženskom učeničkom domu, jednom od rijetkih u Republici Hrvatskoj. Kapacitet mu je 185 kreveta i potpuno su popunje-ni, iako je interes svake godine sve veći. Za njih, pak, brinu 33 djelatnika, profesora i odgoji-telja, uz stručni tim kojeg čine pedagoginja Nada Antolčić, zdravstvena voditeljica/viša me-dicinska sestra Dunja Stipica i knjižničarka Ivana Meić-Sidić, koja ujedno vodi informatičke djelatnosti i radionice.

Djevojke smještene u domu srednjoškolskog su uzrasta i do-laze iz svih krajeva Hrvatske, od Iloka do Dubrovnika. Budući da neke od njih, zbog teritorijalne udaljenosti, kući tijekom školske godine idu vrlo rijetko, Učenički dom Marije Jambrišak predstav-lja im drugi dom. Ondje dolaze u dobi od 14 godina i ostaju do punoljetnosti, odnosno do matu-re u nekoj od upisanih srednjih škola. A uglavnom su to učeni-ce iz zdravstvenih i medicinskih škola, baletne škole u neposred-nom susjedstvu te nekoliko za-grebačkih gimnazija.

- Najviše učenica ide u stru-kovne škole, što je ujedno speci-fičnost učeničkih domova opće-nito. Mnogo djevojaka pohađa nastavu u Zdravstvenom učili-štu, gdje stječu strukovno obra-zovanje za rad, najčešće kao me-dicinske sestre. Nekad smo bili Zdravstveno-obrazovni centar, pa je ostala tradicija da naš dom prima sve njihove učenice s bo-ravkom izvan Zagreba, govori ravnateljica Ljubica Banović.

Sveukupno, djevojke iz ovog doma pohađaju ukupno 22 škole odnosno 26 različitih strukov-nih usmjerenja. Što se njihove uspješnosti u svladavanju sred-njoškolskih programa tiče, upra-va i djelatnici doma su zado-voljni. Iz škola im dolaze dobre povratne informacije. Uspjeh ovih učenica uspoređen s onima koje ne žive u domu u prosjeku je bolji, pa je ove godine prola-

znost bila 4,3, odnosno vrlo do-bar prolaz.

- Nemamo problema s obra-zovnim segmentom, već po-nekad s odgojnim. Susrećemo se s teškoćama kod čuvanja i unapređivanja njihova zdravlja i kod socio-emotivnog razvoja. Sam izazov velikoga grada re-zultira socio-emotivnim smet-njama, stvaranjem odgovornog ponašanja prema sebi i drugima, općenito prema društvu u cjelini. Školski i akademski program je mnogo jasniji, zna se što se mora naučiti, što djevojke moraju po-stići, dok je sociološko-emotivni razvoj ipak apstraktnije naravi. Provodimo zato s njima razne radionice, o tome kako učiti, kako pobijediti anksioznost,

kako svladati tremu i strah od učenja, strah od ispitivanja u školi. Surađujemo i sa školama, činimo zapravo sve da bismo našim djevojkama olakšali bo-ravak i obrazovanje u Zagrebu, govori ravnateljica. Kućni red ni prestrog ni preliberalan

Iako Domu nedostaje anga-žman još nekoliko stručnjaka, ponajprije psihologa i defekto-loga, Banović smatra da su jako dobro ekipirani, naročito u uspo-redbi s većinom drugih hrvatskih domova. Dodaje, ipak, da se to nije ostvarilo preko noći, jer na tome rade i stručni tim izgrađuju već dvadesetak godina. Dobra je ekipiranost, naravno, rezultirala dobrim rezultatima i kod djevo-jaka, njihovih akademskih posti-gnuća u školama koje pohađaju, ali i svim pozitivnim stvarima u njihovu razvoju, odgoju i životu.

Kućni red Doma, saznajemo, nije ni prestrog ni preliberalan. Prvi razredi tako mogu izlaziti dvaput tjedno do 21 sat, drugi razredi izlaze triput tjedno, dok učenice s najvišim prosjekom ocjena mogu izlaziti svaki dan. Ograničeni su, doduše, i obi-teljskim zakonom, tako da ni za vikend učenice prvog i drugog razreda ne mogu biti vani dulje od 23 sata, dok starije učenice imaju dozvolu izaći petkom i su-botom do ponoći.

- Djevojke u pravilu poštuju

taj kućni red i nemamo značaj-nih kršenja. Kada se i dogodi da neka od njih zakasni, opravdanja i objašnjenja često su vrlo duho-vita, stoga smatram da je sve to zapravo normalno. To je doba kada one ispituju i svoje i naše granice, ističe ravnateljica.

Slobodno vrijeme djevojaka tijekom dana ispunjeno je širo-kom lepezom izbornih progra-ma. U Domu se posebno ponose dugogodišnjom sportskom tra-dicijom, pa su tako dosad nizale hvalevrijedne uspjehe u raznim sportskim disciplinama, od ru-kometa, odbojke, stolnog tenisa, šaha. Prije nekoliko je godina osnovana folklorna sekcija, koja vrlo dobro radi i zapaženo na-stupa po državnim domijadama. Djevojke izrađuju tradicionalni nakit, a djeluju i kao čuvarice kulturne baštine. Postoje dvije plesne sekcije i glazbena skupi-na, djevojke imaju i svoj bend, zatim dvije likovne sekcije, od-nosno likovna grupa primijenje-ne umjetnosti te sekcija Kreativ-ni kutak. Sve događaje vjerno bilježe članice novinarske sek-cije, što obavljuju u domskom listu Maja.

Sekcija Kultura življenja spa-da u posebne programe koji su usmjereni njihovu odgoju i so-cijalnim vještinama, od sjedenja i ponašanja u javnom prijevozu, ponašanja za stolom, u kazalištu do toga kako se odjenuti za ma-turalnu večeru.

Školski i akademski program je mnogo jas-niji, zna se što se mora naučiti, što djevojke moraju postići, dok je sociološko-emotivni razvoj ipak apstraktnije naravi. Provodimo zato s njima razne radionice, o tome kako učiti, kako pobijediti anksioznost, kako sv-ladati tremu i strah od učenja, strah od ispi-tivanja u školi. Surađujemo i sa školama, činimo zapravo sve da bismo našim djevojka-ma olakšali boravak i obrazovanje u Zagre-bu, govori ravnateljica Ljubica Banović

Kvalitetna zam jena roditeljskom domu

Kulinarske sposobnosti djevojke su prikazale na državnoj domijadi

U slobodnoj vrijeme peku se i kesteni

reportaæa

110 GODINA

U»ENI»KOG DOmA

mARIjE jAmbRI©AK

ZAGREb

Starije učenice “paze” na mlađe

Pomažemo djevojkama da se što bolje i brže pri-lagode na novu sredinu. Nekima je to prvi susret s velikim gradom kao što je Zagreb, a u kojem život ima određene zakonitosti. S kolegicom odgojiteljicom i pedagoginjom Ankicom Domjanić vodim program adaptacije i socijalizacije, kroz pet specifičnih radioni-ca, kako bi se međusobno bolje upoznale, povezale, što lakše otvorile, bolje komunicirale. Najčešći su problemi s kojima nam se obraćaju vezani izravno uz prijelaz iz osnovne u srednju školu. Nova sredina, novi od-nosi profesora i učenika, drukčiji mentalitet, nova škola, novi dom, novi grad, odlazak od roditelja. Sve im je novo, pa onda odgojitelji na neki način moraju uskočiti u uloge roditelja.

Pozitivno je da je uspostavljena međuvršnjačka solidarnost i pomoć te se nekako više otvaraju jedne drugima nego nama odraslima. Stoga smo pokrenuli program Anđeli čuvari, gdje starije učenice na neki način čuvaju i pomažu mlađima, kod školskih, a pogotovo ljubavnih problema!

Relativno se dobro uklapaju u novu sredinu i vrlo su rijetki slučajevi da te učenice budu proglašene svojevrsnim uljezi-ma u novim razredima. Znamo da su domaši oduvijek nosili taj biljeg, i to znatno češće u gimnazijama nego u strukovnim školama. To naročito dolazi do izražaja kod učenica koje imaju karakteristične govorne navike svog zavičaja. Srećom, to se događa vrlo rijetko.

Ravnateljica ljubica Banović

pedagoginja nada antolčić

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 21www.skolskenovine.hr

Adaptacija predstavlja niz ra-dionica za učenice prvih razreda s ciljem privikavanja na novu sredinu, predstavljanje sebe i svoje obitelj, zavičaja i kulture drugim djevojkama u Domu te upoznavanje sa sredinom u koju su došli, kroz Zagrebački abece-darij. borba s lošim prehrambenim navikama

- Slobodnih aktivnosti katkad ima čak i previše, no u svemu sudjeluju i same učenice, koje jasno i otvoreno iskazuju svoje potrebe i interese.

Zbog teritorijalne dislocira-

nosti upravi Doma teško je re-dovito surađivati s roditeljima, poglavito što se tiče osobnog do-laska. Međutim, uvijek se može komunicirati barem telefonom, pa u slučaju da neki roditelji ne budu baš ažurni u tome, uprava ih nazove i obavještava o svim događanjima vezanima uz njiho-ve kćeri.

- Čudi me što neki roditelji niti ne dolaze niti zovu, da ba-rem pitaju za svoje dijete. Onda mi zovemo njih, da ih pohvali-mo ako su u nečemu uspješne ili pak upozorimo ima li kakvih problema, tako da roditelji mogu s njima razgovarati kada dođu kući na vikend. Naša je obveza da roditeljima prenesemo sve

što saznamo o njihovu djetetu, i bolje je da to činimo, jer bez suradnje i podrške roditelja ne možemo zajedno doći do cilja, zaključuje Banović.

Dodaje da je Dom relativno dobro opremljen, iako im nedo-staje informatičke opreme, koja zastarijeva i trebalo bi je redovi-to mijenjati. Oprema u sobama je funkcionalna, ali bi je također trebalo obnoviti.

- Prije desetak godina nabavi-li smo mnogo opreme za sobe, međutim nedostaje ono što bi domovi morali imati, kućni štih, dakle neke udobnije sjedeće garniture, televizore, nekoliko prostorija koje bi predstavljale obiteljske dnevne boravke.

Specifičnost je da se Dom nalazi u palači Oršić, odnosno u zaštićenom spomeniku kul-ture i arhitekture, što je velika prednost, ali i teškoća prilikom izvođenja radova sanacije i dru-gih raznih popravaka koji su u ovako staroj zgradi nužni.

Knjižnica je također dobro opremljena, iako radi u skuče-

nim uvjetima, pa više služi za servis posuđivanja knjige, nego za boravak i istraživački rad u njoj. Ondje potiču djevojke da čitaju, da se navikavaju na knji-gu, pa bi im zbog toga trebalo i više raznovrsnije literature. Domu je potrebna i suvremeni-ja oprema za kuhinju, kako bi mogli pripremati kvalitetniju i

zdraviju hranu. Za sve to, jasno, treba novac, a budući da je sada financijska situacija teška svje-sni su da će to pričekati neka bolja vremena.

- Prehrambene navike sred-njoškolaca, naročito srednjoš-kolki su vrlo loše. Obožavaju brzu i prženu hranu, s čime se stalno borimo, otkriva nam še-

fica domske kuhinje Jasna Kr-znar, koja ondje radi 16 godina. - Djevojke, nažalost, ne vole baš zdravu prehranu, a kuhano povrće je među najomraženijim jelima. Očito je da živimo u br-zom svijetu u kojem je popular-na brza hrana, ali odlučili smo se s tim navikama boriti, pa polako uspijevamo djevojkama pod-valiti kuhana jela, razna variva, tjestenine, dodaje Krznar.

Spomenimo da je Učiteljski dom Marije Jambrišak već go-dinama studentska vježbaonica, gdje na praksu dolaze studenti pedagogije i psihologije s Filo-zofskog fakulteta odnosno Hr-vatskih studija. Važno je reći da se ondje polažu i stručni ispiti, a redovito ih posjećuju kolege iz drugih domova kako bi se upo-znali s načinom rada i u svoje sredine i domove odnijeli pozi-tivna gornjogradska iskustva.

Dom je ujedno dobitnik na-grade Ivan Filipović i po svim segmentima spada među naj-kvalitetnije hrvatske učeničke domove.

Branko NAĐ

Kvalitetna zam jena roditeljskom domu

ponose se svojoj folklornom sekcijom

vesele maškare

reportaæa

crtice iz povijesti“Danas u 11 prije podne otvoren je najsvečanijim načinom

ovdašnji internat, što ga je osnovala Gospojinska udruga...“ Tako počinje izvješće iz Narodnih novina iz rujna 1900. godi-

ne, a u nastavku se opisuje prostor zavoda za odgoj djevojaka što se nalazi na drugome katu lijepe i prozračne dvokatnice. In-ternat čini osam soba: tri velike spavaonice, veliko blagovalište, glasovirska soba i druge prostorije.

Dom danas nosi ime Marije Jambrišak, koja se borila za žen-ska prava, a u svojoj se prosvjetiteljskoj praksi isticala napred-nim pedagoškim idejama te borbom za izjednačavanje ženskih i muških učitelja. Na prijedlog Marije Jambrišak i grofice Margite Khuen-Hedervary, u Zagrebu je 1900. godine osnovan i uređen Elizabetin internat, nazvan po austrijskoj kraljici Elizabeti po-znatijoj kao Sisi. Naime, djevojački je internat preuzela Zemalj-ska gospojinska udruga, uredivši ga sredstvima od 160 tisuća kruna skupljenih dobrovoljnim prilozima upravo u spomen na kraljicu Elizabetu, nakon čega je osnovala jedinstvena Elizabe-tima zaklada.

Seksualnost ovdje nije tabu!

Nažalost, svaka gene-racija djevojaka sve je bo-lesnija. Više to nisu samo tipične viroze, već imamo, prvenstveno zbog Domo-vinskog rata i trauma koje je prouzročio, povećani broj djevojaka s psihičkim tegobama, pa čak i ozbilj-nim bolestima, poput čira na želucu, dijabetesa, srčanih tegoba... Što se seksualnog odgoja tiče, njihovih adolescentskih godina i snalaženja u velikom gradu, imam pozitivna iskustva, jer zapravo kod nas ništa nije tabu, a naročito seksualnost! Djevojke su zainteresirane i vole se raspitivati, a ja ih prema razrađenom planu odmah u prvoj godini boravka upoznajem s njihovim tijelom, što se sve događa u tom uzrastu, čisto biološki i anatomski. Dakako, vrlo su važne radionice Odgovorno spolno ponašanje, gdje im se pokazuje primjena kondoma, upoznaje ih se sa svim mogućim vrstama zaštite i kontracepcije. Tom im pri-godom pokazujem i prigodan film Jutro poslije, gdje je zorno pri-kazano sve što se događa u tijelu i glavama, dakle jutro poslije seksualnog odnosa. Kada se, pak, dogodi trudnoća, a u svakoj trećoj ili četvrtoj generaciji zalomi se kod neke maturantice, ne nastupamo osuđujuće niti rigidno, već im pomažemo koliko god možemo, ponajprije da riješe sve školske obveze. A nastojimo pomoći i roditeljima, da i oni u cijeloj situaciji nastupe pozitivno.

viša medicinska sestra dunja Stipica bavi se poslovima zdravstvenog odgojai prosvjećivanja

Kuharski tim - jasna Krznar, danica Kelava, Krešo Sušec i Manda Horovski

Kreativne ruke likovne grupe

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno22www.skolskenovine.hr

BjElOVAR Ozon i njegova zaštita bila je tema ekološke radionice održane 16. rujna u povodu Dana zaštite ozonskog omotača u čitaonici Četvrte osnovne škole u Bjelovaru. Radionici su prisustvovali članovi grupe Malih ekologa i ostali učenici drugoga i četvrtoga razreda, a vodile su ju učiteljica Vesna Vujašković, voditeljica male grupe ekologa, i knjižni-čarka Dejana Kurtović. Na radionici kroz aktivno slu-šanje priče o zaštiti zraka i ozona, prikaz edukativnog

filma Ozzy Ozone i preda-vanje Ozon - zaštitni omotač Zemlje, djeca su naučila što je ozon, koja je njegova uloga, koji su njegovi neprijatelji, koje su posljedice u n i š t a v a n j a ozona i što mi

možemo učiniti za njegov spas. Naučeno su učenici provjerili malim kvizom znanja, a rezultat radionice je i izložba kojom su učenici prikazali svoje slikovne radove i tako uputili sve zainteresirane na to tko su neprijatelji ozona i što oni mogu učiniti za njegov spas. Njihovi su radovi bili izloženi u knjižnici cijeli tjedan. (Dejana Kurtović)

KlENOVNiK U zdravom tijelu zdrav duh zaključili su učenici i učitelji učenici Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Klenovniku, nakon što su svi zajedno, uključujući i stručne suradnike te ostale školske djelatnike iskoristili lijep dan i uputili se uskim stazama da bi obišli prirodni krajobraz Klenovnika. Put ih je vodio ka Crkvi sv. Wolfganga (Vuka) u Vukovoju. Pješačenjem oko pet kilometara malo su se umorili hodajući po vrućem danu i bili presretni kad su se svi sretno vratili. Poludnevni izlet zaokružili su misom zahvalnicom u Crkvi sv. Vuka koju je predvodio doma-ći sin mladomisnik Ivan Kljunić. Okrijepljeni učenici potom su se uputili svojim kućama te tako spojili pri-rodu i duhovnost na najljepši način. (Đurđica Oreški)

KOPRiVNiCA Uspješan nastup imao je Dječji zbor viših razreda Osnovne škole Đure Estera iz Koprivnice na Youth choir festivalu u Kapošvaru, u Mađarskoj. Nakon zapaženoga plasmana na 40. glaz-benim svečanostima mladeži u Koprivnici, koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić pozvao je dogovorno zbor na festival Panonia canatat youth choir u Kapošvar. Zbor se natjecao u kategorijama folklora pjesmom Kiša pada te popularnih pjesama pjesmama Somewhere over the rainbow i Zlatne godine Gibonnija. U izrazito jakoj konkurenciji među ponajboljim zboro-vima zemalja Europske Unije, ocjenjivački je sud zboru koprivničke škole dodijelio drugu nagradu u kategoriji popularne pjesme te četvrtu nagradu u fol-kloru, a Zlatne godine dobile su diplomu za umjetnički dojam. Članovi su zbora Patricija Cikuš, Franka Gazdek, Marija Helena Petrović, Magdalena Remetović, Tara Vukmirić, Lara Filipović, Ana Galić, Ena Stančec, Ana Kolar, Marija Vertuš, Domenika Krstanović, Lucija Mihoci, Iva Pobi, Ana Triplat, Tea Škoda, Monika Tkalčec, Ivona Čižić, Lora Cvitić, Lara Puhalo, Ivana Viljevac, Ana Rajić, Klaudija Ivačić, Ivan Orehovec, Karlo Kekez i David Prelogović. Voditelj je Mihael Kivač. (M. K.)

POREČ Ekološki status Srednje škole Mate Balote u Poreču obnovljen je po treći put. Uključili su se u međunarodni projekt ekoloških škola 2002. i dvije godine potom primljeni su u tu ekološku zajednicu, a 2010. škola je dobila i brončanu diplomu za obnovu statusa po treći put. Cilj je toga projekta upućivati uče-nike na važnost očuvanja i zaštite okoliša u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. Koordinatorice projekta profesorice Branka Kalčić i Marina Čanić stekle su za svoj rad certifikate međunarodnih koordinatorica. Na svečanosti, zelenu zastavu kao simbol obnove ekološ-kog statusa podigla je Marina Čanić, a brojnoj publici obratili su se ravnatelj Krešimir Bronić te dogradona-čelnica Nadija Štifanić Dobrilović, koja je učenicima i profesorima uputila pohvale. Događaj su uveličale čla-nice školske dramske skupine Suzana Rupenović, Jelena Pašalić, Tea Filipović i Martina Pranjić te plesna skupina Two face. (Stephanie Stelko)

UKRATKOsuradnici javljaju

Posjet novinara i predstavni-ka svjetski poznatih časopi-sa i agencija, koji istražuju

ponudu neke regije ili države, a u ovom slučaju Varaždinske žu-panije, razveselilo je sve u Va-raždinskim Toplicama. Nakon takvog obilaska i upoznavanja, oni izvješćuju i opisuju u svojim

časopisima osobitosti i posebnosti obiđenih krajeva. U Varaždinskim Toplicama zanimala ih je povijest povezana s termalnim izvorima te rimskim toplicama kao jednim od najstarijih toplica u Hrvatskoj. No-vinari iz Amerike, Češke, Danske, Francuske, Japana, Nizozemske, Njemačke, Španjolske i Švedske

posjetili su i Zagreb te Međimur-sku i Krapinsko-zagorsku župani-ju te uživali u njihovoj turističkoj ponudi. Bili su među prvima koji su iz Varaždinskih Toplica ponijeli autentične topličke suvenire, koje su osmislili učenici Učeničke za-druge Topličnjak iz Osnovne škole Antuna i Ivana Kukuljevića, a koje se sada može kupiti u njihovoj pr-voj i zasad jedinoj topličkoj suve-nirnici.

(A. V.)

Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića

Popularni učenički suveniriVaraŽDINSKe toPLICe

Članovi međunarodne delegacije novinara sa za-nimanjem su razgledali uratke mladih zadrugara

Europski je tjedan kretanja manifestacija u organizaci-ji Europske Unije s ciljem

da se potakne javna svijest i ak-tivnosti građana protiv zagađenja okoliša uzrokovanog povećanjem motoriziranog prometa u urbanim sredinama te da se stanovnike gra-dova potakne na zdravi i aktivniji život, što dovodi do poboljšanja kvalitete života građana europskih gradova. Na poseban se način po-tiču mjere usmjerene smanjenju zagađenja okoliša, promoviranju sredstva javnog prijevoza i alter-nativnih modela kretanja i prije-voza u gradovima, potiče se razvoj svijesti o zdravom življenju, o zdravoj prehrani i kretanju.

Europski tjedan kretanja pokre-nut je 2002. godine, a 22. rujna proglašen je Danom bez automo-bila. U povodu Europskog tjedna kretanja održavaju se različite ak-cije, u Europi i izvan nje. Središ-nja je tema osmog tjedna kretanja Putuj pametnije, živi kvalitetnije

(Travel smarter, live better). Či-tavog su tjedna događanja bila povezana s održivim transportom i održavala su se u gotovo 2000 gradova i općina, ne samo u Euro-pi već i izvan nje. U Hrvatskoj ove godine u manifestaciji je službeno sudjelovalo 16 gradova. Gradska organizacija Mladeži Hrvatske de-mokratske zajednice grada Oguli-na inicirala je provedbu Europsko-ga tjedna kretanja u gradu od 16. do 22. rujna.

Učenici i učiteljice četvrtoga razreda Osnovne škole Ivane Br-lić-Mažuranić u Ogulinu ostvarili

su u utorak, 21. rujna 2010. jedan od većih projekata Europske Unije vezan za temu održivosti mobilno-sti, zaštite okoliša i zdravog živ-ljenja. Učiteljice Irena Bertović, Milica Sušanj i Jasmina Prerad educirale su i organizirale krea-tivne, učenicima primjerene i vrlo zanimljive sadržaje o temi zaštite okoliša i ozonskog omotača. Uče-nici su pogledali crtani film Ozzy ozone Ministarstva okoliša, a po-tom su formirale tri natjecateljske skupine iz područja zaštite okoliša i ozonskog omotača. Uslijedile su i četiri igre asocijacija o temi Eu-ropskog tjedna kretanja, ozonskih rupa, kiselih kiša i Dana zaštite ozonskog omotača.

Nakon uzbudljivoga i izjedna-čenoga natjecanja, pobijedila je ekipa 4.c razreda i dobila na dar majice sa znakom i motom ovoga osmog po sredu tjedna kretanja Putuj pametnije, živi kvalitetnije. Budući da su učenici preko ogla-sne knjige bili obaviješteni o važ-nosti i veličini toga projekta, neki su učenici i djelatnici dolazili u školu pješice ili se vozili na bici-klima da ne zagađuju automobili-ma okoliš. U školi je organizirana zdrava prehrana, uređeni su panoi na temu zaštite okoliša, a na sato-vima likovne kulture odabirom ra-zličitih likovnih tehnika učenici su prikazivali, izražavali i na mnoge druge načine poticali mjere usmje-rene smanjenju zagađenja i zaštiti okoliša. Na taj su način učenici i školski djelatnici pridonijeli ne samo svojem zdravlju i dobrobi-ti, nego i zaštiti okoliša i kakvoći života u njihovu gradu, pomažući da svi zajedno živimo zdravije i kvalitetnije.

Anđelka Salopek

Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić

Obilježen Europski tjedan kretanja

oGULIN

Učenici i školski djelatnici pridoni-jeli su raznim akci-jama zaštiti okoliša i kakvoći života u gradu

Učenje u opuštenom ugođaju

Zajednička fotografija ispred kioska Učeničke zadruge topličnjak

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 23www.skolskenovine.hr

Najbolji uËiteljPiπe Marija DROBNJAK POSAVEC

Zahuktala se već nova školska godina, zaboravile se stare brige i problemi pa se kreće opet ispočetka, koji svake

godine postaju nekako sve teži. Žale se već svi, đaci da su opterećeni novim zadaćama, učitelji poslovima i zada-cima koji prelaze normu i koji se moraju obavljati, ali za njih nitko nema predviđenih sredstava pa se preporučuje da ih se radi u slobodno vrijeme, volonterski. Roditelji spominju da je po zakonu osnovno obrazovanje kao be-splatno, a zadužili su se na sve strane dok su prikupili knjige, bilježnice i ostalu skupu opremu.

U teoriji svi bi se trebali radovati novim znanjima, kre-acijama, umijeću i vještinama, a u praksi najčešće se čuju jadikovke i žalopojke. Učenici jadikuju što ih učitelji već

ispituju, dapače daju im preteške testove i zadatke iz kojih bi se trebalo zor-no vidjeti što je u njihovim glavama ostalo od prošlo-godišnjega gradiva. Djeca moraju rasti, igrati se, pro-življavati stresove i škol-sko gradivo pod tim jačim silama ispari brzo. Onda se žale učitelji kako to da djeca ne znaju ono što su ih učili, a toliko je napora i truda u njih uloženo.

Bore se kroz godinu sa svakakvim problemima da se učenicima pruži koliko

toliko solidna i suvremena nastava. Uz oskudna sredstva potrebno je toliko zalaganja i priprema da bi sad sve is-parilo i sve treba ponavljati, sistematizirati i provjeravati. Jasno je da se u školi ne može dalje dok se dobro ne učvr-ste temelji. I baš dok ti se čini da si na jednome mjestu utvrdio i učvrstio, na drugome pukne. Naučiš i ponoviš glagole, a oni zaborave imenice, smiješaju pridjeve i pri-loge i zaborave što je subjekt predikatu. Takve pojave mogu svakog učitelja baciti u depresiju pa poziva u po-moć roditelje. Roditeljima brzo dosade žalopojke i oni se prestaju baviti odgojem i obrazovanjem svojega djeteta, jer imaju drugoga važnijega posla.

Sve priče i legende o tome da će se djecu rasteretiti od nepotrebnog balasta izgubile su se negdje na putu od kuće do škole i od škole do nadležnih. Dalje se nastavlja starim utabanim stazama po kojima je učenik dužan gra-divo reproducirati što preciznije pa to pismeno i usmeno pokazati, a sve drugo nije važno. Ako su testovi dobri, onda su svi sretni i zadovoljni. To je mjerljivo i to se može onda pokazati i dokumentirati. Po tome najbolji su učitelji i najbolje škole one koje mogu dokumentirati učeničko znanje.

To je u redu samo s jedne strane, ali ima toliko toga u školi i u životu što je djeci potrebno znati i otkriti, ali to nije mjerljivo. To je ono što se ne može pokazati brojka-ma ni testovima. To su ona umijeća življenja koja treba ovladati, po kojima čovjek može biti sretan. Ako bar net-ko od njih uspije naučiti, spoznati, otkriti, doživjeti u ško-li ili kod kuće, ili s prijateljem, na ulici, u dobroj knjizi, u dobrom filmu, kroz neko umjetničko djelo ili kroz svoj doživljaj kako postići sklad između želja i mogućnosti, kako razvijati svoje mogućnosti i kako ovladati svojim željama, onda je on ovladao najvažnijim znanjima, a ona se baš lako ne mjere testovima.

Još se po našim planovima i programima forsiraju zna-nja silnih činjenica, podataka koji ne služe ničemu, a ne-mamo vremena ni mjesta gdje bismo od djece proizvodili dobre ljude, tolerantne, sretne, kreativne, zdrave, pune ljubavi prema drugim ljudima, prirodi i sebi. Previše nam suvremeni svijet glorificira i precjenjuje materijalne vri-jednosti na uštrb duhovnih, previše pritišće potrošački mentalitet. Kao lavina valjaju se komercijalizirani, rekla-mirani, kupljeni i prodani ljudi, stvari i predmeti i pod tom lavinom pada čovjekov duh, lomi se kao slamčica.

Samo najbolji učitelji, najuporniji odgajatelji mogu od-vojiti žito od kukolja, zdravo od bolesnoga, dobro od zla i svoje učenike učiti i poučavati, dosljedno i uporno u tome što je najvažnije naučiti i znati.

To što nam mnogi ne priznaju našu nauku i pouku pri-pišimo njihovu neznanju.

Kao lavina valjaju se komercijalizira-ni, reklamirani, kupljeni i pro-dani ljudi, stvari i predmeti i pod tom lavinom pada čovjekov duh, lomi se kao slamčica

U prostorima i organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, održan je 24. rujna Međunarodni interdisciplinarni stručni skup

pod naslovom Knjiga i slobodno vrijeme. Skup se bavio različitim pogledima na knjižni svijet: od pro-izvodnje knjige (autori, nakladnici), preko uloge i zadaće knjižnica, do interesa i potrebe krajnjega ko-risnika - čitatelja. Ciljevi su organizatora bili istražiti položaj knjige u suvremenom hrvatskome društvu, prepoznati promjene u čitalačkim navikama, anali-zirati interese, potrebe i navike čitateljske publike te progovoriti o svim onim čimbenicima koji utječu na produkciju i plasman knjige.

Nakon uvodnog izlaganja Slobodana Prosperova Novaka, koji je skup otvorio zanimljivom tvrdnjom da osoba koja čita zapravo ne misli te dodao da treba njegovati i umijeće nečitanja, tj. mišljenje svojom gla-vom, Anći Leburić s Filozofskoga fakulteta u Splitu osvrnula se na knjigu kao element popularne kulture. Budući da su u nas rijetka istraživanja fenomena čita-nja i čitalačke publike, bilo je zanimljivo poslušati re-zultate istraživanja Ivanke Strićević i Srećka Jelušića o informacijskim potrebama i čitateljskim interesima. Istraživanja populacije mladih, njihovih interesa i so-cio-kulturnog okvira uvijek je korisno, jer dobiveni rezultati mogu biti indikativni. O slobodnom vremenu i čitanju govorili su i predavačice na Odjelu za knjiž-ničarstvo Sveučilišta u Zadru Nives Tomašević i Mar-tina Dragija-Ivanović.

Izdavačima, izgleda, taj skup nije bio zanimljiv, jer se odazvao jedino Ivica Prtenjača, pisac i urednik u iz-davačkoj kući Profil i naglasio da u Profilu svaka dva dana iziđe nova knjiga, no problematizirao je plasira-nje knjige, uključujući i u medijima. Vrlo je dojmljiv bio pisac Slavoljub Stanković, predočivši smiješne, ali znakovite podatke o čitanju u Srbiji, naslovivši svoje izlaganje Tko to tamo kome piše? Na ulogu knjižnice u životnom ciklusu (Promicanje pismenosti i čitanja u lokalnoj zajednici) osvrnula se ravnateljica Knjiž-nice i čitaonice Frana Galovića u Koprivnici Dijana Sabolović Krajina, a Jasna Kovačević predstavila je programe i usluge za promicanje čitanja u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.

I domaćini su pokazali svoje programe za poticanje čitanja. Na kraju je predstavljena knjiga Tko je vaš najbolji čitalac novinara i publicista Danka Plevnika.

Složit ćemo se da je čitanje masovni fenomen koji nije imun na društvene, političke, financijske, obra-zovne i druge promjene. Knjiga i čitanje ostali su i pored pojave novih medija, elementarna kulturna po-treba. Čitanje nije isključivo psihološki proces izme-đu čitatelja i štiva (pisca), već je to i socijalni proces uvjetovan i određen brojnim historijskim i suvreme-nim čimbenicima. U kojoj će se mjeri i u kojem će se smjeru mlada osoba razvijati ovisi o brojnim čimbe-nicima pa tako i o tome što i koliko čita. Zbog toga je nužno već kod najmlađe djece razvijati kulturu čitanja, tj. probuditi im naviku i njegovati potrebu za knjigom dok još grade vlastite stavove i životne vrijednosti.

Bilo bi dobro da stvaranje navike i njegovanje po-trebe za čitanjem postanu primarna zadaća obitelji, potom obrazovnih i kulturnih ustanova (knjižnica), ali

i izdavača i društva u cjelini. Država je pozvana stva-rati povoljnije uvjete za knjigu tako da krene, primje-rice od kvalitetnijeg financiranja školskih knjižnica i boljeg statusa knjižničara. Školski knjižničari, od ko-jih su se mnogi odazvali ovom skupu, uključili su se u oštru polemiku o kriteriju otkupa knjiga po kojem se u škole šalju knjige koje desetljećima nitko ne otvori.

Često se čuje da se u nas malo čita i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu te da i zbog toga knjiga i či-tanje još nemaju zasluženi društveni tretman. Samim time ovaj društveni fenomen zahtijeva kontinuirana praćenja i znanstvena istraživanja te je time i oprav-dana organizacija ovoga skupa.

Vanja Škrobica

Gradska knjižnica Marka Marulića

Knjiga i slobodno vrijemeSPLIt

suradnici javljaju

Na©a SVaKIDa©NjICa

Kakav je položaj knjige i čitanja u suvremenom društvu analizirali su sudionici međunarodnoga interdis-ciplinarnoga skupa

Učenici su prisust-vovali predstavljanju novootkrivene morske vrste Spadella valsalinae

U povodu Svjetskog dana turizma 27. rujna učenici petoga i šestoga razreda

Osnovne škole Monte Zaro iz Pule prisustvovali su predstavljanju no-vootkrivene morske vrste Spadella valsalinae u prostoru Morske ško-le Valsaline sa svojim učiteljicama biologije Antonijom Vuković i tjelesne i zdravstvene kulture Lori Bogdan. Novu je vrstu otkrila Nje-mica Charlotte Winkelmann, koja piše svoj diplomski rad. Vladimir Miljević iz Morske škole Valsaline održao je prezentaciju o vrsti Spa-della valsalinae. Učenici su nau-čili da je to crv razbojnik dugačak tek nekoliko milimetara, vrlo gra-bežljiv, a živi na morskom dnu. Na glavi ima hvataljke kojima hvata plijen.

Uz novu vrstu, predstavnici Morske škole učenike su upoznali i s bogatstvom uvale Valsaline, pre-

krasnim fotografijama koje su pri-kazivale žarnjake, ribe, mekušce, rakove i ostale morske organizme. Predsjednica Turističke zajednice Sanja Cinkopan Korotaj istaknula je važnost bioraznolikosti i promi-canja svijesti o njezinoj vrijednosti kroz turizam. Taj je posjet izvrsno korelirao s nastavnim sadržajem iz prirode. Učenici su bili moti-virani ovakvim načinom rada, jer je povećavao atraktivnost nastave. Škola Monte Zaro međunarodna

je ekološka škola te prisustvuje događajima i prezentacijama koje obrađuju teme iz ekologije i bio-loške raznolikosti.

Nakon prikaza, učenici su uživa-li u blagodatima morske obale te su s učiteljicom Lori Bogdan odr-žali nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. U školu su se vratili pješa-čeći, veseli jer su osim novih spo-znaja uživali na svježem morskom zraku i suncu Valsalina.

Antonija Vuković

Osnovna škola Monte Zaro

istraživačka nastavaPULa

promotri i provjeri

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno24www.skolskenovine.hr

suradnici javljaju

Županijskom stručnom vijeću prisustvovalo je mnogo učitelja željnih da usavrše svoja zna-nja

Da bi što spremnije ušli u novu školsku godinu, uči-telji zemljopisa održali

su u Osnovnoj školi Đure Estera u Koprivnici županijski stručni skup o planiranju i programiranju nastave zemljopisa. U uvodnom su dijelu podsjetili kako su pro-veli terensku nastavu na prostoru Ozalj - Krašić - PP Žumberačko gorje - Samoborsko gorje - Sa-mobor. Naime, prava učionica zemljopisa upravo je zemljopisni prostor. Kod toga se nikad ne za-boravlja na interdisciplinarnost i korelacije. Slijedio je prikaz izra-de i vrednovanja plakata naslov-ljenoga Klimatsko zatopljenje. O načinu obrade teme i izrade plakata govorila je učiteljica u Osnovnoj školi Ivana Lackovi-ća Croate u Kalinovcu Elizabeta Trepotec Marić.

Središnji dio skupa ispunile su dvije radionice koje je Ružica Vuk s Geografskog odsjeka PMF-a. Kroz radionicu Planiranje i pro-gramiranje nastave podsjetili su se sudionici i proširili znanja o

najučinkovitijem načinu izrade i provedbe Izvedbenog nastavnog plana i programa za nastavu ge-ografije te pripreme za izvođenje nastavnog sata. Kod toga je po-seban naglasak stavljen na cilj na-stavne jedinice te zadatke nastave kroz znanja, stavove i zemljopisne vještine.

Planiranje i programiranje na-stave sadrži i upit o tome kako formulirati i ocijeniti zadatke za pisanu provjeru znanja. Stoga ne čudi činjenica da je i ova radio-nica pobudila veliko zanimanje sudionika. Zadatke za pismenu provjeru znanja nije jednostavno sastaviti. Potrebno je dobro od-

mjeriti što će test ispitivati: do-sjećanje i reproduciranje znanja, razumijevanje i primjenu, analizu i sintezu ili najviše razine mišlje-nja - vrednovanje, procjenjivanje, kritiku. Pritom valja svratiti po-zornost na sadržaj testa, kogni-tivnu razinu i dimenziju znanja, vrstu zadatka, sustav bodovanja te vremenske odrednice. Isto je tako nužno i analizirati rezulta-te. Posebno raduje brojnost su-dionika skup, što govori o težnji nastavnika zemljopisa da unapri jede svoj rad, izmijene iskustva i dođu do novih spoznaja.

Dubravka Vajdić

Osnovna škola Đure Estera

Planiranje nastave zemljopisa

KoPrIVNICa

Razmjena stručnih i nastavnih iskustava

Riječ je o neviđenoj depopulaciji otoka na kojima je prije pedesetak godina bilo mnogo više učenika

Školsku godinu 2010./2011. u područnim školama Molat i Premuda na otocima zadarskog arhipelaga koje pri-padaju OŠ Zadarski otoci u Zadru pohađa samo dvoje

učenika, učenica četvrtog razreda u Molatu i učenik sedmog razreda u Premudi, a u područnim školama u Silbi četvoro je učenika i u Velom Ižu sedamnaestoro. Očito riječ je o neviđe-noj depopulaciji otoka na kojima je prije pedesetak godina bilo oko 400 učenika. Stoga su u posljednjih nekoliko godina zbog nestanka učenika zatvorene škole u Istu i Olibu, koje su nekoć bile vrlo brojnije.

I dok je mjesta u školskim klupama na zadarskim otocima na pretek, nedostaju u zadarskim gradskim osnovnim školama i dječjim vrtićima. Tako se u nekoliko škola radi u tri smjene, a u vrtićima nedostaje oko 300 mjesta za mališane. Rješenje za osnovce naći će se izgradnjom dviju novih osnovnih škola, a za predškolce povećanjem broja djece u skupinama i otvara-njem novih privatnih vrtića. U Zadru postoji tridesetak vrtića, a uskoro će ih biti 35, što bi za sada bilo dovoljno za smještaj svih potrebitih.

S početkom nove školske godine počele su i audicije za pri-manje novih članova u pjevački zbor glazbenog društva Zora-nić. Audicije se održavaju u prostorijama Providurove palače ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. Zoranićevci pod dirigent-skom palicom Jurice Šoše upravo uvježbavaju program kojim će nastupiti na 43. susretu hrvatskih pjevačkih zborova u No-vigradu Istarskom 2. i 3. listopada.

A da publicisti žive dok žive i njihovi radovi govori podatak da je ovih dana u izdanju Županijske gospodarske komore Za-dar objavljena nova knjiga publicista Ante Dragića posvećena zadarskim bunarima. Autor ima punih 95 godina i još neumor-no radi pa je taj podatak utoliko zanimljiviji. U knjizi Dragić daje podatke o izgradnji mnoštva bunara i cisterni u Zadru i navodi da je sredinom 19. stoljeća samo na poluotoku Zadra bilo 130 bunara, a zajedno s bližom okolicom čak 400 s ci-sternama. Kao uspomena na zadarske bunare danas postoje u gradu trgovi Pet bunara i Tri bunara.

U Žmanu na Dugom otoku nizom priredbi i drugih manife-stacija obilježena je 750. godišnjica prvoga pisanog spomena o tome mjestu. U župnoj crkvi održano je misno slavlje na-kon kojega je prikazan dokumentarni film o Žmanu, njegovim ljudima i običajima. Slavlje je završeno koncertom pijanista Vedrana Milića rodom iz Salija na Dugom otoku, pučkom ve-selicom i misnim slavljem. A u mjestu Sveti Filip i Jakov u organizaciji Male škole glagoljice i Turističke zajednice op-ćine održan je prvi festival posvećen očuvanju glagoljice, pod nazivom Slovo rogovsko 2010. Ova manifestacija održana je u prostoru Rogovske opatije, a sadržavala je i nekoliko stručnih predavanja te radionica za djecu.

Na početku školske godine vrijedi zabilježiti i predavanje dr. Ivice Pažina pod nazivom Roditelji i njihova odgovornost u prenošenju vjere - suradnja obitelji, župe i škole održano u pastoralnom centru Uznesenja Blažene Djevice Marije na Belafuži u Zadru. Inače, Pažin je jedan od vodećih stručnjaka za pitanje vjeronauka u nas. Podsjećamo i da je zadarski nad-biskup Želimir Puljić održao svečanu misu za sve školarce u povodu početka nove školske godine. Misi je nazočilo mnogo učenika osnovnih, srednjih i visokih škola.

Dragutin Karanči

Osnovna ekološka ško-la Klenovnik nastavlja ostvarivati ekološke ak-

cije. Nova školska godina počela je skupljanjem domaćih plodova za potrebe školske kuhinje, obi-lježavanjem Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača i sad-njom drveta u povodu Međuna-rodnog dana mira. Mladi ekolozi s velikim zadovoljstvom vode brigu o ekološkom vrtu od proljeća, a sada ubiru plodove svojega rada. Tijekom ljetnih mjeseci redovito su obirali mlade grmiće lavande, sušili listiće bosiljka, ali i kon-

zervirali listiće bosiljka i grančice ružmarina u maslinovu ulju. Pro-

teklih su dana redovito skupljali i ostatak začinskog, ljekovitog i aromatičnog bilja u školskom eko-loškom vrtu predviđene za sušenje pa su školski domari Saša Kralj i Ivan Cuković uredili dio školskog tavana za tu namjenu. Tako se u sušari već suši bosiljak, cvjetovi nevena, menta za čaj te peršin koji će kuharica upotrebljavati u škol-skoj kuhinji.

Najnovija se akcija s učenicima šestoga, sedmoga i osmoga razreda s učiteljicama Josipom Polančec i Kristinom Sadibašić te školskim domarima održala u četvrtak, 23. rujna na prvi dan jeseni, a sasto-jala se u branju ekoloških jabuka koje nisu prskane već godinama, a nalaze se na školskom i crkvenom prostoru. Naime, jabuke će se upo-trijebiti za pravljenje ekološkoga octa. Učenici su zdušno brali i pra-li jabuke, a domari su ih samljeli pa je tako završila prva faza u izra-di octa za potrebe školske kuhinje, ali i za prodaju u okviru Učeničke zadruge Licitarsko srce.

Škola u Klenovniku zaživjela je u ekološkom duhu u pravom smi-slu riječi. Vrvi idejama i obiluje projektima koje provodi redovito i s uspjehom iz mjeseca u mje-sec. Zato se nadaju i vjeruju da će sljedeće godine uspješno obnoviti školski ekološki status.

K. S.

Prosvjetne aktualnosti

Osnovna ekološka škola

Na otocima sve manje

učenika

Uređen vrt i ubrane jabuke

ZaDar

KLeNoVNIK

Ekoškola i dalje u ekoduhu - učenici su i ljeti redovito obirali mlade grmiće lavande, sušili listiće bosiljka te konzervirali grančice ružmarina u maslino-vu ulju

praktično učenje za život

Prof. Mitrović privremeni dekan Pomorskog fakulteta

SPLIT - Fakultetsko vijeće Pomorskog fakulteta za vršitelja dužnosti dekana izabralo je Franu Mitrovića, inače izvanrednog profesora na Katedri za pomorski menadžment. Novom privremenom dekanu podršku su dala 24 člana Fakultetskog vijeća, a među njima i aktualni dekan Radovan Antonić. Bivši konzul u Milanu na dužnost će stupiti 1. listopada, a tijekom idućih šest mjeseci, koliko će biti na čelu Pomorskog fakulteta, bit će raspisan natječaj za izbor novog dekana na dvogodišnji mandat. Mitrović je dobio podršku Vijeća i u lipnju, kada ga je vijeće podržalo kao kandidata za dekana, ali mu je podršku uskratio Senat splitskog sveučilišta, kako je službeno objašnjeno zbog činjenice da će u veljači navršiti 65 godina. No, nagađa se da Mitrović zapravo nije dobio podršku Senata, jer se pro-tiv njega vodi kazneni postupak zbog zloporabe poslovnih kartica Jadroplova.

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 25www.skolskenovine.hr

mediji

U Galeriji Juraj Klović, u Rijeci, lju-bitelji likovne umjetnosti mogli su u remenu od17. rujna do 1. listo-

pada razgledati izložbu digitalne grafike akademske slikarice i likovne pedagoginje Zrinke Vinković Kralj.

Zrinka Vinković Kralj rođena je 1954, u Đakovu. 1979. godine diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Alberta Kinertta. Od 1985. godine živi i radi u Rijeci. Bavi se grafi-kom, grafičkim dizajnom, slikarstvom, ki-parstvom, restauracijom i pedagoškim ra-dom. Od 1990. radi kao profesor savjetnik u Školi za primijenjenu umjetnost u Rijeci i predaje grafičke tehnike i crtanje i slikanje. Član je HDLU-a Zagreb od 1980. i Rije-ke od 1985. godine. Do sada je samostalno izlagala u Rijeci (tri puta), zatim u Varaž-dinu, Malom Lošinju, Baškoj, Puli, Velom Lošinju i u Korčuli, a sudjelovala je i na desetak skupnih izložaba.

Digitalna grafika novo je područje istra-živanja Zrinke Vinković Kralj. Ova tehnika pruža velike mogućnosti likovnog ostvare-nja. Krećući od fotografije i prepoznatlji-vog motiva autorica stvara kompozicije irealnog sadržaja. Multipliciranjem motiva ostvaruje novi dvosmisleni doživljaj pota-

knut ekološkim razmišljanjima. Tematski se veže za more, barke ili ovce i njima gradi jednu novu stvarnost ravnopravno koristeći liniju i plohu. Svjetlošću naglašava volu-men ili postiže prostorna rješenja. Smješta-jući motiv u raster ostvaruje kompozicije kod kojih je naglašena geometriziranost s istaknutom teksturom koja u konačnici za-vršava kao apstrakcija.

Inače Zrinka Vinković−Kralj autorica je Medalje zahvalnosti Sv.Vida koja je poklo-njena Papi Ivanu Pavlu II prigodom njego-va boravka u Rijeci, kada je po treći put pohodio Hrvatsku, a pohranjena je i trajno izložena u Sikstinskoj kapeli 2003. godine. Usto je i restauratorica Riječke nadbisku-pije. Među njezinim brojnim radovima na tom području izdvajamo restauraciju ba-roknih drvenih kipova Sv. Petra i Pavla za izložbu Kultura Pavlina u Hrvatskoj, zatim restauraciju crteža Mašića Bosanski bjegu-nac koji se nalazi u Muzeju Like u Gospi-ću, restauraciju slike Silazak Duha Svetoga koji pripada Tizianovoj školi, u prosto-rijama Riječke bogoslovije, restauraciju oltarne slike Sv. Ivan Kapistran, oltara i propovjedaonice Hermana Bolléa, u Iloku, restauraciju fresaka u crkvi sv. Ane (15. st.) u Veprincu itd.

Ivna Dorić

irealni sadržaji prožeti ekološkim razmišljanjima

UČITELjI − LIKOVNI sTVARAOcI: ZRINKA VINKOVIć KRALj (RIjEKA)

RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr

Najavljujemo...

Hr Radioigra za djecu

HtV Program za djecu i mladež

Ana Đokić: Nepametna kraljevna i nelijepi kraljević - PREmIjERA

Nedjelja, 10. listopada 2010., 13.15 - 13.55 Urednica Nives Madunić Barišić E-mail: djecja.drama.hr@hrt.hr

Poznata književnica Ana Đokić poigrala se interpretacijom klasične bajke Charlesa Perraulta Gordan s čuperkom na sebi svojstven duhovit, ali mudar način. Zadržavajući osnovnu priču jednakom i postavljajući u prvi plan motive razočaranih majki i suprotno njima buđenja ljubavi između kraljevića i kraljevne, Ana Đokić u formiranju dramske strukture poslužila se princi-pima klasične dječje igre pretvaranja i zamišljanja. Tako glu-meći da glume, glumice i glumci igraju igru koja neke teške pojmove odbačenosti, razočaranosti i nevoljenost olakšava i čini razumljivima čak i vrlo malenoj djeci. Uz razigranu režiju Stephanie Jamnicky i zanimljiva zvukovna rješenja, ova radio igra posredno govori i o nastanku same radio igre i njezinoj medijskoj specifičnosti. U glavnim su ulogama Doris Šarić Kukuljica, Natalija Đorđe-vić i Ana Marija Vrdoljak.

Prijatelji

Prvi program, nedjelja,10. listopada 2010., u 8.05 satiIznimna nam je čast objaviti svima da sve više i više prijatelja ima! No, još će nas i više biti, jer danas ćemo osam novih prijatelja ugostiti. Cijelo će igralište odjednom biti plavo! Osmorici Prijatelja Žan će reći, zdravo! Zbunit će se vodite-ljice Sara i Klara, da li pred njima stoji osam mornara? Koje je boje nebo i more, oni već znaju, ali da li dobro pamte, gra-de ili sviraju? Osam različitih igara težak su izazov za osam malih mornara!

Voditelji: Žan Jakopač i Jasna Bilušić Autori serije: Ida Tomić, Srđan Gulić, Dragutin Broz Scenarist: Tomislav Zagoda Redatelj: Ivan Miladinov Urednica: Ida Tomić

Zrinka vinković Kralj na otvaranju svoje izložbe(slika gore)

izložba digitalne grafike Zrinke vinković Kralj održana je u galeriji juraj Klović, u Rijeci

U prigodnom programu na otvaranju izložbe nastupile su glazbenice na violini iva Kralj (čla-nica orkestra Zagrebačke filharmoni-je) i lara Silvestri valdevit, profesorica u Osnovnoj glazbenoj školi u Koprivnici (slika dolje)

Ne, nije mi krivo što sam često zadnjai što godinama nosim istu vestu,što uzvanik nisam na onome mjestugdje svi prvi jedu sa srebrnog pladnja.

Jer u srcu mome mali plamen gorii grije mi moju ustreptalu dušu.Mogli bi ga lako vjetrovi što pušus prvih mjesta gasnut nešto kad prozbori.

I staru si vestu zakopčam do grla,na plamenu srca ruke mrzle grijem.Oskudnosti svojoj radosna se smijem

kad bistrina dječja slobodno zaori.Živost ta mi misli umorne odmori.Ne slušam što kažu sve imena „vrla“.

Uz

Dan

uči

telj

a Zdenka Matijaš: Učiteljica

Zdenka Matijaš je učiteljica razredne nastave u OŠ Bartula Kašića, Zagreb

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno26www.skolskenovine.hr

Obrazovanje u poduzetništvuhttp://www.eobrazovanje.mingorp.hr

Obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo danas je važna sastavnica obrazovnog sustava jer se time stječu i razvijaju ključne kompetencije za život u suvreme-nom društvu, posebice za rad u tržišnom gospodarstvu te u drugim djelatnostima. Stoga je bilo pozdra-viti ideju da se uspostavi hrvatski internetski portal za obrazovanje u poduzetništvu. Organizator i nositelj tog projekta je Ministarstvo gospo-darstva, rada i poduzetništva, uz suradnju sa Središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku i potpornim institucijama poduzetništva, obra-zovnim institucijama i akademskom zajednicom. Tako je barem zami-šljeno, a na tragu Operativnog pla-na provedbe programa e-Hrvatska.

Posjet stranicama ovoga por-tala pokazuje da bi on pridonosio

poduzetničkom obrazovanju tako što će činiti dostupnim obavijesti o obrazovnim i drugim institucijama te njihovim programima/projektima glede razvijanja poduzetništva. Uz to bi mu zadaća bila da najavlju-je seminare za poduzetništvo te promovira priručnike za poduzet-nike, sadašnje i buduće. No tako je samo djelomice, plan i dobre namjere zaprječavaju, čini se, »boljke« uočljive na mnogim por-talima, a one su posljedica većeg ili manjeg nedostatka ažurnog praćenja zbivanja i, prema tome, dopunjavanja sadržaja aktualnim i novim temama. Kad to izostane, upitnim postaje ostvarivanje svrhe i ciljeva ovakvih portala. Možda to spozna netko od odgovornih pa se zauzme da ove stranice budu sve-obuhvatnije i ažurne, time i korisne onima kojima su namijenjene.

A. Jelin

mediji

KaZaLIŠte

Jean-Baptiste Poquelin Molière, Tartuffe, u redateljstvu Marca Sciaccaluge, Zagrebačko gradsko kazalište Gavella, 2010.

Molière (1622. - 1673.), genijalni francu-ski komediograf, u Tartuffu (1664.), jed-noj od svojih najslavnijih komedija, u

naslovnome liku oštro šiba prevarante, tobožnje vjernike, lupeže i razbojnike. Sve to je “lažni po-božnjak“ Tartuffe, koji stalno zaziva nebo i božju volju, pa bogatom i naivnom Orgonu nastoji zave-sti ženu, zaprosi njegovu kćer, dobije uza nju još i darovnicu, da bi na kraju zauzeo ne samo kuću svojega dobročinitelja, nego i njega strpao u za-tvor; zakon je na prevarantovoj strani. No, budući da je ovo ipak komedija, Kralj osobno će se kao Deus ex machina uplesti i raskrinkati prevaranta i lupeža. Drugog izlaza ionako nije bilo, nego da vrhovnik spasi poštene od nepoštenih.

Međutim, kada se na svršetku predstave pojavi Kralj kao spasitelj, neminovna je bila misao: “A što ako je i Kralj lupež?“ Francuzi više nemaju kralja pa smo se mogli zapitati što ako je i pred-sjednik lupež pa nam nema spasa ni od koga!? Predstava je, dakle, vrlo suvremena.

Talijanski redatelj Marco Sciaccaluga (Genova, 1953.) za razliku od mondenih redatelja kojima smo u zadnje vrijeme preplavljeni - ne donosi “svoje vizije“, ne prepravlja i ne popravlja pis-ca, nego nastoji komediju donijeti što cjelovitije i što uvjerljivije, sa svim obilježjima 17. stoljeća. I pozornica (Jean-Marc Stehlé) i odjeća (Martina Ćopo) prenose nas u to vrijeme, a na nj nas pod-sjeća i glazba (Arturo Anecchino). Svjetlo (Zdrav-ko Stolnik) ne igra neku ulogu, ali ipak je moglo biti stvaralačkije primijenjeno.

Gavellini glumci (osobito inače izvrsni Enes Vejzović/Orgon i Hrvoje Klobučar/Valére) slabi su u izgovoru (posebno č/ć). Vladimir Gerić od Molièreova (rimovanoga) “visokog stila“ u prije-

vodu je napravio vrlo nisko štokavsko-kajkavsko stihoklepačenje. To glumci govore ki-kak-more-ki-kak-zna, često nejasno i nerazgovijetno (za po-zornicu!).

Inače, Ozren Grabarić (Tartuffe) izvrstan je, sja-jan u mini-gestama, a svi ostali odlični: Dubravka Miletić (gđa Pernelle) te Nataša Janjić (Elmira), Ivana Roščić (Mariana), Dijana Vidušin (Dorina), Ivana Bolanča (sluškinja) pa Sven Šestak (Cléan-te), Filip Križan (Damis), Nenad Cvetko (Loyal) i Đorđe Kukuljica (redarstvenik).

Usuprot jezičnoj (izgovornoj) katastrofi, koju gledatelji uglavnom i ne zamijete, predstavu ite-kako treba preporučiti srednjim školama; čitati danas Molièrea đacima je “nemoguća misija“, ali pogledati ovu predstavu - eto valjano i pamtljivo “pročitane“ lektire!

Stijepo Mijović Kočan

Iako se zagrebačko kazalište Kome-dija proslavilo u izvođenju poznatih svjetskih mjuzikala, na dobrotvornom

koncertu “Prijateljstvo za starost“, održa-nom u KD Vatroslava Lisinskog 21. rujna 2010., na kojemu su uz ansambl Komedije nastupili i brojni gosti, izvodili su dijelove najpoznatijih hrvatskih mjuzikala: Jalta, Jalta, Dundo Maroje i druge, a sve po sce-nariju i u režiji Vlade Štefančića, doajena Komedije. Dirigirao je Krešimir Batinić, odnedavno novi dirigent Komedije.

Riječ je bila o dobrotvornom koncer-tu na kojemu su se prikupljala sredstva, kupnjom ulaznice ili telefonskim pozivi-ma, kao pomoć humanitarnoj akciji kojoj je cilj poboljšati život starim i nemoćnim ljudima, konkretno u Domu za stare i ne-moćne “Sveta Ana“ za nadogradnju toga objekta. Dodatni kapaciteti omogućit će život i boravak za još 50 stanara. Kon-cert je počeo uvertirom rock opere Gu-bec beg, iz koje smo čuli i ljubavni duet koji su skladno otpjevali Đani Stipaničev i Danijela Pintarić, koja je pjevala i solo Ave Marija. Slijedila je pjesma Đurđic iz Mjuzikla Lady Šram. O toj legendi hr-vatskog, posebno zagrebačkog kazališta, pjesme je spjevao i slavni A. G. Matoš, a posvetio joj je i feljton u kojem uz osta-lo piše: “Uvijek ćemo biti zahvalni Lady Šram što svoju ljepotu nije posvetila sebi - već hrvatskoj umjetnosti“, istaknuvši pri-tom njenu muzikalnost i baršunast glas. Šteta što u Komediji mjuzikl Lady Šram nije duže igrao. Možda je došlo vrijeme i za njegovu novu produkciju. Koncert je nastavljen duetom Sandre Bagarić kao

Petrunjele i Ronalda Žlabura kao Pometa u Držićevom Dundu Maroju, u kojem je Žlabur bio zapažen odličnim svladava-njem dubrovačkog govora onoga doba. Još jedan duet otpjevale su Vlatka Burić i Danijela Pintarić. Bio je to odlomak Neka dođu glumci iz mjuzikla Car Franjo Jo-sip. Pri kraju koncerta Renata Sabljak ot-pjevala je ulomak iz Jalte Šta će biti sutra, a u samom finalu ovog mjuzikla - Livada zelena - zajedno su pjevali svi izvođači programa, na čelu s Rusom Grišom u bli-stavoj interpretaciji Đanija Stipaničeva. Hrvatska televizija izravno je prenosila ovaj koncert. Gosti koncerta bili su, uz ostale, i Martina Tomčić, Lela Margetić, Dorica Nikolić i Špiro Guberina, koji su se javljali na pozive gledatelja.

Milica Jović

Prevaranti za sva vremena

GLaZbamULtImeDIjI

Božićna bajka Nade Iveljić, u izdanju nakladničke kuće

TIPEX, jedna je od prvih slikovnica koja je djeci na primjeran način pro-govorila o teškim danima Domovinskog rata i ubr-zo postala obvezatnom lektirom za drugi razred osnovne škole. Kroz priču o šumskim životinjama, koje na nagovor Zvijezde Večernjice i strica Mjeseca svi složno popravljaju gra-natom pogođenu seosku crkvicu kako bi prognani stanovnici u njoj mogli proslaviti Božić, provlači se jasna ideja vodilja koja nas upozorava kako samo

dobrota, solidarnost i hu-manost mogu pobijediti zlo i život učiniti ljepšim.

Ovih se dana u pro-dukciji istoga nakladnika pojavio i animirani film, nastao prema Iveljićkinoj priči, za koji je scenarij napisao književnik Hrvoje Hitrec. Likove je kreirao Svjetlan Junaković, glaz-bu je skladao Arsen Dedić, scenografiju je osmislila Sanja Kolaj (koja je radila scenografiju i za Čudesnu šumu i Šegrta Hlapića), a režiju potpisuje Marijan Lončar, koji je ujedno i glavni animator.

Hrvoje Hitrec u scenarij je uspješno prenio osnov-

nu ideju priče o slozi, so-lidarnosti i plemenitosti, ubacujući u scenarij šalji-ve replike koje filmu daju živost i sprječavaju zapa-danje u jeftinu sentimen-talnost.

Posebna vrijednost ovo-ga crtanoga filma, uz po-slovično dobru glazbu Ar-sena Dedića, svakako su likovi koje je kreirao Svje-tlan Junaković, u ovome trenutku svakako najcje-njeniji hrvatski ilustrator, koji je svojim maštovitim koloritom i fantastičnom i originalnom stilizacijom likova ovaj animirani film izdigao iznad prosjeka ta-kve vrste produkcije.

Zahvaljujući osnovnoj ideji priče, film ima jasnu, ali ne i nametljivu odgojnu komponentu i prikladan je kako za djecu predškolske dobi tako i za učenike u razrednoj nastavi, posebi-ce za učenike 4. razreda, kao predložak za obradu teme Usporedba filma s književnim djelom u okvi-ru nastavnoga područja medijske kulture.

Ivna Dorić

DObROTVORNI KONcERT PRIjATELjsTVO ZA sTAROsTbOŽIćNA bAjKA NADE IVELjIć sADA I KAO cRTIć

Umjetnost u službi humanosti

Maštovita priča o dobroti

Film se odlikuje maštovitim koloritom te fantastičnom i originalnom stilizacijom likova

S nekoliko izvrsnih interpretacija

istaknuo se Đani Stipaničev

Web

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 27www.skolskenovine.hr

mediji

Sredinom rujna iz tiska je izašao dvobroj Matice za kolovoz i

rujan, koji po običaju donosi obilje zanimljivih priloga iz domovine i svijeta, ostvarujući tako iz broja u broj temeljnu ideju uređivačke po-litike časopisa, tj. da Matica uistinu bude “mostom hrvatskog zajed-ništva“. Na naslovnici je otisnuta fotografija djece koja su pohađala Malu ljetnu školu u Novom Vino-dolskom, koja upućuje na članke o mnogobrojnim ljetnim programima Hrvatske matice iseljenika održane uspješno prošlih mjeseci. Usto, ča-sopis donosi reportažu s Hrvatskih svjetskih igara, održanih po drugi put u Zadru, koje su okupile 750 mladih hrvatskih sportaša iz cijelo-ga svijeta. U novoj Matici naći ćete i razgovor s Jurjem Cvečkom, ista-knutim slovačkim Hrvatom koji je 20 godina bio na čelu Hrvatskoga kulturnog saveza u Slovačkoj.

Od ostalih priloga izdvajamo članke o posjetu izaslanstva Anto-fagaste Splitu, zatim o susretu du-brovačkih iseljenika, o Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture, pa zapis s Dana iseljenika na kvarner-skim otocima, reportažu o susretu vjernica biskupije Rottenburg-Stuttgart, izvješće sa seminara Stvaranje kazališta za hrvatsko iseljeništvo, susret s argentinskim književnikom hrvatskih korijena Ivom Kravićem, reportažu sa že-tvenih svečanosti vojvođanskih Hrvata Dužijanca te brojne druge priloge, a tu su i kolumne Globalna Hrvatska Vesne Kukavice, Hrvat-ske županije Zvonka Ranogajca, Povijesne obljetnice Željka Holjev-ca, Legende o rodijaku Ćipi Petra Miloš i Govorimo hrvatski Sanje Vulić.

Modra lasta u novoj će školskoj godini, kako najavljuje glavna

urednica Željka Horvat-Vukelja, više pozornosti pridavati znanju i učenju, što se može naslutiti i likov-nim rješenjem naslovne stranice na

matica

smib

Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenikabr. 8-9 kolovoz/rujan, 2010

Poučno-zabavni list za djecu broj 1., Zagreb, rujan 2010.

kojoj dominira lik Alberta Einsteina. U novoj rubrici Moć znanja u sva-kom će broju biti objavljen razgovor s nekim poznatim znanstvenikom, a u ovome rujanskom broju to je prof. dr. Ivan Đikić, s kojim su raz-govarali učenici iz OŠ Pantovčak u Zagrebu, gdje je Đikić proljetos održao zanimljivo predavanje uče-nicima te škole. U rubrici Kazališna patrola mali suradnici Modre laste osvrću se na predstavu Ana i Mia u kazalištu Mala scena u Zagrebu, a prema mišljenju autora ta priča o anoreksiji i prijateljstvu govori više od stotinu savjeta i opomena. Gosti urednici u ovome broju Modre la-ste novinari su Smokvice, lista PŠ Omišalj (OŠ F. K. Frankopana iz Krka), koji pišu o najpopularnijem odjevnom predmetu u zadnjih sto godina - trapericama. Članak Od polja do tanjura posvećen je eko-loškoj poljoprivredi za koju se tvrdi da je i za ljude i za Zemlju - najbolja poljoprivreda. Mladen Kopjar na-stavlja sa svojom pričom u nastav-cima Nikolin književni laboratorij, a rubrika koja donosi šaljive zgode iz života slavnih osoba ovaj je put po-svećena velikom njemačkom piscu Goetheu.

Kratke priče Modre laste u ovo-me broju pišu Sanja Pilić i Smilja Kursar Pupavac, a tu je i bogat izbor učeničkih likovnih i literarnih uradaka.

Prvi broj Smiba u novoj školskoj godini donosi po već ustalje-

nom redoslijedu red priča, pa red pjesmica, pa opet red učeničkih likovnih i literarnih uradaka, sve za pouku i zabavu učenika nižih razreda osnovne škole. U rubrici Radoznalci objavljena je priča Je-ževa škola Brune Kumana, s ne-koliko dodataka koji nas upoznaju s tim simpatičnim životinjama, nji-hovim načinom života, itd. Usto, uz ovaj broj Smiba uredništvo daruje svojim malim čitateljima CD na ko-jemu se nalazi crtić Ježeva škola i tri originalne igrice. U priči pod naslovom Zdravstveni problem, u kojoj su glavni likovi jedan puž i jedna glavica salate, Marica Mil-čec otvara problem zagađivanja tla pesticidima. U rubrici Abeceda Lijepe Naše upoznat ćemo Labin, Lastovo, Lobor, Lonjsko polje, Liku, Lošinj, Lepoglavu i još neka mjesta koja počinju slovom L, a u rubrici Čudesne životinje upoznat ćemo zebru. Saznat ćemo još što je to Petrov novčić, a u rubrici Matematika u stihovima ovaj put nalazi se “ponavljanje gradiva“ o jednoznamenkastim brojevima. S pjesmama i pričama u ovome broju Smiba javljaju se još Jasna Popović-Poje, Milijana Kovačević, Ivica Jembrih, Ljiljana Lokin, Irena Ivetić, Branko Pilaš i drugi. Na po-sebnom plakatu kao prilogu časo-pisu upoznat ćemo slikom i riječju plodove jeseni.

Pripremio Ivan Rodić

ČaSoPISI

modra lastaPoučno-zabavni časopis za učenike osnovne školeŠkolska knjiga, Zagreb, broj 1., šk. god. 2010./2011.

KNjIGe

Julij KempfPožega - zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada PožegepretisakNaklada Slap2010.

Besprimjeran istraživački pothvat

Požeški učitelj prije 100 godina objavio je prvu monografiju jednog grada u Hrvatskoj. Sada je objav-ljen njezin pretisak

Monografija Požege iz 1910. godine bila je prva takva monografija u Hr-

vatskoj. Takvu knjigu u to vrijeme nije imao nijedan hrvatski grad, pa ni Zagreb. Samim je time njezino značenje neprocjenjivo. Bio je to besprimjeran istraživački pothvat koji je o Požegi i njezinoj okolici donio toliko podataka iz najrazli-čitijih područja djelovanja te je i danas nezamjenjiva za svakoga tko se bavi bilo kakvim istraživa-njima na ovom prostoru - istaknuo je akademik Dubravko Jelčić na predstavljanju pretiska knjige Ju-lija Kempfa Požega - zemljopi-sne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije krajem svibnja u Požegi.

Za današnje vrijeme zvuči go-tovo nevjerojatno da je učitelj napravio djelo koje bi danas radio cijeli tim stručnjaka. Rođeni Po-žežanin Kempf prije svega je bio zaljubljen u svoj grad i njezinu okolicu, jer je takvo djelo moglo ugledati svjetlo dana samo za-hvaljujući ljubavi te neumornom istraživačkom radu. Nakon zavr-šene učiteljske škole u Zagrebu bio je jedno vrijeme učitelj u No-vom Vinodolskom, a potom učitelj i ravnatelj Dječačke pučke škole u Požegi koja danas nosi njegovo ime. Kao plodan pedagoški pisac surađivao je u brojnim listovima za mlade i djecu, časopisima i no-vinama. Bio je sudionik i osnivač

brojnih udruga i društava, a 1925. godine osnivao je Gradski kultur-no-historijski muzej.

Prema riječima recenzenti-ce prof. Marije Bajt, Kempfova je monografija i danas jedna od ključnih knjiga za razumijevanje povijesnog i kulturnog miljea Po-žeštine, od rimskog doba do po-četka 20. stoljeća. Na stranicama monografije nalazimo brojne po-datke koji ukazuju da nema tog razdoblja u hrvatskoj književnosti i znanosti u kojem požeška sredi-na nije imala svoje istaknute pred-stavnike. “To je knjiga koja pripa-da širokoj publici, ali podjednako i uskom krugu stručnjaka, jer u sebi pomiruje znanstvenu strogost i objektivnost čuvajući dijelove života, duh ljudi, društvene doga-đaje, običaje i jezik. Vrsnoća knji-ge, unatoč otklonu vremena, nije se znatnije promijenila, ali se pro-mijenila potreba za njom, ona je u naše vrijeme gotova veća negoli u godinama tiskanja prvog izdanja i zbog toga je njezin drugi pretisak, ne samo opravdan nego i prijeko potreban“ - ističe prof. Bajt.

Knjiga koja ima više od 800 stranica i čak 318 fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koje su neprocjenjiva vrijednost, tiskana je u nakladi Slapa u 1000 primjerka, kao i prije jednog sto-ljeća, samo što je ovoga puta iziš-la i u elektroničkom obliku, na CD-u.

Ljiljana Marić

Ivana Francišković Lagane lažiNaklada NikaZagreb, 2010.

Životne istine O književnici Ivani Franciš-

ković ne znamo mnogo. Iz kratke zabilješke u knjizi

Lagane laži doznali smo da je “ro-đena u Karlovcu i da je uglavnom uvijek bila vrlo ozbiljna. Nekoliko godina nakon studija dramaturgije shvatila je da voli pisati, i to uglav-nom za djecu. A usput je shvatila da i neozbiljnost katkad može biti sasvim u redu“. Iz ovih podataka ne možemo zaključiti kada je uči-nila prve korake u životu i u svoje književno djelo. Međutim, iz La-ganih laži možemo zaključiti da pred književnicom stoji zanimljiv put književnoga stvaralaštva. O ilustratorici također ne znamo mnogo, tek da se zove Gordana Ivković i da je isto tako rođena u Karlovcu i da je nakon studij sto-matologije shvatila da voli crtati, i to uglavnom za djecu.

Jedan naš poznati književni lik koji je zaslugom svoga autora putovao sve do Pariza, a na kra-ju svoga puta našao se i u Kninu, postao je djeci vrlo drag i uvijek su se s veseljem našli u njegovu društvu. Znamo da je taj putnik bio Kušanov Koko, koji već deset-ljećima ispunjava lektirne stranice naših osnovnoškolaca. U romanu književnice Ivane Francišković javlja se djevojčica Keka koja se svojim imenom, ali i ne samo imenom, približava nezaborav-nom junaku naše književnosti za djecu. Možda upravo ta simpatič-na djevojčica naslijedi onu ulogu koju je Koko imao u brojnim Ku-

šanovim djelima. I ostali likovi, koji se javljaju pod zajedničkim imenom Smotanci, mogli bi pro-naći svoje staze koje bi ih mogle odvesti u prostrane predjele dječje znatiželje.

Lagane laži, roman je o pri-jateljstvu, ljubavi, osjećajima i međusobnim odnosima djece i starijih. Riječ je o djeci koja se već nalaze u pubertetskom ili pretpubertetskom razdoblju, a to znači da je djelo blisko starijim osnovnoškolcima. Uz Keku i nje-zino društvo romanom se kreću i odrasli koji omogućavaju autori-ci da na jedan novi pristupačniji način približi djetetu i zahtjevniju literaturu. “I kada Krešo shvati koliko su Keku oduševila njegova pisma, sada će početi čitati.“ Tako bismo mogli reći i za čitatelja Iva-nina romana. Jer, “bitno je da je počeo čitati“.

Lagane laži jedan su od onih romana namijenjenih mladim či-tateljima koji razvijaju ljubav za čitanje. I kako kaže književnica Ivana: “Ostale romane, za njih ima vremena, još je mlad. Bitno je da je počeo čitati. I da mu se to sviđa.“ Zato možemo slobodno reći da je knjiga o stanovnicima Vrlingrada roman koji svojim li-kovima, zbivanjima, suvremenim i djetetu bliskim načinom govora pobuđuje kod mladog čitatelja, ali i ne samo kod njega, ljubav prema knjizi i otkriva čitatelju ljepotu susreta s knjigom.

Branko Pilaš

lagane laži, roman je o prijateljst-vu, ljubavi, osjećajima i međusobnim odnosima djece i starijih

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno28www.skolskenovine.hr

O nazornoj obuci Šta je indi nazorna obuka? Nazorno jest ono, što se zri-

eti, nazirati, gledati, motriti, ili s osjetili spoznati može, a obučavanje t. j. naputak, kojemu za temelj ovakovo zrienje služi, zovemo nazornom obukom. Ima još ljudi, koji premda dosta o stvari čitahu, ipak nazorništvo kao novotu ili novinu smatraju, i to baš kod nas najvećma; jer stari, da nepovriede ugled svojih starih običajah, novote se takove boje; brane se njuu poprimiti, ma i spoznali probitačnost i potvrdu razvikane ote novine, pa valjda ža-libože i s toga da si novoga posla nezadaju o jednoj istoj stvari malo misliti; jer ovu obuku shvatiti, nju sliediti, mislim, puno je laglje, nego li polag prijšnjih mekaničkih metoda raditi.

Nazorna obuka uči slabahnu djecu poznavati stvari i čuvstva u pravom njihovom značenju i vriednosti, tako da tim načinom jedanput dobljena predstava u duši posve na-liči vidjenoj stvari. Ona razvija sud, bistri pamet, navodi k dohvatu novih pojmovah, koji se nemogu tjelesnim okom i drugimi osjeti ni spaziti ni motriti.

NapredakBr. 1 / 1. listopada 1860.

Kinematograf kao uzgojno sredstvo

Kinematograf ponajviše ne služi uzgojnim svrhama, jer se u njemu često iznose vrlo trivijalne slike, koje nesamo da ne djeluju povoljno na um i srce, nego upra-vo kvare i jedno i drugo. Poradi toga je u mnogim ze-mljama mladeži pučke škole zabranjen polazak javnih kinematografa, ili im je dopušteno, da ih polaze samo u pratnji roditelja. Centralni odbor društva za širenje narodnoga obrazovanja u Njemačkoj odlučio je stoga, da u svoje ruke uzme prikazivanje kinematografskih slika. Poslije podne priređivat će se prikazivanja za školsku djecu, a uveče za narod u društvima za narod-no obrazovanje.

NapredakBr. 8 / listopad 1910.

Kulturno barbarstvo Upravo je izišla statistika grada Beča, a u njoj ima i

podatak o razmjerju školstva u godinama 1902.-1909. Zanimiv je iskaz česke djece. Godine 1908.-1909. bilo je u javnim njemačkim bečkim školama 12.665 česke dje-ce. U privatnim njemačkim školama i u českim školama društva “Komensky“ bilo je 1090 česke djece. Ukupno 13.775 t. t. skoro 14.000 česke djece. A za svu tu djecu ne uzdržaje niti država, niti zemlja, niti grad nijedne če-ske škole! Kulturno barbarstvo te države ne treba bolje ilustracije.

ŠkolaBr. 10 / listopad 1910.

Nesloga među dalmatinskim učiteljstvom

Raskol u “Savezu dalmatinskih učitelja“ nastao je pri-godom ovogodišnje glavne skupštine “Saveza“ održane u Spljetu. Mlađi i napredniji učitelji istupili su iz “Saveza“ i udarili temelj novomu udruženju, dok su konzervativniji elementi ostali i nadalje u njemu. Pojava mlađih i liberalni-jih sila u redovima učiteljstva svakako je simpatična stvar i u njoj imade garancija za napredak staleža i staleškog rada, no kraj toga ne smije se zaboraviti, da liberalizam treba u područje narodne prosvjete ući kao element, koji podaje nove snage staležu učiteljskom, a ne da ga slabi. Mnogo toga zavisi od taktike, pa zato treba da sve ono, što je novo dolazi kao element, koji osvaja i gradi, a ne kao element koji razara.

Hrvatski učiteljski domBr. 19 / 5. listopada 1910.

PRijE 150 gODiNA

PRijE 100 gODiNA

obLjetNICe

Učitelj stare garde

U album marnih hrvatskih učitelja 19. stoljeća svakako spada i Mi-lan Kobali. Bio je učitelj stare

garde, kako je sam često govorio, aktivan sudionik procesa afirmacije i etabliranja hrvatskog učiteljstva tijekom druge polo-vice 19. stoljeća.

Rođen je 24. rujna 1840. godine u za-grebačkoj građanskoj obitelji. Osnovno je obrazovanje stekao u privatnoj školi Ja-kova Sorga u Vlaškoj ulici i gornjograd-skoj pučkoj školi. Nakon završena dva razreda niže realke, 1857. godine upisao se i 1859. završio Učiteljsku školu u Za-grebu. Iste je godine dobio mjesto učitelja u Odri, gdje je ostao sve do 1875. godi-ne, kada postaje učiteljem vježbaonice u Zagrebu, tj. pučke škole koja se nalazila uz Kraljevsku mušku učiteljsku školu i u kojoj su hospitirali učiteljski kandidati. Iz toga ga se doba sjeća i budući učitelj Po-žežanin Julije Kempf:

Kao učitelj imao je silnu moć u razre-du, pa je vanrednom metodičkom vješti-nom postizavao krasne uspjehe. Svi smo ga slušali i gledali u tumačenju kojegod školske discipline, ali ga se nijesmo mogli naslušati i nagledati. Bio je u obučava-nju pravi majstor. Iz svakog si kreta vi-dio, da mu je to prirođeno, ma da je imao u grlu pogrješku, te mu je katkada znao malaksati glas. Kad je započeo razlagati ili ispitivati koju metodičku jedinicu, vi-djeli smo pred sobom stručnjaka, kakav samo može da bude. Sve je teklo mirno i bez napinjanja, naglosti i sile - u čem se baš najteže dokopati mladu učitelju zlat-ne sredine, što bi drugojačije rekli takta. Zanimljivost njegove obuke predobila bi odmah djecu, i eto je sapete pažnjom uz svoga učitelja.

Iskustvo poučavanja u uzornoj pučkoj školi Kobali je objavio u metodičkim pri-ručnicima - Zornoj obuci (prvo izdanje 1879., drugo 1891. godine) i Rukovođu za estetičko-etična štiva u pučkoj školi iz 1893. godine, koji je 1897. preveden i na bugarski jezik. Oba su priručnika objav-ljena u Knjižnici za učitelje Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora.

Kobali je u svojom praktičnom radu dosljedno provodio pedagoški sustav koji se temeljio na Herbart-Zillerovim formal-nim stupnjevima. Riječ je o artikulaciji nastavnog sata koju čine: priprava (ana-liza), podavanje ili razširivanje (sinteza), izporedjivanje ili sdruženje (asocijacija),

pojimanje (sistem) i primjenjivanje (me-toda). U Uvodu drugog izdanja Zorne obuke Kobali, u skladu s vladajućom pe-dagoškom teorijom i praksom, hvali for-malne stupnjeve kao najveći metodički doseg učiteljeva rada:

Formalnim stupnjevima olakoćuje se učitelju posao, a učenicima učenje. Red je pol života. Bez toga ne ima nigdje, pa ni u školi napredka. Bez reda potrati se mnogo vremena i truda uzalud. Poreda li se učivo po formalnim stupnjevima, to je ono pregledno i jasno. Njima se obuka razglobi u pojedine zadaće, koje učitelj ima da riješi, a učitelj zna vaz-da, što mu je učiniti, kojim putem mu je poći ne samo u cijelosti, već u poje-dinostima.

Široj učiteljskoj zajednici Kobali se predstavio svojim kratkim i srčanim istupom na I. općoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini u Zagrebu 1871. godine. Ra-spravljalo se o petoj točki rezolucije o dužnostima učitelja, u kojoj se govorilo o tome kakvo bi trebalo biti učiteljevo ponašanje. Kobali se usprotivio takvom omalovažavanju učitelja ističući da se ni-jednoj kategoriji činovnika ne propisuje, kako se trebaju ponašati, pa to ne bi tre-balo ni učitelju, osim ako ga se ne drži za prosta i surova.

Od 1875. pa do smrti, 19. prosinca 1897. godine, Kobali je bio tajnih Hrvat-skoga pedagoško-književnog zbora. Svo-jim dobrim odgojem, solidnim obrazova-njem, marljivošću i odgovornošću bio je gotovo idealan za tajničko mjesto. “Ako i nije bio čovjek od izvanredne inicijative, to je bio izvrstan izvođač. Zaključke Zbo-rove izvodio je voljko i brzo“, zapisao je u 1898. godine u Napretku Adolf Vuković u osvrtu na Kobalijev rad.

Bio je redoviti suradnik časopisa Na-predak u kojem je od 1862. godine, kad se prvi put javlja, objavio stotinjak prilo-ga. U dječjem časopisu Smilje objavljivao je pripovijetke, basne, priče, zagonetke, poslovice i pitalice.

Kada bismo u jednoj rečenici trebali reći tko je zapravo bio Milan Kobali, ne bismo pogriješili ako bismo rekli da je bio sjajan pedagoški praktičar, uzoran meto-dičar pučkoškolske nastave druge polo-vice 19. stoljeća, tihi radnik Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i pouzdan logističar njegovim znatno eksponirani-jim članovima.

Bio je sjajan pedagoški praktičar, uzoran metodičar pučkoškolske nastave dru-ge polovice 19. stoljeća, tihi radnik Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora i pouzdan logističar njegovim znatno ek-sponiranijim članovima

Milan Kobali (1840. - 1897.)

Priredila Štefka Batinić

Novi tečaj Centralne škole za odgoj u porodici

Upis u novi petnaesti tečaj Centralne škole za odgoj u porodici 1. X. u prostorijama Glavnog odbora društava “Naša djeca“, Trg Republike 8/1. Škola počinje s redo-vitim radom u srijedu 12. X. t. g. pri Glavnom odboru društva “Naša djeca“, Trg Republike 8/1. kat.

Cilj je škole da se pomogne roditeljima u njihovim naporima oko naprednog odgoja djece. Polaznici se upo-znavaju s najosnovnijim i najpotrebnijim problemima iz porodičnog i društvenog odgoja, dječje psihologije, mentalne higijene, zdravstvene i pravne zaštite porodi-ce. Osim toga, roditelji se upoznavaju pitanjima odnosa i suradnje porodice i škole, društvenim upravljanjem ško-lom i prosvjetom, pomoći zaposlenim roditeljima, osobi-to u vezi sa stvaranjem stambenih zajednica, kao i svim

drugim aktuelnim pitanjima, koja danas muče roditelje.Škola radi tri mjeseca, prema utvrđenom planu i pro-

gramu, koji se prilagođuje potrebama sadašnjice. Preda-vanja se održavaju dvaput tjedno, svake srijede i petka od 20 do 22 sata.

Rad je u školi raznovrstan. Osim predavanja, redovi-ti su oblici rada diskusije, odgovori na pitanja roditelja; upotrebljava se u nastavi film, dijafilm, magnetofon kao i svi ostali oblici rada s odraslima. Predavanja održavaju najkvalitetniji predavači iz različitih struka.

Škole postoje i u ostalim većim centrima u našoj Re-publici. U Zagrebu je završilo školu oko 750 roditelja i odgajatelja. Svi se oni izražavaju najpovoljnije o po-stignutim rezultatima. U izvršenim anketama najveći broj polaznika izražava misao, da im je polazak škole olakšao rad oko odgoja djece, pružio im priliku da sa-mostalno rješavaju mnoge odgojne probleme, za koje su dosad smatrali, da su za njih nerješivi. Polazak ško-le je besplatan i ne traži se nikakva prethodna školska sprema.

Školske novineBr. 30 / 30. rujna 1960.

PRijE 50 gODiNA

iz proπlosti

Milan Kobali

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010. aktualno 29www.skolskenovine.hr

πkolski æivot nekoÊ

87. saborska sjednica [18. rujna 1861.]

M. Mesić: Visoki sabor dolazi da vijeća i odluči o stvari, koja je te-melj svega školarstva i uvjet bolje narodne budućnosti. […] Odbor za preustrojenje pučkih učionah, usu-stivši se u razmatranje uredjenja sadašnjih pučkih škola, i promo-triv sa svih stranah njihov sadašnji sustav, našao je za shodno, da ono, što nije prema potrebam našega naroda, iz toga sustava izpusti, te je, uvažavajući prave potreba naše-ga naroda, izradio potpun sistem za pučke narodne škole.Nadzor i uprava školstva

N. Milutinović: Što se tiče puč-kih školah, ja po mojem osvjedo-čenju na nikakov način nebi mo-gao povjeriti nadziranje jednomu čovjeku. Moje je mnenje, da ove učione nemogu napredovati pod upravom pojedinih ljudih iz crkve; oni trebaju savjeta svjetskoga; zato treba izabrati odbor školski.

Stjep. Ilijašević: Nutarnje upravljanje pučkih školah, ili što se tiče didaktike, nemože se povjeriti odboru svjetskomu, nego mora tu biti čovjek iz crkve. Sudi se naime ovdje, je li se učitelj drži metode svoje ili ne; je li se drži propisanih školskih knjigah. A kako se vlada u izvanjskih okolnostih, to more svaka obćina u tom imati svoga nadziratelja, dapače takov organ obćinski može i glede iste meto-de štogodj opaziti i priobćiti svoje mnenje školskomu ravnatelju, koji je uviek mjestni župnik.

Ivan Vončina: Ja se slažem s g. predgovornikom, da nije od potre-be, da seoske učione nadzire po-sebni odbor, nego kažem, da jedna osoba tomu može zadovoljiti. Jer ako izjavimo načelo, da ima nad-zirati pučke škole posebni odbor, to će se na nekih mjestih sastaviti odbor iz takovih ljudih, koji nezna-ju ni čitati ni pisati. Nisam pako ni zato, da svako neposredno uprav-ljanje dotične škole pripada župni-ku. Ja sam za to, da se nadziranje školah položi u ruke onoga, koji je za to najsposobniji. Jer ako ima u župniku takova svojstva, to on može biti upraviteljem školskim, da boljega netreba. A da to uzbude, predložio bih, da se podieli vlast županiji, da ona imenuje ravnatelja za svaku seosku učionu, koji bude u dotičnom mjestu najsposobniji, i to sa sporazumljenjem školskoga savjeta.

Vinko Pacel: Ovdje se je pore-metilo mnenje redakcije, jer se go-vori o neposrednom upravljanju, a to je administracija, dočim je odbor razumievao upravljanje nutrnje. Na dalje treba znati, da ravnatelj elementarnih školah nema plaće, dakle on služi za čast, bez ikakve nagrade. Dosada se moramo za-hvaliti svećenstvu, koje je ovo bre-me uzimalo na se. Izkustvo uči, da ima osim župnika i kapelana inteli-gentna čovjeka, kome bi se moglo povjeriti ravnateljstvo. Ja nevidim razloga, zašto bi nužno bilo imeno-vati školski odbor za to ravnanje, kao što misli g. prota Milutinović. Jer ako bi se sbilja obćinarom pre-pustilo ravnateljstvo pučkih ško-lah, to bi se one na mnogih mjestih

brzo razvrgle. Zato mislim, da bi se ravnateljstvo ostavilo župniku, pak ako ima vješta kapelana, neuvi-djam, zašto se ovomu nebi povjeri-lo ravnateljsto. Ili, ako bi se u selu nalazio čovjek, koji bi se razumio u školske poslove, pa je sposobniji od župnika ili od kapelana, neuvi-djam, zašto se ovomu nebi povjeri-lo ravnateljstvo.

Avelin Ćepulić: Ja u ovom pred-metu nebi bio govorio, da se gos-poda svećenici nisu toliko pozivali na crkvena prava. Ja štujem prava crkve. Ja sam odhranjen kršćanski i to katolik, ali kao zastupnik na-roda sudeć, neću nikada dopustiti, da se na tom temelju, na temelju crkvene povlastice, prizna naše-mu svećenstvu pravo nadziranja i upliv na odhranjivanje i obuku naše mladeži. Na to, velim, neću nikada pristati. […]

Ja sam za to, da se prvo škol-skoga nadziranja predade vlastim svjetovnim, a to tim više, jer kroz to neće biti svećenstvo izključeno iz zvanja školskog nadzirateljstva, dočim bi daljim nadziranjem kle-rikalnim svi svjetovnjaci od toga zvanja već in principio izključeni bili. Tako, i samo tako ćemo dobiti dobrih i valjanih školskih nadzira-teljah, bili oni svjetovnog i sveće-ničkog stališa.

Mat. Mesić: Dvie su glavne toč-ke, oko kojih se vrti današnja de-bata. Prvo je stavljeno pitanje, da li bi se imalo ravnanje pučkih školah prepustiti jednomu čovjeku, ili cie-lom odboru. Drugo je pitanje; Ako se prepusti ravnanje jednomu čo-vjeku, da li bi ovaj ravnatelj imao biti svećenik ili tko drugi.

Što se tiče prve točke, držim, da ravnanje mora biti u rukuh jedno-ga čovjeka; razumieva se ravnanje ono, o kojem je rieč u § 1. Tu se pako neuzimlje samo izvanjsko upravljanje, nego tu se razumieva svestrano ravnanje, dakle didak-tičko; to pako nemože biti prema svrsi, za koju se uvadja, drukčije, nego da bude u ruci jednoga čo-vjeka.

Njekoji od gospode predgovor-nikah rekao je, kako bi bilo pra-vedno, da i obćine imadu upliv na svoje škole. Ja odgovaram, da obćini uviek ostaje znatan upliv na škole. Ona sudjeluje kod izvanj-skoga upravljanja, ona ima rieč kod namještenja učiteljah i kad se radi o odstranjenju učiteljah. Za izvršivanje svojih pravah glede škole imade obćina svoje posebne organe, po kojih će dakle i od sada imati upliv na škole. […]

O odnošenju pako izmedju cr-kve i države u pogledu školah su-dio je odbor, da i crkva i država ima jednakih interesah, da se brine za dobro uredjenje i upravljanje školah. Gdje su odnošaji medju državom i crkvom dobro uredjeni, ima korist i država i crkva, samo da je zakonom ustanovljeno, na kakav način država, a na kakav crkva uzima upliv. Država daje od svoje strane sredstva za uzdr-žavanje školah, s toga ima pod-puno pravo, da zahtieva upliv pri uredjenju školah. Iz ovog gledišta je odbor stvari smatrao, nečineći razlike medju katoličkom i pravo-slavnom crkvom.

Nastavni jezikM. Mesić čita § 16. Nadalje čita

pripis namjest. vieća glede glavnih školah riečkih, kako je bilo dosad bezuspješno uvesti ondje hrvatski jezik. Municipij hoće, da bude jed-na škola sasma talijanska, a druga neka se uredi hrvatska s obligatnim jezikom talijanskim.

Vinko Pacel: Ja kad pomislim na Rieku, vidim da nam u svakom pitanju zadaje trista mukah. Ja bi molio, da se baš člankom ustanovi, da se ima predavati na svih školah na Rieci jezik hrvatski. Ja znam, što u tom predlogu gradskog muni-cipija riečkog leži – da bi se otvori-le paralene škole. Ja velim, da je to jako fina stvar, i da su Riečani samo zato na to pristali, jer oni misle, da dočim je na hrvatskoj glavnoj školi obligatan predmet jezik talijanski, da će se talijanska glavna škola više polaziti, a hrvatska ostat pra-zna. Zato molim visoki sabor, da ovaj predlog zabaci, jer je to naj-veća povreda hrvatskoga jezika na Rieci; nego neka se izreče, da se na svih školah na Rieci predaje i tali-janski i hrvatski jezik.

Bartol Smaić: Dosada na Rieci nije bila nego jedna normalna škola talijanska, onda je došao od namj. vieća dopis, da se tamo još jedna škola paralelna, i to hrvatska ustro-ji. Rieka nije se htjela tomu prilago-diti, te se je u tu svrhu držala skup-ština ondješnjega municipija, koji je opet ovu stvar povjerio odboru ad hoc, a ovaj je dao svoje mnenje onamo, da se ustroje dvie paralelne škole normalne tako, da se u prvom i drugom razredu bude predavalo hrvatski, a u trećem i četvrtom tali-janski. Nego budući da je mnenje v. dvorskog dikasterija, da se na Rieci uvede uz talijansku i hrvatska ško-la, to sam i ja predložio u vieću, da se ustanovi jedna škola hrvatska, a druga talijanska. Ali da se talijanski jezik izključi iz hrvatske škole, to nemože biti zato, jerbo naša djeca ponajviše uče nautiku, a za tu im je potreban jezik talijanski, isto tako predaje se i u Bakru u školah jezik talijanski sbog nautike.

Avelin Ćepulić: Ja glasujem za to, da se glede grada Rieke obzir uzme na talijanski jezik. Mi kod toga moramo osobito uvažiti, da u trgovini i pomorstvu na Rieci vlada talijanski jezik. Zabraniti talijanski jezik naprečac, značilo bi toliko, koliko ako ne baš uništiti, a to ba-rem veoma otegotiti tjeranje trgo-vačkih i pomorskih poslovah.

Glavna zadaća naša glede Rieke mora biti ta, da se jednom u klici izkorieni neprijateljski duh, koji tamo proti našemu narodu vlada.

A to ćemo postići shodnim obu-čavanjem tamošnje mladeži. Mi moramo dakle nastojati, da se ri-ečka mladež odhranjuje u duhu na-rodnom. A tomu je najprečje sred-stvo narodni jezik.

Ivan Vončina. Ja sam uviek dr-žao, da je jezik njemački težji, nego li talijanski. G. Ćepulić je kazao jednom, da se njemački jezik i po ulicah može naučiti, a to tim više stoji i za jezik talijanski na Rieci: naše Primorke dodju na Rieku i one su gotove Talijanke. Drugo je sasvim glede nautike, tamo je jezik talijanski potreban, ali što se tiče

glavnih školah, nisam zato, da se djeca na Rieci podučavaju na jezi-ku talijanskom.

Mesić: Da ja svoje mnenje o tome izjavim, mislim da je potreb-no, da se mladeži riečkoj pruža pri-lika naučiti talijanski, i da se ovaj kao predmet predaje. Ja zato posve pristajem uz govor g. Ćepulića, i mislim da ćemo prije postići sim-patiju Riečanah blažijim postupa-njem, dočim bi mi kao čisti narod imali pravo zahtievati od njih, da se oni kao mala manjina pokore na-šim naredbam.[21. rujna 1861.]Plaće i mirovine

M. Mesić: Ova je stvar važna, nu u sebi prosta; nemože dakle o njoj biti mnogo riečih. Svatko će pri-znati, da plaća učiteljska doista nije tolika, da se o njezinu povećavanju nebi moglo govoriti. Mala je plaća, kao što svi znamo, i to je vodilo odbor, te je ovaj predlog učinio. Nije njemu ruke vezala ona okol-nost, koju je jedan g. predgovornik napomenuo, da su naime za selske škole zakladnice utemeljene, koje se imadu smatrati kao ugovori. Ako mi te zakladnice budemo tako uzimali, to nećemo moći učiteljem nikada plaće povisiti, ako [se] obći-ne posebno na to neprivole. Ja bih rekao, da kod naroda, koj ima svoj sabor, na kom svaka obćina svoje-ga zastupnika imade, da je tu jedini način upravo put zakonodavstva, kojim se ta stvar urediti ima. Tako smo mi u odboru tu stvar shvatili te se usudili ovaj predlog načiniti, koji vis. saboru najatoplije prepo-ručam.

Koloman Bedeković: Prije 1848. godine učitelji su sigur-no plaću dobivali; svaki seljak je znao, što ima učitelju dati, i učitelj je bio namiren bez neprilike. Po-slije 1848. godine, kad se je novo uredjenje uvelo, prestalo je to, i došla je naredba, da obćine učitelje plaćati imaju. Tako se dogodilo, da učitelji po dvie godine nisu dobili plaće, te su morali kruh prositi kod vlastelah i seljakah. Koji nije imao protekcije kod obćine, nije mogao plaće dobiti; i dogodilo se je i to, da je jedna ista obćina za drugu obći-nu i za svoju morala platiti. Svaki seljak zna, da mora učitelja platiti; ako bi se dakle to razdielilo medju seljake i obćinare, to bi sigurno naj-bolje za učitelje bilo, ako se način primi, da svaki, koj k jednoj školi spada, imade plaćati dotičnoga uči-telja; sigurno će se dotični knez i seljaci trsiti, da namire učitelja.

Dimitrije Lončarević: Neima veće nevolje, neima većega nepo-razumljenja i neustrojstva, kako je sada u nas, što se tiče primanja plaće učiteljah. Ja imam u svojoj župi 18 učionah; osim jedne jedine u Slatini dodju svaki dan tužbe, da učitelji kroz pol godine i kroz cielu godinu nedobivaju plaće. Ovdje se je poveo govor, da bi nepraktično bilo, kad bi učitelji dobivali plaću iz županijske blagajne; ja kažem da bolje nemože biti. Jer potrebno je, da učitelji neidu kao prosjaci od kuće do kuće, treba, da ih obezbi-edimo, a to drugčije nemožemo, nego da ih stavimo pod okrilje žu-pan. oblasti. Ja sam dakle svakako

toga mnenja, da bi najbolje bilo, da učitelji uredno dobivaju plaću, a to može samo onda biti, ako iz žup. blagajne dobivaju.

Slavoljub Vrbančić: Ja mislim uz onu gospodu, koja su toga mne-nja, da će se obćine urediti i autono-miju dobiti. Buduć pako seoski naš puk ima njekakvu malu antipatiju proti učiteljem, to bi ja svakako sta-vio pod nadzorničtvo dotične župa-nijske vlasti, da budu učitelji vazda točno po obćini plaćeni. Zato bih ja ovaj § tako stilizovao: Svaka obći-na ima svoga učitelja točno plaćat, nu nadzirati će točno izvršenje na gradskih školah namjest. vieće, na seoskih župan. oblast.

Petar Očić: Odbor za uređenje obćinah jurve je pošao iz toga gle-dišta, da treba ustroj obćinah gra-diti na autonomnom temelju. Ako ovo načelo u saboru mejdan održi, onda logična posljedica druga biti nemože, nego da učitelji neposred-no iz obćinske blagajne svoje dota-cije birati imadu. Strah one gospo-de, koja se boje, da udes učiteljah ne bi isti bio, kao prije, mislim, da će prestat, kad se osnova za uredje-nje obćinah u život uvede, onda će sve ove potežkoće prestati, i sabor bi sam sobom u protuslovlje do-šao, kada bi sada proti onomu na-čelu što drugo zaključio. Zato sam ja toga mnenja, da se ovdje samo kaže: učitelji imadu svoje dotacije iz blagajne dotične obćine dobivati, a način po mojem mnenju u ovaj § ne spada, jer to bi bila tautologija, pošto je to već u osnovi za uredje-nje obćinah naznačeno.

M. Mesić: U ovoj stvari nesmi-jem dosadjivati visokomu saboru jer je jasna. Rekao sam, da nas je neuredno plaćanje učiteljah sklo-nulo, da smo ovaj način biranja predložili. Što su gg govornici na-veli u podporu redakcije, tomu se nije moglo drugčije odgovoriti, kao što je stvar najjasnije razložio g. Očić, nego da se očekuje, da će ustroj obćinah bolji biti, nego je današnji. U ostlaom ću samo jednu reći onoj gospodi, koja misle, da bi bilo veoma nepraktično, ako bi uči-telji imali iz županijske kase plaću dobivati, jer velim: isto onako, kao i žup. častnici, koji su daleko od žu-panije. Sudac, mislim, neostaje bez plaće, a kako je on dobiva, tako bi ju mogli dobivati i učitelji. […]Imenovanje učitelja

Matija Mesić čita dalje: o naime-novanju učiteljskoga osoblja, § 40.

Ivan Vončina: U ovom §-u pravi se iznimka glede učiteljah uzornih glavnih učionah. Gdje ove neima, ondje prestaje ova razlika. Ja bih dakle tako formulirao: „Dvorski dikasterij imenuje na predlog zem. školske oblasti ravnatelja i učitelje na preparandiji. Ravnatelja glavnih školah imenuje zemaljska vlast. Učitelje i učiteljice glavnih nižjih školah, zatim podučitelje i poduči-teljice imenuje vrhovna zemaljska oblast na trojni predlog dotičnoga obćinskog zastupstva. Tim bi bio spojen i § 41.

Šmidt: Ja mislim, svaki zakon, koj se donosi, mora iz naravi nje-gove proizlaziti, ili drugačije da kažem, svaki zakon mora biti pra-vedan i logičan. Ja ova svojstva u § 41. nenalazim; nemogu pravednost naći, niti s logikom spojiti, da što se gradovah tiče, može ravnatelj ime-novati učitelje. Tko plaća, mislim, da i upliv mora imati na onoga, kojega plaća. Grad Osiek najmanje svake godine plaća 7.000 for. uči-teljem i učiteljicam u ime plaće ili mirovine. Da mi nikakova upliva neimamo kod naimenovanja učite-ljah, da li bi to pravedno bilo? Kad mi župnike izabiremo, kad sudce i načelnike i drugo osoblje magi-strata izabiremo, kako ne bi vriedni bili učitelja imenovati, kojega mi plaćamo. Predlažem, da bi se to uvažilo i poglavarstvu dalo pravo učitelje imenovati.

(Predlog g. Vončine prima se većinom glasovah.)

Zbivanja i osobe iz stvarnog škol-skog života, zrcaljeni u pojedinač-nom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i nor-me bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti.Da bismo osvijetlili bogatstvo, razno-likost pa i proturječja naše školsko-pedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilu-striraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s dru-ge strane – u teoriji i normama.

Priređuje Anđelko Jelin

Na osnovi prijedloga skupine hrvatskih učitelja, oblikovanog u nacrtu zakonske osnove za ure-đenje pučkih škola, u hrvatskom saboru vodila se 1861. godine rasprava o Školskom sustavu za narodne početne učione i učiteljišta u trojednoj kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji. Najveću pozornost narodnih zastupnika tada su privukle odredbe o nadzoru i upravi pučkog školstva, zatim o nastavnom jeziku, plaćama i mirovinama učitelja te o imenovanju učitelja.

Premda usuglašen u Saboru, Školski sustav nije dobio »previšnju sankciju« iz Beča, a Sabor je u studenom 1861. raspušten. Tako na snazi ostadoše stari propisi iz 1845. godine, a dijelom i nared-be iz razdoblja Bachova apsolutizma.

Iz saborske rasprave o Školskom sustavu

[1861.]

broj 30 • Zagreb • 5. listopada 2010.aktualno30www.skolskenovine.hr

pisma

IsTRAŽIVANjE

Obrazuju li mediji? U suvremenom životu medi-jsko bombardiranje informaci-jama određuje velikim dijelom ponašanje pojedinaca i njihovu vrijednosnu orijentaciju

Mediji djeluju na različite aspekte po-našanja, stavova i vrijednosnih orijentaci-ja mladih, a pozitivno utječu i na različite aspekte ličnosti pojedinca. To se odnosi na opću informiranost o život drugih kul-tura te korištenje medija u kreativne svrhe kod mladih koji su u procesu definiranja i formiranja osobnog stila života. Zabrinuti odrasli sve češće pokreću različite orga-nizacije i uključuju se u religijske skupine koje se bore protiv utjecaja masmedija na život djece i adolescenata, smatrajući da su negativnih učinci medijske kulture znatno veći od pozitivnih.

Mnogobrojne televizijske serije za mla-dež serviraju takve standarde društvenog i individualnog života koje većina mladih ne može ostvariti, što onda izaziva psihološke konflikte između želja i ambicija s jedne te nemogućnosti njihova ostvarivanja s dru-ge strane. U suvremenom životu medijsko bombardiranje informacijama određuje velikim dijelom ponašanje pojedinaca i njihovu vrijednosnu orijentaciju, ne samo prema radu, nego i drugim aspektima društvenoga života. Tada može doći do ra-skola između mladih ljudi te društvenoga i političkoga sustava u cjelini.

Na upit obrazuju li mediji odgovor je sva-kako potvrdan, no s napomenom da obra-zuju sadržaji, a ne mediji. U vrijeme kulture knjige i pisane riječi to se činilo neupitnim. Knjige su bile temeljni medij obrazovanja. Čitajući Shakespearea i Krležu čitatelji se obrazuju. Komercijalizacijom medija, gubi se iz središta pitanje obrazovne vrijedno-sti. Sadržaji se pretvaraju u robu, a kriteriji obrazovne vrijednosti pretvaraju se u pro-dajne kriterije i jedino postaje bitno kako prodati robu.

Često se mogu čuti ili pročitati pedagoš-ke kritike o površnost i plitkosti, primjerice stripova, o televiziji koja proizvodi program vodeći računa jedino o gledanosti pojedi-nih emisija, o računalnim igricama i njiho-vim agresivnim sadržajima. Sve to poja-čava uvjerenje da mediji ne obrazuju, već naprotiv, udaljavaju korisnika od vrijednih sadržaja.

Mediji su pretpostavka svakog obrazov-nog rada. Medije treba shvatiti šire. Oni nisu samo rijeka kojom plove brodovi. Oni i te kako utječu na sadržaje koji se njima prenose. Televizija kao medij omogućava drugačije opažanje od tiskanog teksta koji se temelji na verbalnom diskursu.

Ipak, na pitanje obrazuju li mediji pri-hvatimo stav po kojem ništa ne možemo znati što nisu posredovali mediji. To, da-kle, znači da je teško uopće zamisliti uče-nje bez nazočnosti medija. Osim ciljeva, sadržaja i metoda, i mediji imaju važnu ulogu u obrazovanju. Učenje i obrazova-nje u informatičkom dobu povezujemo s pojmom kao što su individualizam, sa-moaktivnost, komunikacija i zajedništvo. Živimo u multimedijskom kontekstu, ne-ovisno o pozitivnim i negativnim čimbe-nicima tog stanja, i tu činjenicu nikako ne smijemo zaboraviti, a naročito kad se govori o obrazovanju.

Obrazovanje je danas definitivno ne-moguće bez aktivne nazočnosti me-dijskih struktura. Bez kompetentnog ovladavanja medijima, teorijskog, a po mogućnosti i praktičkog, bit će nemogu-će razumjeti i prosuđivati svijet u kojem živimo. Uhvaćeni u digitalni svijet izgubili smo naivno vjerovanje da postoji izrav-ni pristup stvarima i predmetima što nas okružuju.

Mnogi smatraju da film, radio, televizija, strojevi za učenje, brojna nastavna sred-stva, riječju da nastavni medij, inoviraju i usavršavaju nastavni proces, čine ga dinamičnijim i uspješnijim. Mediji su do-

nijeli sasvim nove mogućnosti stjecanja i usvajanja znanja, što potiče učitelje, ali i učenike, na stvaralački rad. Uz pomoć medija nastava se podiže na višu razinu u orgnizacijskom i sadržajnom smislu. Mediji pomažu nastavniku da ilustrira i konkretizira svoje izlaganje, što pridono-si uspješnijem učeničkom usvajanju na-stavnih sadržaja.

Da je značajna uloga medija u nastavi pokazuju i neka znanstvena istraživanja, kojima je utvrđano da se osjetilom sluha usvoji oko 20 posto izloženih činjenica , vidom oko 30 do 50 posto, a istodobno osjetilom sluha i vida 50 do 70 posto, go-vorom i radom oko 90 posto. Tako nasta-va, pimjerice pomoću televizije približava stvarnost i u proces učenja uključuje moć promatranja i slušanja. Ta vizualna kom-ponenta značajna je u nastavi, jer vizual-ni elementi tendiraju većoj zapamtljivosti od verbalnih elemenata.

Mediji utječu na brži razvoj nastavnoga procesa, metodiku nastave, njenu orga-nizaciju, samokontrolu rezultata učenja, omogućuju aktivan odnos učanika u toku nastave prema raznim izvorima znanja. Za uspješnu primjenu postojećih medija u nastavi, kao i osobno sudjelovnje učite-lja u oblikovnju i stvaranju novih nastvnih medija, potrebna je i odgovarajuća ospo-sobljenost učitelja.

Mirjam Petretić, Zagreb

DObROČINITELjI

Zlarinski kamenčić ljepote Nadajmo se da će se još mnogi uključiti u ovakav vid darivanja

Poklopilo se mnogo zajedničkoga, a presudna je bila želja za pomoći, ne-mjerljiva ljubav prema umjetnosti, i slikari sa svih strana dođoše na otok Zlarin, u mjesto Zlarin od 24. do 27. rujna, u kuću voditeljice Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Šibensko-knin-ske županije Kamenčići Sonje Ninić-Ševo da bi donirali svoje radove. Dobri prijatelji iz Knina Mijat Marić, Boris Perić i Fabi-jan Lovrić (pisac redaka ovih) odlučiše pomoći u organizaciji ovakvog projekta, jer to rade već desetljećima, kako bi ova-kva akcija bila novi kamenčić u pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, a samo druženje dobilo prijateljsko ozračje i zadovoljstvo u radu.

- Naša je udruga do sada organizirala tri jednodnevne likovne kolonije na otoku Zlarinu. Kolonije su koncipirane kao javna manifestacija, tj. odvijale su se na središ-njem zlarinskom trgu. Na dosadašnjim ko-lonijama sudjelovali su slikari iz Šibensko-kninske županije uz nekoliko slikara koji su se u to vrijeme zatekli na otoku kao turisti. Na zadnjoj koloniji smo s Mijatom Marićem razmotrili mogućnost organiziranja višed-nevne kolonije, do čije je realizacije sada i došlo. Ne mogu biti skromna pa ne reći da sam odradila mnogo organizacija, semina-ra, susreta odnosno rada s grupom ljudi. To i nije baš uvijek jednostavno i lako niti s ljudima koje dobro poznajete, a pogotovo kada se sa nekim sretnete prvi put. Koli-ko god bila zadovoljna, zbog udruge, što imamo toliki odaziv, još više sam bila zado-voljna, ispunjena i radosna što sam dobila priliku da osobno upoznam takve ljude. Od prvog su trenutka bili moji i uvjerena sam da su oni sa mnom osjetili da mogu ima-ti iskrenu komunikaciju kakvu i ja s njima. Iako obožavam umjetnost, ne vjerujem da bih svoje impresije mogla dovoljno dobro izraziti u bilo kojem umjetničkom mediju. Možda je moja umjetnost da prepoznam dobre duše i da se s njima sporazumije-vam bez ikakvih zapreka. Ono što mi je Bog uskratio u izričaju nadoknadio je mo-jim odnosom prema ljudima čistoga srca. Slikari koji su bili na Zlarinu prvenstveno su veliki ljudi, a tek potom i umjetnici - na-glašava impresije voditeljica Sonja Ninić-Ševo.

Biti zadovoljan kao gost, kao sudionik, kao onaj tko daruje i pomaže, najbolje govore riječi slikarice Milice Krčmar:

- Ovo je na Zlarinu dar neba, Božji dar koji oplemenjuje i ističe najhumanije vri-jednosti čovjeka spram čovjeka. Raditi za štićenike Udruge Kamenčići koja se skrbi o onima kojima svekolika pomoć treba, čast je svakome od nas sudionika. Ispunjena sam ljepotom Zlarina i unutar-njim mirom što mogu dio svog dara dati za ugodniji trenutak drugome. O svemu neka govore moje slike.

Bez sumnje, slažemo se sa slikaricom Krčmar, koja je u Parizu dostigla cijenu svojih slika od 7000 eura, iako bi i ostalih dvadesetak sudionika rekli isto, s nadom da će se još mnogi uključiti u ovakav vid darivanja, u vidu pomoći u onome što im je Bog nesebično darovao, u vidu osjeća-ja za humano djelovanje i rad. Neka ova kolonija bude novi kamenčić u zlarinsko-me mozaiku ljepote.

Fabijan Lovrić, Knin

PROjEKTI

Recikliramo i pomažemo Prikupljen novac upotrijebit će kao pomoć za sufinanciranje maturalnog putovanja, škole u prirodi i škole plivanja za socijalno ugrožene učenike

Na prijedlog ravnateljice Osnovne ško-le Andrije Kačića Miošića u Donjoj Voći, na prvoj sjednici Učiteljskog vijeća ove školske godine pokrenuli smo projekt za prikupljanje papira, plastičnih boca i bate-rija na dva reciklažna dvorišta u matičnoj i područnoj školi. Uslijedio je dogovor s tvrtkom Kartonaža o otkupu skupljenoga materijala, a ravnateljica će osigurati ku-tije za prikupljanje papirne ambalaže za svaki razredni odjel, tajništvo, zbornicu i uredske prostorije. Za učenike nižih razre-da pribavit će se koš s plastičnom vrećom, postaviti u svaki razredni odjel te će se u njega prikupljati plastična ambalaža.

Učenici viših razreda imat će držač za vreće s plastičnim bocama postavlje-ne na katu svake školske zgrade pa će odlagati boce samo na tom mjestu. Ra-zrednici će, pak, poticati učenike i njiho-ve roditelje da papir, baterije i plastične boce donose u školu. Pošto se sve kutije napune papirom, škola će pozvati Karto-naža iz Ivanca koja će vagati i otkupljivati papir za recikliranje. Prikupljen sredstva uplaćivat će se na žiroračun škole te ko-ristiti kao pomoć za sufinanciranje matu-ralnog putovanja, škole u prirodi i škole plivanja za socijalno ugrožene učenike.

Razrednici će preuzeti brigu o plastič-nim bocama na način da će učenici voditi evidenciju o broju prikupljenih boca na za-sebnom obrascu po mjesecima u kojima su ih prikupili kao i o sredstvima koja su za njih dobili. Prikupljena sredstva koristit će razredni odjel za sufinanciranje vlastitih troškova na izletu, zajedničko piće, slado-led i slične proizvode ili će se upotrijebiti za pomoć socijalno ugroženim učenicima pri sufinanciranju izleta, maturalnog puto-vanja, škole plivanja, škole u prirodi.

Plastične boce učenika nižih razreda odvozit će razrednici vodeći računa da se vreće isprazne kad se prikupi određen broj boca te da vrate staru vreću za po-novno prikupljanje. Plastične boce uče-nika viših razreda te baterije zbrinjavat će škola u voditeljica Područne škole u Gornjoj Voći, a školski majstor u Donjoj Voći. Dobiveni novac uplaćivat će na ži-ro-račun škole. O prikupljenim bocama vodit će se posebna evidencija na za-sebnom obrascu koji mora biti dostupan svim zainteresiranim učenicima. Jednom

u polugodištu, o projektu će se podnijeti izvješće Učiteljskom vijeću, Vijeću rodite-lja te Vijeću učenika.

Ciljevi su projekta u duhu novoga stra-teškog dokumenta hrvatskoga školstva Nacionalnog okvirnog kurikuluma da se kod učenika potiče ekološka svijest, odgovornost prema okolišu, solidarnost, socijalna osjetljivost i poduzetnički duh. Projekt će se u školi provoditi probno u ovoj školskoj godini, a daljnja nam je na-mjera pretvoriti ga u trajni projekt.

Rahela Blažević, Donja Voća

PUTOVANjA

Afrička pustolovina Drugoga dana na repertoar je došlo dugo očekivano jahanje deva

Novi svijet, novi kontinent, velike vrućine, nova kultura, arapska glazba, začinjena hrana, pustinja - sve su to asocijacije na taj divlji, afrički kontinent; na zemlju vječne zabave i bezbroj mogućnosti. Naravno, go-vorimo o Tunisu. Naime, svima vama koji još niste imali priliku posjetiti Tunis, želimo ispričati priču, što o toj zemlji, što o našem osmodnevnom provodu u njoj. Uzbuđeni, puni očekivanja i energije, svi maturanti sa svojim razrednicima i još nekim od profe-sora odletjeli su 2. rujna sa zagrebačkog aerodroma na svoje maturalno putovanje.

Već oko podneva po tuniskom vreme-nu sletjeli smo na naše odredište. Nakon smještanja u hotelu Prima Life Karavan u središtu grada Soussa, svi smo, željni osvježenja, otrčali na pjeskovitu plažu, udaljenu svega stotinjak metara od na-šega privremenog doma. Svaki idući dan našeg putovanja pomno je isplanirala Via agencija te Kompas. Tako smo već sljede-ći dan krenuli u najveću svjetsku pustinju, svima poznatu Saharu, čije ime na arap-skom i znači pustinja. U našu knjigu lije-pih uspomena zasigurno ćemo zapisati i adrenalinsku vožnju džipovima po pustinj-skim dinama. Putem smo zastali pogledati oazu Chebiku. Izvori života toga suhog područja upravo su ono što viđate samo u idilama. Pregršt palmi, slapova i vode raj su za oči i odmor za duh.

Drugoga dana naše suhe pustolovine na repertoar je došlo dugo očekivano ja-hanje deva, tih simpatičnih životinja karak-terističnih za ono podneblje. Komentari što učenika, što profesora, nakon dvosatne vožnje u karavanama, bili su samo pohval-ni, puni lijepih riječi i oduševljenja. Tako je jedan maturant poželio deve pospremiti u putnu torbu i dovesti ih u Hrvatsku. Nakon naporna, ali zaista dva prekrasna dana, vratili smo se u naš Souss, gdje smo preo-stale dane obilazili arapske znamenitosti. Od svega viđenoga izdvojili bismo ostatke Kartage te glavni grad Tunis.

Ostatak slobodnoga vremena iskoristili smo za kupnju. Pregršt simpatičnih, po-nekad i malo napornih trgovaca dočeka-lo nas je u starome gradu. Naime, svaki arapski grad ima svoje središte univerzal-nog imena - medina. Ona obiluje trgovi-nama u kojima možete kupiti sve što vam treba, od igle do lokomotive. U našim se vrećicama moglo pronaći također svega, od šiša, bongosa do pepeljara i različitih začina. S obzirom na to da će ovu pričicu pročitati vjerojatno i poneki budući ma-turant, bitno je napomenuti da je noćni život u ovoj izrazito liberalnoj musliman-skoj zemlji jako sličan, ako ne i bolji i življi nego europski. Nadam se da sam vam uspjela dočarati barem djelić naše velike afričke pustolovine. Ako nisam uspjela, to vam je razlog više da pođete na svoj putovanje preko Sredozemnog mora.

Doris Delač, Poreč

Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraće-nja, lektoriranja i redigiranja.