strategija oruzane borbe

7/21/2019 Strategija oruzane borbe

http://slidepdf.com/reader/full/strategija-oruzane-borbe 1/161

S AV E Z N I S E K R E TA R I J AT Z A N A R O D N U O D B R A N U

CENTAR ZA STRATEGIJSKA ISTRAŽIVANJA GŠ JNA

VOJNA TAJNAInterno

STRATEGIJAORUŽANE

BORBE

1983.



B i b l i o t e k a

PRAVILA I UDŽBENICIKNJIGA ČETIRI STOTINE ŠEZDESET TREĆA

štampa: VOJNA ŠTAMPARIJA BEOGRAD, Generala Zdanova

Na osnovi 61. 106. stav 1. točka 10. Zakona o općenarod-noj obrani (»Službeni list SFRJ«, br. 21/82), PredsjedništvoSocijalističke Federativne Republike Jugoslavije, na sjedniciodržanoj 6. travnja 1983. godine, usvojilo je

S T R AT E G I J U O R U Ž A N E B O R B E

u tekstu koji čini sastavni dio ovog akta.»Strategija oružane borbe« će se primjenjivati počevši od

dana donošenja.Sa »Strategijom oružane borbe«, kao osnovnim doktri

narnim dokumentom za pripremanje i vođenje oružane borbeu općenarodnomu obrambenom ratu, uskladit će se pravila,uputstva, nastavni i drugi materijali koji se odnose na pri-premanje i vođenje oružane borbe.

P R E D S J E D N I Š T V O

SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE

Broj: 362/125. IV 1983. godine

BeogradPREDSJEDNIKPetar Stambolić



UDK 355.43(497.1)

STRATEGIJA ORUŽANE BORBESTRATEGIJA ORUŽANE BORBE / Savezni sekretarijat za

narodnu odbranu, Centar za strategijska istraživanja GS JNA.— Beograd : SS NO, 1983 (B eogr ad : Vojna štampar ija ). — 320str. ; 21 cm. — (Biblioteka Pravila i udžbenici ; knj. 463). —

Vojna tajna. Interno. — Tiraž 5000 — Cena 350 din.

»Strategija oružane borbe« je osnovni doktrinarni dokumenat zapripremanje i vođenje oružane borbe u općenarodnom obrambe-nom ratu i daje osnovne stavove o: uzrocima i oblicima primje-ne sile u suvremenim uvjetima; općenarodnoj obrani i društve-noj samozaštiti; faktorima, principima, karakteristikama i ob-licima oružane borbe i načinu njenog vođenja; organizaciji ,namjeni, pripremi i načinu upotrebe oružanih snaga; pripremamaoružanih snaga i društva za oružanu borbu; vidovima, oblioima,sadržaju i obezbjeđenju borbenih dejstava u oružanoj borbi.Namijenjena je radnim ljudima i građanima SFRJ i svim dru-gim subjektima ONO i DSZ i ima usmjeravajuću i direktivnuulogu u pripremanju i vođenju oružane borbe.

»Socijalistička, samoupravna i nesvrstana Jugoslavijaima čvrste i trajne temelje, pouzdane oslonce svoje bu-dućnosti.

Snaga Jugoslavije je u herojstvu i čvrstini njenih narodai narodnosti, koji su se kalili kroz historiju i izdržali probuu najvećim iskušenjima velikog oslobodilačkog rata.

Snaga je u njihovom jedinstvu i svijesti da je to jedinstvo u današnjem svijetu — ti kome još sila nije ustuknula pred razumom — uslov ne samo prosperiteta, nego i gologopstanka.

Snaga je u idejama koje nas nadahnjuju i u ciljevima za

koje se borimo.Snaga je u radničkoj klasi i njenoj odlučujućoj ulozi u

društvu, u našim radnim ljudima koji, iako još nisu lišenimnogih teškoća i odricanja, svakog dana imaju sve više i

žive sve bolje.Snaga je u našoj mladoj generaciji koja je prigrlila te-

kovine revolucije kao svoje i koja zna da iza sebe ima duži period rada i života u slobodi i miru, nego ijedna prethodna generacija na ovom tlu.

Snaga je u socijalističkom samoupravnom sistemu kojinašem čovjeku obezbeđuje da slobodno i suvereno odlučujeo svom radu i njegovim rezultatima, koji ga štite od svakogoblika izrabljivanja i svakog vida nasilja, od svega što spu-tava svestrani razvoj slobodne ljudske ličnosti.

Snaga je u širokom frontu organizovanih socijalističkih snaga, sa Savezom komunista na čelu, avangardi ne samo poidejnom opredjeljenju i bogatom revolucionarnom iskustvuveć i po sposobnosti da osvjetljava puteve i perspektive da-ljeg razvitka.

5



StranaSubjekta općenarodne obrane i društvene samozaštite . . 42Snage općenarodne obrane 50Snage društvene samozaštiteRukovođenje općenarodnom obranom i društvenom samo ^zaštitomPRIPREME ZA OPĆENARODNU OBRANU I DRUŠTVENUSAMOZAŠTITU 6 0

OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆENARODNOGA OBRAMBENOGRATA 6 1

Glava III

OSNOVNI STAVOV I O ORUŽANOJ BORBI 65FAKTORI ORUŽANE BORBE 6 6

Ljudi — glavni faktor oružane borbe 67Materijalni faktor /°Prostor 1 1

VrijemeOSNOVNA OBILJEŽJA ORUŽAN E BORBE 79OSNOVNA NAČEL A RATN E VJEŠ TINE 86Stalno održavanje visokog stupnja borbene gotovosti . . 86Određivanje cilja |8Određivanje težišta °^Jedinstvo oružane borbe ^

Aktivnost i inicijativa 91Manevar ^Iznenađenje ^Osiguranje od iznenađenja 95

Ekonomija snaga v • • •Nametanje vlastitih oblika i načina vođenja oružane borbe

\i borbenih djelovanja • • 97Jedinstvo komandiranja i neprekidno sadejstvo i suradnja 98

Glava IV

ORUŽANE SNAGE SFRJ 1 0 1

NAMJENA I OSNO VNI ZADACI ORU ŽAN IH SNAGA . . 102Namjena i osnovni zadaci Jugoslavenske narodne armije 103Namjena i osnovni zadaci Teritorijalne obrane . . . . 109

8

StranaORGANIZA CIJA ORU ŽAN IH SNAGA 113Organizacija Jugoslavenske narodne armije 115Organizacija Teritorijalne obrane 123RUKOVOÐENJE I KOMANDIRANJE ORUŽANIM SNA-GAMA 125Osnovna načela rukovođenja i komandiranja . . . . 126Organizacija sistema rukovođenja i komandiranja . . . 129

Sadržaj i funkcioniranje sistema rukovođenja i komandi-ranja i . . . . 135MJESTO, ULOGA I ZADACI DRUŠTVENO POLITICKIHORGANIZ ACIJA U ORU ŽAN IM SNAGAM A 140Organizacija Saveza komunista 140Organizacija Saveza socijal ističke omladine 141Organizacija Saveza sindikata 142

Glava V

PRI PRE ME ZA ORUŽAN U BORBU 143BOR BEN A GOTOVO ST 144PLAN IRAN JE RAZVOJA I UPOTRE BE ORU ŽAN IH SNAGA 145MORALNO POLITICKE PRIP REME 148Pripreme stanovništva 149Pripreme oružanih snaga 150MOBILIZACIJA 152STRATEGIJSKI RAZVOJ ORUŽA NIH SNAGA . . . . 1 5 5OBU KA I ODGOJ 156Obuka i odgoj u oružanim snagama 157Obuka stanovništva za oružanu borbu 159MATERI JALNE I ZDRAVSTVEN E PRIP REME ZA ORU-ŽAN U BORBU 162Izvori materijalnog i zdravstvenog osiguranja . . . . 163Djelatnosti materijalnog i zdravstvenog osiguranja . . . 166

OSNOVE PRIPREMA I UREÐENJA TERITORIJA . . . 171

Glava VI VO ÐE NJ E OR UŽ AN E BO RB E 179OBLICI ORUŽANE BORBE U OPĆENARODNOMU OB-RAMB ENO M RATU 179

9



Strana

Frontalni oblik oružane borbe 182Kombinirani oblik oružane borbePartizanski oblik oružane borbe 1 8 8

OSNOVN I SADRŽAJI ORUŽAN E BOBRE 193Protuzračna obrana | 3Protuoklopna borbaProtudesantna borba

Protupješadijska borba J™Protuartiljerijsko raketna borbaPomorska obrana ^Protuelektronska borba 2™Diverzantska djelovanja 212Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja . . . 214Zaprečavanje 216 VIDOV I DJELOVANJA 220 Vidovi strategijskih djelovanja 221Ofenziva (strategijski napad) 221Defenziva (strategijska obrana) 226

Vidovi borbenih djelovanja 233Napad 235Obrana 250OBLICI BORB ENIH DJELOVANJA . 2 6 5Operacija 266Boj 285Borba • 288Samostalne masovne borbe i bojevi 290OSIGURANJE BOR BEN IH DJELOVANJA 291Moralno političko osiguranje 291Obavještajno osiguranje 296Sigurnosno osiguranje 299Inžinjerijsko osiguranje 301Protunuklearno, protukemijsko i protubiološko osiguranje 303Pozadinske osiguranje 305Hidrometeorološko i hidronavigacijsko osiguranje . . . 317

Maskiranje 318Borbeno osiguranje 320

U V O D

Strategija oružane borbe je teorija i .praksa pripremanjai vođenja oružane borbe kao cjeline u općenarodnom obrambenom ratu i najviša grana (ratne vješ tine. Temelji se na kon-cepciji i doktrini općenarodne obrane i društvene samozaštite, koje proizlaze iz socijalističkoga samoupravnog društve-nog uređenja, nesvrstane vanjske politike i iskustava narodnooslobodilačkog rata. Osnovni stavovi koncepcije sadržanisu u Ustavu SFRJ, Programu i kongresnim dokumentimaSKJ, Zakonu o općenarodnoj obrani i Smjernicama za ob-ranu SFRJ od agresije. Strategija oružane borbe se dosljednoizvodi iz njih i predstavlja njihovu primjenu i razradu u ob-lasti oružane borbe u općenarodnomu obrambenom ratu.

Strategija oružane borbe polazi od iskustava narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije, razvija se i usa- vršava u skladu s razvoj em socijalisti čkoga samoupravnogdruštvenog uređenja i materijalnim, znanstvenim i svim dru-gim mogućnostima jugoslavenskog diruštva. Na osnovi znan-stvenih spoznaja i suvremene vojne misli, a posebno Titove vojne misli i djela, vlastitih ratnih iskustava i ratnih iskustavadrugih naroda, analize vlastitih uvjeta i mogućnosti — strate-gija oružane borbe uopćava praksu, razvija i obogaćuje teo-riju. Ona daje osnove za odvraćanje agresije i za efikasnu ob-

ranu od svakog agresora i u svim uvjetima.Strategija oružane borbe izučava zakonitost i tendencije

oružane borbe, njezine faktore, principe i karakteristike, teo-rijske i praktične probleme iz oblasti priprema i vođenjaoružane borbe. Ona razmatra opće probleme rata sa stajalištapriprema i vođenja oružane borbe — najvažnijeg i odlueuju

2D12 0737

11



ćeg oblika suprotstavljanja agresoru, u dijalektičkoj vezi i jedinstvu s drugim obl icima općenarodnog otpora. Strategijadaje osnove operatici i taktici. Operatika izučava operacije, ataktika — bojeve i borbe. Relativna samostalnost operatike itaktike, kao grana ratne vještine, ispoljava se u stvaralačkompronalaženju i primjeni onih postupaka u borbenim djelova-njima koji su u skladu s postavljenim strategijskim ciljevimau oružanoj borbi, danim uvjetima i mogućnostima za njihovoostvarivanje.

»Strategija oružane borbe«, kao doktrinarni dokument,daje osnovne stavove o: uzrocima i oblicima primjene sile usuvremenim uvjetima; općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti; faktorima, načelima, karakteristikama i oblicimaoružane borbe i načinu njezina vođenja; organizaciji, namje-ni, pripremi i načinu upotrebe oružanih snaga; pripremamaoružanih snaga i društva za oružanu borbu; vidovima, oblici-ma, sadržaju i osiguranju borbenih djelovanja u oružanoj borbi.

Stavovi »Strategije oružane borbe« osiguravaju jedinstvo

pogleda o oružanoj borbi i doprinose njihovoj uspješnoj pri-mjeni u praksi. Oni su osnova za: praćenje doktrina mogućihagresora i razvoja njihovih oružanih snaga; organiziranje,razvoj i pripremanje naših oružanih snaga; uspješno vođenjeoružane borbe ; pr ipremu društva za oružanu borbu; organizi-ranje obuke i odgoja i izgradnju borbene gotovosti oružanihsnaga; izgradnju sistema rukovođenja i komandiranja oru-žanim snagama; usklađivanje oružane borbe i drugih oblikaopćenarodnog otpora; organiziranje materijalnog i zdravstve-nog osiguranja oružanih snaga; p ripremu i uređenje terito-rija za oružanu borbu.

Stavovi »Strategije oružane borbe« zasnivaju se na po-trebama i našim realnim mogućnostima. Oni treba da potičuna stvaralaštvo, inicijativu i odgovornost. U njima se ističepresudno značenje oslonca na vlastite snage i moralno političke vojnostrucne kvalitete ljudi u oružanoj borbi, kao osnov-ne činioce pobjede nad agresorom u svim mogućim vojnostrategijskim uvjetima.

12

»Strategija oružane borbe« namijenjena je radnim lju-dima i građanima Socijalističke Federativne Republike Jugo-slavije i svim drugim subjektima općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite i ima usmjeravajuću i direktivmu ulogu upripremanju i vođenju oružane borbe. Zadatak je radnih lju-di i građana, rukovodstava društveno političkih zajednica,društveno političkih organizacija, mjesnih zajednica, orga-nizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacijai zajednica i komandi, štabova i starješina oružanih snaga da,u skladu sa svojom ulogom i zadacima, ovladaju njezinim sa-držaj em i da je s tvaralački primjenjuju i razrađuju u praksi .



G L AVA I

U P O T R E B A S I L E U M E Ð U N A R O D N I M O D N O S I M A , V O J N O P O L I T I Č K I POLO ŽAJ SF RJ I U G R O Ž A V A N J E

N J E Z I N E S I G U R N O S T I

Suvremeno doba se karakterizira revolucionarnim pro-mjenama, epohalnim dostignućima ljudskog uma i stvarala-štva i dubokim društvenim, političkim i ekonomskim sup-rotnostima. Znanstveno tehnička i tehnološka revolucija stvo-rile su uvjete za brži razvoj proizvodnih snaga i ekonomskii društveni napredak čovječanstva. Istovremeno, proizvod-njom i gomilanjem konvencionalnog i nekonvencionalnogoružja čovječanstvo je dostiglo mogućnost vlastitog uniš-tenja.

Kriza kapitalizma se produbljuje i zaoštrava. Iz te krizenema izlaza starim putovima i sredstvima. Socijalizam jeprerastao u svjetski proces i nezadrživo jača. On se razvijaneravnomjerno, kroz proturječnosti, uz mnoge otpore, teš-koće, pa i oštre sukobe.

Ratovi, vojne intervencije, prijetnje, pritisci i drugi ob-lici upotrebe sile jesu realnost suvremenog svijeta. Nastavlja

se nadmetanje vojnih blokova i velikih sila u vezi s podjelomsvijeta na interesne sfere i za regionalnu d svjetsku domina-ciju, produbljuju se nepovjerenje i konfrontacija, ubrzava seutrka u naoružavanju. Time se zaoštrava međunarodna situ-acija, ugrožavaju se mir u svijetu, sloboda, nezavisnost i sa-mostalan razvoj miroljubivih zemalja, u prvom redu nesvr-stanih i zemalja u razvoju.

2D12 0739

15



U borbi za očuvanje mira i razoružanje, a protiv priti-saka i primjene sile u međunarodnim odnosima, sve miroljubive zemlje i progresivne snage ulažu velike napore. Ugro-žene zemlje su prisiljene jačati vlastite obrambene snage isposobnosti.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija u pr'vim je redovima borbe za očuvanje mira i za uspostavljanje

pravednijih političkih i ekonomskih odnosa u svijetu. Svoju vanjsku politiku i odnose s drugim zemljama ona zasniva namiroljubivoj aktivnoj koegzistenciji i na načelima nesvrsta-nosti. Dokle god bude postojala opasnost ugrožavanja njezi-ne slobode, nezavisnosti, integriteta, teritorijalne cjelokupno-sti i socijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja, Ju-goslavija će jačati svoju obrambeno zaštitau sposobnost. Ti-me jača svoj međunarodni položaj, odvraća agresora i stvarauvjete za slamanje eventualne agresije.

UPOTREBA SILE U MEÐUNARODNIM ODNOSIMA

Bit politike s pozicija sile i borba za njezino prevladavanje

Upotreba sile u međunarodnim odnosima uvjetovana jedruštvenim karakterom i političkim ciljevima onih državai snaga koje nastoje sredstvima nasilja, uključujući i oruža-nu agresiju, sačuvati i proširiti svoju dominaciju i stečeneunutrašnje i međunarodne pozicije.

Suprotnosti između razvijenih i nerazvijenih zemalja iregija stalna su opasnost za svjetski mir. Razvijene zemlje sečesto služe ekonomskim, političkim i vojnim pritiscima da

bi zadržale povlašćen položaj i nastavile iskorišćavanje ne-razvijenih i manje razvijenih zemalja. Etnički, vjerski, gra-nični i drugi problemi jesu, također, izvori kriza, sukoba iratova.

Neravnomjernost u privrednom razvoju zemalja i regi- ja zaoštrava društvene suprotnosti i dovodi do kriza u regio-nalnim i svjetskim razmjerima. Produbljivanje jaza izmeđuindustrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju postajestalan izvor društvenih kriza i ratnih sukoba.

16

Glavni nosioci politike s pozicija sile jesu snage kojeteže svjetskoj dominaciji. U ostvarivanju svojih agresivnihciljeva one koriste ekonomsku, političku i vojnu moć i raz-ličite oblike i načine prijetnji, pritisaka i ucjena. Usporednos tim povezuju se s reakcionarnim snagama u zemlji na koju

vrše pritisak, organiziraju pučeve, državne udare i subverziv-ne aktivnosti da bi oborile legalnu vladu i poredak li usposta- vile marionetski režim, i da bi proširil e svoj polit ički utjecaj,ekonomski eksploatirale zemlju i osigurale povoljnije vojnostrategijske pozicije.

Sukobljavanje interesa velikih sila izazvalo je nastanak vojno političkih blokova kao njihova sredstva za očuvanjepostojećih i stjecanje novih pozicija u svijetu. Blokovska po-dijeljenost usporava razvoj međunarodne zajednice, sprečavadruštveni progres, izaziva nove krize i sukobe, naročito u re-gijama koje blokovi tretiraju kao zone od vitalnoga ekonom-skog, političkog i vojnostrategijskog značenja. Miješanje uunutrašnje poslove dragih zemalja ugrožava nacionalnu ne-zavisnost, integritet, teritorijalnu cjelokupnost i društvenirazvoj suverenih država, poti če blokovsku konfrontaci ju i ug-rožava svjetski mir.

Vojno politički blokovi nosioci su utrke u naoružavanju,kojom stvaraju materijalnu osnovu politike s pozicija sile imilitarizacije. Militarizam i utrka u naoružavanju najveća suopasnost za svjetski mir.

U borbi za prevladavanje politike s pozicija sile u me-đunarodnim odnosima angažirane su mnogobrojne snagemira. Njihova međusobna aktivnost zasniva se na miroljubi-

voj i aktivnoj koegzistenciji i ravnopravnoj suradnji državai naroda, bez obzira na razlike u društvenim sistemima. Glav-ni nosilac takvih opredjeljenja i aktivnosti jest pokret nesvr-stanosti, koji daje veliki doprinos i poticaj borbi za mir•i demokratizaciju međunarodnih odnosa, za slobodu, nezavisnost i progres svih naroda i država. Nesvrstane zemlje sunosilac miroljubivog rješavanja međunarodnih problema. Ta-kvu aktivnost one ispoljavaju i u Organizaciji ujedinjenih na-roda, zalažući se za njezinu još veću afirmaciju i utjecaj umeđunarodnom životu.

Pokret nesvrstanosti okuplja većinu država u svijetu. Nje-gova politika nailazi na podršku sve većeg broja država, po

2D12 0740



litičkih pokreta i organizacija, pa i pojedinih zemalja kojese nalaze u blokovima. Breme kolonijalnog nasljeđa, složeniproblemi unutrašnjeg razvoja, neravnopravni ekonomski ipolitički odnosi i miješanje drugih u unutrašnja pitanja imeđusobne odnose nesvrstanih država izazivaju između poje-dinih nesvrstanih zemalja sporove i političke krize, koji po-nekad prerastaju u ratne sukobe.

Oblici upotrebe sile

Politika s pozicija sile primjenjuje se u svim domenamameđunarodnih odnosa, a najčešće se ispoljava kao specijalnirat, vojna intervencija i rat.

Specijalni rat

Specijalni rat je oblik agresije ikoji obuhvaća raznovrsnedestruktivne aktivnosti agresivnih sila u ideološkom, politič-kom, psihološko propagandnom, ekonomskom, vojnom, znan-stvenom, tehničko tehnološkom, kulturnom i drugim područ- jima društvenog života. Cilj specijalnog rata je poticanje iizazivanje političkih, ekonomskih, nacionalnih, etničkih, soci- jalnih i vojnih teškoća i kriza, kako bi se određena zemlja ilipokret destabilizirali i time doveli u zavisan položaj. U slo-ženim međunarodnim situacijama specijalni rat može bitineposredan uvod u oružanu agresiju. Njegovi oblici i načindjelovanja nastavljaju se i u toku rata.

Specijalni rat je, u prvom redu, usmjeren protiv nesvr-stanih zemalja, pokreta i politike nesvrstanosti, zemalja urazvoju, narodnooslobodilačkih, revolucionarnih i naprednihpokreta, te protiv država u kojima postoje krupni društveni

problemi i unutrašnje proturječnosti. Nosioci politike specijalnog rata teže zadržati postojeće ili steći nove pozicije isfere utjecaja, pogotovu u regijama koje su bogate energet-skim i sirovinskim izvorima ili imaju važan vojnostrategijski položaj s gledišta interesa veliki h sila i blokova. Speci-

jalni rat se vodi i između velikih sila i blokova, u okviru blokova i između pojedinih susjednih država. Sredstvima i

18

metodama specijalnog rata služe se i snage unutrašnjeg ne-prijatelja. One to čine, po pravilu, u sprezi s vanjskim ne-prijateljem.

Načini destruktivnih djelovanja raznovrsni su i složeni, azavise od neposrednih ciljeva koji se u određenim uvjetimažele postići. Najčešće se ispoljavaju kao psihološko propagandna aktivnost, subverzivna djelatnost, terorizam, eko-nomski i politički pritisak i vojna prijetnja.

Specijalni rat vode snage vanjskog i unutrašnjeg neprijatelja. Vanjske snage su državni i drugi specijalizirani or-gani i institucije, obavještajne službe, posebne grupe i jedi-nice oružanih snaga, organi i institucije za psihološko propagandnu aktivnost i neprijateljski raspoložena emigracija.Unutrašnje snage su protivnici postojećega društvenog ure-đenja, usko povezani sa snagama vanjskog neprijatelja. Onese organiziraju i koriste kao .politička opozicija, agentura,subverzivne, terorističke i druge grupe i organizacije.

Borba protiv takvog oblika primjene sile u međunarod-nim odnosima jedan je od bitnih zadataka svih miroljubivihsnaga u svijetu, posebno nesvrstanih zemalja, radi očuvanja

vlastit e slobode, nezavisnosti, teritorijalnog integritet a, po-

litičke i ekonomske stabilnosti i društvenog uređenja.

Vojna intervencija

Vojna intervencija je oblik agresije u kojoj jedna ili vi-še država upućuju dijelove svojih oružanih snaga na terito-rij druge države. Cilj vojne intervencije jest sačuvati ili obo-riti vladu i društveno uređenje u nekoj zemlji, bez oružanogsukoba širih razmjera, a u interesu intervencionističke sile.

Vojna intervencija se najčešće primjenjuje na područjimakoja imaju političko, ekonomsko i vojno značenje u nadme-tanju velikih sila i blokova za regionalnu i svjetsku domina-

ciju. Ona se primjenjuje i unutar blokova da bi se u poje-dinim državama članicama spriječili društveni procesi koje vodeća sila u bloku ili druge članice procjenjuju kao destabilizirajuće za dane blokovske grupacije. Velike sile ostvarujusvoje ciljeve i posrednim vojnim intervencijama — angaži-ranjem dijelova oružanih snaga savezničkih ili prijateljskihdržava.

2D12 0741



Vojnu i ntervenciju pokušavaju opravdati ideološkim, po-litičkim, ekonomskim, vojnostrategijskim i drugim razlozi-ma. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija osuđu- je sva'ku vojnu intervenciju, bez obzira na to tko je i gdjepoduzima i kojim je razlozima opravdava. Svaka vojna intervencija je oružana agresija proti v suverenih država i na-roda.

Rat

Rat je sukob država, vojno političkih saveza, klasa ilidrugih društvenih grupa, u kojem se masovno i organiziranoprimjenjuje oružano nasilje i vodi oružana borba, uz isto-

vremeno vođenje borbe u svim područji ma društ venog životaradi ostvarenja određenih političkih, ekonomskih i drugihciljeva. U suvremenim međunarodnim odnosima rat poduzi-maju, na jednoj strani, agresivne sile za ostvarivanje svoj ihosvajačkih ciljeva, a na drugoj strani, porobljeni narodi ioslobodilački pokreti radi realiziranja svojih nacionalnooslo bodiilačkih i revolucionarnih ciljeva. Unutrašnje društvenekrize i sukobi mogu prerasti u ratove.

Ratovi se razvrstavaju prema različ itim krite riji ma: dru-štvenom karakteru i ciljevima, veličini zahvaćenog prostora,

broju država koje u njemu sudjeluju i vrstama oružja kojeupotrebljavaju.

Zavisno od društvenog karaktera i ciljeva zaraćenih stra-na, ratovi mogu biti osvajački, obrambeni i narodnooslobodilački. Oni se, u biti, svode na dvije osnovne kategorije:pravedne i nepravedne ratove. Zavisno od karaktera društve-nih snaga koje ih vode i ciljeva kojima teže, ratovi mogu

biti revolucionarni il i kontrarevolucionarni. Socijalisti čka Fe-derativna Republika Jugoslavija osuđuje osvajačke i kontrarevolucionarne ratove, a priznaje opravdanost obrambenih,

narodnooslobodilačkih i revolucionarnih ratova.Osvajački rat je vrsta rata u kojem jedna ili više država

nastoje oružanom borbom potčiniti drugu državu ili više dr-žava i uspostavljanjem okupacije, marionetskog režima ilianeksijom ostvariti svoje interese. Osvajački ratovi se voderadi održavanja preostalih kolonijalnih posjeda i stjecanja iočuvanja neokolonijalnih pozicija, uspostavljanja i održava-nja marionetskih režima, obrane postojećih i osvajanja no

20

vih sfera utjecaja, stjecanja povoljni h vojnostrategijski h po-zicija, osvajanja izvora energetskih sirovina i prirodnih bo-gatstava i drugih interesa.

Osvajački ratovi ugrožavaju svjetski mir, usporavaju dru-štveni napredak i najveća su opasnost za nezavisnost i sa-mostalan razvoj država i naroda. U uvjetima blokovske po-dijeljenosti i postojanja nuklearnog i drugog oružja za ma-sovno uništavanje i razaranje, osvajački ratovi ugrožavajui osnove društvenoga, biološkog i ekološkog opstanka čovje-čanstva.

Obrambeni rat je vrsta rata u kojem se jedna ili višedržava suprotstavljaju agresoru oružanom borbom i drugimoblicima borbe i otpora radi obrane nezavisnosti, teritorijal-nog integriteta i ustavnog poretka. Povelja Ujedinjenih na-roda priznaje pravo svakoj zemlji na obrambeni rat. Odluč-nost, organiziranost i spremnost države i naroda na obrambeni rat doprinose odvraćanju agresora i osujećuju njegoveosvajačke ciljeve ratom. Time se, u isto vrijeme, zadobivapolitička, moralna i materijalna podrška i pomoć miroljubi-

vih zemalja i progres ivnih snaga u svijetu.

Narodnooslobodilački rat je vrsta rata u kojem narodoružanom borbom i drugim oblicima borbe i otpora osloba-đa zemlju od kolonizatora, okupatora i marionetskih režima.Neotuđivo je pravo svakog naroda da se svim raspoloživimsredstvima bori za svoju nacionalnu slobodu, nezavisnost idruštveno uređenje koje mu odgovara. Mnogi narodnooslo-

bodilački ratovi su, po društvenoj bit i i ciljevima, istovreme-no i socijalne revolucije, i uživaju podršku i pomoć progre-sivnih i miroljubivih zemalja i organizacija.

S obzirom na veličinu prostora i broj zaraćenih državaratovi mogu biti lokalni, regionalni i svjetski, a prema sred-stvima koja se u njima upotrebljavaju — konvencionalni inuklearni.

Lokalni rat je vrsta rata u kojem se ratna djelovanja izvode na relat ivno malom prostoru. Objekat agresije je najče-šće jedna država, a agresor jedna ili više država. Lokalni rat

je i unutrašnji oružani sukob u jednoj državi u koj i se moguuključiti jedna ili više drugih država radi svojih interesa.Intenzitet i trajanje ratnih djelovanja te način upotrebe oru-žanih snaga u lokalnom ratu zavise od ciljeva i doktrina zara

21



ćenih strana. Lokalni ratovi se vode prvenstveno konvencio-nalnim oružjem, uz povremenu upotrebu kemijskih borbenihsredstava i moguću upotrebu taktičkoga nuklearnog oružja.

Lokalnom ratu, najčešće, prethode prijetnje i pritiscisnagama i sredstvima specijalnog rata. Ne treba isključiti nimogućnost prethodnog pokušaja vojne intervencije. Lokalniratovi su najčešće vođeni protiv novooslobođenih država ili

oslobodilačkih pokreta, u regijama nesvrstanih zemalja i ze-malja u razvoju. Lokalne ratove između susjednih državačesto potiču i izazivaju druge države i snage radi ostvarenjasvojih političkih, ekonomskih i vojnih interesa. Vojni blokovii velike sile angažiraju se u lokalnim ratovima i isporukamanaoružanja i ratne opreme, slanjem vojnih instruktora iupotrebom dijela oružanih snaga savezničkih i prijateljskihdržava. Sudjelovanje oružanih snaga velikih sila i blokova ulokalnom ratu uvijek je prijetnja njegova proširivanja u re-gionalni ili svjetski rat.

Regionalni rat je vrsta rata u kojem sudjeluje više državai koji se vodi ma većem geografskom prostoru. Objekat agre-sije su dvije ili više država, a agresor može biti jedna ili

više država. S ob zirom na odnose između vojnih blokova, netreba isključiti ni mogućnost izbijanja regionalnog rata ukojem bi sudjelovale oružane snage velikih sila. U takvomratu moguća je i upotreba taktičkoga nuklearnog oružja.

U uslovima sve veće povezanosti interesa država, a po-sebno zbog stalne težnje i aktivnosti blokova i velikih silada učvrste ili prošire sfere svoga utjecaja, mogućnost izbijanja regionalnih ratova je veća, a tim je veća i opasnost zasvjetski mir. Do regionalnih ratova može doći u onim djelovima svijeta gdje se najčešće sukobljavaju vitalni ekonom-ski, politički i vojni interesi blokova i velikih sila i u onimregijama gdje , zbog različitih razloga, nisu riješena sva pita-nja između susjednih država. U postojećim međunarodnimodnosima regionalni ratovi su mogući u bilo kojem dijelusvijeta. U regionalni rat mogu biti uvučene i pojedine državemimo svoje volje.

Svjetski rat je vrsta rata u koj em bi sudjelovale oružanesnage velikih sila, blokovskih i drugih zemalja, vjerojatno uzupotrebu svih vrsta oružja i bez ikakvih ograničenja. Netreba isključiti ni mogućnost svjetskog rata u kojem bi se po

22

stupno upotrebljavalo nuklearno i drugo oružje za masovnouništenje i razaranje. Do svjetskog rata može doći proširiva-njem regionalnog i lokalnog rata ili neposrednim prerasta-njem opće političke krize u svjetski rat. U oba slučaja bimnoge države bile uvučene u ratni sukob mimo svoje volje.

Svjetski nuklearni rat mogao bi izbiti kad se bitno na-ruši ravnoteža supersila i blokova, pogrešno procjene namje-re i mogućnosti suprotne strane, zbog nepovoljne vojnostrategijske situacije na ratištu i gubljenja kontrole nad upotre-

bom snaga i sredstava u regionalnom ratu i zbog eventualnetehničke greške u raketno nuklearndm sistemima. Zbog poslje-dica koje bi nastale za čovječanstvo, uključujući i zemljekoje bi ga otpočele, svjetski nuklearni rat je manje vjeroja-tan. Međutim, takav rat se predviđa u doktrinama vodećihnuklearnih sila i blokova, i oni provode opsežne pripreme zanjegovo vođenje. Pripreme za vođenje nuklearnog rata isko-rištavaju se i kao vid ekonomskog slabljenja protivnika, pri-

jetnji, pritisaka, zastrašivanja, ucjena i kao vid nuklearnogodvraćanja.

VOJNOiPOLITIČKI POLOŽAJ SFRJ

Vojino politički položaj SFRJ sastavni je dio njezina me-đunarodnog položaja. On zavisi od više činilaca i uvjeta, odkojih su najvažniji: socijalisti čko samoupravno društvenouređenje, bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naroda i narodno-sti, nesvrstana vanjska politika, obrambeno aaštirna sposob-nost društva, geostrategijski položaj zemlje, međunarodna si-tuacija i ciljevi, planovi i mogućnosti snaga koje ugrožavajuJugoslaviju.

Vojno pdlitički položaj je podložan promjenama, što za-htijeva da se vojno politička situacija neprekidno prati, izu-čava i procjenjuje i pravovremeno poduzimaju odgovarajuće

obrambene i zaštitne mjere.

Socijalističko samoupravno društveno uređenje

Socijalističko samoupravno društveno uređenje osnovni je činilac stabilnosti vojno političkog položaja Jugoslavije.Ono omogućava svestran materijalni, društveni i kulturni

23



napredak svih radnih ljudi i građana, učvršćuje političko je-dinstvo i stabilnost društva, jača bratstvo i jedinstvo i zajed-ništvo naroda i narodnosti i povećava obrambenu snagu izaštitnu sposobnost zemlje. Socijalistički samoupravni dru-štveni sistem omogućuje da radni ljudi i građani organizira-

ju obrambene snage SFRJ i svih njezinih subjekata kao vla-stite snage, čime se izražava i klasna d revolucionarna bit op-

ćenarodne obrane i društvene samozaštite. Uspješan razvojsocijalističkoga samoupravnog uređenja i njegova političkai ekonomska stabilnost učvršćuju međunarodni ugled i vojno

politički položaj Jugoslavije.Jugoslavenski socijalistički samoupravni sistem specifi-

čan je izraz općih težnji progresivnih snaga u svijetu za izna-laženjem onih društvenih oblika i putova njihova ostvariva-nja koji odgovaraju konkretnim historijskim uvjetima i omo-gućuju progresivan društveni razvoj. Stoga je jugoslavenskodruštveno političko uređenje činilac i dio općeg progresa čo-

vječanstva.Naš socijalistički samoupravni sistem ne odgovara sna-

gama koje žele sačuvati prevladane društveno političke siste-me ili nametnuti svoje drugim narodima. Stoga je jugoslaven-ski dvuštveno politički sistem izložen djelovanju snaga spe-cijalnog rata čiji je cilj njegova destabilizacija i kompromita-cija u svijetu.

Daljnji razvoj socijali stičkih samoupravnih odnosa i nji-hova stvaralačka i dosljedna primjena u svim domenama dru-štvenog života još više će ojačati naš vojno politički položaj,suziti prostor za djelovanje vanjskih i unutrašnjih snaga spe-cijalnog rata i podići na još viši stupanj ukupne mogućnostinašega obrambeno zaštiinog sistema za odvraćanje i slama-nje svake agresije.

Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naroda i narodnostiJugoslavije

Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo, zasnovani na jednako-sti i ravnopravnosti, među najznačajnijim su tekovinama narodnooslobodilačkog rata i oružane revolucije naroda i na-rodnosti Jugoslavije. To je uvjet i garancija opstanka i us-pješnog razvoja socijalističke samoupravne Jugoslavije. Sna

24

ga općenarodne obrane i društvene samozaštite leži u brat-stvu i jedinstvu naših naroda i narodnosti i njihovu zajedni-štvu zasnovanom na socijalističkomu samoupravnom i fede-rativnom uređenju, koje je garancija ostvarenja njihovih po-sebnih i zajedničkih interesa.

U Jugoslaviji, kao višenacionalnoj zajednici, postoje na-slijeđene i novonastale razlike u društvenom i ekonomskom

razvoju njezinih republika i pokrajina, koje se razrješavajuudruženim naporima i dogovorom ravnopravnih naroda i na-rodnosti. Progresivne, društvene i ekonomske procese u raz-

voju svakog naroda i narodnosni, i SFRJ kao cjeline, prateodređene teškoće. Agresivne snage izvana, u sprezi s unutraš-njim neprijateljem, nastoje iskoristiti te teškoće radi slablje-nja međunacionalnih odnosa i narušavanja bratstva i jedin-stva i zajedništva, i tako ugroziti temelje slobode, nezavis-nosti, teritorijalne cjelokupnosti i Ustavom utvrđenoga so-cijalističkog samoupravnog društvenog uređenja.

Bratstvo i jedinstvo i zajedništvo naših naroda i narod-nosti neprekidno su objekat napada neprijatelja, pogotovuu vrijeme pogoršavanja međunarodne situacije i većih teško-

ća u unutrašnjem razvoju zemlje. Oni bi bili izloženi stalnim,intenzivnim i organiziranim napadima neposredno pred početaik eventualne agresije na Jugoslaviju i u toku nje. Stoga

je obaveza svih društvenih snaga da čuvaju i dalje učvršćuju bratstvo i jedi nstvo i zajedništvo naroda i narodnosti Jugo-slavije na osnovama ravnopravnosti naroda i narodnosti isocijalističkog samoupravljanja i da vode beskompromisnu

borbu proti v neprijatelj a koji nastoje ugroziti tu tekovinunarodnooslobodilačkog rata i revolucije, a time i obrambeno

zaštitnu sposobnos t zemlje . »Snaga Jugoslavije je u heroj -stvu i čvrstini njenih naroda i narodnosti . . . u njihovom je-dinstvu i svijesti da je to jedinstvo u današnjem svijetu —u kome još sila nije ustuknula pred razumom — uslov ne

samo prosperiteta, nego i golog opstanka« ((Tito).

Nesvrstana vanjska politika

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija vodi vanjsku politiku zasnovanu na Povelji OUN, aktivnoj miro-ljubivoj koegzistenciji i izvornim načelima politike i pokre

25



ta nesvrstanosti. Ona ima razvijenu suradnju i prijateljskeodnose sa gotovo svim državama svijeta, a posebno s nesvrs-tanim zemljama, što je bitna pretpostavka za ravnopravneodnose i solidarnost u ostvarivanju zajedničkih interesa. Ta-kva je vanjska politika bitan činilac stabilnosti vojno političkog položaja SFRJ i očuvanja njezine nezavisnosti, samostal-nosti i izvanblokovskog položaja. To omogućava njezinu dalj-

nju svestranu i uspješnu međunarodnu aktivnost u rješava-nju problema sigurnosti i mira u svijetu. Vanjska politika Jugoslavije nailazi na priznanje i pošto-

vanje najvećeg broja zemalja u svijetu. To jo j osigurava izu-zetno velik međunarodni ugled i stabilan vojno politička po-ložaj. Istovremeno, ona pozitivno utječe na (razvoj društveno

političkog sistema u zemlji i doprinosi jačanju općenarod-ne obrane i društvene samozaštite. Nesvrstana vanjska poli-tika SFRJ ne odgovara blokovskoj koncepciji odnosa međudržavama i politici s pozicija sile, jer se odlučno suprotstav-lja 'svakoj dominaciji u međunarodnim odnosima. Politiku blokovskih zemalja Jugoslavija ocjenjuje prema njihovimkonkretnim akcijama i postupcima »cijeneći da li ta politika

doprinosi miru, bezbjednosti i napretku u međunarodnimodnosima ili ne. To nije stav podjednake distance niti apriorističke osude« (Ti to ) . Zbog takve vanjske politike Jugosla- vija je često izložena raznim priti scima izvana, usmjerenimna to da se poljulja njezin međunarodni ugled, oteža i kom-promitira vanjska politika i oslabi vojno politički položaj.

Obrambeno zaštitna sposobnost društva

Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ omo-gućuju uspješno angažiranje svih snaga i potencijala dru-štva u borbi protiv specijalnog rata, u odvraćanju i slamanjusvake eventualne oružane agresije. Bitan činilac stabilnosti

vojno političkog položaja Jugoslavije jest njezino opredjelje-nje da u slučaju agresije vodi općenarodni obrambeni rat,u kojem je oružana borba koja se neprekidno vodi, zajednos drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora, odlučujućioblik suprotstavljanja agresoru.

26

Orijentacija na stalno jačanje ukupne obrambene i za-štitne sposobnosti zemlje i neprekidno osposobljavanje oru-žanih snaga i cijelog društva za općenarodni obrambeni rat— rezultat je čvrste uvjerenosti da se sigurnost Jugoslavijemože očuvati samo osloncem na vlastite snage. Općenarodnaobrana i društvena samozaštita garancija su sigurnosti Jugo-slavije, snažan oslonac njezinoj nesvrstanoj vanjskoj politici

d bitan elemenat zajedništva i daljnjeg uspješnog razvoja so-cijalističkoga samoupravnog društva. To je snažan i nezam- jenlj iv činilac stabilnosti zemlje i jačanja njezina vojno po-litičkog položaja. Potencijalne opasnosti i mogućnosti oruža-ne agresije na Jugoslaviju zahtijevaju daljnje jačanje opće-narodne obrane i društvene samozaštite.

Geostrategijski položaj

Geostrategijski položaj Jugoslavije opredijeljen je njezi-nim položajem u Evropi, južnoj Evropi, Sredozemlju i naBalkanu, te stanjem i odnosima na tom prostoru. Preko Ju-goslavije vode važni strategijski pravci iz Evrope k Bliskomi Srednjem istoku, srednjem i istočnom Sredozemlju, i ob-ratno. Važan elemenat njezina geostrategijskog položaja jesti to što ona razdvaja oružane snage Sjeveroatlantskog paktai Varšavskog ugovora na južnoevropskom vojištu. Preko nje-zina teritorija vode dva strategijska pravca južnoevropskog

vojišta: prv i iz Panonske nizije k Lombardij i i Jadranskommoru i obratno, a drugi iz Panonske nizije k Sredozemlju iobratno. Jadransko more ima strategijsko značenje za oru-žane snage koje se nalaze u Sredozemnom moru i na kopnu

jugois točne i južne Evrope .

Zbog takvoga geostrategijskog položaja ratna bi se dje-lovanja Širih razmjera na južnoevropskom vojištu teško mo-gla izvoditi a da ne zahvate i jugoslavenski prostor u cijelo-sti ili neke njegove dijelove. U određenoj vojnostrategijskojsituaciji takav geostrategijski položaj Jugoslavije može biti

jedan od razloga za oružanu agresiju.Strategijski položaj SFRJ u velikoj mjeri je uvjetovan

i vojno političkom situacijom u Sredozemlju. Na tom podru-čju postoje mnoga krizna i ratna žarišta i nalaze se jake po-morske, zrakoplovne i raketno nuklearne snage velikih sila.

27



Zategnuta situacija, krize i 'ratni sukobi u široj regiji Bliskogi Srednjeg istoka nepovoljno utječu na vojno pblitički polo-žaj Jugoslavije. Dobri i prijateljski odnosi SFRJ s gotovosvim zemljama Sredozemlja, Bliskog i Srednjeg istoka znat-no doprinose očuvanju mira u tim regijama, što istovremenoučvršćuje i njezin vojno politički položaj.

Jugoslavija ima središnji položaj na Balkanskom poluo-toku. Različite pretenzije prema Balkanu i pripadnosti ne-kih balkanskih država blokovima čine geostrategijski položajJugoslavije osjetljivim. Jugoslavija razvija obostrano korisnui plodnu suradnju s balkanskim državama gotovo u svimpodručjima društvenog života i zalaže se za miroljubiv i kon-struktivan način rješavanja otvorenih pitanja. Poštujući ne-zavisnost, integritet i teritorijalnu cjelokupnost svake zemlje,Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ne dopuštada se rna tko miješa u njezine unutrašnje poslove i da na bilokoji načn ugrožava njezin suverenitet, integritet, teritorijalnucjelokupnost i ustavni poredak.

Na geostrategijski položaj Jugoslavije utječu i njezina

veličina, oblik, reljef i druge geografske osobine teritorija. Sobzirom na mogućnosti suvremenih borbenih i tehničkih sre-dstava, jugoslavensko ratište je relativno maleno, ali u cije-losti nudi povoljne uvjete i mogućnosti za razvoj, manevar iupotrebu oružanih snaga, zaštitu ljudstva i materijalnih doba-ra, funkcioniranje društvenoipolitičkog i društveno ekonomskog sistema u ratnim uvjetima i vođenje dugotrajnoga opće-narodnog obrambenog rata. Geografsko topografske osobine

većeg dijela jugoslavenskog prostora — pretežno brdsko planinsko zemljište, ispresijecano rijekama i pošumljeno, kras irazvedenost morske obale — ograničavaju upotrebu teže rat-ne tehnike. Korišćenjem tim prirodnim osobinama i uređe-njem teritorija povećavaju se naše ukupne mogućnosti u vo-đenju oružane borbe, a ograničavaju ili neutraliziraju mo-gućnosti oružanih snaga agresora.

Ugrožavanje sigurnosti SFRJ

Sigurnost Jugoslavije može biti ugrožena specijalnim ra-tom i oružanom agresijom. Specijalni rat ima za cilj desta-

bilizaciju Jugoslavije i slabljenje njezine obrambene i zaštit-

ne sposobnosti. U određenim vojno političkim i vojnostrategijskim uvjetima specijalni rat bi mogao prerasti i u oružanuagresiju. Oružana agresija na SFRJ bila bi najteži oblik ug-rožavanja njezine slobode, nezavisnosti, integriteta, terito-rijalne cjelokupnosti i ustavnog poretka. Ona može biti ulokalnom, regionalnom i svjetskom ratu.

Krajnji cilj oružane agresije na Jugoslaviju bio bi ru-šenje socijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja, za-posjedanje teritorija SFRJ i političko i ekonomsko porob-ljavanje njezinih naroda i narodnosti. Zavisno od konkretnepolitičke i vojne situacije i neposrednih političkih i vojno

sfcrategijsbih interesa agresora, ciljevi agresije na SFRJ ulokalnom, regionalnom ili svjetskom ratu mogu biti i: zauzi-manje onih dijelova teritorija SFRJ — i korišćenje njima —koji za agresora imaju važno vojnostrategijsko značenje, za-uzimanje aerodroma, pojedinih otoka, luka, dijelova obale,komunikacijskih pravaca i desantnih prostorija operativnogi strategijskog značenja za vođenje oružane borbe na terito-riju susjednih država ili u široj regiji Sredozemlja; stvara-nje kopnenih i zračnih koridora preko jugoslavenskog teri-torija i korišćenje njima radi transporta snaga i sredstava,djelovanja na objekte i oružane snage zemalja s kojima jeagresor u ratnom stanju, izvođenja vojnih intervencija, oču-

vanja postojećih i stvaranja novih vojnih baza na teritori jama drugih država Sredozemlja; zauzimanje dijelova držav-nog teritorija radi stvaranja »nezavisnih država« i uspostav-ljanja marionetskih režima; zauzimanje i anektiranje dijelateritorija. Stoga oružana agresija na SFRJ može imati radi-kalan cilj ili ograničene ciljeve.

Svaka oružana agresija na SFRJ, bez obzira na cilj kojiagresor u danoj političkoj i vojnostrategijskoj situaciji želi

postići, izravno je uperena protiv slobode, nezavisnosti, suvereniteta, terit orijalne cjelokupnosti i socijalističkoga sa-moupravnog uređenja Jugoslavije. Stoga će SFRJ u slučajuagresije, bez obzira na njezin cilj i način ostvarenja, anga-žiranjem svih ljudskih i materijalnih mogućnosti u oružanoj borbi i drugim oblicima općenarodnog otpora nametnuti ag-resoru beskompromisan općenarodni obrambeni rat sve doslamanja agresije ili prisiljavanja agresora da odustane odsvojih ciljeva.

2829



UGROŽAVANJE SFRJ SPECIJALNIM RATOM

Jugoslavija je izložena aktivnostima snaga specijalnograta. Agresivne i druge reakcionarne snage izvana, u sprezis unutrašnjim neprijateljem, pokušavaju narušiti stabilnostsocijalističkoga samoupravnog sistema, kompromitirati me-đunarodni ugled i nesvrstanu vanjsku politiku i oslabiti obrambeno samozaštitnu sposobnost Jugoslavije. Aktivnost sna-ga specijalnog rata je intenzivnija kad su zaoštreni međuna-rodni odnosi, posebno u Evropi i Sredozemlju, te u vrijemeunutrašnjih teškoća u Jugoslaviji.

Objekti napada snaga specijalnog rata jesu: politika i jedinstvo SKJ, socijalističko samoupravljanje, nezavisnost, in-tegritet i teritorijalna cjelokupnost zemlje, bratstvo i jedin-stvo i zajedništvo naroda i narodnosti, nesvrstana vanjskapolitika, uloga i aktivnost zemlje u pokretu nesvrstanosti injezin međunarodni položaj, ekonomski sistem i politika, op-ćenarodna obrana i društvena samozaštita, radnici na pri-

vremenom radu u inozemstvu i javni, privredni , kulturni idrugi objekti od širega društvenog značenja.

Specijalni rat protiv Jugoslavije vode snage koje imajupolitičke, ekonomske, vojne ili teritorijalne pretenzije, u najtješnjoj sprezi s unutrašnjim neprijatel jem našega socijalist i-čkog samoupravnog sistema. Zato se neposredno angažirajustrane obavještajne službe, profašističke, antikomunističke idruge reakcionarne organizacije i institucije u inozemstvu.Neprijateljska emigracija stvara političke organizacije u ino-zemstvu 1, naoružava i obučava terorističke i subverzivne gru-pe i vodi psihološko propagandnu aktivnost. Te snage seregrutiraju iz redova neprijatelja našega društveno političkog uređenja, kriminalaca i drugih deklasiranih elemenatakoji su izdali i napustili zemlju i stavili se u službu neprija-telja socijalističke samoupravne Jugoslavije. Nosioci speci-

jalnog rata pokušavaju za svoje cljeve pridobiti i pojedinegrađane na privremenom radu u inozemstvu, koji su zbogtoga izloženi raznim oblicima pritisaka, prijetnji i ucjena.

U specijalnom ratu angažiraju se, na razne načine, i ne-prijateljski elementi i grupe u zemlji. To su ostaci klasnogneprijatelja, nacionalističke, iredentističke, unitarističke, birokratsko etatističke, liberalističke, klerikalne i druge kon

30

trarevolucionarne i reakcionarne snage. Bez obzira na njihovu različitu ideološku i politi čku orijentaciju, snage unutraš-njeg neprijatelja se ujedinjuju, pokušavaju se organiziratikao opozicija, kako bi, uz pomoć i podršku iz inozemstva,otežale ili onemogućile uspješan razvoj Jugoslavije i takoostvarile svoje reakcionarne ciljeve.

Specijalni rat protiv SFRJ obuhvaća psihološko propa

gandna djelovanja, političke, ekonomske i vojne pritiske,obavještajnu aktivnost, terorističke akcije i druga subverziv-na djelovanja, pokušaje stvaranja ilegalnih političkih i tero-rističkih organizacija i grupa, pokušaje izazivanja i poticanjakriznih situacija u zemlji i stvaranja uvjeta za oružanu agre-siju izvana.

Borba protiv nosilaca specijalnog rata stalan je zadataksvih društvenih snaga. Uspjeh te borbe zavisi, prije svega,od razvoja socijalističkih samoupravnih društvenih odnosa,učvršćenja bratstva i jedinstva i zajedništva naroda i narod-nosti, dosljednog provođenja politike privrednog razvoja iekonomske stabilnosti, jačanja općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite, međunarodnog ugleda i vojno političkog

položaja Jugoslavije. Idejno politička opredijeljenost, moralno politička svijest i spremnost radnih ljudi i građana, naro-da i narodnosti SFRJ da brane i štite svoju slobodu, nezavi-snost, integritet, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak— osnovna su garancija onemogućivanja ostvarivanja ciljevaspecijalnog rata.

Bitan činilac u borbi protiv snaga specijalnog rata jestsveobuhvatna d efikasno organizirana društvena samozaštita.U okvi ru jedinstvenoga obrambeno zašti tnog si stema SFRJsnage općenarodne obrane angažiraju se zajedno sa snaga-ma društvene samozaštite u izvanrednim situacijama i u slu-čaju povećane opasnosti za zemlju. Sudjelovanjem u borbiprotiv snaga specijalnog rata oružane snage izvršavaju i od-ređene zadatke društvene samozaštite.

Ugrožavanje SFRJ oružanom agresijom

Oružanoj agresiji na SFRJ prethodili bi, po pravilu, du-lje ili 'kraće razdoblje zaoštravanja političkih i vojnih od-nosa i intenzivnija primjena mjera i aktivnosti specijalnog

31



rata. Agresija bi mogla početi i bez neposredne prijetnje ra-tom, uz primjenu raznih mjera dezinformacija, radi postiza-nja strategijskog iznenađenja. Da hi se spriječilo strategijskoiznenađenje, potrebno je redovno pratiti i procjenjivati vanjsko političku i sigurnosnu situaciju i održavati visoku bor-

benu gotovost oružanih snaga i spremnost društva za obranu.Po društvenom karakteru i političkim ciljevima svaka

agresija na SFRJ imala bi osvajački, porobljivački i kontra

revolucionarni karakter. Nasuprot tome, Jugoslavija bi vodi-la općenarodni, obrambeni, pravedni i revolucionarni rat. To bi bio rat za obranu nezavisnosti, integr iteta i teritorijalnecjelokupnosti zemlje, za očuvanje tekovina socijalističke re-

volucije i sistema socijalisti čkog samoupravljanja. To bi bio beskompromisan rat po odlučnosti radnih ljudi i građana,naroda i narodnosti Jugoslavije da ga vode do pobjedonos-nog završetka, bez obzira na vojnostrategijske i druge uvjete.

Agresija na SFRJ u lokalnom ratu razumijeva oružaninapad jedne države ili više država radi ostvarivanja svojihagresivnih ciljeva. U lokalnom ratu agresor bi, po pravilu,izbjegavao proširenje oružanog sukoba na druge zemlje, po-sebno one iz suprotnog bloka.

Agresor bi nastojao brzi m operacij ama oružanih snagaa aktivnostima snaga specijalnog rata što prije ostvariti plani-rane političke i vojne ciljeve. Da bi to postigao, on će težitida ostvari strategijsko iznenađenje. Zavisno od ciljeva, ag-resija bi mogla početi samo snagama mirnodopskog ešalonaili nakon izvršene mobilizacije i razvoja potrebnog kontin-genta oružanih snaga, uz kraće ili dulje političke pritiske,zaoštravanje odnosa i ekonomsko iscrpljivanje Jugoslavije.

Sastav, jačina i način upotrebe oružanih snaga anga-žiranih u agresiji na SFRJ zavisila bi od neposrednih ciljevakoje agresor želi ostvariti u određenoj vojno političkoj i vojnostrategijskoj situaciji.

Ukoliko bi agresor pokušao ovladati pojedinim dijelovima jugoslavenskog prostora radi njihova iskorišćenja Hianektiranja, treba očeki vati angažiranje njegovih jakih sna-ga, koje bi nastojale ostvariti taj cilj u što kraćem vremenu,shodno politici svršenog čina. Istodobno, na teritorijima ag-resorovih saveznika, a u blizini jugoslavenske granice, trebaočekivati koncentraciju jačih snaga, kako bi se vezali što

32

veći dijel ovi naših oružanih snaga na prost orima koji nisuzahvaćeni oružanom borbom. Oružane snage Jugoslavije su-protstavit će se takvoj agresiji frontaLnim oblikom oružane borbe radi što brže g slamanja agresije i prelaska u protuofanzivu, sa ciljem razbijanja oružanih snaga agresora i nji-hovog protjerivanja s jugoslavenskog prostora.

Ukoliko bi cilj bio zaposjedanje cijeloga jugoslavenskogteritorija i rušenje društvenog uređenja, u agresiji bi bile

angažirane jake oružane snage više zemalja. Nosilac napadana kopnu bile bi oklopnomehanizirane i desantne snage, čija bi djelovanja podržaval e snažna avijacija i artiljerijsko raketne jedinice. Istovremeno treba očekivati upotrebu većeg

broja jedini ca i sredstava za elektronska djelovanja i snagaza specijalna djelovanja u našoj pozadini.

Agresor će nastojati što prij e razbit i glavne grupacijenaših oružanih >snaga na cijeloj dubini rat išta i zaposjestipolitičke i ekonomske centre, ispresijecati državni teritorij,zaposjesti prometne i aerodromske čvorove, važnije otoke,klike i druge objekte operativnog i strategijskog značenja,što prije izolirati Jugoslaviju od ostalog svijeta a onemogu-ćiti joj kopnenu i pomorsku vezu s prijateljskim zemljama.

U skladu s razvojem operacija oklopnomehaniziranihsastava na fronti, agresor će na cijeloj dubini jugoslavenskogratišta upotrebljavati operativne i taktičke desante, uz po-dršku avijacije, borbenih helikoptera i artiljerijsko raketoih

jedinica.Udare avijacije treba očekivati od samog početka rata.

Njezina djelovanja bila bi usmjerena, prvenstveno, na one-sposobljavanje i neutraliziranje ratnog zrakoplovstva i protuzraone obrane, sprečavanje mobilizacije i razvoja oružanihsnaga SFRJ i prelaska društva na ratno stanje. Istovremeno

bi udari avijacije uslijedil i i po grupacijama kopnene vojskei po objektima od vitalnog značenja za obranu zemlje na ci-

je lom ratištu.Na jadranskomu pomorskom vojištu mogu, od samog

početka agresije, uslijediti intenzivna djelovanja pomorskih,zrakoplovnih, zračnodesantnih i specijalnih snaga agresora— radi postizanja prevlasti na moru, izolacije Jugoslavije smora, sprečavanja podrške ratne mornarice snagama kopne-ne vojske i Teritorijalne obrane na primorskom krilu i ote

2D12 0748



žavanja sadejstva jedinica kopnene vojske i Teritorijalne ob-rane s pomorskim snagama. Agresor bi, najvjerojatnije, izvo-dio brojne pomorsko zračne desante radi zaposjedanja važ-nijih otoka i dijelova obale i stvaranja operacijske i poza-dinske osnovice za daljnje djelovanje na jadranskomu po-morskom vojištu i u dubini kopnenog dijela ratišta.

U lokalnom ratu protiv Jugoslavije agresor bi, najvjerojatnije u početku, upotrebljavao samo konvencionalna borbena sredstva i, eventualno, kemijsko oružje. U daljnjem to-ku rata moguća je d upotreba nuklearnoga taktičkog oružja,naročito kada bi se agresor našao pred većim teškoćama iliako bi procijenio da je to u skladu s razvojem vojno političke i strategijske situacije regionalnih i širih razmjera.

Agresija na SFRJ u regionalnom ratu mogla bi nastupitiproširenjem lokalnog rata na šire područje Balkana i južnoevropskog vojišta, istovremenom agresijom na dvije državeili više država te regije i sukobom oružanih snaga blokova na

južnoevropskom vojištu i u širem bazenu Sredozemlja. S ob-zirom na stalno sukobljavanje interesa vojnih blokova na

južnoevropskom vojištu, Sredozemlju i Bliskom istoku, a i

na geostrategijsku povezanost zemalja te regije, izbijanje re-gionalnog rata na tom prostoru realna je opasnost.Ciljevi agresora, jačina i sastav njegovih snaga a način

vođenja oružane barbe na jugoslavenskom ratištu zavisili biod toga gdje je težište oružane borbe na regionalnom ratištu,odnosa snaga na jugoslavenskom ratištu, opće međunarodnesituacije i mogućnosti sukoba vojnih blokova na drugimpotencijalnim vojištima i ratištima, stupnja angažiranja oru-žanih snaga velikih sila, početnog razvoja vojnostirategijskesituacije na jugoslavenskom ratištu i šire. Ukoliko bi težišteoružane borbe bilo na teritoriju Jugoslavije, agresor bi na-stojao svojim glavnim snagama što prije razbiti naše oru-žane snage i sistem općenarodne obrane i društvene samo-zaštite i ovladati najvažnijim 'dijelovima jugoslavenskog pro-stora i iskoristiti ga za postizanje regionalnih ciljeva u dalj-njem toku rata.

U regionalnom ratu veća je vjerojatnoća upotrebe ke-mijskog i nuklearnog oružja.

U regionalnom ratu može se ostvariti suradnja i sadejstvo oružanih snaga Jugoslavije i prijateljskih zemalja. Bor

34

bena djelovanja oružanih snaga prijateljskih zemalja po sna-gama i sredstvima na drugim prostorima, posebno na teri-toriju agresora, posredno bi utjecala i na tok oružane bor-

be na jugoslavenskom ratištu. Materijalna pomoć prijatelj-skih zemalja prvenstveno bi zavisila od rezultata naše oruža-ne borbe i općenarodnoga obrambenog rata u cijelosti. Uregionalnom ratu je od velikoga strategijskog značenja kop-nena i pomorska veza s prijateljskim zemljama.

Agresija na SFRJ u svjetskom ratu mogla bi uslijeditina početku ili u toku rata — radi zaposjedanja dijela ili cje-line njezina prostora i korišćenja njime kao osnovicom agre-sora za izvođenje ratnih djelovanja širih razmjera. U skla-du sa svojim društvenim uređenjem i nesvrstanom vanjskompolitikom Jugoslavija bi sudjelovala u svjetskom ratu samoako bi na nju bila izvršena agresija. Ona će, prema tome, vo-diti općenarodni obrambeni rat s istim ciljevima kao i u lo-kalnom i regionalnom ratu.

Obilježja ratnih djelovanja na jugoslavenskom prostoruu svjetskom ratu zavisila bi od ciljeva agresora i sukobljenih

vojnih saveza, težišta ratnih djelovanja, značenja jugoslaven-skog prostora za agresora, jačine i sastava snaga koje bi onmogao angažirati na ratištu u određenom periodu rata, vrsteupotrijebljenog oružja, razmjera uništavanja ljudstva i materijalno tehničkih sredstava.

U svjetskom ratu agresor bi i na jugoslavenskom ratištu vjerojatno upotrebio kemijsko, nuklearno, biološko i geo-fizičko oružje. U takvim uvjetima posebno bi značenje imaloprotunuklearno, protukemijsko d protubiološko osiguranje,svestrane mjere zaštite oružanih snaga i stanovništva i po-duzimanje svih drugih mjera za preživljavanje i očuvanjekontinuiteta oružane borbe i drugih oblika borbe i općena-rodnog otpora u skladu s vojmostrategijskim i drugim uvje-tima na jugoslavenskom prostoru.

3



G L AVA I I

O P Ć E N A R O D N A O B R A N A I D R U Š T V E N AS A M O Z A Š T I TA

Radni ljudi i građani, narodi i narodnosti SFRJ organizi-raju i izgrađuju obranu i zaštitu na idejnim osnovama Pro-grama SKJ, Ustava SFRJ, ustava socijalističkih republika isocijalističkih autonomnih pokrajina i drugih samoupravnihaikata svih 'subjekata društva.

Koncepcija općenarodne obrane i društvene samozaštite

izražava opredjeljenje radnih ljudi i građana, naroda i narod-nosti SFRJ da se svim raspoloživim snagama i sredstvima umiru, izvanrednim prilikama i ratu štite i brane od svih ob-lika vanjskog i unutrašnjeg ugrožavanja. Jačanje obrambenei samozaštitae sposobnosti zemlje istovremeno je sastavni diopolitike mira i borbe SFRJ za ravnopravne odnose i mirolju- bivu međunarodnu suradnju država i naroda.

DRUŠTVENA BIT KONCEPCIJE I DOKTRINEOPĆENARODNE OBRANE I DRUŠTVENE SAMOZAŠTITE

Koncepcija općenarodne obrane i društvene samozaštite jedinstvena je društveno politička i vojnostrategijska zami-sao o načinu organiziranja, pripremanja i funkcioniranja ju-goslavenskoga socijalističkog samoupravnog društva i svihnjegovih subjekata u obrani i zaštiti slobode, nezavisnosti,suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i Ustavom utvrđeno-ga socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja SFRJ,ravnopravnosti, bratstva i jedinstva i zajedništva njezinih na

37



roda i narodnosti. Tvorac (koncepcije općenarodne obrane idruštvene samozaštite jest Josip Broz Tito.

Opredjeljujući faktori koncepcije općenarodne obrane idruštvene samozaštite jesu: socijalistički samoupravni sis-tem; federativno uređenje; bratstvo i jedinstvo, ravnoprav-nost i zajedništvo naroda i narodnosti SFRJ; politika nesvr-stanosti; vojno politioki i geostrategijski položaj zemlje; de-mografske i materijalne mogućnosti; iskustva narodnooslo-

bodilačkog rata Jugoslavije; politika, ciljevi i vojna doktrinapotencijalnih agresora.

Koncepcijom općenarodne obrane i društvene samozaš-tite ostvaruje se marksistička ideja o naoružanom narodu u jugoslavenskim uvjetima. Ta je koncepcija izraz društvenohistorijskih uvjeta, iskustava narodnooslobodilačkog rata isocijalističke revolucije i dostignuća u ukupnom razvoju Ju-goslavije. »Naša današnja koncepcija općenarodne obranenije ništa drugo nego dosljedna i odlučna primjena tih ve-likih iskustava iz narodnooslobodilačkog rata u našim sadaš-njim uvjetima« (Tito).

Doktrina općenarodne obrane i društvene samozaštite jest sistem usvojenih, znanstveno zasnovanih stavova i opre-djeljenja o organiziranju, pripremi i aktivnostima društva zaobranu i zaštitu u miru, izvanrednim prilikama i u općena-rodnom obrambenom ratu. U njoj su konkretizirane opće za-misli i opredjeljenja koncepcije.

Koncepcija i doktrina općenarodne obrane i društvenesamozaštite daju cjelovit odgovor na bitna pitanja obrane izaštite SFRJ u miru, izvanrednim prilikama i u ratu. One supo cilju miroljubive, a po društveno političkom sadržaju ob-rambene. Kao izraz unutrašnje i vanjske politike SFRJ, kon-cepcija i doktrina općenarodne obrane i društvene samoza-štite u funkciji su odvraćanja agresora i organiziranja svih

društvenih snaga i potencijala za uspješno suprotstavljanjesvim oblicima agresije.Koncepcija i doktrina općenarodne obrane i društvene

samozaštite izražavaju obrambene i zaštitne ciljeve i intereseradničke klase, radnih ljudi i građana, naroda i narodnostiSFRJ. Na osnovi samoupravnih prava i dužnosti radnih ljudii građana, u Jugoslaviji se ostvaruje revolucionarni proces

38

podruštvljavanja obrane i zaštite kao dijela samoupravnihdruštvenih odnosa i stalne funkcije društveno političkog si-stema i svih njegovih subjekata. Društvena bit koncepcije idoktrine općenarodne Obrane i društvene samozaštite omogu-ćava da u obrani i samozaštiti budu obuhvaćene cjelokupnesnage i mogućnosti jugoslavenskog društva.

Savez komunista Jugoslavije ima historijsku i Ustavomutvrđenu društvenu i političku odgovornost i obavezu da raz-

vija društvenu svijest i osigurava povolj ne uvjete za angaži-ranje svih snaga društva u općenarodnoj obrani i društvenojsamozaštiti.

Organizirane socijalističke snage, sa Savezom komunistaJugoslavije na čelu, neprekidno se zalažu da općenarodna ob-rana i društvena samozaštita budu svijest i praksa radnih lju-di i građana SFRJ, njihovo neotuđivo i neprikosnoveno pra-

vo i dužnost, i redovna djelatnost svih subjekata socijalistič-koga samoupravnog društva.

OSNOVNI STAVOVI KONCEPCIJE I DOKTRINE

OPĆENARODNE OBRANE I DRUŠTVENE SAMOZAŠTITEStavovi koncepcije i doktrine općenarodne obrane i dru-

štvene saimozaštite imaju posebno društveno značenje i revo-lucionarni karakter, jer predstavljaju osnovna opredjeljenjai orijentaciju jugoslavenskoga socijalističkog samoupravnogdruštva, kao cjeline i svih njegovih subjekata, u oblasti ob-rane i samozaštite.

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija kao slo- bodna, nezavisna, socijalisti čka samoupravna i nesvrstanadržava i zajednica ravnopravnih naroda i narodnosti stoji nastajalištu da su mir u svijetu, ravnopravni međunarodni od-nosi i suradnja preduvjet napretka čovječanstva, razvoja so-

cijalizma kao svjetskog procesa i daljnje izgradnje jugoslavenskoga socijalis tičkog samoupravnog društva. Stoga je borba za mir, mirol jubi vu i aktivnu koegzistenciju i ravnoprav-nu suradnju među državama i narodima bitna komponenta

jugoslavenske vanjske polit ike.Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija prizna-

je opravdanim samo obrambene, oslobodilačke i revolucio

39



narne ratove koji se vode za očuvanje ili ostvarenje nezavi-snosti, slobode i progresa naroda i zemalja. Ona će, u slu-čaju oružane agresije, voditi isključivo općenarodni obrambeni rat.

Sooijalistička Federativna Republika Jugoslavija ne oz-načava unaprijed nijednu zemlju ili savez država kao agre-sore, niti usmjerava svoje obrambene napore posebno prema

bilo kojoj zemlji, već se priprema za obranu od bilo kojegagresora.

Obrana i zaštita SFRJ jesu neprikosnoveno i neotuđivosamoupravno pravo i obaveza radnih ljudi i građana, narodai narodnosti, socijalističkih republika, socijalističkih auto-nomnih pokrajina i svih drugih oblika samoupravnog i društveno političkog organiziranja — od mjesne zajednice i os-novne organizacije udruženog rada do federacije. Posebnodruštveno, političko, vojno i moralno značenje imaju odred-

be Ustava SFRJ prema kojima »nit ko nema pravo priznatiili potpisati kapitulaciju ni prihvatiti ili priznati okupacijuSFRJ ili njezina pojedi nog dijela; spriječit i građane SFRJda se bore protiv neprijatelja . . . «

U općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti odlu-čujuću ulogu ima čovjek. Socijalistička samoupravna svijesti visoki morali pojedinaca i kolektiva bitne su osobine i naše

bitne prednosti nad svakim agres orom. U izgradnji politi čkesvijesti i morala posebnu ulogu d društvenu odgovornost imaSKJ, kao vodeća idejno politička snaga svih organiziranihstruktura jugoslavenskoga socijalističkog samoupravnog dru-štva.

Općenarodna obrana i društvena samozaštita međusobnosu tijesno povezane funkcije socijalističkoga samoupravnogdruštva u kojem se ostvaruje proces podruštvljavanja obra-ne i zaštita. Radni ljudi i građani sudjeluju u općenarodnojobrani i društvenoj samozašti ti u skladu sa svoji m ustav-

nim pravima i obavezama. Oblici organiziranja, način anga-žiranja i pripreme svih snaga i mogućnosti društva osiguravaju efikasno funkcioniranje sistema općenarodne obrane idruštvene samozaštite u miru, izvanrednim prilikama i uopćenarodnom obrambenom ratu.

U općenarodnom obrambenom ratu Jugoslavija će se su-protstaviti agresoru svim mogućim oblicima borbe i opće

40

narodnog otpora, koji su međusobno uvjetovani i povezaniradi ostvarivanja jedinstvenog cilja. Glavni je i odlučujućioblik suprotstavljanja oružanoj agresiji oružana borba.

Oružane snage SFRJ osnovni su nosilac oružane borbei okosnica obrambeno zaštitnog sistema SFRJ. One su obliknaoružanog naroda, jedinstvena oružana sila svih naroda inarodnosti SFRJ sastavljena od Jugoslavenske narodne armije i Teritor ija lne obrane, ikoje i maju istu društveno političku bit i iste polit ičke i vojne cilj eve.

Oslonac na vlastite snage jest osnova za sva rješenja uorganiziranju i angažiranju svih društvenih subjekata, mate-rijalnih i drugih mogućnosti radi ostvarivanja ciljeva opće-narodne obrane i društvene samozaštite u miru, izvanrednimprilikama i ratu. Ta rješenja moraju biti u skladu s realnimljudskim, materijalnim, znanstvenim i drugim mogućnostimaJugoslavije.

Pripreme za obranu i zaštitu provode svi subjekti dru-štva shodno svojih pravima i obavezama, mjestu, ulozi i za-dacima u miru, izvanrednim prilikama i ratu. Pripreme sa-drže one aktivnosti kojima se osigurava furukcioniranje dru

štveno političkog i društveno dkonomskog sistema i uspješno vođenje djelovanja u svim uvjetima, na čit avom teri tori juSFRJ i u cijelom toku općenarodnoga obrambenog rata.

Suradnja i uzajamna pomoć SFRJ s drugim zemljama,narodima i naprednim pokretima zasnivaju se na ravnoprav-nosti, nezavisnosti i zajedničkim interesima u borbi za miri slobodu, a protiv politike s pozicija sile i pritisaka bilokoje vrste.

U općenarodnomu obrambenom ratu Socijalistička Fede-rativna Republika Jugoslavija će se pridržavati odredaba me-đunarodnoga ratnog prava i drugih međunarodnih obavezakoje proizlaze iz Povelje Organizacije ujedinjenih naroda.

Realizacija koncepcije općenarodne obrane i društvenesamozaštite doprinosi razvoju socijalističkoga samoupravnogdruštva, jačanju ravnopravnosti, bratstva i jedinstva, zajed-ništva i solidarnosti svih naroda i narodnosti i njihovih so-cijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajinai razvijanju jugoslavenskoga socijalističkog patriotizma.

41



SISTEM OPĆENARODNE OBRANE I DRUŠTVENESAMOZAŠTITE

Općenarodna obrana i društvena samozaštita u Socijali-stičkoj Federativnoj Republioi Jugoslaviji jedinstven je si-stem organiziranja, pripremanja i sudjelovanja federacije, so-cijalističkih republika, socijalističkih autonomnih pokrajina,općina i drugih društveno političkih zajednica, organizacija

udruženog rada, mjesnih zajednica, samoupravnih interesnihzajednica i drugih samoupravnih organizacija i zajednica,društveno političkih i drugih društvenih organizacija, radnihljudi i građana u odvraćanju i sprečavanju agresije i drugihopasnosti za zemlju, u oružanoj borbi i drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora i u izvršavanju drugih zadata-ka radi obrane i zaštite nezavisnosti, suvereniteta, teritorijal-ne cjelokupnosti i Ustavom SFRJ utvrđenoga društvenoguređenja.

Subjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite

Subjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite je-

su: radni ljudi i građani, narodi i narodnosti SFRJ, osnovnei druge organizacije udruženog rada, samoupravne interesnezajednice i radne zajednice, mjesne zajednice, društveno političke zajednice, društveno političke i druge društvene or-ganizacije i udruženja građana.

Radni Ijtldi i građani osnovni su i odlučujući subjektopćenarodne obrane i društvene samozaštite. Uloga radnihljudi i građana u političkom sistemu socijalističkog samoup-ravljanja opredjeljuje njihovu odlučujuću uilogu u općena-rodnoj obrani i društvenoj samozaštiti. U organiziranju, pri-premanju i ostvarivanju općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite radni ljudi i građani imaju pravo i dužnost da usamoupravnim organizacijama i zajednicama, društvenopolitičkim i drugim organizacijama i društveno političkim zajed-nicama odlučuju o pitanjima obrane i zaštite, utvrđuju pro-grame mjera i aktivnosti, donose odgovarajuće samoupravneakte i poduzimaju druge mjere i aktivnosti.

Radni ljudi i građani imaju neotuđivo pravo i dužnostda se organiziraju i sudjeluju u organiziranju, pripremanju i

42

ostvarivanju općenarodne obrane i društvene samozaštite; dase obučavaju za obranu i zaštitu i za izvršavanje zadataka uratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvan-redni m prilikama; da sudjeluju u oružanoj borb i i drugi moblicima borbe i općenar odnog otpora; da sudjeluju u zašti-ti i spašavanju stanovništva i materijalnih dobara od ratnihrazaranja i drugih opasnosti, i da izvršavaju druge zadatkeobrane i zaštite.

Svoju ulogu u obrani i zaštiti zemlje radni ljudi i gra-đani ostvaruju u osnovnim i drugim organizacijama udruže-nog rada, samoupravnim interesnim zajednicama i radnimzajednicama, mjesnim zajednicama, društvenonpolitičkim za-

jednicama, društveno polit ičkim i drugim društvenim orga-nizacijama i udruženjima građana i u posebnim snagamaopćenarodne obrane i društvene samozaštite.

Radni ljudi i građani neposredno realiziraju svoju uloguu općenarodnoj obrani ostvarivanjem svojih osnovnih pravai dužnosti: izvršavanjem vojne obaveze, sudjelovanjem u civilnoj zaštiti i službi osmatranja i obavještavanja, izvršava-njem radne obaveze i materijalne obaveze i obaveze obučava-nja za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu.

Radni ljudi i građani ostvaruju obrambeno zaštitne funk-cije na osnovi svojih ustavnih prava i obaveza i spoznaje vla-stite uloge i odgovornosti za obranu i zaštitu zemlje. Budućida će čovjek u ratu izvršavati zadatke u vrlo složenim bor-

beni m i drugi m uvjet ima i biti izložen vel iki m psihičkim ifizičkim naporima, povećava se značenje morala, stručne obučenosti, psihičke i fizičke izdržljivosti, povjerenja u vlastitesnage, motiva za borbu i uvjerenost u mogućnost pobjedenad svakim agresorom.

Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice i radne zajednice osnovni su subjekti našega društveno ekonomsikog sistema, u ikojima radni ljudi i građani pro-

izvode materija lna dobra i ostvaruju najveći broj svojihsamoupravnih prava. Time je opredijeljeno njihovo mjestoi uloga u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti.

Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice i radne zajednice pripremaju se za nastavljanje radau ratnim uvjetima, sudjelovanje u oružanoj borbi , razvoj ifunkcioniranje civilne zaštite i službe osmatranja i obavješ

43



tavanja. Normativno reguliraju djelatnost kojom se utvrđu- ju uloga i odgovornost njihovih organa i radnih ljudi u obra-ni i zaštiti, osposobljavaju kadrove za funkcije u ratu i obu-čavaju svoje ljudstvo za općenarodnu obranu i društvenusamozaštitu. Svaka organizacija udruženog rada donosa planza obranu i plan za izvanredne prilike.

Pripreme organizacija udruženog rada za općenarodnuobranu i društvenu samozaštitu usmjeravaju društveno poli-tičke zajednice. Socijalističke republike i socijalističke auto-nomne pokrajine usmjeravaju obrambene i samozaštitne pri-preme onih organizacija udruženog rada čija je djelatnostod posebnog značenja za obranu i zaštitu tih društveno političkih zajednica. Federacija usmjerava obrambene i samoza-štitne pripreme, te rad u ratu, onih organizacija udruženograda Ikoje proizvode i obavljaju promet naoružanja i vojneopreme.

Samoupravne interesne zajednice organiziraju i potičusuradnju organizacija udruženog rada i drugih samoupravnihorganizacija i zajednica u oblastima za koje su te zajedniceosnovane i samoupravnim sporazumijevanjem i društvenimdogovaranjem usklađuju zajedničke interese i razvijaju dru-ge aktivnosti u području općenarodne obrane i društvenesamozaštite i donose plan obrane i plan za druge izvanredneprilike.

Radni ljudi u radnim zajednicama organiziraju i ostva-ruju pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozašti-tu te za rad u ratnim uvjetima, osiguravaju sredstva za po-trebe obrane i zaštite i izvršavaju druge zadatke i posloveopćenarodne obrane i društvene samozaštite na osnovi pla-nova i programa organizacija i zajednica i organa za kojeobavljaju poslove i svojih odluka i planova, u skladu sa za-konom, odlukama i planovima društveno političkih zajednicai prirodom poslova koje obavljaju.

Mjesne zajednice organiziraju i provode pripreme u ob-lasti općenarodne obrane i društvene samozaštite; organizi-raju i pripremaju Teritorijalnu obranu i vrše pripreme zaoružanu borbu i općenarodni otpor; organiziraju i provodepripreme za zaštitu i spašavanje građana i imovine od ratnihrazaranja, elementarnih nepogoda i 'drugih opasnosti; organi-ziraju službu osmatranja i obavještavanja; poduzimaju mje

44

re za osiguranje osnovnih komunalnih, zdravstvenih i dru-gih pot reba građana u slučaju rata i drugih opasnos ti po zem-lju; donose plan obrane i plan za druge izvanredne pril ike.

U mjesnoj zajednici radni ljudi i građani organiziraju ipripremaju, a u ratu ostvaruju, općenarodni otpor i samoza-štitu na svojim teritorijima, rukovode njima i odgovorne su

bi osmatranja i obavještavanja, civilnoj zaštiti i sudjeluju uoružanoj borbi.

Samoupravni organi, društveno političke i društvene or-ganizacije u mjesnoj zajednici mobiliziraju radne ljude igrađane i njihova vlastita i društvena sredstva za izvršavanjezadataka općenarodne obrane i društvene samozaštite u mi-ru, izvanrednim prilikama i u ratu.

Društveno političke zajednice, u okviru svojih prava idužnosti, uređuju općenarodnu obranu i društvenu samoza-štitu na svojim teritorijima, rukovode njima i odgovorne suza njihovo organiziranje, pripremanje i funkcioniranje u mi-ru, izvanrednim prilikama i u ratu. Usklađuju planove ob-rane s planovima i zahtjevima oružanih snaga.

Općine, socijalističke autonomne pokrajine, socijalistič-ke republike i druge društveno političke zajednice, u skladus koncepcijom i osnovama sistema općenarodne obrane idruštvene samozaštite, osnovama planova i pripremnih mje-ra za obranu zemlje i osnovama priprema privrede i društve-nih djelatnosti za funkcioniranje u ratu, usmjeravaju razvoji pripreme, poduzimaju organizacijske, materijalne i drugemjere za ostvarivanje prava i dužnosti radnih ljudi i građa-na, samoupravnih organizacija i zajednica i organa društve-no političkih zajednica, za njihovo sudjelovanje u zaštiti iobrani nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelokupnostii Ustavom SFRJ utvrđenoga društvenog uređenja, za rad uratu, za sudjelovanje u oružanoj borbi i drugim oblicima

borbe i općenarodnog otpor a i za izvršavanje drugih zada-

taka od interesa za općenarodnu obranu i društvenu samo-zaštita.

Općine, socijalističke autonomne pokrajine, socijalističkerepublike i druge društveno političke zajednice, u skladu sasvojim ustavnim pravima i dužnostima, uređuju i organizi-raju općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu; osigura-

vaju jedinstvo i usklađeno i efikasno funkcioniranje općena

45



rodne obrane i društvene samozaštite; utvrđuju i donose pla-nove za obranu i planove za druge izvanredne prilike; pro-

vode pripreme za obranu zemlje i planove za obranu dru-štveno političkih zajednica: osiguravaju razvoj Teritorijalneobrane, civilne zaštite, službe osmatranja i obavještavanja, veza i ikriptozaštite za potre be rukovođenja, provode pripre-me i irukovode njima; usmjeravaju i usklađuju pripreme zaobranu užih društveno političkih zajednica i samoupravnih

organizacija i zajednica u području privrede i društvenih dje-latnosti; organiziraju i izvršavaju određene zadatke i posloveu vezi s pripremama i izvršenjem mobilizacije, vojne oba-

veze i drugih obaveza u području općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite.

U ratu, u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugimizvanrednim prilikama, općine, socijalističke autonomne po-krajine, socijalističke republike i druge društveno političkezajednice provode mjere pripravnosti koje su utvrdili nad-ležni organi federacije i same poduzimaju druge potrebnemjere radi obrane zemlje i zaštite ustavnog uređenja i orga-niziraju općenarodni otpor na svojem teritoriju i rukovodenjime.

U federaciji radni ljudi i građani ostvaruju i osiguravajusuverenitet, ravnopravnost, nacionalnu slobodu, nezavisnost,teritorijalnu cjelokupnost, sigurnost, društvenu samozaštitu,obranu zemlje, međunarodni položaj i odnose SFRJ s drugimdržavama i međunarodnim organizacijama. Organi federacije,u skladu sa svojim pravima i dužnostima, rukovode oruža-nom borbom i općenarodnim otporom na cijelom teritorijuSFRJ, usmjeravaju i usklađuju cjelokupne napore društva u

vođenju općenarodnoga obrambenog rata.Federacija preko saveznih organa: uređuje osnove siste-

ma općenarodne obrane i stara se o njegovu provođenju;uređuje osnovna prava i dužnosti radnih ljudi i građana,

organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organiza-cija i zajednica, društveno političkih i drugih društvenih or-ganizacija u području općenarodne obrane; uređuje osnov-na prava i dužnosti društveno političkih zajednica u ostvarivanju sistema općenarodne obrane; uređuje posebna prava iobaveze organizacija udruženog rada i drugih samoupravnihorganizacija i zajednica u pogledu prioritetne proizvodnje i

46

pružanja usluga za potrebe općenarodne obrane i proizvod-nje naoružanja i vojne opreme; uređuje prilagođavanje pro-stornih i urbanističkih planova i investicijske izgradnje po-trebama općenarodne obrane zemlje; utvrđuje osnove pla-nova i pripremnih mjera za obranu zemlje; utvrđuje osnovesistema mobilizacije, proglašava mobilizaciju i koordiniranjezino izvršenje; uređuje rukovođenje i komandiranje oru-žanim snagama SFRJ i ostvaruje vrhovno komandiranje oru-

žanim snagama; uređuje i organizira Jugoslavensku narodnuarmiju i rukovodi i komandira njome; uređuje upravljanje iraspolaganje društvenim sredstvima kojima se koristi Jugo-slavenska narodna armija i oni ma za njezine potrebe; ure-đuje vojnu obavezu građana, posebno prava i dužnosti voj-nih osoba u vezi sa službom u oružanim snagama, vojnoškolstvo i znanstvenoistraživački rad za potrebe oružanihsnaga i vojne sudove i vojno .tužilaštvo. U izvanrednim pri-likama Predsjedništvo SFRJ naređuje poduzimanje mjerapredviđenih odgovarajućim planovima i naređuje poduzima-nje drugih mjera i aktivnosti u skladu sa situacijom.

Društveno političke i druge društvene organizacije i ud-ruženja građana organiziraju društveno političku aktivnost irazvijaju idejno političku svijest i jugoslavenski socijalistič-ki patriotizam, jačaju moral, njeguju i razvijaju slobodarsketradicije, ravnopravnost, bratstvo i jedinstvo i zajedništvonaroda i narodnosti, radi zaštite i obrane jugoslavenskogasocijalističkog samoupravnog društva.

Savez komunista Jugoslavije, kao pokretač i organizatornarodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije i svje-sni nosilac težnji i interesa radničke klase u izgradnji socijali-stičkoga samoupravnog društva, osnovni je nosilac historijskei političke odgovornosti za obranu i razvoj tekovina socija-lističke revolucije. On usmjerava izgradnju općenarodne ob-rane i društvene samozaštite na najširim društvenim osnova-ma, uz odlučujuću ulogu radničke klase i stvaralačko anga-žiranje radnih Ijud i građana, naroda i narodnosti SFRJ.

Svoju rukovodeću ulogu u općenarodnoj obrani i dru-štvenoj samozaštiti Savez komunista ostvaruje djelovanjemunutar političkog sistema socijalističkog samoupravljanja, os-lanjanjem na revolucionarnu i patriotsku svijest radnih ljudii građana i usmjeravanjem njihove aktivnosti u dosljednom

2D12 0755

47



razvijanju i provođenju Titove 'koncepcije obrane i zaštite.Posebna je uloga i odgovornost Saveza komunista za organizi-ranje i rad komiteta za općenarodnu obranu i društvenu sa-mozaštitu.

Savez komunista Jugoslavije, kao vodeća idejno političkai usmjeravajuća snaga radničke klase i svih radnih ljudi igrađana, osnovni je pokretač politike i drugih aktivnostisvih društvenih činilaca za stalno jačanje sposobnosti i spre-mnosti društva da se uspješno suprotstavi agresiji, agresiv-nim pritiscima i drugim pokušajima neprjatelja da ugrozi te-kovine narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucijei daljnji razvoj SFRJ na osnovama socijalističke samouprav-ne demokracije. Svoju ulogu Savez komunista Jugoslavije os-tvaruje čvrsto povezan sa širokom frontom socijalističkih ipatriotskih snaga organiziranih u Socijalističkom savezu rad-nog naroda Jugoslavije.

Savez komunista je politički odgovoran za funkcionira-nje sistema Vlasti i samoupravljanja i odlučno onemogućavauspostavljanje vlasti agresora i kvislinga i njihovih političkihorganizacija u bilo 'kojem dijelu Jugoslavije.

Savez komunista Jugoslavije i druge društveno političkei društvene organizacije, te udruženja građana, okupljeni uSocijalističkom savezu radnog naroda Jugoslavije, pokretačisu i nosioci sveukupnog angažiranja društva u općenarodnojobrani i društvenoj samozaštiti. Oni su osnovni faktor raz-

voja društvene svijesti, morala i jugoslavenskoga socijalistič-kog patriotizma, svijesti o zajedničkim interesima naših na-roda i narodnosti, radnih ljudi i građana, bitan činilac njiho-

va jedinstva, odlučnosti, nepokoleblji vosti i upornost i u ob-rani i zaštiti SFRJ i tekovina socijalističke revolucije. Svakaorganizacija provodi i vlastite pripreme za slučaj neposredneratne opasnosti i drugih opasnosti i za vođenje općenarodno-ga obrambenog rata.

Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, kao je-dinstvena i najšira fronta organiziranih socijalističkih sna-ga, nosilac je sveopće političke mobilizacije i najšireg anga-žiranja radnih ljudi i građana na zadacima općenarodne ob-rane i društvene samozaštite.

U Socijalističkom savezu radnog naroda Jugoslavije, kaonajširoj političkoj osnovi za organiziranje i ostvarivanje op

48

ćenarodne obrane i društvene samozaštite, Savez komunistaJugoslavije, Savez socijalističke omladine Jugoslavije, Savezsindikata Jugoslavije, Savez udruženja boraca narodnooslo

bodilačkog rata, Konferenci ja za pitanja društvenog polo-žaja žena Jugoslavije i druge društvene organizacije i udru-ženja građana ostvaruju i razvijaju političko i akcijsko jedin-stvo svih socijalis tičkih snaga u jačanju obrambene moćizemlje i usklađuju svoje aktivnosti i spremnost radnih lju-di i građana za obranu zemlje i zaštitu Ustavom SFRJ utvr-đenoga društvenog uređenja, jačanju njihova utjecaja i su-djelovanja u odlučivanju o pitanjima općenarodne obrane ddruštvene samozaštite i mobiliziranju svih snaga društvana zadacima obrane i zaštite u miru, u ratu, u slučaju nepo-sredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama.

Savez rezervnih vojnih starješina razvija aktivnosti općevojnog i stručnog osposobljavanja i idejno političkog uz-dizanja rezervnih vojnih starješina, popune oružanih snagasposobnim i stručnim kadrovima, obučavanja radnih ljudii 'građana za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu iostvarivanja drugih zadataka općenarodne obrane i društve-

ne samozaštite.Organizacije i rukovodstva Saveza rezervnih vojnih star- ješina razvijaju svestranu suradnju s komandama, štabovi-ma, jedinicama i ustanovama oružanih snaga i svim drugimsubjektima općenarodne obrane i društvene samozaštite prirealizaciji planova idejno političkoga, stručnog i fizičkog os-posobljavanja. Posebno značenje ima organizirano sudjelo-

vanje rezervni h vojnih starješina na tehničkim zborovima,njihovi posjeti vojnim školama i jedinicama, sudjelovanjeu pripremama i izvođenju zajedničkih vježbi i manevara imeđusobno informiranje.

Organizacije koje djeluju u području tehničke i fizičkekulture i sporta, Crveni križ i idruge društvene organizacije iudruženja građana stvaraju uvjete za svestrano angažira-nje i stručno osposobljavanje svojih članova i drugih radnihljudi i građana, naročito omladine, u ostvarivanju općenarrodne obrane i društvene samozaštite i razvijaju aktivno-sti u vezi s tim.

* 49



Snage općenarodne obrane

Snagu općenarodne obrane SFRJ čini njezina ukupnamoć ikoja obuhvaća cjelokupne ljudske, materijalne i drugepotencijale i mogućnosti zemlje i sve subjekte jugoslaven-skoga socijalističkog samoupravnog društva.

Za zadatke oružane borbe, zaštite ljudi i materijalnihdobara i osmatranja i obavještavanja organiziraju se i po-sebne snage općenarodne obrane — oružane snage, civilnazaštita i služba osmatranja i obavještavanja.

Oružane snage SFRJ osnovni su nosilac oružane borbe i okosnica sistema općenarodne obrane. Zajedno s dru-gim snagama općenarodne obrane i društvene samozaštite

brane i štite nezavisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelokup-nost i Ustavom utvrđeno društveno uređenje SFRJ i nje-zinih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnihpokrajina. Dijelovi oružanih snaga, prvenstveno jedinice Te-ritorijalne obrane i specijalne jedinice JNA, mogu se, u skla-du s Ustavom SFRJ i Zakonom o općenarodnoj obrani SFRJ,angažirati a za određene zadatke zaštite društvenog uređenjau izvanrednim prilikama.

Civilna zaštita organizira se radi zaštite i spašavanja lju-di i materijalnih i drugih dobara i otklanjanja posljedicaratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih nesrećai opasnosti u miru i ratu. Ona obuhvaća osobnu i uzajamnuzaštitu, mjere zaštite i spašavanja, jedinice opće i posebnenamjene, štabove i organe. Organizira se u stambenoj i po-slovnoj zgradi, javnom i drugom objektu, osnovnoj i drugojorganizaciji udruženog rada, mjesnim zajednicama i društve-no političkim zajednicama. Civilna zaštita se organizira kao jedinstven sistem u općini, odnosno gradu.

Služba osmatranja i obavještavanja organizira se radiotkrivanja i praćenja svih vrsta opasnosti od ratnih djelova-

nja, drugih opasnosti za zemlju i od elementarnih i drugihnesreća, i radi obavještavanja i uzbunjivanja u miru i ratu.Sastoji se od sistema osmatranja i obavještavanja u dru-štveno političkim zajednicama i sistema osmatranja i obavje-štavanja u oružanim snagama, koji su međusobno funkcio-nalno povezani. Sistem osmatranja i obavještavanja u dru-štveno političkim zajednicama sastoji se od službe osma-tranja i obavještavanja i organa, organizacija, zajednica i

50

službi, koji se u okviru svojih djelatnosti bave osmatranjemi utvrđivanjem određenih pojava od značenja i za obranui zaštitu.

Snage općenarodne obrane suprotstavljaju se agresoruoružanom borbom, drugim oblicima borbe i općenarodnogotpora, aktivnostima i mjerama civilne zaštite i službe osma-tranja i obavještavanja. Svi oblici suprotstavljanja agresiji

međusobno su tijesno povezani, usklađeni i međuzavisni.Oružanom borbom se neposredno slamaju — uništavaju,zarobljavaju i onesposobljavaju oružane snage agresora. Dru-gim oblicima borbe i općenarodnog otpora povećavaju seukupne mogućnosti snaga općenarodne obrane, posebno borbene mogućnosti oružanih snaga, slabe borbene i druge mo-gućnosti agresora, razvlače se, demoraliziraju i dezorijenti-raju njegove snage, onemogućava mu se upotreba naših ma-terijalnih i drugih dobara i stvaranje moralnih i materijal-nih oslonaca i uspostavljanje svoje ili kvislinške vlasti naprivremeno zaposjednutom teritoriju. Aktivnostima i mje-rama civilne zaštite se smanjuju, ublažavaju i otklanjajuposljedice djelovanja agresora na stanovništvo, oružane sna-

ge i privredni potencijal, i time doprinosi žilavosti oružane borbe i općenarodnog otpora. Služba osmatranja i obavje-štavanja osigurava blagovremeno otkrivanje i identifikacijusnaga i sredstava agresora i obavještavanje stanovništva ioružanih snaga o svim vrstama opasnosti, radi preduzimanja

borbe, otpor a i zaštite.

Snage društvene samozaštite

Društvena samozaštita obuhvaća snage, aktivnosti, mje-re i postupke kojima se štite Ustavom SFRJ i ustavima soci-

jalis tičkih republika i socijalist ičkih autonomnih pokrajinautvrđeni društveni poredak, bratstvo i jedinstvo, zajedni-štvo, samoupravna i druga prava radnih ljudi i građana, dru-štvena svojina, osobna i imovinska, sigurnost građana, javnired i mir. Općenarodna obrana u cijelosti i oružane snage

jesu, ist ovremeno, važni subjekti i objekt i društvene samo-zaštite.

Zaštita ustavnog uređenja, ostvaruje se organiziranimdjelovanjem svih socijalističkih snaga društva. Ona obuhva

51



ća otklanjanje onih uzroka i onemogućavanje onih djelatno-sti kojima se ugrožava nezavisnost zemlje, podrivaju osnovesocijali stičkih samoupravnih društvenih odnosa, narušava

bratstvo i jedinstvo naroda d narodnosti SFRJ, njihovo za- jedništvo i druge društvene vrijednosti . To razumijeva borbu protiv politi čkih, ekonomskih, vojnih i drugih pritisakana našu zemlj u i suprotstavljanje psihološko propagandnim,obavještajnim, subverzivnim i drugim oblicima specijalnograta i neprijateljskog djelovanja.

Sastavni dio društvene samozaštite jest organizirana borba proti v kršenja ustava, zakona, društvenih dogovora iodluka samoupravnih organa, protiv samovolje, privilegija imonopola pojedinaca i grupa u odlučivanju, te protiv svakeuzurpacije samoupravnih prava radnih ljudi i građana.

Od naročitog značenja je borba protiv privrednog kri-minala, grupnosvojinskog i državnosvojinskog ponašanja, mo-nopola, nesavjesnog poslovanja i neloj alne konkurenci je.Onemogućavanje tih društveno štetnih pojava zahtijeva sta-lan razvoj socijalističke samoupravne etike i poslovnog mo-rala, poštovanje društvenih dogovora i samoupravnih spo-razuma, usavršavanje i primjenu mjera budnosti i sigurnosti,fizičko^tehničke zaštite, kontrole, nadzora i inspekcije.

Društvena samozaštita obuhvaća zaštitu javnog reda imira — zaštitu života ljudi i njihove imovine, protupožarnuzaštitu, zaštitu od drugih društveno štetnih pojava i ponaša-nja i zaštitu čovjekove okolice.

Nosioci prava i dužnosti društvene samozaštite jesu rad-ni ljudi i građani koji je organiziraju i ostvaruju u svojimorganizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, društveno poli tičkim i društvenim organizacijama, društveno

političkim zajednicama i u svim drugim strukturama dru-štva.

Radi obavljanja stručnih poslova, osnivaju se i posebniorgani i službe — državna i javna sigurnost, organi pravosu-đa, kontrolni, inspekcijski i carinski organi, služba društve-nog knjigovodstva, organi fizičko4ehničke zaštite i drugi.

Državna sigurnost, s osloncem na cjelokupne snage dru-štvene samozaštite, štiti ustavni poredak od djelovanja vanj-skog i unutrašnjeg neprijatelja.

52

Javna sigurnost štiti i čuva javni red i mir, osobnu si-gurnost građana, društvenu i privatnu imovinu, sprečavakrivična djela, pronalazi i privodi njihove počinioce.

Organi pravosuđa, društvenog nadzora i kontrole, teorgani i službe fizičko tehničke zaštite, obavljaju samozaštitne funkci je u domenu onih djelatnosti za ikoje su formirani.

U oružanim snagama SFRJ samozaštita se organizira i

ostvaruje na osnovama društvene samozaštite, u skladu sprirodom vojne organizacije. U samozaštiti sudjeluju vojnai građanska lica, vojni kolektivi, organi sigurnosti i vojnapolicija. Organiziraju je komandanti jedinica i štabovi i star-

ješine ustanova kao svoju redovitu djelatnost. Stručne po-slove obavljaju organi sigurnosti Jugoslavenske narodne ar-mije, organi sigurnosti Teritorijalne obrane i vojna policija,koji za svoj rad odgovaraju komandantima jedinica i šta-

bova i starješinama ustanova.Civilna zaštita svojom organizacijom, mjerama i aktiv-

nostima doprinosi ukupnoj efikasnosti društvene samoza-štite. Na zadacima društvene samozaštite angažira se i slu-žba osmatranja i obavještavanja.

Rukovođenje općenarodnom obranom i društvenom samozaštitom

Rukovođenje općenarodnom obranom i društvenom sa-mozaštitom sastavni je dio socijalističkog samoupravljanja i

vlasti radničke klase, radnih ljudi i građana. Zasniva se na jedinst venoj koncepci ji i doktrini obrane i zaštite. Onoobuhvaća procjenu uvjeta, određivanje ciljeva i snaga i na-čin njihova ostvarivanja; programiranje, planiranje, orga-niziranje i usmjeravanje aktivnosti; izvršavanje zadataka ikontrolu.

Samoupravne organizacije i zajednice, društveno politič-ke i druge društvene organizacije i društveno političke za-

jednice ostvaruju svoja prava i dužnosti u području općena-rodne obrane i društvene samozaštite preko svojih organautvrđenih ustavima, zakonima, statutima i drugim samoup-ravnim općim aktima. Ti organi izvršavaju zadatke i posloveopćenarodne obrane i društvene samozaštite i rukovode op

53



ćenarodnorn obranom i društvenom samozaštitom u okvirusvojih ovlašćenja i redovite djelatnosti.

Organi samoupravljanja i vlasti donose odluke kojimase uređuje i ostvaruje rukovođenje u općenarodnoj obrani idruštvenoj samozaštiti. Donesene odluke izvršavaju izvršni,upravni, poslovodni i drugi organi u društveno političkim za-

jednicama, organizacijama udruženog rada i drugim samo-upravnim organizacijama i zajednicama, komande, štabovi,ustanove i starješine u oružanim snagama.

Samoupravni organi i organi vlasti osnivaju i posebneorgane za poslove općenarodne obrane i društvene samoza-štite: odbore, savjete, komisije i komitete. U civilnoj zaštitiosnivaju se štabovi i drugi organi, a u oružanim snagama —komande i ustanove u JNA, i štabovi, komande i ustanove uTeritorijalnoj obrani.

Organi rukovođenja općenarodnom obranom i društve-nom samozaštitom na razini federacije jesu Skupština SFRJ,Predsjedništvo SFRJ, Savezno izvršno vijeće, Savezni sekre-tarijat za narodnu obranu i drugi savezni organi uprave isavezne organizacije.

Skupština SFRJ, kao organ društvenog samoupravljanjai najviši organ vlasti, utvrđuje osnove obrambene i sigurnos-ne politike, uređuje osnove sistema općenarodne obrane iosnove sistema zaštite Ustavom SFRJ utvrđenog poretka,donosi savezne zakone i društveni plan Jugoslavije, utvrđujeopseg rashoda budžeta federacije, vrši društveni nadzor nadutvrđenom politikom i obavlja druge poslove iz područja ru-kovođenja općenarodnom obranom i društvenom samozašti-tom. Svojom djelatnošću Skupština SFRJ ostvaruje zajednič-ke interese socijalističkih republika i socijalističkih autonom-nih pokrajina u obrani i zaštiti zemlje.

Predsjedništvo SFRJ je organ rukovođenja općenarod-nom obranom i društvenom samozaštitom i najviši organrukovođenja i komandiranja oružanim snagama u miru i ra-tu. Ono utvrđuje osnove planova i pripremnih mjera za ob-ranu zemlje; daje smjernice za poduzimanje mjera pripre-ma i mobiliziranja izvora i snaga zemlje za obranu i za us-klađivanje planova i mjera društveno političkih zajednica,organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organi-zacija i zajednica; utvrđuje postojanj e neposredne ratne opas

54

nosti i drugih izvanrednih prilika; naređuje opću ili djelomič-nu mobilizaciju; proglašava ratno stanje ako Skupština SFRJnije u mogućnosti sastati se. Predsjedništvo SFRJ utvrđujeplan upotrebe oružanih snaga SFRJ za slučaj rata i naređujeupotrebu oružanih snaga u miru. Savjetodavno tijelo Pred-sjedništva SFRJ je Savjet za narodnu obranu, a u svom radukoristi se i procjenama i prijedlozima Saveznog savjeta zazaštitu ustavnog poretka.

Savezno izvršno vijeće stara se o provođenju politike ob-rane zemlje i o obavljanju pripr ema za obranu; donosi svojplan obrane i plan za druge izvanredne prilike i odobrava iusklađuje planove obrane i planove za druge izvanredne pri-like saveznih organa uprave i saveznih organizacija, te osta-lih saveznih organa i organizacija i drugih samoupravnihorganizacija i zajednica koje obavljaju poslove od interesa zaostvarivanje funkcija federacije; donosi akte o organizaciji iradu i akte o sistematizaciji zadataka i poslova za vrijemeratnog stanja saveznih organizacija i ustanova koje obavljajuposlove od interesa za ostvarivanje funkcija federacije, od-nosno daje suglasnost na te akte drugih saveznih organa i

samoupravnih organizacija i zajednica koje obavljaju po-slove od interesa za ostvarivanje funkcija federacije; predla-že osnove planova i pripremnih mjera za obranu zemlje iosnove priprema privrede i društvenih djelatnosti za funkci-oniranje u ratu, te plan funkcioniranja tih djelatnosti u ra-tu; utvrđuje osnove metodologije i jedinstvene pokazateljeza izradu planova obrane i planiranje razvoja općenarodneobrane u samoupravnim organizacijama i društveno politič-kim zajednicama; utvrđuje osnovne kriterije i normative zaraspoređivanje radnih ljudi i građana i materijalnih sredstava za potrebe popune oružanih snaga i za druge potrebe op-ćenarodne obrane; usklađuje i usmjerava rad saveznih orga-na uprave i saveznih organizacija u području općenarodne

obrane radi provođenja politike i primjene zakona i drugihpropisa i općih akata Skupštine SFRJ i nadzire rad tih orga-na i organizacija u pripremama za obranu i u izvršavanjudrugih zadataka i poslova u području općenarodne obrane;stara se o razvoju proizvodnih i drugih kapaciteta za proiz-

vodnju predmeta naoružanja i vojne opreme i o prometu tihsredstava i u vezi s tim poduzima potrebne mjere, u skladu

55



sa saveznim zakonom; stara se o osiguranju potrebnih ma-terijalnih i financijskih sredstava za izvršavanje planova ob-rane federacije i za osiguranje saveznih robnih rezerviza potrebe zemlje u slučaju rata, u slučaju neposredne ratneopasnosti i u drugim izvanrednim prilikama i potrebnih sred-stava za financiranje određenih priprema u djelatnostima odposebnog značenja za obranu zemlje; stara se o provođenjumjera pripravnosti koje, u slučaju neposredne ratne opasno-

sti i u drugim izvanrednim prilikama, naredi PredsjedništvoSFRJ i, u vezi s tim poduzima potrebne mjere; utvrđuje os-novne elemente sistema veza za potrebe rukovođenja u društveno političkim zajednicama u ratu i opći režim upotrebei korišćenja veza u ratu, u slučaju neposredne ratne opas-nosti i u drugim izvanrednim prilikama, i obavlja i drugeposlove koji su mu stavljeni u nadležnost saveznim zakonom.

Savezni organi uprave i savezne organizacije odgovornisu, u okviru svojih prava i dužnosti, za obrambene posloveu svojim područjima i djelatnostima, provode odgovarajućepripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu,izrađuju svoje planove, prate stanje priprema i obavljaju

inspekcijske poslove. U obavljanju poslova općenarodne ob-rane i društvene samozaštite surađuju međusobno, sa Sa- veznim sekretarijatom za narodnu obranu i s organima up-rave drugih društveno političkih zajednica i drugim organimai organizacijama.

Savezni sekretarijat za narodnu obranu upravni je i stru-čni organ federacije u području općenarodne obrane.

Savezni sekretarijat za narodnu obranu obavlja upravnei stručne poslove u vezi s provođenjem osnova sistema opće-narodne obrane i provođenjem saveznih zakona, drugih sa-

veznih propisa i općih akata Skupštine SFRJ i Saveznogaizvršnog vijeća u području općenarodne obrane, koji su mu

stavljeni u nadležnost saveznim zakonom.Savezni sekretarijat za narodnu obranu obavlja štapske

i druge stručne poslove za potrebe Predsjedništva SFRJ, u vezi s ostvarivanjem njegovih prava i dužnosti u područjuopćenarodne obrane utvrđenih Ustavom SFRJ i saveznim za-konima, osim stručnih poslova iz djelokruga drugih saveznihorgana i uprave i saveznih organizacija u tom području.

56

Savezni sekretarijat za narodnu obranu, u vezi s orga-niziranjem i pripremama općenarodne obrane, provođenjemosnova planova i pripremnih mjera za obranu zemlje i ostva-rivanjem rukovođenja i komandiranja oružanim snagama,obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: izuča-

vanje i razradu koncepcije i doktrine općenarodne obranei doktrine oružane borbe; procjene mogućih ratnih i drugihopasnosti za zemlju; pripremanje i izradu osnova planovarazvoja oružanih snaga i usklađivanje tih osnova s osnovamaplanova i pri premnih mjera za obranu zemlje i utvrđivanjeorganizacije i metodologije planiranja razvoja oružanih sna-ga; ostvarivanje sistema rukovođenja i komandiranja oruža-nim snagama; uređivanje i pripremanje ter itorija za potrebeoružanih snaga i suradnju s nadležnim organima društveno

političkih zajednica u pogledu uređivanja teritorija za drugepotrebe općenarodne obrane; obuku pripadnika i jedinicaoružanih snaga i pružanje stručne pomoći u obučavanju om-ladine i stanovništva za oružanu borbu i obučavanju kadrovaza rad na poslovima općenarodne obrane; pripremanje siste-ma veza od značenja za djelovanje oružanih snaga u ratu,usklađivanje sistema veza s potrebama oružanih snaga i pri-premanje općeg režima upotrebe i korišćenja veza u ratu, uslučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednimprilikama; organiziranje i funkcioniranje ratnog režima plovidbe na moru i unutrašnjim plovni m putovima; provođenj eosnova sistema civilne zaštite, kriptozaštite i osmatranja iobavještavanja i osnova sistema veza za potrebe rukovođe-nja u društveno političkim zajednicama; provođenje osnovasamozaštite u općenarodnoj obrani i osnova sigurnosti oruža-nih snaga; organiziranje i pripremanje proizvodnih i drugihkapaciteta za proizvodnju naoružanja i vojne opreme i osi-guranje prioritetne proizvodnje za potrebe oružanih snaga;znanstvena istraživanja u oružanim snagama i druga istraži-

vanja od posebnog značenja za općenarodnu obranu; surad-nju s drugim saveznim organima i organizacijama u pogleduorganiziranja i funkcioniranja društvene samozaštite. Savez-ni sekretarijat za narodnu obranu obavlja inspekcijske poslo-

ve u pogledu provođenja saveznih zakona i drugih propisa,planova i mjera organa i organizacija u području obrane izaštite iz nadležnosti federacije.

57



Socijalističke republike i socijalističke autonomne pokrajine, u okviru svojih prava i dužnosti i u skladu s osnovamasistema za obranu SFRJ, rukovode općenarodnom obranomi društvenom samozaštitom na svojem teritoriju. Organi ru-kovođenja su skupštine, predsjedništvo, komitet za opće-narodnu obranu i društvenu samozaštitu, savjet za narodnuobranu, izvršno vijeće i organi uprave. Sekretarijati za na-rodnu obranu socijalističkih republika i socijalističkih auto-

nomnih pokrajina jesu organi uprave za obavljanje upravnihi stručnih poslova općenarodne obrane. Republički i pokrajinski štabovi Teritorijalne obrane jesu organi tih društveno

političkih zajednica za organiziranje, pripremanje, razvoj irukovođenje u Teritorijalnoj obrani, a komandanti odgovara-

ju i Predsjedništvu SFRJ — Vrhovnoj komandi — u skladusa sistemom rukovođenja i komandiranja oružanim snagamaSFRJ. Štabovi civilne zaštite su organi društveno političkihzajednica, samoupravnih organizacija i organizacija udruže-nog rada. U ratu, socijalističke republike i socijalističke au-tonomne pokrajine organiziraju općenarodni otpor na svojemteritoriju i njime rukovode.

Općine, gradske i regionalne zajednice općina rukovodeopćenarodnom obranom i društvenom samozaštitom prekodelegatskih skupština, komiteta za općenarodnu obranu idruštvenu samozaštitu, savjeta za narodnu obranu, izvršnih

vijeća (odbora, savjeta), štabova teritorijalne obrane, štabovacivilne zaštite i organa uprave.

Općina usmjerava i usklađuje pripreme za općenarodnuobranu i društvenu samozaštitu mjesnih zajednica, organiza-cija udruženog rada i samoupravnih interesnih zajednica nasvojem teritoriju. Općine formiraju, materijalno osiguravajui pripremaju jedinice Teritorijalne obrane, civilnu zaštitu islužbu osmatranja i obavještavanja. Za stručno obavljanjetih poslova formiraju štabove Teritorijalne obrane i civilne

zaštite i sekretarijate (odeljenja) za narodnu obranu. U ratuopćine rukovode općenarodnim otporom na svojem terito-riju.

Gradske i regionalne zajednice i zajednice općina obavljaju poslove i formiraju organe rukovođenja u skladu sazakonima i drugim samoupravnim aktima socijalističkih re-publika i socijalističkih autonomnih pokrajina.

58

Mjesne zajednice, samoupravne interesne zajednice i organizacije udruženog rada, preko svojih samoupravnih organai tijela, skupština, radničkih savjeta i komiteta za općenarod-nu obranu i društvenu samozaštitu, odbora (komisija) i dru-gih tijela, rukovode poslovima obrane i društvene samozašti-te. Stručni organi za poslove obrane u mjesnim zajednicamai organizacijama udruženog rada jesu štabovi Teritorijalneobrane, komande jedinica Teritorijalne obrane, štabovi civil-ne zaštite, rukovodioci službe za osmatranje i obavještavanje,referenti za općenarodnu obranu i drugi. Zavisno od uvjetai potreba, štabovi Teritorijalne obrane i drugi stručni organimogu se formirati za više mjesnih zajednica. Rukovođenjeopćenarodnom obranom i društvenom samozaštitom u mjes-noj zajednici i organizaciji udruženog rada usklađuje općina.

Komiteti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu jesu, u sistemu rukovođenja, koordinacijska i operativno politička tijela. Osnivaju se u društveno političkim zajednica-ma (općini, gradskoj i regionalnoj zajednici, pokrajini i Re-publici), organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednica-ma i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama.Njihov je zadatak usmjeravanje, povezivanje i usklađivanjeposlova općenarodne obrane i društvene samozaštite. Komi-teti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu djelujuu miru, u izvanrednim prilikama i u ratu. U sastav komitetaulaze predstavnici Saveza komunista i drugih društveno po-litičkih organizacija, organa društveno političke zajednice, or-ganizacija udruženog rada, mjesnih zajednica i Jugoslovenskenarodne armije. Komitete za općenarodnu obranu i društve-nu samozaštitu i njihove članove, na prijedlog Saveza komu-nista, imenuju skupštine odgovarajućih društveno političkihzajednica i organi samoupravljanja u organizacijama udruže-nog rada, samoupravnim organizacijama i zajednicama. Ko-miteti su za svoj rad pri provođenju stavova i politike Save-

za komunista u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštitiodgovorni organima koji ih imenuju i organizaciji Savezakomunista.

Dužnost komiteta za općenarodnu obranu i društvenusamozaštitu jest da operativno politički prate i procjenjujusituaciju od značenja za obranu i zaštitu zemlje, predlažu ipoduzimaju odgovarajuće mjere i postupke radi ostvarivanja

59



jedinstvenih ciljeva i zadataka obrane i zaštite i neposrednopotiču i usmjeravaju aktivnosti svih struktura društva u pri-premama za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu.

Ako bi iz bilo kojih razloga b io onemogućen rad nadlež-nih organa društveno političkih zajednica, organizacija udru-ženog rada, samoupravnih organizacija i zajednica, Savez ko-munista neposredno ili preko komiteta za općenarodnu ob-ranu i društvenu samozaštitu poduzima sve mjere da se tiorgani što prije osposobe i nastave rad. Ako usprkos podu-zetim mjerama ti organi ne budu osposobljeni za rad, komi-teti aktiviraju snage i sredstva općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite na svom području i njima rukovode doknadležni organi ne budu u mogućnosti izvršavati svoje po-slove i zadatke.

Stavove, smjernice i zaključke koje komiteti za općena-rodnu obranu i društvenu samozaštitu donose u skladu sazakonom i ovlašćenjima Predsjedništva SFRJ, ostvaruju lju-di i građani, izvršni, upravni, poslovni i drugi organi. U izvr-šavanju stavova, smjernica i zaključaka komiteta za općena-rodnu obranu i društvenu samozaštitu ti organi su samostal-ni u okviru svojih prava, dužnosti i odgovornosti utvrđenihustavima, zakonima, statutima i drugim općim samouprav-nim aktima. Komiteti za općenarodnu obranu i društvenusamozaštitu vrše svoja prava i dužnosti u skladu sa zakonomi planovi ma i odlukama socijalističkih republika, socijalist ič-kih autonomnih pokrajina, općina i drugih društveno politič-kih zajednica i ovlašćenjima Predsjedništva SFRJ.

PRIPREME ZA OPĆENARODNU OBRANU IDRUŠTVENU SAMOZAŠTITU

Pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samoza-štitu usklađuju se sa društvenim planovima razvoja SFRJ iplanovima razvoja socijalističkih republika, socijalističkih au-tonomnih pokrajina, općina i drugih društveno političkihzajednica, organizacija udruženog rada i mjesnih zajednica.Provode se na osnovi odgovarajućih procjena i predviđanjamjesta i uloge svakog subjekta sistema općenarodne obranei društvene samozaštite. Pripreme, u osnovi, obuhvaćaju: iz-gradnju i usavršavanje sistema općenarodne obrane i društ

60

vene samozaštite; pripreme za mobilizaciju društva i prela-zak iz mirnodopskog u ratno stanje; pripreme svih subjeka-ta društva za rad u ratnim uvjetima; obuku radnih ljudi igrađana za ratne zadatke; pripreme kadrova za izvršavanjeratnih zadataka i za rukovođenje i komandiranje; moralno

političke i psihološke pripreme; sigurnosne pripreme; pri-preme materijalnog i zdravstvenog osiguranja i planiranjerazvoja svih subjekata općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite. Te i druge pripreme su organizacijsko planske,materijalne, kadrovske, obuka i odgoj i normativno pravnepripreme.

Pripreme za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu jedna su od redovi tih funkcija svih subjekata društva. Oru-žane snage i stanovništvo pripremaju se za vođenje oruža-ne borbe i drugih oblika borbe i općenarodnog otpora, za za-datke civilne zaštite i službe osmatranja i obavještavanja. Or-ganizacije udruženog rada i drugi subjekti društveno ekonomskog sistema pripremaju se za ratnu proizvodnju i uslugeradi materijalnog osiguranja i zbrinjavanja svih subjekatasistema općenarodne obrane i društvene samozaštite, te zaobranu i zaštitu svojih objekata. Društvene djelatnosti se

pripremaju za općenarodni otpor u području zdravstva, so-cijalne djelatnosti, prosvjete i obrazovanja, znanosti, kulturei informativno propagandnih djelatnosti. Organi društveno

političkih zajednica, društveno političke i društvene organi-zacije pripremaju se za kontinuirano djelovanje u izvanred-nim prilikama, neposrednoj ratnoj opasnosti i u ratu.

Pripreme društva imaju za cilj da se sistem općenarodneobrane i društvene samozaštite, u cijelosti i svaki njegovdio, potpuno i pravovremeno osposobi za efikasno i nepre-kidno funkcioniranje u miru, izvanrednim prilikama i svimratnim uvjetima, uključujući i uvjete na privremeno zapo-sjednutom teritoriju.

OSNOVNA OBILJEŽJA OPĆENARODNOGA OBRAMBENOGRATA

Općenarodni obrambeni rat je oblik suprotstavljanja ju-goslavenskoga socijalističkog samoupravnog društva oružanojagresiji. U skladu sa svojim društvenim uređenjem i nesvrsta

2D12 0762

61



nom vanjskom politikom, SFRJ se priprema isključivo zaobrambeni, a po društveno^klasnim ciljevima pravedni i revolucionarni rat. Općenarodni obrambeni rat sadrži oružanu borbu i druge obl ike borbe i općenarodnog otpora. To omo-gućava masovno, racionalno i usklađeno angažiranje svihljudskih i materijalnih potencijala Jugoslavije u obrani slo-

bode, nezavisnosti, integriteta, terit orijalne cjelokupnosti isocijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja.

Općenarodni obrambeni rat zahtjeva usklađene, prven-stveno ofanzivne, napore i aktivnosti svih subjekata društvau vođenju oružane borbe i drugih oblika borbe i općenarod-nog otpora u svim područjima društvenog života. Oblici bor-

be i općenarodnog otpora mogu mijenjati svoj karakter iimati različit doprinos u ostvarivanju ciljeva rata, ali je oru-žana borba uvijek odlučujući oblik slamanja agresije.

Osnovna obilježja općenarodnoga obrambenog rata jesu: \oslonac na vlastite snage, masovno sudjelovanje stanovništvau suprotstavljanju agresiji, iskorišćenje svih materijalnih iz-

vora i dobara za potrebe rata, primjena raznovrsnih oblika borbe i općenarodnog otpora, vođenje ratnih djelovanja nacijelom jugoslavenskom prostoru i neprekidnost ratnih dje-lovanja.

U vođenju općenarodnoga obrambenog rata oslanjat će-mo se prvenstveno na vlastite snage i mogućnosti. To podra-zumijeva i zahtijeva maksimalno i vrlo racionalno korišćenjesvih raspoloživih snaga i sredstava. Određena materijalnapomoć prijateljskih zemalja i naroda zavisit će, prije svega,od rezultata naše oružane borbe i drugih oblika borbe i opće-narodnog otpora.

Masovno sudjelovanje stanovništva u raznovrsnim obli-cima borbe i općenarodnog otpora, glavno je obilježje opće-narodnoga obrambenog rata i odlučujući uvjet pobjede nadsvakim agresorom. Svi radni ljudi i građani organizirano su-djeluju u ratnim aktivnostima i daju svoj puni doprinosukupnom naporu društva za ostvarivanje ciljeva općenarod-noga obrambenog rata. Razvedenost sistema općenarodne ob-rane i društvene samozaštite, posebno raznovrsnost oblikaorganizacije, borbe i općenarodnog otpora, omogućavaju svimgrađanima, bez obzira na spol i dob, da, na osnovi samoup

62

ravnih prava, obavljaju svoje dužnosti obrane i zaštite ze-mlje. To stvara uvjete za vođenje oružane borbe masovnimoružanim snagama, uz sudjelovanje cjelokupnoga sposobnogstanovništva. To je naša osnovna prednost nad svakim agre-sorom i ona ima odlučujuće društveno, političko, vojno i mo-ralno značenje za uspješnu pripremu i vođenje općenarodno-ga obrambenog rata.

Iskorišćenje svih materijalnih izvora i dobara društva

osigurava uspješno i dugotrajno vođenje rata osloncem na vlastite snage. Polazeći od toga doktrinarnog opredjeljenjau miru se stvara materijalna osnova, a u toku rata nastavljaproizvodnja materijalnih dobara i sredstava za potrebe oru-žanih snaga i stanovništva. Izvori i potencijali našeg dru-štva osiguravaju osnovne potrebe za život i borbu, i istovre-meno onemogućavaju ili ograničavaju agresoru njihovo isko-rišćenje. Funkcioniranje osnovnih privrednih djelatnosti nacijelom prostoru SFRJ, uključujući i privremeno zaposjednu-te dijelove teritorija, jedan je od vrlo važnih uvjeta uspješ-nog vođenja općenarodnoga obrambenog rata.

Primjena raznovrsnih oblika borbe i općenarodnog otpo-ra osnovni je uvjet pobjede u općenarodnomu obrambenomratu. Oružana borba i drugi oblici borbe i općenarodnog ot-pora međusobno se dopunjavaju i uvijek usklađuju na tak-tičkoj, operativnoj i strategijskoj razini. Odlučujući obliksuprotstavljanja oružanoj agresi ji jest oružana borba. Od nje-zinih rezultata zavisit će uspjeh drugih oblika borbe i opće-narodnog otpora, i obratno.

Drugi oblici borbe i općenarodnog otpora obuhvaćajumjere, postupke i aktivnosti protiv agresora u svim područ-

jima polit ičkoga, ekonomskog i društvenog života. Oblici borbe i općenarodnog otpora jesu: političko propagandna aktiv-nost na unutrašnjem i međunarodnom planu; aktivnost u po-dručju privrede i društvenih djelatnosti; sabotaže, diverzije,

bojkot , štrajkovi, manifestacije, proslave državnih praznikai jubileja, demonstracije, neposlušnost i drugo. Rezultati tihoblika borbe i općenarodnog otpora, uz oslonac na oružanu

borbu, onemogućavaju agresoru uspješno vođenje oružane borbe na našem ratištu, uspostavljanje svoje ili kvislinške vlasti, korištenje ekonomski m izvor ima i drugim dobrima

2D12 0763

63



SFRJ i provođenje svoje propagande i programa socijalnihmjera, zdravstva, kulture i obrazovanja. Na taj se način osi-gurava funkcioniranje našega društveno političkog i društveno ekonomskog sistema, omogućava neprekidnost ratnih dje-lovanja na cijelom ratištu i u najtežim uvjetima i doprinosislamanju agresije.

Vođenje ratnih djelovanja — oružane borb e i drugih ob-lika borbe i općenarodnog otpora na cijelomu jugoslaven-skom prostoru — jedno je od bitnih obilježja i uvjet uspješ-nog vođenja općenarodnoga obrambenog rata. Cio prostorSFRJ je jedinstveno ratište u svim ratnim slučajevima i svimperiodima općenarodnoga obrambenog rata. Stoga se cijeliteri tori j SFRJ u miru pri prema i pokr iva snagama za oruža-nu borbu i za druge oblike borbe i općenarodnog otpora. Ra-tna djelovanja i borbena kontrola i upotreba cijeloga jugo-slavenskog prostora, u duhu koncepcije i doktrine općena-rodne obrane, osiguravaju nam moralno političke i vojnostrategijske prednosti nad svakim agresorom.

Neprekidnost ratnih djelovanja u razmjerima i oblicimakoji su u skladu sa situacijom na jugoslavenskom ratištu i

širim okvirima, bitna je karakteristika i garancija uspješnog vođenja općenarodnoga obrambenog rata. Tim strategi jskimopredjeljenjem se stvaraju uvjeti za funkcioniranje politič-kog i društveno ekonomskog sistema, osigurava se kontinu-itet oružane borbe i drugih oblika borbe i općenarodnog ot-pora, razvlače i uništavaju oružane snage agresora, mijenjaodnos snaga u vlastitu korist, preotima i održava inicijativa,omogućava korišćenje materijalnim izvorima i potencijalimazemlje.

Općenarodni obrambeni rat vodit će se sve dok se sna-ge agresora ne razbiju, unište i izbace s teritorija SFRJ. Kon-tinuitet oružane borbe i drugih oblika borbe i općenarod-nog otpora ostvarivat će se u svim uvjetima, bilo o kojemagresoru da je riječ, ma kakve bile njegove snage i načinnjihove upotrebe, bilo da upotrebljava samo konvencionalnooružje, ili da ga kombinira s nuklearnim, kemijskim i bio-loškim oružjem. Stoga planske i svestrane pri preme društva iuređenje teritor ija za općenarodnu obranu i društvenu sa-mozaštitu već u miru imaju izuzetno značenje i uvjet su zauspješno vođenje općenarodnoga obrambenog rata.

64

G L AVA I I I

OSNOVNI STAVOVI O ORUŽANOJ BORBI

Oružana borba je sukob u kojem se organizirano primje-njuje oružano nasilje radi ostvarivanja političkih, ekonom-skih i vojnih ciljeva. Njezina glavna osobina je masovna iplanska upotreba oružane sile; ona je glavni sadržaj i bitnoobilježje rata, na čiji tok i ishod ima odlučujući utjecaj.

U općenarodnomu obrambenom ratu oružana borba jeosnovni oblik ispoljavanja društvene moći radnih ljudi i

građana i odlučujući način njihova suprotstavljanja svakojoružanoj agresiji. Osnovni nosilac oružane borbe jesu oru-žane snage, ali se u njezinu pripremanju i izvođenju maksi-malno angažiraju i svi drugi subjekti društva. Po sveobuhvatnosti, broju sudionika, prostoru i sredstvima, oružana borba na našem ratištu imat će najšire razmjere, a po svoji m cilj evima, obli cima vođenja i karakteris tikama predsta- vljat će koncentr irani izraz društvene sile naoružanog naro-da. Oružana borba u općenarodnomu obrambenom ratu imasvoje izvorište u narodnooslobodilačkom ratu, s tim što seneprekidno razvija u skladu sa suvremenim uvjetima.

Oružana borba se usporedno vodi, dopunjuje i kombiniras poli tič kom, ekonomskom, di plomatskom, psihološko pro

pagandnom borbom i drugim oblicima borbe i općenarodnogotpora. Uspjesi postignuti u oružanoj borbi omogućavaju op-ćenarodni otpor u drugim područjima društvenog života, iobratno.

Cilj oružane borbe u općenarodnomu obrambenom ratu jest uništenje, razbijanje i protjerivanj e agresora iz jugoslavenskog prostora, uz što manje vlasti te gubitke. Ona se vodi

5 65



neprekidno — od početka agresije do konačne pobjede. Usvim uvjetima mora biti dobro organizirana i umješno vođe-na, bez šablona koji bi sputavali inicijativu i stvaralačku ak-tivnost njezinih sudionika.

U općenarodnomu obrambenom ratu primjenjuje sefrontalni, partizanski i kombinirani oblik oružane borbe. Onase jednovremeno vodi na fronti, na privremeno zaposjednu-tom teritoriju i u vlastitoj pozadini — svugdje gdje se nalazesnage agresora. Oružana borba se ostvaruje borbenim djelovanjima jedinica i dijelova oružanih snaga, uz sudjelovanjedrugih subjekata općenarodne obrane i društvene samozašti-te. S obzirom na cilj, snage, prostor i vrijeme, borbena dje-lovanja mogu biti strategijskih, operativnih i taktičkih raz-mjera. Ona se izvode na frontalni i partizanski način, a naj-češće kombinirano. Osnovni vidovi borbenih djelovanja jesunapad i obrana. Napad je glavni i odlučujući vid borbenihdjelovanja. Oblici borbenih djelovanja jesu: operacije, bojevii borbe. Bojevi i borbe su taktičkih, a operacije — operativ-nih ili strategijskih razmjera.

Osnovni sadržaji oružane borbe jesu: protuzračna obra-na, protuoklopna borba, protudesantna borba, protupješadijska borba, pomorska obrana, protuartiljerijsko raketna borba, protuelektronska borba, diverzantska i protudiverzantskadjelovanja i zaprečavanje. Njihov osnovni zadatak jest uni-štavanje žive sile i izvora vat rene mo ći oružanih snagaagresora.

Uspjeh oružane borbe bitno zavisi od kvalitete organiza-cije i sveobuhvatnosti priprema i provođenja svih vrsta osi-guranja borbenih djelovanja. Osnovne vrste osiguranja bor-

benih djelovanja jesu moralno politi čko, obavještajno, sigur-nosno, inžinjerijsko, protunukiearno kemijsko biološko, pozadinsko, meteorološko, maskiranje i borbeno osiguranje.

FAKTORI ORUŽANE BORBE

Oružana borba se vodi u složenim uvjetima u kojima dje-luju različiti faktori.

Faktori oružane borbe jesu ljudi, materijalna sredstva,prostor i vrijeme. Oni su međusobno zavisni, povezani i uvje-tovani.

66

Faktor i oružane borbe imaju različitu vri jednos t u rat-nim doktrinama zaraćenih strana i različito se međusobnokombiniraju. Vojne doktrine agresora zasnivaju se, prijesvega, na snazi modernog naoružanja i vrhunskoj tehničkojopremljenosti njihovih oružanih snaga. Naša doktrina oru-žane borbe, u duhu koncepcije i doktrine općenarodne ob-rane, zasniva se na odlučujućoj ulozi ljudskog faktora, mak-simalnom korišćenju sveukupnim ljudskim i materijalnimpotencijalima zemlje i uspješnom korišćenju prostorom i vr eme nom.

Ljudi — glavni faktor oružane borbe

U oružanoj borbi ljudi imaju glavnu i odlučujuću ulo-gu. U njoj se maksimalno ispoljavaju sve njihove kvalitativnei kvantitativne vrijednosti.

Kvalitativne vrijednosti ljudskog faktora ispoljavaju seu političkoj svijesti, borbenom moralu, doktrini oružane bor-

be, organizaciji oružanih snaga, obučenosti, psihičkoj stabil-

nosti i fizičkoj spremnosti pripadnika oružanih snaga i sta-novništva.Politička svijest i duboka spoznaja i uvjerenost da brane

socijalistički samoupravni društveni sistem, glavna su pokre-tačka snaga radnih ljudi i građana SFRJ i osnovna garancijauspjeha pri suprotstavljanju svakom agresoru. Politička svi-

jest se ispoljava u nepokolebl jivoj volj i i odlučnosti našihnaroda i narodnosti da beskompromisnom oružanom borbomi drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora brane i obra-ne slobodu, nezavisnost, teritorijalni integritet zemlje i teko-

vine narodnoslobodilačkog rata i socijalističkoga samouprav-nog uređenja.

Borbeni moral se manifestira u svijesti pojedinaca, ko-lektiva i društva u cijelosti o potrebi i mogućnostima uspje-šnog vođenja oružane borbe, i u odlučnosti i pripremljeno-sti naroda i oružanih snaga da se maksimalno angažiraju urealizaciji ciljeva općenarodnoga obrambenog rata. Borbenimoral se temelji, prvenstveno, na socijalističkoj samouprav-noj svijesti, slobodarskim i revolucionarnim tradicijama, uv- jerenju naših radnih ljudi i građana u opravdanost ciljeva za

5*67



koje se bore i spoznaji društvenih vrijednosti koje brane.Ishodište u izgradnji borbenog morala i njegov snažan os-lonac ujedno jest nepokolebljivo uvjerenje u mogućnost po-

bjede nad svakim agresorom i svijest o opravdanosti oružane borbe, jer se brane vlastita sloboda i nezavisnost, socijalis-tički samoupravni sistem, fizički opstanak, materijalna a* kul-turna dobra. Borbeni moral naroda i narodnosti socijalistič-ke Jugoslavije ima svoje duboke korijene u višestoljetnoj

borbi protiv osvajača, a posebno u narodnooslobodilačkomratu i revoluciji. Njegovu održavanju i stalnom jačanju umno-gome će doprinositi i svakodnevni uspjesi u oružanoj borbii osiguranje nužnih materijalnih sredstava za oružane snagei stanovništvo. Teškoće, žrtve i eventualni neuspjesi u poje-dinim borbenim djelovanjima ne mogu pokolebati političkisvjesne ljude, uvjerene u konačnu pobjedu i ostvarenje ci-ljeva za koje se bore.

Naša doktrina oružane borbe zasniva se na koncepciji idoktrini općenarodne obrane i društvene samozaštite, isku-stvima narodnooslobodilačkog rata, iskustvima ratova novijeepohe i dostignućima vojne teorije i prakse. Ona polazi od

načela da narod koji, oružjem i svim drugim sredstvima, nasvom tlu, odlučno brani slobodu, nezavisnost i vri jednostisvoga društvenog uređenja — nikada ne može biti pokoren.Otuda je uspješna izgradnja i primjena originalne doktrineoružane borbe važan elemenat ukupne snage i kvalitete ljud-skog faktora.

Način organiziranja oružanih snaga SFRJ osigurava us-pješno ispoljavanje ukupnih vrijednosti ljudskog faktora.Oružane snage SFRJ jesu masovna i elastična svenarodna vojna organizacija u koju se uključuju radni ljudi i građanida bi ostvarili svoja ustavna prava i dužnosti u obrani ze-mlje. One su jedan od oblika organiziranja naoružanog na-roda i originalan oblik podruštvljavanja obrane jugoslaven-

skoga socijalističkog samoupravnog društva.Obučenost ljudi za oružanu borbu, njihova vojnostručna

znanja i vještine, skupa s odgojem spadaju među one ele-mente od kojih bitno zavisi neposredan učinak izvođenja bor-

benih djelovanja. Obuka za oružanu borbu sastavni je diocjelokupnog sistema obrazovanja i pripremanja oružanihsnaga i stanovništva za općenarodni obrambeni rat i jedan

68

od najvažnijih društvenih zadataka. Obuka pripadnika oru-žanih snaga istovremeno je i najvažnija mirnodopska aktiv-nost svih komandi i štabova. Jedinice, štabovi i komande obu-čavaju se za vođenje borbenih djelovanja u najtežim borbe-nim, prostornim i atmosferskim uvjetima. Posebno se morarazvijati samoinicijativa u poduzimanju i izvođenju borbenihdjelovanja i osiguranja kontinuiteta oružane borbe na svimdijelovima jugoslavenskog ratišta, bez obzira na borbene i

druge uvjete.Psihička stabilnost neposredno omogućava i potiče na

veća naprezanja, požrtvovanje, upornost i istrajnost u oru-žanoj borbi. Uz visoke ideale i motive, od naročitog je zna-čenja pravovremeno i svestrano informiranje i objašnjavanjedogađaja na našem ratištu i u svijetu i brzo privikavanje nateške uvjete i promjene u oružanoj borbi.

Fizička spremnost omogućava uspješno savlađivanje na-pora i teškoća koje nameću i zahtijevaju intenzivna i nepre-kidna i borbena djelovanja. Stoga je organizirana, planska imasovna fizička obuka u miru od velikog značenja za oruža-nu borbu i trajan je društveni zadatak.

Naša doktrina oružane borbe polazi od toga da u bitnimkvalitativnim svojstvima ljudstva imamo prednost nad sva-kim agresorom.

Kvantitativne vrijednosti ljudskog faktora izražavaju se veličinom oružanih snaga i brojnošću stanovništva angažira-nog u oružanoj borbi i za njezine potrebe. Budući da bi i uoružanoj borbi sudjelovao veliki dio stanovništva a ne samooružane snage, ljudski potencijal za oružanu borbu i oru-žane snage praktično se poistovjećuju s ukupnim za borbuosposobljenim stanovništvom.

U oružane snage SFRJ uključivalo bi se onoliko ljudikoliko zahtijevaju potrebe oružane borbe u danom razdobljurata. Neprekidno se mora održavati takva veličina oružanihsnaga koja osigurava uspješno vođenje oružane borbe na ci-

je lomu jugoslavenskom ratištu.

Masovno sudjelovanje ljudi u oružanoj borbi osnovni jeuvjet za njezino uspješno vođenje. Brojčana nadmoćnost uljudstvu nad agresorom zasniva se na uključivanju svih gra-đana SFRJ u oružanu borbu i druge oblike borbe i općena

69



rodnog otpora. Agresor će biti prisiljen svoje vojne efektivena našem ratištu angažirati za izvođenje borbenih djelovanjai osiguranje objekata, održavanje reda i suprotstavljanje dru-gim oblicima borbe i općenarodnog otpora, posebno na pri-

vremeno zaposjednutom teritori ju. Njeg ove mogućnosti zaangažiranje oružanih snaga na našem ratištu mogu biti ogra-ničene i potrebom držanja snaga na drugim aktivnim ili po-tencijalnim vojištima i ratištima. Stoga se može realno oče-kivati da će agresor doći u krizu na našem ratištu, prije

svega zbog pomanjkanja žive sile. Zato je cilj svakog borbenog djelovanja oružane borbe u cijelosti — nanošenje što većih gubitaka agresoru, prvenstveno u ljudstvu. Ostvariva-njem tog cilja umanjuju se i eventualne prednosti agresorau određenim vrstama ratne tehnike, a ujedno se postižu inajbolji rezultati u obrani prostora i kordšćenju vremenom.

Materijalni faktor

Materijalni faktor sačinjavaju materijalna sredstva oru-žanih snaga, ekonomski potencijal i materijalni izvori zemljekoji se upotrebljavaju u oružanoj borbi i za njezine potrebe.Njegov utjecaj na tok i rezultate oružane borbe postaje sve

veći, posebno u pogledu naoružanja i drugih sredstava ratnetehnike.

Pri razmatranju materijalnog faktora od posebnog jeznačenja realno i svestrano spoznati uzajamni odnos agreso-rovih i naših materijalnih mogućnosti. U određenim uvjetimaagresor može biti nadmoćniji u nekim vrstama suvremeneratne tehnike, posebno u zrakoplovnom, raketnim, oklopnim,mehaniziranim i flotnim snagama i sredstvima. To bi muomogućilo da ostvari početnu nadmoćnost u vatri i udaru,pogotovu ako upotrijebi nuklearno oružje i druga sredstva

za masovno uništavanje i razaranje. Stoga se moraju izna-laziti takva materijalno tehnička i organizacijska rješenja itakvi načini vođenja borbenih djelovanja pomoću kojih ćese uspješno i efikasno neutralizirati eventualne tehničke pred-nosti agresora i osigurati da naše druge prednosti dođu dopunog izražaja.

70

Oružana se borba može uspješno voditi i usprkos materijalno tehničkoj nadmoćnosti agresora ako se primijeni od-govarajući oblik oružane borbe. Izbjegavanjem odlučujućihfrontalnih djelovanja širih razmjera, kada ona nisu nužna iracionalna, te izvođenjem borbenih djelovanja i primjenommjera zaštite u skladu s konkretnom situacijom, mogu se

višestruko umanjiti efekti djelovanja teškog naoružanja, suvremenih tehničkih, posebno elektronskih sredstava i vatreagresora. Masovnim i raznovrsnim klasičnim naoružanjem,

upotrijebljenim u skladu s njegovim mogućnostima i u duhunaše doktrine, znatno se nadoknađuje eventualna tehničkainferiornost u nekim vrstama vrhunskog naoružanja. Za ne-utraliziranje eventualne materijalno tehničke nadmoćnosti ag-resora posebno značenje imaju umješno korišćenje prosto-rom i vremenom i vođenje borbenih djelovanja na cijelom

jugoslavenskom prostoru. Udarna i vatrena moć agresora bit-no se umanjuju fortifikacijskim uređenjem zemljišta, masov-nim zaprečavanjem, maskiranjem i primjenom raznovrsnihmjera osobne i kolektivne zaštite ljudstva i materijalnihsredstava.

U obrani zemlje oslanjamo se, prvenstveno, na vlastitematerijalno tehničke mogućnosti. Osnovni izvor opskrbe oru-žanih snaga SFRJ u miru i ratu jest proizvodnja naoružanjai vojne opreme u zemlji. Stoga je razvijanje vlastite znan-stvene, materijalno tehničke i tehnološke baze za proizvodnjui usavršavanje postojećih i razvoj novih sredstava, naoruža-nja i vojne opreme jedan od prioritetnih strategijskih zada-taka. Posebno značenje ima stvaranje uvjeta za proizvodnjui popravke tih sredstava u toku rata.

Za uspješno vođenje oružane borbe nužno je planskostvaranje što većih materijalnih rezervi i njihov razmještaju skladu s planovima upotrebe oružanih snaga. Prioritet ima-

ju ona borbena sredstva čija bi proizvodnja ili zanavljanjena drugi način u ratu bili neizvjesni ili znatno otežani. Do-

voljne i dobro locirane materijalne rezerve na cjelokupnomteritoriju, te organizirana proizvodnja u ratu, moraju u svimuvjetima osigurati osnovnu opskrbu oružanih snaga. Stogase planskom i organiziranom stvaranju materijalnih rezerviu oružanim snagama, društveno političkim zajednicama i or-ganizacijama udruženog rada mora posvećivati stalna pažnja.

2D12 0767

71



I ratni plijen je važan izvor opskrbe oružjem i drugimmaterijalnim sredstvima. Materijalna pomoć prijateljskih ze-malja i nabavke iz inozemstva mogu također biti od znače-nja, pogotovo u onim vrstama naoružanja, opreme i sredsta-

va kojima se ne raspolaže u dovoljnoj mjeri. Međutim, ni u jednoj situaciji sposobnost za vođenje i uspješan završetakoružane borbe ne smije i ne može zavisiti od materijalne po-moći drugih zemalja.

U pripremama za vođenje oružane borbe nužno je osi-gurati potrebne količine kvalitetnog i raznovrsnog naoruža-nja, opreme i sredstava za optimalno angažiranje ljudskogpotencijala i osiguranje njegove zaštite. Da bi se to postiglo,potrebne su velike količine suvremenog naoružanja i opremeza masovno vođenje oružane borbe, naročito za protuzračnuobranu, protuoklopnu i protudesantnu borbu i .pomorsku ob-ranu. Izuzetno značenje ima umješno korišćenje cjelokup-nom raspoloživom ratnom tehnikom — od suvremenih i vrlosloženih sistema oružja do priručnih sredstava. To zahtijeva

visoku osposobljenost i pripremljenost oružanih snaga i sta-novništva.

U toku rata mora se osigurati proizvodnja osnovnih borbenih sredstava i drugih materijalnih dobara potrebnih zaoružane snage i cjelokupno stanovništvo, bez obzira na vojnostrategijske uvjete na ratištu. To razumijeva proizvodnjuu vlastitoj pozadini i na privremeno zaposjednutom terito-riju.

Polazeći od značenja i uloge materijalnog faktora, poseb-no naoružanja i ratne opreme, SFRJ posvećuje veliku pažnjutehničkoj modernizaciji oružanih snaga u skladu sa suvreme-nim znanstveno tehničkim dostignućima i vlastitim mogućno-stima. Stalna tehnička modernizacija oružanih snaga društve-ni je zadatak prioritetnoga strategijskog značenja.

Prostor

Prostor ispoljava svoj utjecaj na oružanu borbu kao ve-ličina i kao kvaliteta. Svaka zaraćena strana teži da sačuva,odnosno zauzme što veći prostor da bi ga iskoristila za ostva-renje svojih političkih, vojnih i ekonomskih ciljeva. Istovre

72

meno, svaka j&raćena strana_nas^oji_prvenstveng. .ovladati .onim dijelovima prostor a koj i imaju veće _poUtička, vajno iprivredno značenje, odnosno zadržati ih. a to su gradP v V w

ća naselja, razvijeni privredni rajoni, konmnikacijski rjrayci t

aerodromij luke.Jugoslavenski bi prostor u cijelosti, od početka agresije

do njezina potpunog slamanja, bio konstantni operacijskiprostor naših oružanih snaga. Pojedine dijelove tog prostoraagresor može samo privremeno zaposjesti ali ne i zauzeti,okupirati i anektirati. Na svakom takvom dijelu teritorija

vodit će se borbena djelovanja i drugi oblici borbe i opće-narodnog otpora u razmjerima i na načine koji su u skladusa danim borbenim i drugim uvjetima. Na privremeno za-posjednutom teritoriju nastavit će se djelatnost naših organa

vlasti, privrede, društvenih djelatnosti i svih društveno po-litičkih i društvenih organizacija, čime se osigurava funkci-oniranje socijalističkoga samoupravnog uređenja na cjelokup-nom državnom teritoriju u svim vojnostrategijskim situacijama.

Svaki dio jugoslavenskog prostora uporno će se branitiod same državne granice. Uvijek će se težiti slamanju ofen-zivne moći agresora na što manjoj dubini ratišta i prelaskomnaših oružanih snaga u protuofanzivu, razbiti oružane snageagresora i protjerati ih s našeg teritorija.

Način i odsudnost obrane pojedinih dijelova prostora bit će uvjetovani borbenom situacijom čija je osnovna kom-ponenta odnos snaga, i njegovim značenjem kao elementomodnosa snaga u ostvarivanju ciljeva koji se žele postići u da-nom vremenskom periodu. Budući da privremeno napuštanjeglavninom snaga bilo kojeg dijela teritorija nema odlučujućiutjecaj na daljnji tok oružane borbe, a posebno na njezinkrajnji ishod, prostor se ne brani po cijenu gubitaka koji pre-laze značenje ostvarenih ciljeva. Stoga će odsudnost obrane

prostora, načelno, zavisiti od odnosa racionalnosti i svrsishodnosti vlastitih gubitaka, s jedne, i značenja ostvarenog cilja,s druge strane. Kada to nalažu politički, vojni i ekonomskirazlozi, pojedini dijelovi teritorija će se za određeno vrijeme

braniti krajnje odsudno, bez obzira na gubitke.Privremeno gubljenje teritorija eventualnim pomica-

njem fronte u dubinu našeg ratišta, istovremeno se nadokna

73



đuje oslobođenjem teritorija na dijelu ratišta koji privreme-no zaposjednu oružane snage agresora. Titov doktrinarnistav iz narodnooslobodilačkog rata da »svaki gubitak neke te-ritorije mora u isto vrijeme značiti dobitak nove, još većei važnije teritorije« — u cijelosti će se primjenjivati u oru-žanoj borbi u općenarodnom obrambenom ratu. Tako se uvi-

jek osigurava dovoljno prostrana operacijska osnovica zamanevar, djelovanje i materijalno osiguranje naših oružanihsnaga, a oružane snage agresora se primoravaju da ponovno vode borbe za ranije zaposjednute ili izgubljene dijelove te-ritorija.

Na dijelu ratišta koji agresor uspije privremeno zapo-sjesti, intenzivnim napadnim borbenim djelovanjima i dru-gim oblicima borbe i općenarodnog otpora, neprekidno će seoslobađati novi teritoriji, a postojeći proširivati i međusobnopovezivati. To će stalno slabiti ofenzivnu moć agresora nafronti, jer će biti prisiljen odvajati znatne snage za borbenadjelovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju i za osi-guranje pozadine snaga angažiranih na fronti. Kad god to

bude moguće, preko slabije zaposjednutih dijelova fronte,povezivati će se slobodni teritoriji s vlastitom pozadinom. Toomogućava manevar snagama i sredstvima iz vlastite pozadinena slobodne teritorije i, obratno, oružane snage agresora do-

vodi u nepovoljan borbeni položaj, a naše oružane snageznatno proširuju svoju operacijsku i materijalnu osnovicu istvaraju uvjete za sinhronizirana i koncentrična borbena dje-lovanja u taktičkim, operativnim i strategijskim razmjerima.

Odsudnost obrane svakoga pojedinog slobodnog teritorija zavisi od njegova vojnoga, polit ičkog i ekonomskog zna-čenja u danom vremenskom periodu. U toku većih napadnihoperacija oružanih snaga agresora na slobodne teritorije, nekiće biti branjeni krajnje odsudno ukoliko realizacija manevraglavnine naših snaga koje djeluju na danom prostoru budezavisila od toga jesu li ti prostori u našim rukama.

Takvim odnosima prema prostoru ostvaruje se jedno odnaših osnovnih doktrinarnih opredjeljenja — da se cijeli ju-goslavenski prostor mora maksimalno iskoristiti za vojnu,političku, privrednu aktivnost i druge društvene aktivnosti,kako bi se što prije promijenio opći odnos snaga u vlastitukorist, slomila ofenzivna moć oružanih snaga agresora, prešlo

74

u protuofenzivu i ostvarili ciljevi općenarodnoga obrambenograta. Tako se prostor u našoj ratnoj vještini javlja i kao bi-tan faktor mijenjanja odnosa snaga u vlastitu korist.

Prostor se u miru uređuje za potrebe rata. Pri tome seimaju u vidu moguće vrste agresije i moguće vojnostrategijske situacije na našem ratištu, odnosno operativne situacijena vojištima. Vojna infrastruktura se zasniva na tim procje-nama i izgrađuje se tako da maksimalno zadovolji potrebeoružane borbe u svim mogućim vojnostrategijskim situacijama. Ostala infrastruktura se prilagođava potrebama oruža-ne borbe, pogotovo veliki privredni i drugi sistemi koji imajuposebno značenje i ulogu u oružanoj borbi.

U toku rata prostor se uređuje u skladu s potrebamasituacije. Postojeća infrastruktura se iskorištava, dograđujeili ruši, zavisno od toga da li olakšava ili otežava vođenjeoružane borbe vlastitim ili agresorovim oružanim snagama.Posebno značenje ima izgradnja objekata vojnopozadinskeinfrastrukture na privremeno zaposjednutom teritoriju, i ob-

jekata u vlastitoj pozadini i na slobodnim teritorijama, kojisluže za obavljanje poslova iz domene odnosa s prijateljskimzemljama.

Najveći dio našeg teritorija (kopno i akvatorij) nudi vrlopovoljne uvjete za prikriven manevar, upornu i stabilnu ob-ranu i iznenadne napade naših oružanih snaga, čija je organizacijsko formacijska struktura prilagođena takvim uvjeti-ma. Na najvećem dijelu našeg kopna, zbog njegovih orografskih i hidrografskih osobina, bit će znatno ograničene vatre-ne, udarne, manevarske i druge mogućnosti teškog naoruža-nja i pojedinih sredstava ratne tehnike koje su u operativnojupotrebi oružanih snaga agresora. Oklopne i mehanizirane jedini ce agresora, koje su glavni nosilac njegove oružane borbe, na najvećem bi dijelu našeg teritorija mogle djelovati sa-mo duž komunikacijskih pravaca, gdje su ograničene mogu-ćnosti njihova razvoja i efikasne upotrebe, a ljudstvo bi biločesto prisiljeno izlaziti iz oklopa i izvoditi borbena djelovanjapješke, uz ograničenu efikasnost djelovanja sredstava vatrenepodrške.

Maksimalno i umješno iskorištavanje takvih prirodnihosobina našeg prostora, uz njegovo fortifikacijsko uređenje izaprečavanje, omogućuje uspješno vođenje borbenih djelo

75

2D12 0769



vanja naših oružanih snaga i usprkos izrazitoj tehničkoj nadmoćnosti oružanih snaga agresora. Naš prostor je, dakle, va-žan faktor smanjivanja ili eliminiranja prednosti agresora uteškom naoružanju i drugim vrstama ratne tehnike.

U cijelosti uzevši, jugoslavenski je prostor elemenat pred-nosti za naše oružane snage u ukupnom odnosu snaga. Ta se

prednost — stvaralačkom primjenom naše ratne vještine injezinim stalnim obogaćivanjem u praksi oružane borbe —može iskoristiti za ublažavanje ili eliminiranje prednosti koje bi, eventualno, imao agresor u drugim komponentama odno-sa snaga. Prednost koju nam nudi naš prostor izravno stva-ra mogućnost uspješnog iskorišćavanja drugih prednosti kojeimamo u usporedbi s agresorom, i istovremeno otežava ilionemogućava agresora da iskorištava prednosti koje imajunjegove oružane snage. Jugoslavenski je prostor, dakle, bitanfaktor mijenjanja odnosa snaga u našu korist i u najtežim

vojnostrategijskim i materijalnim uvjetima.

Vrijeme

Vrijeme kao faktor oružane borbe ispoljava se kao his-torijski period u kojem se vodi oružana borba, Jkaojvrijeme

jrajanjar kao doba dana i godine i kao meteorološka pojava.Utjecaj vremena kao historijskog perioda objektivno pro-

izlazi iz sveukupne svjetske povezanosti interesa država inaroda, a posebno iz zajedničkih interesa progresivnih drža-

va, pokreta i snaga u borbi za mir, nezavisnost i društveniprogres.

S obzirom na višestruku povezanost država, naroda iprogresivnih društvenih procesa, eventualna agresija na našu

zemlju ugrožavala bi interese svih miroljubivih zemalja, na-nosila štetu društvenom progresu u cijelosti i prijetila svjet-skom miru. Stoga bi naša zemlja u eventualnom ratu imalapolitičku, moralnu i materijalnu podršku i pomoć miroljubi-

vog i progresivnog dijela čovječanstva.To bi izravno utjecalo na brojčani odnos oružanih sna-

ga na našem ratištu, jer bi agresor bio prisiljen držati jakeoružane snage i na drugim prostorima — stvarnim ili poten-cijalnim ratištima i vojištima. Istovremeno, agresor bi imao

ograničene mogućnosti za iskorišćavanje svojeg naoružanja idrugih sredstava ratne tehnike i ekonomskih potencijala, jer

bi bio primoran odvajati ih za stvarna i potencijalna ratnadjelovanja na drugim bližim i daljim prostorima.

Agresor će nastojati što prije postići krajnje strategij-ske ciljeve i što prije osloboditi svoje snage i sredstva zaupotrebu na drugim postojećim i potencijalnim frontovima.Njemu bi, stoga, kronično nedostajalo vremena u taktičkim,operativnim i strategijskim razmjerima.

Taj historijski period je, dakle, nepovoljan za agresora, bez obzira na njegovu vojnu i privrednu moć, i to ne samou moralnom i političkom pogledu, nego i u svim elementimaodnosa snaga, odnosno u svim faktorima rata i oružane bor-

be. Ograničenja koja je agresoru nametnuo proces svjetskepovezanosti i angažiranja u borbi za mir i pravednije odnoseu svijetu javljaju se samo kao vanjski faktori pomoćnog zna-čenja. Te slabosti agresora olakšavale bi nam vođenje ratai oružane borbe i mogu se uspješno iskoristiti angažiranjem

svih vlastitih ljudskih i materijalnih potencijala na cijelomprostoru u krajnje odlučnoj i nemilosrdnoj oružanoj borbii drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora.

Doktrina općenarodnoga obrambenog rata i oružane borbe ne određuje unaprijed vrij eme njihova trajanja. Budući dasu moguće različite vrste agresije na našu zemlju, i trajanjeoružane borbe bilo bi različito. To, uz ostalo razumijeva opredjeljenost i za vođenje dugotrajnoga općenarodnog obram-

benog rata, u koje m bi se oružana borba vodila do potpunogslamanja agresije.

Agresor će gotovo uvijek težiti u kratkotrajnom ratu re-alizirati postavljene ciljeve, jer mu ne odgovara upuštanjeu dugotrajan i iscrpljujući rat, koji dovodi i do međunarod-ne osude i otpora. Nasuprot tome, mi ćemo iskorišćavati vri-

jeme, prije svega, da bismo promijenil i eventualno nepovo-ljan početni odnos snaga i stvorili uvjete za prelazak u stra-tegijsku ofenzivu. Ako odnos snaga za nas bude relativnopovoljan, prihvaća se odlučujuća oružana borba već na po-četku agresije da bi se u što kraćem vremenu slomila ofen-zivna moć agresora i prešlo u ofenzivu radi njegova razbija-nja, uništenja i izbacivanja sa teritorija SFRJ. Ukoliko bi,međutim, odnos snaga bio izrazito nepovoljan, vodit će se du

76i

77



gotrajna i za agresora iscrpljujuća oružana borba u kojoj ćese intenzivnim i neprekidnim, prvenstveno napadnim, borbe-nim djelovanjima na cijelom ratištu uništavati njegovesnage, postupno mijenjati odnos snaga i tako stvarati uvjetiza preotimanje strategijske inicijative i prelazak u opću ofen-zivu radi slamanja agresije.

Orijentacija na vremensku postupnost u postizanju kraj-njih vojnostrategijskih ciljeva, razumijeva neprekidna i kraj-nje intenzivna borbena djelovanja, posebno taktičkih i opera-

tivnih razmjera, radi nanošenja što većih gubitaka agresoruu jedinici vremena, uz što manje vlastite gubitke. Vrijeme kao doba dana i godine i kao meteorološka po-

java njegove su važne komponente kao faktora i uvjeta ukojem se izvodi oružana borba. Borbena djelovanja će se iz-

voditi neprekidno, u svako doba dana i godine i u svim me-teorološkim uvjetima, što će utjecati na način vođenja oru-žane borbe, posebno na način djelovanja jedinica i na moguć-nost efikasne upotrebe naoružanja i ratne tehnike.

Ukoliko bi naše oružane snage bile inferiorne u teškoji drugoj ratnoj tehnici, načelno bi trebalo maksimalno kori-stiti se onim godišnjim dobima, noćima i meteorološkim pri-likama u kojima naoružanje i druga ratna tehnika agresorane mogu u punoj mjeri ispoljiti svoje borbene mogućnosti.

Da bi se agresor prisilio na oružanu borbu kada mu tone odgovara, poduzimaju se intenzivna napadna borbena dje-lovanja protiv njegovih brojčano i tehnički superiornijih sna-ga, upravo u ono vrijeme u onim meteorološkim uvjetimakada njegova borbena i druga ratna tehnika ne mogu ispo-ljiti vatrene, udarne i manevarske mogućnosti. Ta su borbe-na djelovanja, po pravilu, ograničenih ciljeva, visoka intenzi-teta, precizno planirana, kratkotrajna i po vremenu izvođe-nja usklađena s borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora i na širem prostoru. Borbenise zadaci izvršavaju na način i u vrijeme kada agresor nije

u stanju pravovremeno upotrijebiti i efikasno iskoristiti pred-nosti svog naoružanja i druge ratne tehnike. Vrijeme treba maksimalno iskoristit i kao važan faktor

mijenjanja odnosa snaga u borbenim djelovanjima svih raz-mjera. Vrijeme se maksimalno i racionalno iskorišćava uskladu s drugim faktorima oružane borbe, radi neprekidnog

78

nanošenja što većih gubitaka agresoru u jedinici vremena uzšto manje vlastite gubitke, i radi mijenjanja odnosa snaga u

vlastitu korist. To omogućava preotimanje i zadržavanje stra-tegijske inicijative i osigurava stvaranje uvjeta za poduzi-manje strategijske ofenzive na ratištu, odnosno napadnih

borbenih djelovanja na vojišti ma i njihovim dijelovima.

OSNOVNA OBILJEŽJA ORUŽANE BORBE

Osnovna obilježja oružane borbe na našem ratištu odre-đena su: društvenom biti općenarodnoga obrambenog rata,mjestom i ulogom oružane bobre u sklopu ratnih djelovanja,međusobnom povezanošću i uvjetovanošću oružane borbe idrugih oblika borbe i općenarodnog otpora, potencijalnim

vrstama agresije i njihovim karakteristikama i načinom upo-trebe oružanih snaga agresora.

Masovno sudjelovanje stanovništva u pripremanju i vo-đenju oružane borbe njezino je najvažnije obilježje i izrazpodruštvljenosti obrane i zaštite. U oružanoj borbi masovnoće sudjelovati radni ljudi i građani u svojim mjesnim zajed-nicama, organizacijama udruženog rada, društveno političkimzajednicama i svim samoupravnim i društvenim organizacija-ma — u skladu sa svojim mogućnostima, potrebama rata ikonkretnom situacijom. Usporedno s obavljanjem poslovakojima se posredno pomaže vođenje oružane borbe, oni ćeneposrednim sudjelovanjem u borbenim djelovanjima izvr-šavati i mnoštvo zadataka: obavještajno izviđačku djelatnost,sigurnost i samozaštitu, materijalno tehničko osiguranje, sanitetsko zbrinjavanje, inžinjerijsko uređenje teritorija, održa- vanje i popravke komunikacija, zaprečavanje i dr.

Oružane snage, posebno Teritorijalna obrana, otvorenasu organizacija za široko uključivanje građana i radnih ljudiu njihove jedinice i sastave. Jugoslavenska narodna armija

i Teritorijalna obrana nisu ni brojčano ni organizacijsko formacijski krute, nepromjenljive organizacije. One se, u skladus potrebama, povećavaju do najvećih mogućih razmjera i mi-

jenjaju međusobni brojčani odnos i svoju organizacijskoformacijsku strukturu. Na nekim dijelovima ratišta, posebno

na pojedinim dijelovima privremeno zaposjednutog teritorija,

2D12 0771



u oružane snage će se povremeno uključivati gotovo cjelo-kupno sposobno stanovništvo.

Veličina oružanih snaga i njihovo narastanje u pojedi-nim periodima rata i stupanj angažiranja stanovništva u oru-žanoj borbi treba da osiguraju uspješno i neprekidno vođenjeoružane borbe na cijelomu našem ratištu.

Masovnim sudjelovanjem stanovništva u oružanoj borbipostiže se brojčana nadmoćnost nad oružanim snagama sva-

kog agresora u svim ratnim prilikama i u svim periodima borbe. To je važan elemenat i činilac neutraliziran ja eventu-alne nadmoćnosti agresora u najsuvremenijem naoružanju idrugoj ratnoj tehnici.

Oružana borba će se voditi na cijelomu jugoslavenskomratištu — na kopnu, moru i u zraku, svugdje gdje se budunalazile i gdje budu djelovale snage agresora. Cjelokupni ju-goslavenski prostor jedinstvena je strategijska cjelina i stal-na operacijska osnovica naših oružanih snaga, sve do potpu-nog slamanja agresije. Nijedan dio našeg prostora ne napuštase bez upornih borbenih djelovanja i drugih oblika borbe iopćenarodnog otpora. Ukoliko agresor uspije da neke dije-love privremeno zaposjedne, borbena djelovanja se nastav-ljaju i na tom prostoru se stvaraju, proširuju i spajaju slo-

bodni teritori ji. Vođenjem oružane borbe na cijelom jugoslavenskom ra-

tištu agresoru se onemogućava uspostavljanje okupacionogsistema vlasti i vlasti kvislinga, i korišćenje materijalnim idrugim dobrima zemlje, a istovremeno se vlastitim snagamaomogućava uspješna borbena kontrola svakog dijela teritorijai korišćenje njezinim ljudskim i materijalnim potencijalima.Stoga se mora jednovr emeno djelovati po cijeloj dubini stra-tegijskog rasporeda oružanih snaga agresora, čime se onedovode u nepovoljan taktički, operativni i strategijski polo-žaj i prisiljavaju na obrambena borbena djelovanja. Time seagresor razvlači na širokom prostoru, slabi se njegova na-padna moć, na težištu oružane borbe i borbenih djelovanjanameću se oblici oružane borbe i vidovi i načini borbenihdjelovanja koji mu ne odgovaraju. Na taj se način stvarajuuvjeti za preotimanje i održavanje strategijske inicijative, acjelokupni jugoslavenski prostor se stavlja izravno u funk-ciju mijenjanja odnosa snaga u našu korist.

80

Oružana borba na jugoslavenskom ratištu vodit će seneprekidno do potpunog slamanja agresije. Strategija oruža-ne borbe polazi od toga da općenarodni obrambeni rat može biti i dugotrajan, i da će se oružana borba voditi neprekidnodo konačne pobjede. Neprekidnost je oružane borbe, dakle,njezina bitna osobina u svim ratnim slučajevima i u svim vojnostrategi jskim situacijama, bez obzira na snage i sred-stva koje bi agresor angažirao na našem ratištu.

Ukoliko odnos snaga na ratištu bude povoljan za nas,ili kada to budu omogućavale druge okolnosti, oružane sna-ge agresora treba što prije razbiti i izbaciti iz našeg prostora.To i zahtijeva visok intenzitet oružane borbe i maksimalnoangažiranje vlastitih snaga.

Dugotrajnost oružane borbe bit će uvjetovana izrazitonepovoljnim odnosom snaga. Oružana borba i borbena djelo-

vanja vodit će se i u dugotrajnom ratu neprekidno i inten-zivno, a njihovi ciljevi ostvarivat će se primjenom onih obli-ka, vidova i načina koji su u danim uvjetima mogući i racio-nalni. Agresoru će se svakodnevno nametati isorpljujuća borbena djelovanja u vrijeme, na prostoru i na način kojinama odgovaraju. To je najefikasniji način postupnog mije-

njanja odnosa snaga u vlastitu korist.Oružanu borbu na jugoslavenskom ratištu karakterizirat

će izuzetno visok intenzitet i dinamičnost borbenih djelova-nja. To obilježje proizlazi iz ciljeva, angažiranih snaga i sred-stava, ratne vještine Zaraćenih strana i mogućnosti ratnetehnike.

Agresor će nastojati nametnuti odlučujuće frontalne su-dare velikih razmjera, kako bi maksimalno iskoristio svojutehničku nadmoćnost, udarnu snagu oklopnih i mehanizira-nih grupacija, djelovanje avijacije i raketno artiljerijsku vat-ru. Tome se treba suprotstaviti neprekidnim i intenzivnim

borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbe i općena-rodnog otpora na cijelom jugoslavenskom ratištu, maksimal-no iskorišćavajući prednost broja i kvaliteta ljudstva, vla-stita teritorija i ratne vještine. Agresor se mora stalno na-padati na širokom prostoru, kako bi se onemogućilo da slo-

bodno manevrira snagama i nameće svoju inicijativu. Jedno vremenim djelovanj em na fronti, privremeno zaposjednutomteritoriju i u vlastitoj pozadini, napadima na bokove i poza

6 81



dinu oklopnih grupacija, razbijanjem zračnih i pomorskihdesanata — lomi se ofenzivna moć agresora, ograničavaju senjegove manevarske mogućnosti, nanose mu se gubici, ubla-žavaju efekti njegova prvog udara, postupno mijenja odnossnaga u našu korist i stvaraju uvjeti za uspješno vođenje oru-žane borbe i slamanje svake agresije.

Oružana borba u općenarodnom obrambenom ratu imatće manevarski karakter. To obilježje je u izravnoj vezi snjezinim intenzitetom, ofenzivnošću i dinamikom.

Agresor će svoja djelovanja, prije svega, zasnivati na brzim i snažnim prodorima oklopnih i mehaniziranih snaga,masovnom angažiranju avijacije i pomorskih snaga, širokojupotrebi desanata svih vrsta i velikoj vatrenoj moći raketno

artiljerijskih oružja. Osnovu njegove manevarske moći čini-la bi visoka pokretljivost trupa, ujedinjena sa snagom vatrei njezinim velikim manevarskim mogućnostima.

Takvom načinu djelovanja agresora treba se suprotstaviti kombiniranjem svih vrsta i oblika borbe, brzi m grupira-njem i pregrupiranjem i nametanjem borbe u vrijeme, namjestu i na način koji nama odgovaraju. Za primjenu takveratne vještine raspolažemo svim nužnim elementima: cjelo-

kupni teri torij SFRJ pokriven je i posjednut jedinicama Ju-goslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane, koje suorganizirane i osposobljene za manevarski način vođenja bor-

benih djelovanja; raspolažemo materijalno tehničkom osno- vom koja osigurava relativno visoku pokretljivost; postojećamreža komunikacija omogućava manevar snagama i brza idinamična djelovanja. Sve to omogućava brzo djelovanje i

bez većih pregrupiranja, umješno i racionalno iskorišćavanjeprednosti koje pruža naš prostor za iznenadna djelovanja u

bokove i pozadinu snaga agresora. Manevarski karakter oru-žane borbe izražava se u postojanju mnogobrojnih, više ili ma-nje kontinuiranih fronta, djelovanjima po pravcima, udari-ma u bokove i pozadinu snaga agresora, jednovremenim dje-lovanjima na fronti i na privremeno zaposjednutom terito-riju, kombiniranjem frontalnog i partizanskog načina vođe-nja borbenih djelovanja, pomicanjem težišta u skladu s ra-zvojem situacije i promjenom odnosa snaga.

Borbena djelovanja na cijelomu jugoslavenskom ratištubit će međusobno zavisna i usklađena. Međuzavisnost borbe

82

nih djelovanja na fronti, privremeno zaposjednutom terito-riju i u vlastitoj pozadini, izražava se u tome što razmjere,način vođenja i rezultati jednih izravno zavise od razmjera,načina vođenja i rezultata drugih i utječu na njih. Borbenasu djelovanja na fronti, na privremeno zaposjednutom terito-riju i u vlastitoj pozadini, dakle, stalno u uzročno posljedičnom odnosu — i to u strategijskim i operativnim, a često i utaktičkim razmjerima.

U svim periodima oružane borbe i u svim vojnostrategijskim situacijama na našem ratištu, međuzavisnost je stalna, bez obzira na to gdje je u danom periodu težište oružane borbe, odnosno bez obzira na to koja su od tih djelovanjaodlučujuća za postizanje ciljeva oružane borbe na ratištuili ciljeva borbenih djelovanja na vojištima i u borbenim zo-nama. Pri tome će se, zavisno od situacije, mijenjati samonjihove razmjere, stupanj integriranosti, značenje i udio uostvarivanju strategijskoga, operativnog i taktičkog cilja bor-

benih djelovanja na određenim prostori ma.

Uvijek će se težiti tome da se borbenim djelovanjima nafronti što prije i na što manjoj dubini našeg ratišta slomiagresija i da se, prelaskom naših oružanih snaga u ofenzivu,na fronti razbiju i iz zemlje protjeraju oružane snage agreso-ra. Takav vojnostrategijski cilj moći će se postići pod uvje-tom da se istovremeno vodi uspješna borba protiv desanatai uspješna protuzračna obrana u vlastitoj pozadini, i da seodmah po prelasku prvih jedinica oružanih snaga agresorana naš državni teritorij uspješno izvode masovna borbenadjelovanja u njihovoj pozadini, u razmjerima i oblicima su-glasnim veličini privremeno zaposjednutog teritorija i bor-

benoj situaciji na tom dijelu ratišta. Uspjeh borbenih djelovanja na fronti izravno će zavisiti od uspjeha borbenih dje-lovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitojpozadini.

Uspješnom protuzračnom obranom u vlastitoj pozadiniomogućavamo manevar snagama namijenjenim za borbenadjelovanja na fronti, njihovo ojačavanje i materijalno tehničko osiguravanje, te stabilnost našega obrambeno zaštitnogsistema i funkcioniranja svih struktura društva. Razbijanjemi uništenjem krupnih zračnih desanata u vlastitoj pozadinilišavamo agresora jedne važne strategijske komponente nje

6* 83



govih snaga angažiranih na našem ratištu, a vlastitim snaga-ma na fronti stvaramo povoljne uvjete za uspješno izvođenjeoperacija.

Masovnim borbenim djelovanjima na privremeno zapo-sjednutom teritoriju, u obliku diverzija, samostalnih borbi i

bojeva i operacija, prvenstveno napadnih, s težištem duž ko-munikacija, otežava se i onemogućava pokret rezervi agre-sora k fronti, opskrba i evakuacija, te agresor prisiljava daodvaja jake snage za osiguranje svoje pozadine i za držanjegradova i važnih privrednih i demografskih rajona. Dijelovinaših oružanih snaga koji izvode borbena djelovanja na pri-

vremeno zaposjednutom teritoriju istovremeno proširuju ispajaju postojeće i oslobađaju nove slobodne teritorije, štostalno sužava manevarski prostor oružanim snagama agre-sora i prisiljava ih na neprekidne, iscrpljujuće borbe za isteprostore, uz povlačenje i angažiranje i onih snaga koje izvodeoperacije na fronti. Sve to izravno slabi oružane snage agre-sora i njihove borbene mogućnosti, i na fronti i u cijelosti,i onemogućava mu realizaciju strategijske zamisli vođenjaoružane borbe na našem ratištu. S druge strane, masovna

borbena djelovanja na priv remeno zaposjednutom teritor ijuizravno doprinose stabilnosti i uspješnosti našeg sistemaobrane na fronti i slamanju ofenzive oružanih snaga agre-sora, odnosno razbijanju njegova sistema obrane i ubrzanjutempa nastupanja naših oružanih snaga koje izvode napadneoperacije na fronti.

Obrambenim i napadnim operacijama na fronti razbijajuse i uništavaju glavne grupacije oružanih snaga agresora. Da

bi ostvario svoje ciljeve, agresor je prisilj en stalno ojačavatisvoje snage na fronti dovlačenjem novih jedinica iz svojeoperativne dubine. Na taj je način njemu objektivno onemo-gućeno kontroliranje većih dijelova prostora na privremenozaposjednutom teritoriju i on je prisiljen koncentrirati svojesnage na komunikacijskim pravcima i prostorima koji su za

njega od vitalnoga vojnog, političkog i privrednog značenja.Tako se proširuju naše mogućnosti za poduzimanje borbenihdjelovanja velikih razmjera, stvaranje većih slobodnih teri-torija, organizaciju proizvodnje i svih drugih društvenihdjelatnosti i kontinuirano funkcioniranje svih struktura na-šega socijalističkog samoupravnog društvenog sistema na pri

84

vremeno zaposjednutom teritori ju. Ist ovremeno se borbenimdjelovanjima na fronti slama napadna moć oružanih snagaagresora, usporava tempo njihova nastupanja, i na taj se na-čin osigurava prostor i stvara vrijeme operativnim sastavimanaših oružanih snaga za pravovremen manevar i uspješnu

borbu prot iv krupnih desanata i organizaciju i funkcionira-nje sistema protuzračne obrane u vlastitoj pozadini.

Međuzavisnost borbenih djelovanja na fronti, privreme-no zaposjednutom teritoriju i u našoj pozadini zahtijeva nji-

hovu potpunu usklađenost na ta tri strategijska prostora na-šega jedinstvenog jugoslavenskog ratišta, i to u strategijskimi operativnim, a često i u taktičkim razmjerima. Pri usklađi-

vanju borbeni h djelovanja na fronti, privremeno zaposjed-nutom teritoriju i u našoj pozadini uvijek će se polaziti odtoga gdje se u danom vremenu nalazi strategijsko težišteoružane borbe na ratištu, odnosno operativna težišta borbe-nih djelovanja na vojištima i njihovim dijelovima.

Kada je strategijsko ili operativno težište na fronti, ondase djelovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju uskla-đuju s borbenim djelovanjima na fronti, i obratno. Borbenadjelovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju mogu biti težišno orijent irana u pravcu fronte ili u strategijsku dubinu rasporeda oružanih snaga agresora, zavisno od potreb akoje će proizlaziti iz vojnostrategijske situacije na cijelomratištu. Na privremeno zaposjednutom teritoriju izvodit ćese prvenstveno napadna borbena djelovanja taktičkih, ope-rativnih i strategijskih razmjera. Obrambena borbena djelo-

vanja će se primjenj ivati samo ako doprinose napadnim borbenim djelovanj ima širih razmjera koja se poduzimaju nafronti ili na privremeno zaposjednutom teritoriju. Radi spre-čavanja pristizanja operativnih rezervi oružanih snaga agre-sora na frontu i izvlačenja njegovih snaga s fronte kada sunaše oružane snage u ofenzivi, naše će jedinice na privre-meno zaposjednutom teritoriju izvoditi i obrambene opera-cije, koje će biti tijesno usaglašene s napadnim i obrambe-nim operacijama naših snaga koje djeluju na fronti. I jednai druga borbena djelovanja uvijek čine organsku cijelinu —međusobno se usklađuju, dopunjuju, isprepliću i zamjenjuju.Borbena djelovanja u vlastitoj pozadini moraju osiguratiprostor i operativne uvjete za uspješno izvođenje operacija

2D12 0774

85



na fronti. Stoga se uvijek usklađuju s njima i dio su tih ope-racija većih razmjera.

Međusobna zavisnost i stalna usklađenost borbenih dje-lovanja na fronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini, osiguravaju j edan od naših osnovnih doktrinarnih principa strategijskog značenja, a to je neprekid-nost djelovanja po cijeloj dubini strategijskog rasporeda oru-žanih snaga agresora na našem ratištu, što je preduvjet za

vođenje uspješne oružane borbe, posebno u uvjetima najtežemoguće varijante agresije na našu zemlju.

OSNOVNA NAČELA RATNE VJEŠTINE

Načela ratne vještine su stavovi kojima se usmjeravajupripreme i vođenje oružane borbe i borbenih djelovanja. Onase izvode iz znanstvene spoznaje zakonitosti oružane borbei usvojenih doktrinarnih stavova.

Originalnost načela naše ratne vještine ogleda se u nji-hovom specifičnom sadržaju i načinu primjene. Njihove oso-

bine proizlaze iz sadržajno drugačijih unutrašnjih veza i re-lativno novih odnosa među pojavama u oružanoj borbi uopćenarodnomu obrambenom ratu.

Načela ratne vještine mijenjaju se u skladu s promje-nom objektivnih uvjeta i zakonitosti oružane borbe. Stogase moraju stvaralački primjenjivati, pronalaziti nova, teorij-ski oblikovati i u praksi provjeravati.

Strategija oružane borbe utvrđuje ova načela: stalnoodržavanje visokog stupnja borbene gotovosti, određivanjecilja, određivanje težišta, jedinstvo oružane borbe, aktivnosti inicijativu, manevar, iznenađenje, osiguranje od iznenađe-nja, ekonomiju snaga, nametanje vlastitih oblika i načina vo-đenja oružane borbe i borbenih djelovanja, jedinstveno ko-mandiranje i neprekidnost sadejstva i suradnje.

Stalno održavanje visokog stupnja borbene gotovosti

Stalno održavanje visokog stupnja borbene gotovosti je-dinica, ustanova, komandi i štabova nužan je uvjet za spre

86

čavanje iznenađenja, brz razvoj i pravovremeno poduzimanjei uspješno izvođenje borbenih djelovanja i drugih aktivnosti.

Stupanj borbene gotovosti ocjenjuje se, u prvom redu,po spremnosti i osposobljenosti jedinice, komande, štaba iustanove da organizirano i pravovremeno otpočnu i uspješ-no izvedu borbena djelovanja i druge zadatke u skladu s pla-novima upotrebe i konkretnom borbenom situacijom. Da bise to postiglo, nužno je: održavanje stabilnoga moralno poli

tičkog stanja, neprekidan politički rad i pravovremeno infor-miranje, visoka stručna obučenost, disciplina, jedinstvo i ho-mogenost svakoga vojnog kolektiva, neprekidnost rukovođe-nja i komandiranja, efikasno funkcioniranje si stema veza,održavanje ratne tehnike i drugih materijalnih sredstava ustanju koje omogućava njihovu efikasnu i pravovremenuupotrebu.

U izgradnji i održavanju visoke borbene gotovosti izuzet-no značenje imaju: maksimalno zalaganje starješina u radu,njihov moralni lik, visoka stručna osposobljenost, organizatorske sposobnosti, odnos prema potčinjenima i samoinici-

jativa.Održavanje visokog stupnja borbene gotovosti u toku ra-

ta zahtijeva izuzetne napore vojnika, starješina, štabova i ko-mandi, efikasno funkcioniranje svih elemenata vojne organi-zacije i sistema rukovođenja i komandiranja. Bitna pretpos-tavka stalne borbene gotovosti jest visok borbeni moral irazina idejno političke svijesti svih sudionika u oružanoj bor-

bi. Svaka jedinica, ustanova, komanda i štab obavezni su dau svim situacijama — na odmoru, u pokretu, u borbi — po-duzimaju sve mjere koje osiguravaju uspješno izvršenje za-datka. Da bi se to postiglo, nužni' su uspjesi u izvršavanju

borbenih zadataka, dobro organiziran i intenzivan idejno politički i odgojni rad, pravovremeno i istinito informiranje,primjena stimulativnih mjera, poticanje i razvijanje inicija-tive i dr. Od posebnog je značenja briga za ljude: redovna

prehrana, liječenje bolesnika i ranjenika, održavanje opremei organiziranje odmora.

Veli ko značenje u održavanju visokog stupnja borbenegotovosti jedinica imat će i njihovi uspjesi u oružanoj bor-

bi, te uspjesi drugih subjekata općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite.

87



U održavanju visokog stupnja borbene gotovosti nužna je stalna suradnja jedinica, komandi, štabova i ustanova oru-žanih snaga sa svim drugim subjektima općenarodne obra-ne i društvene samozaštite.

Određivanje cilja

Određivanje cilja razumijeva utvrđivanje realnosti i svrsishodnosti poduzimanja i vođenja borbenih djelovanja idrugih aktivnosti u oružanoj borbi. Oilj mora uvijek biti od-mjeren i usklađen s političkim, ekonomskim i vojnim potre-

bama i s realnim mogućnostima za njegovo ostvarenje; ne-usklađen odnos ima za posljedicu neuspjeh, nepotrebno tro-šenje i zamaranje snaga i gubljenje vremena.

Realno određivanje cilja zahtijeva što potpunije poznavanje situacije i shvatanje biti zadataka, te sposobnost pred- viđanja mogućih obrta u toku izvođenja borbenih djelovanja.Zavisno od procjene tih elemenata i dobivenog zadatka, od-ređuju se jačina i sastav snaga i sredstava za postizanje po-stavljenog cilja.

Krajnji je vojnostrategijski cilj naše oružane borbe razbijanje, uništenje oružanih snaga agresora i njihovo protje-rivanje s teritorija SFRJ. Tako postavljen oilj može se pos-tići postupno, ispunjavanjem posebnih i pojedinačnih cilje-

va na dijelovima ratišta i u određenim periodi ma rata — ustrategijskim, operativnim i taktičkim razmjerima. U jednojsituaciji cilj može biti uništenje i razbijanje većih ili manjihgrupacija agresora, a u drugoj — obrana ili oslobađanje od-ređenog prostora ili važnijih objekata, onemogućavanje ma-nevra snagama neprijatelja ili dobivanje vremena. U svimsituacijama agresoru treba nanositi što veće gubitke, prven-stveno u ljudstvu, jer je to glavni način za postizanje povolj-nog odnosa snaga i ostvarivanje općega vojnostrategij skogcilja.

Načelo određivanja cilja ne smije sputavati inicijativu,smanjivati ili isključivati odgovornost i aktivnost starješina,komandi i štabova. Smisao njegove primjene je u tome dauvijek osigura svrsishodnu djelatnost svih sudionika oružane borbe — da znaju što žele i da, u skladu s tim, osigurajunajpovoljniji odnos snaga za ostvarenje postavljenog cilja.

88

Određivanje težišta

Težište se izražava grupiranjem glavnih snaga i sredstava na onom prostoru čiji m se držanjem, odnosno zauzima-njem omogućava ostvarenje postavljenog cilja na najefikas-niji i najracionalniji način. U napadu se to izražava određiva-njem pravca glavnog udara, a u obrani — određivanjem te-žišta obrane. Pri određivanju težišta, obavezno se mora ima-ti u vidu ideja pretpostavljenog, cilj i zadatak jedinice i za-daci jedinica na širem prostoru, posebno kada se planirajui izvode borbena djelovanja operativnih i strategijskih raz-mjera. Pri određivanju težišta polazi se od konkretnog odno-sa snaga, karakterist ika pros tora i vremena, oblika oružane

borbe i načina vođenja borbenih djelovanja, te rasporeda imogućnosti drugih snaga općenarodne obrane i društvenesamozaštite na danom prostoru.

S obzirom na cilj, angažirane snage, sredstva i prostor,težište može biti strategijsko, operativno i taktičko. Strate-gijsko težište može biti na fronti ili na privremeno zaposjed-nutom teritoriju.

Strategijsko težište je od općeg značenja za rat i oruža-nu borbu u cijelosti. Određuje se planovima upotrebe oruža-nih snaga, a u toku rata se pomiče u skladu s razvojem

vojnostrategi jske situacije na ratištu. Doktrina općenarodneobrane ne opredjeljuje nijedan dio prostora kao konstantnostrategijsko težište, čijim bi zaposjedanjem i ovladavanjemagresor realizirao svoje krajnje političke i vojne ciljeve. Bu-dući da je cjelokupni teritorij SFRJ jedinstvena i nedjeljivastrategijska cjelina i stalna operacijska osnovica naših oru-žanih snaga, strategijsko težište bit će tamo gdje se rješavaishod strategijskih ciljeva u određenom periodu rata.

>U napadu treba težiti glavni udar nanositi na pravcimai po rajonima za agresora najosjetljivijim, odnosno onim či- ji m se ovladavanjem njegove glavne snage dovode u nepovo-ljan borbeni položaj i tako stvaraju uvjeti za njihovo raz-

bijanje i uništenje. Da bi se to postiglo, često će biti svrsis-hodno za pravac glavnog udara birati teže prohodno zemlji-šte na kojem ratna tehnika agresora ne može doći do punogizražaja.

89



U obrani se težište izražava grupiranjem glavnih snagana pravcima, u rajonima i zonama od čijeg držanja u ru-kama zavisi izvršenje zadatka i postizanje cilja obrane. Sna-ge i sredstva dovode se na težište obrane prije napada agre-sora ili u toku njega, što zavisi od borbene situacije, idejemanevra, inžinjerijskog uređenja položaja, naoružanja kojeneprijatel j upotrebl java, posebno nuklearnog, prostornih i vremenskih uvjeta.

Pravac glavnog udara u napadu i težište obrane pomičuse u skladu s promjenama borbene situacije, mogućnostimai potrebama.

Jedinstvo oružane borbe

Jedinstvo oružane borbe razumijeva idejnu d funkcional-nu povezanost i usklađenost borbenih djelovanja svih raz-mjera i njihovu povezanost i usklađenost s drugim oblicima

borbe i općenarodnog otpora na cijelomu jugoslavenskomratištu. Njime se omogućava pravovremena, efikasna i racio-nalna upotreba oružanih snaga kao cjeline i svakoga njihovadijela za one zadatke čijim se izvršenjem najviše doprinosirazbijanju i uništenju snaga agresora i realizaciji ciljeva op-ćenarodnoga obrambenog rata. Ostvaruje se u strategijskim,operativnim i taktičkim razmjerama na ratištu i vojištima,odnosno u borbenim zonama i rajonima.

Jedinstvo oružane borbe u strategijskim razmjerama pro-izlazi iz jedinstvenoga političkog i vojnostrategijskog cilja,

jedinstvenog ratišta, jedinstva oružanih snaga — Jugoslaven-ske narodne armije i Teritorijalne obrane — i jedinstvenogrukovođenja i komandiranja oružanim snagama. Jedinstvooružane borbe na strategi jskoj se razini ostvaruje: angažira-njem strategijskih grupacija, strategijsko^aperativnih i opera-tivnih jedinica i operativnih sastava na jedinstvenomu jugo-slavenskom ratištu u ostvarivanju jedinstvenoga strategij-skog cilja; strategijskim manevrom snaga s jednog vojištana drugo i njihovom upotrebom na onom dijelu ratišta gdjeto zahtijevaju interesi oružane borbe, bez obzira na njihovuorganizacijsku pripadnost; usklađenom upotrebom snaga nakopnu, moru i u zraku, odnosno na fronti, privremeno za-posjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini radi ostvariva-nja jedinstvenoga vojnostrategijskog cilja.

90

Jedinstvo borbenih djelovanja u operativnim i taktičkimrazmjerama proizlazi iz potrebe objedinjavanja i usklađiva-nja aktivnosti svih jedinica Jugoslavenske narodne armije iTeritorijalne obrane u određenoj zoni — rajonu — radi po-stizanja jedinstvenog cilja. Stoga svim snagama koje tu dje-luju komandira, po pravilu, jedan komandant. Ukoliko poje-dine jedinice imaju specifične namjenske zadatke i nisu potčinjene tom komandantu, jedinstvo borbenih djelovanja seostvaruje tijesnim sadejstvom koje organiziraju pretpostav-ljeni komandanti.

Jedinstvo borbenih djelovanja zahtijeva od svih koman-di, štabova i starješina da usklade i sinkroniziraju djelova-nje jedinica i u onim situacijama kada bude onemogućen ne-posredan utjecaj pretpostavljenih komandanata i kada seprekine veza između komandanata jedinica koje djeluju naodređenom prostoru. U takvim situacijama bitni činioci je-dinstva borbenih djelovanja jesu idejna veza i maksimalnasamoinicijativa starješina, komandi i štabova. Ukoliko vezes pretpostavljenim komandama i štabovima budu prekinute,sve jedinice su dužne da izvršavaju naređenja komandantačija je jedinica u toj borbenoj zoni i u određenom vremen-skom periodu glavni nosilac borbenih djelovanja.

Aktivnost i inicijativa

Aktivnost izražava neprekidnu težnju i praksu da se vla-stite snage dovedu u aktivan položaj u odnosu prema agre-soru. Aktivnost je neposredno povezana s inicijativom, kojarazumijeva stalnu poduzimljivost u otpočinjanju i izvođenju

borbenih djelovanja. Aktivnost i inicijativa imaju svoju subjektivnu i objektiv-

nu dimenziju i odlučujuće doprinose da se u oružanoj borbisvestrano pokrenu i maksimalno razvijaju stvaralačke spo-

sobnosti u izboru oblika i načina djelovanja, da se vlada si-tuacijom i osigura sloboda akcije. Aktivnost i inicijat iva ispoljavaju se u svim oblicima

oružane borbe i svim vidovima i oblicima borbenih djelovanja. Nji hov glavni sadržaj je ofenzivnost izražena u težnjida se, primjenom složenijih oblika borbenih djelovanja na

91



padnog karaktera ili postepenim prelaskom na takve oblike,postignu što radikalniji ciljevi u razbijanju i uništenju agre-sora. Aktivnost i ofenzivnost se, međutim, ne mogu jednakoispoljavati uvijek i na svakom mjestu. Aktivnost se možezasnivati na smjelim ali realnim odlukama, i u najvećemstupnju se može ostvariti u taktičkim razmjerima, naročitou borbi na privremeno zaposjednutom teritoriju i u borbiprotiv zračnih desanata.

Manevar kao elemenat aktivnosti ostvaruje se na svimrazinama oružane borbe s ciljem da se snage dovedu u naj-povoljniji položaj i grupiraju za djelovanje da se postignenadmoćnost i izvrši udar, odnosno da se izbjegne udar, do-

bije u vremenu, prenese težište, postigne iznenađenje ili osi-gura sloboda djelovanja. Jedan od preduvjeta za ispoljavanje aktivnosti je velika taktička i operativna pokretljivost je-dinica i sastava, od kojih se zahtijeva da se brzo prilagođa vaju naglim promjenama situacije, da lako i brz o mijenjajutežište borbe, načine borbenih djelovanja i borbeni raspored.I jedinice koje su manje motorizirane mogu, u određenimuvjetima, da budu pokretljivije i u borbi efikasnije od onihkoje su zasićene raznim borbenim sredstvima. Pokretljiviji

je onaj tko je sposobniji da u konkretnim uvjetima zemljištai vremena izvođenja operacija i bojeva djeluje brže i elas-tičnije.

U strategijskim razmjerima, načelo aktivnosti i inicijative ostvaruje se postepeno u procesu oružane borbe. Zavisnood vrste agresije i oblika oružane borbe, njegova primjenaprostorno i vremenski nije istovjetna. U obrani od agresijes ograničenim ciljem, preuzimanje strategijske inicijative naj-češće se poklapa s prelaskom u strategijski napad (ofenzivu)na fronti. Međutim, u slamanju agresije s radikalnim ciljem,zavisno od njezina toka i početnih rezultata, strategijska ini-cijativa se poduzima postepeno, primjenom svih oblika oru-žane borbe i borbenih djelovanja, pri čemu borbena djelo-

vanja na privremeno zaposjednutim dijelovima ratišta imajuod samog početka izrazito ofenzivan karakter. Preuzimanjestrategijske inicijative u tim uvjetima poklapa se s prelaskompretežnog dijela oružanih snaga u strategijski napad.

Aktivnost i inicijative ostvaruju se na svim razinamaoružane borbe — strategijskoj, operativnoj i taktičkoj. Stra

92

tegija potiče slobodu djelovanja i osigurava uvjete za ispolja vanje najšire inicijative u operativnim i taktičkim razmje-rima.

Manevar

Manevar je skup radnji i postupaka kojima se vlastite jedini ce borbom i pokre tom dovode u povoljnij i položaj pre-ma neprijatelju na određenom prostoru i u određeno vrije-me, gdje i kada se treba izboriti za rješenje u borbi, boju ioperaciji. Svrha manevra je pravovremeno formiranje borbenog rasporeda, prenošenje težišta, vatre i udara, odnosno vješto i blagovremeno izbjegavanje vatre i udara nepri jatelja.

Oblici manevra jesu frontalni proboj, obuhvat, obilazak,infiltracija, udar iz pozadine i vertikalni manevar. Frontalniproboj se uvijek izvodi u kombinaciji s drugim oblicima ma-nevra. Najveći efekat se postiže istovremenom kombinacijom

više oblika manevra, pri čemu udar iz pozadine ima posebnoznačenje. Svaki od primijenjenih oblika manevra treba dasadrži i elemente iznenađenja, posebno u djelovanjima naprivremeno zaposjednutom teritoriju. Jednostavnost je glav-

no obilježje svakog oblika manevra.Primjenom različitih oblika manevra stvaraju se povolj-

ni uvjeti za istovremeni udar po snagama agresora na fronti,na privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj poza-dini. Pri tom je osnovni zadatak — nanijeti agresoru što većegubitke, stegnuti ga i vezivati za određeni prostor i objekte,odnosno iskorišćavati svaku mogućnost za njegovo blokira-nje, okruženje i uništenje. Kombinacijom različitih oblikamanevra može se bitno utjecati na mijenjanje odnosa snagau vlastitu korist i tako stvarati uvjete za uspješan ishod borbenih djelovanja. Inventivnost, umješnost i inicijativa u izboru i izvođenju manevara bitne su kreativne osobine starje-šina, komandi i štabova svih stupnjeva, koje treba stalno

njegovati i razvijati.

Iznenađenje

Iznenađenje je efekat koji se ostvaruje neočekivani m vojnim, polit ičkim, ekonomskim i psihološko propagandnim

93



aktivnostima, primjenom neočekivanih borbenih djelovanjapo cilju, mjestu, vremenu i načinu izvršenja i primjenomnovih i nepoznatih oružja i drugih sredstava ratne tehnike.Iznenađenje može biti potpuno ili djelomično, a prema po-sljedicama može imati strategijsko, operat ivno i taktičkoznačenje.

Postizanjem iznenađenja mogu se ostvariti značajni re-zultati i osjetno poboljšati i promijeniti eventualno nepovo-ljan odnos snaga. Iznenadnom upotrebom snaga i sredstavana način, u vrijeme i na prostoru koje agresor ne očekuje,mogu se eliminirati ili znatno ublažiti vlastite slabosti kojeproizlaze iz eventualne tehničke inferiornosti i tako ostvariti

važni ciljevi za kraće vrijeme, s manje snaga i uz što manje vlastitih gubitaka. Stoga u odlukama svih starješina uvijekmoraju biti sadržane i težnja i mogućnost za postizanje iz-nenađenja. Inventivnost i vještina u postizanju iznenađenjaspadaju u one sposobnosti i vrline starješina i jedinica kojetreba stalno njegovati i usavršavati.

Strategijsko iznenađenje u suvremenim uvjetima teško je ostvariti, ali ne i nemoguće. Upotreba nepoznatih borbe-nih sredstava čiji bi efekat imao strategijske, pa i operativneposljedice, također, neće biti česta pojava, mada se i s tom vrstom iznenađenja mora računati. Naše mogućnosti za po-stizanje strategijskog iznenađenja nalaze se, prije svega, u

vitalnosti i sveobuhvatnosti sistema općenarodne obrane idruštvene samozaštite, u originalnosti naše ratne vještine iu sposobnosti starješina, štabova i komandi da je stvaralačkiprimjenjuju u najtežim situacijama i u toku čitavog rata.

Za postizanje iznenađenja presudno značenje imaju ori-ginalno zamišljene, znalački organizirane i dosljedno ostva-rene mjere i aktivnosti kojima se agresor navodi na pogrešne~žaključke i postupke. Tome posebno mogu doprinijeti bri-žljivo provedene mjere maskiranja i obmanjivanja, budnost

i čuvanje tajnosti vlastitih namjera i odluka i efikasna upo-treba vlastitih elektronskih sredstava. Raspolaganje potreb-nim podacima, naročito o budućim namjerama i planovimaneprijatelja, jedan je od bitnih uvjeta za postizanje iznena-đenja. U svemu tome je od velikog značenja uloga obavje-štajne službe.

94

Osiguranje od iznenađenja

Realna opasnost od iznenađenja nameće potrebu da seu oružanoj borbi i borbenim djelovanjima neprekidno podu-zimaju mjere i postupci čiji je cilj eliminiranje mogućnostida nas agresor iznenadi ili svođenje na što manju mjeruefekata njegova iznenađenja. U našoj ratnoj vještini osigu-ranje od iznenađenja obuhvaća: borbeno osiguranje, izviđač-ke, obavještajne, kontraobavještajne i druge aktivnosti, sa-mozaštitu organiziranu na najširoj osnovi, stalnu borbenugotovost svih subjekata društva, a posebno oružanih snaga.

Sposobnost da se osiguramo od iznenađenja, naročitostrategijskog, u snazi je i sveobuhvatnosti našeg sistema op-ćenarodne obrane i društvene samozaštite d u originalnostidoktrine oružane borbe. Sveobuhvatnim pripremama društvai oružanih snaga za obranu i poduzimanjem mjera stalne mo

bilizacijske i borbene gotovosti, opasnost od iznenadne agre-sije svodi se na najmanju moguću mjeru. Mirnodopske pri-preme treba da budu sračunate, u prvom redu, na brzo ot-krivanje namjera potencijalnih agresora i efikasno reagira-nje na svaki akt pritiska i agresije na SFRJ. To se postiže

sistematskim razvijanjem obrambene i samozaštitne sposob-nosti, budnosti i sigurnosti društva i visokom borbenom gotovošću oružanih snaga u miru. Mogućnost iznenadne agresi-

je može se umanjiti ili otklonit i aktivnim djelovanjem oba- vještajne službe, borbenom gotovošću i pravovremenom mobilizacijom i razvojem oružanih snaga i drugim aktivnostimai mjerama. Praćenje, otkrivanje i procjenjivanje mogućnostii namjera agresora, poduzimanje konkretnih mjera i brzoreagiranje radi sprečavanja iznenađenja — stalan je procesi obaveza svih subjekata općenarodne obrane i društvenesamozaštite u miru i ratu.

Uvažavanje načela osiguranja od iznenađenja u našojdoktrini općenarodne obrane i njegova primjena prerastajuokvire ratne vještine, odnosno zadatke oružanih snaga. Osi-guranje od iznenađenja može se postići samo zajedničkimaktivnostima oružanih snaga i svih drugih subjekata sistemaopćenarodne obrane i društvene samozaštite. Samo tako semogućnosti agresora da nas, na bilo koji način iznenadi, svo-de na najmanju moguću mjeru.

95



Temeljito poznavanje politike i ratnih doktrina poten-cijalnih agresora, njihovih oružanih snaga i mogućnosti, aprije svega pravovremeno otkrivanje namjera agresora pre-ma SFRJ, omogućuju organima rukovođenja općenarodnomobranom i društvenom samozaštitom i rukovođenja i koman-diranja oružanim snagama da pravovremeno poduzimaju efi-kasne mjere radi spriječavanja iznenađenja. Političke, eko-nomske i vojne pripreme, i pravovremeno poduzimanje onih

mjera kojima se spriječava iznenadna agresija, moraju sezasnivati na realnim procjenama o potencijalnim opasnosti-ma iznenadnog napada na našu zemlju.

Ekonomija snaga

Ekonomija snaga jest upotreba jedinica i sastava na na-čin koji omogućava da se postavljeni cilj ostvaruje u plani-ranom vremenu i na određenom prostoru, uz što manje vla-stite gubitke. Tako se napori u oružanoj borbi dovode usklad s rezultatima koji se žele postići i osigurava se racio-nalan odnos između postavljenog cilja i opsega, stupnja na-

prezanja i efikasnosti angažiranja snaga.Prilikom planiranja borbenih djelovanja sve komande,

štabovi i starješine moraju voditi računa o tome da veli-činu i sastav snaga odrede u skladu s ciljem. Ako je za po-stizanje određenog cilja izuzetno važno da se on ostvari ušto kraćem roku, opseg angažiranih snaga može biti i većiod nužnog, ali ni tada angažirane snage ne smiju biti glo-mazne i nagomilane i grupirane tako da otežavaju vlastitimanevar, brzo pregrupiranje i prenošenje težišta, odnosnone smiju biti unosan cilj agresoru za upotrebu borbenihsredstava velike vatrene i udarne moći.

Glavno je mjerilo ekonomične i racionalne upotrebe sna-ga odnos između stupnja izvršenja zadatka i veličine vlastitihgubitaka. Kada brojno manja i borbenim sredstvima slabijeopremljena jedinica pobijedi brojno veću i u ratnoj tehnicinadmoćniju jedinicu agresora, uz minimalne vlastite gubitke,to je uspjeh koji zaslužuje najviše priznanje.

Ekonomija snaga se postiže i racionalnom raspodjelomzadataka u oružanoj borbi i borbenim djelovanjima između

96

jedinica oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne ob-rane i društvene samozaštite, tako da se jedinice oružanihsnaga prvenstveno angažiraju u izvršavanju onih zadatakakoje ne mogu izvršavati drugi subjekti.

Ekonomija snaga razumijeva i stalno poduzimanje mjerazaštite, čuvanje jedinica od nepotrebnih gubitaka i napora iod nesvrsishodnih marševa u teškim zemljišnim i atmosfer-skim uvjetima, racionalno iskorišćavanje vremena i osigura-nje povoljnih uvjeta za odmor, što redovniju prehranu ljud-stva i redovit pregled tehnike.

Nametanje vlastitih oblika i načina vođenjaoružane borbe i borbenih djelovanja

U ratu se ne sukobljavaju samo oružane snage zaraćenihstrana, već i njihove doktrine. Strana koja uspijeva drugojneprekidno nametati svoje uvjete i načine vođenja oružane

borbe i borbenih djelovanja, iznenađivati neprijatelja svoji mpostupcima i dovoditi ga u nepovoljne borbene i prostorneuvjete, stječe važne prednosti, jer stvara najpovoljnije mo-

gućnosti za iskorišćenje onih faktora na kojima zasniva svoju snagu i nadmoćnost.Nametanje svojih oblika i načina vođenja oružane bor-

be i borbenih djelovanja agresoru jedan je od uvjeta da seon što prije dovede u podređen položaj. Našom doktrinomoružane borbe predviđene su objektivne i subjektivne mo-gućnosti da se to postigne. Agresor je prisiljen prihvaćati

borbena djelovanja ondje gdje mu se ona nameću, u uvjeti-ma koji mu po prostoru, vremenu i načinu vođenja ne od-govaraju. Na taj je način on prisiljen mijenjati svoje pla-nove i odstupati od načina borbe koji najviše odgovarajunjegovoj doktrini, strukturi oružanih snaga i naoružanju.

Nametanje agresoru uvjeta, vidova i načina borbenihdjelovanja i načina njihova izvođenja koji mu onemogućava-

ju primjenu njegove doktrine spada, prvenstveno, u domenustvaralačke sposobnosti i inicijative u planiranju i izvođenju

borbenih djelovanja u strategijskim, operativnim i taktičkimrazmjerima. To se postiže vještim iskorišćenjem prostora i

vremena i stalnim borbenim djelovanjima i drugim aktivno

7 97



stima kojima se agresoru onemogućava kontrola i iskorišćenje prostora, sprečava realizacija njegove doktrine »munjevitog rata«, čime se on dovodi u sve podređeniji položaj.

Jedinstveno komandiranje i neprekidno sadejstvo i suradnja

Jedinstvenim rukovođenjem i komandiranjem u oruža-

noj borbi u općenarodnomu obrambenom ratu ujedinjavajuse i usklađuju napori svih subjekata društva pri suprotstav-ljanju agresoru i realiziranju ciljeva oružane borbe i opće-narodnoga obrambenog rata. Da bi se to .postiglo, nužno jeidejno jedinstvo svih nosilaca oružane borbe, odnosno jedin-stveno shvaćanje doktrine općenarodne obrane i oružane bor-

be u društvu i oružanim snagama.Osnovu sistema rukovođenja i komandiranja oružanim

snagama čini razgranata mreža komandi i štabova s određe-nim funkcijama i međusobnim odnosima. Oni su međusob-no povezani sistemom veza. Osnovni odnos u sistemu ko-mandiranja jest odnos subordinacije, tj. komandni odnos.Pretpostavljeni imaju dužnost, pravo i odgovornost da do-

nose odluke i određuju zadatke, a potčinjeni — da te odlu-ke i zadatke bezuvjetno, dosljedno i na vrijeme izvršavaju.Prema tome, odluke komandanata (starješina) čine osnovuangažiranja snaga i sredstava i načina njihove upotrebe. Od-lukama se određuje cilj, utvrđuju zadaci i raspodjeljuju od-govornosti za njihovo ostvarenje. Komandanti i komandirineposredno su odgovorni za svoju jedinicu i izvršenje dobi- venih zadataka, a u svakoj jedinici i komandi odgovornostpotčinjenih se osigurava subordinacijom u prvom stupnju.

iU pripremi i vođenju oružane borbe i borbenih djelovanja načelo jedinstvenog komandiranja zasniva se na je-dinstvenom shvaćanju ciljeva i zadataka i uvažavanju načelada se sve snage određene za izvršenje borbenog zadatka u

jednoj borbenoj zoni — rajonu potčinjavaju jednom koman-dantu. Komande, štabovi i jedinice istog ranga u principuse ne prepotčinjavaju jedni drugima. U zoni borbenih djelo-

vanja mogu se potČinjavati i prepotčinjavati jedinice i ko-mande, ali samo po odobrenju pretpostavljenih komanda

98

na ta. U bojevima i operaci jama koje zajednički izvode jedi-nice Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane,pretpostavljeni komandanti tih jedinica prethodno regulira-

ju nadležnosti u komandiranju.Sadejstvo se organizira između elemenata borbenog ra-

sporeda jedinice i sa susjednim jedinicama, a suradnja —između jedinica oružanih snaga i drugih snaga općenarodneobrane i društvene samozaštite koje sudjeluju u izvršenjuodređenog zadatka.

Organizacija neprekidnog i čvrstog sadejstva svih sudio-nika u borbenim djelovanjima obaveza je komandi svih stup-njeva, odgovornih za izvršenje zadatka. Pravovremeno, do-

bro organizirano i provedeno sadejstvo nužan je uvjet zauspjeh svakoga borbenog djelovanja. U pripremi zadatka iu toku njegova izvršenja mora se osigurati puna suradnjakomandi i štabova oružanih snaga i odgovarajućih društve-nih subjekata sistema općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite d sadejstvo između snaga na fronti, na privremenozaposjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini. Suradnja za-htijeva jedinstveno shvaćanje ciljeva oružane borbe i ostalihoblika borbe i općenarodnog otpora, a ostvaruje se zajed-ničkim radom komande i štaba koji su odgovorni za izvrše-

nje borbenog zadatka i rukovodećih organa društvenih struk-tura na tom prostoru ili prisutnošću delegiranih predstavnikaodgovarajućih subjekata društva u komandama i štabovimaoružanih snaga, i obratno.

Jedinstveno rukovođenje i komandiranje ne umanjujepotrebu samoinicijative svih stupnjeva komandi i štabova,posebno u Teritorijalnoj obrani i visok stupanj samostalno-sti u odlučivanju u skladu s uvjetima i konkretnim potre-

bama.

7*

2D12 0781



G L AVA I V

ORUŽANE SNAGE SFRJ

Oružane snage SFRJ jedinstvena su oružana sila našihradnih ljudi i građana, naroda i narodnosti. One su integral-ni dio sistema općenarodne obrane i društvene samozaštitei osnovni nosilac oružane borbe u općenarodnomu obram-

benom ratu. Organizirane su, namijenjene, opremljene i os-posobljene za vođenje oružane borbe u svim uvjetima opće-narodnoga obrambenog rata, te za određene zadatke društve-ne samozaštite u miru, izvanrednim prilikama i ratu.

Oružane snage SFRJ, zajedno s drugim snagama općena-rodne obrane i društvene samozaštite, štite interese svih na-roda i narodnost i i svih radnih ljudi i građana socijal ist ičkesamoupravne i nesvrstane Jugoslavije i izraz su njihovespremnosti i odlučnosti da se uspješno obrane od svake agre-sije. Oružane snage SFRJ imaju narodni, socijalistički, revo-lucionaran i obrambeni karakter i isključivo su namijenjeneza obranu zemlje i osiguranje mirne izgradnje socijalističko-ga samoupravnog društva i nesvrstane vanjske politike.

Oružane snage SFRJ sastoje se od Jugoslavenske narod-ne armije i Teritorijalne obrane. Jugoslavenska narodna ar-mija zajednička je oružana sila svih naroda i narodnosti isvih radnih ljudi i građana Jugoslavije. Teritorijalna obrana

je najširi oblik organiziranja radnih ljudi i građana za oru-žanu borbu, i određene zadatke društvene samozaštite i naj-širi oblik organiziranoga oružanog općenarodnog otpora.

Jugoslavenska narodna armija i Teritorijalna obrana dijel ovi su jedinst venih oružanih snaga SFRJ. Osnove tog je-dinstva jesu: federativno uređenje i društveno politički si

101



stem socijali stičkog samoupravljanja; karakter oružanih sna-ga; jedinstven cilj i objekat zaštite; jedinstvena doktrinaoružane borbe; jedinstven prostor za vođenje oružane bor-

be; jedinstven sistem rukovođenja i komandiranja, jedin-stveno vrhovno rukovođenje i komandiranje i jedinstvene os-nove sistema materijalnog i zdravstvenog osiguranja.

NAMJENA I OSNOVNI ZADACI ORUŽANIH SNAGA

Oružane snage SFRJ namijenjene su zaštiti slobode, ne-zavisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i Usta-

vom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije utvr-đenoga društvenog uređenja. One štite i brane Jugoslavijukao društvemvpolitičku državnu zajednicu ravnopravnih na-roda i narodnosti, njezin socijalistički samoupravni društveno politički sistem i nezavisnu i nesvrstanu vanjsku politiku.Zaštita i obrana tih vrijednosti zadatak su i obaveza svih sub-

jekata društva, a oružane snage, kao osnovni nosilac oružane borbe, imaju u tome odlučujuću ulogu.

Oružane su snage SFRJ u miru nezamjenljiv faktor od- vraćanja od agresije. Borbena gotovost i spremnost oružanihsnaga, njihovo moralno političko jedinstvo, vojnostručna os-posobljenost, organiziranost i tehnička opremljenost osnov-ni su uvjeti za uspješno ostvarivanje takve uloge.

Oružane snage namijenjene su za vođenje oružane borbe: na kopnu, moru i u zraku; na fronti, priv remeno zapo-sjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini; primjenom frontalnoga, partizanskog i kombiniranog oblika oružane borbe;u konvencionalnom i nuklearnom ratu, i za sve to se i ospo-sobljavaju. Takva spremnost i sposobnost osigurava uspješ-no suprotstavljanje svakoj mogućoj agresiji na SFRJ, prisvakom odnosu snaga i u ratu različitog trajanja.

Polazeći od mogućih oblika ugrožavanja slobode, nezavisnosti, teritori jalnog integrite ta i društvenog uređenja SFRJ,oružane snage mogu, pod uvjetima predviđenim saveznimzakonom, izvršavati i određene zadatke društvene samozaš-tite i voditi borbu protiv snaga specijalnog rata u miru i uratu.

102

Oružane snage SFRJ se organiziraju, opremaju i obu-čavaju za uspješno vođenje oružane borbe u skladu sa svo-

jo m namjenom i zadacima u miru i ratu. Pri tome su odposebnog značenja: praćenje vojnonpolitičke situacije u svijetu i procjena opasnosti koje prijete sigurnosti zemlje; pra-ćenje razvoja oružanih snaga potencijalnih agresora i njiho-

vih doktrina; usavršavanje organizacije i tehničke opremlje-nosti jedinica, u skladu sa suvremenim potrebama i vlasti-tim mogućnostima; obuka i odgoj, a naročito moralno poli

tička, vojnostručna i psihofizička priprema ljudstva; mobilizacijska priprema za uspješan i brz razvoj i prelazak smirnodopske na ratnu organizaciju; izgradnja efikasnog si-stema rukovođenja i komandiranja i sistema pozadinskogosiguranja; održavanje visoke borbene gotovosti za uspješnoizvršavanje zadataka u ratu, posebno u njegovu početnomperiodu.

Namjena i osnovni zadaci Jugoslavenskenarodne armije

Jugoslavenska narodna armija, kao udarni dio jedinstve-nih oružanih snaga, okosnica je obrambenog sistema SFRJ i,zajedno s Teritorijalnom obranom, oslonac drugim snaga-ma općenarodne obrane i društvene samozaštite u obavlja-nju njihovih obrambenih zadataka. Namijenjena je za vođe-nje oružane borbe na cijelomu jugoslavenskom ratištu uuvjetima bilo koje agresije na SFRJ. Ona svoje zadatke iz- vršava u tijesnom sadejstvu sa snagama Teritori jalne obra-ne i u suradnji sa svim snagama općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite.

Da bi se onemogućila iznenadna agresija, Jugoslaven-ska narodna armija u miru održava visok stupanj borbenegotovosti, koju povećava zavisno od stupnja opasnosti po si-

gurnost SFRJ. Stoga su osnovne snage kopnene vojske, rat-nog zrakoplovstva i protuzračne obrane i ratne mornariceneprekidno u gotovosti za upotrebu.

Jugoslavenska narodna armija je osposobljena za vo-đenje oružane borbe protiv glavnih grupacija oružanih sna

2D12 0783

103



ga agresora na kopnu, moru i u zraku, prvenstveno oklopnomehaniziranih, zrakoplovnih, pomorskih i desantnih snaga.Osposobljena je za vođenje frontalnoga, kombiniranog i par-tizanskog oblika oružane borbe u konvencionalnom i nukle-arnom ratu.

Jugoslavenska narodna armija, u sadejstvu sa snagamaTeritorijalne obrane, a u suradnji s drugim snagama opće-narodne obrane i društvene samozaštite i osloncem na cje-lokupno stanovništvo, suprotstavlja se početnom udaru agre-

sora i osigurava uspješno dovršenje mobilizacije, razvoj rat-nih oružanih snaga i prelazak cjelokupnog sistema općena-rodne obrane i društvene samozaštite i zemlje u cijelosti naratno stanje.

U početnom periodu rata Jugoslavenska narodna armija, zajedno s Teritori jalnom obranom i svim drugim snaga-ma općenarodne obrane i društvene samozaštite, lomi na-padnu moć oružanih snaga agresora, posebno njegovah oklopnomehaniziranih snaga, sprečava brze prodore duž strate-gijskih i operativnih pravaca, onemogućava zauzimanje važ-nih objekata, posebno aerodroma, luka i prometnih čvorovai postizanje većih početnih uspjeha oružanih snaga agreso-ra koji bi hitnije utjecali na daljnji tok rata. Ona je nosilactežišnih zadataka u protuoklopnoj borbi, protuzračnoj obra-ni, pomorskoj obrani i protudesantnoj borbi. Početni periodrata je za oružane snage i zemlju u cijelosti najkritičniji, izčega proizlazi i značenje priprema u miru, posebno mirno-dopskog ešelona JNA, za uspješno izvršavanje zadataka uprvim danima rata.

Jugoslavenska narodna armija izvodi borbena djelovanjapretežno u zahvatu strategijskih i operativnih pravaca i pro-tiv glavnih snaga agresora. U sadejstvu sa snagama Teritori-

jalne obrane i primjenom odgovarajućih obli ka oružane borbe, vidova i oblika borbenih djelovanja i načina njihova vo-đenja, neprekidno lomi ofenzivnu moć agresora, osiguravakompaktnost što većeg dijela teritorija SFRJ, stvarajući uv-

jete za poduzimanje ofenzivnih djelovanja i širokih razmje-ra. U ofenzivnim djelovanjima operativnih i strategijskih raz-mjera Jugoslavenska narodna armija je glavni nosilac udara,

vatre i manevra oružanih snaga.

104

Kopnena vojska

Oružana borba na jugoslavenskom ratištu — na kopnu,moru i zraku — čini nedjeljivu cjelinu. Međutim, kopneniprostor ima odlučujuće značenje za obranu zemlje, jer jena njemu težište oružane borbe za sve vrijeme rata i u svimuvjetima. Takvo značenje kopnenog prostora utječe na veli-činu, ulogu i zadatke kopnene vojske.

Kopnena vojska je vid Jugoslavenske narodne armije

namijenjen vođenju borbenih djelovanja na kopnenom dije-lu jugoslavenskog ratišta. Ona je glavni i najbrojniji vid Ju-goslavenske narodne armije, osnovna snaga i nosilac oruža-ne borbe i oslonac ostalim vidovima Jugoslavenske narodnearmije i snagama Teritorijalne obrane. Kopnena vojska sesuprotstavlja glavnini kopnenih i zrakoplovnih snaga agreso-ra i njezina djelovanja odlučujuće utječu na uspjeh oružane

borbe u cijelosti. Snaga, mogućnosti, efikasnost i otpornostkopnene vojske pojačavaju se djelovanjima ratnog zrakoplov-stva i protuzračne obrane, ratne mornarice, Teritorijalne ob-rane i aktivnostima svih drugih snaga općenarodne obranei društvene samozaštite.

Kopnena vojska je najotporniji vid Jugoslavenske narod-ne armije. Osposobljena je za vođenje oružane borbe u svimuvjetima i pri svakom odnosu snaga. Sposobna je voditi du-gotrajnu oružanu borbu primjenom svih oblika oružane bor-

be, različitih vidova i oblika borbenih djelovanja i načinanjihova izvođenja •— na fronti, privremeno zaposjednutomteritoriju i u vlastitoj pozadini.

Kopnena vojska, zajedno sa snagama ratnog zrakoplov-stva i protuzračne obrane, ratne mornarice, Teritorijalne ob-rane i drugim snagama općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite, osigurava mobilizaciju i razvoj ratnih oružanihsnaga i svih drugih subjekata društva; vodi borbu protivglavnih grupacija agresora u zahvatu strategijskih i operativ-nih pravaca i važnijih objekata na teritoriju, posebno protivoklopnomehaniziranih snaga agresora; vodi borbu protiv zrač-nih i pomorskih desanata, posebno desanata operativnog istrategijskog značenja.

Kopnena vojska treba da održi što veći dio kompaktno-ga slobodnog teritorija i više kompaktnih slobodnih terito

2D12 0784

105



rija na privremeno zaposjednutom teritoriju. U slučaju ve-ćeg narušavanja kompaktnosti teritorija SFRJ, kopnena voj-ska postepeno priiagođava svoju organizaciju, oblike oruža-ne borbe i načine izvođenja borbenih djelovanja u promije-njenim uvjetima. U svim uvjetima ona mora očuvati borbenui manevarsku sposobnost za nanošenje snažnih udara snaga-ma agresora na cijelom jugoslavenskom teritoriju.

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana vid su Jugo-slavenske narodne armije namijenjen vođenju borbenih dje-lovanja u zračnom prostoru i iz njega.

Zračni prostor jugoslavenskog ratišta ima strategijskoznačenje. Namjena, uloga i zadaci ratnog zrakoplovstva iprotuzračne obrane proizlaze iz značenja kopnenoga, zračnogi pomorskog prostora.

Namjena ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i nji-hovi osnovni zadaci uvjetovani su, prije svega, karakteristi-kama našeg ratišta, fizionomijom oružane borbe, posebno uzračnom prostoru, i njihovim borbenim mogućnostima.

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana namijenjeno je protuzračnoj obrani teritorija i jedinica oružanih snagai zrakoplovnoj podršci snaga kopnene vojske, ratne mornari-ce i Teritorijalne obrane. Protuzračna obrana obuhvaća dje-lovanje u okviru jedinstvene organizacije protuzračne obrane,s težištem na zaštiti oružanih snaga i objekata od posebnogznačenja za općenarodnu obranu. Zrakoplovna podrška je sa-stavni dio djelovanja grupacija i jedinica oružanih snagakoje su nosilac zadatka. Protuzračna obrana teritorija i oru-žanih snaga ima strategijsko značenje.

Osnovni zadaci ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra-ne jesu: borba za prevlast u zračnom prostoru, izviđanje, va-trena podrška i prevoženje. Te zadatke ratno zrakoplovstvoi protuzračna obrana izvršava maksimalnim naprezanjem,uporno, krajnje racionalno i uz najveću moguću ekonomijusnaga.

Borba za prevlast u zračnom pros toru ostvaruje se: kon-trolom zračnog prostora i obavještavanjem o naletima avđja

106

cije agresora; obrambenim djelovanjima borbene avijacije,artiljerijsko raketnih jedinica protuzračne obrane i ostalihsnaga koje sudjeluju u protuzračnoj obrani, napadnim dje-lovanjima borbene avijacije i drugih snaga po zrakoplovnimsnagama agresora na zemlji. U borbi za prevlast u zračnomprostoru sudjeluju i ostali vidovi Jugoslavenske narodne ar-mije. Snage Teritorijalne obrane sudjeluju u toj borbi dje-lovanjima po aerodromima i zrakoplovnim snagama i sred-stvima agresora na privremeno zaposjednutom teritoriju. Bor- ba za prevlast u zračnom prostoru može imati taktičko, ope-rativno i strategijsko značenje, a može se ostvarivati na od-ređenom prostoru i za određeno vrijeme.

Izviđanje iz zraka obuhvaća otkrivanje i praćenje snagai sredstava agresora na kopnu, moru i u zračnom prostoru.Težište izviđanja iz zraka je na prikupljanju podataka o nu-klearnim, kemijskim i biološkim, oklopnomehaniziranim, zra-koplovnim, pomorskim, zračnodesantnim i pomorskodesantnim snagama agresora. Nosilac izviđanja je izviđačka avijaci-

ja, a dopunjava se angažiranjem ostalih zrakoplova u tokuizvršavanja njihovih namjenskih zadataka. Zavisno od karak-tera i važnosti podataka i dubine na kojoj se obavlja, izvi-đanje iz zraka ima taktičko, operativno i strategijsko zna-

čenje.Zrakoplovna vatrena podrška obuhvaća djelovanje avi-

jacije po snagama i objektima agresora na kopnu i moru. Iz- vodi se za potrebe jedinica kopnene vojske, ratne mornaricei Teritorijalne obrane radi jačanja njihove udarne i vatrenemoći. Ostvaruje se djelovanjem avijacije i naoružanih heli-koptera po najvažnijim dijelovima borbenog rasporeda agre-sora, prije svega po njegovim zračnodesantnim i pomorskodesantnim snagama, oklopnomehaniziranim, raketnim i arti-ljerijskim jedinicama, komandnim mjestima i komunikaci-

jama. Kada agresor upotrebljava nuklearna, kemijska i bio-loška oružja, djelovanje po tim snagama i sredstvima prio-ritetan su zadatak avijacije.

Prevoženje zračnim putem obuhvaća operativna, materijalna i sanitetska prevoženja i održavanje veza. Zračnim pu-tem se prevoze manje jedinice i zračni desanti, najnužnijamaterijalna sredstva, dijelovi komandi i štabova, ranjenicii sanitetske ekipe.

2D12 0785

107



Ratna mornarica

Ratna mornarica je vid Jugoslavenske narodne armijenamijenjen vođenju borbenih djelovanja na jadranskomu po-morskom vojištu i na unutrašnjim plovnim putovima.

Namjena ratne mornarice i njezini zadaci opredijeljenisu: značenjem jadranskoga pomorskog vojišta i unutrašnjihplovnih putova za obranu i zaštitu SFRJ, utjecajem djelova-nja i situacije na jadranskomu pomorskom vojištu na obra-

nu kopnenog dijela jugoslavenskog ratišta, značenjem odr-žavanja pomorskih veza s prijateljskim zemljama i potreba-ma za njima, mogućnostima potencijalnih agresora pri dje-lovanjima na Jadranskom moru i s mora, osobinama jadran-skoga pomorskog vojišta i borbenim mogućnostima ratnemornarice.

Ratna mornarica je namijenjena da u jedinstvu djelovanja sa snagama kopnene vojske, ratnog vazduhoplovstvai protuzračne obrane i Teritorijalne obrane, oslanjajući se nadruge snage općenarodne obrane i društvene samozaštite itijesno surađujući s njima, osigurava i brani suverenitet i te-ritorijalni integritet SFRJ na jadranskomu pomorskom vo-

jištu; štiti interese i prava SFRJ na Jadranskom moru i od-lučno brani pomorske granice i akvatorij Jugoslavije, uklju-čujući obalu, otoke i unutrašnje plovne putove; vodi borbuza prevlast na Jadranu, posebno u našemu teritorijalnommoru.

Ratna mornarica mora biti stalno spremna da, u jedin-stvu djelovanja s drugim snagama općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite, spriječi iznenadnu agresiju na jadran-skomu pomorskom vojištu i osigura izvršenje mobilizacije.Svojim udarnim pomorskim snagama i dijelom obalskih sna-ga vodi što istureniju aktivnu obranu na otvorenom moru,koju pojačava s približavanjem snaga agresora našim teri-torijalnim vodama. Cjelokupnim pomorskim i obalskim sna-gama i drugim snagama obalske obrane odlučno brani našeteritorijalne vode, otoke i obalu.

Osnovni zadaci ratne mornarice jesu: borba protiv po-morskih snaga agresora radi slabljenja njihove udarne moćii spriječavanja uspostave njihove prevlasti na Jadranu; obra-na obale, otoka i obalnog mora i unutrašnjih plovnih puto

108

va; borba proti v pomorskih i zračnih desanata na moru, oba-li i otocima; održavanje prevlasti u našemu obalnom moru;osiguranje pomorskog prometa i podrška snagama kopne-ne vojske i Teritorijalne obrane u djelovanjima na jadran-skomu pomorskom vojištu i u zahvatu unutrašnjih plovnihputova. Svoja djelovanja ratna mornarica neprekidno uskla-đuje s djelovanjima na kopnenom dijelu ratišta.

Ratna mornarica se priprema i osposobljava za vođe-nje borbenih djelovanja u svim uvjetima, primjenjujući, pri-

je svega, napadna djelovanja na otvorenom moru, ali i upor-nu obranu u obalnom moru, na otocima i obali. Osposoblja- va se i za vođenje borbenih djelovanja na privremeno zapo-sjednutom teritoriju i akvatoriju jadranskoga pomorskog vo-

jišta i unutrašnjih plovnih putova, prilagođavajući svoju or-ganizaciju i djelovanja partizanskom obliku oružane borbe.U tim uvjetima ratna mornarica i Teritorijalna obrana pri-mjenjuju intenzivna ofenzivna djelovanja na cjelokupnomu

jadranskom pomorskom vojištu, prije svega proti v pomor-skih snaga agresora.

Riječna ratna flotila namijenjena je djelovanju na unut-rašnjim plovnim putovima. Njezini osnovni zadaci jesu: zaprečavanje i protuminska obrana unutrašnjih plovnih puto-

va, podrška jedinica kopnene vojske i Teritorijalne obranekoje djeluju na zahvatu unutrašnjih plovnih putova i prevoženja jedinica, borbenih i drugih materijalnih sredstava.

Namjena i osnovni zadaci Teritorijalne obrane

Teritorijalna obrana, kao najširi oblik organiziranogaoružanog otpora i dio jedinstvenih oružanih snaga, organizi-rana je na cijelom teritoriju i akvatoriju Jugoslavije na je-dinstvenim osnovama, u skladu s potrebama d planovima ob-rane i zaštite.

Teritorijalna obrana, zajedno s Jugoslavenskom narod-

nom armijom i drugim snagama općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite, omogućava masovno sudjelovanje stanov-ništva u oružanoj borbi, jednovremeno vođenje oružane bor-

be na svim dijelovi ma našeg ratišta na kojima bi se našlesnage agresora, borbenu kontrolu i osiguranje cjelokupnogteritorija SFRJ, maksimalno angažiranje i korišćenje svih

2D12 0786

109



raspoloživih snaga i sredstava, i vođenje i dugotrajnoga op-ćenarodnog obrambenog rata. Teritorijalna obrana omoguća- va najdosljedniju primjenu ustavnih načela o neprikosnove-nom i neotuđivom pravu i dužnosti radnih ljudi i građanana obranu i zaštitu i o nepriznavanju kapitulacije i okupacije.

Organiziranošću na cjelokupnom teritoriju, brojnošću, visokom mobilizacij skom i borbenom gotovošću, svoj om na-mjenom i zadacima u ratu i drugim izvanrednim prilikama,

Teritorijalna obrana djeluje u miru kao važan faktor odvra-ćanja od oružane agresije i drugih oblika ugrožavanja.U slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugim izvan-

rednim prilikama, jedinice Teritorijalne obrane mogu obav-ljati i poslove održavanja javnog reda i mira i druge zadat-ke društvene samozaštite na osnovi odluke PredsjedništvaSFRJ.

Teritorijalna obrana ima važnu ulogu i zadatke u borbiprotiv diverzantskih, terorističkih i drugih snaga specijal-nog rata. Za te zadatke se, prije svega, angažiraju jedinice iorgani Teritorijalne obrane u mjesnim zajednicama, organi-zacijama udruženog rada i općinama. U slučaju neposredneratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama, kada si-tuacija nalaže, snage Teritorijalne obrane osiguravaju pri-

vredne, javne i druge objekte od diverzantskih, teroris tičkihi drugih vrsta ugrožavanja. Snage Teritorijalne obrane se ne-prekidno organizacijski, materijalno i stručno osposobljavajuda skupa s milicijom i drugim snagama sigurnosti izvršavajuodređene zadatke društvene samozaštite i vode borbu protivsnaga specijalnog rata u miru i ratu.

Teritorijalna obrana je osposobljena da, skupa sa snaga-ma Jugoslavenske narodne armije i drugim snagama opće-narodne obrane i društvene samozaštite, izvodi borbena dje-lovanja na cjelokupnom teritoriju i akvatoriju Jugoslavije— na fronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vla-stitoj pozadini, u skladu sa svojom namjenom i mogućno-stima. Ona se posebno priprema i osposobljava za izvođenje

borbenih djelovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju i za borbenu kontrolu i osiguranje teritorija.

Teritorijalna obrana izvodi borbena djelovanja u sadejstvu sa snagama Jugoslavenske narodne armije. U određe-nim uvjetima, naročito na privremeno zaposjednutom teri

110

tori ju i u vlastitoj pozadini, jedinice Teritorijalne obrane iz- vršavaju svoje zadatke i izvode borbena djelovanja i samo-stalno. Ona izvršava svoje zadatke oslanjajući se na društve-no političke zajednice, mjesne zajednice, organizacije udru-ženog rada i druge strukture društva i na cjelokupno sta-novništvo.

Na privremeno zaposjednutom teritoriju snage Teritori- jalne obrane, skupa sa snagama Jugoslavenske narodne ar-mije ili samostalno, i u suradnji sa svim snagama općenarod-ne obrane i društvene samozaštite, izvode masovna borbenadjelovanja svih razmjera. Neprekidnim, prvenstveno ofenziv-nim, borbenim djelovanjima: nanose agresoru gubitke u ljud-stvu i materijalnim sredstvima; razvlače njegove snage i ote-žavaju im kretanje i manevar; narušavaju njegov sistem ru-kovođenja i komandiranja i opskrbe; sprečavaju stvaranjeorgana kvislinške vlasti, vojnih formacija, političkih orga-nizacija d bilo kakvu suradnju s agresorom; osiguravaju ištite stanovništvo od represalija, a materijalna, kulturna idruga dobra od pljačke i uništavanja; sprečavaju agres orada iskorišćava privredne kapacitete i prirodna bogatstva; stva-raju povoljne uvjete za kontinuiran rad naše vlasti i društve-no političkih organizacija, i za funkcioniranje društveno političkog sistema.

Osnovni objekti djelovanja jedinica Teritorijalne obranena privremeno zaposjednutom teritoriju jesu: komunikacijecestovnog i željezničkog prometa i snage i sredstava agreso-ra na njima; aerodromi i ostali zrakoplovni objekti i insta-lacije; rajoni baziranja pomorskih snaga i njihova infrastruk-tura; raketne i artiljerijske jedinice; opskrbne kolone; jedi-nice na odmoru; sistem telekomunikacija; komandna mjestai centri veze; snage i sredstva za elektronska djelovanja; skla-dišta municije, goriva i drugog materijala, i snage i objektikojima agresor pokušava uspostaviti sistem vlasti i okupa-ciju. Posebno značenje imaju borbena djelovanja jedinica

Teritorijalne obrane po agresorovim nuklearnim borbenimsredstvima i drugim sredstvima za masovno razaranje i uni-štavanje.

Način angažiranja snaga Teritorijalne obrane zavisi odsituacije na fronti, veličine privremeno zaposjednutog teri-torija, jačine i rasporeda snaga agresora, vlastitih mogućno

111

k k b b b d l ORGANIZACIJA ORUŽANIH SNAGA



sti i konkretne borbene situacije. Borbena djelovanja naprivremeno zaposjednutom teritoriju moraju u svim uvjeti-ma biti neprekidna, masovna i dobro organizirana, a snageagresora na cijeloj dubini izložene stalnim udarima, što će ihprisiljavati da se uvijek iznova bore za jedan isti teritorij,razvlače i angažiraju velike snage i sredstva za vlastito osigu-ranje. Sve to slabi agresorovu udarnu moć i onemogućava muuspostavljanje kontrole teritorija i dskorišćavanje materijal-nih dobara i drugih izvora.

U vlastitoj pozadini snage Teritorijalne obrane obavljaju borbenu kontrolu teritorije i zaštitu objekata na njemu;osiguravaju organe vlasti i rukovodstva društveno političkihorganizacija; osiguravaju privredne i javne objekte, objektecestovnoga, željezničkog, pomorskog, riječnog i zračnog pro-meta i sistema veza d kulturna dobra; sudjeluju u borbiproti v zračnih i pomorski h desanata; organiziraju protuzračnu obranu važnih privrednih i javnih objekata; vode borbuprotiv ubačenih diverzantskih, terorističkih i drugih snaganeprijatelja; u suradnji s milicij om sudjeluju u održavanju javnog reda i mira i sprečavanju svih pokušaja narušavanjasistema općenarodne obrane i društvene samozaštite, i su-djeluju u pripremanju i uređenju teritorija za vođenje oru-žane borbe.

Na fronti se snage Teritorijalne obrane, prvenstveno, an-gažiraju za izvođenje borbenih djelovanja na teže prohod-nim i pomoćnim pravcima; u obrani gradova i drugih nase-ljenih mjesta i u borbama u njima; za djelovanja u među-prostorima borbenog rasporeda jedinica Jugoslavenske na-rodne armije; za aktivna djelovanja na bokove i pozadinurasporeda agresora, prvenstveno po artiljerijskim d raketnimpoložajima, drugim ešelonima, rezervama, komandnim mje-stima, centrima veze, jedinicama za elektronska djelovanja,pozadinskim ustanovama i drugim snagama i objektima udubini rasporeda snaga agresora angažiranih na fronti; uobrani važnih privrednih, javnih i drugih objekata, i za osi-

guranje evakuacije i sklanjanja određenih institucija i mate-rijalnih dobara.U svim situacijama, Teritorijalna obrana onemogućava

uspostavljanje i djelovanje bilo kakvog oblika kvislinške vla-sti i osigurava uvjete za neprekidno funkcioniranje našegadruštveno političkog sistema i ratne privrede.

112

ORGANIZACIJA ORUŽANIH SNAGA

Polazne osnove u organiziranju i izgradnji oružanih sna-ga jesu: socijal isti čki samoupravni društveno politički sistem,federativno društveno uređenje, koncepcija i doktrina opće-narodne obrane i društvene samozaštite, doktrina oružane

borbe u općenarodnomu obrambenom ratu, vojno političkii geostrategijski položaj zemlje, ljudski potencijal i demo-grafske karakteristike, ekonomske mogućnosti, karakteristi-ke jugoslavenskog ratišta, iskustva iz našega narodnooslobodilačkog rata, moguće agresije na SFRJ i doktrina i organi-zacija oružanih snaga potencijalnih agresora.

Organizacijom oružanih snaga utvrđuju se: njihova ukup-na jačina u miru i ratu; veličina i međusobni odnos Jugosla- venske narodne armije i Teritorijalne obrane; podjela na vi-dove, rodove i službe i njihova veličina i međusobni odnos;

vrste i broj jedinica, stupanj i razmjeri njihova združivanjai njihova organizacijska i formacijska struktura; sistem ru-kovođenja i komandiranja, i sistem pozadinskog osiguranja.

Osnovni kriteriji od kojih se polazi u organiziranju i iz-gradnji oružanih snaga jesu: jedinstvo, jednostavnost, eko-nomičnost, elastičnost i univerzalnost njihove organizacije

i skladan razvoj oružanih snaga.Jedinstvo organizacije proizlazi iz jedinstvenosti oruža-

nih snaga, njihove jedinstvene uloge i zadataka i jedinstve-nog sistema rukovođenja i komandiranja. Osnove jedinstve-ne organizacije oružanih snaga utvrđuje Predsjedništvo SFRJ.Jedinstvo organizacije razumijeva i uvažavanje specifičnostisvakog dijela oružanih snaga i svake jedinice, koje proizlazeiz njihove namjene i uloge te njihovih zadataka u oružanoj borbi.

Jednostavnost organizacije razumijeva takva organiza-cijska rješenja koja omogućavaju uspješno rukovođenje ikomandiranje, materijalno i zdravstveno osiguranje, mobili-zaciju i vođenje oružane borbe u svim ratnim uvjetima.

Ekonomičnost organizacije rješava proturječnosti izme-đu potreba i mogućnosti u izgradnji i razvoju oružanih sna-ga i njihovih dijelova, jedinica i sastava. Uvjetovana je mo-gućnostima zemlje i potrebom stalne modernizacije oruža-nih snaga. Ekonomičnost se postiže: uspostavljanjem što re

2D12 0788

8 113



alnijih razmjera između Jugoslavenske narodne armije a Te-ritorijalne obrane, između mirnodopskih d ratnih oružanihsnaga i između vidova, rodova i službi, a naročito između

borbenog i neborbenog dijela oružanih snaga; usklađivanjempotreba za naoružanjem i vojnom opremom s ekonomskimmogućnostima i mogućnostima proizvodnje u zemlji, uz naj-nužniji uvoz; određivanjem prioriteta u opremanju vidova,rodova i jedinica, zavisno od njihove uloge i zadataka u oru-žanoj borbi.

Elastičnost organizacije uvjetovana je mogućim različi-tim borbenim situacijama na našem ratištu i njegovim dije-lovima i njihovim brzim promjenama. Ona se postiže: orga-nizacijskim rješenjima koja osiguravaju brz prelazak oruža-nih snaga iz mirnodopskog u ratno stanje; postojanjem je-dinica relativno stalnog i promjenljivoga organizacijskog sa-stava; različitim združivanjem jedinica rodova i službi; organizacijsko formaoijskom strukturom jedinica koja omogu-ćava uvođenje novog naoružanja i vojne opreme bez većihpromjena; jednostavnom organizacijom sistema rukovođenjai komandiranja i sistema materijalnog i zdravstvenog osigu-ranja.

Univerzalnost organizacije omogućava oružanim snaga-ma uspješna borbena djelovanja u najrazličitijim uvjetima:u svako doba dana i godine; u nepovoljnim vremenskim pri-likama; na manevarskom i brdsko planinskom zemljištu; ukonvencionalnom i nuklearnom ratu; na cjelokupnom rati-štu — na fronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini; u svim oblicima oružane borbe — fron-talnom, partizanskom i kombiniranom.

Skladan razvoj oružanih snaga osigurava najracionalnijiodnos i borbenu efikasnost Jugoslavenske narodne armije i

Teritorijalne obrane, vidova, rodova, službi i jedinica u skla-du s uvjetima u kojima će se izvoditi borbena djelovanja ioružana borba u cijelosti. Skladan razvoj je preduvjet zamaksimalno iskorišćenje borbenih i drugih mogućnosti oru-žanih snaga u cijelosti, njihovih dijelova i svake jediniceposebno.

114

Organizacija Jugoslavenske narodne armije

Jugoslavenska narodna armija je organizirana u vidove,rodove i službe, odnosno u odgovarajuće jedinice i ustano-

ve. Za izvršavanje određenih zadataka mogu se formirati iprivremeni sastavi.

Vidovi Jugoslavenske narodne armije jesu: kopnena voj-ska, ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i ratna mor-narica.

Rodovi Jugoslavenske narodne armije jesu: pješadija,oklopne i mehanizirane jedinice, artiljerija, artiljerijsko raketne jedinice protuzračne obrane, inžinjerija, atomsko biološko kemijska obrana, veza, avijacija i pomorstvo. Rodovi sedijele na vrste i specijalnosti, čime se bliže određuju namje-na i specifičnosti pojedinih dijelova svakog roda.

Pješadija je najmasovniji, najuniverzalniji i najotpornijirod Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane.Opremljena je i osposobljena za vođenje borbenih djelovanjana svakom zemljištu, u svako doba dana i godine i u svim

vremenskim uvjetima. Posebno je osposobljena za masovnui efikasnu protuoklopnu, protudesantnu i protupješadijsku

borbu. Prema namjeni, dijeli se na poljsku, brdsku, planin-sku, mehaniziranu, zračnodesantnu i mornaričku.

Oklopne i mehanizirane jedinice su rod opremljen oklop-nim borbenim vozilima — tenkovima, borbenim vozilima pje-šadije i drugim. Borbu vode, najčešće, iz svojih borbenih vo-zila. Odlikuju se velikom pokretijivošću, snažnom vatrom,silinom udara i dobrom zaštitom. Oklopne jedinice su nami-

jenjene, prije svega, izvođenju napadnih djelovanja za pro-tuoklopnu i protudesantnu borbu.

Artiljerija je rod opremljen artiljerijskim (klasičnim iraketnim) oružjima. Odlikuje se velikom vatrenom moći, ve-

likim dometom i mogućnošću manevra vatrom. Osnovna na-mjena artiljerije je vatrena podrška jedinica kopnene vojskei Teritorijalne obrane, a na obali i ratne mornarice, i sudje-lovanje u protuoklopnoj, protudesantnoj, protuartiljerijsko

raketnoj i protupješadijskoj borbi, a na jadranskom pomor-skom vojištu i u pomorskoj obrani. Prema namjeni, dijelise na artiljeriju za podršku i protuoklopnu artiljeriju.

8' 115



Artiljerijsko raketne jedinice protuzračne obrane su rodopremljen artiljerijskim i raketnim sredstvima protuzračneobrane. Namijenjene su protuzračnoj obrani trupa i objeka-ta na teritoriju. Najveći dio jedinica za protuzračnu obranuteritorija nalazi se u sastavu ratnog zrakoplovstva i protu-zračne obrane. Vrste artiljerijsko raketnih jedinica protuzra-čne obrane su raketne jedinice protuzračne obrane i artilje-rijske jedinice protuzračne obrane.

Inžinjerija je rod opremljen inžinjerijskim borbenimsredstvima i opremom. Namijenjena je izvršavanju težišnihzadataka u zaprečavanju, utvrđivanju i osiguranju komuni-kacija, prevladavanju prirodnih i umjetnih prepreka i maski-ranju. U sastavu inžinjerije nalaze se pionirske, putne, mostovne, jedinice za utvrđivanje, pontonirske, amfibijske, aerodromske, maskirne i inžinjerijsko građevinske jedinice.

Atomsko biololko kemijska obrana je rod opremljen inamijenjen izvršavanju težišnih zadataka nuklearno kemijsko

biološke kontrole i radiološko kemijsko biološke dekontami-nacije. Obuhvaća izviđačke jedinice i jedinice za dekonta-minaciju.

Veza je rod opremljen sredstvima veze i kriptozaštite,

namijenjen realizaciji sistema veza za potrebe rukovođenja ikomandiranja u oružanim snagama. Vrste veza su bežična(radio, radio relejna, radio troposferska, podvodna, signalna),žična i kurirska.

Avijacija je osnovni rod ratnog zrakoplovstva i protu-zračne obrane i čini njegovu glavnu udarnu, manevarsku i

borbenu snagu. Odlikuje se veliki m radijusom djelovanja, brzinom leta, veli kom nosivošću ubojnih sredstava i sposob-nošću brzog manevra vatrom i pokretom. Dijeli se na lovač-ku, lovačkoJbomihardersku, izviđačku, laku borbenu, transpor-tnu, avijacijske jedinice za vezu i helikopterske jedinice.

Pomorstvo je osnovni rod ratne mornarice i čini' njezi-nu udarnu i manevarsku snagu. Vrste tog roda su površinski

brodovi, podmornice, obalsko artiljerijske i raketne jedinice, jedinice veze i obalske službe osmatranja i javljanja, jedi-nice za inžinjerijsko podvodna i diverzantska djelovanja imornarička avijacija.

Službe u Jugoslavenskoj narodnoj armij i jesu: tehnička,zrakoplovnotehnička, mornaričkotehnička, intendantska, sani

116

tetska, veterinarska, prometna, građevinska, pravna, geodet-ska, financijska, administrativna, hidrometeorološka i muzič-ka. Službe se dijele na grane i specijalnosti. Namijenjene sumaterijalno tehničkom, zdravstvenom i drugom osiguranju,odnosno potrebama oružanih snaga u miru i ratu, tako suorganizirane i opremljene.

Rodovi i službe su jedinstveni za sve vidove Jugoslaven-ske narodne armije. Oni postoje i u Teritorijalnoj obrani, uskladu s njezinom ulogom, potrebama i zadacima.

Kopnena vojska

Kopnena vojska je organizirana u jedinice i ustanove.Za izvršenje određenih zadataka mogu se formirati i privre-meni sastavi. Prema veličini i zadacima koje izvršavaju, je-dinice kopnene vojske mogu biti taktičke, operativne i strategijsko operativne. Taktičke jedinice su četa (baterija), bataljon (divizion), puk, brigada i divizija; operativna jedinica

je korpus, a strategijsko operativna — armija. Mogu biti jednorodne ili združene, stalna ili promjenljiva sastava.

Četa (baterija) i bataljon (divizion) osnovne su taktičke jedinice stalne formacije i različite namjene. Najčešće surodovskog sastava ili sastavljeni od pojedinih vrsta određe-na roda. četa i bataljon se obrazuju i u okviru pojedinihslužbi. Bataljon može biti sastavljen i od više rodova. Utom slučaju, bataljon je osnovna združena taktička jedinica.Te jedinice čine osnovu za osnivanje združenih taktičkih je-dinica.

Puk je osnovna, a brigada viša združena taktička jedi-nica promjenljiva sastava. U kopnenoj vojsci mogu se formi-rati različite vrste pukova i brigada: pješadijske, brdske, pla-ninske, lake, partizanske, oklopne, motorizirane, mehanizira-ne, protuoklopne, artiljerijske, protuzračne obrane, inžinjerijske, veze i druge.

Divizija kopnene vojske je najviša združena taktička je-dinica promjenljiva sastava. Zavisno od namjene, mogu seosnovati pješadijske, brdske, lake, partizanske, motorizira-ne i mehanizirane i oklopne divizije. Divizija čini osnovnumanevarsku i udarnu snagu kopnene vojske za djelovanje

117

stavu mogu imat i: dvije do tri armije kopnene vojske snage



u zahvatu operativnih pravaca i na desantnim prostorijamaoperativna značenja. U svom sastavu može imati više razli-čitih brigada, pukova i samostalnih bataljona, što zavisi odnjihove namjene i konkretnih uvjeta. U diviziji se, zavisnood namjene i zadatka, združuju: pješadijske, brdske, planin-ske, lake, partizanske, motorizirane, mehanizirane, oklopne,protuoklopne, artiljerijske i druge vrste brigada, pukova, ba-taljona, diviziona i drugih jedinica rodova i službi. U odre-đenim uvjetima divizija kopnene vojske može biti osnova za

formiranje privremenoga operativnog sastava.Korpus je operativna jedinica kopnene vojske promjen-ljiva sastava namijenjena izvođenju operacija. U svom sa-stavu može imati više divizija, brigada, pukova i drugih od-govarajućih jedinica rodova i službi. Zadatke izvršava u sa-stavu armije, strategijske grupacije ili samostalno.

Armija je strategijsko operativna jedinica kopnene voj-ske promjenljiva sastava, namijenjena izvođenju operacijana vojištu ili dijelu vojišta. U svom sastavu može imati višedivizija, samostalnih brigada, pukova, bataljona i drugih je-dinica rodova i službi, a u određenim uvjetima može imatii korpuse. Zadatke izvršava samostalno, u sastavu strategij-ske grupacije ili u jedinstvu s drugim strategijsko operativ

nim jedinicama i privremenim sastavima kopnene vojske,snagama ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, ratnemornarice i Teritorijalne obrane. Armija izvršava zadatkekojima se postižu operativni ili strategijski ciljevi.

Za izvršavanje određenih zadataka na samostalnim prav-cima ili prostorijama, posebno za protudesantnu borbu i ob-ranu većeg grada, za djelovanje na izdvojenom taktičkom ilioperativnom pravcu, te za izvršavanje drugih zadataka, u okviru kopnene vojske mogu se osnivati privremeni združenisastavi različite jačine i namjene: borbene i taktičke grupei združeni taktički odredi — za izvršavanje taktičkih zadata-ka, i operativne grupe — za izvršavanje operativnih zadata-ka. Veće privremene sastave čine jedinice kopnene vojske iTeritorijalne obrane.

U određenim uvjetima, za izvođenje operacija strategij-skog značenja, mogu se formirati i strategijske grupacijekoje objedinjuju sve snage Jugoslavenske narodne armije iTeritorijalne obrane na vojištu ili dijelu ratišta. U svom sa

118

stavu mogu imat i: dvije do tri armije kopnene vojske, snageTeritorijalne obrane jedne ili više socijalističkih republikaili pokrajina, jedan ili više samostalnih korpusa kopnene

vojske, cjelokupne snage ratne mornarice i obalske obrane,ili njihov dio, korpus ratnog zrakoplovstva i protuzračne ob-rane i druge samostalne operativne jedinice ili sastave.

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana imaju u svomsastavu snage i sredstva za protuzračnu obranu i snage i sred-stva za zrakoplovnu podršku. Snage i sredstva za protuzrač-nu obranu dijelom mogu biti angažirani za zrakoplovnu po-dršku i obratno.

U sastavu ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane os-novni rodovi su avijacija i artiljerijsko raketne jedinice pro-tuzračne obrane, a osnovna služba je zrakoplovnotehnička.Uz to, u sastavu ratnog zrakoplovstva i protuzračne obranenalaze se i jedinice drugih rodova: veze, inžinjerije, atomsko

biološko kemijske obrane, pješadije, te različite službe.U ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani osnivaju

se taktičke i operativne jedinice. Taktičke jedinice su eskadrila, četa (baterija), bataljon (divizion), puk, brigada i div>zija protuzračne obrane, a operativna jedinica je zrakoplov-ni korpus.

Eskadrila je osnovna taktička jedinica avijacije stalneformacije. Može biti avijacijska i helikopterska, a prema

vrsti zrakoplova i namjeni — izviđačka, lovačka, lovačko bom barderska, lake borbene avijacije, transportna, za vezu, zaprotupodmornička djelovanja i helikopterska.

Osnovne taktičke jedinice artiljerijsko raketnih jedinicaprotuzračne obrane stalne formacije jesu raketna i artilje-rijska baterija i raketni i artiljerijski divizion jednorodnaili mješovita sastava.

Avijacijski puk je jednorodna taktička jedinica promjen-ljiva sastava. Sastoji se od više istovrsnih ili raznovrsnih es-kadrila. Zavisno od vrste letjelica i namjene, avijacijski pukmože biti lovački, lovačko bombarderski, helikopterski, tran-sportni, mješoviti i drugi. U sastavu ratnog zrakoplovstva i

2D12 0791

119



protuzračne obrane osniva se i puk za zračno osmatranje, javljanje i navođenje (ZOJIN) , raketni puk protuzračne obra-ne, laki artiljerijsko raketni puk protuzračne obrane i drugi.

Avijacijska brigada je viša združena taktička jedinicapromjenljiva sastava. Sastoji se od većeg broja različitih eskadrila. Zavisno od namjene i vrste letjelica, osnivaju se:

brigada za podršku jedinica kopnene vojske, brigada za po-dršku ratne mornarice i obalske obrane, transportna avija-cijska brigada i druge. U sastavu ratnog zrakoplovstva i pro-

tuzračne obrane mogu se osnovati raketne ili artiljerijskoraketne brigade protuzračne obrane, padobranske brigade idruge.

Divizija protuzračne obrane najviša je združena taktič-ka jedinica ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Pro-mjenljiva je sastava, namijenjena protuzračnoj obrani važ-nih objekata, određenih zona teritorija i jedinica, sastava igrupacija oružanih snaga. U svom sastavu može imati veći

broj različitih jedinica, a njezinu osnovnu snagu čine jedi-nice lovačke avijacije, raketne jedinice protuzračne obrane,

jedinice zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, jedini-ce protuavionske artiljerije i jedinice veze.

Zrakoplovni korpus je operativna jedinica ratnog zrako-plovstva i protuzračne obrane, promjenljiva sastava. Nami- jenjen je zrakoplovnoj podršci jedne ili više strategijsko operativnih jedinica kopnene vojske, snaga ratne mornarice iobalske obrane, ili jedne strategijske grupacije, i za protuzračnu obranu najvažnijih objekata teritorija i jedinica, sa-stava i grupacija oružanih snaga. Sačinjavaju ga jedinice avi-

jacije, artiljerijsko raketne jedinice protuzračne obrane, je-dinice zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, padobran-ske jedinice, jedinice veze, zrakoplovne baze i druge jedini-ce i ustanove.

Ratna mornarica i obalska obrana

Sastav ratne mornarice čine pomorske, obalske i riječnesnage, te mornaričke ustanove na kopnu.

Pomorske snage čine osnovu ratne mornarice. Namijenje-ne su za djelovanje na akvatoriju jadranskoga pomorskog

120

vojišta. Obuhvaćaju površinske brodove borbene i pomoćnenamjene, podmornice, ronilačke jedinice, jedinice pomorskihdiverzanata i mornaričku avijaciju. Sastoje se od udarnih po-morskih snaga i obalskih pomorskih snaga.

Udarne su pomorske snage namijenjene za ofenzivnadjelovanja, prvenstveno na otvorenom moru, i za borbu zaprevlast u obalnom moru i na njegovim prilazima. Osnovutih snaga čine raketne topovnjače, raketni čamci, torpedničamci, veliki patrolni brodovi, podmornice, jedinice pomor-

skih diverzanata i protubrodski helikopteri.Obalske pomorske snage su namijenjene za djelovanjei kontrolu u obalnom moru i za osiguranje pomorskog pro-meta. Osnovu tih snaga čine patrolni brodovi, patrolni čamci,minopolagači, minolovci, desantni brodovi i čamci, ronilačke

jedinice i protupodmornički helikopteri.Pomorske snage se formiraju u odrede, divizione, flotile,

brigade i flotu. Odred i divizion jesu osnovne istovrsne tak-tičke jedinice udarnih i obalskih pomorskih snaga. Brigada

je viša istovrsna taktička jedinica udarnih pomorskih snaga,a flotila je združena taktička jedinica obalskih pomorskihsnaga. Flota je združena operativna jedinica ratne mornari-ce, formirana od udarnih i obalskih pomorskih snaga.

Za određene borbene zadatke pomorske snage se organi-ziraju u privremene združene plovne sastave: borbene grupe,taktičke grupe i združene taktičke sastave i združene mor-naričke odrede.

Obalske snage ratne mornarice obuhvaćaju obalsko arti-ljerijske i raketne jedinice, jedinice za inžinjerijsko podvodna djelovanja i jedinice veze i obalske službe osmatranja i

javljanja. Uz te snage, u obalskoj obrani na jadranskomu po-morskom vojištu sudjeluju i združene i rodovske jedinicekopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obranei Teritorijalne obrane.

Snage obalske obrane namijenjene su za djelovanja na

kopnenom dijelu jadranskoga pomorskog vojišta, na obalii otocima. Oslonac su pomorskim snagama u njihovim dje-lovanjima. Osnovu tih snaga čine obalske snage ratne mor-narice, mornarička pješadija, artiljerijsko raketne jediniceprotuzračne obrane, inžinjerijske jedinice te druge združe-ne i rodovske jedinice kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva

2D12 0792

121



i protuzračne obrane i Teritorijalne obrane namijenjene zaizvođenje pomorske obrane i za borbu protiv pomorsko zračnih desanata na jadranskomu pomorskom vojištu. Organizi-rane su u taktičke i združene jedinice. Mogu biti samostalnei u sastavu vojnopomorskog sektora ili vojnopomorskog upo-rišta.

Vojnopomor&M sektor je operativna jedinica obalske ob-rane. Različitog je sastava. Objedinjava sve snage obalske

obrane u određenoj zoni i dio obalskih pomorskih snaga.Namijenjen je za obranu obalnog mora, otoka, obale i rajo-na baziranja pomorskih snaga i za osiguranje uvjeta za dje-lovanje udarnih pomorskih snaga. Zadatke izvršava u sadejstvu s jedinicama flote, ratnog zrakoplovstva i protuzračneobrane, kopnene vojske i Teritorijalne obrane, te drugimsnagama općenarodne obrane i društvene samozaštite kojese nalaze i djeluju u zoni njegove odgovornosti.

Vojnopomorsko uporište je združena taktička jedinicaobalske obrane promjenljiva sastava. Namijenjeno je za ob-ranu većeg otoka ili grupe otoka. Služi i kao istaknuta bazai oslonac za djelovanje pomorskih snaga. Nalazi se u sastavu vojnopomorskog sektora.

Sve snage namijenjene za obranu jadranskoga pomor-skog vojišta objedinjene su u intervidovsku strategljsko operativnu grupaciju promjenljiva sastava u koju ulaze snageratne mornarice na jadranskomu pomorskom vojištu i odgo- varajuće snage kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protu-zračne obrane i Teritorijalne obrane. Osnovu te grupacije či-ne snage ratne mornarice koje su nosilac udarne moći namoru i prilazima obali. Komandiranje svim tim snagamaostvaruje Komanda Ratne mornarice i obalske obrane.

Za pozadinsku podršku snagama ratne mornarice i obal-ske obrane na jadranskomu pomorskom vojištu razvijen jesistem pozadinskog osiguranja, čiju osnovu čine mornaričko

pozađinske baze u kojima su integrirani elementi svih služ- bi Jugoslavenske narodne armije.

Riječna ratna flotila je združena taktička jedinica ratnemornarice namijenjena za izvođenje borbenih djelovanja naunutrašnjim plovnim putovima. U svom sastavu ima ratne

brodove raznih vrsta, jedinice za inžinjerijsko podvodna i di

122

verzantska djelovanja i pozadinske jedinice . Snage riječneratne flotile i njezini dijelovi načelno se potčinjavaju odgo-

varajućoj armiji kopnene vojske u čijoj zoni djeluju.

Organizacija Teritorijalne obrane

Teritorijalna obrana je organizirana na cijelom terito-riju i akvatortiju Jugoslavije u osnovnim i drugim organiza-cijama udruženog rada, mjesnim zajednicama, općinama, so-cijalističkim autonomnim pokrajinama i socijalističkim re-publikama i drugim društveno političkim zajednicama. Sa-stoji se od štabova, jedinica i ustanova i drugih oblika or-ganiziranja radnih ljudi i građana za općenarodni oružaniotpor.

Organiizacijsko formacijska struktura štabova, jedinica iustanova Teritorijalne obrane u osnovi je jedinstvena za ci- jel i terit orij SFRJ, ali i dovoljno elastična i prilagođena po-trebama i uvjetima vođenja oružane borbe u pojedinim kra-

jevima zemlje. Štabovi i jedini ce su, po pravilu, različit ogsastava, zavisno od namjene, zadataka i konkretnih uvjeta.

Štabovi Teritorijalne obrane organizirani su u socijalis-tičkim republikama i socijalističkim autonomnim pokrajina-ma, regionalnim zajednicama (zonski štabovi, štabovi zajed-nica općina i gradski štabovi Teritorijalne obrane) i općina-ma, većim mjesnim zajednicama i većim organizacijama ud-ruženog rada. U općinama s većim brojem mjesnih zajed-nica i organizacija udruženog rada mogu se formirati i ra

jonski štabovi Teritori jalne obrane. Zonski štabovi, štabovizajednica općina i gradski štabovi ujedinjavaju rukovođenjei komandiranje snagama Teritorijalne obrane u više općina.Gradski štabovi se osnivaju u gradovima s više općina. U

veli kim gradovima mogu se osnovati zajedničke komandeobrane grada koje operativno ujedinjavaju snage Jugoslaven-ske narodne armije i Teritorijalne obrane na određenom pro-storu, a mogu biti u nadležnosti Teritorijalne obrane ili Ju-goslavenske narodne armije.

Jedinice Teritorijalne obrane različita su formacijska sa-stava, počevši od grupe boraca i odjela do brigade. Organi-zacija i formacija jedinica Teritorijalne obrane prilagođene

123



su potrebama djelovanja u različitim uvjetima: na ravničastom, brdskom i planinskom zemljištu, za djelovanja na oba-li i otocima, za djelovanja na moru, za djelovanja u gradovi-ma i drugim naseljenim mjestima, za diverzantska djelova-nja, za borbu protiv specijalnih snaga, za obranu industrij-skih i drugih privrednih objekata, za osiguranje javnih obje-kata i ustanova. Za djelovanje na moru, plovnim rijekama,kanalima i jezerima, formiraju se mornaričke, riječne i je-

zerske jedinice, a od privredne i sportske avijacije — avijacijske jedinice Teritorijalne obrane. Zavisno od namjene, jedinice Teritorijalne obrane mogu biti prostorne i manevarske.

Prostorne jedinice Teritorijalne obrane organizirane suna teritorijalnom principu i neposredno su vezane za svojmatični teritorij. Formiraju se u mjesnim zajednicama, or-ganizacijama udruženog rada i općinama. Različita su forma-cijska sastava, počev od grupe ili odjela do teritorijalnog ba-taljona i odreda. Njihova osnovna namjena je borbena kon-trola teritorija, zaštita i osiguranje funkcioniranja društve-nih struktura i privrednih, javnih i drugih objekata, izvođe-nje borbenih djelovanja na svojem teritoriju i izvršavanjeodređenih zadataka društvene samozaštite. Mogu biti pješa-dijske, diverzantske, protudiverzantske, inžinjerijske, protu-avionske, jedinice veze, atomsko biološko kemijske obrane,izviđačke, kurirske, pozadinske, jedinice naoružanih brodova, nastavne, dopunske i druge.

U mjesnim su zajednicama prostorne snage Teritorijal-ne obrane organizirane u odjele, vodove i čete, a po potrebi i u veće jedinice. Prema zadacima koje obavljaju, moguse formirati i grupe za borbu i otpor u gradovima, za pro-tuoklopnu borbu, zaprečavanje, obavještajno izvdđačku dje-latnost, osiguranje tajnih mjesta prijelaza na rijekama, ku-rirske zadatke i slično. Borbene grupe mogu djelovati samo-stalno iako su organizacijski u sastavu vodova i četa mjes-nih zajednica. Svaka mjesna zajednica organizira jediniceTeritorijalne obrane, s tim što njihovu jačinu i organizacijuprilagođava vlastitim mogućnostima i konkretnim uvjetima. Veće mjesne zajednice mogu imati i jedini ce Teritori jalneobrane po ulicama, zaseocima i selima.

124

U osnovnim i drugim organizacijama udruženog rada,zavisno od njihove veličine i potreba, formiraju se različite jedini ce Teritori jalne obrane — od odjela do bataljona iodreda. U složenim organizacijama udruženog rada, čije seosnovne organizacije udruženog rada nalaze na teritorijuiste općine, mogu se formirati i jače jedinice — brigade. U

većim i značajnijim organizacijama udruženog rada formi-raju se i artiljerijsko raketne jedinice protuzračne obrane

i jedinice za protudesantnu i protuoklopnu borbu. U speci- jaliziranim organizacijama udruženog rada, čija je djelatnostod posebnog značenja za oružanu borbu, mogu se formiratiputne, građevinske, inžinjerijske, transportne, tehničke, sani-tetske i druge jedinice.

U općinama se formiraju prostorne jedinice Teritorijal-ne obrane jačine do bataljona, odnosno odreda četnog sastava. Osim toga, formiraju se diverzantske i protudiverzantske jedinice, a po potrebi i odredi za protudesantnu i protuok-lopnu borbu i za zaprečavanje. U primorskim općinama, naobalama mora, rijeka i jezera i na otocima, formiraju se

jedinice Teritor ijal ne obrane prilagođene za borbena djelovanja u tim uvjetima.

Manevarske jedinice Teritorijalne obrane formiraju seu brigade namijenjene za borbena djelovanja na širem pro-storu vojišta i ratišta, u skladu sa situacijom i potrebama.Zadatke izvršavaju na fronti, privremeno zaposjednutom te-ritoriju i u vlastitoj pozadini. Borbena djelovanja izvode usadejstvu s prostornim jedinicama Teritorijalne obrane i je-dinicama Jugoslavenske narodne armije ili samostalno i sosloncem na druge snage općenarodne obrane i društvenesamozaštite.

Za izvršenje određenih taktičkih i operativnih zadatakamogu se formirati grupe odreda, grupe brigada i divizijeTeritorijalne obrane.

RUKOVOÐENJE I KOMANDIRANJE ORUŽANIM SNAGAMA

Rukovođenje i komandiranje oružanim snagama SFRJdijelovi su jedinstvenog sistema rukovođenja općenarodnomobranom i društvenom samozaštitom. Opredijeljeni su soci

125



jalističkim samoupravnim društveno političkim sistemom,koncepcijom općenarodne obrane i društvene samozaštite,doktrinom oružane borbe i organizacijom oružanih snaga. Narukovođenje i komandiranje bitno utječu geostrategijski po-ložaj zemlje, karakteristike ratišta, fizionomija eventualnograta, ratna tehnika, posebno elektronika i tehnička sredstva veze.

Osnovna načela rukovođenja i komandiranja

Rukovođenje i komandiranje oružanim snagama trebada budu jedinstveni, neprekidni, elastični, efikasni, operativ-ni i sigurni.

Jedinstvo rukovođenja i komandiranja osigurava efikas-no i racionalno usmjeravanje svih napora društva i oružanihsnaga u pripremama i vođenju oružane borbe. Jedinstvo ru-kovođenja i komandiranja temelji se na doktrinarnom stavu0 jedinstvu oružanih snaga i jedinstvu oružane borbe na cijelomu jugoslavenskom ratištu. Osnovu jedinstva rukovođe-nja i komandiranja čine jedinstvo vojno političkog cilja, idejno političko jedinstvo komandi, štabova, jedinica i starješi-na, jedinstvena doktrina općenarodne obrane i oružane bor-

be, i jedinstvene osnove organizacije oružanih snaga. Jedin-stvo rukovođenja i komandiranja postiže se jasno definira-nim nadležnostima, pravima i odgovornostima svih komandi1 štabova oružanih snaga i drugih subjekata općenarodne ob-rane i društvene samozaštite u pripremama i upotrebi oruža-nih snaga.

(Unutrašnji odnosi u rukovođenju i komandiranju zasnivaju se na: jednostarješinstvu, koji m se izražavaju nedjelji- vo pravo u odlučivanju i odgovornost starješina za doneseneodluke i njihovu realizaciju; subordinaciji, ko jom se osigu-rava bezuvjetno izvršavanje odluka i naređenja pretpostav-ljenih, uz puno stvaralaštvo i inicijativu potčinjenih; sadejstvu Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane,

vidova, rodova i jedinica oružanih snaga i njihovoj suradnjis drugim subjektima općenarodne obrane i društvene samo-zaštite, i prepotčinjavanju jedinica Teritorijalne obrane od-govarajućim komandama Jugoslavenske narodne armije i je-dinica Jugoslavenske narodne armije komandama i štabovi-ma Teritorijalne obrane.

126

Jedinstvo rukovođenja i komandiranja osigurava Pred-sjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda, kao najviši organ ru-kovođenja i komandiranja oružanim snagama u miru i ratu.Samostalnost komandanata u donošenju odluka mora uvijek

biti u skladu s općom direkt ivom i ciljevima koje određujePredsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda, odnosno pretpo-stavljeni starješina. Centralizirano rukovođenje i komandira-nje dolazi više do izražaja u početnom i završnom periodurata, kada je težište djelovanja na fronti i u frontalnom ob-liku oružane borbe. Samostalnost i inicijativa se ispoljavajunaročito u kombini ranom i partizanskom obliku oružane

borbe.Jedinstvo rukovođenja i komandiranja oslanja se na je-

dinstven sistem veza i kriptozaštite u oružanim snagama injegovu povezanost s drugim sistemima veza u zemlji radikorišćenja i međusobnog dopunjavanja i zamjene.

Neprekidnost razumijeva stalno ostvarivanje rukovođe-nja i komandiranja oružanim snagama u miru i ratu. Od po-sebnog je značenja osigurati neprekidnost rukovođenja i ko-mandiranja u toku mobilizacije i u početnom periodu rata.To zahtijeva organiziranu kadrovsku i tehničku pripremlje-nost komandiranja u miru, naročito na strategijskom i strategijsko operativnom stupnju. Neprekidnost se osigurava je-dinstvom doktrinarnih pogleda, organizacijsko formacijskimi tehničkim rješenjima, uvježbavanjem komandi, štabova i

jedinica i neposrednim kontaktom pretpostavl jenih s potčinjenima, pokretljivošću komandi i štabova, održavanjem ve-za u više kanala, osnivanjem više komandnih mjesta, osposobljenošću nižih komandi i štabova da prime ulogu višekomande, i osiguranjem rezervnih sredstava.

Za neprekidno rukovođenje i komandiranje nužne su efi-kasne i sigurne veze komandiranja, sadejstva i suradnje ikriptozaštita. Povezivanje različitih sistema veza u jedinstvensistem veza SFRJ, njegovo pretvaranje u tehničko tehnološkui eksploatacijsku cjelinu i stalno moderniziranje sa stajalištapotreba obrane — zajednička je briga oružanih snaga i dru-štveno političkih zajednica, posebno federacije.

Da bi sistem rukovođenja i komandiranja uspješno funk-cionirao u ratu, nužno je da se u miru stalno usavršava ida se komande i štabovi uvježbavaju za rad u ratu i najnepovoljnijim uvjetima.

127



Od izuzetnog je značenja osiguranje neprekidnosti ru-kovođenja i komandiranja jedinicama u složenim borbenimsituacijama, posebno u uvjetima intenzivnoga elektronskogometanja, prekida veza, uništenja dijelova ili cijelih komandii centara veza. U slučaju uništenja određene komande ili šta-

ba, njihovu ulogu preuzima najviša, odnosno prva potčinjenakomanda ili štab istog ranga, ako prethodno nije drugačijeregulirano. Stoga treba stalno razvijati sposobnost starješi-na, komandi, štabova i jedinica da odlučuju i djeluju inici-

jativno, u skladu s općom zamisli pretpostavljenog, doktri-nom općenarodnoga obrambenog rata i oružane borbe. Pre-kid veza u bilo kojoj situaciji ne smije bit i razlog za prekiddjelovanja i aktivnosti starješina i jedinica.

Elastičnost rukovođenja i komandiranja razumijeva spo-sobnost svake komande i štaba oružanih snaga da svoj rad,grupiranje i borbena djelovanja jedinica prilagođavaju pro-mjenama situacije. Brze promjene situacije i različiti uvjetiizvođenja borbenih djelovanja često će zahtijevati formira-nje privremenih sastava oružanih snaga i prepotčinjavanjekomandi i jedinica.

Elastičnost rukovođenja i komandiranja postiže se stva-

ranjem odgovarajućih privremenih sastava i komandi za iz- vršenje konkretnog zadatka, prepotčinjavanjem jedinica Te-ritorijalne obrane komandantima jedinica Jugoslavenske na-rodne armije i jedinica Jugoslavenske narodne armije ko-mandantima štabova i jedinica Teritorijalne obrane, pravovremenim mijenjanjem nadležnosti komandi i štabova u ob- jedinjavanju borbenih djelovanja svih snaga koje djeluju naodređenom pravcu, u zoni ili na vojištu.

Efikasno i operativno rukovođenje i komandiranje posti-že se neprekidnim praćenjem i temeljitom procjenom situa-cije, pravovremenim donošenjem odluka i naređenja i pre-nošenjem na potčinjene, utjecanjem na njihovo provođenjei pravovremenim reagiranjem na nastale promjene, česte inagle promjene situacije i kratki rokovi izvršavanja zadata-ka zahtijevaju maksimalnu operativnost u radu komandi ištabova. Rezultat borbenih djelovanja glavno je mjerilo ope-rativnosti i efikasnosti rada komandi i Štabova. Inicijativa ismjelo preduzimanje odgovornosti spadaju među nužne uv-

jete za efikasno rukovođenje i komandiranje. Brzina i ope

128

rativnost rada komandi i štabova moraju, istovremeno, osi-gurati donošenje valjanih odluka i kvalitetno rukovođenje ikomandiranje jedinicama u toku izvođenja borbenih djelo-

vanja.Efikasnosti rukovođenja i komandiranja neposredno do-

prinose izgradnja i stalno usavršavanje funkcionalne i eko-nomične organizacije, obučenost i uvježbanost komandi ištabova da u skraćenom postupku kvalitetno obavljaju svo-

je zadatke, pojednostavljenje i svođenje na najmanju mjeru borbene dokumentacije i popuna komandi i štabova kvalifi-ciranim kadrom. Materijalno tehnička opremljenost komandii štabova sredstvima za pokret i štapski rad u pokretu po-

većava njihovu efikasnost. Efikasno rukovođenje i komandi-ranje mora se osigurati i u uvjetima nedovoljne materijalno

tehničke opremljenosti.

Sigurnost rukovođenja i komandiranja zahtijeva protuelektronsko osiguranje, kriptozaštitu saopćenja, zaštitu svihinformacija i fizičko osiguranje komandi, štabova i sistema

veza. Sigurnost se postiže pokretlji vošću komandi i štabovai njihovim rasporedom po komandnim mjestima, korišćenjem prirodnim i umjetnim objektima i maskiranjem, uvo-đenjem tehničke opreme koja štiti elektronska sredstva, pri-mjenom operativno taktičkih mjera i postupaka, izradom iaktiviranjem lažnih komandnih mjesta, kriptozaštitom saop-ćenja u telefonskom i telegrafskom saobraćaju i kriptozašti-tom drugih tajnih podataka koji se prenose sredstvima veza.Zaštita i sigurnost spadaju među bitne preduvjete za sigur-nost rukovođenja i komandiranja u miru i ratu. Jednovremena primjena tih organizacijskih, tehničkih, taktičkih, od-nosno operativnih mjera zaštite, u skladu sa situacijom, osi-gurava najveću sigurnost rukovođenja i komandiranja.

Organizacija sistema rukovođenja i komandiranjaSistem rukovođenja i komandiranja u oružanim snaga-

ma u organizacijskom i funkcionalnom pogledu obuhvaća:funkcije Predsjedništva SFRJ — Vrhovne komande, kao naj-

višeg organa rukovođenja i komandiranja oružanim snagamau miru i ratu; Savezni sekretarijat za narodnu obranu, u

9 129



funkciji organa koji obavlja štapske poslove za potrebePredsjedništva SFRJ — Vrhovne komande; komiteta za op-ćenarodnu obranu i društvenu samozaštitu; komande i šta-

bove oružanih snaga svih razina rukovođenja i komandira-nja, njihovu organizacijsko formaci jsku strukturu, međusob-ne veze i odnose, funkcije i organizaciju rada; odnose i vezekomandi i štabova oružanih snaga s rukovodstvima društve-no političkih zajednica, društveno političkih organizacija, or-ganizacija udruženog rada i drugih struktura društva, i siste-me veza i druga materijalno tehnička sredstva kojima se osi-gurava rukovođenje i komandiranje. Sastavni dio sistema ru-kovođenja i komandiranja jest informacijski sistem — pri-kupljanje, obrada, raspodjela, korišćenje i čuvanje informa-cija nužnih za rukovođenje i komandiranje.

U sistemu rukovođenja i komandiranja posebnu ulogui zadatke imaju savjeti, komisije i drugi savjetodavni organi,te vojni kolektivi koji svojim radom i prijedlozima pomažunadležnim starješinama u obavljanju njihovih poslova.

Sistem rukovođenja i komandiranja organiziran je po ra-zinama — strategijskoj, strategijsko operativnoj, operativnoji taktičkoj. Strategijska razina obuhvaća rukovođenje i ko-mandiranje oružanim snagama kao cjelinom na čitavom te-ritoriju Jugoslavije u miru i ratu i rukovođenje i komandi-ranje strategijskim grupacijama kada se one formiraju. Stra-tegijska razina rukovodi d komandira preko komandi i šta- bova strategijsko operativne i operati vne razine koji su muneposredno potčinjeni. Strategijsko operativna razina obu-hvaća rukovođenje i komandiranje strategijsko operativnimi operativnim jedinicama i grupacijama Jugoslavenske narod-ne armije i snagama Teritorijalne obrane u socijalističkimrepublikama i socijalističkim autonomnim pokrajinama. Stra-tegijsko operativna razina rukovodi i komandira preko ko-mandi i štabova operativne i taktičke razine, koji su mu ne-posredno potčinjeni. Operativna razina obuhvaća rukovođe-nje i komandiranje operativnim jedinicama a sastavima. Ope-rativna razina rukovodi i komandira preko komandi i šta-

bova taktičke razine koji su mu neposredno potčinjeni . Tak-tička razina obuhvaća rukovođenje i komandiranje taktič-kim jedinicama Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne

130

obrane. Taktička razina rukovodi i komandira preko koman-di taktičkih jedinica i odgovarajućih štabova ili neposredno.

Predsjedništvo SFRJ je najviši organ rukovođenja i ko-mandiranja oružanim snagama SFRJ u miru i ratu. Pred-sjedništvo SFRJ: utvrđuje sistem rukovođenja i komandira-nja oružanim snagama u skladu s Ustavom i Zakonom oopćenarodnoj obrani SFRJ; utvrđuje osnove planova razvojaoružanih snaga i plan razvoja Jugoslavenske narodne armi-

je; utvrđuje osnove organizac ije oružanih snaga i organi-zaciju i formaciju Jugoslavenske narodne armije; prati pro- vođenje utvrđene poli tike rukovođenja i komandiranja oru-žani m snagama; utvrđuje plan upotrebe oružanih snaga uslučaju rata i naređuje upotrebu oružanih snaga u miru;daje smjernice za poduzimanje mjera priprema i mobilizi-ranja oružanih snaga i smjernice za usklađivanje priprema iplanova Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane; propisuje mjere pripravnosti oružanih snaga u slučajuneposredne ratne opasnosti i u drugim izvanrednim prili-kama i naređuje njihovo provođenje i stavljanje oružanihsnaga ili dijela oružanih snaga u stanje pripravnosti; utvrđu-

je osnove naoružavanja i opremanja oružanih snaga; utvrđu-

je vojnote ritorij alnu podjelu zemlje; donosi osnovna pravil ai druge akte koji se odnose na strategiju oružane borbe,mobilizaciju, razvoj i upotrebu oružanih snaga; donosi pro-pise o obuci oružanih snaga i vojnoj disciplini i druge pro-pise predviđene saveznim zakonom; na prijedlog nadležnogarepubličkog, odnosno pokrajinskog organa imenuje i razrje-šava dužnosti komandanta Teritorijalne obrane republike,odnosno komandanta Teritorijalne obrane autonomne po-krajine; obavlja i druge poslove rukovođenja i komandira-nja oružanim snagama, na osnovi Ustava SFRJ i saveznihzakona i u okviru njih.

U obavljanju navedenih poslova Predsjedništvo SFRJ

donosi smjernice, direktive, pravila, odluke, naredbe i dru-ge akte.

Predsjednik Predsjedništva SFRJ, u ime Predsjedništva,ostvaruje komandiranje oružanim snagama u skladu s Usta-

vom SFRJ, saveznim zakonom i odlukama i stavovima Pred-sjedništva SFRJ.

9* 131



Funkciju najvišeg organa rukovođenja i komandiranjaoružanim snagama SFRJ u ratu Predsjedništvo SFRJ obav-lja u svojstvu Vrhovne komande oružanih snaga SFRJ. Štapske poslove Vrhovne komande u ratu obavlja Savezni sekre-tarijat za narodnu obranu.

Predsjedništvu SFRJ, kao najvišem organu rukovođenjai komandiranja, neposredno su potčinjeni savezni sekretarza narodnu obranu, komandanti armija, ratnog zrakoplov-

stva i protuzračne obrane, ratne mornarice i obalske obrane,samostalnih korpusa i Teritorijalne obrane socijalističkihrepublika i socijalističkih autonomnih pokrajina, te koman-danti privremenih strategijskih grupacija kada se one for-miraju.

Predsjedništvo SFRJ može, odlukom o upotrebi oru-žanih snaga, predvidjeti određena prava i obaveze komitetaza općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu u pogle-du upotrebe dijelova Teritorijalne obrane. Kad je komitetza općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu na osnoviodluke Predsjedništva SFRJ poduzeo mjere u vezi s upotre-

bom pojedinih dijelova Teritori jalne obrane, komandant Te-ritorijalne obrane, odnosno starješina jedinice Teritorijalne

obrane postupa po odluci komiteta.Određene poslove rukovođenja i komandiranja oružanim

snagama Predsjedništvo SFRJ može prenijeti na saveznog se-kretara za narodnu obranu. Savezni sekretar za narodnuobranu odgovara Predsjedništvu SFRJ za poslove koje nanjega prenese Predsjedništvo SFRJ.

Za izvršavanje akata Predsjedništva SFRJ iz područjarukovođenja i komandiranja i za izvršavanje poslova ru-kovođenja i komandiranja oružanim snagama koje na njegaprenese Predsjedništvo SFRJ, savezni sekretar za narodnuobranu može donositi pravila, naređenja, upute i druge akte.

Savezni sekretar za narodnu obranu ostvaruje rukovo-đenje i komandiranje oružanim snagama u skladu s ovlašćenjima koja na njega, na osnovi Ustava SFRJ, prenese Pred-sjedništvo SFRJ i u skladu sa saveznim zakonom. Saveznogsekretara za narodnu obranu, u slučaju njegove odsutnostiili spriječenosti, u navedenim poslovima zamjenjuje načel-nik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

132

Rukovođenje i komandiranje u Jugoslavenskoj narod-noj armiji ostvaruju starješine jedinica i ustanova Jugo-slavenske narodne armije, u skladu sa saveznim zakonom.

Rukovođenje i komandiranje u Teritorijalnoj obraniostvaruju komandanti Teritorijalne obrane i starješine je-dinica i ustanova Teritorijalne obrane, u skladu sa zakonom.

Komandanti Teritorijalne obrane i starješine jedinica iustanova Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obra-

ne odgovaraju pretpostavljenim vojnim starješinama za svojirad, borbenu gotovost, upotrebu jedinica i ustanova irukovođenje i komandiranje, u skladu sa sistemom ruko- vođenja i komandiranja u oružanim snagama i u okviru svojih ovlašćenja. Za te poslove komandanti Teritori jalne obra-ne socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih po-krajina odgovaraju Predsjedništvu SFRJ.

Za svoj rad, borbenu gotovost i rukovođenje Teritori- jalnom obranom, komandant Teritori jalne obrane odgovo-ran je i nadl ežnom organu društveno pol itičke zajednice.

Na privremeno zaposjednutom teritoriju, komandant Terilorijalne obrane odgovoran je za svoj rad, borbenu goto-

vost, upotrebu te rukovođenje i komandiranje Teritorijal-nom obranom i organu koji na tom teritoriju rukovodi opće-narodnim otporom.

Za svoj rad, borbenu gotovost i rukovođenje jedinicamai ustanovama Teritorijalne obrane u organizaciji udruženograda i mjesnoj zajednici, starješina jedinice, odnosno usta-nove odgovoran je i organu upravljanja te organizacije, od-nosno odgovarajućem organu mjesne zajednice.

Saveznom sekretaru za narodnu obranu odgovorni su ko-mandanti armija, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane,ratne mornarice i obalske obrane i samostalnih korpusa,te privremenih strategijskih grupacija i operativnih sastavau obavljanju onih poslova iz oblasti rukovođenja i komandi-ranja koji su mu zakonom i drugim propisima stavljeni unadležnost, te poslova koje na njega prenese PredsjedništvoSFRJ. Savezni sekretar za narodnu obranu neposredno na-ređuje komandantima Teritorijalne obrane socijalističkih re-publika i socijalističkih autonomnih pokrajina samo u okvi-ru poslova koje je na njega prenijelo Predsjedništvo SFRJ.

2D12 0798

133

trašnji funkcionalni odnosi sistem rada i organizacijska



Rukovođenje i komandiranje na strategijsko operativnojrazini u Jugoslavenskoj narodnoj armiji ostvaruju koman-danti armija, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane iratne mornarice i obalske obrane, a u Teritorijalnoj obranikomandanti Teritorijalne obrane socijalističkih republika isocijalističkih autonomnih pokrajina.

Rukovođenje i komandiranje na operativnoj i taktič-koj razini ostvaruju komandanti operativnih i taktičkih je-dinica i privremenih operativnih i taktičkih sastava Jugo-

slavenske narodne armije i Teritorijalne obrane i koman-danti Teritorijalne obrane od mjesne zajednice do zajedni-ce općina.

Komande u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i štabovi ikomande u Teritorijalnoj obrani organiziraju se u skladu sorganizacijom, ulogom i zadacima oružanih snaga u mirui ratu.

Komande u Jugoslavenskoj narodnoj armiji organizirajuse na intervidovskoj, vidovskoj, interrodovskoj i rodovskojosnovi u skladu sa svojom organizacijom, ulogom i zadacima.One moraju biti osposobljene i za organizaciju materijalnogi zdravstvenog osiguranja. U tome imaju plansko izvršnu ilisamo plansku funkciju.

Komande u kopnenoj vojsci organiziraju se na interro-dovskoj i rodovskoj osnovi. Strategijsko operativne i opera-tivne komande i komande združenih taktičkih jedinica interrodovskog su sastava.

Komanda ratnog zrakoplovstva i protuzračne obraneorganizirana je na vidovskoj, komande operativnih jedinicai sastava i združenih taktičkih jedinica na interrodovskoj,a komande taktičkih jedinica na rodovskoj osnovi.

Komanda ratne mornarice i obalske obrane organizirase na intervidovskoj osnovi. Komande združenih taktičkih je-dinica interrodovskog su sastava, a komande jedinica flotnog sastava mogu imati rodovsku ili interrodovsku strukturu.

Štabovi i komande u Teritorijalnoj obrani organizirajuse u skladu s ulogom i zadacima Teritorijalne obrane.

Organizacijska i kadrovska struktura štabova Teritori- jalne obrane i komandi Jugoslavenske narodne armije i Te-ritorijalne obrane odgovara njihovoj namjeni i zadacima, tezahtjevima oružane borbe u različitim situacijama. Unu

134

trašnji funkcionalni odnosi, sistem rada i organizacijskastruktura zasnivaju se na jedinstvenim osnovama rukovođe-nja i komandiranja u oružanim snagama, uz specifičnostikoje zavise od stupnja komande i štaba i sastava snaga ko-

jima komandiraju. U svim uvjetima komande i štabovi mo-raju biti osposobljeni da komandiraju i objedinjavaju dje-lovanja jedinica Jugoslavenske narodne armije i Teritorijal-ne obrane na određenom prostoru.

Za rukovođenje mobilizacijskim, regrutnim i drugim up-

ravnim poslovima osnivaju se vojnoteritorijalne komande,organi koji te poslove obavljaju u suradnji s organima dru-štveno političkih zajednica, mjesnih zajednica i organizacijaudruženog rada.

Sadržaj i funkcioniranje sistema rukovođenjai komandiranja

Sistem rukovođenja i komandiranja organizira se i pri-prema za uspješno funkcioniranje u miru, izvanrednim pri-likama i u ratu.

Rukovođenje i komandiranje u miru usmjereno je prven-stveno na izgradnju i pripremanje oružanih snaga za rat išto uspješnije vođenje oružane borbe.

Težišni zadaci rukovođenja i komandiranja u miru jesu:razvoj koncepcije i doktrine općenarodne obrane i doktrineoružane borbe, planiranje i programiranje razvoja oružanihsnaga, moralno političke i psihološke pripreme, vojnostruč-na obuka jedinica i komandi i obrazovanje i odgoj kadrova,izgradnja sistema mobilizacije i mobilizacijske pripreme, ja-čanje borbene gotovosti i sigurnosti, izgradnja vojne infra-strukture, razvoj opreme i naoružanja, organizacija i osigu-ranje funkcioniranja sistema pozadinskog osiguranja.

Rukovođenje i komandiranje u ratu na svim razinamamora biti efikasno i racionalno da bi oružane snage u cije-losti i svaka jedinica i sastav ponaosob izvršavali borbenezadatke u planiranom vremenu i uz što manje gubitke.

Predsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda oružanih sna-ga komandira i rukovodi oružanim snagama i rukovodi oru-žanom borbom na cijelom jugoslavenskom ratištu.

2D12 0799

135



Za objedinjavanje djelovanja na vojištu ili dijelu ratištakoji čini geografsku i operativnu cjelinu, ili kada to drugiuvjeti i situacija nalažu, može se formirati strategijska gru-pacija. Sastav grupacije i način rukovođenja i komandira-nja regulira Predsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda oru-žanih snaga SFRJ. Ona će najčešće ostvarivati rukovođenjei komandiranje strategijskom grupacijom preko isturenogdijela Vrhovne komande i dijela njezina štaba.

Rukovođenje i komandiranje na strategijsko operativnoji operativnoj razini u zonama operacija ujedinjava komandaJugoslavenske narodne armije ili štab Teritorijalne obranečije su jedinice osnovni nosilac izvršenja zadatka. Načelno,na fronti komandira komandant jedinice Jugoslavenske na-rodne armije, a na privremeno zaposjednutom teritoriju ko-mandant Teritorijalne obrane ili komandant jedinice Teri-torijalne obrane, ako planom ili posebnom naredbom nijedrugačije određeno. Predsjedništvo SFRJ, — Vrhovna ko-manda oružanih snaga — svojom direktivom regulira kojese jedinice Teritorijalne obrane potčinjavaju komandantustrategijsko operativne ili druge neposredno potčinjene jedi-nice Jugoslavenske narodne armije i koje se jedinice Jugo-slavenske narodne armije potčinjavaju komandantu Terito-rijalne obrane socijalističke republike, odnosno socijalistič-ke autonomne pokrajine, regulira jedinstveno djelovanje tihkomandi i štabova, te važnija pitanja suradnje s drugim sub-

jektima općenarodne obrane i društvene samozaštite na ra-zini federacije, republika i pokrajina. Komande strategijsko

operativne i operativne razine Jugoslavenske narodne armije i štabovi Teritori jalne obrane republika i pokrajina i spo-razumno reguliraju pitanja prepotčinjavanja snaga, u skla-du s potrebama i situacijom.

U zonama borbenih djelovanja, jedinice i ustanove Jugo-slavenske narodne armije i jedinice i ustanove Teritorijalneobrane koje sudjeluju u izvršavanju zajedničkoga borbenog

zadatka, potčinjavaju se starješini koji rukovodi izvršenjemtog zadatka. Stoga se jedinice Teritorijalne obrane prepotčinjavaju komandama Jugoslavenske narodne armije, odnos-no jedinice Jugoslavenske narodne armije štabovima i ko-mandama Teritorijalne obrane. Jedinice Teritorijalne obra-ne bit će, najčešće, prepotčinjavane komandama jedinicaJugoslavenske narodne armije u obrani gradova, u protu

136

desantnoj borbi većih razmjera, u djelovanjima na fronti i udrugim situacijama kada jc to nužno. Jedinice Jugoslaven-ske narodne armije bit će prepotčinjene štabovima Terito-rijalne obrane, najčešće, na privremeno zaposjednutom teri-toriju, na pomoćnim pravcima i u drugim situacijama, kada

jc Teritorij alna obrana nosilac borbenih djelovanja. Koj e će jedinice Teritor ijal ne obrane biti potčinjene komandama je-dinica Jugoslavenske narodne armije i obratno, dogovornoreguliraju pretpostavljene starješine svojim zapovijedima,odnosno naređenjima. Ukoliko se na određenom prostorunađu jedinice istog ranga, a njihove komande i štabovi ne-maju veze s pretpostavljenim niti s organom koji rukovodiopćenarodnim otporom na tom prostoru, svim snagama kojesudjeluju u izvršenju zajedničkog zadatka komandira star-

ješina najvišeg čina.U obrani većih desantnih prostorija, gradova i većih na-

seljenih mjesta, većih otoka i drugih značajnijih objekata,rukovođenje i komandiranje ujedinjava ona komanda Jugo-slavenske narodne armije ili štab odnosno komanda Teri-torijalne obrane čije su jedinice osnovni nosilac izvršenja

borbenog zadatka.

Za obranu velikih gradova, protudesantnu borbu ope-rativnih razmjera i druge zadatke operativnog značenja,Predsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda — može svojomodlukom formirati jedinstvene komande za jedinice i usta-nove Jugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane.Te komande mogu biti potčinjene komandantu strategijsko

operativne jedinice ili grupacije Jugoslavenske narodne armije ili republ ičkom, odnosno pokrajinskom štabu Teritorijal -ne obrane.

Za uspješno rukovođenje i komandiranje u ratu nužnisu: što potpunije poznavanje i neprekidno praćenje nepri-

jatelj a i potpuno poznavanje stanja i mogućnosti vlastitihsnaga i njihovih mogućnosti; pravovremeno donošenje svrsishodnih odluka, izdavanje naređenja i uporno nastojanje dase ona izvrše; samostalnost i inicijativa starješina i nepre-kidno funkcioniranje sistema veze; poznavanje vlastite i agre-sorove doktrine oružane borbe i sposobnost primjene našedoktri ne u skladu s uvjetima; organizacija čvrs tog sadejstva i suradnje i neprekidno usklađivanje djelovanja jedi

137



nica na određenom pravcu odnosno prostoru, te suradnja ikoordinacija oružanih snaga i ostalih subjekata društva.

U rukovođenju i komandiranju, u svim uvjetima i nasvim razinama, veliko značenje imaju pripreme za pred-stojeća borbena djelovanja, koje obuhvaćaju: rad komandi ištabova, uz angažiranje drugih subjekata općenarodne obra-ne i društvene samozaštite za praćenje i procjenu situacijei pripremanje odluke; planiranje borbenih djelovanja, pri-premu jedinica, materijalno osiguranje i pripremanje i ure-đenje teritorija. Opseg tih priprema zavisi, prvenstveno, odraspoloživa vremena, situacije u zoni odnosno rajonu djelovanja i šire, veličine snaga koje se angažiraju, cilja i raz-mjera borbenih djelovanja i od karakteristika prostora nakojem će se izvoditi borbena djelovanja.

Rad na pripremanju i donošenju odluke, načelno, obu-hvaća proučavanje i shvaćanje zadatka, procjenu situacije,donošenje i saopćavanje osnovne zamisli, pripremanje ipodnošenje prijedloga za odluku i donošenje i saopćavanjeodluke komandanta.

U fazi pripremanja i donošenja odluke, jedinicama i

ustanovama oružanih snaga i drugim subjektima općenarod-ne obrane i društvene samozaštite, koji neposredno sudje-luju u izvršavanju borbenog zadatka, izdaju se prethodna na-ređenja, upute, direktive i zahtjevi u vezi s predstojećimdjelovanjima; prati se situacija, prikupljaju se i obrađujupodaci o neprijatelju i rajonu odnosno zoni predstojećihdjelovanja; izvještavaju se pretpostavljena komanda, štab idrugi zainteresirani organi o situaciji i toku priprema; po-punjavaju se jedinice borbenim i drugim materijalnim sred-stvi ma i obavljaju druge pri preme u vezi sa zadatkom.

Svakoj odluci prethodi procjena situacije. Opseg i me-toda procjene zavise od stupnja komandiranja, raspoloživa

vremena, poznavanja situacije i drugih okolnosti. Za uspješ-nu procjenu situacije od posebnog značenja je dobro orga-niziran timski rad, te sposobnost komandi i štabova dauspješno obave procjene u skraćenom postupku. Situacijase procjenjuje neprekidno, u toku pripreme i izvođenja

borbenih djelovanja, a obuhvaća procjenu neprijatelja, pro-cjenu vlastitih snaga, rukovođenje i komandiranje, sadejstvoi suradnju i procjenu prostora i vremena.

138

Borbena se djelovanja planiranju radi što organiziranije,racionalnije i efikasnije upotrebe raspoloživih snaga i sred-stava u izvršenju borbenog zadatka, uz što manje vlastitegubitke. Planiraju se u skladu sa situacijom i na osnoviodluke komandanta za predstojeća djelovanja. Sadržaj pla-niranja, vrste planova, njihov opseg i način obrade zaviseod stupnja komandiranja, situacije, vida borbenih djelova-nja i raspoloživa vremena. Planiranje uvijek mora biti što jednostavnije i racionalnije.

Odluke se prenose na potčinjene direktivama, zapovije-dima, naređenjima i instrukcijama. Direktive izdaju samoPredsjedništvo SFRJ — Vrhovna komanda — i komandestrategijskih grupacija, a u pojedinim situacijama stralegijsko operativne komande i štabovi.

Rukovođenje i komandiranje se u toku borbenih djelovanja vrši s komandnih mjesta i osmatračnica, u mjestu ipokretu. Komandna mjesta, zavisno od stupnja komandira-nja i situacije, mogu biti osnovna, rezervna, isturena, poza-dinska, naredna i lažna.

Uspjeh u oružanoj borbi zavisi kako od veličine i broja

angažiranih snaga i sredstava, tako i od njihove svrsishod-ne upotrebe i usklađenosti djelovanja svih sudionika u borbi, boju i operacij i. Stoga su organizacija i održavanje sadejstva neka od ključnih pitanja rukovođenja i komandi-ranja. Oni se organiziraju i provode u pripremanju i u tokuizvođenja borbenih djelovanja. Osnovu za sadejstvo činu odlu-ka komandanta.

Od posebnog je značenja u pripremama i izvođenju borbenih djelovanja ostvarenje visokog stupnja suradnje izme-đu komandi, štabova i jedinica oružanih snaga i organadruštveno političkih zajednica, komiteta za općenarodnu obra-nu i društvenu samozaštitu i drugih društvenih subjekata.Suradnja se ostvaruje upućivanjem predstavnika društve-

no političkih zajednica, društveno političkih organizacija idrugih subjekata općenarodne obrane i društvene samoza-štite u komande i štabove jedinica oružanih snaga i obratno— radi zajedničke procjene i praćenja situacije i usklađi- vanja aktivnosti u izvršavanju zajedničkih zadataka. Surad-nja se organizira i ostvaruje na osnovi odluke pretpostavlje-nih komandanata i odluke komandanta koji komandira sna-gama u zoni odnosno rajonu borbenih djelovanja.

139



MJESTO, ULOGA I ZADACI DRUŠTVENO POLITIČKIHORGANIZACIJA U ORUŽANIM SNAGAMA

Organizacija Saveza komunista

Organizacije Saveza komunista u oružanim snagama,kao sastavni dio Saveza komunista Jugoslavije, djeluju naosnovi Programa i Statuta Saveza komunista Jugoslavije.Njihova vodeća idejno politička uloga u oružanim snagamazasniva se na ulozi Saveza komunista u našem društvu i nanjegovoj Ustavom SFRJ utvrđenoj posebnoj odgovornostiza obranu i zaštitu socijalističke samoupravne Jugoslavije.

Organizacijski oblici i način djelovanja organizacija Sa- veza komunista u oružanim snagama utvrđuju se StatutomSKJ i Općim uputama o djelovanju i oblicima organiziranjaSaveza komunista Jugoslavije u općenarodnomu obrambe-nom ratu.

Organizacija Saveza komunista Jugoslavije u Jugosla- venskoj narodnoj armiji razrađuje, konkretizira i provodi uživot idejno političke stavove SKJ o oružanoj borbi u skladus uvjetima njezina vođenja i mobilizira komuniste i sve

druge subjekte u JNA da sprovode te stavove.Komunisti, organizacije i organi Saveza komunista u JNArazvijaju idejno političku i odgojnu aktivnost radi jačanja

borbene spremnosti, morala i odlučnosti jedinica, komandi isvih pripadnika Armij e u oružanoj borbi. Oni i u najtežimuvjetima osiguravaju organiziranost i borbenu sposobnostsvake jedinice, komande i ustanove.

Komunisti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u ratu seorganiziraju na istim osnovnim principima kao i u miru,što omogućava brz prelazak na rad u ratnim uvjetima.Osnovni zadaci, oblici organiziranja i djelovanja organizacijai organa Organizacije Saveza komunista Jugoslavije u Jugo-slavenskoj narodnoj armiji u pripremi za rat i u oružanoj

borbi utvrđeni su Uputom o oblicima djelovanja i organizi-ranja Organizacije SKJ u Jugoslavenskoj narodnoj armiji uuvjetima mobilizacije i općenarodnoga obrambenog rata.

Idejno političko djelovanje organizacija Saveza komuni-sta u Teritorijalnoj obrani proistječe iz osnovnih idejno političkih opredjeljenja SKJ o organiziranju i pripremanju opće

140

narodne obrane i društvene samozaštite i vođenju općena-rodnoga obrambenog rata.

Organizacije Saveza komunista u Teritorijalnoj obraniorganiziraju se i djeluju u miru i u ratu u skladu sa sta-tutima Saveza komunista socijalističkih republika i socija-lističkih autonomnih pokrajina i statutarnim odlukama orga-nizacija Saveza komunista u općinama i drugim društveno

polatičkim zajednicama gdje su organizacijski povezane.

Odgovarajućim oblicima suradnje i međusobnim akcionim povezivanjem organizacija i organa Organizacije Savezakomunista Jugoslavije u Jugoslavenskoj narodnoj armiji iorganizacija Saveza komunista u Teritorijalnoj obrani osigu-rava se neprekidno djelovanje komunista u svim uvjetimaizvođenja borbenih djelovanja radi neprekidnosti oružane

borbe i općenarodnog otpora u skladu s polit ikom i stavovima SKJ.

Organizacije i organi Saveza komunista u jedinicamaTeritorijalne obrane koje se nadu u sastavu jedinica JNApovezuju se s organima organizacija Saveza komunista je-dinica JNA u čijem se sastavu nalaze, a organizacije Savezakomunista JNA koje se nađu u sastavu jedinica Teritorijal-

ne obrane povezuju se s organima Saveza komunista u dru-štveno političkim zajednicama za koje su vezane organizacijeSaveza komunista u Teritorijalnoj obrani.

Organizacija Saveza socijalističke omladine

Polazeći od uloge i zadataka Saveza socijalističke omla-dine Jugoslavije u općenarodnomu obrambenom ratu, omla-dinske organizacije u oružanim snagama svojom društveno

političkom i odgojnom aktivnošću razvijaju i stalno jačaju jugoslavenski socijalistički patriot izam i borbeni moral; po-dižu socijalističku idejno političku svijest svojih članova i

učvršćuju njihovu uvjerenost u opravdanost i mogućnost vo-đenja oružane borbe i općenarodnoga obrambenog rata; do-prinose stalnoj borbenoj izgradnji i jačanju moralno političkog jedinstva i čvrstine vojnih kolektiva u uspješnom izvrša-

vanju borbenih zadataka; njeguju drugarstvo, hrabrost, stva-ralaštvo, samoprijegor, samoinicijativnost i odgovornost u iz- vršavanju borbenih i drugih zadataka.

141

Organizacije Saveza socijalističke omladine u Jugosla-



Organizacije Saveza socijalističke omladine u Jugosla- venskoj narodnoj armiji i Teritorijal noj obrani akciono sepovezuju i međusobno surađuju radi što uspješnijeg ostva-rivanja svoje uloge u izvršavanju zajedničkih zadataka. Onetijesno surađuju s omladinskim organizacijama u zonama borbenih djelovanja jedinica.

Organizacija Saveza sindikata

Na osnovi Statuta Saveza sindikata Jugoslavije i Odlukeo organiziranju građanskih lica na službi u Jugoslavenskojnarodnoj armiji u Savez sindikata u jedinicama i ustanova-ma, organizacija Saveza sindikata građanskih osoba na službiu Jugoslavenskoj narodnoj armiji djeluje kao najšira klasnadruštveno politička organizacija radnika i radničke klase.

Organizacija Saveza sindikata Jugoslavije u Jugoslaven-skoj narodnoj armiji zalaže se za ostvarivanje ustavnog na-čela o ulozi radnih ljudi kao aktivnih činilaca općenarodneobrane i društvene samozaštite, orijentirajući svoje član-stvo na bitna pitanja borbene izgradnje jedinica — ustanova,društvene samozaštite, jačanja moralno političkog stanja,razvijanja jugoslavenskoga socijalističkog patriotizma i obra-ne tekovina revolucije i socijalističke izgradnje.

)

I

G L AVA Vi

P R I P R E M E Z A O R U Ž A N U B O R B U

, Pripreme za oružanu borbu dio su ukupnih pri pre mazemlje za vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Oneimaju strategijsko značenje i bitan su uvjet za odvraćanjeagresora, sprečavanje strategijskog iznenađenja, organizirani brz prelazak svih subjekata društva iz mirnodopskog u rat-no stanje i uspješno vođenje oružane borbe.

Pripreme za oružanu borbu provode se u miru i na-stavljaju u ratu u oružanim snagama i svim drugim snaga-ma općenarodne obrane i društvene samozaštite. Sastavni

l dio priprema je i uređenje teri tori ja SFRJ za potrebe oruža-ne borbe. Cilj pripremanja oružanih snaga jest da se sve

jedinice, komande i štabovi osposobe za organizi rano i uspješ-no suprotstavljanje agresiji i za vođenje oružane borbe usvim ratnim uvjetima. Cilj priprema drugih subjekata dru-štva je da se osposobe za uspješno obavljanje svojih redovi-tih djelatnosti u izvanrednim prilikama i u općenarodnomu

/ obrambenom ratu i za sudjelovanje u oružanoj borbi , uskladu s njihovom ulogom i zadacima.

; Osnovu priprema za oružanu borbu čine doktrina opće-narodnoga obrambenog rata i oružane borbe, planovi razvoja i planovi upotrebe oružanih snaga, te drugi normativnidokumenti kojima se reguliraju pripreme društva za obranu.

Pripreme za oružanu borbu obuhvaćaju: planiranje razvoja i upotrebe oružanih snaga, moralno političke i psihološ-ke pripreme, mobilizaciju, strategijski razvoj, obuku i odgoj,

2D12 0803

143



materijalno zdravstvene pripreme i uređenje teritorija. Svete pripreme imaju za cilj postizanje i održavanje visokogstupnja borbene gotovosti oružanih snaga.

BORBENA GOTOVOST

Borbena gotovost je stanje spremnosti i sposobnosti

oružanih snaga u cijelosti, odnosno svake jedinice, komandei štaba da organizirano i pravovremeno otpočnu i uspješnoizvode borbena djelovanja, prema planovima upotrebe i uskladu sa situacijom.

Borbena gotovost zavisi od organizacije, kvalitete i uvjež banosti sistema rukovođenja i komandiranja; sigurnosti i kva-litete sistema veza; popunjenosti jedinica ljudstvom i rat-nom tehnikom; osposobljenosti jedinica, komandi, štabova istarješina za vođenje oružane borbe; moralno političkog sta-nja i jedinstva vojničkog i starješinskog sastava; popunje-nosti i ispravnosti ratne tehnike i drugih materijalnih sred-stava; mobilizacijske pripremljenosti i ažurnosti planova raz-

voja i upotrebe; organizacije materijalnog i zdravstvenog

osiguranja. Visoka borbena gotovost oružanih snaga, posebno onih

jedinica koje su osnovni nosioci protuzračne obrane, protuoklopne i protudesantne borbe i pomorske obrane, omogu-ćava uspješno provođenje mobilizacije, umanjuje mogućnostiznenadne agresije, stvara uvjete jedinicama Jugoslavenskenarodne armije i Teritorijalne obrane da se razviju i djelujuu skladu s planovima upotrebe i konkretnom situacijom.

Stupanj borbene gotovosti oružanih snaga određuje seprema konkretnim potrebama, mogućnostima i uvjetima, autvrđuje posebnim direktivama i naređenjima. Zavisno odstanja vojno političke situacije i drugih činilaca, oružanesnage SFRJ i njihovi dijelovi mogu biti u stalnoj, povišenoji potpunoj borbenoj gotovosti.

Stalna borbena gotovost je svakodnevno stanje oruža-nih snaga ili njihovih dijelova koje omogućava brz prelazaku viši stupanj borbene gotovosti i uspješno izvršenje borbe-nog zadatka. Stalna borbena gotovost je različita i specifič-na za svaku jedinicu, komandu i štab, što zavisi od njihove

144

mirnodopske razvijenosti, lokacije, stupnja tehničke oprem-ljenosti, namjene i zadataka. Za pojedine jedinice oružanihsnaga stalna borbena gotovost se poklapa s potpunom borbenom gotovošću.

Povišena borbena gotovost ostvaruje se operativnim,moralno političkim, tehničkim, organizacijskim i drugim mje-rama kojima se oružane snage ili pojedini vidovi, rodovi i

jedinice dovode u stanje koje omogućava brz prelazak na

potpunu borbenu gotovost i izvršenje borbenog zadatka.Oružane snage ili njihovi dijelovi stavljaju se u povišenu borbenu gotovost u uvjetima zaoštrene vojno političke situa-cije, kada postoji opasnost od agresije i u izvanrednim si-tuacijama, a takvo se stanje postiže zavođenjem određenihstupanja pripravnosti. Stupnjevi pripravnosti različiti su zapojedine vidove, rodove i jedinice.

Potpuna borbena gotovost označava stanje iz kojeg oru-žane snage, u cijelosti ili njihovi dijelovi, mogu odmah pri-stupiti izvršenju borbenog zadatka prema predviđenom pla-nu ili u skladu s konkretnom situacijom. Ostvaruje se mo-

bili zacijom i razvojem oružanih snaga ili njihovih dijelova.Oružane se snage mogu dovesti u potpunu borbenu gotovost

postupno ili odjednom.Stupnjevi borbene gotovosti jedinica zavise od zada-taka koje izvršavaju u početnom periodu rata. Jedinice raz-mještene u prigraničnim rajonima i na važnijim desantnimprostorima, sistemi osmatranja i javljanja, komande i je-dinice veze, jedinice ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra-ne, jedinice ratne mornarice i obalske obrane, oklopne i protuoklopne jedinice moraju biti osposobljene za što brži pre-lazak u viši stupanj borbene gotovosti. Neke od njih mo-raju u svakom trenutku biti u najvišem stupnju borbenegotovosti. Stalne mjere borbene gotovosti reguliraju se di-rektivom, a povišena i potpuna borbena gotovost — pla-nom pripravnosti oružanih snaga i posebnim naređenjima.

PLANIRANJE RAZVOJA I UPOTREBE ORUŽANIH SNAGA

Planiranje je jedna od osnovnih funkcija rukovođenjai komandiranja u miru i ratu. Pravovremeno, realno i sve-obuhvatno razrađeni planovi i njihovo ažuriranje u skladu

10 145



Pl bili ij k g j oružanih snaga regulira j li ičk l di l ij i d i i ij li



Plan mobilizacijskog razvoja oružanih snaga reguliraizvršenje mobilizacije i formiranje ratnih oružanih snaga.Sastoji se od plana mobilizacijskog razvoja Jugoslavenskenarodne armije i plana mobilizacijskog razvoja Teritorijalneobrane. Na osnovi plana mobilizacijskog razvoja izrađujuse svi mobilizacijski planovi koji definiraju zadatke i angaži-ranje snaga i sredstava za izvršenje mobilizacije ratnih

jedinica.Plan pripravnosti oružanih snaga regulira način stavlja-

nja jedinica, dijelova oružanih snaga i oružanih snaga u cijelosti u potreban stupanj borbene gotovosti . Pri izradiplana pripravnosti polazi se od plana upotrebe oružanih sna-ga, plana mobilizacijskog razvoja i direktive o mjerama stal-ne borbene gotovosti. Na osnovi općeg plana pripravnostirazrađuju se detaljni planovi pripravnosti na svim razinamakomandiranja.

MORALNO POLITIČKE PRIPREME

Moralno političke pripreme društva za općenarodniobrambeni rat ostvaruju se svestranim, stalnim i usmjere-

nim angažiranjem svih organiziranih političkih subjekata,sa Savezom komunista Jugoslavije na čelu.Tim se pripremama razvija i stalno jača svijest radnih

ljudi i građana, naroda i narodnosti Jugoslavije o jugoslavenskoj socijalističkoj samoupravnoj zajednici kao temeljuistinske slobode, nezavisnosti, suvereniteta i ravnopravnostisvih njih na osnovama jedinstvenih revolucionarnih intere-sa radničke klase Jugoslavije.

Na tim idejnim osnovama razvija se i jača svijest na-šeg društva o obrani Socijalističke Federativne RepublikeJugoslavije kao najvećega zajedničkog dobra naroda i narod-nosti, radnih ljudi i građana, garanta njihove sreće, pro-speriteta i budućnosti.

Takva politička svijest najširih slojeva našeg društva te-meljna je pretpostavka njihova svestranog i odlučnog anga-žiranja u zaštiti i obrani SFRJ i u ostvarivanju svih zada-taka društvenog značenja.

Savez komunista Jugoslavije, Socijalistički savez radnognaroda Jugoslavije, Savez sindikata Jugoslavije, Savez soci

148

jalist ičke omladine Jugoslavije i druge organizirane socijali-stičke snage vode istrajnu borbu za stalno podruštvljavanjeopćenarodne obrane i društvene samozaštite kao uvjetamaksimalnog oslobađanja nepresušne energije najširih slo-

jeva naroda za ostvarivanje zadataka obrane i zaštite zem-lje. Polazeći od toga da moralno političke pripreme društvai njegovih oružanih snaga imaju isti cilj i istu idejno poli-tičku osnovu. Savez komunista Jugoslavije osigurava da seto stajalište ostvaruje jedinstvenom aktivnosti organizacijeSaveza komunista u Jugoslavenskoj narodnoj armiji i orga-nizacija Saveza komunista u socijalističkim republikama isocijalističkim autonomnim pokrajinama.

Polazeći od iskustava narodnooslobodilačkog rata, ukojem je omladina iznijela najveći teret i bila glavna snagai nosilac oružane borbe, nužno je ulagati maksimalne na-pore u moralno političko i drugo pripremanje mlade genera-cije za općenarodni obrambeni rat. Taj je zadatak trajnaobaveza svih subjekata društva, a posebno Saveza socija-lističke omladine Jugoslavije.

Pripreme stanovništva

Prip reme stanovništva za općenarodni obrambeni ratzasnivaju se na našem doktrinarnom opredjeljenju da sunarodi i narodnosti Jugoslavije i njihova radnička klasaodlučujući subjekti općenarodnoga obrambenog rata; da jenjihovo jedinstvo temeljna garancija očuvanja slobode, ne-zavisnosti, suvereniteta, teritorijalne cjelokupnosti i ustav-nog poretka Jugoslavije; da su svijest o zajedničkim intere-sima i odnos prema zajedničkim ciljevima garancija da našazemlja može s uspjehom odoljeti svim pritiscima i iskuše-njima i nepokolebljivo izdržati sve ratne teškoće, ne pri-

znajući bezfelaznost situacije, bez obzira na uvjete u kojimase može naći. Takvo uvjerenje narodi i narodnosti Jugo-slavije temelje na iskustvima svoga narodnooslobodilačkograta i iskustvima drugih oslobodilačkih i obrambenih ra-tova. U tome ih napaja Titovo učenje — da je jedinstven inaoružan narod nepobjediv.

149



Jedinstveni u svome cilju i u svojoj akciji, naši narodii narodnosti i u miru uspješno odvraćaju potencijalnog agre-sora, a u slučaju rata to jedinstvo je garancija da će bez ko-lebanja savladati svakog neprijatelja. Zbog toga stalna poli-tička borba za jačanje svijesti o značenju jedinstva narodai narodnosti Jugoslavije na osnovama njihove pune ravno-pravnosti, mora prožimati sve naše političke, obrazovne, kul-turne, informativne i druge društvene aktivnosti. U ostvari-

vanju tih zadataka historijsku odgovornost snosi Savez ko-munista Jugoslavije, koji — zajedno s drugim društveno političkim i društvenim organizacijama u okviru Socijalistič-kog saveza radnog naroda Jugoslavije — ostvaruje opću mo-

bilizaciju i pokreće akcije za izvršavanje zadataka općena-rodne obrane i društvene samozaštite u miru i ratu. Savezkomunista Jugoslavije polazi od svojega osnovnog opredjelje-nja da je ukupan razvoj Jugoslavije na socijalističkim samo-upravnim osnovama osnovni garant slobode i nezavisnostizemlje. Stoga se djelatnost svakog subjekta i svakog po-

jedinca ocjenjuje u svjetlu toga stajališta.

Pripreme oružanih snaga

Moralno političke pripreme pružanih snaga izuzetno su važan dio priprema društva za općenarodni obrambeni rat. Visoka svijest, moral, patriotizam, drugarstvo i borbenaosposobljenost presudno utječu na zalaganje i uspješno izvr-šavanje zadataka i savlađivanje teškoća u oružanoj borbi.

Organiziran, svestran i neprekidan ideološko političkirad neposredno doprinosi maksimalnom angažiranju svakogpojedinca, jedinice i oružanih snaga u cijelosti. Smisao tihpriprema je u tome da se kod pojedinaca, u jedinicama, ko-mandama, štabovima i oružanim snagama u cijelosti izgra-de i razviju takve moralno političke ,i psihološke osobinekoje će biti najvažniji izvor snage, hrabrosti, nepokoleblji-

vosti, odgovornosti i discipline u vođenju oružane borbe — bez obzira na njezinu težinu, dugotrajnost i eventualnu teh-ničku nadmoć agresora.

Političkoodgojni rad u oružanim snagama zasniva se naidejnim opredjeljenjima Saveza komunista Jugoslavije. Osnov

150

na izvoriš ta moralno polit ičkog odgoja jesu: socijalistički sa-moupravni društveni sistem; ravnopravnost, bratstvo i je-dinstvo naših naroda i narodnosti; politika aktivne mirolju-

bive koegzistencije i nesvrstanosti; jugoslavenski socijali-stički patriotizam; slobodarske i revolucionarne tradicije na-ših naroda i narodnosti, prvenstveno narodnooslobodilačkograta i socijalističke revolucije. Odgoj ljudi u duhu tih vri-

jednosti jedan je od osnovnih zadataka organizacija Saveza

komunista i organa rukovođenja i komandiranja. Važnuulogu u tome imaju vojni kolektivi i Savez socijalističkeomladine.

Od starješina se zahtijeva da budu uzorne ličnosti umoralno^političkom pogledu, da radom, ponašanjem, osob-nim angažiranjem na svakodnevnim zadacima, odnosom pre-ma potčinjenima i pretpostavljenima budu primjer u svojimkolektivima. Ti zahtjevi se povećavaju u višim komandamai štabovima. Svaki je starješina obavezan da osobnim pri-mjerom i djelovanjem u svojoj sredini razvija povjerenje usnagu našega socijalističkog samoupravnog sistema, da nje-guje revolucionarne i slobodarske tradicije naših naroda inarodnosti, da učvršćuje moralno političko i idejno jedin-

stvo oružanih snaga i naroda, da odgaja slobodne stvaralač-ke ličnosti i da jača disciplinu i odgovornost za obranu izaštitu zemlje.

U jačanju moralno političkog stanja vrlo važnu uloguima i vojnostručna obuka. Uspješno realizirani programi vojnostručne obuke višestruko doprinose podizanju borbenih imoralno političkih osobina pripadnika oružanih snaga, jača-

ju njihovo uvjerenje u mogućnost uspješnog vođenja oruža-ne borbe i u najtežim uvjetima i učvršćuju unutrašnje jedin-stvo jedinica. Time se stvara osjećaj sigurnosti i povjerenjau starješine i odluke viših komandi i štabova, jača pouzda-nje u borbenu sposobnost svoje jedinice, u borbena sred-stva kojima ona raspolaže, u primijenjene taktičke i opera-tivne postupke.

Moralno političke pripreme pozitivno utječu na cjelo-kupan život i aktivnost komandi, štabova, jedinica i usta-nova. Stoga je potreban planski, smišljen, organiziran iusmjeren idejno politički i odgojni rad u kojem se maksi-malno angažiraju komande, štabovi, starješine, organizacijeSaveza komunista i drugi subjekti oružanih snaga i društva

151

u cijelosti. Kvalitetne i svestrane moralno političke pripremei ć j l kši l k j i j š

guranje mobilizacije; pozivanje i prihvat vojnih obveznika izd



u miru omogućuju lakši prelazak na ratne uvjete i uspješ-nije vođenje oružane borbe.

MOBILIZACIJA

Mobilizacija je planski i organiziran prelazak radnihljudi i građana, samoupravnih organizacija i zajednica, dru-štveno političkih i društvenih organizacija, društveno politič-kih zajednica i njihovih organa (u daljnjem tekstu: organi-zacije, zajednice i organi) i oružanih snaga iz mirnodopskeorganizacije i stanja na ratnu organizaciju i stanje sprem-nosti za vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Cilj mobilizacije je da se cjelokupan ljudski i materijalni potencijal društva, prema pripr emljen im planovima, pravovremenoi organizirano dovede u stanje spremnosti za vođenje opće-narodnoga obrambenog rata i za rad u ratnim uvjetima.

Mobilizacija organizacija, zajednica i organa i oružanihsnaga čini jedinstvenu cjelinu, a priprema se i izvršava po

jedinstvenom sistemu mobilizac ije koji se zasniva na koncep-ciji i doktrini općenarodne obrane i društvene samozaštitei u skladu s planovima obrane i upotrebe.

Mobilizacija se može izvoditi pravovremeno u slučajuratne opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama ili uuvjetima izvršenog napada na zemlju. Njezino uspješno iz-

vršenje ima odlučujuće značenje za vođenje općenarodnogaobrambenog rata i jedan je od glavnih uvjeta za uspjeh upočetnom periodu rata.

Sistem mobilizacije obuhvaća: ratnu organizaciju i si-stematizaciju samoupravnih organizacija i zajednica, društve-no političkih i drugih društvenih orgnizacija, društveno poli-tičkih zajednica i njihovih organa; mobilizacijski razvoj oru-žanih snaga; vrijeme trajanja mobilizacije, raspored radnihljudi i građana i materijalnih sredstava za potrebe općena-

rodne obrane; način saopćavanja i prenošenja naređenja zaizvršenje mobilizacije; mjere pripravnosti; pozivanje, pri-hvat i raspored ljudstva i materijalnih sredstava; mjere borbenog osiguranja, sigurnosti i zaštite mobilizacije; informa-tivnu, političku i propagandnu djelatnost od značenja za pri-premu i izvršenje 'mobilizacije; materijalno i zdravstveno osi

152

inozemstva i drugo.Mobilizacija će se, pc pravilu, izvoditi u teškim uvjeti-

ma, što treba uzeti kao polaznu osnovu planiranja, pripre-manja i izvršenja mobilizacije. Sistem mobilizacije mora biti pril agođen društveno politi čkom i ekonomskom sistemuu miru i kontinuitetu njegova funkcioniranja za vrijeme mo-

bilizacije, u izvanrednim prili kama i u ratu; usklađen skoncepcijom i doktrinom općenarodne obrane i sistemomupravljanja u društvu i rukovođenja i komandiranja oruža-nim snagama; sveobuhvatan i univerzalan u pogledu pripre-ma i izvršenja mobilizacije ukupnih potencijala zemlje; rea-lan po angažiranju snaga i materijalnih sredstava, vremenutrajanja i mogućnost ima izvršenja mobilizacije; maksimalnoorganiziran i usklađen između svih subjekata mobilizacije nasvim razinama društvenog organiziranja i aktivnosti u svimdjelatnostima društva; elastičan i otporan na sve vrste djelo-

vanja agresora prij e početka mobili zacije i u toku njezinaizvršenja i osiguran snagama obrane i zaštite; osiguran je-dinstvenim sistemom veza i informiranja; pristupačan svimsubjektima općenarodne obrane u skladu s njihovim obave-zama, zadacima i odgovornostima u pripremi i izvršenju mo-

bilizacij e; dijelom aktiviran u miru radi održavanja stalne borbene gotovost i određenih dijelova sistema općenarodneobrane, kao osnova za osiguranje i narastanje mobilizacijskegotovosti u slučaju neposredne ratne opasnosti i u drugimizvanrednim prilikama.

Mobilizacija se planira i izvodi u skladu sa zakonima,pravilima, uputama i utvrđenim planovima. Prema opseguangažiranih snaga i sredstava, može biti opća i djelomična,a u pogledu načina saopćavanja i izvršenja — javna i tajna.Obuhvaća planiranje; pripremu i izvršenje.

Mobilizacija oružanih snaga ima prioritet s obzirom naostale subjekte općenarodne obrane, što opredjeljuje angaži-ranje i odgovornost svih društvenih faktora u pogledu nje-

zina pripremanja i organiziranoga, planskog i brzog izvršenja.Mobilizacija oružanih snaga priprema se i izvršava uskladu s planom upotrebe oružanih snaga. Mobilizacijskiplan, po pravilu, sadržava: mobilizacijski razvoj, trajanjemobilizacije ratne jedinice i ustanove; mobilizacijska mje-sta i zborišta; popunu ljudstvom i materijalnim sredstvima;

2D12 0808

153

pozadinsko osiguranje; mjere pripravnosti i način saopćava Z i d i š j bili ij d



pozadinsko osiguranje; mjere pripravnosti i način saopćavanja naređenja za izvršenje mobilizacije; pozivanje i prima-nje ljudstva i materijalnih sredstava i formiranje ratnih je-dinica ,i ustanova.

Radi primanja ljudstva, materijalnih sredstava i stokesvakoj se ratnoj jedinici mobilizacijsko mjesto i zborište,načelno, određuje u blizini rajona i pravca upotrebe.

Istovremena mobilizacija svih subjekata općenarodneobrane na određenom prostoru, posebno u velikim gradovima, međuzavisnost i uvjetovanost radnji i postupaka u pro-cesu mobilizacije, te potreba da se mobilizacija izvrši u štokraćem vremenu, zahtijevaju da se na svim razinama uprav-ljanja, rukovođenja i komandiranja osigura odgovarajućakoordinacija svih radnji, mjera i postupaka po cilju, mjestu,

vremenu i nosiocima.Koordinacija na svim razinama društvenog organizira-

nja ostvaruje se zajedničkim razmatranjem mobilizacije oru-žanih snaga i ostalih subjekata općenarodne obrane i odgo-

varajućom mobilizacijskom procj enom. Koordi naci jom jenužno, uz ostalo, uskladiti: izbor i određivanje mjesta lo-kacije, mobilizacijskih mjesta i zborišta; primjenu priori-teta u konkretnim uvjetima i upotrebu komunikacija i re-guliranje prometa; organizaciju prenošenja naređenja zaizvršenje mobilizacije i pozivanje radnih ljudi i građana;korišćenje transportnim, proizvodnim i uslužnim kapacite-tima; zaštitu i sigurnost mobilizacije i moralno političke,informativne i propagandne djelatnosti.

Nosioci koordinacije jesu nadležni organi društvenopolitičkih zajednica i komande i štabovi oružanih snaga.

Pripremanje mobilizacije jedan je od najvažnijih zada-taka mirnodopskih komandi, štabova, jedinica i ustanova, acilj mu je osiguranje stalne mobilizacijske gotovosti, odnos-no brzo i potpuno izvršenje mobilizacije. Pripreme obuhva-ćaju: izradu mobilizacijskog plana, saopćavanje ratnog ras-

poreda ljudstvu i davaocima materijalnih sredstava i izdavanje određene opreme i sredstava ratnom sastavu jedi-nica, izvođenje mobilizacijske obuke i moralno političkih isigurnosnih priprema ratnih jedinica, kontrolu i provjerumobilizacijskih priprema i gotovosti.

Izvršenje mobilizacije počinje odmah po primanju odlu-ke odnosno signala za mobilizaciju ili njezine javne objave.

154

Za pravovremeno i uredno izvršenje mobilizacije odgovornesu sve komande, štabovi, jedinice i ustanove, izvršioci mo-

bilizac ije osnovnih jedinica i nadležni organi narodne obra-ne. Osnovni zadatak cjelokupnog ljudstva ratne jedinice,posebno izvršilaca mobilizacije i starješina angažiranih namobilizacijskim zadacima, jest da se ratna jedinica što prijepopuni ljudstvom, materijalnim sredstvima i stokom, da seformira po ratnoj formaciji i da se dovede u punu gotovostza borbena djelovanja prema predviđenom planu.

Besprijekorno funkcioniranje svih elemenata sistema ru-kovođenja i komandiranja, te puna inicijativa starješina uprocesu mobilizacije, bitne su pretpostavke za njezino uspješ-no izvršenje. Komandiranje treba da osigura stalan i potpunuvid u tok izvršenja mobilizacije i da bude uvijek spremnoza intervenciju i rješavanje problema koji, eventualno, na-stanu u procesu njezina izvršenja.

STRATEGIJSKI RAZVOJ ORUŽANIH SNAGA

Strategijski razvoj je radnja grupiranja oružanih snagana ratištu i zauzimanja borbenog rasporeda prema planovi-ma upotrebe i u skladu s nastalom vojno strategijskom si-tuacijom. Pravovremen strategijski razvoj oružanih snaga,posebno jedinica predviđenih za djelovanje na strategijskimi osnovnim operativnim pravcima, te protiv krupnih desana-ta, jedan je od najvažnijih preduvjeta za uspješno suprot-stavljanje agresiji i realiziranje planiranih ciljeva oružane

borbe u početnom peri odu rata. Stoga uvijek treba nastojati strategijski razvoj za početni period rata završiti u cije-losti prije otpočinjanja agresije. Strategijski razvoj mora seuspješno izvršiti i u uvjetima iznenadnog otpočinjanja agre-sije, masovne upotrebe zrakoplovnih snaga, intenzivnogaelektronskog ometanja, te kada agresor upotrijebi nuklear-no, kemijsko i biološko oružje. To zahtijeva visok stupanj

borbene gotovost i mirnodops kog ešelona, sveobuhvatne i kva-litetne mobilizacijske pripreme i visoku osposobljenost zaizvršenje mobilizacije i strategijski razvoj oružanih snaga iu najtežim vojnostrategijskim uvjetima.

Pravovremen strategijski razvoj oružanih snaga za po-četni period rata osigurava se, u prvom redu, lokacijom mir

155

d kih i t ih j di i i i t i ji loško političko stručno i psihofizičko osposobljavanje sta



nodopskih i ratnih jedinica na pravcima i prostorima nji-hove moguće upotrebe u ratu ili u blizini tih pravaca i pro-stora. Na taj se način strategijski razvoj oružanih snaga započetni period rata, u osnovi, postiže već u miru, a dovrša-

va se operativnim i taktičkim razvojem jedinica. Varijanteplana upotrebe oružanih snaga čine polaznu osnovu za loci-ranje mirnodopskih jedinica i izradu planova mobilizacij-skog razvoja.

Mobilizacija i dovršenje strategijskog razvoja čine jedin-stvenu strategijsku radnju. Operativni i taktički razvoj mir-nodopskih jedinica obavlja se, zavisno od potreba, prije otpo-činjanja mobilizacije ili usporedno s mobilizacijom ratnih

jedinica. Borbeni raspored jedinica mora biti dovoljno ras-tresit kako bi se izbjegli veći gubici od djelovanja iz zrakai eventualnog napada nuklearnim, kemijskim i biološkim

borbenim sredstvima.Mirnodopski dio oružanih snaga mora svojom jačinom,

sastavom, stupnjem borbene gotovosti i lokacijom biti u sta-nju uspješno zadržavati i sprečavati prodore oklopnih i me-haniziranih grupacija, onemogućavati i otežavati desantnimsnagama agresora zauzimanje prostora od operativnog istrategijskog značenja i štititi oružane snage i vitalne objek-te od djelovanja iz zraka. Tako se osiguravaju uvjeti i vri-

jeme za dovršenje mobilizacije i razvoj ratnih jedinica. Odposebnog je značenja pravovremeni razvoj ratnog zrakoplov-stva i protuzračne obrane, ratne mornarice i onih jedinicakopnene vojske i Teritorijalne obrane koje su namijenjeneza djelovanje na najosjetljivijim pravcima, u prigraničnimz o n ama i na zračnodesantnim prostorima, te razvoj koman-di i štabova, jedinica veze i jedinica za zaprečavanje.

Druge snage općenarodne obrane razvijaju se uspored-no s razvojem oružanih snaga. Njihovi organi se, prema po-trebi, razmještaju u blizini komandi i štabova oružanih sna-ga, kako bi se osigurala uspješna suradnja i uskladile nji-

hove aktivnosti i borbena djelovanja jedinica.

OBUKA I ODGOJ

Obuka i odgoj spadaju medu najvažnije aktivnosti ukup-nih priprema za oružanu borbu. Njihov osnovni cilj je ideo

156

loško političko, stručno i psihofizičko osposobljavanje sta-novništva i pripadnika oružanih snaga za uspješno vođenjeoružane borbe u svim vojnostrategijskim i drugim uvjetima.Obuka i odgoj u oružanim snagama obuhvaćaju obuku voj-nika, jedinica, starješina, komandi i štabova mirnodopskogi ratnog sastava. Radni ljudi i građani obučavaju se za oru-žanu borbu u mjesnim zajednicama, organizacijama udru-ženog rada i društveno političkim zajednicama, a omladinau školama i centrima za obuku izvanškolske omladine i dru-gim ustanovama. Civilna zaštita i služba osmatranja i jav-ljanja obučavaju svoje ljudstvo za svoje namjenske zadatkei za određene zadatke oružane borbe.

Obuka i odgoj u oružanim snagama i obuka i odgojstanovništva i drugih snaga općenarodne obrane i društvenesamozaštite imaju jedinstven cilj koji se sastoji u organizi-ranom, planskom i sistematskom izgrađivanju moralno politdčki čvrstih i odlučnih, psihički i fizički pripremljenih istručno visokoosposobljenih radnih ljudi i građana za nji-hovu aktivnu ulogu i izvršavanje zadataka u oružanoj borbii drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora.

Obuka i odgoj u oružanim snagama i obuka i odgoj sta-

novništva i drugih snaga općenarodne obrane i društvenesamozaštite organiziraju se i realiziraju na osnovi planova iprograma čiji su opseg, sadržaj i naćin realizacije prilago-đeni i u skladu su s ulogom i zadacima svakog subjekta.Najviša forma obučavanja je zajednička obuka jedinica, ko-mandi i štabova oružanih snaga i drugih snaga općena-rodne obrane i društvene samozaštite, što se ostvaruje za-

jedničkim planiranjem i koordinacijom određenih sadržajaobuke i odgoja, uzajamnom razmjenom informacija, pruža-njem stručne pomoći, zajedničkom upotrebom nastavnihobjekata — strelišta, vježbališta, poligona i nastavnih sred-stava i izvođenjem zajedničkih vježbi.

Obuka i odgoj u oružanim snagama

Značenje i složenost obuke u oružanim snagama pove-ćavaju se usporedno s razvojem naoružanja i druge ratnetehnike usložavanjem borbenih djelovanja i sve većim psiho

157

fizičkim naprezanjima ljudi u suvremenom ratu. Stoga sistem Zajedničko obučavanje jedinica Jugoslavenske narodne



obuke i odgoja mora biti sveobuhvatan, usmjeren izgrađiva-nju starješina i vojnika visokih moralno političkih i stručnihkvaliteta, psihički i emocionalno stabilnih, fizički čvrstih iotpornih. Nužno je cjelokupan vojnički i starješinski sastavosposobiti za najveća naprezanja, poticati inicijativu, razvi-

jati smjelost, odlučnost i odgovornost. Obukom i odgojempostiže se jedinstvo i homogenost svakoga vojnog kolektivai oružanih snaga u cijelosti.

Kvaliteta vojnostručne obučenosti starješina, komandii jedinica neposredno utječe na njihovu borbenu gotovost.Osnovni kriterij koji se pri tome mora uvažavati jest maksi-malno približavanje mirnodopske obuke najtežim ratnimuvjetima i osposobljavanje vojničkog i starješinskog sastavaza uspješna djelovanja u svim borbenim, prostornim i vre-menskim uvjetima.

U obuci komandi, štabova, starješina i jedinica od po-sebnog je značenja izučavanje iskustava narodnooslobodilačkog rata, karakteristika suvremenih ratova i ratnih doktri-na potencijalnih agresora. U programiranju obuke težištetreba da bude na: izučavanju socijalističkih samoupravnihodnosa i nesvrstane vanjske politike; izučavanju, praktičnojprimjeni i stvaralačkoj razradi koncepcije i doktrine općena-rodne obrane i doktrine oružane borbe; stjecanju novih iproširivanju postojećih vojnostručnih znanja i vještina; fi-zičkoj obuci i osposobljavanju vojnika i starješina za naj-

veća fizička i psihička naprezanja; stalnom praćenju razvojaratne vještine, tehničkih dostignuća i vojne organizacije u svi-

jetu. Od posebnog je značenja temeljito izučavanje karakte-ristika našeg ratišta i osposobljavanje za vođenje protuoklopne, protudesantne i protuzračne borbe.

U realiziranju programa i zadataka obuke i odgoja istak-nutu ulogu imaju vojne škole. Njihov osnovni zadatak jeosposobljavanje starješina za odgovarajuće dužnosti u oru-

žanim snagama u miru i ratu. U središtu pažnje mora bitiusvajanje koncepcije i doktrine općenarodne obrane i dru-štvene samozašite i doktrine oružane borbe i njihova pri-mjena u praksi. Visokoškolske vojne ustanove obavezne suorganizirati, poticati i obavljati znanstveno istraživački radi neprekidno pratiti razvoj vojne misli i prakse u svijetu.

158

armije i Teritorijalne obrane i drugih snaga općenarodne ob-rane i društvene samozaštite najviša je i najsloženija formaobuke. Realizira se na zajedničkim i drugim vježbama i ma-nevrima. U njihovu pripremanju i izvođenju sudjeluju ko-mande jedinica Jugoslavenske narodne armije, štabovi i ko-mande Teritorijalne obrane, odgovarajući organi društveno

političkih zajednica i drugih snaga općenarodne obrane idruštvene samozaštite. Obuka se maksimalno prilagođava

ratnoj situaciji, naročito u primjeni borbenih postupaka,uvježbavanju sadejstva i suradnje, popuni materijalno tehničkim sredstvima, opskrbi i evakuaciji.

Obuka rezervnog sastava sastavni je dio jedinstvenog si-stema obuke i odgoja. Obučenost rezervnog sastava osnovni

je kriterij u vrednovanju i ocjenjivanju kvalitete obučenostioružanih snaga u cijelosti. Izvodi se, načelno, s komplet-nim ratnim jedinicama, komandama i štabovima. Primjenju-

ju se sve forme obučavanja — od grupnih zanimanja dozajedničkih vježbi najviših taktičkih jedinica i manevara. Uobučavanju rezervnog sastava od posebnog je značenja pro- vjera mobilizacijs ke gotovosti i funkcioniranja sistema ko-mandiranja, sadejstva i suradnje.

Obuka stanovništva za oružanu borbu

Radni ljudi i građani SFRJ pripremaju se za oružanu borbu na teritori ju gdje stanuju, na svojim radnim mjesti-ma, u društveno političkim i društvenim organizacijama,udruženjima i školama. Obučavanje za oružanu borbu njiho-

vo je pravo i obaveza, koji proizlaze iz odredbe Ustava SFRJda svaki građanin socijalističke samoupravne Jugoslavije imapravo na obranu i oružani otpor agresoru.

Obuka stanovništva za oružanu borbu provodi se nepre-

kidno, prilagođava konkretnim uvjetima i potrebama, a re-gulira odgovarajućim planovima, programima i normativnimaktima u skladu s jedinstvenim osnovama planova i progra-ma. Njezino organiziranje i materijalno osiguranje u nad-ležnosti je mjesnih zajednica, organizacija udruženog rada,društveno političkih zajednica, društvenih i drugih organi

2D12 0811

159

zacija i institucija. Važnu ulogu u tome imaju i oružanet ž j t č i t ij l t h ičk

željezničkoga, cestovnog i zražnog prometa, tvornica u kojimai di ž j i j i kih i



snage, pogotovu u pružanju stručne i materijalno tehničkepomoći i orgniziranju zajedničkih formi obučavanja. U obucistanovništva za oružanu borbu istaknutu ulogu imaju Savezrezervnih vojnih starješina i Savez boraca narodnooslobodi-lačkog rata i sve društveno političke organizacije.

U obuci stanovništva, prije svega omladine, za oružanu borbu i druge zadatke općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite, posebna pažnja mora biti posvećena fizičkoj obuci

i psihofizičkoj rekreaciji i osposobljavanju za povećane fi-zičke i psihičke napore u ratu. U tome veliko značenje imajudobro organiziran fizički odgoj u školama i na fakultetima,masovna fizičko rekreativna aktivnost u organizacijama udru-ženog rada i mjesnim zajednicama i organiziran rad orga-nizacija koje djeluju u oblasti tehničke kulture, fizičke kul-ture, sporta i drugih društvenih organizacija važnih za psi-hofizičke pripreme i osposobljavanje stanovništva za obranu.

Mjesne zajednice organiziraju obuku stanovništva na os-novi plana i programa koje dobivaju iz općine i samostalno.Obukom obuhvaćaju, u prvom redu, neraspoređene vojne ob-

veznike, žene i omladinu, a forme obučavanja prilagođavajudobnoj i stručnoj strukturi stanovništva i konkretnim pro-cjenama. Građani mjesnih zajednica obučavaju se za razno-

vrsne oblike borbe i pružanja općenarodnog otpora agresoru,posebno na privremeno zaposjednutom teritoriju.

U organizacijama udruženog rada obučavanje za oružanu borbu sastavni j e dio njihovih ukupnih obrambenih pripremaza rad u ratnim uvjetima. Uz jedinicu Teritorijalne obranekoju formira od svog ljudstva i za potrebe vlastite obrane ikoja se obučava i osposobljava za oružanu borbu prema po-sebnom programu, organizacija udruženog rada organizirastručnu obuku što većeg broja radnih ljudi, naročito u ru-kovanju oružjem, izvođenju pojedinačnih i grupnih diverzija,sabotaža, obavještajnih i izviđačkih akcija. Na temelju vla-stitih procjena i planova društveno političkih zajednica, or-ganizacije udruženog rada mogu uključiti u obuku sve radneljude kako bi ih pripremile za sudjelovanje u oružanoj borbii istovremeno izvršavanje njihovih proizvodnih i drugih za-dataka za potrebe oružanih snaga i stanovništva. Posebnoznačenje ima obučavanje ljudstva radnih organizacija PTT,

160

se proizvodi naoružanje i vojna oprema i energetskih sistema.Društveno političke zajednice organiziraju obuku stanov-

ništva za oružanu borbu u sklopu ukupnih obrambenih pri-prema. Neposredno su odgovorne za obučavanje, opskrbu iopremanje jedinica Teritorijalne obrane koje formiraju. Uzto, sve društveno političke zajednice izvršavaju i ove zadatke:usmjeravaju, pomažu i kontroliraju obuku stanovništva zaoružanu borbu na svojem teritoriju — u mjesnim zajednica-ma i organizacijama udruženog rada; staraju se o materijal-nom osiguranju obuke; organiziraj u suradnju s oružani msnagama radi uključivanja vojnih osoba u realiziranje pro-grama i planova obuke; usmjeravaju i kontroliraju sistemobuke omladine u školama i izvan škola; potiču rad društve-nih i stručnih organizacija, udruženja i ustanova čiji su pro-grami djelatnosti od značenja za obranu i oružanu borbu.To su, prije svega, Savez rezervnih vojnih starješina Jugosla-

vije i Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rataJugoslavije, čije milijunsko članstvo ima obavezu da nepo-sredno sudjeluje u organiziranju i izvođenju obuke stanov-ništva za oružanu borbu. Važnu ulogu u tome imaju i drugedruštvene i sportske organizacije: Streljački savez, Auto moto savez, Savez izviđača i Zrakoplovni savez.

Obuka omladine za obranu zemlje zasniva se na jedin-stvenom programu, koji se ostvaruje u školama i izvan ško-la. U izradu i realiziranje programa aktivno su uključenedruštveno političke zajednice, organi za obrazovanje i narod-nu obranu socijalističkih republika i socijalističkih autonom-nih pokrajina, sveučilišta, Savez socijalističke omladine Ju-goslavije i Savezni sekretarijat za narodnu obranu. Opći ciljobučavanja za obranu jest da se omladina oba spola ospo-sobi u idejno političkom, vojnostručnom i psihofizičkom po-gledu za angažiranje u oružanoj borbi i općenarodnom otpo-ru agresoru. Težište je na rukovanju osnovnim vrstama na-oružanja, načinu upotrebe borbenih sredstava i osposobljavanju za izviđanje, marširanje, previjanje ranjenika i pru-žanje prve pomoći. Primjenjuju se oblici i metode praktič-nog obučavanja — logoravanja, pokazna zanimanja i drugo,zavisno od potreba i konkretnih uvjeta. U obuci omladine veliku pomoć pružaju pripadnici oružanih snaga. Savez re

161

zervnih vojnih starješina Savez boraca narodnooslobodilač- uvjete za pripremanje i vođenje oružane borbe Osnove or



zervnih vojnih starješina, Savez boraca narodnooslobodilačkog rata i druge društveno političke organizacije.

Obuka jedinica i organa civilne zaštite i službe osmatra-nja i obavještavanja, te jedinica veze društveno političkih za-

jednica, organizira se i provodi suglasno jedinstvenim osnovama planova i programa, koji se utvrđuju dogovorom Sa- veznog sekretarijata za narodnu obranu i nadležnih organasocijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokra-

jina. Jedinice civilne zaštite obučavaju se za zaštitu i spaša- vanje ljudi, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja,elementarnih i drugih nepogoda ' opasnosti u miru i ratu,a pripadnici službe osmatranja i obavještavanja — za otkri-

vanje i praćenje svih vrsta opasnosti od ratnih djelovanja,drugih opasnosti za zemlju i elementarnih nepogoda kojemogu ugroziti stanovništvo i oružane snage i za pravovre-meno obavještavanje i uzbunjivanje o tim opasnostima.

Savez rezervnih vojnih starješina Jugoslavije, kao jedin-stvena društvena organizacija rezervnih vojnih starješina,preko svojih organizacija razvija aktivnost općenarodnog istručnog osposobljavanja i idejno političkog uzdizanja svojihčlanova i pruža stručnu pomoć u obučavanju drugih radnihljudi i građana za općenarodnu obranu i društvenu samoza-štitu. Organizacije rezervnih vojnih starješina organizirajuobuku i razvijaju druge aktivnosti radi sistematskoga vojnostručnog i psihofizičkog osposobljavanja svojih članova, or-ganiziraju način idejno političkog osposobljavanja, marksi-stičkog obrazovanja i razvijanja socijalističke svijesti i je-dinstva svojih članova; organiziraju i razvijaju aktivnost i ra-di njegovanja revolucionarnih iskustava i tradicija narodno-oslobodilačkog rata i prenošenja na mlađe generacije i drugo.

MATERIJALNE I ZDRAVSTVENE PRIPREMEZA ORUŽANU BORBU

Pripreme za materijalno i zdravstveno osiguranje oružane borbe zasnivaju se na samoupravnom društveno ekonOmskomsistemu. Njihovi nosioci su sve društveno političke zajednice,organizacije udruženog rada, oružane snage i drugi društvenisubjekti čije je pravo i dužnost da stvaraju što povoljnije

162

uvjete za pripremanje i vođenje oružane borbe. Osnove or-ganiziranja i funkcioniranja materijalnog i zdravstvenog osi-guranja utvrđuje Federacija, a njihovo provođenje je u nad-ležnosti društveno političkih zajednica, organizacija udruže-nog rada i oružanih snaga, s tim što se planovi i aktivnostidruštveno političkih zajednica i oružanih snaga usklađuju nasvim razinama.

Materijalne i druge potrebe za uspješno vođenje oružane

borbe osiguravaju se, prvenstveno, iz vlastitih materijalnihizvora, dijelom iz uvoza, a u ratu i iz ratnog plijena. Da bise osigurali povećana proizvodnja i remont naoružanja i materijalno tehničkih sredstava, proizvodnja hrane, lijekova idrugih dobara, od izuzetnog je značenja osposobljavanje pro-izvodnih i uslužnih kapaciteta i stvaranje potrebnih rezerviu miru. Opseg, struktura i lokacija materijalnih rezervi, pro-izvodnih, uslužnih i zdravstvenih kapaciteta usklađuju se splanovima vođenja oružane borbe. Materijalne rezerve sestvaraju u miru radi zadovoljenja potreba općenarodne obra-ne za određeni period rata. U skladu s tim ešeloniraju se ismještaju rezerve i pravovremeno osiguravaju transportni idrugi kapaciteti i sredstvo za njihov manevar.

Izvori materijalnog i zdravstvenog osiguranja

Materijalni izvori za osiguranje oružane borbe jesu: pro-izvodnja, materijalne rezerve, remont, opravke i regeneracija,uvoz i ratni plijen. Osnovni su izvori proizvodnja i materi-

jalne rezerve.

Proizvodnja je osnovni izvor osiguranja borbenih i dru-gih materijalnih sredstava za vođenje oružane borbe. Plan-skim usmjeravanjem industrijske i poljoprivredne proizvod-nje u miru osiguravaju se borbena i neborbena materijalnasredstva potrebna za obranu zemlje. To je zadatak svih dru-štveno političkih zajednica i oružanih snaga.

Savezni sekretarijat za narodnu obranu planira i orga-nizira proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme unamjenskim kapacitetima, a preko nadležnih republičkih ipokrajinskih organa — u dopunskim i rezervnim kapacitet i-ma. Socijalističke republike i socijalističke autonomne pokra-

li' 163

jine osiguravaju uvjete za proizvodnju i remont naoružanja ivojne opreme na poluindustrijski i zanatski način prema

dividualnih proizvođača i prirodnih materijalnih izvora. Tese rezerve stvaraju planski i održavaju na propisanoj razini



vojne opreme na poluindustrijski i zanatski način, premastručnim uputama Saveznog sekretarijata za narodnu obranu.

Jedan od najvažnijih zadataka organizacija udruženograda je priprema i organiziranje planske proizvodnje i op-skrbe u ratu, u uvjetima smanjenog broja radnika ili njihovepromijenjene kvalifikacijske strukture zbog odlaska mlađihstručnih ljudi u oružane snage. Održavanje industrijske pro-izvodnje u ratu, osobito u teškim ratnim uvjetima, može se

uspješno osigurati osposobljavanjem još u miru dovoljnog broja poduzeća za namjensku proizvodnju, osiguranjem sirovina, repromaterijala i opreme, pravovremenim osiguranjemizvora energije, transporta i radne snage i poduzimanjem za-štitnih i sigurnosnih mjera.

Naoružanje, municija, minskoeksplozivna sredstva, borbena vozila, rezervni dijelovi, elektroenergetska i drugi sred-stva proizvode se u radnim organizacijama namjenske proizvodnje i u ostalim kapacitetima osposobljenim za takvu pro ,izvodnju. U tu se proizvodnju uključuju poluindustrijski izanatski pogoni, što se regulira planovima društveno politič-kih zajednica i organizacija udruženog rada. Na taj način seproširuje postojeća specijalizirana industrijska baza u pod-ručju proizvodnje sredstava ratne tehnike, osobito na pri-

vremeno zaposjednutom teritoriju.Proizvodnju ostalih materijalnih sredstava, prema stan-

dardima narodne obrane i za široku potrošnju, organizirajusve društveno političke zajednice. U skladu sa zahtjevima oru-žanih snaga i planovima obrane zemlje, one su odgovorne zaosposobljavanje onih organizacija udruženog rada koje će

biti nosioci te proizvodnje za potrebe oružanih snaga. Poljo-privrednom proizvodnjom treba osigurati prehranu stanov-ništva i oružanih snaga u svim ratnim uvjetima, radi čega se umiru stvaraju uvjeti i potiče razvoj poljoprivredne proizvod-nje i prerađivačkih kapaciteta na cijelom teritoriju SFRJ,posebno u brdskoplaninskim i drugim manje razvi jenimpodručjima.

Materijalne rezerve su od posebnog značenja za osigu-ranje oružane borbe. Sastoje se od stalnih robnih rezervi dru-štveno političkih zajednica, materijalnih rezervi oružanih sna-ga, robnih rezervi i zaliha organizacija udruženog rada i in

164

se rezerve stvaraju planski i održavaju na propisanoj raziniu skladu s ekonomskim mogućnostima i potrebama obranezemlje, a povećavaju se intenzivnom industrijskom proizvod-njom i uvozom u periodu neposredne ratne opasnosti i utoku rata. Materijalne rezerve se osiguravaju za potrebe oru-žane borbe prema ut vrđeni m k riteri jumima i normama, arazmještaju se po dubini ratišta i grupiraju u zahvatu ope-rativnih pravaca.

Formiranje materijalnih rezervi za potrebe oružanihsnaga i stanovništva u gradovima koji će se braniti u okru-ženju, usklađuje se s planovima njihove obrane. Osnovni za-daci se realiziraju u miru izgradnjom i namjenskom preras-podjelom prostora za smještaj, čuvanje i zaštitu rezervi.

Materijalne rezerve oružanih snaga sastoje se od naoru-žanja, vojne opreme i drugih borbenih i neborbenih sredsta-

va potrebnih za život, rad i oružanu borbu. Redovno se popu-njavaju i održavaju na propisanoj razini. Rezerve municije irezervnih dijelova za važnija borbena sredstva, čija je proiz-

vodnja u ratu otežana ili nemoguća, moraju biti uvećane,pravovremeno osigurane i razmještene.

Robne rezerve i zalihe društveno političkih zajednica, or-ganizacija udruženog rada i individualnih proizvođača činenajveći dio ukupnih robnih rezervi. Kako je najveći dio tihrezervi grupiran u ekonomski razvijenim i prigraničnim di-

jelovima zemlje, nužne su pravovremene pripreme radi razvijanja proizvodnje i stvaranja što većih robnih rezervi udubini teritorija. Vrlo je važno da se u brdsko planinskimpodručjima osiguraju maksimalne rezerve prehrambenih pro-izvoda za prehranu i lijekova za liječenje pripadnika oruža-nih snaga i stanovništva, i sirovinskih baza, posebno za tek-stilnu, kožarsku i farmaceutsku Industriju.

Remont, opravke i regeneracija su značajni izvori ops-krbe u ratu. Preduvjet za njihovo efikasno iskorištavanje jerazvijanje odgovarajućih kapaciteta za remont i opravku slo-ženije tehnike, naoružanja i opreme u oružanim snagama iorganizacijama udruženog rada na cijelom ratištu. Organiza-cije udruženog rada koje se bave popravkom i remontomtehničkih materijalnih sredstava pripremaju se za rad u ratuu skladu sa svojom namjenom i zadacima. Za izvršavanje

2D12 0814

165

zadataka popravke, regeneracije i remonta osposobljavaju sei privatni zanatski kapaciteti u skladu s planovima i zahtje-

trebljavaju vlastite materijalne rezerve, rezerve pretpostav-ljenih komandi i materijalna sredstva društveno političkih



p p p j vima društveno političkih zajednica. Dio kapaciteta trebaosposobljavati za brze intervencije i popravke na licu mjesta.

Uvoz je dopunski izvor opskrbe. Koristi se, prvenstve-no, u miru za nabavku složenijih sistema naoružanja i drugetehnike, kritičnih sirovina i repromaterijala, te dijelova čijaproizvodnja nije moguća ili nije rentabilna u zemlji. Uvoz je važan izvor opskrbe i u ratu, a koristit će se kad god za to budu postojale potrebe i mogućnosti. Uspjeh vođenja oružane borbe ne smije ni u kojem slučaju zavisiti od mogućnostiopskrbe materijalnim sredstvima iz uvoza ili pomoći iz ino-zemstva.

Ratni plijen je izvor s kojim treba računati tokom cijelog rata. Zaplijenjeno naoružanje, municija, ratna opremai druga materijalna sredstva koriste se u svim uvjetima bor-

be, osobito u djelovanjima na priv remeno zaposjednutomteritoriju. U slučaju nepovoljnog razvoja situacije i prelaskana partizanski oblik oružane borbe ratni plijen može, u od-ređenom periodu, postati izuzetno važan u opskrbi oružanihsnaga.

Djelatnosti materijalnog i zdravstvenog osiguranjaSa stajališta priprema i izvođenja oružane borbe, os-

novne djelatnosti materijalnog i zdravstvenog osiguranja je-su: opskrba, prehrana, održavanje i popravke, promet i tran-sport, građevinarstvo, zdravstvena zaštita, veterinarska zaštitai financiranje.

Opskrbu organiziraju i provode oružane snage i društve-no političke zajednice iskorišćavanjem svih raspoloživih ma-terijalnih izvora. Robne rezerve se, prema utvrđenim plano-

vima, preuzimaju od nadležnih organa društveno političkihzajednica, razmještaju u skladu s planiranim potrebama oru-žane borbe i izdaju na upotrebu oružanim snagama. Oružane

snage se opskrbljuju borbenim potrebama iz vlastitih izvora.Strategijsko operativne i operativne jedinice planiraju i

organiziraju opskrbu neborbenim sredstvima na osnovi ras-položivih vlastitih materijalnih rezervi, u skladu sa zadacima,potrebama i mogućnostima. Združene taktičke jedinice upo

166

j j pzajednica na teritori ju kojih djeluju. Opskrbu oružanih sna-ga na privremeno zaposjednutom teritoriju organiziraju iprovode štabovi Teritorijalne obrane i komande obrane gra-dova preko nadležnih organa društveno političkih zajednica,upotrebom vlastitih kapaciteta, kapaciteta organizacija udru-ženog rada, zatečenih kapaciteta Jugoslavenske narodne armi-

je i angažiranjem svih drugih izvora male privrede, stanov-ništva i ratnog plijena.

U sistemu pozadinskog osiguranja funkciju nosioca op-skrbe svih jedinica na određenom teritoriju obavljaju baze.One rukuju materijalnim rezervama oružanih snaga, popu-njavaju se iz rezervi društveno političkih zajednica i organi-zacija udruženog rada, grupiraju rezerve u skladu s potrebama borbenih djelovanja i odgovaraju za njihovu zaštitu isigurnost. Za do tur materijalnih sredstava angažiraju se, popotrebi, i transportne organizacije sa dotičnog teritorija. Zaopskrbu jedinica na privremeno zaposjednutom teritorijuorganiziraju se, odlukom štabova Teritorijalne obrane soci-

jalist ičkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina,posebne baze i skladišta.

Prehrana oružanih snaga i stanovništva organizira se iz jedinstvenih robnih rezervi društveno političkih zajednica ipoljoprivredne proizvodnje. Osnovu planiranja čini bilancaprehrane svake društveno političke zajednice, koja se zasnivana procjeni ratnih potreba, a u njezinoj i zradi sudjeluju sviodgovorni faktori kako bi procjene bile usaglašene s planovi-ma obrane.

Održavanje i popravak materijalnih sredstava organizi-raju se na najširoj osnovi, iskorišćavanjem svih kapacitetaoružanih snaga i društveno političkih zajednica. Društveno

političke zajednice nosioci su cjelokupnog procesa pripre-manja kapaciteta za održavanje materijalnih sredstava za po-trebe općenarodne obrane na svojem teritoriju.

Oružane snage planiraju i organiziraju održavanje mate-rijalnih sredstava vlastitim kapacitetima, a preko nadležnihdruštveno političkih zajednica angažiraju remontne kapaciteteudruženog rada, zanatstva i stručnih organizacija. Na privre-meno zaposjednutom teritoriju održavanje materijalnih sred

2D12 0815

167

stava organiziraju i provode štabovi Teritorijalne obrane so-ij li ičkih blik i ij li ičkih ih k ji

Plovidbeni promet, s obzirom na geostrategijski položaj



cijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajinaangažiranjem vlastitih kapaciteta, organizacija udruženog ra-da, zanatskih radionica i zatečenih kapaciteta Jugoslavenskenarodne armije.

Promet i transport u nadležnosti su svih društveno poli-tičkih zajednica, a u oružanim snagama — štabova i upra-

va. Promet i transport obavljat će se u teškim ratnim uvjeti-ma zbog mogućnosti istovremenih borbenih djelovanja agre-

sora s kopna, mora i iz zraka, osjetnog smanjenja propusnemoći prometnica, pomanjkanja transportnih kapaciteta i dru-gog. Ukoliko agresor upotrijebi nuklearno oružje, problemiće biti još složeniji. S obzirom na funkciju koja je namjenjena prometu, njegova organizacija mora biti stalna briga svihdruštveno političkih zajednica, a u oružanim snagama — svihkomandi, štabova i ustanova.

U utvrđivanju osnova prometnog osiguranja polazi se odpostojećega prometnog sistema SFRJ. Mreže komunikacijasvih vrsta, fond transportnih sredstava, uređaji i oprema svihprometnih grana, te postojeća prometno transporlna organi-zacija, uključujući i prometno transportnu organizaciju Ju-goslavenske narodne armije, pripremaju se još u miru zapotrebe oružane borbe. To je materijalna baza za izvršava-nje prometnih i transportnih zadataka u ratu, a u taj si-stem se maksimalno uključuju sve društveno političke zajed-nice, specijalizirane organizacije udruženog rada, komande,štabovi i ustanove oružanih snaga. Međusobnom suradnjomone su dužne osigurati organizirano funkcioniranje prometa,s tim što u svim uvjetima prioritet imaju potrebe oružane

borbe i evakuacija ranjenih i oboljelih.Osnovna grana kopnenog prometa je putni promet, zbog

čega se njegovu razvoju, organiziranju i održavanju posve-ćuje najveća pažnja. Automobilski, traktorski, zaprežni, to varni i nosački transport mogu se neprekidno iskorišćavatii u najtežim ratnim uvjetima. Željeznički promet, kao jedin-stveni sistem, ima široku primjenu, naročito u periodu kojineposredno prethodi ratnim djelovanjima, ah će od velikogznačenja biti i u ratu, naročito na određenim pravcima i dio-nicama. Prevoženja za potrebe oružanih snaga usaglašavajukomande i štabovi s odgovarajućim organizacijama udruže-nog rada i zajednicama u području prometa.

168

naše zemlje i značenje jadranskoga pomorskog vojišta i plov-nih rijeka, ima izuzetno važnu ulogu. Društveno političke za-

jednice, posebno organizacije udruženog rada plovidbenogprometa, odgovorne su za održavanje plovnih putova i trans-portnih kapaciteta, a u ratu im je jedan od osnovnih zada-taka organiziranje prevoženja za potrebe oružanih snaga. Sobzirom na te i druge zadatke, nužno je da ratni režim plo-

vidbe na moru, jezer ima i rijekama bude pravovremeno teh-

nički, kadrovski i organizacijski osposobljen i pripremljen još u miru.

Mogućnosti zračnog prometa su ograničene na najnužnijetransportne zadatke za potrebe opskrbe i veze, evakuacijuteških ranjenika i bolesnika i prebacivanje manjih jedinica.

Veće značenje će imati upotreba helikoptera.

Građevinarstvo u ratu ima opsežne i složene zadatke uizgradnji i održavanju infrastrukture, posebno infrastruktureoružanih snaga. Građevinske organizacije će često izvršavatizadatke i u zoni borbenih djelovanja, što će utjecati na nji-hovu ratnu organizaciju. Da bi to obavljale što kvalitetnije ipouzdanije, moraju se već u miru osposobiti za sve one za-

datke koje nameće oružana borba: zaprečavanje, izvođenjefortifikacijskih radova, raščišćavanje ruševina, uređenje izvo-ra za opskrbu vodom, adaptaciju prirodnih i umjetnih objekata za potrebe oružane borbe, popravak i održavanje ko-munikacija. Društveno političke zajednice utvrđuju prioritetei raspored građevinskih kapaciteta prema zahtjevima oruža-nih snaga i u suradnji s njima; težište građevinske djelat-nosti je u zahvatu operativnih pravaca i prostora na kojima

je težište oružane borbe.

Zdravstvena zaštita stanovništva i oružanih snaga obuh- vaća sve mjere i djelatnosti usmjerene unapređenju zdravljai psihofizičke sposobnosti ljudstva, sprečavanju povreda, po-

jave i širenja bolesti, zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih,te osiguranju sanitetskim, materijalnim i drugim sredstvima.Organizira se i provodi u uvjetima velikog broja povrijeđenihi oboljel ih, pogoršanih higijensko epidemioloških pri lika iopće oskudice kadrova, opreme, lijekova i drugih sanitetskihsredstava.

169

Zdravstvenu zaštitu u ratu zajednički provode zdravstve-na služba društveno političkih zajednica i sanitetska služba

upravni i drugi subjekti financiraju one potrebe i zadatkeobrane koji su im stavljeni u nadležnost.



p joružanih snaga uz odgovarajuće sudjelovanje civilne zaštite,Crvenog križa, humanitarnih i drugih organizacija. Od svilisudionika zdravstvene zaštite zahtijeva se intenzivno obuča-

vanje, osposobljavanje i pripremanje još u miru kako bi uratu mogli pružiti potpunu zdravstvenu zaštitu stanovništvui oružanim snagama na svim dijelovima ratišta, uključujućii privremeno zaposjednuti teritorij.

Podruštvljena i integrirana zdravstvena zaštita osigurava idejno i funkcionalno jedins tvo i racionalnu upotrebu sna-ga i sredstava. Pri utvrđivanju opsega i lokacije zdravstvenihkapaciteta moraju se, prije svega, imati u vidu potrebe zbri-njavanja povrijeđenih i oboljelih na težištu borbenih djelovanja. Povrijeđeno i oboljelo ljudstvo se evakuira u zdrav-stvene ustanove u dubini ratišta, odnosno u stranu — izvanzone borbenih djelovanja ili najčešće, kombinirano, što ćezavisiti od borbene situacije, lokacije zdravstvenih ustanovai njihova profila, transportnih mogućnosti, uvjeta za fizičkuzaštitu povrijeđenih i oboljelih i drugog. Na taj način i oslon-cem na zdravstvene ustanove društveno političkih zajednicaosiguravaju se relativna sigurnost i neometano bolničko li-

ječenje većeg dijela povrijeđeni h i oboljelih. Sanitetska služ- ba osigurava oružanim snagama preventivnomedicinsku za-štitu i sanitetska materijalna sredstva, pruža prvu općemedicinsku i specijalističku pomoć i zadržava do izlječenja samonajlakše (pokretne) povrijeđene i oboljele.

Veterinarska zaštita se stara o zaštiti zdravlja i radnojsposobnosti životinja i unapređenju stočarske proizvodnje.Sudjeluje u kontroli i procjeni stupnja radiološke i kemij-ske kontaminacije i provođenju dekontaminacije životinja ihrane životinjskog porijekla. Postojeća mirnodopska organi-zacija veterinarske službe u društveno političkim zajednica-ma nastavlja svoj rad i u ratu i izvršava zadatke veterinar-skog osiguranja za potrebe oružanih snaga.

Financiranje općenarodne obrane sastavni je dio sistemafinanciranja društvene reprodukcije. Osnovni izvor financira-nja je nacionalni dohodak, odnosno dohodak organizacijaudruženog rada, s tim što društveno političke zajednice, samo

170

j jOružane snage se financiraju u skladu s planovima upo-

trebe i osnovama planova organizacije, izgradnje i opremanjaoružanih snaga. Društveno političke zajednice, na osnovi pro-pisa o financiranju društvenih djelatnosti, utvrđuju izvore i

visinu sredstava, te instrumente financiranja zadataka opće-narodne obrane i društvene samozaštite. Osnovni izvori fi-nanciranja su budžeti društveno političkih zajednica. Orga-nizacije udruženog rada i druge organizacije osiguravajusredstva za obranu i rad u ratnim uvjetima na osnovi pro-pisa o utvrđivanju i raspodjeli ukupnog prihoda i dohotkai prema propisima i instrumentima o financiranju određe-nih društvenih djelatnosti.

Društveno političke zajednice, organizacije udruženog ra-da, komande i štabovi oružanih snaga i druge organizacijemogu udruživati sredstva radi izvršenja određenih poslovanarodne obrane i stvaranja uvjeta i mogućnosti za zadovo-ljavanje potreba obrane od zajedničkog interesa.

Osnovu financiranja općenarodne obrane u ratu čini mir-nodopski sistem financiranja, primjena načela solidarnosti i

jedinstva ekonomskih napora svih subjekata društva. Funk-cije i nadležnosti društveno političkih zajednica u oblasti fi-nanciranja općenarodne obrane u miru nastavljaju se i uratu.

OSNOVE PRIPREMA I UREÐENJA TERITORIJA

Priprema i uređenje teritorija za potrebe oružane borbeprovode se u miru, intenziviraju u periodu neposredne ratneopasnosti i nastavljaju u ratu. Težište je na mirnodopskimpripremama, koje moraju biti planske, sveobuhvatne i ne-prekidne.

Osnovu pripreme i uređenja teritorija čini oslonac napostojeće privredne objekte i drugu mirnodopsku infrastruk-turu, usklađivanje planova izgradnje privrednih objekata spotrebama obrane i zaštite i njihovo prilagođavanje potre-

bama općenarodnoga obrambenog rata.Pripremama i uređenjem teritorija povećavaju se ukupne

mogućnosti, otpornost i žilavost sistema općenarodne obra

2D12 0817

171

ne. Naročito je značajno pripremanje teritorija za protuzračb t kl i t d t b b i k

Priprema i uređenje teritorija u miru obuhvaćaju: prilagođavanje investicijskih i drugih objekata potrebama opće



nu obranu, protuoklopnu i protudesantnu borbu i pomorskuobranu. Objekti i postrojenja od vitalnog značenja pripre-maju se i za zaštitu od djelovanja nuklearnih, kemijskih i bioloških borbenih sredstava.

Priprema i uređenje teritorija jesu općedruštveni zada-tak. Pri planiranju i poduzimanju konkretnih mjera polazise od potreba obrane zemlje kao cjeline i sudjelovanja svihsubjekata društva u izvršavanju tih zadataka obrane i zaštite.Uređenje teritorija za potrebe obrane regulira se planovimadruštveno ekonomskog razvoja društveno političkih zajednicai organizacija udruženog rada i njihovim prilagođavanjem po-trebama općenarodne obrane, planovima uređenja vojdšta ioperacijskih prostora, a u okviru njih — položaja, rajona izona obrane, oslonaca i uporišta, te planovima izgradnje ob-

jekata za potrebe pozadinskog osiguranja i zaštitu stanovni-štva i materijalnih sredstava nužnih za vođenje rata.

Društveno političke zajednice i organizacije udruženograda nosioci su priprema i uređenja teritorija na osnovi pla-nova društveno ekonomskog razvoja. One neposredno sura-đuju s nadležnim komandama i štabovima oružanih snaga.

Težište njihove aktivnosti je prilagođivanje prostornih pla-nova i infrastrukture potrebama općenarodne obrane, uređe-nje objekata za zaštitu stanovništva, stvaranje povoljnih uv-

jeta za rad privrednih kapaciteta od vitalnog značenja zaproizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme, osiguranjeuvjeta za proizvodnju životnih namirnica i zaštita ratnihmaterijalnih rezervi.

Objekti infrastrukture — putne i željezničke prometnice,aerodromi, naftovodi, luke i lučka postrojenja, telekomunika-cije, plinovodi, energetska, vodoprivredna i industrijska po-strojenja — zajednički su za sve subjekte općenarodne obra-ne i društvene samozaštite. Za potrebe oružanih snaga nužnisu i posebni objekti: putovi, lučka postrojenja, aerodromi,telekomunikacije, skladišta materijalnih rezervi i drugi. Pri-likom projektiranja i izgradnje objekata prometnog sistema,hidrosistema i drugih elemenata infrastrukture, koji se pri-premaju za onesposobljavanje i rušenje, moraju se izvodititehničke pripreme i konsultirati odgovarajući vojni organi.

172

lagođavanje investicijskih i drugih objekata potrebama opće-narodne obrane i društvene samozaštite i oružane borbe; iz-gradnju i osposobljavanje objekata kojima se osigurava iz-

vršenje mobilizacije, razvoj oružanih snaga i zaštita vitalnihelemenata obrambenog sistema; stvaranje osnovice obrambe-nih rajona i zona, prostora i uporišta za uspješno vođenje borbenih djelovanja. Tim i drugim aktivnostima stvaraju seorganizacijske i materijalne pretpostavke za uređenje teri-

torija neposredno pred agresiju i u toku ratnih djelovanja.Priprema i uređenje teritorija neposredno pred početak

ratnih djelovanja u ratu obuhvaćaju mjere za aktiviranje većizvršenih priprema u miru i za održavanje izgrađenih obje-kata i uređenih obrambenih rajona i zona. Taj period ka-rakteriziraju vrlo opsežni radovi i djelatnosti koje treba izve-sti u što kraćem vremenu. Da bi se to osiguralo, nužne sutemeljite li opsežne organazaoijske, (kadrovske i materijalnepripreme u miru. Za te zadatke angažiraju se jedinice oruža-nih snaga, jedinice radne obaveze i odgovarajuće organiza-cije udruženog rada.

Oružane snage su osnovni nosilac priprema i uređenja vojišta, zona i rajona obrane, oslonaca, uporišta i drugih objekata nužnih za oružanu borbu, objekata za potrebe poza-dinskog osiguranja i objekata za zaštitu ratnih materijalnihrezervi oružanih snaga. U realizaciji tih zadataka komande ištabovi se oslanjaju na sve društvene subjekte i neposrednosurađuju s odgovarajućim organima društveno političkih za-

jednica i organizacija udruženog rada. Težište je na objekti-ma i radovima koji omogućavaju uspješno suprotstavljanjeagresoru, naročito u početku rata, i na stvaranju organizacij-skih i materijalnih uvjeta za brzo uređenje zona borbenihdjelovanja nakon otpočinjanja agresije. Prioritet imaju ob-

jekt i za komandiranje i vezu, objekti za borbena djelovanja,objekti za pozadinsko osiguranje i smještaj ratnih materi-

jalnih rezervi.Objekti za komandiranje i vezu osiguravaju povoljne uv-

jet e za sigurno i neprekidno komandiranje i u najtežim rat-nim uvjetima. Njihov razmještaj se usklađuje s planovimaupotrebe jedinica. Objekti za potrebe vrhovnog komandira-nja, komandi strategijskih grupacija, strategijsko operativnih

173

i operativnih jedinica i štabova Teritorijalne obrane socija-lističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina i

Jadransko pomorsko vojište se uređuje, prije svega, radistvaranja što povoljnijih uvjeta za djelovanje plovnih sastava



p j p jrukovodstava tih društveno političkih zajednica i Federacijeuređuju se za relativno dulji boravak u njima.

Za strategijske, strategijsko operativne komande i štabo- ve mogu se graditi objekti stalnog tipa. Ostale komande ištabovi upotrebljavaju, prvenstveno adaptirane mjesne ob-

jekte i fortifikacijske objekte poljskog tipa. Sistem vojnih veza usklađuje se s vezama društveno političkih zajednica,

PTT, unutrašnjih poslova i velikih privrednih organizacija.Za potrebe kopnene vojske i Teritorijalne obrane uređu-

ju se rajoni i zone borbenih djelovanja. U miru se izgrađujuobjekti stalnog i poljskog tipa, a pred otpočinjanje agresijei u toku izvođenja borbenih djelovanja, načelno, poljskogtipa. Uređenje rajona i zona borbenih djelovanja zasniva sena principu taktičkih i operativnih cjelina, s težištem naonim objektima koji osiguravaju uvjete za izvođenje uspješ-ne obrane duž osnovnih komunikacijskih pravaca i na važni- ji m desantnim prostorima odnosno rajonima kao što su: gra-dovi i urbane cjeline, rijeke, tjesnaci, prijevoji, otoci i drugiprirodno jaki objekti.

Za potrebe ratnog zrakoplovstva i protuzračne obraneteritorij se priprema i uređuje radi stvaranja uvjeta za štodulje i uspješno djelovanje i u najtežim ratnim uvjetima. Za

baziranje avijacije, prvenstveno borbene, uređuje se mrežaaerodroma na cijelom teritoriju, grade se objekti za zaštituljudstva, letjelica, ubojnih sredstava, goriva, za komandiranjei veze, i uređuju položaji za obranu i zaštitu šireg prostoraaerodroma. Radi veće rastresitosti i stvaranja uvjeta za efi-kasan manevar avijacije, u mrežu aerodroma uključuju se icivilni aerodromi, pripremljena letjelišta i proširene dioniceputova.

U miru se pripremaju i uređuju objekti za djelovanjeprotuzračne obrane odnosno raketa, lovačke avijacije, protu-avionske artiljerije i sistema zračnog osmatranja, javljanjai navođenja. Težište je na onim objektima kojima se osigu-rava uspješno djelovanje sredstava protuzračne obrane upočetnom periodu rata i kontinuitet daljnjih borbenih dje-lovanja.

174

ratne mornarice i vođenja protudesantne borbe. Pravovreme-no se uređuju podzemni i drugi objekti za zaštitu brodova,podzemna i druga skloništa za ubojna sredstva i gorivo, ob-

jekt i za rad obalske službe osmatranja i javljanja, objekti zadjelovanje obalske artiljerije i raketa i za uspješno pružanjeotpora pomorskim desantima agresora prilikom iskrcavanja.Od posebnog su značenja pripreme za zaprečavanje mora,

jer će radovi nakon otpočinjanja ratnih djelovanja biti vrlootežani zbog kratkih rokova.

Izgradnjom objekata za potrebe materijalnog i zdravstve-nog osiguranja stvaraju se povol jni uvjeti za smještaj i za-štitu ratnih rezervi borbenih sredstava i goriva i za zdrav-stveno osiguranje. Osim objekata koji se uređuju u zonama

borbenih djelovanja moraju se izgraditi i objekti za smještaji zaštitu ratnih materijalnih rezervi i rad zdravstvenih službiod strategijskog i operativnog značenja i zaštitni objekti zarad proizvodnih i remontnih kapaciteta naoružanja i vojneopreme. Zavisno od značenja, potreba i materijalnih moguć-nosti, za potrebe materijalnog i zdravstvenog osiguranja gra-de se objekti stalnog ili poljskog tipa.

Funkcioniranje zdravstvene službe umnogome će zavisitiod uređenja i zaštite sanitetskih objekata, skladišta lijekovai opreme. U tom pogledu je nužno izvršiti što potpunije pri-preme još u miru. To je zadatak zdravstvenih organizacija isvih drugih organa, organizacija i društveno političkih za-

jednica.Utvrđivanjem se postiže upornost obrane i stvaraju uvje-

ti za aktivna djelovanja. Utvrđivanje se uvijek mora kombi-nirati sa zaprečavanjem i efikasno je samo ako je usklađenos planovima upotrebe jedinica i načinom izvođenja borbenihdjelovanja.

Utvrđivanje se obavlja po sistemu taktičko topografskihcjelina. Težište je na uređenju objekata za dugotrajan i sna-

žan otpor. Posebno značenje ima uređenje gradova i nase-ljenih mjesta. Opseg i stupanj utvrđivanja zavise od potreba,konkretnih uvjeta i toka borbenih djelovanja.

Izgradnja objekata poljskog tipa je prevlađujući načinutvrđivanja u toku borbenih djelovanja. Objekti poljskog ti

2D12 0819

175

pa grade se i upotrebom mjesnih sredstava i angažiranjemstanovništva. Svaka jedinica, posluga i posada izgrađuje za

b bj kt lj k ti d d bi i i d j

sredstva za njihovo uređenje. Prioritet imaju mjesta prije-laza u zahvatu važnijih pravaca i na komunikacijama pred-



sebe objekte poljskog tipa, a radove u dubini izvode mjesnostanovništvo, građevinske i druge radne organizacije.

Objekti stalnog tipa grade se na pravcima i prostorimakoje neprijatelj ne može zaobići. Zajedno s objektima polj-skog tipa i masovnim zaprečavanjem, oni su važan činilac zazaštitu ljudstva i tehnike, efikasnosti sistema vatre, slamanjanapada oklopnih i mehaniziranih jedinica agresora, posebnou prigrandčnim prostorima, i oslonac za poduzimanje napad-nih borbenih djelovanja.

Zaprečavanje ima veliko značenje za uspješno izvođenje borbenih, posebno obrambenih djelovanja. Pripreme za za-prečavanje sastavni su dio priprema i uređenja rajona i zona

borbenih djelovanja, prostora za baziranje ratnog zrakoplov-stva i protuzračne obrane i operacijske osnovice za djelova-nje snaga na jadranskom pomorskom vojištu. One obuhva-ćaju pripreme za rušenje i onesposobljavanje komunikacijai onesposobljavanje privrednih objekata, te pri preme za za-prečavanje drugim vrstama prepreka, prvenstveno minskoek&plozivnim. Radi veće efikasnosti, u miru treba izgraditiskladišta i prilazne putove do njih i izvršiti disperziju sred-

stava u rajone planiranog zaprečavanja. U toku izgradnjekomunikacija i drugih važnih objekata obavljaju se i pripre-me za njihovo rušenje.

Izgradnja komunikacija — putova, željezničkih pruga,aerodroma, luka i pristaništa — u miru se neprekidno usaglašava s potrebama mobilizacije i razvoja i planovima upo-trebe oružanih snaga. Gdje je to potrebno — grade se komu-nikacije i komunikacijski objekti s posebnom namjenom:putovi, aerodromi, heliodromi, pristaništa, vezovi za brodovei drugo. Posebno značenje ima izgradnja mreže komunikacijaza manevar po unutrašnjim pravcima, osobito u centralnomdijelu ratišta, i za povezivanje vojišta. Uz oružane snage zate se zadatke angažiraju i druge strukture društva, prven-

stveno specijalizirane organizacije udruženog rada.Rijeke, kanali i umjetni objekti na njima otežavaju kre-

tanje i manevar snaga. Zbog toga se u rajonima stalnih mje-sta prijelaza i drugim pogodnim rajonima pravovremeno ure-đuju rezervna mjesta prijelaza i pr ipremaju materijalna

176

viđenim za manevar po unutrašnjim pravcima. Za uređenjemjesta prijelaza maksimalno se koriste i mjesna sredstva isredstva riječne ratne flotile. Zavisno od broja mogućih mje-sta prijelaza, za njihovo uređenje angažiraju se jedinice Te-ritorijalne obrane, jedinice radne obaveze i mjesno stanov-ništvo.

Objekti za opskrbu vodom uređuju se na cijelom terito-riju. Posebno značenje imaju priprema i uređenje objekataza opskrbu vodom u većim gradovima i na vodom oskudnimdijelovima teritorija. Da bi se osigurale nužne količine vode,potrebno je planski i organizirano pronalaziti podzemne vo-de, osposobljavati za korišćenje površinske izvore i izgrađi-

vati vodoobjekt e naročito duž komunikacija, na raskrsnica-ma i u rajonima odnosno zonama gdje se predviđaju dulji

boravak i djelovanje jedinica i rad pozadinskih ustanova.

12

2D12 0820



G L AVA V I

V O Ð E N J E O R U Ž A N E B O R B E

OBLICI ORUŽANE BORBE U OPĆENARODNOMUODBRAMB ENO M RATU

U općenarodnomu obrambenom ratu .primjenjivat ćese frontalni, kombinirani i partizanski oblik oružane borbe.Koji će od tih oblika oružane borbe biti primijenjen i ikada,zavisit će od cilja agresije; odnosa snaga, vojnostrategijskesituacije i strategijskog položaja naših i agresorovih oruža-nih snaga; političkih i ekonomskih uvjeta, zahtjeva i potre-

ba; ciljeva općenarodnoga obrambenog rata koji se žele po-stići u određenom periodu, i vojno političke i vojnostrategij-ske situacije širih razmjera koje utječu ili mogu utjecati natok oružane borbe na našem ratištu. Primjenjivat će se onajoblik oružane borbe koji je u danim uvjetima moguć, efi-kasan i racionalan.

Primjenom frontalnoga, kombiniranog i partizanskogoblika oružane borbe uspješno se, u svim ratnim uvjetima,ostvaruju ova osnovna opredjeljenja doktrine općenarodnogaobrambenog rata; oružana borba je odlučujući obli k suprot-stavljanja svakoj oružanoj agresiji; oružana borba i drugioblici borbe i općenarodnog otpora čine nerazdvojivo jedin-stvo i vode se usklađeno po cilju, prostoru i vremenu; oru-žana borba i drugi oblici borbe i općenarodnog otpora vodese neprekidno, u skladu s vojnostrategijskom situacijom iuvjetima do kojih može doći u toku općenarodnoga obram-

benog rata; oružana borba i drugi oblici borbe i općenarod-nog otpora vode se na svakom dijelu jugoslavenskog ratišta

12 179

gdje se nalaze, odnosno gdje djeluju snage agresora — nafronti (privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj

jedi nim vojišti ma Mi njihovim dijelovima. Težište oružaneborbe zavisno od vojno političke i vojnostrategij ske situaci-



fronti, (privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitojpozadini.

Frontalni, kombinirani i partizanski oblik oružane borbe međusobno se razlikuju u načinu vođenja oružane borbe;organizaciji, mjestu, ulozi, zadacima i načinu upotrebe Jugo-slavenske narodne armije i Teritorijalne obrane i njihovihdijelova; strategijskim cilj evima koji se ostvaruju u odre-đenom periodu rata; mjestu i načinu izražavanja težištaoružane borbe na ratištu; međusobnom odnosu faktora oru-žane borbe; odnosu prema prostoru i vremenu i međusobnomodnosu, značenju i stupnju kombiniranja frontalnih i parti-zanskih borbenih djelovanja na fronti i privremeno zaposjed-nutom teritoriju.

Osnovni kriteriji za razlikovanje frontalnoga, kombini-ranog i partizanskog oblika oružane borbe jesu rasprostra-njenost, međusobni odnos, stupanj kombiniranja i značenjefrontalnih i partizanskih borbenih djelovanja u ostvarivanjucilja oružane borbe u toku cijeloga općenarodnog obrambe-nog rata ili njegova određenog perioda, te mjesto i načinizražavanja težišta oružane borbe na jugoslavenskom ratiš-tu.

U frontalnom obliku oružane borbe odlučujuću uloguu ostvarivanju cilja općenarodnoga obrambenog rata imajuoperacije na fronti i protudesantne operacije u vlastitoj po-zadini. Na privremeno zaposjednutom teritoriju vode se sa-mostalni bojevi i borbe i masovna diverzantska djelovanja,a u određenim borbenim i prostornim uvjetima i operacije.Težište oružane borbe je na fronti.

U kombiniranom obliku oružane borbe operacije na fro-nti, operacije i druga borbena djelovanja na privremeno za-posjednutom teritoriju i protudesantne operacije u vlastitojpozadini imaju jednaku ulogu i značenje u ostvarivanju ciljaopćenarodnoga obrambenog rata. Težište oružane borbe, za-

visno od vojnostrategijske situacije na ratištu, može bitina fronti ili privremeno zaposjednutom teritoriju.U partizanskom obliku oružane borbe cilj općenarodno-

ga obrambenog rata ostvaruje se vođenjem partizanskih borbenih djelovanja na cije lom ili najvećem dijelu jugoslaven-skog ratišta. Frontalna borbena djelovanja vode se na po

180

borbe, zavisno od vojno političke i vojnostrategij ske situacije, prenosi se s jednog dijela na druge dijelove jugoslaven-skog ratišta.

U svakom obliku oružane borbe stalno će se izvoditi i borbena djelovanja manjeg ili većeg opsega i značenja, kojasu bitno obilježje drugih oblika. Ta borbena djelovanja stal-no se kombiniraju s borbenim djelovanjima koja su dominirajuća i odlučujuća u ostvarivanju cilja u danom periodu

općenarodnoga obrambenog rata i s njima uvijek čine organ-sku cjelinu u taktičkim, operativnim i strategijskim raz-mjerima.

U toku općenarodnoga obrambenog rata, vojno političkii vojnostrategijski uvjeti oružane borbe mogu se mijenjatiod težih ka lakšim, i obrnuto, pa, prema tome, i ponavljatis približno istim općim karakteristikama i intenzitetima ispoljavanja. To znači da će u dugotrajnom ratu dolaziti dotransformiranja jednog oblika oružane borbe u drugi.

Primjena frontalnoga, kombiniranog i partizanskog ob-lika oružane borbe, u skladu s vojno političkom i vojnostrategijskom situacijom na ratištu i šire, te njihovo transfor-miranje usporedno s promjenama te situacije, omogućavajuuspješno vođenje općenarodnoga obrambenog rata u svimratnim uvjetima do potpunog slamanja svake oružane ag-resije i ostvarivanja krajnjeg cilja općenarodnoga obram-

benog rata; uspješnu primjenu svih oblika borbe i općena-rodnog otpora i njihovo kombiniranje s oružanom borbom;kontinuirano funkcioniranje našega socijalističkog samoup-ravnog društvenog uređenja i postojanje SFRJ kao suverene,socijal isti čke, samoupravne i nesvrstane države; uspješnokombiniranje svih vidova i oblika borbenih djelovanja nafronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u našoj po-zadini u taktičkim, operativnim i strategijskim razmjerima;maksimalno i racionalno angažiranje ljudskih i materijalnihpotencijala zemlje; proizvodnju za potrebe oružanih snaga,drugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite istanovništva, i zaštitu stanovništva i materijalnih i drugihdobara.

Frontalni, kombinirani i partizanski oblik oružane borbe daju široke mogućnosti za pravovremeno i uspješno prila

181

gođavanje svim mogućim vojno politiokim i vojnostrategijskim situacijama na jugoslavenskom ratištu i šire. Oni su,istovremeno najefikasnija sredstva mijenjanja tih uvjeta

Na fronti se neprekidno kombiniraju i izvode napadnei obrambene operacije, s težištem na jednima ili drugima, za-visno od odnosa snaga na poj edini m vojišt ima i operaci jskim



istovremeno, najefikasnija sredstva mijenjanja tih uvjetau vlastitu korist. Prilagođavanjem vojno političkim i vojnostrategijskim uvjetima i njihovim mijenjanjem u vlastitu ko-rist, primjenom odgovarajućeg oblika oružane borbe, osigu-rava se neprekidnost oružane borbe i općenarodnoga obram-

benog rata sve do slamanja agresije ili prisiljavanja agresorada odustane od postavljenih ciljeva.

Frontalni oblik oružane borbe

U frontalnom obliku oružane borbe oružane snage i dru-ge snage općenarodne obrane i društvene samozaštite ostva-ruju ciljeve općenarodnoga obrambenog rata vođenjem bor-

benih djelovanja i ostalih oblika borbe i općenarodnog ot-pora na cijelomu jugoslavenskom prostoru, zahvaćenom rat-nim djelovanjima, s težištem na fronti.

Frontalni oblik oružane borbe primjenjuje se na počet-ku svake agresije na našu zemlju, bez obzira na njezin cilji odnos snaga. Ako je riječ o agresiji s ograničenim ciljem,ako odnos snaga nije za nas izrazito nepovoljan u agresiji

s radikalnim ciljem i ako se oružane snage agresora nalazeu nepovoljnom strategijskom položaju u regionalnom ili svje-tskom ratu, onda se odsudnom i vrlo aktivnom obranom,počevši od same državne granice, oružanim snagama agre-sora nanose što veći gubici, onemogućava dublji prodor islama njihova ofenzivna moć na što manjoj dubini našegratišta. Naše oružane snage prelaze u ofenzivu radi razbi-

janja, uništavanja i protjerivanja oružanih snaga agresora iz jugoslavenskog prostora. Ako je rij eč o agresiji s radikalnimciljem, a odnos snaga je za nas izrazito nepovoljan, ondase upornom, aktivnom i pokretnom obranom oružanim sna-gama agresora nanose što veći gubici, usporava tempo nji-hova nastupanja, lomi efenzivna moć i stvaraju uvjeti za

uspješnu primjenu kombiniranog oblika oružane borbe iuspješno vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Frontalnioblik oružane borbe se primjenjuje i u završnom periodurata, ukoliko se krajnji ci lj općenarodnoga obrambenog ratane može ostvariti ostalim oblicima oružane borbe.

182

visno od odnosa snaga na poj edini m vojišt ima i operaci jskimpravcima. Ofenziva oružanih snaga agresora slama se vođe-njem pretežno aktivnih obrambenih operacija na fronti. Napojedinim vojištima i pravcima, kada to odnos snaga ilioperativni položaj omogućavaju ili kada to zahtijeva situacijana glavnim pravcima, na samom početku agresije već sepoduzimaju i napadne operacije. Poduzimanje napadnih ope-racija većih razmjera moguće je i kada je za nas nepovoljan

odnos snaga, ako se stvori kvalitetno nova vojno^politička i vojnostrategijska situacija regionalnih i širih razmjera.Naše oružane snage vode, počevši od državne granice,

upornu obranu prostora. Fronta se pomiče u dubinu terito-rija samo na onim pravcima gdje je odnos snaga za nastoliko nepovoljan da bi odsudna obrana prostora bila nesvrsishodna. Ako se opća vojno politička i vojnostrategijskasituacija razvija na štetu agresora, vodi se odsudna obranaprostora i na pojedinim pravcima i vojištima na kojima jeodnos snaga za nas izrazito nepovoljan. Odsudnost obrane napojedinim vojištima i operacijskim pravcima uvjetovana jei širim vojnim, političkim i ekonomskim potrebama.

Razbijanje, uništavanje i protjerivanje oružanih snagaagresora s jugoslavenskog ratišta postiže se vođenjem us-klađenih napadnih operacija na fronti. Aktivne obrambeneoperacije vode se na pojedinim vojištima i operacijskim prav-cima radi vezivanja dijela oružanih snaga agresora i onemo-gućavanja njihove upotrebe na pravcima gdje naše glavnesnage vode napadne operacije.

Borbe protiv krupnih zračnih i pomorskih desanataagresora imaju strategijsko značenje. U borbama protiv tihdesanata angažiraju se operativne jedinice i sastavi kopnene

vojske Jugoslavenske narodne armije i Teritorijal ne obrane,čiju udarnu snagu čine oklopne i mehanizirane jedinice, iglavne snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane iratne mornarice.

Borbena djelovanja za gradove i druga veća naseljenamjesta sastavni su dio obrambenih i napadnih operacija nafronti i sistema protudesantne borbe u vlastitoj pozadini.Borbena djelovanja u okruženim gradovima tijesno se uskla

2D12 0823

183

đuju s drugim oblicima borbe i općenarodnog otpora u nji-ma i u njihovoj široj okolini. Veća naseljena mjesta i gra-dovi u našoj pozadini, uključujući i aerodrome i luke, od-

Borbena djelovanja na privremeno zaposjednutom teri-toriju u toku cijelog rata se neprekidno usklađuju s operaci-jama na fronti. Prioritetni objekti napada su uvijek oni di-



dovi u našoj pozadini, uključujući i aerodrome i luke, odsudno se brane i u slučaju okruženja od strane agresorovihdesanata. U tim borbama sudjeluju i svi drugi subjekti op-ćenarodne obrane i društvene samozaštite.

Borbena djelovanja na privremeno zaposjednutom te-ritoriju otpočinju čim prve jedinice agresora pređu našudržavnu granicu. U početku agresije, glavni objekti djelova-nja na privremeno zaposjednutom teritoriju jesu agresoro-

ve jedinice i objekti na komunikacijama, radi ometanja po-kreta i opskrbe njegovih snaga na fronti. Istovremeno se vode borbe u okruženju u veći m naseljenim mjestima i gradovi-ma, stvaraju se slobodni teritoriji kao vojni i materijalnioslonci za borbena djelovanja širih razmjera.

U daljnjem toku rata, na privremeno zaposjednutom te-ritoriju vode se samostalni napadni bojevi i borbe, a, zavi-sno od veličine teritorija, i napadne operacije, uvijek uskla-đeni s operacijama na fronti, radi slamanja ofenzivne moćioružanih snaga agresora, odnosno njihova razbijanja, uni-štenja i protjerivanja s jugoslavenskog ratišta. Slobodni te-ritoriji se brojno i prostorno povećavaju usporedno s even-tualnim pomicanjem fronte u dubinu jugoslavenskog rati-

šta. ;U toku ofenzive naših oružanih snaga glavni zadataknaših jedinica na privremeno zaposjednutom teritoriju jestoslobađanje novih prostora, sužavanje manevarskih moguć-nosti oružanim snagama agresora i ovladavanje komunikacij-skim pravcima radi onemogućavanja izvlačenja njegovih je-dinica i materijalnih dobara s jugoslavenskog ratišta. Raditoga naše jedinice vode i obrambene bojeve, a po potrebiobrambene operacije na privremeno zaposjednutom terito-riju. Istovremeno, jedinice na privremeno zaposjednutom te-ritoriju izvode masovne napade na gradove, aerodrome, lu-ke i veća raskršća. U gradovima se vode intenzivna borbenadjelovanja i svi drugi oblici borbe i općenarodnog otpora.

Nužno je pravovremeno zauzeti vitalne objekte radi spreča- vanja agresora da ih upotrebljava, uništi ili evakuira, i za-posjesti neoštećene radio televizijske studije, električne i vo-dovodne objekte, pošte, željeznička, lučka, aerodromska i važna proizvodna postrojenja, mostove i raskrsnice.

184

jama na fronti. Prioritetni objekti napada su uvijek oni di jelovi oružanih snaga agresora, objekti i prostori čiji m serazbijanjem ili nanošenjem gubitaka, odnosno rušenjem iliposjedanjem najviše doprinosi uspješnom vođenju operacijana fronti.

Ukoliko se zbog izrazito nepovoljnog odnosa snaga nemože ostvariti krajnji cilj općenarodnoga obrambenog ratafrontalnim oblikom, on se postepeno transformira u kombi-

nirani oblik oružane borbe.

Kombinirani oblik oružane borbe

U kombiniranom obliku oružane borbe naše oružanesnage i druge snage općenarodne obrane i društvene samo-zaštite ostvaruju ciljeve općenarodnoga obrambenog rata vo-đenjem jednovremenih, međusobno usklađenih borbenih dje-lovanja i drugih oblika borbe i općenarodnog otpora na fron-ti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj poza-dini.

Težište oružane borbe, zavisno od odnosa snaga i vojno-

strategijske situacije na ratištu, bit će na fronti ili na privremeno zaposjednutom teritorij u i, zavisno od potreba imogućnosti, prenosit će se sa fronte na privremeno zaposjed-nut teritorij i obratno. U oba slučaja, borbena djelovanjana fronti i borbena djelovanja na privremeno zaposjednutomteritoriju čine jedinstvenu cjelinu i imaju strategijske raz-mjere i strategijsko značenje u ostvarivanju cilja općenarod-noga obrambenog rata.

Kombinirani oblik oružane borbe primjenjuje se kadase frontalnim oblikom nije mogla slomiti ofenziva agresorazbog izrazito nepovoljnog odnosa snaga i kada je primjenapartizanskog oblika poprimila strategijske razmjere i zna-čenje.

Ako su oružane snage agresora u ofenzivi, a odnos snagaizrazito u njegovu korist, kombinirani oblik je najefikasnijioblik oružane borbe. Njime se omogućava najuspješnije su-protstavljanje agresiji, bez obzira na njezine početne raz-mjere, eventualno širenje i moguće trajanje općenarodnoga

2D12 0824

185

obrambenog rata. Kombiniranim se oblikom osiguravaju ne-prekidno i sveobuhvatno suprotstavljanje agresiji na cijelo-mu jugoslavenskom ratištu i najveća aktivnost i inicijativa

i izvode napadi, prepadi i diverzije na aerodrome, luke, skla-dišta i druge objekte infrastrukture koje agresor iskorišćava proti v naših oružanih snaga i ostalih subjekata općena



j g j ju izboru vidova i oblika borbenih djelovanja od taktičkih dostrategijskih razmjera.

Kombiniranim oblikom oružane borbe paraliziraju setehnička superiornost i brojčana nadmoćnost operativnih gru-pacija oružanih snaga agresora. Istovremeno, naše prednostiu nekim vrstama naoružanja, općoj brojčanoj nadmoćnostii kvaliteti ljudstva dolaze do punog izražaja. U tim uvjeti-

ma agresor objektivno ne može ostvariti doktrinu »munje vitog rata«, jer je prisiljen angažirati velike snage i na frontii u borbama s našim brojnim snagama na privremeno za-posjednutom teritoriju. Na taj način se najuspješnije slabenjegove snage na fronti i slama njihova ofenzivna moć.

Borbena djelovanja na fronti težišno se izvode u zahva-tu komunikacijskih pravaca u obliku napadnih i obrambenihoperacija. U njima istovremeno sudjeluju jedinice Jugosla-

venske narodne armije i Teritorij alne obrane s fronte i je-dinice Teritorijalne obrane i Jugoslavenske narodne armijes privremeno zauzetog teritorija. Zavisno od odnosa snagana ratištu i svakom vojištu, prevladaju napadne ili obram-

bene operacije naših oružanih snaga. U okviru tih operacija

ili usklađeno s njima vode se i operacije protiv operativnihdesanata agresora u našoj pozadini.Usporedno s operacijama na fronti u zahvatu komuni-

kacijskih pravaca, na većim dubinama privremeno zaposjed-nutog teritorija izvode se i samostalne, prvenstveno napad-ne operacije, koje u strategijskim razmjerima, s obzirom nanjihovu usmjerenost ka postizanju jedinstvenoga vojnostra-tegijskog cilja na ratištu, čine jedinstvo s operacijama nafronti. Cilj tih operacija je proširivanje i obrana postojećihslobodnih teritorija i stvaranje novih; nanošenje što većihgubitaka operativnim i strategijskim rezervama agresora ionemogućavanje njihova manevra, pokreta i angažiranja u

borbama na fronti; držanje pojedinih rajona, gradova i ko-

munikacija radi sprečavanja izvlačenja oružanih snaga agre-sora s fronte i organiziranja obrane po dubini. Istovremeno,na privremeno zaposjednutom teritoriju, u rajonima i gra-dovima zaposjednutim snagama agresora, vode se samostalni bojevi i borbe i drugi oblici borbe i općenarodnog otpora

186

va proti v naših oružanih snaga i ostalih subjekata općena-rodne obrane i društvene samozaštite.

Kombiniranim oblikom oružane borbe najuspješnije seslabe ofenzivne mogućnosti oružanih snaga agresora i omo-gućava našim oružanim snagama da održe kontrolu nad

većim dije lom državnog teritorija. Prisilj avanjem oružanihsnaga agresora da se neprekidno angažiraju u borbenim dje-lovanjima velikih razmjera, te u borbama protiv naših sna-ga koje primjenjuju druge oblike borbe i općenarodnog ot-pora na cijelomu jugoslavenskom ratištu, stvaraju se povolj-ni operativni i strategijski uvjeti za povećanje broja i raz-mjera napadnih operacija, bojeva i borbi i preotimanje iodržavanje strategijske inicijative.

Obučavanje i kontrola što većeg prostora bitni su uvjetiuspješne primjene kombiniranog oblika oružane borbe. Sto-ga je aktivna i uporna borba za prostor stalan cilj borbenihdjelovanja na fronti i privremeno zaposjednutom teritoriju.Prostor se privremeno napušta samo kada njegova obrana

više nije moguća ili kada bi zahtijevala nesrazmjerne vlastit egubitke. To znači da se i u kombiniranom obliku oružane

borbe ne prihvaćaju odlučujuća frontalna borbena djelova-nja u obrani prostora, čiji bi ishod imao nepovoljne stra-tegijske posljedice na određenim vojištima ili ratištu u cije-losti. Istovremeno, to znači da se privremeno napušteni pro-stor, pomicanjem fronte u dubinu ratišta, odmah mora na-doknaditi oslobađanjem novih teritorija i proširivanjem po-stojećih na privremeno zaposjednutom teritoriju. Tako senašim oružanim snagama stalno osiguravaju prostrana osno-

vica i drugi uvjeti za manevar i borbena djelovanja svihrazmjera. U kombiniranom obliku oružane borbe često će

biti poduzimane usklađene napadne operacije s fronte i saslobodnih teritorija, preko teže prohodnog zemljišta izmeđukomunikacijskih pravaca, radi povezivanja vlastite pozadinei slobodnih teritorija na privremeno zaposjednutom teri-toriju.

U određenim vojnostrategijskim situacijama očuvanje što većega kompaktnog slobodnog teritorija, koji je naslonjenna prijateljske zemlje, može znatno utjecati na daljnji tok

2D12 0825

187

oružane borbe na našem ratištu. U takvim uvjetima, kraj-nje odsudna obrana pojedinih dijelova teritorija bit će stra-tegijski zadatak naših snaga i na fronti i na privremeno za-

kidna i aktivna borbena djelovanja, borbena i druga aktiv-nost naroda sadržaj su i bit partizanskog oblika oružane

borbe. Frontalna se borbena djelovanja vode na dijelu na-



tegijski zadatak naših snaga i na fronti i na privremeno zaposjednutom teritoriju.

Borbe protiv većih desanata u vlastitoj pozadini imajustrategijsko značenje kada su oružane snage agresora u ofen-zivi i kada je težište oružane borbe na fronti. U tom slučaju,ishod borbenih djelovanja na fronti umnogome zavisi odrezultata borbenih djelovanja protiv operativnih i strategij-skih desanata u vlastitoj pozadini. Stoga se borbena djelo-

vanja protiv većih desanata u vlastitoj pozadini tijesno us-klađuju, po cilju, vremenu i prostoru, s operacijama na fron-ti. Veliko značenje ima i borba protiv većih zračnih desa-nata na privremeno zaposjednutom teritoriju, posebno ako je na njemu težište oružane borbe. Stoga, u kombiniranomobliku oružane borbe, borba protiv većih desanata ima stra-tegijsko značenje bez obzira na to da li je strategijsko te-žište na fronti ili privremeno zaposjednutom teritoriju.

Napadne i obrambene operacije naših oružanih snaga,međusobno usklađene na cijelom ratištu, i masovni samosta'Ini bojevi, borbe i diverzije, zajedno s ostalim oblicima bor-

be i općenarodnog otpora, dovode oružane snage agresorau nepovoljan strategijski položaj. To omogućava ostvarenjekrajnjeg cilja općenarodnoga obrambenog rata kombiniranimoblikom oružane borbe.

Kombinirani oblik se može transformirati u frontalni,posebno u završnom periodu rata. Ukoliko, zbog izrazito ne-povolj nog odnosa snaga, agresor uspije ispres ijecati našeratište i borbena djelovanja na fronti izgube strategijsko zna-čenje, kombinirani oblik se transformira u partizanski oblikoružane borbe.

Partizanski oblik oružane borbe

U partizanskom obliku oružane borbe, oružane snage,uz sudjelovanje i podršku drugih snaga općenarodne obra-ne i društvene samozaštite, ostvaruju ciljeve općenarodnogaobrambenog rata vođenjem pretežno partizanskih borbenihdjelovanja. Masovne borbe i bojevi oružanih snaga, nepre

188

j j jšeg ratišta gdje još postoji manje više kontinuirana frontaoperativnog značenja i u napadnim i obrambenim operacija-ma na privremeno zaposjednutom teritoriju.

Partizanski oblik oružane borbe primjenjuje se samoonda kada daljnja primjena kombiniranog oblika oružane borbe nije više moguća. Do toga može doći u slučaju izrazitonepovoljnog odnosa snaga za nas, posebno ako agresor ma-sovno upotrijebi nuklearno oružje, ili zbog vojno političke i

vojnostrategijske situacije u široj regiji, koja krajnje nepovoljno utječe i na tok i ishod naših borbenih djelovanja nafronti.

Bitna obilježja vojnostrategijske situacije na našem ra-tištu u periodu primjene partizanskog oblika oružane borbe

bila bi: oružane snage agresora isu uspjele da ispresijecajunaše ratište i zaposjednu najvažnije komunikacije, političkei privredne centre i rajone strategijskog značenja; frontalna

borbena djelovanja nemaju više strategijsko značenje u os-tvarivanju ciljeva općenarodnoga obrambenog rata u danom

vremenskom periodu; oružane su snage agresora izrazit onadmoćne u vatri, udaru i manevru.

U takvoj situaciji partizanski oblik oružane borbe osi-gurava njezino neprekidno vođenje na cijelomu jugoslaven-skom ratištu; njime se agresoru nameće dugotrajan iscrp-ljujući rat; postepenim eliminiranjem njegovih, a povećava-njem vlastitih prednosti mijenja se odnos snaga u našukorist i stvaraju uvjeti za prelazak na kombinirani ili fron-talni oblik oružane borbe.

S obzirom na vojnostrategijske i druge uvjete na našemratištu, oružane snage i druge snage općenarodne obraneoslanjat će se gotovo u cijelosti na vlastite materijalne izvore, proizvodnju i ratni plijen. Ali i u takvim okolnostimamoraju se osigurati uvjeti za nabavku ratne tehnike i pri-

manje materijalnih sredstava iz inozemstva.Oružana borba i drugi oblici borbe i općenarodnog ot-pora vode se u vrlo složenim uvjetima. To zahtijeva njihovustalnu što tješnju uzajamnost, usklađenost i zamjenljivost.Jedino se na taj način mogu ostvarivati zajednički ciljevi

2D12 0826

189

koji će najčešće biti istovremeno uvjetovani vojnim, politič-kim i ekonomskim (potrebama i mogućnostima na taktičkoj,

no odvojenim frontovima operativnog značenja, koji su izrazpostojanja većeg broja velikih slobodnih teritorija i vođenja



operativnoj i strategijskoj razini.Osim što se suprotstavlja agresoru drugim oblicima bor-

be i općenarodnog otpora, sposobno i obučeno stanovništvomasovno sudjeluje u borbenim djelovanjima obavljajući diozadataka koje inače izvršavaju jedinice oružanih snaga. Je-dinice oružanih snaga, isto tako, pomažu ostalim subjektimaopćenarodne obrane i društvene samozaštite u obavljanju

njihovih namjenskih zadataka.U partizanskom obliku oružane borbe cilj je neprekidnouništavanje i iscrpljivanje oružanih snaga agresora, zapljenji vanje i uništavanje njihove ratne tehnike i drugih materijal-nih dobara, mijenjanje odnosa snaga u našu korist, stalno po-

većanje, širenje i spajanje slobodnih teritori ja i stvaranje vojnostrategijskih i drugih uvjeta za prerastanje partizan-skog oblika u kombinirani ili frontalni oblik oružane borbe.

U krajnje teškim uvjetima agresije, kada nije mogućepromijeniti odnos snaga u mjeri koja bi omogućavala pre-rastanje partizanskog oblika u kombinirani oblik oružane

borbe, neprekidnim uništavanjem i iscrplji vanjem oruža-nih snaga agresora moraju se ostvariti i neprekidno održa-

vati takvi vojni, politički i psihološki uvjeti u kojima agresorobjektivno ne može postići postavljene ciljeve, što će ga pri-siliti da odustane od ciljeva agresije i povuče svoje snage s

jugoslavenskog ratišta.Neprekidnim napadnim djelovanjima agresoru se nano-

se gubici u ljudstvu i ratnoj tehnici; razvlače se njegove sna-ge u prostoru, otežava im se pokret i manevar, prisiljavajuse na obrambena djelovanja i neprekidno uznemiravaju iiscrpljuju; narušava se njegov sistem komandiranja i opskrbe; onemogućava se stvaranje okupacijskog sistema, kvislinške vlasti, kvislinških vojnih formacija i svaka suradnja sokupatorom; osiguravaju uvjeti za funkcioniranje socijalisti-

čkoga samoupravnog društveno političkog sistema na cijelomteritoriju; osiguravaju se kontrola teritorija, proizvodnja izaštita stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara.

U ovom obliku oružane borbe prevladavaju partizanska borbena djelovanja na najvećem dijelu našeg ratišta. Isto- vremeno se vode i frontalna borbena djelovanja na prostor

190

napadnih i obrambenih operacija na privremeno zaposjed-nutom teritoriju.

Težište je borbenih djelovanja, po pravilu, na teritorijukoje je gušće naseljeno, gdje su bitnija privredna bogatstvazemlje i gdje je intenzivniji društveno politički, ekonomskii kulturni život. Usporedo s tim, čvrsto se drže i kontrolirajumanje naseljeni prostori na kojima se obavlja stalna dru

štveno politioka i proizvodna aktivnost i koji služe kao os-novica za poduzimanje borbenih djelovanja širih razmjera.Na ratištu postoji više operativnih težišta. Operativna

težišta na određenom dijelu ratišta u svojoj ukupnosti činestrategijsko težište. Strategijsko težište na ratištu izražavase i djelovanjima strategijske grupacije. Strategijsko težištese pomiče s jednog na drugi dio ratišta u skladu s vojnostrategijskim, političkim i ekonomskim uvjetima i potre-

bama.Borbena djelovanja taktičkih i operativnih razmjera na-

meću se agresoru u prostoru i vremenu u kojima on ne mo-že maksimalno iskoristiti vatru, udar i manevar svojih sna-ga. Ne prihvaćaju se frontalna obrambena borbena djelo-

vanja strategijskih razmjera kad je nepovoljan odnos snagaza nas, kad agresor želi postići odlučujuće strategijsko rje-šenje.

Uspješno pariranje manevarskim sposobnostima i vatre-nim i udarnim mogućnostima oružanih snaga agresora um-nogome će zavisiti od inicijative, iznenađenja i brzine u iz- vođenju borbenih djelovanja naših jedinica; njihove stalneaktivnosti; primjene različitih oblika manevara i borbenihpostupaka i umješnog iskorišćavanja prostora i vremenskihprilika.

Osnovno obilježje, oružane borbe jesu stalna ofenzivnosti aktivnost. Neprekidnim i intenzivnim napadnim borbenim

djelovanjima održava se inicijativa, koja je preduvjet zauspješno vođenje oružane borbe u cijelosti. Zato je napadizrazito primaran i odlučujući vid borbenih djelovanja. Nje-gova bitna obilježja su iznenadnost, smjelost, silina udara,kraće trajanje i raznolikost načina izvođenja. U svim fazama,posebno u fazi šire primjene frontalnih borbenih djelovanja,

191

izvode se i krupne napadne operacije, manje ili više među-sobno povezane i usklađene, čiji ukupni rezultat ima stra-tegijsko značenje. U određenim situacijama, strategijsko zna-

izvoditi, proširivati i usmjeravati na svim dijelovima ratištaradi postizanja što većih rezultata uništavanjem agresorovihsnaga i stvaranjem što većeg broja i što većih slobodnih te-



g j j j , g jčenje imaju i samostalne napadne operacije.

Cilj obrambenih borbenih djelovanja uvijek je stvara-nje uvjeta za poduzimanje i osiguranje napadnih borbenihdjelovanja. Njihova su bitna obilježja maksimalna aktivnost,elastičnost i. načelno, kratko trajanje. Obrambena borbenadjelovanja operati vnih razmjera su odsudna i dulje trajukada se brani važni slobodni teritorij i kada se njima osi-guravaju izvlačenje i evakuacija ranjenika, stanovništva imaterijalnih dobara.

Masovni samostalni bojevi i borbe mogu, u određenoj vojnostrategijskoj situaciji, biti prevlađujući oblici partizan-skih borbenih djelovanja na našem ratištu. Njihovi ukupnirezultati imaju strategijsko značenje. Diverzantska djelova-nja, zasjede, prepadi, upadi u agresorove objekte, vatreniudari i napadi radi obmanjivanja agresora masovno se pri-mjenjuju — samostalno ili u okviru bojeva i operacija.

Napadne operacije agresora na slobodne teritorije sla-maju se poduzimanjem vlastitih napadnih operacija na prav-cima gdje je odnos snaga za nas povoljan, vođenjem elastič-ne i vrlo aktivne obrane na glavnim pravcima nastupanjaagresorovih jedinica i poduzimanjem napadnih operacija imasovnih samostalnih napadnih bojeva i borbi u njihovojpozadini.

Rezultati napadnih i obrambenih bojeva i operacija če-sto će zavisiti od rezultata borbe protiv desanata. Stoga, iu partizanskom obliku oružane borbe, svaka jedinica mora biti spremna u svim situacijama — na odmoru, u kretanjui u toku borbe — uspješno voditi borbu prvenstveno protivtaktičkih helikopterskih desanata agresora.

U privremeno zaposjednutim gradovima i drugim na-seljenim mjestima neprekidno se izvode borbena djelovanjai drugi oblici borbe i općenarodnog otpora. Razmjeri i ob-

lici tih borbenih djelovanja, zavisno od situacije u gradu, unaseljenom mjestu i njihovoj okolici, kreću se od manjihdiverzija do masovnih borbi i bojeva.

U partizanskom obliku oružane borbe borbena djelova-nja i druge oblike borbe i općenarodnog otpora treba stalno

192

g j g jritorija i na taj način što prije stvaranja uvjeta za prerasta-nje u kombinirani, odnosno frontalni oblik oružane borbe.

Partizanski oblik oružane borbe prerasta u kombiniranikada frontalna borbena djelovanja dobiju strategijsko znače-nje u ostvarivanju ciljeva općenarodnog rata u danom vre-menskom periodu. U određenim vojnostrategijskim uvjetimana jugoslavenskom ratištu i šire, moguće je partizanskim

oblikom oružane borbe ostvariti i krajnji cilj općenarodnogaobrambenog rata.

OSNOVNI SADRŽAJI ORUŽANE BORBE

Polazeći od karakteristika mogućih agresija na SFRJ,odnosa snaga, oblika oružane borbe, vidova i oblika borbe-nih djelovanja, karakteristika zemljišta i drugih uvjeta, sa-držaji oružane borbe mogu biti vrlo različiti. Strategija oru-žane borbe najveće značenje pridaje protuzračnoj obrani,protuaklopnoj, protudesantnoj i protupješadijskoj borbi, po-morskoj obrani, protuartiljerijsko raketnoj borbi, protuelektronskoj borbi, diverzantskim, protudiverzantskim dje-lovanjima i zaprečavanju. Njima se osigurava uspješno su-protstavljanje glavnim nosiocima udarne i vatrene moći i ma-nevarskih mogućnosti oružanih snaga agresora — zrakoplov-nim, oklopnomehaniziranim, desantnim, pomorskim i artiljerijsko raketnim snagama.

Svi sadržaji oružane borbe, usprkos tome što su rela-tivno samostalni, međusobno se dopunjavaju i uvjetuju i či-ne jedinstvenu cjelinu. Zavisno od toga koje su snage isredstva agresora u konkretnoj situaciji nosilac borbenihdjelovanja, svaki od navedenih sadržaja može imati veće ilimanje značenje i utjecaj na njihov tok i ishod.

Protuzračna obrana

Jedna od bitnih karakteristika borbenih djelovanja oru-žanih snaga agresora bit će iznenadna, snažna i raznovrsnadjelovanja iz zračnog prostora. Agresor će nastojati izviđa

2D12 0828

13 193

njem, elektronskim djelovanjima i vatrenim udarima iz zra-čnog prostora i upotrebom zračnih desanata stvoriti što po-voljnije uvjete za brzo realiziranje strategijskih ciljeva Sto-

U protuzračnoj obrani teritorija angažiraju se snage izsastava ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane i dio jedi-nica protuzračne obrane Teritorijalne obrane. Jedinice protu-



voljnije uvjete za brzo realiziranje strategijskih ciljeva. Stoga protuzračna obrana ima strategijsko značenje. Ona bitnodoprinosi uspjehu borbenih djelovanja i oružane borbe ucijelosti. Protuzračna obrana posebno značenje ima u po-četnom periodu rata.

Cilj protuzračne obrane je da se neprekidno i efikasno brane i štite oružane snage, stanovništvo i materijalna dobraod djelovanja agresora iz zračnog prostora. To se postižeuništavanjem zrakoplovnih snaga agresora i poduzimanjemmjera i postupaka kojima se umanjuju efekti i osigurava

brzo otklanjanje posljedica njihovih djelovanja.Osnovni zadaci u protuzračnoj obrani jesu osmatranje i

obavještavanje o situaciji u zračnom prostoru, borba protivagresorove avijacije i drugih letjelica i poduzimanje mjerai postupaka za umanjenje i otklanjanje posljedica djelova-nja iz zračnog prostora. Posebno značenje imaju masovna idobro organizirana djelovanja po zrakoplovnim snagama ag-resora na zemlji i njihovoj infrastrukturi .

Protuzračna obrana organizira se i izvodi na cijelomratištu — u vlastitoj pozadini, na fronti i privremeno zapo-sjednutom teritoriju. Organizira se i funkcionira kao jedin-stven i cjelovit sistem. Dijeli se na protuzračnu obranutrupa i protuzračnu obranu teri tori ja, a obuhvaća zračnoosmatranje i javljanje, protuzračnu borbu i protuzračnu za-štitu, a u širem smislu i borbu protiv zrakoplovnih snagana zemlji. Ona može biti neposredna i posredna.

U protuzračnoj obrani trupa prvenstveno se angažirajuartiljerijsko raketne snage i sredstva iz sastava kopnene voj-ske, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, ratne mor-narice i Teritorijalne obrane namijenjeni za neposrednu pro-tuzračnu obranu. Te snage organiziraju protuzračnu obranusvojih jedinica i objekata, načelno, na malim i srednjim vi-sinama. Snagama i sredstvima protuzračne obrane trupa pr-

venstveno se brane najosetljivije jedinice, elementi borbe-nog rasporeda i marševskog poretka i objekti važni za nji-hova djelovanja. U obrani grupacija i većih jedinica, prema jedinstvenom planu protuzračne obrane, posredno se an-gažiraju i snage iz sastava ratnog zrakoplovstva i protuzrač-ne obrane.

194

p j pzračne obrane iz sastava ratnog zrakoplovstva i protuzračneobrane nosioci su organiziranja i izvođenja posredne protu-zračne obrane važnih objekata na teritoriju i grupacija oru-žanih snaga, načelno, na srednjim i velikim visinama. Zaneposrednu protuzračnu obranu važnijih privrednih objeka-ta angažiraju se jedinice protuzračne obrane Teritorijalneobrane organizacija udruženog rada i društveno političkih za-

jednica. Za neposrednu obranu važnih industrijskih, ener-getskih, prometnih i drugih objekata mogu se angažirati i jedinice protuzračne obrane iz sastava Jugoslavenske narod-ne armije.

Zračnim osmatranjem i javljanjem osigurava se pravovremeno otkrivanje zrakoplova agresora, praćenje situacijeu zračnom prostoru i obavještavanje oružanih snaga i svihstruktura društva o opasnosti iz zračnog prostora. Organi-zira se kao jedinstven sistem za oružane snage i društveno

političke zajednice. Osnovu tog sistema čini zračno osma-tranje i javljanje, koje organizira ratno zrakoplovstvo i pro-tuzračna obrana, a dopunjava se: trupnim sistemom zračnogosmatranja i javljanja koji organiziraju jedinice i dijelovioružanih snaga za potrebe neposredne protuzračne obrane,službom osmatranja i obavještavanja koju organiziraju dru-štveno poli tičke zajednice i obalskom službom osmatranja i

javljanja.

Protuzračnu borbu organiziraju i vode artiljerijsko ra-ketne jedinice protuzračne obrane i jedinice lovačke avijaci-

je, radi uništavanja zrakoplova agresora i sprečavanja njihovih djelovanja. U protuzračnoj borbi se angažiraju i dozvučna mlazna i Jaka borbena avijacija, helikopteri i pješadijskoi artiljerijsko raketno naoružanje, pogotovu za djelovanje pohelikopterima i transportnoj avijaciji na malim visinama.

Protuzračna zaštita je stalan, široko organiziran i ne-zamjenljiv elemenat protuzračne obrane. Organizira se i pri-mjenjuje neprekidno u svim jedinicama oružanih snaga istrukturama društva. Masovnom, raznovrsnom, sveobuhvat-nom i dobro organiziranom protuzračnom zaštitom znatnose umanjuju efekti i posljedice djelovanja iz zračnog pro

2D12 0829

stora. Kada se ne raspolaže dovoljnim sredstvima za protuzračnu borbu, protuzračna zaštita, uz razvijen sistem zrač-nog osmatranja i javljanja čini osnovu protuzračne obrane

na kopnu. Iz toga proizlaze značenje protuoklopne borbe ipotreba za visokom osposobljenošću svih jedinica oružanihsnaga i drugih snaga općenarodne obrane za njezino vođe-



nog osmatranja i javljanja, čini osnovu protuzračne obrane.Težište protuzračne obrane je na osiguranju mobiliza-

cije, razvoja, manevra i djelovanja glavnih grupacija oruža-nih snaga, na protudesantnoj borbi i na obrani najvažnijihobjekata na teritoriju.

Težište u protuzračnoj obrani trupa je na obrani oklop-nih, mehaniziranih i protuoklopnih jedinica, artiljerije, .snaga

za protudesantnu borbu, komandnih mjesta i važnih eleme-nata veze, avijacijskih jedinica i udarnih plovnih sastava urajonima baziranja.

Težište u protuzračnoj obrani teritorija je na obraniglavnih grupacija oružanih snaga i onih objekata i prostori-

ja koji, u geostrategijskom, politi čkom, ekonomskom, pro-metnom i drugom pogledu, imaju posebno značenje za vo-đenje oružane borbe i rata u cijelosti.

Težište protuzračne obrane izražava se odgovarajućimgrupiranjem snaga i sredstava, tako da se osiguraju što pot-punija kontrola zračnog prostora i zaštita najvažnijih obje-kata na teritoriju i osnovnih elemenata grupacija i jedinicaoružanih snaga. Budući da manevar jedinica protuzračne ob-rane traje relativno dulje, a borbena djelovanja se odvijaju

vrlo brzo, često neće biti moguće brzo promijeniti težište.Stoga je vrlo važno pravilno procijeniti i izvršiti najsvrsishodnije početno grupiranje snaga protuzračne obrane i plano-

vima regulirati obaveze i postupke branjenih jedinica u to-ku kretanja ili izvođenja borbenih djelovanja.

Protuoklopna borba

Oklopnomehanizirane jedinice, podržane avijacijom i artiljerijsko raketnim jedinicama, čine osnovnu udarnu i mane-

varsku snagu oružanih snaga agresora u izvođenju borbenihdjelovanja na kopnu. U napadu su osnovno sredstvo zaostvarivanje visokog tempa napada i dubokih prodora, a uobrani važan faktor njezine stabilnosti i aktivnosti. Stoga

borbena djelovanja oklopnih snaga agresora i protuoklop-na borba naših snaga daju glavno obilježje oružanoj borbi

196

g g g p jnje. Prema ukupnom doprinosu i utjecaju na tok i rezul-tate oružane borbe, protuoklopna borba na jugoslavenskomratištu ima strategijsko značenje.

Protuoklopnom borbom se lomi napadna moć, slabi si-lina udara, smanjuje tempo napada, uništavaju i razbijajuoklopnomehanizirane snage agresora i time sprečavaju brzii duboki prodori njegovih kopnenih snaga. Stoga protuoklo-

pna borba mora biti masovna, sveobuhvatna, neprekidna, ra-znovrsna i odlučna.Uspjeh protuoklopne borbe zavisi od pravovremenih pri-

prema i organizacije pravovremenog otkrivanja i stalnog pra-ćenja oklopnih snaga agresora, od efikasnosti sistema vatre,pokretljivosti i manevarskih sposobnosti protuoklopnih sna-ga i sredstava i od efikasnosti protuoklopnog zaprečavanja.

Protuoklopna borba se organizira i vodi na pravcima iprostorima prohodnim za oklopne i mehanizirane jedinice— na fronti počevši od same granice, na privremeno zapo-sjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini. Težište protuok-lopne borbe je duž komunikacija, a ostvaruje se grupiranjemprotuoklopnih jedinica i drugih elemenata borbenog raspo-

reda i masovnim zaprečavanjem.Protuoklopnu borbu čine djelovanja snaga Jugoslaven-ske narodne armije i Teritorijalne obrane koje su osposoblje-ne za protuoklopnu borbu; mjere protuoklopnog osiguranjai aktivno sudjelovanje stanovništva i drugih snaga općena-rodne obrane u protuoklopnoj borbi, posebno u zaprečavanju, utvrđivanju i osiguranju kretanja i manevra našim sna-gama.

Protuoklopna borba se vodi neposredno — borbom pro-tiv oklopnomehaniziranih snaga i sredstava agresora, i po-sredno — djelovanjima po sistemu opskrbe i održavanja,infrastrukturi i drugim objektima od kojih zavise njihovaupotreba, borbene mogućnosti i efikasnost djelovanja. Ne-

posredna i posredna protuoklopna borba su tijesno poveza-ne, vode se istovremeno i usklađeno.Neposredna protuoklopna borba vodi se na malim, sred-

njim i velikim odstojanjima. Na malim odstojanjima vode je jedini ce i sastavi Jugoslavenske narodne armije i Terito

2D12 0830

197

rijalne obrane, te pojedinci naoružani protuoklopnim sred-stvima za blisku borbu, uz masovnu upotrebu priručnih sred-

Stanovništvo se angažira u masovnoj neposrednoj pro-tuoklopnoj borbi i u zaprečavanju, upotrebom priručnih



stvima za blisku borbu, uz masovnu upotrebu priručnih sredstava kojima se mogu uništavati oklopna vozila ili ometatinjihovo kretanje i djelovanje; na srednjim odstojanjima vo-de je prvenstveno protuoklopne, oklopne i druge jediniceJugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane, nao-ružane protuoklopnim raketama i topovima; na velikim od-stojanjima vode je avijacija, naoružani helikopteri i artilje-rija za podršku.

Posredna protuoklopna borba vodi se neprekidnim i ma-sovnim djelovanjima prvenstveno po komunikacijama, sna-gama vatrene podrške, sistemu opskrbe, remontnim radio-nicama i skladištima goriva i municije. Posrednu protuok-lopnu borbu vode avijacija, naoružani helikopteri, jediniceoružanih snaga i druge snage općenarodne obrane na pri-

vremeno zaposjednutom teritori ju.Kopnena vojska je glavni nosilac protuoklopne borbe.

Pješadija je nosilac masovne bliske protuoklopne borbe, aosposobljena je i za protuoklopnu borbu na srednjim od-stojanjima. Oklopne jedinice su nosilac manevra i udara,prije svega u bokove i pozadinu oklopnomehaniziranih snaga

agresora. Artiljerija, posebno jedinice naoružane protuoklop-nim topovima i raketama, nosilac je vatrene moći u protu-oklopnoj borbi na srednjim i velikim odstojanjima. Inžinjerija izvršava težišne zadatke u zaprečavanju, a za masov-no zaprečavanje angažiraju se ostale jedinice oružanih snagai druge snage općenarodne obrane. Avijacija i naoružani he-likopteri osnovna su manevarska snaga u protuoklopnoj bor-

bi na velikim rastojanjima.

Teritorijalna obrana je nosilac masovne protuoklopne borbe na privremeno zaposjednutom teritorij u, u gradovimai drugim naseljenim mjestima, posebno u djelovanjima pokomunikacijama, skladištima, remontnim radionicama i op-

skrbnim kolonama.Organizacije udruženog rada namijenjene za izgradnju,

održavanje i eksploataciju komunikacija i druge građevin-ske organizacije angažiraju se na protuoklopnom zaprečava-nju, utvrđivanju i uništavanju komunikacija, skladišta i ra-dionica.

198

p j p j , p psredstava.

U mjere protuoklopnog osiguranja spadaju: izviđanje i javljanje, protuoklopne zaprečavanje, fortifikacijsko uređe-nje zemljišta i druge mjere koje provode jedinice oružanihsnaga, odgovarajuće organizacije udruženog rada i drugi su-

bjekti društva. Mjerama protuokl opnog osiguranja onemo-gućava se ili otežava upotreba oklopnomehaniziranih snagaagresora i umanjuju efekti njihova djelovanja.

Posebno značenje u protuoklopnoj borbi ima masovno,dobro organizirano i duboko ešelonirano zaprečavanje i for-tifikacijsko uređenje prostora, kombinirano s prirodnim pre-prekama i pogodnostima koje pruža zemljište.

Borba s oklopnomehaniziranim snagama na fronti vodise po pravcima na uzastopnim položajima i rajonima, kom-

binirano s udarima jakih snaga na bokove i pozadinu uklinjenih snaga agresora. Stupanj upornosti u protuoklopnoj borbi na fronti može biti različit . Jedinice čiji je zadatakda uporno brane određene rajone i položaje i da slomeudarnu moć agresora na ograničenom prostoru vode protu-oklopnu borbu uz ograničenu primjenu manevra. Protuoklo-pne jedinice obrazuju protuoklopne oslonce i uporišta, iskorišćavajući naseljena mjesta, tjesnace i prirodne prepreke,i vode protuoklopnu borbu na čelu klinova oklopnomehanizi-ranih snaga agresora. Snage čiji je zadatak da uspore na-diranje oklopnih snaga agresora na određenim pravcima vo-de protuoklopnu borbu uz široku primjenu manevra. Tosu, prvenstveno, oklopnomehanizirane i protuoklopne jedi-nice i sastavi koji, osloncem na pogodne zemljišne objektei masovno zaprečavanje, manevrom unazad i aktivnim dje-lovanjima u bokove nastupajućih kolona, lome njihovu udar-nu moć. One izbjegavaju dugotrajnu i upornu protuoklopnu

borbu s izrazito nadmoćniji m oklopnomehaniziranim snaga-ma agresora. Zavisno od zadataka i borbene situacije, oklo-pnomehanizirane i protuoklopne jedinice pojedine ključneobjekte i položaje brane odsudno.

Na privremeno zaposjednutom teritoriju težište protu-oklopne borbe je na komunikacijama i uništavanju skladišta,opskrbnih kolona i remontnih kapaciteta. Jedinice na pri

199

vremeno zaposjednutom teritorij u primenjuju zasjede i pre-pade na komunikacijama, u naseljenim mjestima i u blizinirajona razmještaja vrše zaprečavanje i sabotaže i ometaju

dolaze do izražaja sredstva za blisku protuoklopnu borbu.Na tom zemljištu u protuoklopnoj borbi masovno sudjelujupješadija jedinice Teritorijalne obrane i druge snage opće



rajona razmještaja, vrše zaprečavanje i sabotaže i ometajurad pozadine. Ta su djelovanja iznenadna, kratkotrajna i in-tenzivna. Mnogobrojnim sistematskim, makar po opsegu imanjim, napadima na oklopne jedinice i njihove izvore op-skrbe, agresor se prisiljava da razvlači snage, povlači jedi-nice s fronte i angažira oklopne rezerve. Od rezultata pro-tuoklopne borbe na privremeno zaposjednutom teritoriju

znatno zavisi ishod protuoklopne borbe na fronti.Uvijek treba težiti protuoklopna borbena djelovanja naprivremeno zaposjednutom teritorijti organizirati tako da seistovremeno stave pod udar cjelokupne oklopne snage agre-sora na određenom pravcu ili prostoru. Ta se djelovanjausklađuju s operacijama i planovima protuoklopne borbena fronti.

Na ravničastom i manevarskom zemljištu protuoklopnu borbu vode združene protuoklopne, oklopnomehanizirane ipješadijske jedinice i sastavi kopnene vojske, zajedno s je-dinicama Teritorijalne obrane, uz podršku ratnog zrakoplov-stva i protuzračne obrane. Te jedinice u protuoklopnoj bor-

bi iskorišćavaju pogodne objekte, prirodne prepreke i za-prečavanje. U djelovanjima primjenjuju razne oblike ma-nevra, nanose što veće gubitke i usporavaju brze prodoreoklopnih snaga agresora. Manjim dijelovima, osloncem napogodne objekte, pruža se frontalni otpor, a glavnim snaga-ma nanose udari u bokove i pozadinu oklopnomehaniziranihsnaga agresora. Za vođenje uporne protuoklopne borbe na ra-

vničastom zemljištu koriste se gradovima i drugim naselji-ma, kanalima, rijekama i drugim prirodnim i umjetnimpreprekama.

Brdsko planinsko i slabije prohodno zemljište pruža vrlopovoljne uvjete za protuoklopnu borbu. Na njemu je protu-oklopna borba efikasnija i može se uspješno voditi i manjimprotuoklopnim snagama i sredstvima protiv znatno jačih sna-ga agresora. To se postiže raznovrsnim i masovnim zapreča

vanjem po cijeloj dužini pravaca i nanošenjem bočnih uda-ra po dubini rasporeda agresora. Brdsko planinsko zemljištepruža povoljne uvjete za poduzimanje iznenadnih i energič-nih napada na oklopne jedinice, osobito iz zasjede, u kojima

200

pješadija, jedinice Teritorijalne obrane i druge snage opće-narodne obrane.

U gradovima i drugim naseljenim mjestima protuoklop-na borba se pretežno vodi na bliskim odstojanjima i uz ma-sovno zaprečavanje. U njoj sudjeluju pješadija, jedinice Te-ritorijalne obrane i druge snage općenarodne obrane primje-nom cjelokupnoga protuoklopnog naoružanja za blisku bor

bru i svih priručnih sredstava.U uvjetima upotrebe nuklearnih, kemijskih i drugih sred-

stava za masovno uništavanje od strane agresora, za uspješ-no vođenje protuoklopne borbe snage se dublje ešeloniraju,

jače su rezerve i jače snage za pokretno zaprečavanje na-mijenjene za zatvaranje nuklearnih breša. U tim uvjetimane smiju se podmetati jače snage i stvarati unosni ciljeviza nuklearne i kemijske udare. Stoga se glavne snage anga-žiraju za djelovanje u bok i pozadinu oklopnomehanizira-nih snaga agresora.

Protudesantna borba

Razvoj zračnodesantnih i pomorskodesantnih snaga isredstava pokazuje mogućnost široke upotrebe zračnih, po-morskih i pomorsko zračnih desanata. Upotreba zračnih de-sanata bit će sastavni dio i jedna od bitnih karakteristika

borbenih djelovanja oružanih snaga agresora u djelovanjimana kopnu. Na obali i otocima najčešće bi se primjenjivalikombinirani pomorsko zračni desanti.

Desanti mogu imati strategijsko, operativno i taktičkoznačenje. Strategijski i operativni desanti vjerojatniji su upočetnom periodu rata, zbog brzog ovladavanja prostorijamai objektima strategijskog i operativnog značenja. Njihova

upotreba bit će usklađena s djelovanjima oklopnomehanizi-ranih grupacija na fronti. Taktički desanti će se masovnoprimjenjivati pri savlađivanju vodenih i drugih prepreka radiovladavanja tjesnacima, raskršćima, objektima na komuni-kacijama, jačim topografskim objektima i radi izvršavanjadrugih borbenih zadataka.

201

Protudesantna borba se organizira na cijelom jugoslavenskom ratištu — na kopnu, morskoj obali, otocima i mo-ru s težištem na važnijim desantnim prostorijama. Ona mo-že biti taktičkih operativnih i strategijskih razmjera Prema

bu protiv zračnih desanata i pravovr emeno uređenje i posjedanje mogućih desantnih rajona i prostora imaju odluču-

juće značenje za izvođenje protudesantne borbe. Rajone i



že biti taktičkih, operativnih i strategijskih razmjera. Premaukupnom utjecaju na tok i rezultate oružane borbe, protu-desantna borba ima strategijsko značenje i razumijeva bor-

bu protiv zračnih desanata i borbu protiv pomorsko zračnihdesanata.

U borbi protiv desanata angažiraju se sve jedinice oru-žanih snaga i druge .snage općenarodne obrane i društvene

samozaštite koje se nađu na desantnim rajonima — prosto-rima, pravcima leta i plovljenja.Borba protiv zračnih desanata izvodi se izrazito ofen-

zivno, uz maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga isredstava. Ona obuhvaća: stalna i sistematska djelovanja pozračnodesantnim snagama u rajonima prikupljanja, očeku

jućim rajonima, aerodromima i drugim objektima infrastruk-ture kojima se koriste zračnodesantne snage; borbu protivzračnodesantnih snaga u zraku i u rajonima desantiranja, iraznovrsne aktivnosti i mjere protudesantnog osiguranja.

Borba protiv zračnih desanata je vrlo složena zbog mo-gućeg iznenađenja; neizvjesnosti u .pogledu snaga, ciljeva irajona — prost ora desantiranja; prevlas ti agresora u zrač-nom prostoru; djelovanja i aktivnos ti koje agresor poduzi maradi osiguranja i podrške desanta, i raznovrsnosti snaga ko-

je sudjeluju u protudesantnoj borbi. Ti su uvjeti još slože-niji ukoliko agresor upotrebljava nuklearna, kemijska i bio-loška oružja.

Uspjeh borbe protiv zračnih desanata prvenstveno zavi-si od pripremljenosti vlastitih snaga; poznavanja mogućno-sti, načina upotrebe i načina djelovanja desanata; poznava-nja faktora koji ograničavaju njihovu upotrebu i djelovanje;realne procjene i pravovremeno donesenih odluka, i inicija-tive, odlučnosti i smjelosti u izvođenju borbenih djelovanja.

Pri procjeni situacije i odlučivanju moraju se imati u

vidu moguće varijante upotrebe zračnih desanata i mogućinačini njihova djelovanja i, u vezi s tim, predvidjeti i plani-rati snage i sredstva i način suprotstavljanja. Stalna sprem-nost komandi, štabova i jedinica oružanih snaga i ostalihsnaga općenarodne obrane i društvene samozaštite za bor

202

prostore u kojima se nalaze važni politički i ekonomski cen-tri, aerodrome i prometne objekte posjedaju i brane snageposebno predviđene za te zadatke. Ukoliko se za protude-santnu borbu ne određuju posebne snage, njihovu ulogu izadatke preuzimaju rezerve i ostale snage u rajonima — zo-nama borbenih djelovanja.

Za obranu aerodroma uvijek se određuju posebne sna-

ge čiji je zadatak da uspješnom i aktivnom obranom one-moguće desantnim snagama agresora zauzimanje aerodromai korišćenje njima. Najčešće od rezultata borbe za aerodro-me zavisi ishod protudesantne operacije. Ukoliko se aero-drom, iz bilo kojih razloga, napušta, svi objekti na njemuse, a posebno poletno sletne staze, ruše i onesposobljavajuza upotrebu.

Protudesantno osiguranje obuhvaća: osmatranje, izviđa-nje i obavještavanje o pojavi, rasporedu i djelovanju zrač-nodesantnih snaga; protudesantno zaprečavanje i fortifika-cijsko uređenje vjerojatnih desantnih rajona — prostora;provođenje drugih mjera i aktivnosti kojima se otežavajudjelovanja zračnodesantnih snaga i stvaraju povoljni uvje-

ti za borbu protiv zračnih desanata. U uvjetima upotrebenuklearnih, kemijskih i drugih sredstava za masovno uni-štavanje, poduzimaju se opsežne mjere protunuklearno kemijsko biološkog osiguranja protudesantnih snaga. Posebnapažnja posvećuje se njihovu rasporedu, utvrđivanju i mas-kiranju.

Jedinice i sastavi Jugoslavenske narodne armije glavnisu nosilac borbe protiv operativnih i strategijskih zračnihdesanata. Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i artiljerijsko raketne jedinice protuzračne obrane trupa maksi-malno se angažiraju pri uništavanju desanata agresora u očekujućim rajonima, u rajonima baziranja i u zraku, te u za-štiti glavnine protudesantnih snaga. Ishod borbe protiv zra-čnih desanata se, najčešće, rješava na prostorima i u rajoni-ma desantiranja. Stoga su jedinice i sastavi kopnene vojskeJugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane osnovninosilac borbe protiv zračnih desanata u toku desantiranja ina zemlji.

2D12 0833

203



desantu u svim fazama djelovanja, nanošenje gubitaka de-santu i snagama njegova osiguranja i podrške na prepreka-ma u moru i na obali; krajnje upornu, a u određenim uv-j i i d d b j di ih k i bj k b

žava kontrola zaposjednutog prostora i korišćenje njime, anjegove snage se vezuju uz tehnička sredstva i rajone gdjenjihove borbene mogućnosti ne mogu doći do punog izra-ž j ij k b ži i d d j d h



jetima i odsudnu obranu pojedinih otoka i objekata na oba-li; ojačavanje snaga na iigroženim otocima i dijelovima oba-le i izvođenje protunapada i protuudara na iskrcane snage,prvenstveno za vrijeme borbe za mostobran.

Uspjeh u borbi protiv pomorsko zračnih desanata bitnozavisi i od: stupnja pripremljenosti i uređenosti akvatorijai teritorija; osposobljenosti i borbene gotovosti snaga za

protudesantnu borbu; pravovremenog otkrivanja i praćenjakretanja pomorsko zračnog desanta; brzog i sigurnog pre-grupiranja vlastitih snaga i izražavanja težišta njihovih dje-lovanja; ostvarenja sadejstva svih snaga angažiranih u protudesantnoj borbi; otpornosti osmatračko izviđačkog i komandno informacijskog sistema te oružanih sistema na elek-tronska djelovanja agresora; stupnja prevlasti na moru i uzraku u zoni izvođenja protudesantne borbe, posebno naprilazima otocima i obali, i stupnja neposrednog angažira-nja u borbi svih snaga općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite na jadranskomu pomorskom vojištu.

Protupješadijska borba

Protupješadijska borba na teško prohodnom zemljištu,u gradovima i drugim naseljenim mjestima i u djelovanji-ma na privremeno zaposjednutom teritoriju najčešće je os-novni sadržaj borbenih djelovanja. Po angažiranim snagama,rasprostranjenosti i rezultatima koji se njome postižu, pro-tupješadijska borba ima strategijsko značenje. Tom se bor-

bom najpotpunije osiguravaju masovnost, dugotrajnost ikontinuitet oružane borbe. Ona obuhvaća borbu protiv pje-šadije i druge žive sile agresora. Neprekidno uništavanje iiscrpljivanje žive sile agresora, na cijelom ratištu i za sve vrijeme rata, jedan je od osnovnih zadataka svih snaga

koje sudjeluju u oružanoj borbi. Protupješadijska borbase vodi neprekidno i čini jedinstvenu cjelinu sa svim dru-gim sadržajima.

Organiziranom, masovnom i neprekidnom protupješadijskom borbom ograničava se manevar snaga agresora, ote

206

žaja. Uvijek treba težiti da se odvoje snage agresora od teh-nike i prisile da se bore pješke.

Obučenost ljudstva, svrsishodna organizacija sistema va-tre, zaprečavanje i primjena odgovarajućih taktičkih postu-paka — osnovni su uvjeti za uspjeh protupješadijske borbe.Sve jedinice, bez obzira na njihovu organizaciju, sastav inamjenu, moraju biti obučene i za vođenje protupješadij-ske borbe u svim uvjetima — na fronti, privremeno zapo-sjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini.

Jedinice i sastavi kopnene vojske i Teritorijalne obraneosnovni su nosioci protupješadijske borbe. Zajedno s jedi-nicama i sastavima oružanih snaga, u protupješadijskoj borbi sudjeluju i druge snage općenarodne obrane i društve-ne samozaštite.

Protupješadijska borba će posebno doći do izražaja na brdsko planinskom zemljištu, u šumi, na jadranskoj obalii otocima, u gradovima i drugim naseljenim mjestima i unepovoljnim vremenskim uvjetima, odnosno u svim okolno-stima kada agresor nije u stanju efikasno upotrijebiti bor-

bena vozila i prisiljen je kretati se i boriti se pješke.U protupješadijskoj borbi, naročito na privremeno za-

posjednutom teritoriju i pri djelovanjima u gradovima i dru-gim naseljenim mjestima, svestrano se angažiraju snage Te-ritorijalne obrane. One djeluju, prvenstveno, po transportnimkolonama i sistemu za opskrbu agresora, njegovim bazama,

jedinicama na odmoru, jedinicama za osiguranje i kontroluteritorija i za uspostavljanje okupacijskog sistema. Cjelo-kupni privremeno zaposjednuti teritorij mora biti pretvo-ren u poprište organizirane, masovne, intenzivne i bespo-štedne borbe, usmjerene na uništavanje žive sile agresora.

Protuartiljerijsko raketna borba

Bitna karakteristika borbenih djelovanja oružanih sna-ga agresora na kopnu je i masovna upotreba artiljerijsko

raketnih sistema oružja kao nosilaca vatrene moći. Njego

2D12 0835

207

ve artiljerijsko raketne jedinice, zajedno s oklopnomehanizi-ranim, zrakoplovnim i zračnodesantnim, čine jedinstvenusnagu vatre, udara i manevra

Pomorska obrana

Pomorska obrana je skup napadnih i obrambenih dje-



g ,Djelovanja oklopnomehaniziranih i drugih snaga agre-

sora na našem ratištu bit će podržana snažnom i masovnomartiljerijskom i raketnom vatrom, posebno na težištu bor-

benih djelovanja. Agresor__će artiljerijsko raketne jedinicemasovno upotrebljavati u svim oblicima oružane borbe, usvim vidovima i oblicima borbenih djelovanja, s izraženim

grupiranjem duž osnovnih komunikacijskih pravaca. Stoga je protuartiljerijsko raketna borba bitan sadržaj naše oru-žane borbe u svim uvjetima i periodima rata.

Naša artiljerija je glavni nosilac neposredne borbe pro-tiv artiljerijsko raketnih snaga agresora. Ona svojom vatromneutralizira te snage, otežava im djelovanja ili ih uništava.OstalLrodovi kopnene vojske, ratno zrakoplovstvo i protu-zračna obrana, ratna mornarica, te snage Teritorijalne obra-ne, vode neposrednu i posrednu borbu i uništavaju artilje-rijsko raketne jedinice i sredstva u skladu sa svojim moguć-nostima. Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana angaži-raju se u protuartiljerijsko raketnoj borbi djelovanjem poartiljerijsko raketnim jedinicama i sredstvima, izviđanjemi zaštitom vlastitih snaga. U tome je posebno nužno djelo-

vanje lovačko bombarderske avijacije i naoružanih helikop-tera. Na jadranskomu pomorskom vojištu protuartiljerijsko

raketna borba je sastavni dio pomorske i obalske obrane.Nosioci te borbe su artiljerijsko raketne jedinice obalske ob-rane i udarne pomorske snage.

U protuartiljerijsko raketnoj borbi sudjeluju i jediniceTeritorijalne obrane i druge snage općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite na fronti i privremeno zaposjednutomteritoriju. One djeluju po komunikacijama, sistemu opskr-

be, skladištima goriva i municije, remontnim radionicama, vatrenim položajima, sistemu osmatranja i upravljanja vat-

rom i snagama na odmoru. Ako agresor upotrebljava .sredstva za masovno uništa-

vanje, težište protuartiljerijsko raketne borbe je uništavanjei onesposobljavanje raketnih i artiljerijskih snaga koje upo-trebljavaju ta sredstva.

208

j p p jlovanja i drugih aktivnosti, mjera i postupaka koje izvodesve snage općenarodne obrane i društvene samozaštite na ja-dranskomu pomorskom vojištu radi stvaranja uvjeta za ko-rišćenje mora, Stoka i obale za ostvarenje ciljeva oružane

borbe. U izvođenju pomorske obrane nosioci su borbenih dje-lovanja snage ratne mornarice i obalske obrane i snage rat-nog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kopnene vojske iTeritorijalne obrane angažirane na obali i otocima.

Pomorska obrana čini bitan sadržaj borbenih djelovanjai borbenog osiguranja na jadranskomu pomorskom vojištu.Organizira se i izvodi u svim uvjetima oružane borbe, na či-tavom akvatoriju i teritoriju, uključujući i privremeno za-posjednuti teritorij.

U pomorskoj obrani angažiraju se snage koje su os-posobljene za protubrodsku, protupodmorničku, protuminsku, diverzantsku i protudiverzantsku borbu, za osmatračko

izviđačka djelovanja i druge aktivnosti koje doprinose os-tvarenju ciljeva pomorske obrane. To su, prvenstveno, po-morske i obalske snage ratne mornarice, mornarička avija-

cija, snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, jedi-nice kopnene vojske i Teritorijalne obrane na jadranskomupomorskom vojištu i razne organizacije pomorske privrede,posebno brodarske, brodograđevne i ribarske, organizacije zaosiguranje i reguliranje plovidbe i organizacije za spašavanjeimovine i ljudskih života na moru.

Oblici borbenih djelovanja u okviru pomorske obranenajčešće su borbe i bojevi borbenih sastava na moru, oto-cima i obali.

U sklopu pomorske obrane rješavaju se ovi zadaci: osi-guranje akvatorija i teritorija od iznenadnih djelovanja ag-resora; osiguranje ratnog režima plovidbe, operativnih i dru-gih prevoženja u obalnom i prekomorskom prometu; obra-na mora, otoka, značajnih pravaca, luka, sidrišta i uređenihrajona baziran ja; svakodnevna borba protiv površinskih bro-dova, podmornica, diverzanata, mina, specijalnih snaga ag-resora i pomorskih i zračnih desanata koji imaju za ciljzauzimanje važnih objekata i rajona na otocima i obali.

14 209

Na tok i ishod borbenih djelovanja u pomorskoj obra-ni bitno utječu: efikasnost sistema osmatranja i izviđanja namoru i pod morem; brzina razmjena informacija u sistemurukovođenja i komandiranja; sadejs tvo svih snaga po cilju,

borbenih djelovanja, s cilj em da se za potrebe rukovođenjai komandiranja pri kupe podaci o agresoru nužni za procjenusituacije i odlučivanje i podaci o elektronskim sredstvima isistemima agresora potrebni za protuelektronska djelovanja



j j j g p jmjestu i vremenu; osposobljenost borbenih sastava za prilagođavanje naglim promjenama borbene situacije; otpornostsnaga i sredstava na djelovanja iz zraka i na elektronskadjelovanja; mogućnost brzog i prikrivenog manevra snagaradi ispoljavanja težišta; stupanj uređenosti operacijske os-novice, posebno za obranu od djelovanja iz zraka, pomorskihdiverzanata i protuelektronskih djelovanja; funkcioniranjepozadinskog osiguranja i efikasnost i otpornost sistema ru-kovođenja i komandiranja.

Protuelektronska borba

Značenje protuelektronske borbe proizlazi iz masovnostii značenja elektronskih sredstava i sistema i elektronskihdjelovanja agresora. Elektronika sve više postaje materijalnaosnova i jedan od uvjeta za uspješno komandiranje, izviđa-nje, osmatranje, javljanje i obavještavanje o ciljevima u zra-ku, na kopnu, vodi i pod vodom, za navigaciju, upravljanje— vođenje borbenih sredstava i sistema.

Narušavanjem rada bilo kojega elektronskog sistemaagresora, uz istovremeno osiguranje uspješnog rada vlastitihelektronskih sredstava i sistema i zaštite jedinica i borbenetehnike od otkrivanja elektronskim sredstvima, bitno se utje-če na pripremu i izvođenje oružane borbe.

Protuelektronska borba je skup djelovanja, mjera i pos-tupaka koji se planiraju, organiziraju i izvode radi vlastitogaelektronskog izviđanja i protuelektronske zaštite svojih ele-ktronskih sredstava i sistema, ljudstva i borbene tehnike, iradi onemogućavanja ili otežavanja funkcioniranja elektron-skih sredstava i sistema agresora i uništavanja njegovih elek-tronskih sredstava. Protuelektronska borba ima strategijskoznačenje, a sastoji se od elektronskog izviđanja, protuelek-tronskih borbenih djelovanja, protuelektronskih djelovanja iprotuelektronske zaštite.

Elektronsko izviđanje se planira, organizira i izvodi kaodio općevojnog izviđanja, u okviru obavještajnog osiguranja

210

sistemima agresora potrebni za protuelektronska djelovanja.Po značenju, elektronsko izviđanje može biti taktičko, ope-rativno i strategijsko, a s obzirom na sredstva kojima se iz-

vodi — radio, radio tehničko, radarsko, optoelek tronsko, te-levizijsko i akustičko. Izvodi se s kopna, mora i iz zraka,neprekidno — za vrijeme priprema i u toku borbenih djelo-

vanja. Obavljaju ga jedinice za elektronsko izviđanje, a za

potrebe protuelektronskih djelovanja i jedinice za protu-elektronska djelovanja.Protuelektronska borbena djelovanja jesu borbene aktiv-

nosti kojima se, fizičkim uništavanjem ili onesposobljava-njem, izbacuju iz upotrebe elektronska sredstva i sistemiagresora. Ostvaruju se u okviru svakodnevnih borbenih dje-lovanja, djelovanjima posebnih snaga opremljenih specijal-nim sredstvima i diverzantskim i drugim pogodnim borbe-nim djelovanjima. U uništavanju i onesposobljavanju elek-tronskih sredstava i sistema posebno značenje imaju borbe-na djelovanja jedinica oružanih snaga i drugih snaga opće-narodne obrane i društvene samozaštite na privremeno za-posjednutom teritoriju. Najveći rezultati se postižu djelova-

njem specijalnih diverzantskih grupa koje poznaju elektron-ska sredstva i važnost i osjetljivost njihovih dijelova. Kadgod za to postoje mogućnosti, treba ta djelovanja tijesnouskladiti s napadima i prepadima drugih snaga.

Protuelektronska djelovanja obuhvaćaju mjere i postup-ke kojima se elektronski ometa rad elektronskih sredstava isistema i dezinformira agresor. Izvode ih jedinice specijali-zirane za elektronska djelovanja, specijalnim sredstvima sa

yzemlje, mora i iz zraka. U izvođenju elektronskih djelovanja,posebno u dezinformiranju, mogu sudjelovati i jedinice zaelektronsko izviđanje i druge jedinice koje raspolažu elek-tronskim sredstvima. Podatke o elektronskim sredstvimaagresora dobivaju jedinice za elektronska djelovanja od je-

dinica za elektronsko izviđanje ili ih same prikupljaju, zbogčega između njih mora postojati dobro organizirano sadej-stvo. U izuzetnim situacijama, jedinice za elektronska dje-lovanja osposobljene su za samostalno elektronsko ometanjei dezinformiranje.

2D12 0837

Protuelektronska zaštita obuhvaća organizacijske, ope-rativne, taktičke i tehničke mjere i postupke kojima se štite

vlastita elektronska sredstva od agresorova elektronskog iz-viđanja ometanja i dezinformiranja te aktivnosti kojima se

moral vlasti tih jedinica i naroda; sprečava i otežava konso-lidiran je agresora na privremeno zaposjednutom teritoriju;sistematski iznuravaju i psihički i fizički iscrpljuju njegovesnage; prisiljava agresor da pojačava osiguranje svoj ih sna-



viđanja, ometanja i dezinformiranja, te aktivnosti kojima seagresor navodi na pogrešne zaključke o stanju, rasporedu inamjerama naših snaga.

Protuelektronska zaštita se organizira i izvodi da bi seagresoru onemogućilo ili otežalo elektronsko izviđanje, a vla-stitim snagama osigurala namjenska upotreba elektronskihsredstava i sistema. Protuelektronsku zaštitu planiraju i iz-

vode sve komande i jedinice Jugoslavenske narodne armije,štabovi i jedinice Teritorijalne obrane i drugi korisnici elek-tronskih sistema. Mjere protuelektronske zaštite provode seneprekidno, a zasnivaju se na jedinstvenim načelima za cijeluzemlju. Za svaku vrstu elektronskih sredstava i sistema pla-niraju se posebne mjere i postupci protuelektronske zaštite.

Diverzantska djelovanja

Diverzantska djelovanja su vrsta napadnih djelovanja nakopnu i moru koja se izvode na specifičan način i, načelno,posebnim borbenim sredstvima.

Cilj je diverzantskih djelovanja da se agresoru nanesu što veći gubici u ljudstvu i ratnoj tehnici i stvori što veća nesi-gurnost, napetost i neizvjesnost kod njegovih snaga; oslabenjegove vatrene mogućnosti; neutraliziraju sistemi komandi-ranja i informiranja; spriječi manevar, opskrba i evakua-cija; onemogući uspostavljanje i funkcioniranje kvislinške

vlasti, politi čkih i drugih organizacija, i unište materijalnadobra i objekti infrastrukture koje on upotrebljava u ratnesvrhe. Tim djelovanjima snage agresora se uništavaju, is-crpljuju i uznemiravaju, a vlastitim snagama se stvaraju uv-

jet i za izvođenje kontinuiranih borbenih djelovanja na privremeno zaposjednutom teritoriju, bez obzira na raspored i

jačinu snaga agresora.Pored toga, diverzantskim djelovanjima se održava stal-na borbena aktivnost vlastitih snaga i u najnepovoljnijimuvjetima vođenja rata; znatno ublažava nedostatak određenih

borbenih sredstava; potiče vođenje oružane borbe i podiže

212

g ; p j g p j g j jga i objekata i da za te zadatke angažira znatne snage, inarušava moral agresora.

Diverzantska djelovanja se organiziraju i izvode na širo-koj osnovi, masovno i neprekidno. Zavisno od cilja, opsega,intenziteta i angažiranih snaga, diverzantska djelovanja mo-gu imati taktičko, operativno i strategijsko značenje.

Diverzantska djelovanja izvode pojedinci, grupe i jedi-nice. Diverzantske jedinice Jugoslavenske narodne armije iTeritorijalne obrane izvode ta djelovanja samostalno ili uokviru napada i obrane drugih jedinica. One se angažiraju,prvenstveno, za izvršenje onih zadataka koji zahtijevaju spe-cijalističku obučenost i namjensko naoružanje, sredstva iopremu.

Primarni objekti za diverzantska djelovanja jesu: naoru-žanje i oprema raketnih, artiljerijskih, oklopnih, avijacijskihi pomorskih jedinica; organi, objekti i sredstva rukovođenjai komandiranja i veza; objekti i sredstva za upravljanje va-trom; objekti i sredstva za osmatranje, javljanje, obavješta-

vanje i navođenje; objekti i instalacije na aerodromima ilukama; transportna sredstva, stanična postrojenja i objektina kopnenim i pomorski m komunikacijama; skladišta oružja,municije i ratne opreme; radionice i zavodi za izradu i re-mont naoružanja i vojne opreme; skladišta, sredstva i in-stalacije pogonskog goriva i maziva; izvori i objekti električ-ne energije; rudnici i objekti za eksploataciju ruda; proizvod-ni objekti koje agresor iskorištava za ratne potrebe; objektii sredstva informiranja; organi i ustanove kvislinške vlasti ipripadnici političkih i drugih organizacija agresora. Pri izboru objekata za diverzantska djelovanja mora se vodi ti ra-čuna da se ne oštećuju i ne ruše objekti od vitalnog značenjaza stanovništvo.

Osnovna obilježja diverzantskih djelovanja jesu: tajnosti preciznost priprema, iznenađenje, smjelost, drskost brzi-na i efikasnost, stroga usklađenost svih aktivnosti i mjerau prostoru d vremenu i brzo i vješto izvlačenje iz rajona od-nosno zone djelovanja.

2D12 0838

213

Da bi se stvorili i održali što povoljniji borbeni uvjetiza organiziranje i izvođenje diverzantskih djelovanja opera-tivnog i strategijskog značenja, poduzimaju se napadna iobrambena djelovanja i mjere operativnog maskiran ja na

objekti; građani i njihova dobra; predstavništva SFRJ u ino-zemstvu, i drugo. U određenim uvjetima cilj diverzantskih iterorističkih djelovanja može biti izazivanje većih društve-ih i i t j j t ij j t i tičkih i di



obrambena djelovanja i mjere operativnog maskiran ja naširem prostoru.

Diverzantska djelovanja se organiziraju i izvode samo-stalno i po naređenju pretpostavljene komande — štaba. Ko-mande i štabovi planiraju, organiziraju a svoj im snagama iz-

vode diverzantska djelovanja radi rušenja ili oštećenja samoonih objekata koji su u njihovoj nadležnosti, ali su dužni da

o tome pravovremeno izvjeste pretpostavljenog i obavijestesve zainteresirane komande, štabove i organe. Druge objekteruše — oštećuju uz prethodno odobrenje nadležne komande— štaba ili organa društveno političke zajednice.

Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja

Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja obuhva-ćaju mjere, radnje i borbena djelovanja jedinica oružanihsnaga i svih drugih snaga općenarodne obrane i društvenesamozaštite u zaštiti i osiguranju: oružanih snaga; organa

vlasti i rukovodstava društveno političkih i drugih društvenih

organizacija; privrednih, javnih i drugih objekata; građana injihovih dobara, i drugih vrijednosti društva od diverzant-skih i terorističkih djelovanja neprijatelja u miru i ratu.

Sve je češća primjena diverzantskih i terorističkih dje-lovanja u miru, usmjerenih na društveno političko, ekonom-sko i vojno slabljenje drugih država, stvaranje nesigurnosti,nanošenje materijalne štete i ljudskih gubitaka, izazivanjenemira i nesigurnosti. Takvim aktivnostima i djelovanjima,

većeg ili manjeg intenziteta, i zložena je i SFRJ. Nosioci i or-ganizatori diverzantskih i terorističkih aktivnosti jesu reak-cionarne snage iz inozemstva, uvijek u sprezi s neprijatelj-skom emigracijom i neprijateljem u zemlji — protivnicimasocijalističkoga samoupravnog društvenog uređenja. Objekti

teroris tičkih i diverzantskih djelovanja mogu bit i: rukovod-stva i objekti društveno političkih zajednica, društveno poli-tičkih organizacija i drugih organizacija i zajednica; privred-ni i javni objekti, posebno objekti javnog prometa, teleko-munikacija i energetike; pripadnici oružanih snaga i vojni

214

nih nemira i stvaranje uvjeta za razvijanje terorističkih i diverzantskih djelovanja širih razmjera. Intenzitet diverzant-skih i terorističkih djelovanja bit će povećan u uvjetima većezategnutosti međunarodnih odnosa, eventualnih većih teško-ća i izvanrednih prilika u zemlji i u periodu priprema zaoružanu agresiju.

U toku oružane agresije na SFRJ treba očekivati inten-zivna teroristička i diverzantska djelovanja, kombinirana s borbenim djelovanjima oružanih snaga agresora — posebnodjelovanjima zračnih i pomorskih desanata — i sa psihološko propagandnim i drugim oblicima subverzivnih aktivnosti.Ta djelovanja i aktivnosti treba očekivati na cijelom terito-riju i akvatoriju, posebno u našoj pozadini i na slobodnimteritorijama.

Sve to nameće potrebu neprekidne izgradnje i usavrša- vanja efikasnog i sveobuhvatnog sistema zaštite i osposobljavanja oružanih snaga i svih drugih snaga općenarodne obranei društvene samozaštite za uspješna protudiverzantska i pro-tuteroristička djelovanja u miru, izvanrednim prilikama i u

ratu. Osnovu za to čini sistem društvene samozaštite. Dobroorganizirana i sveobuhvatna društvena samozaštita efikasnodjeluje i u funkciji odvraćanja od diverzantskih i teroristič-kih djelovanja. To razumijeva da se na tim zadacima umiru i ratu organizirano i masovno angažiraju svi radni ljudii građani, mjesne zajednice, organizacije udruženog rada,društveno političke zajednice i društveno političke i društve-ne organizacije. Za izvršavanje borbenih zadataka angažirajuse jedinice milicije i jedinice Teritorijalne obrane, a kada jeto potrebno — i jedinice Jugoslavenske narodne armije.

Najveći rezultati u protudiverzantskim i protu teroristič-kim djelovanjima postižu se organiziranim i pravovremenimpoduzimanjem preventivnih tehničkih, fizičkih i operativnih

mjera za zaštitu objekata mogućeg napada. Preventivne mje-re obuhvaćaju pravovremeno otkrivanje diverzantskih i te-rorističkih snaga, njihovih planova i priprema i osiguranje

vojnih, privrednih i javnih objekata tehničkim protudiver-zantskim i protuterorističkim sredstvima.

2D12 0839

215

Za borbu protiv diverzantskih i terorističkih snaga for-miraju se i posebne, specijalizirane jedinice milicije, Terito-rijalne obrane i Jugoslavenske narodne armije, opremljene

ma na kopnu, moru i rijekama u sklopu protuoklopne, pro-tudesantne i protupješadijske borbe, pomorske obrane i bor-

benih djelovanja na plovnim putovima i jezerima.



j g j p jodgovarajućim sredstvima i obučene za te zadatke. Kada topotrebe nalažu, u borbi protiv diverzantskih i terorističkihsnaga angažiraju ise i druge snage milicije, Teritorijalne ob-rane i Jugoslavenske narodne armije. Za protudiverzantskoosiguranje i protudiverzantska djelovanja odgovorne su ko-mande, štabovi i jedinice oružanih snaga u svojim zonamai rajonima borbenih djelovanja. U svim uvjetima ta se dje-lovanja izvode uz pomoć i sudjelovanje svih subjekata opće-narodne obrane i društvene samozaštite i stanovništva.

Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja orga-niziraju i njima rukovode organi unutrašnjih poslova, ko-mande i štabovi Jugoslavenske narodne armije i Teritorijal-ne obrane, a u određenim uvjetima i komiteti za općena-rodnu obranu i društvenu samozaštitu.

Uspješna protudiverzantska i protuteroristička borba ra-zumijeva, prije svega, pravovremeno otkrivanje namjera ionemogućavanje izvršenja planiranih akcija i uništenje di-

verzantskih i terorističkih grupa prije početka njihova dje-lovanja. Protudiverzantska i protuteroristička djelovanja uvi-

jek treba poduzimati tako da se neprijatelj preduhitri pomjestu, vremenu i prostoru. Neprijatelja treba uvijek na-pasti ondje gdje se najmanje nada i u vrijeme kad to naj-manje očekuje. Uvijek se mora djelovati brzo, smjelo i od-lučno. Brzina ne smije negativno utjecati na potpunost or-ganizacije i pripreme djelovanja i na poduzimanje svih po-trebnih mjera sigurnosti i zaštite snaga angažiranih u protudiverzantskim i protuterorističkim djelovanjima.

Zaprečavanje

Zaprečavanje obuhvaća skup raznovrsnih umjetnih pre-preka u zoni odnosno rajonu borbenih djelovanja, usklađe-nih s prirodnim preprekama, borbenim rasporedom jedini-ca i sistemom vatre. U uvjetima masovne upotrebe oklopno-mehaniziranih, zračnodesantnih, pomorskodesantnih i pomor-skih snaga agresora ukupni rezultati zaprečavanja imaju stra-tegijsko značenje. Poduzima se u svim vremenskim uvjeti

216

j j p p jZaprečavanje se poduzima s ciljem da se: uspori tempo

napada snaga agresora; ograniče i kanaliziraju njihova dje-lovanja, prvenstveno oklopnih i mehaniziranih jedinica; ote-ža spuštanje i djelovanje zračnih i iskrcavanje pomorskih de-sanata; oteža promet i opskrba; agresoru nanesu što većigubici u ljudstvu i borbenoj tehnici, a vlastitim snagama

se stvore povoljni uvjeti za uspješno izvođenje borbenihdjelovanja.Zaprečavanje se organizira i izvodi planski i masovno.

Planovi zaprečavanja se usklađuju s planovima borbenih dje-lovanja jedinica i njihovim sistemom vatre na kopnu, moru,rijekama i jezerima.

Težište, opseg i način zaprečavanja i izbor vrsta prepre-ka zavise od: vida i oblika borbenih djelovanja; stupnja iz-

vršenih priprema za zaprečavanje u okviru priprema i ure-đenja teritorija; karakteristika teritorija i akvatorija i mo-gućnosti agresora da upotrijebi oklopne, mehanizirane, zračnodesantne, pomorskodesantne, pomorske i druge snage; ra-spoloživih snaga, sredstava i vremena za zaprečavanje i me-teoroloških i klimatskih uvjeta. Težište zaprečavanja je natežištu borbenih djelovanja, a izražava se rasporedom, bro-

jem i kvali tetom izrađenih prepreka.Zaprečavanje mora biti: raznovrsno — po vrsti, veličini

i rasporedu izrađenih prepreka, načinu njihova aktiviranja iupotrebljenim sredstvima; sveobuhvatno — po zahvaćenimobjektima, zemljištu i akvatoriju; neprekidno — po prosto-ru i vremenu izvođenja; usaglašeno sa sis temom vatre takoda se prepreke brane vat rom i agresoru nanose što većigubici na daljinama uspješnog djelovanja naoružanja; ešelonirano po dubini — čime se agresor prisiljava da uzastopnosavlađuje prepreke, trpi gubitke, razvlači i angažira snage isredstva za njihovo savlađivanje; masovno — kako bi seodgovarajućim preprekama pokrili svi pravci i mogući desantni prostori i rute plovidbe.

U skladu sa situacijom i planovima izvođenja borbe-nih djelovanja, na pojedinim pravcima može se izvoditi ipotpuno zaprečavanje. Ono se postiže stvaranjem takvih pre

217

preka koje će, zbog masovnosti i težine savlađivanja, pri-siliti agresora da se za određeno vrijeme liši upotrebe ok-lopnih i mehaniziranih jedinica na tim pravcima, ili da iz-vede manevar na druge pravce Najčešće se izvodi uzastop-

jama agresora, u vodama pod njegovom kontr olom i u naj- važniji m rajonima na otvor enom moru. Minska polja, kojačine osnovu sistema minskih prepreka na moru, moraju bitipostavljena u najkraćem roku pravovremeno — neposredno



vede manevar na druge pravce. Najčešće se izvodi uzastopnim rušenjem većeg broja objekata na komunikacijama iizradom minskoeksplozivnih i drugih prepreka u međupro-storima jedinica. Potpuno zaprečavanje, pogot ovo rušenjeobjekata na hidrosistemima, ne smije biti pustošenje pojedi-nih pravaca ili prostora. Odluke o zaprečavanju većeg opse-ga — plavljenju, potpunom zaprečavanju pravaca i prostora

i rušenju objekata od izuzetnoga vojnog i privrednog znače-nja — donose komandanti strategijsko operativnih i strate-gijskih grupacija, uz suglasnost Predsjedništva SFRJ — Vr-hovne komande oružanih snaga.

U obrambenim djelovanjima zaprečavanjem se poveća- vaju upornost i žilavost obrane vlastit ih snaga, a istovreme-no se nanose gubici snagama agresora, smanjuje tempo na-pada i slabe udarna moć i moral. Zaprečavanjem se ojača-

vaju i čine efikasnijim protuoklopna, protudesantna i protupješadijska borba i pomorska obrana. Ono znatno dopri-nosi usporavanju i zaustavljanju prodora oklopnih i meha-niziranih jedinica i otežava desantiranje i djelovanje pomor-skih snaga agresora, tako stvarajući povoljne uvjete za dje-

lovanje vlastitih snaga. Težište zaprečavanja je na protuok-lopnim minskoeksplozivnim preprekama i rušenju komunika-cija i objekata na njima, i na zaprečavanju rajona pogodnihza spuštanje zračnih i iskrcavanje pomorskih desanata i pra-

vaca njihova djelovanja.

U napadnim djelovanjima zaprečavanjem štite se jedi-nice u pripremi za napad i osigurava sloboda njihova manev-ra u toku izvođenja napada. To se postiže zaprečavanjem nadostignutim položajima, otkrivenim krilima i bokovima, umeđuprostorima jedinica koje izvode obrambena djelovanjai na pravcima protunapada rezervi agresora.

Zaprečavanje u moru i na obalskom rubu sastavni je dio

pomorske i protudesantne obrane. Obavljaju ga obalske po-morske snage i druge snage obalske obrane na osjetljivimprilazima našim unutrašnjim vodama i u zonama i rajonimapogodnim za iskrcavanje pomorskog desanta. Težište ofenziv-noga minskog zaprečavanja je na pomorskim komunikaci

218

postavljena u najkraćem roku, pravovremeno neposrednoprije agresije ili na samom njezinu početku. Zaprečavanje umoru protiv površinskih brodova i podmornica vrše plovnisastavi ratne mornarice. Zaprečavanje obalskog ruba na kop-nu i otocima protiv pomorskih i zračnih desanata, primje-nom minskoeksplozivnih i fortifikacijskih prepreka i ruše-njima, obavljaju inžinjerijske jedinice i jedinice drugih ro-

dova kopnene vojske i jedinice Teritorijalne obrane.Na privremeno zaposjednutom teritoriju težište je na

zaprečavanju komunikacija kojima se agresor služi za ma-nevar, opskrbu i evakuaciju.

Zaprečavanje u vlastitoj pozadini poduzima se u okvi-ru uređivanja obrambenih pojasova i položaja i oslonaca podubini na strategijskim i operativnim pravcima, prvenstve-no radi zaustavljanja prodora oklopnih i mehaniziranih sna-ga, i na prostorima pogodnim za spuštanje većih zračnih de-sanata.

Onesposobljavanje privrednih objekata poduzima se da bi se agresoru onemogući lo iskorišćavanje proizvodnih i dru-

gih privrednih kapaciteta. Opseg onesposobljavanja za svakiobjekat, zavisno od njegova značenja, određuju nadležne dru-štveno političke zajednice u suradnji s odgovarajućim ko-mandama i štabovima oružanih snaga. Pojedini proizvodni iuslužni kapaciteti namijenjeni za zadovoljavanje osnovnih ži- votnih potreba stanovništva u načelu se ne ruše i ne ošte-ćuju.

Svaka jedinica izvodi zaprečavanje u svojim rajonima izonama borbenih djelovanja. Inžinjerijske jedinice se anga-žiraju na težišnim pravcima i za izradu onih prepreka zakoje nisu osposobljene i opremljene jedinice drugih rodovai službi. Sve jedinice moraju biti osposobljene i opremljeneza izradu protuoklopnih i protupješadijskih minskoeksploziv-

nih prepreka, prepreka protiv zračnih desanata i preprekaprotiv pomorskih desanata na obali i kopnu. Za zaprečava-nje se uz jedinice oružanih snaga angažiraju i druge struk-ture društva — specijalizirane i druge organizacije udru-ženog rada, jedinice radne obaveze i stanovništvo.

2D12 0841

219

Organizacije udruženog rada koje se u miru bave izgrad-njom i održavanjem putova, željezničkih pruga, aerodroma,luka, uređenjem i eksploatacijom šuma i vodoprivredne or-ganizacije osposobljavaju se za zaprečavanje, prvenstveno za

Vidovi strategijskih djelovanja

Pod vidovima strategijskih djelovanja razumijevaju senačini strategijske upotrebe oružanih snaga kao cjeline na



izradu minskoeksplozivnih prepreka i rušenje, odnosno zastvaranje prepreka čija je izrada u uskoj vezi s djelatnošćukojom se te organizacije bave u miru. Ostale organizacijeudruženog rada osposobljavaju se za onesposobljavanje iliuništavanje uređaja i sredstava u svoj im radnim organizacijama. Za zaprečavanje u zonama borbenih djelovanja nafronti, u vlastitoj pozadini i na privremeno zaposjednutom te-ritoriju angažiraju se i jedinice radne obaveze.

Uspjeh zaprečavanja znatno zavisi i od pravilnog raspo-reda i pravovremenog dotura sredstava za zaprečavanje; pra-

vovremene i stručne pripr eme, opremljenosti jedinica i ko-rišćenja prirodnim pogodnostima zemljišta, mjesnim i pri-ručnim sredstvima i materijalom.

Da bi se vlastite snage zaštitile od mogućih gubitaka napreprekama koje postave naše snage i na otkrivenim prepre-kama koje izradi agresor, a prvenstveno na minskoeksplozivnim preprekama, organizira se kontrolno zaštitna služba,a o postavljenim preprekama vodi se evidencija. 0 raspore-du vlastitih prepreka i o otkrivenim preprekama agresoramoraju se pravovremeno obavijesti ti starješine jedinica i dru-gi zainteresirani organi općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite. Objekte pripremljene za rušenje treba osiguratii onemogućiti neprijatelja da ih zauzme ili sruši.

Vidovi djelovanja

Vidovi djelovanja jesu načini upotrebe oružanih snagakao cjeline i njihovih dijelova, jedinica i sastava. Zavisnood toga, vidovi strategijskih djelovanja jesu načini upotrebeoružanih snaga kao cjeline i strategijskih grupacija, a vidovi

borbenih djelovanja jesu načini upotrebe strategijsko opera

tivndh, operativnih i taktičkih jedinica i sastava i borbenihgrupa. Vidovi strategijskih djelovanja jesu ofenziva (strategij-

ski napad) i defenziva (strategijiska obrana), a vidovi borbenih djelovanja jesu napad i obrana.

220

načini strategijske upotrebe oružanih snaga kao cjeline naratištu i njihovih strategijskih grupacija na dijelu ratišta.Njima se realiziraju strategijski ciljevi oružane borbe u ra-tu u cijelosti i u pojedinim njegovim periodima.

Primjena određenog vida strategijskih djelovanja zavisiod cilja agresije, perioda rata, odnosa snaga i vojno političkei vojnostrategijske situacije na našem ratištu i šire. Primije-nit će se onaj vid kojim se, u danoj vojnostrategijskoj si-tuaciji na ratištu, uspješnije mogu realizirati' ciljevi oružane borbe određenog perioda rata ili rata u cijelosti .

Po svom sadržaju, unutrašnjoj strukturi i karakteristi-kama, vidovi strategijskih djelovanja složen su skup i kom-

biniranje istovremenih i uzastopnih napadnih, obrambenih,protudesantnih i drugih operacija i masovnih samostalnih bo-

jeva i borbi i drugih borbenih djelovanja, usklađenih s dru-gim oblicima borbe i općenarodnog otpora.

U općenarodnom obrambenom ratu ofenziva je osnovnii odlučujući vid strategijskih djelovanja. To znači da i stra-tegijska obrana ima izrazito ofenzivni karakter. Razlika iz-među ta dva vida strategijskih djelovanja više je po ciljunego po načinu izvođenja.

Samo se ofenzivom postiže uništenje, razbijanje i protjerivanj e oružanih snaga agresora s jugoslavenskog prostorai konačna pobjeda u općenarodnomu obrambenom ratu. Uuvjetima nepovoljnog odnosa snaga, defenzivom se stvarajuuvjeti za prelazak u ofenzivu.

Ofenziva (strategijski napad)

Ofenziva je način upotrebe oružanih snaga kao cjelinena ratištu i strategijskih grupacija na njegovu dijelu, gdjese pretežno napadnim borbenim djelovanjima uništavaju irazbijaju oružane snage agresora i protjeruju s jugoslaven-skog prostora. U ofenzivi se kombinira velik broj jednovjremenih i uzastopnih napadnih i obrambenih operacija i sa-mostalnih masovnih bojeva i borbi na fronti i privremeno za

2D12 0842

221

posjednutom teritoriju, povezanih jedinstvenim strategijskimciljem i jedinstvenom zamisli izvođenja. Napadne operacije, bojevi i borbe imaju odlučujuće značenje u postizanju vojnostrategijskih ciljeva oružane borbe Ako bi oružanom bor

za njegovo istjerivanje s našeg teritorija, razbijanje njegovihsnaga na pojedinim vojištima radi poboljšanja vojnostrate-gijskog položaja naših snaga na drugim vojištima, ili jedno

bij j gl ih g ij g ij l



nostrategijskih ciljeva oružane borbe. Ako bi oružanom borbom bilo zahvaćeno jedno vojište, odnosno dio jugoslaven-skog ratišta, ofenziva se može poklapati s napadnom opera-cijom strategijskog značenja.

Ofenziva se izvodi kad je oružanom borbom zahvaćen dioratišta i poslije relativno brzog slamanja ofenzive agresora;

poslije postepenog slamanja ofenzive agresora; kada je oru-žanom borbom zahvaćeno cijelo ratište ili njegov veći dio,i kada naše oružane snage ili njihov najveći dio primje-njuju partizanski oblik oružane borbe. Krajnji cilj ofenziveu svim uvjetima je uništavanje i razbijanje glavnih snaga ag-resora i njihovo protjerivanje s jugoslavenskog ratišta. Ne-posredan vojnostrategijski cilj može biti različit i može seostvariti u različitom vremenu trajanja, što će zavisiti od od-nosa snaga i vojnostrategijske situacije na jugoslavenskomratištu i šire.

Ako je oružanom borbom zahvaćen dio jugoslavenskogratišta, i poslije relativno brzog slamanja ofenzive snaga agre-sora, cilj ofenzive je razbi janje oružanih snaga agresora u

što kraćem vremenu i njihovo što brže protjerivanje s ju-goslavenskog teritorija. Ofenziva se izvodi angažiranjem stra-tegijskih grupacija i strategijsko operativnih i operativnih

jedinica i sastava Jugoslavenske narodne armije u napadnimoperacijama na fronti, uz istovremeno maksimalno angaži-ranje svih snaga Teritorijalne obrane u napadnim borbenimdjelovanjima na fronti i privremeno zaposjednutom terito-riju. U ofenzivu ise prelazi na cijelom prostoru zahvaćenomoružanom borbom, a sva borbena djelovanja su, načelno,ujedinjena u jednu operaciju strategijskog značenja.

Ako je oružanom borbom zahvaćeno cijelo jugoslaven-sko ratište, ili njegov veći dio, cilj ofenzive može biti da se,nakon uspješne strategijske obrane i postepenog slamanjaofenzivne moći agresora, razvlačenja njegovih snaga na ši-rokom prostoru i preuzimanja inicijative, razviju ofenzivnadjelovanja širokih razmjera na fronti i privremeno zaposjed-nutom teritoriju i da se u dužem vremenskom periodu is-crpljuju i uništavaju snage agresora. Time se stvaraju uvjeti

222

vrerneno razbijanje glavnih grupacija agresora na cijelom ra-tištu i protjerivanje s našeg teritorija.

U svim tim uvjetima izvode se usklađena napadna iobrambena borbena djelovanja svih razmjera. Težište može

bit i na fronti ili privr emeno zaposjednutom teritoriju. Stra-tegijski napad se pretežno izvodi u obliku napadnih opera-

cija, uz istovremeno masovno izvođenje napadnih i obrambe-nih borbi i bojeva na cijelom ratištu. U strategijskom na-padu veliko značenje imaju napadne i obrambene operacijei masovni samostalni bojevi i borbe na privremeno zaposjed-nutom teritoriju. Tim se borbenim djelovanjima sve snageagresora jednovremeno stavljaju pod udar naših snaga nacijeloj dubini njegova rasporeda. Zavisno od situacije, stra-tegijski napad se može izvoditi kao jedna jedinstvena ope-racija ili kao nekoliko međusobno usko povezanih napadnihoperacija strategijskog značenja i kao niz jednoviremenihi uzastopnih operacija operativnog i strategijskog značenjana najvažnijim pravcima i prostorima, uz masovne samo-stalne borbe i bojeve na ostalom dijelu ratišta.

Ako su snage agresora međusobno razdvojene po vojiš-tima, u strategijski napad se može prijeći jednovremeno iliu različito vrijeme; moguće je da se na glavnom vojištu pri-

jeđe u strategijski napad, a da se na ostalim vojištima izvode pretežno obrambena djelovanja. Borbena djelovanjana svim vojištima izvode se u duhu jedinstvene strategijskezamisli.

U partizanskom obliku oružane borbe, cilj ofenzive može bit i u tome da se, izvođenjem partizanskih i frontalnih borbenih djelovanja na cjel okupnom privremeno zaposjednutomteritoriju agresor postepeno i .sistematski iscrpljuje, uništa-

va i prisili da vodi pretežno obrambena borbena djelovanja

u dugotrajnom ratu bez izgleda na uspjeh. Na taj se načinpostepeno mijenja odnos snaga u našu korist, stvaraju seuvjeti za promjenu oblika oružane borbe i prelazak u općistrategijski napad radi razbijanja i protjerivanja agresora s

jugosl avenskog ratišta.

223



Snage ratne mornarice se u ofenzivi angažiraju u sadejstvu sa snagama kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i pro-tuzračne obrane i Teritorijalne obrane. One izvode pomork d t dj l j di bij j i išt j

janja, strategij sko grupiranje, karakteristike i način njezinaizvođenja.

Ako je oružanom borbom zahvaćeno samo jedno vojište



skodesantna djelovanja radi razbijanja i uništenja agresorana privremeno zaposjednutim otocima i dijelovima obale;podržavaju snage kopnene vojske u napadu na primorskimpravcima i u zahvatu unutrašnjih plovni h putova; osigura-

vaju manevar i opskrbu naših snaga morem i rijekama; izvode pomorske desante na bokove i u pozadinu agresora isprečavaju protunapade i protuudare agresora s mora. Upomorskoj obrani, snage ratne mornarice osiguravaju vlastitipomorski promet i narušavaju ili prekidaju pomorski pro-met agresora, prvenstveno onaj kojim se ojačavaju ili iz-

vlače njegove snage s kopnenog dijela ratišta.

Defenziva (strategijska obrana)

Defenziva je način upotrebe oružanih snaga kao cjelinena ratištu i strategijskih grupacija na njegovu dijelu, kojimse slama strategijski napad oružanih snaga agresora, pre-otima strategijska inicijativa i stvaraju uvjeti za prelazak

vlastitih snaga u ofenzivu. U defenzivi se kombinira velik broj jednovremenih i uzastopnih obrambenih, napadnih, protudesantnih i drugih operacija i samostalnih masovnih bojeva i borbi na fronti, privr emeno zaposjednutom teritori jui u vlastitoj pozadini. Sva ta djelovanja povezana su jedin-stvenim vojnostrategijskim ciljem i jedinstvenom zamisli iz-

vođenja. U njima preovlađuju obrambene operacije, bojevii borbe. Ukoliko je oružanom borbom zahvaćeno jedno voji-šte, odnosno dio jugoslavenskog ratišta, defenziva se možepoklapati s obrambenom operacijom strategijskog značenja.

Defenziva se izvodi pri iznenadnom otpočinjanju agresijeili bez iznenađenja; kada je oružanom borbom zahvaćeno je-dno ili više vojišta, ili cijelo jugoslavensko ratište; pri po-

voljnom, nepovoljnom ili izrazito nepovoljnom odnosu sna-ga; u početnom periodu i u daljnjem toku rata. Poseban utje-caj na organizaciju i izvođenje strategijske obrane ima upo-treba nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja od straneagresora. Ti uvjeti opredjeljuju ciljeve defenzive, vrijeme tra

226

ili manji dio ratišta i pri povoljnom početnom odnosu snaga,cilj defenzive je da se odsudnom i aktivnom obranom odsame granice i napadnim borbenim djelovanjima, uz najma-nje gubljenje prostora, u što kraćem vremenu slomi ofenziv-na moć oružanih snaga agresora i stvore uvjeti za brz prela-zak u ofenzivu radi razbijanja i istjerivanja snaga agresora

s jugoslavenskog teritorija. Ako je oružanom borbom jednovr emeno zahvaćen većidio jugoslavenskog ratišta ili cijelo ratište i pri nepovoljnompočetnom odnosu snaga, cilj defenzive je nanošenje agreso-ru što većih gubitaka u ljudstvu i tehnici, postepeno pre-uzimanje strategijske inicijative, postepeno slamanje stra-tegijskog napada i ofenzivne moći agresora, i stvaranje uv-

jeta za prelazak u ofenzivu. To se postiže umješnim anga-žiranjem oružanih snaga i aktivnim sudjelovanjem svih sna-ga općenarodne obrane i društvene samozaštite; umješnimkombiniranjem obrambenih i napadnih borbenih djelovanjasvih razmjera na fronti, privremeno zaposjednutom terito-riju i u vlast itoj pozadini ; elastičnom i aktivnom obranom po

pravcima, snažnim ofenzivnim djelovanjima na privreme-no zaposjednutom teritoriju i u bokove i pozadinu oružanihsnaga; vještim iskorišćenjem zemljišta, i masovnim zapreča

vanjem.Pri izrazito nepovoljnom odnosu snaga, i kada agresor

upotrebljava nuklearna, kemijska i biološka sredstva, cilj de-fenzive je da se, razvlačenjem i uništavanjem oružanih sna-ga agresora na velikom prostoru, postepeno preuzima strate-gijska inicijativa u dugotrajnom ratu u kojem agresor nemaizgleda da realizira svoje ciljeve. To se postiže izbjegava-njem frontalnih borbenih djelovanja strategijskih razmjerai masovnih vatrenih udara po većim grupacijama naših sna-ga i umješnim angažiranjem oružanih snaga i drugih snaga

općenarodne obrane i društvene samozaštite na čitavomu ju-goslavenskom prostoru, elastičnim obrambenim i masovnimnapadnim djelovanjima svih razmjera.

U svim uvjetima defenzivom se mora osigurati uspješnoizvršenje mobilizacije, strategijski razvoj oružanih snaga iorganiziran prelazak zemlje u ratno stanje te spriječiti naru

15* 227

šavanje i razbijanje naše organizacijske i materijalne, moral-no političke i psihološke sposobnosti za organizirano i uspje-šno vođenje općenarodnoga obrambenog rata. Oružanom bor-b d bl b b ć d

protudesantne i druge operacije i raznovrsni samostalni ma-sovni bojevi i borbe. Težište oružane borbe je, zavisno od

vojnostrategi jske situacije, na fronti ili na privremeno zapo-



bom i svim drugim oblicima borbe i općenarodnog otporamora se onemogućiti ostvarenje planova i strategijske zamisliagresora, spriječiti njegovi brzi prodori i ispresjecanje našegteritorija i nametnuti mu oblik oružane borbe koji u danoj

vojno političkoj i vojnostrategij skoj situaciji nama odgovara.Na taj način agresoru se onemogućava ostvarenje doktrine

»munjevitog rata«, a nameće mu se općenarodni obrambenirat na čitavom teritoriju i akvatoriju Jugoslavije.Trajanje defenzive zavisi kako od odnosa snaga, tako i

rezultata oružane borbe i vojno političke i vojnostrategijskesituacije. U povoljnoj situaciji cilj strategijske obrane je dase u što kraćem vremenu slomi ofenzivna moć agresora istvore uvjeti za brz prelazak naših oružanih snaga u ofenzivu.U nepovoljnoj situaciji će za postizanje cilja strategijske ob-rane biti potrebno dulje vrijeme zbog početne inicijative inadmoćnosti agresora, upotrebe nuklearnoga, kemijskog i bi-ološkog oružja i mogućnosti intenzivne podrške, ojačanja ipothranjivanja njegovih snaga. U takvoj vojnostrategijskojsituaciji bit će nužno postepeno, sistematski i u duljem vre-

menskom periodu lomiti napadnu moć agresora, mijenjatiodnos snaga, nametati naše oblike oružane borbe, preotimatistrategijsku inicijativu i stvarati uvjete za prelazak u strate-gijski napad.

U frontalnom obliku oružane borbe, posebno ako bi oru-žanom borbom bio zahvaćen dio našeg ratišta i ako bi dru-gi uvjeti to dopuštali, defenzivu karakteriziraju odsudnost itežnja da se u što kraćem vremenu, u prigraničnihTi zonama,slomi napadna moć agresora, unište eventualni operativnidesanti i tako stvore uvjeti za ofenzivu i razbijanje i istjeri-

vanje agresora s našeg teritorija. Težište oružane borbe je nafronti, ali se, prema razvoju situacije, maksimalno izvode pr-

venstveno ofenzivna borbena djelovanja na priv remeno za-

posjednutom teritoriju.U kombiniranom obliku oružane borbe, posebno ako biagresijom bilo zahvaćeno cijelo jugoslavensko ratište, ma-sovna borbena djelovanja u defenzivi se izvode jednovremeno na fronti, privremeno zaposjednutom teritoriju i u vlasti-toj pozadini. Primjenjuju se aktivne obrambene, napadne,

228

sjednutom teritoriju. Borbena djelovanja se karakteriziraju veli kom dinamičnošću i brzim promjenama situacije. Težište borbenih djelovanja je u zahvatu strategijskih i operativnihpravaca i prostora, protiv oklopnomehaniziranih, zračnode-santnih i pomorskodesantnih snaga, radi sprečavanja njiho-

vih prodara u dubinu teritorij a i zaposjedanja najznačajnijih

objekata i prostora.U kombiniranom obliku oružane borbe defenziva se ka-rakterizira odsudnom obranom važnih pravaca, objekata iprostora i primjenom pokretne obrane na pravcima i prosto-rima gdje je agresor izrazito nadmoćan. U okviru strategij-ske obrane izvode se napadna djelovanja taktičkih i opera-tivnih razmjera, radi razbijanja i uništenja zračnih i pomor-skih desanata, usporavanja nastupanja i razvlačenja snaga ag-resora duž strategijskih i operativnih pravaca. Na privremenozaposjednutom teritoriju izvode se napadne, a izuzetno i ob-rambene operacije te masovni samostalni bojevi i borbe radisistematskog uništavanja i razvlačenja snaga agresora i spre-čavanja njihova manevra na fronti i dovođenja rezervi iz

dubine.U partizanskom obliku oružane borbe defenziva je nepri-

hvatljiva. Na ofenzivu agresora odgovara se sopstvenom ofen-zivom koju čine masovna napadna borbena djelovanja svihrazmjera na cijelomu jugoslavenskom ratištu. Obrambenadjelovanja operativnih razmjera moguća su na pojedinim di-

jel ovima ratišta i za kraće vrij eme.Zavisno od uvjeta u kojima se defenziva izvodi, grupi-

ranje snaga i način izvođenja mogu biti različiti. U svim uvjet ima moraju se osigurati: vođenje uspješne aktivne obraneod same granice; nanošenje što većih gubitaka agresoru uljudstvu i tehnici; racionalno angažiranje vlastitih snaga; one-mogućavanje agresoru da razbija i uništava naše snage podijelovima; držanje što većeg dijela kompaktnog teritorija,uz istovremeno stvaranje, proširivanje i spajanje slobodnihteritorija na privremeno zaposjednutom teritoriju i neprekid-nost borbenih djelovanja na cijelom prostoru zahvaćenomoružanom borbom.

229

Potrebno je u svim uvjetima osigurati efikasna i nepre-kidna djelovanja po onim elementima strategijskog raspore-da agresora čijim se uništavanjem, razbijanjem, iscrpljiva-njem i ra lačenjem naj iše doprinosi ost arenj cilje a stra

joj bokove i pozadinu od pomorskodesantnih i drugih sna-ga agresora s mora.

Strategijska obrana se organizira jednovremeno na cije-



njem i razvlačenjem najviše doprinosi ostvarenju ciljeva stra-tegijske obrane. To su, prvenstveno, oklopnomehaniziranegrupacije koje djeluju na fronti u zahvatu strategijskih i ope-rativnih pravaca, operativne rezerve, zračni i pomorski de-santi. U strategijskoj obrani posebno značenje imaju uspje-šna protuzračna obrana vitalnih objekata teritorija i glavnihgrupacija oružanih snaga i borbena djelovanja ratne morna-rice na jadranskomu pomorskom vojištu.

U defenzivi, glavne snage Jugoslavenske narodne armijeangažiraju se na strategijskim i operativnim pravcima nafronti, u borbi protiv strategijskih i operativnih zračnih i ope-rativnih pomorskih desanata i u protuzračnoj obrani. Sna-ge Teritorijalne obrane se prvenstveno angažiraju u ofenziv-nim djelovanjima na privremeno zaposjednutom teritoriju,obrani taktičkih pravaca na fronti, obrani naseljenih mjestai borbi u njima, borbi sa zračnim i pomorskim desantima,

borbenoj kontrol i teritor ija i akvatorija i osiguranju vlastitepozadine.

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana angažiraju se,prvenstveno, u borbi protiv većih zračnih i pomorskih desa-nata i u protuzračnoj obrani najvažnijih objekata na terito-riju i operativnih jedinica i grupacija oružanih snaga. Kadauvjeti i odnos snaga dopuštaju, dio snaga može se angažiratii za podršku jedinicama kopnene vojske, ratne mornarice iTeritorijalne obrane u djelovanjima po operativnim rezerva-ma agresora i u podršci jedinica koje izvode napadne ope-racije.

Ratna mornarica i obalska obrana angažiraju se, prven-stveno, u protudesantnoj obrani obale i otoka i u pomorskojobrani s težištem na protubrodskim, minskozaprečnim i protudesantnim djelovanjima. To se ostvaruje, prvenstveno, ofen-zivnim djelovanjima na otvorenom moru i aktivnim obram-

benim djelovanjima u terit orij alnom moru i unutrašnjimmorskim vodama, na obali i otocima. Ratna mornarica podr-žava kopnenu vojsku u djelovanjima na primorskim pravci-ma i u zahvatu unutrašnjih plovnih putova, osiguravajućinjezin manevar i pothranjivanje morem i rijekama i štiteći

230

loj dubini ratišta, s težištem duž strategijskih i operativnihpravaca i na prostorima strategijskog i operativnog znače-nja. Grupiranjem snaga i borbenim rasporedom jedinica nesmije se ostaviti prazan operativni prostor i mora se onemo-gućiti stvaranje breša za brze prodore agresora u dubinu na-šeg ratišta. Borbeni rasporedi jedinica moraju biti rastresiti,

kako ne bi bili unosni ciljevi avijaciji i artiljerijsko raketnimi nuklearnim, kemijskim i biološkim snagama agresora. Ako je oružanom borbom zahvaćeno cijelo naše ratište

ili njegov veći dio i ako agresor ima izrazitu nadmoćnost uavijaciji, oklopnomehaniziranim, desantnim i artiljerijsko

raketnim jedinicama, ili upotrebljava nuklearna i kemijskaoružja, ne prihvaćaju se odsudna frontalna borbena djelova-nja čiji bi ishod imao negativne strategijske posljedice nadaljnji tok oružane borbe. To se postiže umješnim iskorišćenjem zemljišta, izvođenjem aktivne i elastične obrane i in-tenzivnim ofenzivnim djelovanjima, posebno na privremenozaposjednutom teritoriju.

Izbjegavanje odlučujućih frontalnih borbenih djelovanjaširih razmjera pri izrazito nepovoljnom odnosu snaga ne zna-či napuštanje bilo kojeg dijela teritorija bez uporne obra-ne. Uporna i aktivna obrana izvodi se od samog početka ag-resije, a prostor se brani od same granice vještim iskorišćenjem prirodnih osobina zemljišta, naseljenih mjesta, vodenihi drugih prirodnih prepreka i masovnim zaprečavanjem.

Na manevarskom i prohodnom zemljištu, osloncem nanaseljena mjesta, prir odne prepreke i utvrđene položaje irajone i primjenom zaprečavanja, moguće je voditi upornu iuspješnu aktivnu obranu kojom se agresoru nanose velikigubici, sprečavaju brzi prodori njegovih oklopnomehanizirahih snaga, razvlače snage i uništavaju po dijelovima. Težište

obrane je na masovnoj, aktivnoj i duboko ešeloniranoj pro-tuoklopnoj i protudesantnoj borbi i na protuzračnoj obrani.Na topografski se jačim i fortifikacijski uređenim zem-

ljišnim prostorima, kanaliziranom i brdsko planinskom ze-mljištu, primjenom masovnog zaprečavanja, vodi upornaobrana i krajnje odsudna obrana pojedinih objekata, prava

231

ca i prostora, kombinirana s protuudarima i protunapadimašto većih snaga.

U defenzivi, borba za gradove i druga naseljena mjesta teborba u njima imaju izuzetno značenje. Njihov im uključiva-

samostalne napadne borbe i bojevi, a kasnije i napadne ope-racije usklađene s operacijama na fronti. Težište borbenihdjelovanja je na komunikacijama, sistemu opskrbe, zrako-plovnim i pomorskim bazama i operativnim rezervama agre-



borba u njima imaju izuzetno značenje. Njihov im uključivanjem u sistem obrane povećavaju se njezina žilavost i stabil-nost. Gradove i druga naseljena mjesta treba umješno iskorišćavati za obranu u svim situacijama, posebno kada su u nji-hovoj blizini aerodromi i prostori pogodni za upotrebu većihdesanata, kada se nalaze na težištu obrane, kada su sastavnidijelovi mostobrana na rijekama i morskoj obali, kada ih ag-resor ne može zaobići i kada se njihovom uspješnom dugo-trajnom obranom postižu veći moralnopolitačkđ rezultati uzemlji i inozemstvu. Gradovi i druga naseljena mjesta pripre-maju se za upornu i dugotrajnu obranu i borbu u njimakako na fronti tako i na privremeno zaposjednutom teritori-

ju i vlastitoj pozadini. Oni su, istovremeno, snažan oslonacza poduzimanje i izvođenje aktivnih djelovanja.

Bitno je obilježje strategijske obrane ofenzivnost kojase postiže protunapadima i protuudarima, manevrom snaga,napadnim borbenim djelovanjima u bokove i pozadinu snagaagresora po cijeloj dubini njegova rasporeda. Vještom upo-trebom snaga osposobljenih za aktivna, elastična i pokretna

djelovanja, upornom obranom uređenih oslonaca u kojimasu ljudstvo i tehnika zaštićeni, masovnim rušenjem i zapre-čavanjem duž pravaca znatno se usporava tempo nastupanjasnaga agresora i nanose im se veliki gubici.

Ofenzivnost strategijske obrane dolazi do punog izraža- ja u djelovanjima na privremeno zaposjednutom teritorijui u borbi protiv zračnih i pomorskih desanata. Snage na pri-

vremeno zaposjednutom teritori ju izvode ofenzivna djelova-nja, počevši od diverzija, zasjeda i prepada do napadnih ope-racija. Borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbe iopćenarodnog otpora u kojima masovno sudjeluje i stanov-ništvo, agresor se prisiljava na pasivnu obranu osnovnih ko-munikacijskih pravaca i vitalnih objekata, čime se znatnoslabe njegove ofenzivne mogućnosti na fronti.

Snage na privremeno zaposjednutom teritoriju umnoža- vaju i razvijaju svoja napadna djelovanja u razmjeru s po-micanjem fronte u dubinu naše teritorije. U početku su

232

p p p gsora koje se kreću ka fronti. Kada to situacija nalaže, podu-zimaju se i obrambene operacije.

Borba s većim zračnim i pomorskim desantima sastavni je dio strategijske obrane. Organizira se na mogućim desan-tnim prostorima operativnog i strategijskog značenja na cije-loj dubini ratišta. Glavni nosilac borbe protiv strategijskih ioperativnih desanata jesu snage Jugoslavenske narodne ar-mije. U protudesantnoj borbi maksimalno se angažiraju sna-ge Teritorijalne obrane, te druge snage općenarodne obranei društvene samozaštite.

Usklađenim aktivnim obrambenim i napadnim operacija-ma na fronti, borbenim pretežno napadnim djelovanjima naprivremeno zaposjednutom teritoriju i borbom protiv većihzračnih i pomorskih desanata, agresoru se nanose masovnigubici u ljudstvu i ratnoj tehnici, njegove snage se razvlačena širokom prostoru, usporava se tempo njihova nastupanjai lomi njihova ofenzivna moć. Na taj se način snage agre-sora prisiljavaju na strategijsku obranu, a naše snage pre-

uzimaju inici jativu i stvaraju uvjete za prelazak u strategij-ski napad.

Vidovi borbenih djelovanja

Napad i obrana osnovni su vidovi borbenih djelovanja.Međusobno se razlikuju po cilju, načinu izvođenja i odnosuprema prostoru. Po cilju, prostoru i vremenu, napad i obranasu skup međusobno usklađenih napadnih i obrambenih borbenih djelovanja, u kojima su jedna ili druga prevladavajućai odlučujuća.

Krajnji i neposredni ciljevi oružane borbe u općenarod-

nomu obrambenom ratu ostvaruju se istovremenim i uskla-đenim napadnim i obrambenim borbenim djelovanjima, čijise međusobni odnos i značenje mijenjaju u skladu s promje-nama vojnostrategijske situacije na ratištu, odnosno opera-tivne i borbene situacije na vojištima i njihovim dijelovima.

2D12 0848

233

Cilj i razmjere borbenih djelovanja, zadaci jedinica, izbor objekata, rajona i prostora djelovanja i pravca glavnogudara, odnosno težišta, način izvođenja i trajanje djelova-nja najčešće su istovremeno uvjetovani vojnim političkim i

Vidovi borbenih djelovanja, zavisno od cilja i veličinesnaga koje ih izvode, mogu biti taktičkog ili operativnog zna-čenja. U odgovarajućim situacijama, rezultat borbenog dje-l j ž i ti t t ij k č j



nja najčešće su istovremeno uvjetovani vojnim, političkim iekonomskim potrebama i mogućnostima na određenom pro-storu.

Jedinicama se — zavisno od njihove veličine, cilja, zada-taka, borbene situacije i prostornih i vremenskih uvjeta —određuju objekti, rajoni, zone, pravci ili prostori za napad,

odnosno obranu. Oni se, načelno, razgraničavaju radi uspješ-nog sadejstva i izbjegavanja sudara vlastitih snaga. Pri odre-đivanju granica mora se voditi računa da se snage ne razvla-če na širokom prostoru, da se uvijek izrazi težište, da se nestvaraju ciljevi unosni za djelovanja nuklearnih, kemijskih i

bioloških oružja i da se osigura dubina borbenog rasporeda.

Borbena djelovanja jedinica oružanih snaga i drugi ob-lici borbe i općenarodnog otpora neprekidno se usklađuju.To je preduvjet i garancija za postizanje jedinstvenog ciljana određenom prostoru i za uspješno vođenje oružane borbeu »cijelosti . U pripremanju i izvođenju borbenih djelovanja,zajedno s komandama i štabovima jedinica oružanih snaga,sudjeluju i rukovodstva društvenih struktura čije se snageangažiraju na zadacima osiguranja borbenih djelovanja ilineposredno sudjeluju u izvršavanju određenih borbenih za-dataka.

Borbena djelovanja se planiraju s ciljem da se svrsishod-no upotrijebe raspoložive snage i sredstva i postignu maksi-malni rezultati uz što manje vlastite gubitke. U toku izvođe-nja borbenih djelovanja planove treba dopunjavati i mije-njati u skladu s promjenama situacije. O svim promjenamau planovima izvještava se pretpostavljeni starješina i oba-

vještavaju zainteresirane komande i štabovi, organi i organi-zacije.

Sadejstvom i suradnjom ostvaruju se neprekidna među-

sobna usklađenost djelovanja svih jedinica koje sudjeluju uizvršavanju jednog zadatka i neprekidna usklađenost borbe-nih djelovanja svih jedinica oružanih snaga i svih drugih ob-lika borbe i općenarodnog otpora — po cilju, mjestu i vre-menu.

234

lovanja može imati strategijsko značenje.

Napad

Napad je glavni i odlučujući vid borbenih djelovanja u

svim oblicima oružane borbe. Snage u napadu, kombinirajući vatru, pokret i udar, uz sudjelovanje svih subjekata općena-rodne obrane i društvene samozaštite, razbijaju, uništavajui zarobljavaju živu silu neprijatelja, zapljenjuju ratnu tehni-ku i druga materijalna sredstva, oslobađaju objekte i pro-store koje je neprijatelj privremeno zaposjeo i uništavajuorgane i organizacije koje je on, eventualno, uspostavio.

Zavisno od odnosa snaga i borbenih uvjeta, cilj napadamože biti i dovođenje neprijatelja u nepovoljan položaj, pri- vlačenje i vezivanje njegovih snaga za određeni objekat iprostor, uništenje pojedinih objekata i postrojenja, prikup-ljanje podataka o jačini, sastavu i rasporedu njegovih snaga,obmanjivanje neprijatelja o našim namjerama, uznemirava

nje i psihofizičko iscrpljivanje, oslobađanje zatvorenika ispašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara.Napadom se preotima ili zadržava inicijativa, otežava ili

onemogućava sloboda djelovanja i manevar neprijatelja, uno-si dezorgainizacija i pometnja u njegov raspored, slabe mo-ral i borbena sposobnost njegovih jedinica.

U okviru napada često se izvode i obrambena borbenadjelovanja, čiji je cilj stvaranje i održavanje povoljnih uvje-ta za pripremanje i izvođenje napada. To se postiže veziva-njem snaga neprijatelja, blokiranjem njegovih snaga do pri-stizanja vlastitih snaga koje poduzimaju napad, držanjem važnih objekata, rajona i prostora radi sprečavanja pokret anjegovih rezervi ka težištu borbe ili izvlačenja snaga i orga-nizacije obrane u dubini.

U napad se prelazi kada je odnos snaga na određenomprostoru povoljan. Napad se može poduzeti i kada je broj-čani odnos snaga u korist neprijatelja, ako su njegove snageu nepovoljnom borbenom položaju, ako postoje mogućnosti

235

iznenađenja, ako neprijatelj iz bilo kojih razloga ne možeuspješno upotrijebiti svoju ratnu tehniku, ako su njegove

jedinice iscrpljene ili demoralizirane i ako napad ima ogra-ničen cilj. U svim slučajevima treba osigurati što veću nad-

i borbenim mogućnostima; jednovremena djelovanja po sna-gama neprijatelja na cijeloj dubini zadatka; povoljan odnossnaga na pravcu glavnog udara i mogućnost njegove brzepromjene; manevar snagama, sredstvima i vatrom; efikasno



moćnost na pravcu glavnog udara, a posebno kada se izvrša- vaju borbeni zadaci koji odlučujuće utječu na postizanje ciljanapada.

Napad se poduzima po naređenju pretpostavljenog sta-rješine i samoinicijativno, te na prijedlog komande ili štabasusjedne jedinice uz odobrenje pretpostavljenog starješine. Ako se susjedne j edinice ili drugi subjekti općenarodne obra-ne i društvene samozaštite nalaze u teškoj situaciji, a s pret-postavljenom komandom ne postoji veza, napad se poduzimasamoinicijativno ili na prijedlog komande odnosno štaba su-sjedne jedinice ili društvenog organa. O tome se što prije iz-

vještava pretpostavljena komanda ili štab, a obavještavajusve zainteresirane komande i štabovi, društveni organi i ru-kovodstva.

Snagama u napadu se postavlja opći zadatak, koji se,zavisno od situacije, dubine i karakteristika prostora na ko-

jem se izvodi, može dijeliti na bliži, sljedeći i naredne za-datke. U odgovarajućim situacijama jedinica može dobiti

dnevni zadatak ili zadatke za dulji vremenski period. Jedi-nice na privremeno zaposjednutom teritoriju mogu dobitisamo zadatke koje treba izvršiti u određenomu vremenskomperiodu i na određenom prostoru.

Zavisno od cilja i razmjera napada, veličine, sastava i borbenog položaja neprijateljevi h i vlastit ih snaga i karak-teristika objekata i prostora gdje će se izvoditi napad, snagepredviđene za napad dijele se na snage za djelovanja s fronte,na bokove i krila agresora, iz neprijateljeve pozadine, unutarrasporeda neprijatelja, u pozadini neprijatelja, u vlastitojpozadini, zatim na snage za osiguranje i kontrolu teritorijai snage za specijalne zadatke.

Grupiranjem snaga za napad formira se borbeni (taktič-

ki, operativni i strategijsko operativni) raspored, koji trebada omogući: ostvarenje ideje manevra; izvršenje zadatka uplaniranom vremenu i uz što manje vlastite gubitke; otpor-nost na nuklearne i kemijske udare; racionalnu upotrebusnaga i sredstava u skladu s njihovom osnovnom namjenom

236

promjene; manevar snagama, sredstvima i vatrom; efikasnoi elastično komandiranje; neprekidno i tijesno sadejstvo dje-lovanja svih dijelova borbenog rasporeda i suradnju sa svimdrugim subjektima općenarodne obrane i društvene samoza-štite, i sigurnu zaštitu krila, bokova i pozadine vlastitihsnaga.

Zavisno od zadatka, odnosa snaga, organizacije i fortifikacijskog uređenja obrane i jačine i rasporeda rezervineprijatelja, borbeni raspored snaga u napadu sastoji se od jednog ešelona s rezer vom ili od dva do tri ešelona i drugihelemenata koje formiraju jedinice tehničkih rodova kopnene

vojske i jedini ce pozadinskih službi. U napadu većih razmje-ra, elementi borbenog rasporeda snaga u napadu su i odgo-

varajuće jedini ce ratnog zrakoplovstva i protuzračne obranei ratne mornarice i obalske obrane.

Broj i raspored elemenata borbenog rasporeda snaga unapadu moraju omogućiti brz i uspješan manevar i pregru-piranje snaga, kako bi se pravovremeno reagiralo na promje-ne borbene situacije, izvršila koncentracija i dekoncentracija

snaga u skladu s uvjetima i potrebama i izbjeglo stvaranjeunosnih ciljeva za djelovanje nuklearnih i kemijskih oružjaneprijatelja.

Uvijek treba nastojati da se u napadu postigne iznena-đenje po vremenu, mjestu i načinu djelovanja. U napadu semoraju ispoljiti silina udara, samoinicijativa, odlučnost ismjelost, jer su to, uz iznenađenje, bitne pretpostavke za nje-gov uspjeh.

U napad se može prijeći iz pokreta ili neposrednog borbenog dodira s neprijateljem, s vatre nom pri premom ili bez nje, a izvodi se uz avio podršku ili bez nje.

Napad na kopnu

Napad na kopnu izvodi se: na fronti, na privremeno za-posjednutom teritoriju, na grad i naseljeno mjesto i nazračne i pomorske desante.

237

Napad na fronti najčešće otpočinje vatrenom pripremoms težištem na pravcu glavnog udara. Njome se neutralizira-

ju ili uništavaju neprijateljeva živa sila, borbena sredstva iobjekti, slabi njegova obrambena moć i dezorganizira sistem

Napad na fronti i borbena djelovanja na privremeno za-posjednutom teritoriju uvijek se usklađuju po cilju, p r o s .toru i vremenu. Zavisno od situacije glavne snage u nap a a u

mogu biti jedinice koje djeluju na fronti ili jedinice k 0 j e



j , j g g vatre i komandiranja.

Jedinice oružanih snaga koje se nalaze u pozadini raspo-reda neprijatelja, zajedno s drugim subjektima općenarodneobrane i društvene samozaštite, sudjeluju u vatrenoj pripre-mi, djelujući po objektima izvan dometa naših snaga kojenapadaju s fronte.

Vatrena priprema mora biti precizno planirana i izvo-đena i usklađena s djelovanjima snaga unutar neprijatelje vog rasporeda i iza njega, kako bi se izbjegli udari po vlasti-tim snagama i stanovništvu.

Glavni udar se nanosi na pravcu koji pruža najpovolj-nije uvjete za izvršenje zadatka i postizanje cilja napada,uz što manje vlastite gubitke. Glavni udar se nanosi direktnona težište obrane neprijatelja: kada je to uvjetovano idejommanevra pretpostavljenog; kada je osigurana jaka vatrenapriprema i podrška; kada obrana neprijatelja nije pravovre-meno organizirana; kada glavne snage nepritelja ne moguefikasno primijeniti vatru i manevar ili su preduhitrene u

razvoju, i kada je moguće postići visok stupanj iznenađenja. Ako se na pomoćnom pravcu ostvare uspjesi koji omo-gućavaju brže i uspješnije izvršenje zadatka, glavni udar seprenosi na taj pravac — uvođenjem drugih ešelona, rezervii snaga koje su bile u napadu ili obrani na drugim pravcima.Pri uvođenju u borbu drugih ešelona i rezervi treba voditiračuna da se ne stvaraju ciljevi unosni za djelovanja nukle-arnih i kemijskih oružja neprijatelja.

Načelno se izbjegava frontalni proboj dobro organiziranei fortifikacijski uređene obrane, te frontalna borbena dje-lovanja s nadmoćnijim snagama neprijatelja, posebno na pro-storu i u vrijeme kada njegova nadmoćnija ratna tehnikamože doći do punog izražaja. Redovito treba obavljati obi-laske, obuhvate i udare iz pozadine i unutar rasporeda ne-prijatelja, iskorišćavajući pri tom slabije branjene dijelovefronte i neposjednute prostore između komunikacijskih pra-

vaca. Te oblike manevra treba primjenjivati naročito ako ne-prijatelj upotrebljava nuklearna, kemijska i biološka oružja.

238

g j j j j j 0 j e

djeluju prema fronti iz dubine borbenog rasporeda neprijatelja.

Borbenim rasporedom snaga i pravovremenim manev-rom, sadejstvom i suradnjom treba stvoriti uvjete za istovre-mena uspješna djelovanja po što većem broju elemenata bor-

benog rasporeda neprijatelja na cijeloj dubini zadatka. Timese onemogućavaju ili otežavaju manevar i sadejstvo eleme-nata borbenog rasporeda neprijatelja, izvlačenje njegovih sna-ga s fronte i konsolidiranje njegove obrane po dubini. Nu 2 n o

je pravovremeno otkrit i slaba mjesta u sistemu obrane ne-prijatelja i brzo, smjelo i odlučno prodirati u dubinu n j e .gova rasporeda, izbjegavajući borbe koje teži da nametnena manje važnim pravcima, rajonima i prostorima. Obranase prihvaća dijelom snaga privremeno radi odbijanja p r o .tunapada i protuudara onih snaga neprijatelja čija bi uspje-šna djelovanja znatno otežala ili onemogućila postizanje ciljanapada.

Snage na privremeno zaposjednutom teritoriju treba što

prije da zauzmu one objekte, pravce i prostore čijim se drža-njem bitno narušava sistem obrane neprijatelja, otežava ilionemogućava manevar njegovih snaga i one dovode u nepovoljan borbeni položaj, onemogućava ili otežava upotrebanjegovih rezervi i izvlačenje, dovode u okruženje snage ne-prijatelja i ubrzava tempo napada vlastitih snaga koje dj e .luju na fronti.

Ako je u toku napada neprijatelj razbijen i prisiljen napovlačenje, odmah se poduzima energično gonjenje. Pri g Q_njenju mora se neprekidno održavati čvrsto sadejstvo je a j .nica koje djeluju na fronti i jedinica na privremeno zapo-sjednutom teritoriju. Vrlo često uspjeh u gonjenju zavisi,prvenstveno, od pravilnog i pravovremenog angažiranja snaga'

koje djeluju na privremeno zaposjednutom teritoriju.Napad na privremeno zaposjednutom teritoriju je u

svim situacijama prevladavajući i odlučujući vid borbenihdjelovanja. Stoga se i obrambeni ciljevi, kao što je obranaslobodnih teritorija, često ostvaruju napadnim djelovanji ma

239

Napadi se izvode u obliku borbi, bojeva i operacija, te sa-mostalnih vatrenih udara. Posebno značenje imaju masovnisamostalni bojevi i borbe, zasjede, diverzije, prepadi i upadiu gradove i druga naseljena mjesta koje je neprijatelj pri-

Da bi se spriječilo pristizanje pomoći napadnutim sna-gama neprijatelja, moraju se odvojiti dovoljno jake snageza uspješna obrambena djelovanja i demonstrativne nap ac j e

N d i j d t t it ij i di



u gradove i druga naseljena mjesta koje je neprijatelj pri vremeno zaposjeo.

Napad na privremeno zaposjednutom teritoriju, osim uni-štavanja i zarobljavanja žive sile i zapljene ratne tehnike imaterijalnih dobara neprijatelja, može imati i druge ciljeve:oslobađanje teritorija; proširivanje, spajanje i obrana slo-

bodnih teritorija; povezivanje slobodnog teritori ja na privre-meno zaposjednutom teritoriju s dijelovima teritorija u vla-stitoj pozadini; paraliziranje prometa na komunikacijama isistema rukovođenja i komandiranja neprijatelja; iscrpljiva-nje, uznemiravanje i obmanjivanje neprijatelja i zaštita sta-novništva i materijalnih dobara; oslobađanje logoraša i za-tvorenika.

Objekti napada na privremeno zaposjednutom teritorijuprvenstveno su: snage neprijatelja i objekti na komunikacijama, u naseljenim mjestima i gradovima; nuklearna, kemij-ska i biološka oružja; artiljerijsko raketne jedinice; organii objekti komandiranja i veze; organi i institucije neprijate-ljeve vlasti; vojni i privredni objekti i postrojenja — aero-dromi, luke, skladišta oružja, municije, goriva i drugih ma-terijalnih dobara; objekti i sredstva javnog informiranja.

Napadnim djelovanjima na privremeno zaposjednutomteritoriju neprijatelju se neprekidno nanose što veći gubiciu ljudstvu i ratnoj tehnici, otežava manevar, nameće pasivnaobrana, smanjuje prostor koji je privremeno zaposjeo, para-lizira komandiranje, sistem veza i promet na komunikacija-ma, otežava pokret, opskrba i odmor, i prisiljava se da odva-

ja veliki dio snaga za osiguranje kretanja i razmještaja jedi-nica.

Uspješan napad na privremeno zaposjednutom teritorijuzahtijeva: tajnost priprema, postizanje iznenađenja, smion isilovit udar, načelno kratko trajanje,* djelovanje u svim zem-ljišnim i vremenskim uvjetima, masovno sudjelovanje svihsubjekata općenarodne obrane i društvene samozaštite i je-dinstvo borbenih aktivnosti i drugih oblika borbe i općena-rodnog otpora.

240

Napad na privremeno zaposjednutom teritoriju izvodi seu sadejstvu sa snagama koje djeluju na fronti ili samo-stalno. Zavisno od borbene situacije i težišta borbenih dje-lovanja na određenom prostoru, napadna borbena djelova-nja na privremeno zaposjednutom teritoriju mogu imatipomoćnu ili glavnu ulogu u odnosu na borbena djelovanja

na fronti. U oba slučaja borbena djelovanja na fronti i naprivremeno zaposjednutom terit oriju neprekidno se Us _kladu ju.

Ako napadna borbena djelovanja na privremeno zapo-sjednutom teritoriju, u odnosu na borbena djelovanja nafronti, imaju pomoćnu ulogu, objekti napada su najčešće*neprijateljeve snage i objekti na komunikacijama i rezerve" vatreni položaji nuklearnih, kemijskih i bioloških oružja iartiljerijsko raketnih jedinica; važne operativne i taktičketopografske cjeline čijim se zauzimanjem i držanjem onemo-gućava ili otežava manevar neprijatelja; si stem komandira-nja; aerodromi i luke; garnizoni u gradovima i drugim n a _seljenim mjestima, i skladišta naoružanja, municije i goriva.

Takvim napadima se znatno olakšavaju borbena djelovanjasnagama na fronti i omogućava ostvarivanje njihovih ci l j e v a

Ako napadna borbena djelovanja na privr emeno 2 a p o .sjednutom teritoriju imaju glavnu ulogu u usporedbi s bo r _

benim djelovanjima na fronti, objekt i napada su, prvenstve-no, glavne snage neprijatelja na najvažnijim rajonima, pj. av_cima i prostorima. U odgovarajućim taktičkim i operativnimsituacijama, napadi sa slobodnih teritorija na snage neprjj a_telja koje djeluju na fronti mogu imati odlučujuću ulogu uizvršenju zadatka i postizanju cilja napada ili obrane širi n

razmjera.Napadi na privremeno zaposjednutom teritoriju mogu

se izvoditi i bez neposredne taktičke i operativne usklađe-nosti s borbenim djelovanjima na fronti. To su masovni Sa _mostalni bojevi i borbe i operacije na većoj dubini nepnj a .teljevog rasporeda. Ukupni rezultati tih napada posrednoutječu na tok i ishod borbenih djelovanja na fronti.

16 241

Napadna djelovanja su odlučujuća i u slamanju napad-nih, operacija neprijatelja na slobodne teritorije. Njihov jecilj obrana postojećih ili stvaranje novih slobodnih terito-rija. U oba slučaja napadi se izvode usklađeno na unutraš-

Napad je osnovni vid borbenih djelovanja protiv diver-zantskih i drugih grupa neprijatelja ubačenih na slobodneteritorije. Te se snage moraju, angažiranjem svih subjekata



rija. U oba slučaja napadi se izvode usklađeno na unutrašnjim i vanjskim pravcima, uz masovnu primjenu mjera ipostupaka taktičkog i operativnog maskiranja radi obmanji-

vanja neprijatelja.Napadna operacija neprijatelja na slobodne teritorije

slama se napadnim djelovanjima u obliku masovnih samo-

stalnih bojeva i borbi i operacija na što većem prostoru.Napadi se izvode na snage neprijatelja koje izvode napadnuoperaciju i na ostale njegove snage na privremeno zaposjed-nutom teritoriju. Napadima na komunikacije, objekte i sred-stva komandiranja, aerodrome, luke i skladišta naoružanja,municije i goriva, borbom i otporom u gradovima i drugimnaseljenim mjestima sputava se neprijatelju inicijativa, ote-žava manevar i racionalna upotreba snaga, naročito avijacije,helikoptera, desantnih i artiljerijsko raketnih jedinica. Zaslamanje napadnih operacija neprijatelja na slobodne teri-torije nužni su organizirana i uspješna borba protiv njego-

vih zračnih desanata i protunuklearno kemijsko biološko osi-guranje vlastitih jedinica.

Privremeni gubitak jednog teritorija mora se nadokna-diti oslobađanjem drugog koji će pružati povoljne uvjete zanastavljanje i proširivanje borbenih djelovanja i drugih obli-ka borbe i općenarodnog otpora. Na teritoriju koji je nepri-

jatelj privremeno zaposjeo ostaju dijelovi oružanih snagakoji nastavljaju borbena djelovanja, oslanjajući se na opće-narodnu borbu i otpor u skladu sa situacijom na tom terito-riju i susjednim teritorijima.

Na privremeno zaposjednutom teritoriju jedinice će če-sto prelaziti u napad u susretu s neprijateljem. U tim uvje-tima jedinice treba brzo razviti, zauzeti objekte taktičkog ioperativnog značenja i prijeći u napad prije nego što seneprijatelj razvije za borbu. Uvijek treba nastojati da se na-padima sa kružne ili polukružne osnovice pocijepa neprijateljev raspored na dijelove, nabaci na zemljište na kojem nje-gova eventualna prednost u borbenoj i drugoj tehnici nemože doći do punog izražaja i da se za što kraće vrijemerazbije ili uništi.

242

općenarodne obrane i društvene samozaštite, otkriti i uni-štiti prije nego što otpočnu njihova borbena djelovanja idruge aktivnosti na slobodnim teritorijama.

Napad na grad ili naseljeno mjesto izvodi se samostalnoili u okviru napada i obrane većih razmjera na fronti i priv-remeno zaposjednutom teritoriju.

Zavisno od značenja i uloge grada ili naseljenog mjestau sistemu neprijateljeve obrane i cilja koji se želi postići, unapadu se mogu angažirati glavne ili pomoćne snage. Kadgod je to moguće, grad ili naseljeno mjesto se najprije okru-ži i zauzme njegova šira okolica, a zatim se poduzima koncen-tričan napad sa kružne osnovice.

U napadu na grad ili naseljeno mjesto uvijek se uskla-đuju djelovanja jedinica koje napadaju izvana i djelovanjasnaga borbe i općenarodnog otpora iznutra. Kada je potrebnoi moguće, snage koje djeluju u gradu ili naseljenom mjestuojačavaju se ubacivanjem jedinica izvana. Težište djelovanjamože biti na snagama koje djeluju u gradu ili naseljenommjestu ili na snagama koje napadaju izvana.

Jedinice oružanih snaga i druge snage općenarodne ob-rane i društvene samozaštite koje djeluju u gradu ili nase-ljenom mjestu prvenstveno zauzimaju radio televizijska stu-dija, električne i vodovodne objekte, poštu, željeznička, lučkai proizvodna postrojenja, vojna skladišta, mostove i raskršća.Osim toga, paraliziraju neprijateljevo komandiranje i sistem

veza i napadaju vatrene položaje njegovih artilj erijskih iraketnih jedinica.

Komandiranje svim snagama koje sudjeluju u napaduna grad ili naseljeno mjesto objedinjava se. Sadejstvo jedi-nica se mora precizno organizirati i neprekidno održavati,

kako ne bi došlo do međusobnih borbi i gubitaka od vlastite vatre. Od posebnog je značenja tijesna i stalna suradnja ko-mandi i štabova jedinica oružanih snaga s rukovodstvimadrugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštitekoja rukovode borbom i općenarodnim otporom u gradu ilinaseljenom mjestu.

16*243

Pri napadu na grad ili naseljeno mjesto na fronti, jedini-ce sa privremeno zaposjednutog teritorija mogu biti upo-trijebljene za napad u pravcu grada ili za napad na komuni-kacije i neprijateljeve rezerve u dubini radi sprečavanja nji-

ge izvode prepade i demonstrat;zone neprijatelja ili vode obr na Pade na druge garniJstovremeno se u svim oko!nin? m b e n a b o r b e n a d J. elovan Ja.

d i i d i lj i "' p r i v r e m e n 0 j d ti



kacije i neprijateljeve rezerve u dubini, radi sprečavanja nji-hova manevra. One mogu biti upotrijebljene i za obranu da

bi se onemogućilo pristizanje neprij atelj evi]! rezervi iz dubine ili izvlačenje njegovih snaga sa fronte.

Napad na primorske gradove i na gradove na rijekamaizvodi se s kopna, mora i rijeka. Snage ratne mornarice iz-

vode pomorskodesantna djelovanja na krila neprijatel jeveobrane ili neposredno na luke, a pomorskodiverzantska dje-lovanja na ratne i transportne brodove i objekte na moru ipod morem. Usporedno s tim pružaju vatrenu podršku i osi-guravaju manevar morem i rijekama snagama koje djelujus kopna.

Gradovi i naseljena mjesta na privremeno zaposjednu-tom teritoriju bit će, zbog vojnih, političkih i ekonomskihrazloga, često objekti napada naših snaga. Ukoliko angažira-nje naših snaga za oslobađanje utvrđenog grada sputavanjihov manevar i iziskuje velike gubitke, onda se dijelom sna-ga blokira grad, a ostale snage se angažiraju za proširenjeslobodnog teritorija i izoliranje snaga neprijtelja u okruže-

nom gradu. Izvana se poduzimaju demonstrativni napadi inapadi s ograničenim ciljem, a u gradu masovne diverzije, borbe i općenarodni otpor. Kada se stvore povoljni borbeniuvjeti, poduzima se napad radi oslobađanja grada. Ukolikoneprijatelj pokuša proboj, napadnim i obrambenim djelova-njima mora se onemogućiti njegovo spajanje sa snagamakoje su mu krenule u pomoć.

U toku većih napadnih operacija neprijatelja na slobod-ne teritorije, naše snage izvode napade na pojedine njegovegarnizone, bez obzira na njihovu jačinu i utvrđenost, ako se

jedino na taj način omogućava manevar našim glavnim sna-gama i ako je to uvjetovano neodložnim vojnim i političkimpotrebama. Ti napadi moraju biti najtješnje usklađeni s na-

padnim i obrambenim djelovanjima na širem prostoru i ma-sovnim borbenim djelovanjima, te borbom i općenarodnimotporom u gradu.

Pri napadu na grad ili naseljeno mjesto na privremenozaposjednutom teritoriju uvijek se određuju dovoljno jakesnage za sprečavanje pristizanja pomoći neprijatelju. Te sna

244

gradovima i drugim naseljenim"' p r i v r e m e n 0 zaposjednutimziviraju borbena djelovanja i m J e s t ™a i izvan njih intenspriječilo upućivanje pomoći „ a °p ć e r i arodni otpor da bi senašeg napada. Napadima i p r e n ! ^ o n u ko J j j e g I a v m ob J e k a t

drome, heliodrome i luke naieFu a na komunikacije, aerosnaga neprijatelja i omet'a diel« S n i j e s e s P r e č a v a man f var

hoptera, ratnih brodova i d e s a nn j e

" j e g

° V e a v , j a C l j e

' h e h

"U oslobođenom gradu ili v, at a " jedini ce Teritori jalne obrane Q ^ S e l ^ o m mjestu prostornenove i važne objekt e a ostale f gUravaju v o j n e ' " C U S t a"

borbenih zadataka ili s e r a z m i ^ a g e s e U P UĆ U J U n a \ zvršen J£i odmora. U gradu i okolici s „ j u i z v a n § r a d a r a d * P ° p u n e

na, protudesantna i pro tu di ve n? r g a n i z i r a J u protuzračna obragurnosne mjere i masovna dS t S k a

borba i poduzimaju si

Napad na zračne i pomori ?™ samozaštita.tudesantne borbe na fronti D p d e s a n t e osnovni je vid pro-turi ju i u vlastitoj pozadini. m e n o zaposjednutom tcri

U napadu na desant, za vi se , •Ijenos ti rajona njegova ukrcav ° d n J e S 0 Ve veličine i uda

slavenske narodne armije is

"d

Jel u

Ju

jedinice Jugosuradnji s drugim snagama o l t * Te r " o r i J a , n e . ° b r a n e u

samozaštite. Napad na desant n a r o d n e o b r a n e 1 d r u s t v e n enjegova prikupljanja i ukrcav a J Z VO di s e p O Č e V Š \ °, ? ° " a

i luka do rajona desaiS?Ja ~~ a e r o d r o m a ' 1 , e h o d r a m a

koje desant želi zauzeti. ' o d n o s n o objekata i rajona

Avijacija, mornaričke jedi. ,;i Teritorijalne obrane napada > , e d m i C e k o P n e n e , v o J s ke

hovih priprema u rajonima vil d e , s a n t n e s n a f u ^ k u

dromima i lukama za ulcrcav a :" P l j a n j a i P o k r e t a . ka aero "snage općenarodne obrane „ . > Istovremeno, jedinice iritoriju int enzi vno napadno i P J 1Vremeao zaposjednutom te

jate lje ve aerodr ome, luke i s lj!!^ rzantski d j e l u j U n? pri " vih zrakoplova, plovnih sred****

r a d i u n i š t a v a I

V a

n ^° 'me, goriva i drugih objekata ^ " ^ f * v o j n e o p r e "Jedini ce ratnog ^ n a t m k ^ n h .

ratne mornarice napadaju del'f 1

P r o t m \ a c n e ° br ane .. 1

hova prevoženja (leta odnosim. e n e P" J a t e I > a u t o k " , vanjem po transportnim sredi? ° Vi d be ) ' P ^ e n s i ^ d J e l °"i/ ^reastvinia — avi onima, hehkopteri

245

ma i brodovima. Kopnene jedinice Jugoslavenske narodnearmije i jedinice Teritorijalne obrane djeluju po transport-nim sredstvima desanta u toku leta odnosno plovidbe svimnaoružanjem čije taktičko tehničke osobine to omogućavaju.

Napad na moru, otocima i obali

Napad na moru, otocima i obali, pored općih karakte-ristika, ima i svoje specifičnosti. Izvodi se na moru i s



Glavna, a najčešće i odlučujuća faza napada na desant je u toku njegova spuštanja i prizemljenja, odnosno iskrcava-nja na obalu i početka stvaranja mostobrana. Tada je desantnajosjetljiviji, stoga ga treba nastojati u toj fazi napasti iuništiti, odnosno spriječiti da stvori sigurnu desantnu osno-

vicu i osigura uvjete za uspješno ojačavanje i opskrbu. Pritome se mora voditi računa da se glavne snage ne upotri-

jebe prerano ili da se ne angažiraju proti v pomoćnih dije-lova desanta.

Snage koje sudjeluju u napadu na desant raspoređujuse tako da mogu pravovremeno stupiti u borbu. Jedinicečiji je osnovni zadatak napad na desant raspoređuju svojuglavninu u mogućim rajonima desantiranja ili u njihovoj bli-zini. Pri tome se mora voditi računa da se glavnina protudesantnih snaga ne izloži udarima iz zraka u toku vatrene pri-preme desantiranja i da u toku desantiranja, djelovanjemavijacije i nuklearnih i kemijskih oružja, ne bude izoliranaod rajona desantiranja.

Napad jedinica kopnene vojske na desant izvodi se, naj-češće, sa kružne osnovice. Desantu treba spriječiti da zauzmenaseljena mjesta, jake prirodne i umjetne objekte, mostovei raskršća. Pri napadu na desant do punog izražaja morajudoći silina udara, odlučnost i brzina djelovanja. Desant trebarazbiti na dijelove, izolirati ih, onemogućiti im sadejstvo, spajanje i pothranjivanje i što prije uništiti.

Ukoliko desant uspije osigurati desantnu osnovicu i kre-ne k objektima i rajonima koje želi zauzeti, u napadu na de-sant, zavisno od borbenih i zemljišnih uvjeta i situacije nafronti, angažiraju se glavne ili pomoćne snage, jedinice iz-

vode napad prvenstveno na bokove desanta u pokretu. Diosnaga koji nije angažiran u napadu izvodi aktivna obrambenadjelovanja radi sprečavanja nastupanja desanta i zauzimanjarajona i prostora koji su ciljevi njegova napada.

Sve snage koje se nalaze na desantnom prostoru ili unjegovoj blizini, a nisu angažirane na drugim borbenim zada-cima, sudjeluju u napadu na desant i potčinjavaju se jednomkomandantu.

246

ristika, ima i svoje specifičnosti. Izvodi se na moru i smora na otoke i obalu, na vlastitom i privremeno zaposjed-nutomu obalnom području, na otvorenom moru i obalnompodručju agresora.

Nosilac napada na vlastitom i privremeno zaposjednuto-mu obalnom području jesu snage ratne mornarice i morna-ričke jedinice Teritorijalne obrane u sadejstvu s jedinicama.ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kopnene vojske idrugim snagama Teritorijalne obrane, općenarodne obranei društvene samozaštite.

U napadu na akvatorijalnom dijelu obalnog područja,iskorišćavajući konfiguraciju otoka i obale za prikriven ma-nevar podilaženja i borbenog razvoja, pomorske snage na-nose udar iz više pravaca. Ostale snage, prvenstveno avija-cija, obalske artiljerijsko raketne jedinice i snage Teritori-

jalne obrane osiguravaju manevar i udar pomorski h snaga,eksploatiraju rezultate udara ili nanose naredne udare. Naprivremeno zaposjednutom teritoriju napad se najčešće izvodi iz zasjede s mora ili sa otoka i obale. Dobrim poznava-

njem i korišćenjem pogodnostima koje pruža prostor i pra- vilnom upot rebom snaga mož e se uspješno izvodi ti napad na vlasti tom i privremeno zaposjednutom obal nom području iprotiv nadmoćnijeg neprijatelja, u uvjetima njegove prevla-sti na moru i u zraku.

Nosilac napada s mora na otoke i obalu jesu desantne ipomorskodiverzantske snage, u sadejstvu s ostalim snagamaratne mornarice, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane,kopnene vojske i Teritorijalne obrane i drugim snagama op-ćenarodne obrane i društvene samozaštite u zoni napada.Napad se, načelno, izvodi na slabo branjene otoke i dijeloveobale ili ondje gdje obrana nije pravovremeno organizirana.U napadu na otoke ili obalu treba osigurati odgovarajuću pre-

vlast na moru i u zraku u zoni djelovanja, sigurno i brzoprevoženje i iskrcavanje desantnih i pomorskodiverzantskihsnaga, iznenađenje, potrebnu nadmoćnost i dinamiku iskrca-

vanja desantnih snaga, njihov prihvat i podršku od snagakoje djeluju na privremeno zaposjednutom teritoriju. Us

247

pjeh napada na obalu i otoke presudno zavisi od iznenađe-nja, brzine ukrcavanja, prevoženja i iskrcavanja desantnihsnaga, tajnosti ubacivanja pomorskih diverzanata, borbenihmogućnosti i efikasnosti snaga na privremeno zaposjednutom

i ij i k li i ij i d ž j d j

Izviđanjem iz zraka u pripremi napada otkrivaju se gru-piranje, raspored, manevar i pokret snaga neprijatelja, naro-čito vatrenih sredstava i rezervi. U toku napada izviđanje se,prvenstveno, usmjerava na otkrivanje pokreta u dubini nc



teritoriju i kvalitete organizacije i održavanja sadejstva.

Nosilac napada na otvorenom moru jesu pomorske sna-ge, u sadejstvu s avijacijom, obalskim artiljerijsko raketnim

jedinicama velikog dometa i drugim obalskim snagama. Iz- vodi se na manje grupe neprijateljevih pomorskih snaga, de

santne i transportne brodove i konvoje. Nakon otkrivanja iidentifikacije objekata napada i snaga njihova osiguranja,pomorske snage podilaze rajonu djelovanja, razvijaju se za

borbu i nanose udar iz jednog ili više pravaca. Osiguranjemanevra i udara glavnih snaga i eksploataciju rezultata glav-nog udara obavljaju posebni dijelovi pomorskih snaga, avijacija i obalske artiljerijsko raketne jedinice . Brze promjenesituacije na moru i u zraku zahtijevaju organiziranje nepre-kidnoga obavještajnog i borbenog osiguranja, energično izvo-đenje manevra, odlučan prodor k objektu djelovanja i krat-kotrajan i precizan vatreni udar.

Nosilac napada u obalnom području neprijatelja jesupomorske snage. S njima sadejstvuje avijacija, a kada uvjetidopuštaju, i obalske artiljerijsko raketne jedinice. Objektinapada mogu biti transportni brodovi i konvoji u vožnji i ulukama, desantni brodovi u rajonima ukrcavanja, pojediniratni brodovi i elementi borbene i pozadinske infrastrukturena moru, otocima i obali. U uvjetima sporne prevlasti naotvorenom moru napad se izvodi i na slabije branjene dije-love obalnog područja. Uspjeh napada presudno zavisi odiznenađenja i kvalitete i pravovremenosti osiguranja borbe-nih djelovanja.

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana u napadu

Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u na-padu sprečavaju djelovanja snaga neprijatelja iz zračnogprostora i podržavaju vlastite snage na pravcu glavnog uda-ra. Njihovi zadaci su izviđanje, borba za prevlast u zračnomprostoru, vatrena podrška i prevoženje zračnim putem.

248

prijateljevog rasporeda i na prikupljanje podataka o njegovoj aktivnosti. Težište izviđanja je na glavnim pravcima na-pada kopnenih i pomorskih snaga. Na većim dubinama izviđaizviđačka avijacija, a u taktičkoj dubini i laka borbena avi-

jacija i helikopters ke jedinice.

Borbom za prevlast u zračnom prostoru u pripremi na-pada osiguravaju se povoljni uvjeti za dovođenje i razvoj jedinica i organiziranje napada. Osnovni objekti djelovanja jesu: neprijate ljeve letjel ice na zemlji i u zraku, aerodromi ,sistemi zračnog osmatranja, javljanja i navođenja, skladištagoriva i ubojnih sredstava, zrakoplovni zavodi, radionice isnage protuzračne obrane. U okviru tog zadatka, u pripremii u toku napada, stalno se izvodi protuzračna obrana trupa.Težište protuzračne obrane je sprečavanje neprijateljevihdjelovanja iz zraka po našim snagama na glavnom pravcunapada. U borbi za prevlast u zraku angažiraju se jedinicezračnog osmatranja, javljanja i navođenja, lovačka, lovačko

bombarderska i laka borbena avijacija i artiljerijsko raket-

ne jedinice protuzračne obrane. Vatrena podrška u napadu pruža se radi neutraliziran ja

i uništenja neprijateljevih snaga i sredstava u sistemu obra-ne i kolona na maršu. Objekti djelovanja su nuklearna, ke-mijska i biološka oružja, artiljerijsko raketne i oklopne je-dinice i drugi ešeloni i rezerve. U toku napada vatrena po-drška se prvenstveno usmjerava na uništenje ili neutralizi-ranje nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja i artiljerijsko raketnih jedinica i na sprečavanje pokreta i odbijanjeprotunapada i protuudara rezervi i drugih ešelona neprija-telja. U vatrenoj podršci na većim dubinama angažiraju selovačko bombarderska i lovačka avijacija, a u taktičkoj du-

bini prvenstveno laka borbena avijacija i helikopterske je-dinice.

Prevoženje zračnim putem poduzima se radi pregrupira-nja i manevra snagama i sredstvima, desantiranja desanatau dubinu neprijateljevog rasporeda i dotura materijalnih

249

sredstava jedinicama na privremeno zaposjednutom terito-riju. Te zadatke izvršavaju transportna avijacija i helikop-terske jedinice.

Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana čine manevar-

čija. Napadna borbena djelovanja su u neposrednoj funkcijiobrane i bez njih nije moguće postići njezin postavljeni cilj.Objekti napadnih borbenih djelovanja jesu: nuklearna i ke-mijska oružja, vatreni položaji artiljerijskih i raketnih jedi-



sku i udarnu snagu za brzo ispoljavanje težišta napada. Svojadjelovanja izvode iznenadno, brzo, odlučno i usklađeno sdjelovanjima kopnene vojske, ratne mornarice i Teritorijalneobrane.

U vatrenoj podršci u napadu snage ratnog zrakoplovstva

i protuzračne obrane izvode borbena djelovanja usredoto-čeno, ešelonirano i u malim grupama, a zavisno od načinaorganiziranja — po planu i pozivu. Djelovanja po planu izvode se kada su poznati i planirani objekti napada, a dje-lovanja po pozivu izvode se snagama iz pripravnosti po no

vootkrivenim objektima i u slučaju iznenadnih djelovanjaneprijatelja. Kada se djeluje po pozivu, komandiranje i na-

vođenje se organiziraju s komandnih mjesta jedinica kop-nene vojske, ratne mornarice i Teritorijalne obrane.

Obrana

Obi ana je vid borbenih djelovanja u kojem jedinice isastavi oružanih snaga, uz sudjelovanje svih drugih snagaopćenarodne obrane i društvene samozaštite, kombinacijom vatre i manevra, zaprečavanjem i vješt im iskorišćenjemprostora, slamaju, odbijaju, zadržavaju ili usporavaju napadneprijatelja, nanose mu gubitke i stvaraju povoljne uvjeteza prelazak u napad. Cilj obrane može biti i osiguranje krila,

bokova i pozadine jedinica u napadu; vezivanje snaga neprijatelja na određenim rajonima, pravcima i prostori ma; spre-čavanje izvlačenja neprijatel ja; držanje i obrana objekata,rajona i prostora.

Uspjeh obrane, prvenstveno, zavisi od istovremenog dje-lovanja po svim elementima borbenog rasporeda snaga ne-

prijatelja koje izvode napad. U obrani se uvijek angažira što veći dio snaga za aktivna djelovanja u bokove i pozadinusnaga neprijatelja.

U obrani se, zavisno od cilja i raspoloživih snaga, izvodei napadna borbena djelovanja počevši od diverzija do opera

250

nica, rezerve, jedinice koje osiguravaju krila i bokove glav-nih snaga neprijatelja u napadu, kolone i objekti na komu-nikacijama, desanti, sistem komandiranja, upravljanja va-trom i izviđanja, aerodromi, luke, skladišta oružja, municijei goriva i drugi objekti infrastrukture.

U obranu se prelazi kada je odnos snaga za nas nepovo-ljan, ali takav da omogućava postizanje cilja, uz što manje

vlastite gubitke. Ako je odnos snaga toliko nepovoljan da seobranom ne može ostvariti cilj, poduzimaju se napadna dje-lovanja na drugim pravcima, uz privremeno napuštanje dije-la teritorija gdje je neprijatelj izrazito nadmoćniji.

Po načinu izvođenja i iskorišćenja prostora, obrana mo-že biti odsudna i zadržavajuća. Odsudnom se obranom ciljobrane ostvaruje čvrstim držanjem prostora, uz ograničenimanevar unazad, i intenzivnim aktivnim borbenim djelova-njima. Zadržavajućom se obranom cilj obrane ostvaruje ela-stičnim otporom na uzastopnim položajima po dubini zone irajona obrane i aktivnim borbenim djelovanjima po cijelojdubini napadnoga borbenog rasporeda neprijatelja.

Prostor se privremeno napušta po naređenju ili odobre-nju pretpostavljenog ili samoinicijativno ako ne postoji vezas pretpostavljenom komandom ili štabom. Prostor se napu-šta samo ako je njegova daljnja obrana nemoguća ili ako

bi vlastiti gubici bili neprihvatljivi. U određenim situacijamapojedini objekti, rajoni i prostori napuštaju se planski, kako

bi se neprijatelj doveo u nepovoljan borbeni položaj i takostvorili povoljni uvjeti za prelazak u protunapad ili protu-udar. O privremenom napuštanju prostora odmah se izvje-štava pretpostavljeni i obavještavaju se sve zainteresiranekomande i štabovi i rukovodstva drugih snaga općenarodneobrane i društvene samozaštite.

Odsudna i zadržavajuća obrana moraju biti uporne u os-tvarivanju cilja koji se želi postići i izvršenju zadatka jedi-nice. Upornost obrane se postiže: istovremenim i usklađenim,djelovanjima na fronti, bokovima, u pozadini i unutar raspo-reda neprijatel ja; stalnim usklađivanjem obrambenih i na

251

padnih djelovanja, vatre i manevra; organizacijom efikasnogsistema vatre; vještim iskorišćavanjem slabih mjesta u bor-

benom rasporedu neprijatelja i njegova nepovoljnog polo-žaja; umješnim iskorišćenjem prirodnih pogodnosti prostorai vremenskih uvjeta; masovnim zaprečavanjem i fortifika

Obrana na fronti or g a n i z i r a se j i z v o d i s težištem dužkomunikacijskih pravaca, osloncem na uređene pojasove, po-ložaje, gradove i druga naseljena mjesta, vodene i druge pre-preke i uz masovno zaprečavanje Obrana mora biti uporna,



i vremenskih uvjeta; masovnim zaprečavanjem i fortifikacijskim uređenjem obrambenih položaja, i neprekidnim mas-kiranjem u taktičkim i operativnim razmjerima. U skladus tim zahtjevima grupiraju se snage, određuje težište i for-mira borbeni raspored.

Grupiranjem snaga moraju se osigurati: uspješan otpori aktivna djelovanja na cijeloj dubini obrane; izražavanje te-žišta i njegovo pomicanje u skladu s razvojem situacije; mak-simalno iskorišćavanje borbenih mogućnosti jedinica i bor-

benih sredstava; uspješno izvođenje obrane i u uvjetimakada neprijatelj upotrebljava nuklearno oružje; neprekidnosadejstvo svih jedinica koje sudjeluju u obrani, i uspješnasuradnja i usklađenost borbenih djelovanja i drugih oblika borbe i općenarodnog otpora.

Težište obrane je na objektima, rajonima i pravcima nakojima ishod borbenih djelovanja odlučujuće utječe na izvr-šenje zadatka. Zavisno od borbene situacije, prostornih i vre-menskih uvjeta, predviđene snage i sredstva raspoređuju se

na težištu prije početka napada neprijatelja ili u toku izvo-đenja obrane, pomicanjem jedinica s drugih rajona i pravaca ili dovođenjem iz dubine.

Borbeni raspored u obrani treba da omogući: uspješnuobranu; uspješna napadna borbena djelovanja po cijeloj du-

bini borbenog rasporeda neprijatelja; promjenu težišta obra-ne prema situaciji; uspješnu protuoklopnu i protudesantnu

borbu, protuzračnu obranu i protunuklearno kemijsko biološko osiguranje; efikasno i neprekidno komandiranj e; sadej-stvo i suradnju, pozadinsko osiguranje i druge vrste osigu-ranja.

Obrana na kopnuObrana na kopnu izvodi se: na fronti, na privremeno

zaposjednutom teritoriju i u gradovima odnosno naseljenimmjestima.

252

p e e u asov o ap ečava je Ob a a o a b t upo a,aktivna, elastična i otporna na udar i vatru borbenih sred-stava neprijatelja, uključujući nuklearno i kemijsko oružje.

Nosilac obrane na fronti su jedinice Jugoslavenske na-rodne armije. Manevarske jedinice Teritorijalne obrane upo-trebljavaju se za aktivna djelovanja na bokove i pozadinusnaga neprijatelja koje izvode napad i obranu gradova od-nosno naseljenih mjesta, a kada je to nužno i za obranu tak-tičkih pravaca na teže prohodnom zemljištu. Prostorne jedi-nice Teritorijalne obrane i 2 v o a e borbena djelovanja na svo-

je m teritoriju u skladu s namjenom idejom obrane jedinicekoja je nosilac borbenih djel o v a n ja u danoj zoni odnosno ra-

jonu i razvojem borbene situacije.

Snage predviđene za obranu zavisno od cilja i razmjeraobrane, grupiraju se prema zadacima u snage za: obrambenadjelovanja na fronti; napadna djelovanja na fronti, na bo-kove, u pozadinu i unutar rasporeda neprijatelja; borbu pro-tiv desanata; protuzračnu obranu protuoklopnu borbu; re-zervu, vatrenu podršku; pokretno zaprečavanje; diverzantskadjelovanja; protudiverzantska i druga specijalna djelovanja;

borbeno i pozadinsko os i g U r a n j e j d r u g e vrste osiguranja;održavanje, popravak i i Z r a d u komunikacija, i osiguranjekomandiranja, sadejstva i suradnje.

Borbeni raspored, zavisno od cilja, veličine i sastava sna-ga i osobina zemljišta, može biti u jednom ešelonu s rezer-

vom ili dva do tri ešelona. Ostale elemente borbenog raspo-reda čine jedinice vatrene podrške borbenog i pozadinskogosiguranja i elementi komandiranja.

Struktura obrane sastoji s e , načelno, od pretpolja, pojasova, položaja i rajona. Konkretna rješenja zavise od veli-čine, vrste i sastava snaga, njihova borbenog rasporeda, ja-čine, sastava i vjerojatnog n a č i n a d j e lovanja neprijatelja iosobina zemljišta.

Zemljište se u obrani umješno iskorišćava kao oslonacza borbu i manevar. Njegovim fortifikacijskim uređenjem,zaprečavanjem i primjenom odgovarajućih maskirnih mjera

253

stvaraju se povoljni uvjeti za uspješnu upotrebu i zaštitu vla-stitih snaga i vatrenih sredstava, za stabilnost i aktivnost ob-rane, za usporavanje, kanaliziranje i slama/nje napada nepri-

jatelja. Teže prohodno zemljište i loše vremenske uvjete tre-b k šć d l d d l

sno zone, u pozadini neprijatelja i unutar njegova borb e t l o

rasporeda. Ukoliko situacija zahtijeva i ako je to svrsishodniizvodi se manevar jedinicama s fronte na privremeno z a p o 'sjednuti teritorij i obratno.



ba iskorišćavati za iznenadna i smjela napadna djelovanja,prvenstveno u krila a bokove, iz pozadine i unutar borbenograsporeda neprijatelja.

Sistem vatre u obrani obuhvaća: vatru snaga koje izvodeobranu i napadna djelovanja, vatru artiljerijsko raketnih je-dinica koje vrše podršku, vatru snaga protuzračne obrane,

vatru susjednih jedinica i minskoeksploz ivne prepreke. Sis-tem vatre se organizira tako da jednovremeno omogući efi-kasno djelovanje po svim elementima borbenog rasporedaneprijatelja za sve vrijeme izvođenja obrane.

Zaprečavanje je jedan od bitnih faktora upornosti, aktiv-nosti i stabilnosti obrane. Izvodi se u pretpolju, ispred prvogpoložaja i na cijeloj dubini obrane u skladu sa zamisli nje-zina izvođenja. Zaprečavanjem se usporava tempo nastupa-nja neprijatelja, nanose mu se gubici i kanaliziraju njegovesnage na pravce i prostore na kojima ne mogu potpuno isko-ristiti svoje borbene mogućnosti i gdje dolaze u nepovoljan

borbeni položaj .

Aktivnost obrane se ostvaruje napadnim djelovanjimasnaga koje su za to posebno predviđene, te ispadima, protu-napadima snaga koje izvode obranu. U toku izvođenja obra-ne treba iskoristiti svaku pogodnu situaciju za napadna dje-lovanja, jer ona znatno doprinose ostvarenju cilja obrane.Jedinice koje se nalaze unutar borbenog rasporeda snaga ne-prijatelja koje izvode napad i iza njega, prvenstveno se an-gažiraju u napadnim borbenim djelovanjima.

Elastičnost obrane postiže se svrsishodnom kombinacijom otpora i manevra, brz im i vještim pril agođavanjem situ-aciji i zemljištu i umješnim iskorišćenjem slabosti nepri-

jatelja. U elastičnoj obrani izbjegavaju se udari nadmoćnijihsnaga neprijatelja, a istovremeno se iznalaze efikasna i ra-cionalna rješenja za uspješnu upotrebu vlastitih snaga.

Manevar u obrani omogućava svrsishodnu i pravovre-menu upotrebu snaga i sredstava, efikasno iskorišćavanje re-zultata djelovanja vatrom i preotimanje inicijative od nepri-

jatelja. Manevar se izvodi u okviru obrambenog rajona odno

254

Obrana na fronti mora biti organizirana, prije sv ega

za uspješnu protuoklopnu borbu, protudesantnu borbu, p r Q 'tuzračnu obranu i protunuklearno biološko kemijsko osi gu "ranje.

Pretpol je se organizira kada snage koje organi zir a ju

obranu nemaju neposredan borbeni dodir s neprijatelj euiBorbena djelovanja u pretpolju organiziraju se prvenstv e i lo

duž komunikacija, a izvode se kombinacijom pokretne ob r a

ne, protunapada, zasjeda, prepada i zaprečavanja. Za bo r b u

u pretpolju određuju se prvenstveno brzopokretne jedini Ce

ojačane protuoklopnim odredima i pokretnim grupama 2a

zaprečavanje. Jedinice Teritorijalne obrane se, načelno, U p o

trebljavaju za napadna djelovanja u bokove neprijateljii za zaprečavanje.

Otporom po dubini obrambenog rajona odnosno zon e

osloncem na zemljišne objekte ojačane zaprečavanjem i u tV r 'đivanjem, i napadima na krila, bokove i pozadinu sn a ga

neprijatelja, slama se njihova napadna moć, odvajaju se S V e

veće snage za aktivna djelovanja, preot ima, inicijativa i st Va .raju povoljni uvjeti za prelazak u napad.Nadmoćnijim oklopnim i mehaniziranim snagama nep r j.

jatelja frontalno se suprotstavljaju protuokl opne jedinic e jdijelovi oklopnih i mehaniziranih jedinica, podržani artiij e.rijom i avijacijom, uz masovno zaprečavanje. Glavnina o k Wnih i mehaniziranih snaga i ostale jedinice predviđene pi a ,nom napadaju na krila, bokove i pozadinu neprijatelja. jvj a

taj način neprijatelj je prisiljen da djeluje na širokoj frontii odvaja veće snage za osiguranje svojih krila, bokova, po 2a .dine i komunikacija, što znatno umanjuje njegove borbe ne

mogućnosti i usporava mu tempo nastupanja na fronti.

Drugi ešelon i rezerva, zavisno od situacije, upotreblja.

vaju se za borbu prot iv desanata, prot unapade i protuudareprihvat snaga prvog ešelona i obranu po dubini. Drugi ešeloni rezerva upotrebljavaju se, prvenstveno, za napadna borbenadjelovanja, kako bi se što prije slomila napadna moć nep r j.

jatelja i obrana neposredno prerasla u napad.

2SS

Jedinice na privremeno zaposjednutom teritoriju, kojeulaze u sastav snaga koje djeluju na fronti, napadaju jedi-nice neprijatelja i objekte na komunikacijama, vatrene po-ložaje artiljerijsko raketnih jedinica komandna mjesta i

upotreba i onemogući eksploatacija njih 0v a uc jn ka. To se

postiže maksimalnim usredotočenjem avij ac j ,,i, e j'artilj e"rijsko raketne vatre po nuklearnom i kemijskom oružju ipogodnim manevrom snaga, u prvom redu okioDnih jedin ic a '



ložaje artiljerijsko raketnih jedinica, .komandna mjesta iobjekte vojne infrastrukture. Time se sprečava pokret snaganeprijatelja ka fronti, otežava opskrba i evakuacija, slabe nje-gove vatrene mogućnosti i narušava komandiranje i veza.

U obrani operativnih razmjera, snage na privremeno za-posjednutom teritoriju izvode prvenstveno napadna borbenadjelovanja na većoj dubini. Time se onemogućava kretanjeoperativnih rezervi neprijatelja ka fronti, paralizira promet,ometa priprema zračnih desanata i njihov transport i uni-štavaju vatreni izvori, prvenstveno sredstva za lansiranje nu-klearnog oružja. U odgovarajućim situacijama dio snaga sprivremeno zaposjednutog teritorija izvodi napade u pravcufronte kako bi se neprijatelj prisilio na izvlačenje snaga sfronte i njihovo angažiranje u borbi protiv tih jedinica.

Manevar unatrag izvodi se u toku obrane, uz prihvatsnaga koje organiziraju obranu na narednim položajima. Pri- vremeno napuštanje prostora manevrom unatrag odmah senadoknađuje oslobađanjem novih prostora na privremenozaposjednutom teritoriju.

Obrana u okruženju prihvaća se za određeno vrijeme,kada je to u skladu s manevrom većih snaga ili kada se je-dino na taj način može ostvariti postavljeni cilj. To se naj-češće primjenjuje kada se obrana izvodi u okviru napadaširih razmjera, kada, prema planu, obrana treba neposrednoda preraste u napad ili kada se planiraju napadna djelova-nja sa slobodnih teritorija u pravcu fronte.

Proboj iz okruženja poduzima se u pravcu fronte ilislobodnih teritorija. Snage koje djeluju na fronti i na slobodnim teritorij ama napadnim djelovanjima pomažu jedini-cama proboj iz okruženja i prihvaćaju ih na pogodnim polo-žajima. Za proboj iz okruženja, kad god je to moguće, ko-

riste se noć i nepovoljni atmosferski uvjeti. Da bi se neprijatelj obmanuo o stvarnim namjerama jedini ce koja se pro- bija iz okruženja i postiglo iznenađenje, poduzimaju se borbena djelovanja i mjere maskiranja na što širem prostoru.

Ako neprijatelj upotrebljava nuklearno i kemijsko oru-žje, poduzimaju se mjere da mu se oteža ili spriječi njihova

256

p g g , p jprotuoklopnih odreda, rezervi i pokretnih g r u a z a zapr eča '

vanje. Izuzetno značenje ima protunuklear no kemijsko bi° l0 'ško osiguranje da bi se izbjegla ili umanjii a djelovanja tiboružja i što prije i lakše otklonile posljedj ce njihove "P 0 "trebe. Stoga se primjenjuje rastresit borbeni raspored, iz bJ e '

gava grupiranje snaga na otkrivenom prostoru jedinice seukopavaju, zakloni i skloništa pokrivaju i m a s k ' j ra ju .Obrana na privremeno zaposjednutom ter ; tor iju i z v o d i

se u takt ičkim, a u određeni m uvjetima i operativni" 1 r a Z 'mjerima. Ona se primjenjuje u okviru nap a £l a ž i r i n ra Z mjerana privremeno zaposjednutom teritoriju, borbenih djel° va 'nja pri obrani slobodnih teritorija i borbenih djelovanja » a

fronti. J

Cilj obrane na privremeno zaposjednutom teritoriju mo-že biti : stvaranj e uvjeta za poduzimanje n ap a da širih razmjera; očuvanje slobodnih teritorija; zaštita stanovništva,materi jaln ih i kulturni h dobara; osiguranje uvjeta za funk ci o 'niranje organa vlasti i drugih subjekata dnjš tveno _političkog

sistema.Obrana na pri vremeno zaposjednutom terito iu ie najče-

šće, sastavni dio napada širih razmjera na f t li W v r e "meno zaposjednutom teritoriju. Njezin cilj ci jedinicanačin izvođenja i vrijeme trajanja su u f L ^ i stvaranjapovoljnih uvjeta za poduzimanj e i izvođenje na da U ° d g 0 '

varajućim vojn im, poli ti čkim i ekonomskim uvietima obranana privremeno zaposjednutom teritoriju i 2 v o d ne zavisn°od napada.

Obranom na privremeno zaposjednutom teritoriju,se izvodi u okviru napada, osigurava se jedinica koja izvodinapad, dovodi neprijatelj u nepovoljan taktički i operati v nl

položaj, vezuju snage neprijatelja i onemogućavaju iH o t n e ~taju manevar, ojačanje, opskrbu i izvlačenje njegovih snaga

U borbi za očuvanje slobodnih teritorij^ z a v isno od voj-nih, poli tičkih i ekonoms kih uvjeta i potreba, obrana i* 1 ^ 6

biti pomoćni ili glavni vid borbenih djelovanja. U oba slu

17 257

čaja ona je izrazito aktivna, a po načinu izvođenja i odnosuprema prostoru može biti vrlo elastična do krajnje odsudna.

Ako je neprijatelj izrazito nadmoćan, ako upotrebljavanuklearno oružje i ako ne postoje posebni razlozi da se slo-bodni teritorij brani po svaku cijenu obrana se izvodi ela

trebama i razv ojem situacije na fronti Ta obrana jeđena i s napadnim djelovanjima naših snaga na P r i v r

n m o ž e

zaposjednutom teritoriju. U pojedinim situacijama ona biti i u funkciji borbenih djelovanja u vlastitoj pozadi« •



bodni teritorij brani po svaku cijenu, obrana se izvodi ela-stično, a napadnim djelovanjima u pozadini njegovih snagaponovo se oslobađaju privr emeno zaposjednuti teritorij i.

Ako se iz bilo kojih razloga slobodni teritori j ili poje-dini njegovi dijelovi moraju sačuvati i slomiti napad nepri-

jatelja, prostor se brani po svaku cijenu, a može se privre-meno napustiti samo po naređenju odnosno odobrenju pret-postavljenog.

U obrani slobodnih teritorija posebno značenje imaju borba protiv desanata i ubačenih diverzantskih grupa, protu-zračna obrana i zaprečavanje, posebno na komunikacijama.

Prije privremenog napuštanja dijela ili jednoga cijelogslobodnog teritorija sklanjaju se ili evakuiraju ranjenicii bolesnici, proizvodna sredstva i druga materijalna dobra.Na teritoriju koji je neprijatelj uspio privremeno zaposjestiostaju jedinice Teritorijalne obrane, druge snage općenarod-ne obrane i društvene samozaštite i organi i rukovodstva dru-štveno političkih zajednica i organizacija udruženog rada, koji

nastavljaju borbena djelovanja i druge oblike borbe i opće-narodnog otpora. Manevarske jedinice Teritorijalne obranei jedinice Jugoslavenske narodne armije koje djeluju na pri-

vremeno zaposjednutom teritoriju oslobađaju nove, veće iznačajnije teritorije.

Obranom na privremeno zaposjednutom teritoriju, koja seizvodi u okviru borbenih djelovanja na fronti, olakšava senapad i ubrzava tempo nastupanja naših snaga, odnosno po-maže našim jedinicama slamanje napada neprijatelja na fron-ti. Jedinice koje izvode tu obranu uporno brane određeneobjekte, rajone i prostore, radi onemogućavanja pristizanjarezervi neprijatelja na frontu ili izvlačenja njegovih jedinicas fronte i organiziranja obrane po dubini. Objekti, rajoni iprostori na kojima se organizira i izvodi obrana najčešćesu na komunikacijama, rijekama i drugim vodenim prepre-kama, prijevojima i otocima, a mogu biti u taktičkoj, ope-rativnoj ili strategijskoj dubini borbenog rasporeda neprijatelja. Način izvođenja i trajanje obrane uvjetovani su po

258

j j j u j p

Obrana se često izvodi radi neposrednog osig u r a l l j a "4.pada u okviru napada širih razmjera na privremeno zap . J ^nutom teritoriju. Ona može imati taktičko ili operznačenje. Zavisno od svojih razmjera i udaljenosti ofl > ^odnosno prostora gdje se izvodi napad i od ^ a c e £ j a

n e tarakteristika zemljišta i objekata i r a j o n a koji se ora obrana može biti veoma elastična do krainie odsudna

... A& često

Jedini ce na pri vre meno zaposjednutom teritoriju ^ č a j U

biti prisil jene da izvode obranu u okruženju. U to nLL pri

poduzimaj u se napadna djelovanja n a širem P r o ss p r i

vremeno zaposjednutog teritorija kako bi se » e P n ] , J naše ječ io da ojača svoje snage u čijem s e okruženju n a l a ^ na jedinice . Snage koje su izvan okruženja izvode nav n j a

neprijatelja koji vrši okruženje radi odvajanja » ^ ja z a .što većeg dijela njegovih snaga i olakšavanja i z v r ^' u ž e njadatka našim jedinicama u okruženju. Proboj & hlađenotreba izvoditi pravovremeno, silovito, iznenadno i u S K "

s djelovanjima naših jedinica izvan okruženja. t o m

U svim uvjetima, obrana na privremeno zaposJ e d °£ o tu .teritoriju je veoma aktivna, pokretna, protuoklop» a ' £ u k l e .desantna, otporna na djelovanja iz zraka i d J e l ° v a n ] Gadnimarnog i ke mij skog oružj a i uvijek kombinirana s naP r Q &

borbeni m djel ovanji ma i drugim oblicima borbe i ° P C

nog otpora na što širem prostoru.

Obrana gradova i naseljenih mjesta ima' velik°političko, ekonomsko, moralno i psihološko značenje s i s t e m

vi i druga naseljena mjesta obavezno se uključuju u ^ ^obrane na fronti, privremeno zaposjednutom teritorij

vlastit oj pozadi ni. ^

U obrani gradova i naseljenih mjesta sudjelujeJ

^ t v e n e

oružanih snaga i sve snage općenarodne obrane i d u s ki a

samozašti te. Nj ihova djelovanja i aktivnosti se tij esno .đuju, a snage se međusobno stalno ispomažu, d o p U j a kog azamjenjuju. To je bitan preduvjet uspješne obrane svgrada i naseljenog mjesta.

17« 259

Gradovi i naseljena mjesta jesu kičma obrambenog si-stema komunikacijskih pravaca na fronti u frontalnom ikombiniranom obliku oružane borbe. Njihovom obranom osi-guravaju se čvrstina, stabilnost, upornost, aktivnost i dubinasistema obrane usporava tempo nastupanja neprijatelja; ote

viđa napad vlastitih snaga k okruženom gradu, p i a n i r a s e jpravovremeno izvodi proboj i izvlačenje iz okruženja jedi-nica koje nisu predviđene da ostanu i nastave borb u u pri-

vremeno zaposjednutom gradu. Pr ob oj i izvlačenje i z okru-ž d i d d j ši k j dj



sistema obrane, usporava tempo nastupanja neprijatelja; ote-žava njegov manevar i upotreba snaga; vezuju njegove znatnesnage; nanose mu se veliki gubici i slama njegova napadnamoć.

Grad ili naseljeno mjesto uključuje se u težište obranena fronti ako od njegova držanja zavisi stabilnost obrane ši-rih razmjera ili to nalažu politički i ekonomski razlozi. Obra-na grada ili naseljenog mjesta na fronti mora biti uporna i

veoma aktivna. Organizacija i način izvođenja te obrane zavise od uloge i značenja grada ili naseljenog mjesta u okvi-ru obrane širih razmjera; njegove veličine, oblika i urbani-stičkih i arhitektonskih karakteristika; hidrografskih i orografskih osobina užeg i šireg prostora, i njegova političkogi ekonomskog značenja.

Ukoliko neprijatelj uspije prodrijeti u grad, obrana se vodi uporno i aktivno za svaku zgradu, blok zgrada i rajon,usklađenim borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbei općenarodnog otpora. U dijelovima grada koje neprijatelj

uspije privremeno zaposjesti nastavljaju se napadna borbe-na djelovanja i otpor radi njihova oslobađanja i pomoći sna-gama koje brane druge dijelove grada. Ako neprijatelj privremeno zaposjedne cijeli grad, u njemu se, u skladu s kon-kretnom situacijom, nastavljaju aktivna borbena djelovanjai drugi oblici borbe i općenarodnog otpora tijesno usklađenis borbenim djelovanjima i drugim oblicima borbe i općena-rodnog otpora u njegovoj široj okolici.

Obrana grada ili naseljenog mjesta na fronti najtješnje je povezana s obranom njegove okolice. Neprijatelja trebaspriječiti da zaobiđe i okruži grad ili naseljeno mjesto i pri-siliti ga da izvodi frontalni napad. Ukoliko uspije okružitigrad ili naseljeno mjesto, obranu u okruženju izvode jedini-ce koje su za to predviđene planom obrane i svi drugi su-

bjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite. Jediniceoružanih snaga i druge snage koje brane grad ili naseljenomjesto u okruženju moraju biti pravovremeno opskrbljene

borbenim i drugim materij alnim potrebama. Kada se ne pred

260

ženog grada izvode se u sadejstvu s našim snagama koje dje-luju u njegovoj okolici. Zavisno od situacije, proboj

se možeizvoditi na jednom ili više pravaca, istovremeno svi m snaga-ma ili po dijelovima, ka fronti ih prema siobodni m terito-rijalna, ili kombinirano.

Obrana grada ili naseljenog mjesta na privremeno zaposjednutom terit oriju izvodi se u okviru obrane slobodnih teri-torija. Odsudnost obrane zavisi od vojnoga, političkog i eko-nomskog značenja grada naseljenog mjesta sit Uac i j e na

fronti i predstojećih borbenih djelovanja širih raz m j e r a s

fronte ili slobodnih teritorija. Obrana grada ih naseljenogmjesta na slobodnom teritoriju izvodi se u okruž en j u k a d a

to naredi pretpostavljeni starješina.

Obrana grada ili naseljenog mjesta na slobodnom teri-toriju ima šire značenje kada se prema njoj planir a ju j iz-

vode napadne operacije vlast itih snaga s fronte ikada snagena privremeno zaposjednutom teritoriju izvode borbe na dje-lovanja i manevre u toku napadnih operacija nep r i j a t e l j a .

Zbog vojnoga, političkog i ekonomskog značenja, gradili naseljeno mjesto na slobodnom teritoriju i u vlastitojpozadini bit će često objekt napada neprijateljeve avij ac ije,

borbenih helikoptera, desanata i diverzantskih gru pa . S t o g a

se organizaciji i funkcioniranju protuzračne obrane, protu-desantne i protudiverzantske borbe, službe zračnog osmatra-nja i javljanja u oružanim snagama, službe osmatranja iobavještavanja u društveno politickim zajednicama i p r o t u .nuklearno kemijsko biološkom osiguranju mora posvetiti izu-zetna pažnja. Sve snage općenarodne obrane i društ Ven e sa-mozaštite u gradu ili naseljenom mjestu i njegovoj o k o l i c i

moraju stalno biti spremne za uspješna djelovanja p r o tivzračnih i pomorskih desanata. Gradovi i naseljena m j e s t a u

vlastitoj pozadini brane se krajnj e odsudno u okvi^ s i s t e .ma protudesantne borbe. Da bi se izbjegli gubici od djelo-

vanja neprijatelja iz zračnog prostora i osigurala slobodamanevra jedinica u borbi pro ti v desanata glavne snage tre-

ba držati izvan grada i nasel jenog mjesta. Svi značajniji obje

261

kti u gradu moraju se osigurati od diverzantskih djelovanja.Težište zaštitnih mjera u okviru protuzračne obrane, protu-desantne i protudiverzantske borbe je na jedinicama civilnezaštite, radnim jedinicama i društvenoj samozaštiti.

Zavisno od raspoloživih snaga i borbene situacije no

. , nanose se odlunapadima, protunapadima i protuudarima n e p r i j a t e i j a .čujući udari, razbijaju i uništavaju snag ^ ^t op u obrane

Obrana pomorskog prometa izvodi s p r o m e t a i opeotoka i obale ili se pri obrani prekomorsK B

o b r a t n b e n a dje



Zavisno od raspoloživih snaga i borbene situacije, no-sioci borbenih djelovanja u obrani gradova i naseljenih mje-sta na slobodnim teritorij ama i u vlast itoj pozadini mogu

biti jedinice Teritori jalne obrane ili Jugoslavenske narodnearmije.

Obrana na moru, otocima i obali

Obrana na moru, otocima i obali, pored općih karakte-ristika ima i svoje specifičnosti. Izvode je snage ratne mor-narice u sadejstvu s ratnim zrakoplovstvom i protuzračnomobranom, kopnenom vojskom, Teritorijalnom obranom i dru-gim snagama općenarodne obrane i društvene samozaštite,s osloncem na uređenu operacijsku osnovicu, utvrđene oto-ke i objekte na obali i sistem zaprečavanja.

Obrana se organizira i izvodi na dijelu otvorenog morai cijelomu obalnom području. Njezino težište je na najvjero-

jatnij im pravcima i u rajonima djelovanja pomorsko zračnihdesanata neprijatelja. Organizira se u okviru zona koje čine jedinstvene vojnogeografske, privr edne i demografske cje-line i omogućavaju uspješno angažiranje svih snaga općena-rodne obrane i društvene samozaštite.

U obrani otoka i obale pomorske snage i obalske arti-ljerijsko raketne jedinice, u sadejstvu s avijacijom i s os-loncem na branjenu operacijsku osnovicu i osmatračko izviđački sistem na vojištu, napadaju snage neprijatelja na ot-

vorenom moru i na prilazima obalnom području radi razbijanja i uništavanja ili slabljenja njihove napadne moći. Uobalnom području u napadu se angažiraju sve snage ratnemornarice, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kop-nene vojske, Teritorijalne obrane i druge snage koje se na-laze u zoni borbenih djelovanja. Oslanjajući se na utvrđeneobjekte i vatrene položaje na otocima i obali i na sistemzaprečavanja u moru i na kopnu, krajnje upornom i odsud-nom obranom pojedinih otoka i dijelova obale i energičnim

262

rativnih prevoženja organiziraju P o s e b nd e ; s t v U s obalskim

lovanja. Nji h izvode pomorske snage u sa r

Ja 5 n o m obranom

snagama, ratnim zrakoplovstvom i P r 0 & a Q t a , a po potrebi

i Teritorijalnom obranom, načelno posrei neposrednom zaštitom. torima i obal i je

Bitne karakteristike obrane na , r o ? rU ' gorskih, obalskihsu: kombi niranje napadnih djelovanja P ^ Q toka i dijei zrakoplovnih snaga; krajnje uporna ° , n a otocima odlova obale; visok stupanj zavisnosti O & . o v m h snaga i obefikasnosti djelovanja pomorskih i zr

a , ko je se angažirajuratno; kombiniranje i raznovrsnost snag zaprečavanjeu obrani i načina njihove upotrebe; imu moru i na obali. . o b a l i z a vi si od:

Efikasnost obrane na moru, otocima i u r e đ e I 1 j a t e ritopravovremene i potpune pripreme . s'na L aVOSti osmatračkorija odnosno akvatorija; otpornosti i z ^ .komandiranje,

izviđačkog sistema, sistema za rukovoflenj^ ^ . s n a g a

snaga i sredstava za djelovanje po c i l j e V n s k a djelovanja, stu

i sredstava za elektronska i protuelektro ^ jedinica morpnja angažiranja pomorskih snaga, a "^|£ v a n j a; mogućnostinaričke pješadije u zoni borbenih dje g | z v o < i e obranuojačavanja, podrške i osiguranja s n a g a v a v a t l j a mora, otokana otocima; efikasnosti sistema zaP*^ s n o S t i sistema rukoi obalnog ruba; organiziranosti i e r l l c a

vođenja, komandiranja i sadejstva.

v „ obrana u obra niRatno zrakoplovstvo i protuzračna

a obrana angažiraju seRatno zrakoplovstvo i protuzračna :t e ij. e vih snaga iz

u obrani za sprečavanje djelovanja nep ne vojske, ratnezračnog prostora i za podršku snaga * • V i2VO< jen ja obrane,mornarice i Teritorijalne obrane u to i zv iđanje, borbuTe snage u obrani izvršavaju ove za 'podršku i prevoza prevlast u zračnom prostoru, vatreženje zračnim putem.

263

Neprekidnim izviđanjem otkrivaju se jačina, sastav ipokret snaga neprijatelja. Težište izviđanja u svim fazamaobrane je otkrivanje zračnih i pomorskih desanata, Oklop-nih i mehaniziranih jedinica i nuklearnih, kemijskih i biolo-ških snaga i sredstava neprijatelja. Na većoj dubini izviđai iđ čk ij ij t ktičk j d bi i i l k b b i

Jedinice se prevoze zračnim putem radi manevra snaga-ma i sredstvima i ojačavanja obrane na određenim pravci-ma i prostorima. Za prevoženje se upotrebljavaju transport-na avijacija i helikopterske jedinice.

Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane mogu



izviđačka avijacija, a u taktičkoj dubini i laka borbena avijacija i helikopterske j edinice.

Borbom za prevlast u zračnom prostoru sprečavaju seili ometaju djelovanja avijacije neprijatelja po snagama iobjektima na našem teritoriju. Protuzračna obrana je stalnizadatak ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, a njezi-no težište je u protudesantnoj borbi. Naše osnovne avijacijske snage, u pojedinim fazama obrane, mogu se angažiratiza djelovanja po glavnim grupacijama ratnog zrakoplovstvai kopnene vojske neprijatelja. Protuzračna obrana se organi-zira na cijeloj dubini obrane, s težištem na zaštiti glavnihsnaga, važnih objekata, rajona i pravaca. U pripremi obranetežište djelovanja je na protuzračnoj obrani, a u toku nje-zina izvođenja na protuzračnoj obrani i protudesantnoj bor-

bi. Borbu za prevlast u zračnom prostoru vode jedini ce zra-čnog osmatranja, javljanja i navođenja, lovačka, lovačko

bombarderska i laka borbena avijacija i artiljerijsko raketne jedinice protuzračne obrane.

Borba protiv zračnih desanata je glavni i osnovni za-datak svih snaga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.U toku leta i spuštanja zračnih desanata, snage ratnog zra-koplovstva i protuzračne obrane izvršavaju zadatke maksi-malnim naprezanjem.

Vatrenom podrškom se ojačava vatra jedinica kopnene vojske i Teritori jalne obrane i sprečavaju brzi prodor i oklop-nih snaga i zračnih desanata neprijatelja i dovođenje svje-žih snaga iz dubine. U pripremi obrane glavni objekti dje-lovanja jesu oklopne snage na maržu i u rajonima prikup-ljanja, operativne i taktičke rezerve i jedinice na maršu.U toku izvođenja obrane glavni objekti djelovanja jesu nu-klearno i kemijsko oružje, artiljerijske i raketne grupe, zra-

čni i pomorski desant i oklopne jedinice. Ratno zrakoplov-stvo i protuzračna obrana podržavaju vatrom vlastite snagekoje izvode protunapade i protuudare. Vatrenu podršku na većoj dubini pružaju borbena avijacija i helikopterske je-dinice.

Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane mogudjelovati usredotočeno, rastresito i u malim grupama, a pre-ma načinu organiziranja — po planu i po pozivu. Po planu,djelovanja se izvode po unaprijed planiranim objektima, apo pozivu — po naknadno otkrivenim objektima i u slu-čaju iznenadnih djelovanja neprijatelja. Kada se djeluje p 0

pozivu, komandiranje i navođenje se organiziraju s koman-dnih mjesta jedinica kopnene vojske, ratne mornarice i Te-ritorijalne obrane.

OBLICI BORBENIH DJELOVANJA

Oblici borbenih djelovanja su organizirana, međusobnopovezana i relativno samostalna borbena djelovanja koja seizvode odgovarajućim snagama, na određenom prostoru i zaodređeno vrijeme, radi ostvarenja taktičkih, operativnih jstrategijskih ciljeva. Oblicima se izražavaju razina, razmjeri značenje borbenih djelovanja na kopnu, moru i u zračnomprostoru.U svim oblicima borbenih djelovanja ispoljavaju se bit-na svojstva oružane borbe kao osnovnog sadržaja općenarod-noga obrambenog rata. Osnovni činioci Ikoji opredjeljuju ob-like, razinu, razmjere i značenje borbenih djelovanja jesucilj, snage, prostor i vrijeme. Cilj označava rezultate kojise žele i realno mogu postići u odnosu na snage neprijatelja,prostor i vrijeme. Snage čine ljudski i materijalno tehničkipotencijali koji se angažiraju za ostvarenje planiranog cilja,a izražavaju se brojem i kvalitetom ljudstva, naoružanja i op-reme. Prostor je dio teritorija i akvatorija na kojem se pri-premaju i izvode borbena djelovanja i druge aktivnosti, aoznačava se kao vojište, zona, rajon ili pravac djelovanja.

Vrijeme označava ukupno trajanje određenog oblika borbe-nih djelovanja.

Svaki oblik borbenih djelovanja ostvaruje se po jedin-stvenom planu i jedinstvenim komandiranjem. U svim ob

2D12 0864

264 265

licima borbenih djelovanja usklađuju se djelovanja jedini-ca oružanih snaga i aktivnosti drugih snaga općenarodne ob-rane i društvene samozaštite.

Osnovni oblici borbenih djelovanja jesu operacija, boji borba

Cilj svake operacije proizlazi iz strategijske ili operativ-ne situacije na prostoru gdje se izvodi i šire. Opredjeljujuga, prije svega, vlastite mogućnosti, jačina i raspored ne-prijatelja, vid djelovanja i mjesto izvođenja. U nekim slu-čajevima cilj operacije mogu opredijeliti politički i ekonom



i borba.

Operacija

Operacija je najsloženiji i najviši oblik borbenih djelovanja kojim se, prema jedinst venom planu, na određenomprostoru i za određeno vrijeme, objedinjavaju i usmjerava-

ju bojevi, borbe, taktičke borbene radnje i druge aktivno-sti jedinica oružanih snaga i drugih snaga općenarodne ob-rane i društvene samozaštite radi ostvarenja jedinstvenogaoperativnog ili strategijskog cilja.

Operacije izvode strategijske grupacije, strategijsko operativne jedinice, operativne jedinice i operativni sastavi Ju-goslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane na kopnu,moru i u zračnom prostoru, uz angažiranje drugih snaga op-ćenarodne obrane i društvene samozaštite, s osloncem naukupne ljudske i materijalno tehnioke potencijale na terito-riju gdje se pripremaju i izvode. Operacije mogu imati stra-

tegijsko ili operativno značenje.Operacijom strategijskog značenja ostvaruju se strate-

gijski ciljevi i rezultati koji, u određenom periodu rata, bit-no utječu na tok i ishod oružane borbe na ratištu ili nje-govom dijelu. Izvodi je strategijska grupacija, a u određe-noj situaciji i strategijsko operativna i operativna jedinica ioperativni sastav Jugoslavenske narodne armije i Teritori-

jalne obrane. Može se izvoditi samo na kopnenom dijeluratišta ili istovremeno na kopnu i moru.

Operacijom operativnog značenja ostvaruju se operativ-ni ciljevi i rezultati koji bitno utječu na tok i ishod oru-žane borbe na određenomu operacijskom pravcu ili dijelu

vojišta. Izvode je strategijsko operativna i operativna jedini-ca i operativni sastav kopnene vojske, Teritorijalne obrane,ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra-ne. Može se izvoditi na kopnu ili na moru, ili istovremenoi na kopnu i moru.

266

čajevima, cilj operacije mogu opredijeliti politički i ekonom-ski razlozi.

Operacije se izvode na fronti, privremeno zaposjednutomteritoriju i u vlastitoj pozadini. Operacije, po pravilu, ima-

ju intervidovski karakter, je r se u njima angažiraju snagenajmanje dvaju vidova, a u operacijama na jadranskomu po-morskom vojištu i sva tri vida Jugoslavenske narodne armi-

je. U operaci jama na kopnu, operacijama na jadranskomu po-morskom vojištu i u nekim operacijama koje izvode snageratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane uvijek sudjelujusnage Teritorijalne obrane. Osnovni nosioci borbenih djelo-

vanja u operacijama na fronti jesu snage Jugoslavenske na-rodne armije, na privremeno zaposjednutom teritoriju, naj-češće, snage Teritorijalne obrane, a u operacijama u vlasti-toj pozadini, najčešće, snage Jugoslavenske narodne armije.

Sve operacije odlikuju se kombiniranjem borbenih dje-lovanja i drugih aktivnosti na fronti i privremeno zaposjed-nutom teritoriju, često i u vlastitoj pozadini, i primjenom

različitih vidova borbenih djelovanja, oblika manevra i borbenih postupaka. Intenzite t i trajanje borbenih djelovanjamogu biti vrlo različiti, što zavisi od uvjeta u kojima se pri-prema i izvodi operacija.

Operacija se planira i izvodi po etapama. Broj etapazavisi od cilja operacije, jačine, sastava i načina djelovanjasopstvenih snaga, dubine zadatka, jačine, sastava i načinadjelovanja neprijatelja i karakteristika zemljišta odnosnoprostora.

Operacija se izvodi u zoni operacije, koja može obuhva-titi dio ratišta, jedno vojište ili njegov dio, s određenim bro-

je m pravaca na cijeloj dubini. Zona operacije je kompaktnai jedinstvena operativno geografska cjelina, a po pravilu jeodređuje pretpostavljeni komandant.

U svakoj operaciji određuje se težište. Ono se ostva-ruje angažiranjem glavnih snaga koje sudjeluju u operacijina određenom prostom ili pravcu i za određeno vrijeme, ka-ko bi se postigli odlučujući rezultati, te usmjeravanjem na

267

pora i aktivnosti svih snaga općenarodne obrane i društve-ne samozaštite u zoni operacije u toku njezine pripreme iizvođenja.

Za izvođenje operacije grupiraju se snage i formira seodgovarajući operativni borbeni raspored Oblik operativno

ta, protiv pomorsko zračni h desanata, pomorske, pomorskodesantne, zrakoplovne, operacije snaga protuzračne obranei diverzantske operacije.



odgovarajući operativni borbeni raspored. Oblik operativno-ga borbenog rasporeda, broj, sastav i zadaci pojedinih nje-govih elemenata, vrijeme i način njihove upotrebe zavise,prvenstveno, od veličine i sastava snaga, zamisli i plana iz-

vođenja operacije i karakteristika zemljišta odnosno pro-stora.

Operacija se izvodi jednovremenim udarom po svim ele-mentima borbenog rasporeda neprijatelja u operacijskoj zo-ni, uz primjenu raznovrsnih obli'ka borbe i općenarodnog ot-pora, posebno u gradovima i naseljenim mjestima i u protudesantnoj borbi.

Dovođenje i operativni razvoj snaga, po pravilu, pretho-de izvođenju operacije. Pri planiranju i organiziranju do- vođenja i operativnog razvoja snaga poduzimaju se mjerezaštite i osiguranja, s osloncem na prostorne jedinice Terito-rijalne obrane i druge snage općenarodne obrane a društve-ne samozaštite. Dovođenje snaga i njihov operativni razvojnajčešće se izvode marširanjam. Jedinice koje se dovode for-

miraju odgovarajući marševski raspored, koji treba da omo-gući što brže kretanje i razvoj, brz prelazak u borbeni ra-spored i efikasnu zaštitu od mogućeg djelovanja neprijate-lja, posebno od djelovanja nuklearnog i kemijskog oružja.

Osiguranje borbenih djelovanja u operacijama organizi-ra se s osloncem na aktivnost svih snaga općenarodne obra-ne i društvene samozaštite na određenom prostoru.

Komandiranje snagama koje izvode operaciju zasniva sena općim načelima rukovođenja i komandiranja u oružanimsnagama i prilagođava se konkretnim uvjetima u kojima seoperacija priprema i izvodi. Jedna komanda odnosno štabrukovodi svim snagama određenim za izvođenje operacije,

bez obzira na njihovu organizacijsku pripadnost.U općenarodnom obrambenom ratu operacije se izvode

u različitim uvjetima s obzirom na prostor, vid borbenogdjelovanja, period rata i oblik oružane borbe. Na toj osnoviizvršena je i njihova podjela i klasifikacija. Osnovne vrsteoperacija jesu: napadne, obrambene, protivzračnih desana

268

Napadna operacija

Napadna operacija je najviši oblik organiziranja i izvo-đenja napada, u koj em se po jedinstvenom planu, na određe-

nom prostoru i za određeno vrijeme, objedinjavaju i usmje-ravaju napadni i obrambeni bojevi i borbe, taktičke borbeneradnje i druge aktivnosti snaga kopnene vojske, Teritorijal-ne obrane, ratnog zrakop lovstva i protuzračne obrane, a na

jadranskomu pomor skom voji štu i ratne mornarice i obalskeobrane, da bi se izvršio jedinstven zadatak i ostvario pred- viđeni cilj napada.

Napadne operacije mogu imati strategijsko ili operativnoznačenje, a izvode ih strategijske grupacije, strategijsko operativne i operativne jedinice i operativni sastavi. Samo senapadnim operacijama mogu u potpunosti ostvariti odluču- jući ciljevi oružane borbe.

Napadna operacija na fronti izvodi se kada postoji, ma-nje ili više, kontinuirana fronta. U njoj se objedinjuju iusmjeravaju borbena djelovanja na fronti i privremeno zapo-sjednutom teritoriju u zoni operacije. Težište je na djelo-

vanjima koja se izvode na fronti , a izuzetno u pojedinimetapama ili na poj edi nim pravc ima težište može bili na dje-lovanjima na pri vremeno zaposj ednutom teritoriju koji j e

uključen u zonu napada.Napadna operacija na fronti izvodi se u početnom pe-

riodu i u toku rata, u prigraničnom dijelu ili u dubini rati-šta. Naj češće se pr iprema u toku izvođenja obrane. Osnov-ne snage predviđene za izvođenje operacije mogu biti u ne-posrednom dodiru s neprijateljem ili izvan neposrednoga

borbenog dodira.Cilj napadne operaci je na fronti je razbijanje ili uni-štenje snaga nepri jatelja na izabr anom pravcu i oslobađa-nje odre đenog pros tora ko ji je neprijatelj privremeno z a 'posjeo. Cilj operacije određuje se zavisno od uvjeta u ko-

ji ma se operacija izv odi, pri je svega od njezinih razmjera

269

i odnosa snaga u zoni napada. Najčešće se ostvaruje po eta-pama, izvršenjem većeg broja međusobno povezanih i uskla-đenih zadataka. Napadna operacija na fronti se planira i iz-

vodi, najčešće, u dvije do tri etape.

klearnih i kemijskih udara. Istovremena djelovanja našihsnaga na fronti i privremeno zaposjednutom teritoriju omo-gućavaju sadržajan, raznovrstan i efikasan manevar. Mane-

var u napadnoj operaciji na fronti je kombinacija obilaska,obuhvata udara iz pozadine i fronta]nog proboja pri čemu



Zonu napada prvenstveno određuju: cilj operacije, ja-čina i sastav vlastitih snaga, jačina i sastav snaga neprija-telja, stupanj i fortifikacijsko uređenje obrambene zone, bor-

bena situacija na privremeno zaposjednutom teritori ju i ka-rakteristike zemljišta. Zavisno od značenja operacije, zona

napada obuhvaća jedan strategijski ili operativni pravac koji vodi do krajnjih objekata na dubinu općeg zadatka, odno-sno dio prostora koji drže vlastite snage i na kojem se iz-

vodi pripr ema operaci je i dio prostora na privremeno zapo-sjednutom teritoriju.

Tempo napada i trajanje operacije zavise od strategij-ske i operativne situacije, posebno od odnosa snaga u cije-losti i u pojedinim elementima, oblika manevra i stanja iopćih mogućnosti snaga na privremeno zaposjednutom teri-toriju. Kada na privremeno zaposjednutom teritoriju djelu-

ju naše jače snage, koje su u stanju da spriječe upotrebu re-zervi neprijatelja na fronti ili zauzmu i održe određeni pro-stor i značajne objekte, te mpo napada je veći, a trajanje

operacije kraće.Snage koje se angažiraju za napad na fronti grupiraju

se po pravcima i ešeloniraju po dubini, a snage koje djelujuna privremeno zaposjednutom teritoriju, grupiraju se u za-hvatu određenih pravaca ili objekata. Grupiranje snaga nafronti vrši se, najčešće, dovođenjem snaga iz dubine i pre-grupiranjem snaga koje su u neposrednom borbenom do-diru s neprijateljem. Snage na privremeno zaposjednutom te-ritoriju grupiraju se u skladu s općom namjenom, moguć-nostima a zadacima u konkretnoj borbenoj situaciji. Težištese izražava angažiranjem glavnih snaga i usredotočenjem va-trene podrške na onom pravcu i dijelu zone gdje se rješavaishod operacije i usmjeravanjem aktivnosti drugih snaga op-ćenarodne obrane i društvene samozaštite u zoni napada.

Svrsishodnim manevrom u napadnoj operaciji mogu seeliminirati ili umanjiti prednosti neprijatelja u nekim ele-mentima odnosa snaga, ostvariti potrebna nadmoćnost naizabranom pravcu i izbjeći ili umanjiti učinak vatrenih, nu

270

obuhvata, udara iz pozadine i fronta]nog proboja, pri čemu jedan od njih prevladava.

Operativni borbeni raspored u napadnoj operaciji nafronti, najčešće, ima ove element e: snage za djelovanje nafronti, snage za djelovanje iz pozadine neprijatelja, snageza djelovanje unutar borbenog rasporeda neprijatelja, snageza podršku, snage za protuoklopnu borbu, snage za protu-zračnu obranu, snage za pozadinsko osiguranje i druge vr-ste osiguranja, a u nekim operacijama i snage za izvršavanjepomorskih i zračnih desanata.

Napadna operacija na fronti izvodi se uvijek po prin-cipu jednovremenog udara po cijeloj diibinj borbenog ra-sporeda neprijatelja. Snage koje napadaju s fronte brzo pro-diru u dubinu, rasijecaju snage neprijatelja i zauzimaju naj-značajnije objekte i prostore u sistemu njegove obrane. Sna-ge koje djeluju iz pozadine vezuju za sebe što jače snage

branioca, sprečavaju im manevar i organizirano izvođenjeobrane i na taj način osiguravaju snagama na fronta brži

prodor na izabranim pravcima. Snage koje djeluju unutar borbenog rasporeda neprijatelja drže i zauzimaju značajnijeobjekte, presijecaju komunikacije i otežavaju manevar nje-govih snaga, napadaju komandna mjesta, vatrene položaje artiljerijsko raketnih jedinica i pozadinske ustanove neprijate-lja i narušavaju njegov sistem veza. Usklađenim djelovanjemsnaga koje djeluju s fronte i na privremeno zaposjednutomteritoriju s drugim oblicima borbe i općenarodnog otporau zoni napada, neprijatelju se onemogućavaju manevar, iz- vlačenje i organiziranje obrane po dubini i organizirano od-stupanje.

Napadna operacija na privremeno zaposjednutom terito-riju izvodi se pošto se za to osiguraju potrebni uvjeti pret-

hodnim masovnim samostalnim bojevima i borbama i osta-lim oblicima borbe i općenarodnog otpora. Po cilju i razmje-rama, napadna operacija na privremeno zaposjednutom te-ritoriju ima operativno ili strategijsko značenje. Poduzimase u okviru operacije strategijskog značenja ili samostalno.Osnovni nosilac napadne operacije na privremeno zaposjed

271

nutom teritoriju jesu jedinice Teritorijalne obrane ili jedi-nice Jugoslavenske narodne armije. Zavisno od toga, opera-ciju priprema i njome rukovodi republički, odnosno pokra-

jinski štab Teritorijalne obrane ili komanda strategijsko opcrativne odnosno operativne jedinice ili sastava Jugoslaven

Tempo napada i trajanje operacije prvenstveno opredje-ljuju cilj, odnos snaga i borbena, politička i ekonomska si-tuacija na prostoru izvođenja. Uvijek treba težiti ostvarenjuplaniranog cilja u što kraće vrijeme i prenošenju djelovanja

d i t



rativne, odnosno operativne jedinice ili sastava Jugoslaven-ske narodne armije.

Cilj napadne operacije na privremeno zaposjednutom te-ritoriju zavisi od ukupnog stanja na prostoru izvođenja, po-sebno od jačine i mogućnosti vlastitih snaga i situacije na

fronti. On je, najčešće, istovremeno uvjetovan vojnim i po-litičkim, a ponekad i ekonomskim potrebama. Cilj napadneoperacije može biti: razbijanje i uništavanje snaga neprija-telja na određenom operacijskom prostoru radi njegova oslo-

bađanja; onesposobljavanje komunikacija i prekid prometau zahvatu određenoga operativnog ili strategijskog pravca;oslobađanje grada od posebnoga političkog, vojnog i eko-nomskog značenja; oslobađanje privredno i demografski zna-čajnih prostora radi osiguranja materijalnih potreba i popu-ne jedinica oružanih snaga; razbijanje eventualno uspostav-ljenog sistema okupacije i kvislinške vlasti; vezivanje i sla-

bljenje borbenih mogućnosti operativnih rezervi neprijateljanamijenjenih za djelovanja na fronti, i drugo. Ako se napad-

na operacija izvodi u okviru operacije strategijskog znače-nja na fronti, tada se njezin cilj i način izvođenja maksimal-no usklađuju s potrebama operacije na fronti. U tom sluča-

ju, oilj može biti razbijanje snaga neprijatelja na određenomprostoru, zauzimanje i držanje značajnih objekata, sprečava-nje neprijatelja da izvodi manevar, dovodi rezerve i opskr- bljuje se. Ako je napadna operacija samostalna, cilj može biti i sprečavanje uspostavljanja okupacijskog sistema, pro-širenje postojećih ili stvaranje novih slobodnih teritorija,oslobađanje većega grada, prenošenje težišta djelovanja s je-dnog na drugi dio teritorija. Cilj napadne operacije možese realizirati jednim udarom s početnim grupiranjem snagaili izvršavanjem više uzastopnih zadataka u duljem vremen-skom periodu.

Zona napada je, najčešće, veliki operacijski prostor razli-čitog oblika. On obuhvaća prostore koje je zaposjeo neprija-telj i Slobodne teritorije koji služe kao osnovica našim sna-gama za pripremu i izvođenje operacije.

272

na drugi prostor.Snage se grupiraju po pravcima i objektima napada, u

skladu s predviđenom idejom manevra. Grupiranjem trebaosigurati dovoljno jake snage za sprečavanje intervencija ko-

je neprijatelj poduzima prema napadnutim objekt ima. Gru-

piranju snaga i njihovu usmjeravanju k objektima ili prav-cima napada, najčešće, prethodi postupno odvajanje tih sna-ga od objekata na kojima su do tada bile angažirane i nji-hov pokret k objektima predstojećeg napada. Snage se mo-raju dovoditi i razvijati uz maksimalnu tajnost i zaštitu, ka-ko bi se osiguralo njihovo pravovremeno grupiranje za na-pad i postiglo iznenađenje.

U napadnoj operaciji na privremeno zaposjednutom te-ritoriju postoje povoljni uvjeti za istovremenu primjenu raz-ličitih oblika manevra — udari sa kružne osnovice, udari izpozadine, obuhvati i obilasci, te za primjenu različitih tak-tičkih postupaka. Operativni borbeni raspored za izvođenjeoperacije, najčešće, ima snage za napad, snage za osigura-

nje, snage za ubacivanje, snage za podršku i rezerve, a popotrebi i snage za obranu.

Napadna operacija na privremeno zaposjednutom terito-riju izvodi se usklađenim i, po mogućnosti, jednovremenimudarima po planiranim objektima, uz maksimalno aktivira-nje snaga u gradovima i drugim naseljenim mjestima uzoni operacije i šire. Izvode se iznenadna, brza i smjela borbena djelovanja i brzi manevri — da bi se što pri je oslobo-dile snage za djelovanje na drugim prostorima privremenozaposjednutog teritorija.

Obrambena operacija

Obrambena operacija je najviši oblik organiziranja i iz- vođenja obrane, u ko je m se po jedins tvenom planu, na odre-đenom prostoru i za određeno vrijeme, usklađuju obrambenii napadni bojevi i borbe i različite taktičke borbene radnjei druge aktivnosti snaga kopnene vojske, Teritorijalne obra

18273

ne, ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, a na jadran-skom pomorskom vojištu i ratne mornarice, kako bi se iz-

vršio jedinstveni zadatak i ostvario predviđeni cilj obrane.Zavisno od cilja, jačine angažiranih snaga, veličine pro-

t j t i đ j i it ij b b ij

Kao jedinstveni operacijski prostor, zona obrane može imati više posebnih operativno geografskih, odnosno taktičko geografskih cjelina — poj asova po cijeloj širini i dubini i li uzahvatu pojedinih pravaca. Pojasovi se uređuju za obranui posjedaju početnim grupiranjem snaga ili naknadno u



stora, mjesta izvođenja i situacije, obrambene operacije mo-gu imati i operativno ili strategijsko značenje. Izvode ih strategijsko operativne jedinice, operativne jedinice i sastavi istrategijske grupacije oružanih snaga.

Obrambena operacija na fronti izvodi se kada postoji,

manje ili više, kontinuirana fronta. U njoj se objedinjujui usmjeravaju borbena djelovanja na fronti i na onim dije-lovima privremeno zaposjednutog teritorija i dijelu vlastitepozadine koji su u zoni obrane. Težište je na djelovanjimana fronti, a u pojedinim etapama i na pojedinim pravcimamože biti na privremeno zaposjednutom teritoriju ili u vla-stitoj pozadini — u borbi protiv zračnih desanata.

Obrambena operacija na 'fronti izvodi se u početnomperiodu i u toku rata, u prigraničnom pojasu i u dubini ra-tišta. Uspješnim izvođenjem obrambenih operacija u počet-nom periodu rata osiguravaju se bitni uvjeti za planski iorganiziran prelazak društva na ratno stanje i za kasnijeuspješno vođenje oružane borbe. Obrambena operacija nafronti priprema se prije početka agresije ili u toku oru-žane borbe. Glavne snage predviđene za njezino izvođenjemogu biti u neposrednom borbenom dodiru s neprijateljemili izvan neposrednoga borbenog dodira.

Cilj obrambene operacije na fronti jest obrana odre-đenog prostora, nanošenje što većih gubitaka neprijateljui stvaranje uvjeta za prelazak u napad ili dalje izvođenje ob-rane. Cilj obrambene operacije određuje se zavisno od uvje-ta i situacije u kojima se izvodi, a prije svega od odnosasnaga. Od cilja operacije uvijek zavisi način njezina izvođe-nja. Cilj operacije se ostvaruje po etapama, izvođenjem ve-ćeg broja međusobno povezanih jednovremenih i uzastop-nih zadataka. Obrambena operacija na fronti planira se iizvodi, najčešće u dvije do tri etape.

Zona obrane, zavisno od razmjera i značenja operacije,obuhvaća: jedan strategijski Mi operativni pravac, prostorepogodne za upotrebu zračnih desanata oprativnog značenja,gradove i druga naseljena mjesta i elemente infrastrukture.

274

i posjedaju početnim grupiranjem snaga ili naknadno, utoku operacije. Zavisno od uvjeta u kojima se operacijapriprema, u zoni obrane se prethodno izvode inžinjerijskiradovi.

Snage u obrambenoj operaci ji na fronti grupiraj u se po

pravcima, a u okviru pravaca — po dubini, posjedanjem po-ložaja, rajona, gradova i mogućih desantnih prostora i dru-gih objekata, s jasno izraženim težištem protuoklopne i pro-tudesantne borbe i protuzračne obrane. Operativni borbeniraspored najčešće ima snage; za djelovanje na fronti; za dje-lovanje iz neprijateljeve pozadine; za djelovanje unutar borbenog rasporeda neprijatelja; za obranu gradova; za podr-šku; za protuoklopnu borbu; za protuzračnu obranu i za protudesantnu borbu.

U obrambenoj operaciji na fronti borbena djelovanja seizvode jednovremeno na čitavoj dubini rasporeda neprijate-lja, kombiniranjem obrambenih i napadnih djelovanja, uzprimjenu svrsishodnih manevara na fronti i dubini i različi-tih borbenih postupaka. Na fronti se, pretežno, izvode ob-rambena, a u pozadini neprijatelja i u vlastitoj pozadini na-padna borbena djelovanja. Kada se osiguraju nužni uvjeti,u obrambenoj operaciji se izvode protuudari, u kojima, po-red snaga na fronti, uvijek sudjeluju snage koje se nalaze na bokovima u dubini rasporeda neprijatelja.

Obrambena operacija na privremeno zaposjednutom te-ritoriju izvodi se kada na njezinoj operativnoj ili strategij-skoj dubini postoje kompaktni slobodni teritoriji, i to samoako na drugi način nije moguće osujetiti namjere neprijate-lja i izvršiti određeni zadatak.

Obrambenu operaciju na privremeno zaposjednutom te-

ritoriju, zavisno od situacije, priprema i njome rukovodirepublički ili pokrajinski štab Teritorijalne obrane ili od-govarajuća komanda jedinice ili sastava Jugoslavenske narod-ne armije ili komanda privremenoga operativnog sastava.Osnovni su nosilac djelovanja snage Teritorijalne obrane iliJugoslavenske narodne armije, uz sudjelovanje svih drugih

18' 275

snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite na pro-storu gdje se priprema i izvodi operacija.

Obrambena operacija na privremeno zaposjednutom te-ritoriju najčešće ima operativno, a izuzetno i strategijskoznačenje. Izvodi se samostalno ili u sklopu strategijske ope-

pravcima, po jedinstvenom plnu, objedinjavaju i usmjeravaju djelovanja određenih snaga kopnene vojske, Teritorijal -ne obrane i ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Uoperaciji protiv zračnih desanata kombiniraju se napadna iobrambena djelovanja. Pri tome je napad osnovni vid bor-



značenje. Izvodi se samostalno ili u sklopu strategijske operacije na fronti. Cilj operacij e je , najčešće, da se za određeno

vrijeme spriječi prodor neprijatelja na slobodni terit orij iosiguraju uvjeti za pravovremeno sklanjanje i zaštitu stanov-ništva, bolnica, proizvodnih kapaciteta i skladišta; spriječidovođenje i razvoj jačih snaga neprijatelja iz dubine radinjihova angažiranja na fronti ili poduzimanja ofenzivnih dje-lovanja na slobodni teri torij : spriječi izvlačenje jedinica ne-prijatelja s fronte. Cilj operacije se ostvaruje izvršavanjem

većeg broja različitih, jednovremenih i uzastopnih zadatakana pravcima nastupanja neprijatelja i u dubini njegova ra-sporeda.

Operacijska zona u obrambenoj operaciji na privremenozaposjednutom teritoriju uvjetovana je konkretnom operativ-nom i strategijskom situacijom, ciljem, odnosom prema fron-ti, stanjem na privremeno zaposjednutom teritoriju i veliči-nom i položajem slobodnog (teritorija koji se brani.

Snage u zoni operacije grupiraju se na pravcima i naj- važnijim prostorima i objekti ma gdje se očekuje upotrebazračnih desanata. Operativni borbeni raspored u obrambe-noj operaciji najčešće ima ove elemente: snage za izvođe-nje obrane, snage za napadna djelovanja, snage za podršku,snage za protudesantnu borbu, snage za protuzračnu obranu,grupe ili odrede za zaprečavanje.

Obrambena operacija na privremeno zaposjednutom te-ritoriju izvodi se kombinacijom uporne obrane pojedinihpoložaja i objekata i napadnih djelovanja na bokove i po-zadinu neprijatelja, uz masovno zaprečavanje i primjenu raz-nih oblika borbe i općenarodnog otpora u zoni obrane i šire.Uvijek treba težiti da se što prije preuizme inicijativa i izobrane prijeđe u napad.

Operacija protiv zračnog desanta

Operacija protiv operativnog ili strategijskog zračnog de-santa najviši je oblik organiziranja i izvođenja protudesant-ne borbe, u kojem se na desantnom prostoru i prilaznim

276

obrambena djelovanja. Pri tome je napad osnovni vid bor benih djelovanja i uvjet uspješnog izvođenja operacij e pro-tiv zračnog desanta.

Operacija protiv zračnog desanta se, najčešće, organi-zira i izvodi u okviru obrambene operacije strategijskog zna-

čenja, radi obrane značajnih desantnih prostora i većih aero-droma, i u tom slučaju ima operativno značenje. Ako seorganizira i i zvodi na većoj dubini radi zaštite značajnijihobjekata i dijelova teritorija, može imati i strategijsko zna-čenje. U određenoj vojnostrategijskoj situaciji na ratištu semože organizirati i izvoditi i na privremeno zaposjednutomteritoriju.

Cilj operacije je uništenje ili razbijanje zračnog desan-ta i sprečavanje njegova spajanja sa snagama neprijatelja ko-

je djeluju na fronti . Ostvaruje se djelovanjem ratnog zrako-plovstva i protuzračne obrane u periodu pripreme, prevoženja i spuštanja zračnog desanta i djelovanjem jedinica kop-nene vojske, Teritorijalne obrane i svih drugih snaga Opće-

narodne obrane i društvene samozaštite na desantnom pro-storu i prilaznim pravcima.

Zonu operacije čine više desantnih rajona, veći aero-drom ili aerodromski čvor, položaji i objekti na kojima suraspoređene snage za izvođenje operacije. Zona operacijese uređuje i priprema za borbena djelovanja u sklopu ukup-nih obrambenih priprema prije agresije ili u toku oružane

borbe.Za izvođenje operacije protiv zračnog desanta na desant-

nom prostoru i prilaznim pravcima angažiraju se jediniceJugoslavenske narodne armije i Teritorijalne obrane. Njiho- va djelovanja ujedinjava komanda jedinice Jugoslavenske na-rodne armije ili štab Teritorijalne obrane strategijsko operativne i operativne razine, ili jedinstvena komanda snaga za

borbu prot iv zračnih desanata. U sastav tih snaga ulaze izrakoplovne baze i odredi za obranu aerodroma.

Kopnene snage predviđene za izvođenje operacije ra-spoređuju se na desantnom prostoru ili u njegovoj neposred

277

noj blizini, uvijek s proračunom da u toku spuštanja i sre-đivanja zračnog desanta ispolje najjači udar i postignu od-lučujući rezultat. Pri rasporedu jedinica oružanih snaga mo-raju se imati u vidu potrebe, mogućnosti i način angažiranjadrugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite ko

planu, na određenom dijelu vojišta i u određenom vremenu,ujedinjavaju i usmjeravaju djelovanja snaga ratne morna-rice, kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protuzračne ob-rane i Teritorijalne obrane na moru, otocima, obali i u zra-čnom prostoru radi razbijanja d uništenja desantnih snaga



drugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite koje se nalaze na desantnom prost oru ili u neposrednoj blizini.

Sve snage koje se angažiraju u operaciji protiv zračnogdesanta potčinjavaju se jednoj komandi — štabu za sve vri-

jeme trajanja operacije. Operativni borbeni raspored, načel-

no, ima ove elemente: snage za napad, snage za obranu, sna-ge za vatrenu podršku, snage za protuzračnu obranu, snageza protuoklopnu borbu, rezervu i snage za osiguranje terito-rija. U ovoj operaciji uvijek se angažira ratno zrakoplovstvoi protuzračna obrana, s maksimalno mogućim naprezanjem,posebno u fazi prevoženja i spuštanja desanta.

Borbena djelovanja u operaciji protiv zračnog desantaotpočinju, najčešće, djelovanjem lovačke i lovačko bombarderske avijacije u fazi njegova prikupljanja. Najintenzivnija borbena djelovanja avijacije i artiljerijsko raketnih jedinicaprotuzračne obrane su u fazi prevoženja i spuštanja desan-ta. U fazi spuštanja, sređivanja i djelovanja zračnog desan-ta, osnovni nosilac protudesanitne borbe su oklopnomehanizi-

rane jedinice, uz maksimalnu artiljerijsku podršku. Snagepredviđene za napad treba što prije uvesti u borbu kako bise spriječilo sređivanje desanta i spajanje njegovih dijelova,angažiranje sredstava podrške i širenje desantne osnovice.Djelovanja protiv zračnog desanta moraju biti energična,smjela i neprekidna, uz primjenu različitih oblika manevrai razli čit ih borbenih postupaka. Na taj se način desantnesnage pravovremeno razdvajaju na manje dijelove, spreča- va se zauzimanje značajnih objekata — aerodroma, gradovai drugih naseljenih mjesta i prometnih čvorova, i stvarajuuvjeti za uspješno uništenje ili razbijanje desanta prije nje-gova spajanja sa snagama koje djeluju na fronti.

Operacija protiv pomorsko zračnog desanta

Operacija protiv pomorsko zračnog desanta najviši je ob-lik organiziranja i izvođenja protudesantne borbe na jadran-skomu pomorskom vojištu, u kojem se po jedinstvenom

278

čnom prostoru radi razbijanja d uništenja desantnih snaganeprijatelja. U težim uvjetima, kada je nadmoćnost neprija-telja izrazita, cilj operacije može biti sprečavanje dovođenjasvježih snaga i širenja i učvršćenja desantne osnovice radistvaranja što povoljnijih uvjeta za daljnje vođenje obrane po

dubini vojišta i izvođenje protuudara.Oilj se operacije postiže nanošenjem što većih gubita-ka živoj sili i ratnoj tehnici neprijatelja po cijeloj dubinioperacijske zone — na otvorenom moru, obalnom područjui u rajonima iskrcavanja — uzastopnim i zajedničkim uda-rima pomorskih, zrakoplovnih, obalskih i kopnenih snaga.Potpuno slamanje operativnoga pomorsko zračnog desantaostvaruje se odlučnim udarom snaga u širem rajonu desan-tiranja.

Nosilac djelovanja protiv pomorsko zračnog desanta je-su snage ratne mornarice i obalske obrane u sadejstvu s je-dinicama ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kopne-ne vojske i Teritorijalne obrane. Operativni borbeni raspo-red, načelno, ima: snage za djelovanja na otvorenom moru,na otocima i obali; snage za djelovanja na desantnoj osnovi-ci i obranu mogućih nastupnih pravaca po dubini; zrakoplov-ne snage za podršku i protuzračnu obranu, i rezervu. Zavi-sno od situacije, mogu se formirati i snage za djelovanjepo rajonima prikupljanja i ukrcavanja pomorsko zračnih de-sanata.

Uspjeh operacije bitno zavisi od: pravovremenog gru-piranja snaga; uređenja akvatori ja i teritor ija; stupnja prevlasti na moru i u zraku u zoni operacij e; pravovremenogotkrivanja desantnih snaga neprijatelja i njihove identifika-cije i praćenja za vrijeme prevoženja morem i zrakom; ot-

pornosti snaga protudesantne obrane na djelovanja iz zrakau pripremi i izvođenju operacije; koordinacije djelovanja iostvarenja sadejstva, posebno u fazi borbe protiv desantnihsnaga na prilazima rajonu iskrcavanja i za vrijeme iskrcavanja; stupnja upornosti obrane pojedini h otoka i objekatana obali; mogućnosti manevra i grupiranja snaga protude

279

sanitne obrane za izvođenje usredotočenih i ešeloniranih na-pada, protunapada na moru i u borbi za mostobran.

k ć k b d

s ratnim zrakoplovstvom i protuzračnom obranom i Teritori- jalnom obranom. Snage koje djeluju na privr emeno zaposjed-nutim otocima i obali neposredno sadejstvuju sa snagama



Ako uvjeti omogućavaju, uvijek treba nastojati da seglavni udar .po desantnim snagama nanese još na moru, jer su one u toj fazi, zbog visoke koncentracije na desantnim brodovima, najosjetljivij e.

Operacija protiv pomorsko zračnog desanta ima opera-tivno značenje, a izvodi se samostalno ili u okviru operacijestrategijskog značenja. Priprema je i njome rukovodi ko-manda ratne mornarice i obalske obrane, ili komanda vojnopomorskog sektora ili posebno formirana komanda.

Pomorskodesantna operacija

Pomorskodesantna operacija najviši je oblik organizira-nja i izvođenja vlastitoga pomorskog desanta na jadransko-mu pomorskom vojištu. U njoj se usklađenim, jedinstvenoplaniranim i usmjerenim bojevima i borbama prevoze desantne snage morem i zrakom s polazne desantne osnovicei iskrcavaju pod borbom na privremeno zaposjednute otokei dijelove obale na kojima ostvaruju cilj operacije. Pomorskodesantnom operacijom oslobađaju se grupe privremeno za-posjednutih otoka i dijelovi obale, izvodi obuhvat ili okru-ženje snaga agresora na njima i razbijaju i uništavaju nje-gove veće grupacije. Ona se, načelno, izvodi u okviru napadneoperacije strategijskog značenja, a u povoljnim uvjetima ipri povoljnom odnosu snaga i u okviru obrambene operaci-

je strategijskog značenja.U pomorskodesantnoj operaciji sudjeluju snage ratne

mornarice, kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva i protuzra-čne obrane, Teritorijalne obrane i druge snage općenarod-

ne obrane i društvene samozaštite u zoni operacije. Desantnesnage čine jedinice mornaričke pješadije i kopnene vojskekoje, u sadejstvu sa snagama ratne mornarice, ratnog zra-koplovstva i protuzračne obrane i snagama na privremenozaposjednutom teritoriju, ostvaruju glavni cilj operacije bor-

bom na mostobranu i đesantnoj osnovici. Nosilac djelovanjau fazi ukrcavanja, prevoženja morem i zrakom i iskrcava-nja desantnih snaga jesu snage ratne mornarice, u sadejstvu

nutim otocima i obali neposredno sadejstvuju sa snagamakoje izvode operaciju i osiguravaju povoljne uvjete za iskr-cavanje i uvođenje u borbu desantnih snaga na mostobranu.

Uspjeh pomorskodesantne operacije bitno zavisi od: os-tvarenja i održavanja prevlasti na moru i u zraku u zoni iz-

vođenja marša desantnih snaga morem i iskrcavanja; ostvatranja potrebne nadmoćnosti nad protudesantniom obranomneprijatelja; fortifikacijskog uređenja njegovih objekata namjestima iskrcavanja; prostorne, vremenske i operativne po-godnosti i mogućnosti iskrcavanja desantnih snaga u skladus osnovnom zamisli njihove upotrebe u borbi za mostobrani desantnu osnovicu; stanja i borbenih mogućnosti snagana privremeno zaposjednutom teritoriju i stupnja usklađeno-sti njihovih djelovanja s dejstvima desantnih snaga; pozna-

vanja zone izvođenja desanta, posebno akvatorija i teritorija na mjestima iskrcavanja desantnih snaga; poznavanja hidirometeorbloške situacije u zoni izvršenja marša morem iiskrcavanja.

Pomorskodesantna operacija izvodi se samostalno ili usklopu operacije strategijskog značenja. Priprema je i njomerukovodi komanda ratne mornarice i obalske obrane ili po-sebno formirana komanda.

Pomorske operacije

Pomorska je operacija najviši oblik organiziranja i iz- vođenja napadnih ali obrambenih djelovanja na moru, u koje m se po jedinstvenom planu ujedinjavaju djelovanja sna-ga ratne mornarice i djelovanja ratnog zrakoplovstva i pro-tuzračne obrane, mornaričkih i drugih snaga Teritorijalne

obrane i kopnene vojske radi nanošenja gubitaka pomorskimsnagama i pomorskom prometu neprijatelja, odnosno obrane vlastitoga pomors kog prometa i važnih prevoženja morem.

Osnovne vrste pomorskih operacija jesu: operacija zaobranu vlastitoga pomorskog prometa ili važnih trupnih pre- voženja morem, operacija protiv pomorskog prometa neprijatelja, operacija prot iv pomorskih snaga neprijatelja i ope-racija za osiguranje opsežnijeg miniranja mara.

281280

Pomorske operacije odlikuje: visok intenzitet djelovanjaangažiranih snaga; kratkotrajnost pojedi nih djelovanja i ope-racije u cijelosti; brzina promjene borbene situacije; izvo-đenje više istovremenih ili uzastopnih borbi i bojeva razno-rodnih sastava pomorski h snaga; brzo trošenje snaga i visok

nene vojske, Teritorijalne obrane i ratne mornarice. Zrako-plovna operaoija se izvodi po odluci Vrhovne komande oru-žanih snaga. Neposrednu pripremu i planiranje, te komandi-ranje svim snagama koje sudjeluju u njoj, obavlja komandaratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.



stupanj gubitaka; velika zavisnost djelovanja od protuzračneobrane i obavještajnoga, protuelektronskog i mornaričkotehmičkog osiguranja; pos tojanje većeg broja privremenih ko-mandi i sastava i česte promjene organizacije snaga, ruko-

vođenja, komandiranja i sadejstva.

Uspjeh pomorske operacije bitno zavisi od: stupnja prevlasti na moru i u zraku u zoni djelovanja; efikasnosti oba- vještajnog osiguranja, prvenstveno otkrivanja, praćenja iidentif ikacije pomorskih snaga i sastava neprijatelja; umje-šnog grupiranja, združivanja i operativnoga borbenog ra-sporeda pomorskih snaga i snaga obalske obrane; usaglašenosti djelovanja udarnih i obalskih pomorskih snaga, obal-skih artiljerijsko raketnih jedinica, sistema obalske službeosmatranja i javljanja i sistema zračnog osmatranja, javlja-nja i navođenja avijacije; efikasnosti s istema rukovođenja ikomandiranja; žilavosti borbenih sredstava na elektronskadjelovanja; mogućnost i brze i neprekidne popune borbenimsredstvima i gorivom, prvenstveno udarnih pomorskih snagai avijacije; stupnja uređenosti operacijske osnovice i njezi-na položaja u odnosu na rajone izvođenja borbenih dje-lovanja.

Pomorska se operacija izvodi samostalno ili u okviru ope-racije strategijskog značenja. Priprema je i njome ruko-

vodi komanda ratne mornarice i obalske obrane ili posebnoformirana komanda.

Zrakoplovna operacija

Zrakoplovna operacija je najviši oblik pripreme i izvo-đenja napadnih djelovanja snaga ratnog zrakoplovstva i pro-tuzračne obrane, koja se izvode na određenom prostoru i zaodređeno vrijeme radi izvršavanja zadataka operativnog zna-čenja. Najčešće se izvodi u okviru napadne ili obrambeneoperacije strategijskog značenja, a može biti i samostalna.Planira se i realizira u tijesnom sadejstvu sa snagama kop

282

ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.Cilj zrakoplovne operacije jes te nanošenje gubitaka zrako-

plovnim snagama neprijatelja radi stvaranja određenog stup-nja prevlasti u zračnom prostoru na vojištu ili dijelu rati-šta, odnosno nanošenja što većih gubitaka kopnenim ili po-

morskim snagama neprijatelja radi sprečavanja njihova po-kreta, razvoja i uvođenja u borbu.Osnovni objekti djelovanja jesu: zrakoplovne snage ne-

prijatelja, aerodromi, sistem zračnog osmatranja i javljanja,nuklearna, kemijska i biološka borbena sredstva, oklopnomehanizdrane jedinice u rajonima prikupljanja i u pokretu, artiljerijsko raketne jedinice, objekti na komunikacijama, stra-tegijske i operativne rezerve, komandna mjesta viših koman-di, skladišta ubojnog i pogonskog materijala, izvori za po-punu i opskrbu oružanih snaga. Izbor objekata za djelova-nje mora biti usaglašen s ciljem operacije i situacijom nafronti.

Radi osiguranja djelovanja avijacije, posebno za neutra-liziranje sistema protuzračne obrane, u operaciji se angaži-raju i određene snage kopnene vojske i Teritorijalne obra-ne, a na primorskom krilu i ratne mornarice.

Zrakoplovna operacija se izvodi uzastopnim udarima avi- jacij e po planiranim objektima, jednovr emeno ili u kraćimintervalima. Pri tom se primjenjuje odgovarajući manevar,koji treba da umanji učinak djelovanja protuzračne obranei avijacije neprijatelja u toku napada i u povratku s izvršenjazadatka.

Operacija snaga protuzračne obrane

Operacija snaga protuzračne obrane najvišu je oblikorganiziranja i izvođenja protuzračne obrane oružanih snagai objekata na teritoriju od djelovanja neprijatelja iz zračnogprostora. Priprema se i izvodi radi zaštite mobilizacije oru-žanih snaga, njihova razvoja i planske i organizirane upotrebe u oružanoj borbi, odnosno radi zaštite proizvodnje, pro

283

meta i drugih aktivnosti na određenom prostoru od masov-nih i intenzivnih djelovanja avijacije neprijatelja.

Cilj operacije snaga protuzračne obrane jeste nanoše-nje što većih gubitaka zrakoplovnim snagama neprijatelja imaksimalno moguća obrana i zaštita dijelova oružanih sna-

Diverzantska operacija se izvodi u okviru napadne iliobrambene operacije strategijskog značenja ili samostalno.Izvode je snage Teritorijalne obrane i Jugoslavenske narod-ne armije, uvijek uz angažiranje posebno pripremljenih iobučenih diverzantskih jedinica i grupa i sudjelovanje snaga



g jga i značajnih objekata. Najčešće se priprema i izvodi u po-četnom periodu rata ujedinjenim snagama ratnog zrakoplov-stva i protuzračne obrane, trupne protuzračne obrane u kop-nenoj vojsci, Teritorijalne obrane i ratne mornarice, te sna-gama protuzračne obrane i drugim strukturama obrambe-nog sistema. Odluku za izvođenje operacije donosi Vrhovnakomanda oružanih snaga, a priprema je, organizira i njomerukovodi komanda ratnog zrakoplovstva i protuzračne obra-ne. U izvođenju operacije snaga protuzračne obrane angaži-raju se i dijelovi oružanih snaga na privremeno zaposjednu-tom teritoriju.

Operacija snaga protuzračne obrane može se izvodM jednovremeno u neposrednoj povezanosti s ostalim operacijamana ratištu ili njegovu dijelu. Načelno, ona ima operativnoznačenje iako, u određenoj situaciji, ostvareni efekti moguimati i strategijsko značenje. Trajanje operacije snaga pro-tuzračne obrane zavisi, prije svega, od cilja koji se želi po-

stići, odnosno vremena za koje treba obraniti određeni pro-stor ili objekat.

Diverzantska operacija

Diverzantska operacija je najviši oblik organiziranja iizvođenja diverzantskih borbenih djelovanja, kojim se po

jedinstvenom planu, na određenom prostoru i za određeno vrijeme ujedinjuju i usmjeravaju diverzantska, napadna iobrambena djelovanja radi uništenja, oštećenja ili onesposo

bljavanja komunikacija, energetskih izvora, sistema koman-diranja i objekata infrastrukture kojima se neprijatelj ko-risti. Osnovni ciljevi operacije jesu: paraliziranje prometa islabljenje borbene sposobnosti snaga neprijatel ja; narušava-nje sistema komandiranja i sistema javnog informiranja;sprečavanje neprijatelja da organizira okupacijski sistem ikontrolira zaposjednuti teritorij, crpi s njega energiju i ma-terijalna dobra i organizira proizvodnju.

284

j g p j j gopćenarodne obrane i društvene samozaštite.

Uz diverzije, kao osnovni sadržaj i način djelovanja udiverzantskim operacijama, izvode se napad, obrana, demon-strativna djelovanja i sabotaže. Zona operacije je dio privre-

meno zaposjednutog teritorija ili veliki grad, a objekti dje-lovanja su: komunikacije i objekti na njima, aerodromi, luke,poštansko telefonsko telegrafski sistem, objekti za komandi-ranje i veze, energetski izvori, vodoprivredni i drugi objektii sistemi.

Snage koje sudjeluju u operaciji načelno se dijele na sna-ge za diverzantska djelovanja, snage za napadna djelovanja,snage za obrambena djelovanja, snage za osiguranje, snageza prihvat, snage za demonstrativna djelovanja i rezerve.

Da bi se ostvarili planirani ciljevi, nužno je osigurati iz-nenađenje u pogledu mjesta, vremena i načina izvršenja diverzija, dovolj no jake i opremlj ene snage koje izv ode diver-zantska djelovanja i njihov pravovremen i organiziran pri-hvat poslije izvršenja zadatka. Tajnost i temeljitost pripre-ma, precizno planiranje i organizacija svih predviđenih aktiv-nosti bitni su preduvjeti za uspješnu diverzantsku operaciju.

Diverzantsku operaciju priprema i njome rukovodi štabodnosno komanda operativne ili strategijsko operativne razi-ne. U pripremanju operacije sudjeluju odgovarajuća rukovod-stva drugih snaga općenarodne obrane i društvene samo-zaštite.

Boj

Boj je oblik borbenih djelovanja u kojem se na određe-nom prostoru i za određeno vrijeme, po jedinstvenom pla-nu, ujedinjuju i usmjeravaju borbe, borbene taktičke radnjei druga djelovanja taktičkih jedinica Jugoslavenske narodnearmije i Teritorijalne obrane, uz sudjelovanje drugih snagaopćenarodne obrane i društvene samozaštite, radi postizanjacilja taktičkog značenja. Izvode ga združene taktičke jedi

285

nice i sastavi u okviru operacije ili samostalno. U njemu se,pored borbenih djelovanja jedinica oružanih snaga, usmje-ravaju i raznovrsne aktivnosti drugih snaga općenarodne ob-rane i društvene samozaštite.

Cilj boja se određuje zavisno od vida djelovanja, mje-t i đ j t i j či k j ži j U i

U pojedinim periodima rata, samostalni bojevi mogu biti najmasovniji i glavni oblici borbenih djelovanja na pojedinimdijelovima privremeno zaposjednutog teritorija. Bojeve naprivremeno zaposjednutom teritoriju karakteriziraju većasamostalnost, mogućnost izbora različitih ciljeva i objekatadjelovanja primjena različitih oblika manevra i borbenih



sta izvođenja, sastava i jačine snaga koje se angažiraju. Uni-štavanje žive sile i ratne tehnike neprijatelja, posebno njego-

vih vatrenih sredstava, osnovni je i najvažniji zadatak u sva-kom boju.

Boj se izvodi na određenom pravcu, u zoni il i rajonudjelovanja. U zoni i rajonu djelovanja određuje se težištekoje se izražava grupiranjem glavnih snaga i usmjeravanjemnapora i aktivnosti drugih snaga općenarodne obrane i dru-štvene samozaštite. Boj se izvodi jednovremenim udarompo cijeloj dubini rasporeda snaga neprijatelja. Na taj načinnanose mu se veći gubici i sprečava plansko i organiziranoizvođenje borbenih djelovanja, a zadatak se izvršava bržei uz manje vlastite gubitke.

Snage koje izvode boj formiraju odgovarajući taktički borbeni raspored, čiji oblik i broj i zadaci pojedinih ele-menata zavise od jačine i sastava vlasti tih snaga, vida djelo-

vanja, mjesta izvođenja, jačine i sastava neprijatelja i dobije

nog zadatka.Boj se izvodi na kopnu, moru i u zračnom prostoru.

Na kopnu ga izvode jedinice kopnene vojske i Teritorijalneobrane, na moru — jedinice ratne mornarice i Teritorijalneobrane, a u zračnom prostoru — snage avijacije i artiljerij-sko raketnih jedinica protuzračne obrane. Boj može biti ob-rambeni i napadni. Pored tih, izvode se i drugi bojevi: uokruženju, susretni, protudesantni i drugi.

Na fronti se izvode sve vrste bojeva, ali su najbrojnijinapadni i obrambeni. Izvode se u okviru operacije ili samo-stalno. U okviru bojeva koje izvode združene taktičke jedi-nice kopnene vojske i Teritorijalne obrane na fronti, izvodese borbe na privremeno zaposjednutom teritoriju i u vla-stitoj pozadini — protiv zračnog desanta, ubačenih ili od-sječenih, odnosno okruženih jedinica neprijatelja.

Na privremeno zaposjednutom teritoriju napadni i ob-rambeni bojevi se izvode samostalno ili u okviru operacije.

286

djelovanja, primjena različitih oblika manevra i borbenihpostupaka, najtješnja povezanost i usklađenost s ostalimoblicima borbe i općenarodnog otpora. Bojevi na privremenozaposjednutom teritoriju često se izvode bez zrakoplovne po-drške i uz ograničenu artiljerijsko raketnu vatrenu podršku.

U vlastitoj pozadini se najčešće izvodi protudesantni boj. Ako se izvodi u okviru operaci je protuzračnog desanta, pla-nom se usmjerava i usklađuje s ostalim bojevima i borbamapo mjestu, vremenu i načinu izvođenja. Ako se protudesant-ni boj izvodi u zoni združene taktičke jedinice, onda seusklađuje s borbenim djelovanjima na fronti.

Protudesantni boj karakteriziraju odlučnost, brzina, ener-gičnost i smjelost i najtješnja suradnja s drugim snagamaopćenarodne obrane i društvene samozaštite.

Na jadranskom pomorskom vojištu bojevi se izvode namoru, otocima i kopnu. Bojeve na moru izvode pomorskesnage, avijacija, obalske artiIjerijsko # aketne jedinice, pomorskodiverzantske jedinice i mornaričke jedinice Teritori-

jalne obrane, uz sudjelovanje drugih snaga općenarodne ob-rane i društvene samozaštite. Boj na moru ima karaktersusretnog djelovanja. Snage koje u njemu sudjeluju izvodemanevar podilaženjem rajonu boja, izvode taktički razvoj,formiraju borbeni raspored d izvode udar iz pokreta. Tajoblik borbenih djelovanja karakteriziraju velika brzina ma-nevra, nanošenje kratkotrajnih i preciznih vatrenih udara inagle promjene odnosa snaga i borbene situacije.

Za izvođenje boja na moru izdvajaju se posebne snageza nanošenje glavnog udara i posebne snage za osiguranje ieksploataciju njegovih rezultata. Na sastav, organizaciju inačin upotrebe snaga, te na efikasnost borbenih sredstava,

veliki utjecaj ima vri jeme kao astronomska i hidrometeorološka pojava.Bojevi na otocima presudno zavise od mogućnosti mane-

vra i pothranjivanja snaga more m i u uskoj su vezi s dje-lovanjima i borbenom situacijom na moru.

287

Bojevi snaga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obraneizvode se u zračnom prostoru — u okviru različitih vrstaoperacija ili samostalno. Izvode ih združene taktičke jedi-nice i sastavi ratnog zrakoplovstva d protuzračne obrane,samostalno ili u sadejstvu s jedinicama trupne protuzračneb di d šk k j k i i T

ka i načina djelovanja. Te karakteristike borbe ističu nje-zinu složenost koja od sudionika, posebno od starješina, zah-tijeva visok stupanj osposobljenosti, snalažljivosti i inicija-tive.

Borbe na kopnu izvode jedinice kopnene vojske i Teri-



obrane radi podrške kopnene vojske, ratne mornarice i Te-ritorijalne obrane.

Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane reali-ziraju svoje zadatke u bojevima po planu ili pozivu iz odre-

đenog stupnja dežurstva sa zemlje il i iz zraka. Planiraju ihi njima rukovode komande operativne razine.

Borba

Borba je osnovni, najmasovniji i najintenzivniji oblik borbenih djelovanja koji izvode pojedinci , grupe i osnov-ne taktičke jedinice. Izvodi se kao sastavni dio boja ili ope-racije, ili samostalno u svim uvjetima oružane borbe nakopnu, moru i u zračnom prostoru. Prema vidu djelovanja, borbe mogu biti napadne i obrambene.

Borbom se ostvaruje cilj taktičkog značenja. Zbir uči-

naka više borbi na većem prostoru može imati operativnoznačenje. Cilj svake borbe uvjetovan je vidom djelovanja,sastavom i jačinom snaga koje se angažiraju, prostorom nakojem se izvodi i očekivanim načinom djelovanja neprija-telja.

Osnovni elementi borbe su pokret i vatra. Iz sinkroniza-cije vatre i pokreta, u skladu s utjecajem zemljišta i vre-mena, proizlaze ostali elementi borbe — otpor, udar i teži-šte. Otporom se nanose gubici neprijatelju i usporava nje-gov pokret. Udarom se neprijatelj razbija i onesposobljavau tolikoj mjeri da to utječe na krajnji ishod borbe. Bliskimudarom — borbom prsa u prsa najčešće se postiže presudanuspjeh. Težište borbe predstavljaju rajon i objekat čijim sezauzimanjem odnosno držanjem odlučujuće utječe na tok iishod borbe.

Osnovne karakteristike borbe u općenarodnomu obrambenom ratu ogledaju se u velikoj pokretlj ivosti , čestim i na-glim promjenama situacije, raznovrsnosti taktičkih postupa

288

p j p jtorijalne obrane na fronti, privremeno zaposjednutom teri-toriju i u vlastitoj pozadini, u svim zemljišnim i vremen-skim uvjetima, često i pri nepovoljnom odnosu snaga.

Napadne borbe se neprekidno izvode na neprijateljeve

jedinice, komandna mjesta, objekte, instalacije, skladišta, op-skrbne kolone, prije svega na najosjetljivija mjesta neprijatelja gdje mu je moguće nanijeti najveće gubitke. Borbe seizvode istovremeno i uzastopno na većem broju pravaca, ra-

jona i objekata pri mjenom takvih načina djelovanja koji osi-guravaju raznovrsnost, inicijativu, odlučnost i efikasnost ikontinuirana djelovanja na širokom prostoru. Za uspjeh unapadnoj borbi od presudnog je značenja da se izvodi u povoljni m uvjetima koji se osiguravaju dobri m poznavanjemneprijatelja, povoljnim odnosom snaga na težištu, iskorišćenjem neprijateljevih slabosti i vlastitih prednosti, detaljnompripremom napada i drugim.

Obrambene borbe se izvode kada napad iz bilo kojihrazloga nije svrsishodan, a obrana pruža mogućnost da se ne-prijatelju nanesu veći gubici, slomi njegova napadna moć istvore povoljni uvjeti za prelazak u napad. Bitno obilježjeobrambene borbe je aktivnost koja se ogleda u neprekidnojtežnji da se raznovrsnim borbenim radnjama, taktičkim po-stupcima i mjerama osiguraju Žilavost, otpornost i sposob-nost za preotimanje inicijative. Stalna aktivnost i primjenarazličitih oblika manevra, jedan je od osnovnih uvjeta zauspješno izvođenje obrambene borbe.

Borbu na privremeno zaposjednutom teritoriju karakte-rizira veća samostalnost u izboru cilja, objekata i rajona dje-lovanja, veća mogućnost primjene različitih načina djelova-nja i što tješnja usklađenost sa drugim oblicima borbe iopćenarodnog otpora. U partizanskom obliku oružane bor-

be na određenom prostoru i u određenom vremenu, borbamože biti dominantan oblik borbenih djelovanja.

Borbe u vlastit oj pozadini izvode se u okviru djelovanjaprotiv zračnih i pomorsko zračnih desanata, najčešće kao sa

19 289

stavni dijelovi boja, a protiv manjih desanata i samostalno.U borbi protiv ubačenih i diverzantskih grupa i drugih gru-pa za specijalna djelovanja, pretežno se izvode samostalne borbe.

Borba na moru je osnovni oblik borbenih djelovanjajih đ j di č ih ši kih b d i d

objektima infrastrukture, komandnim mjest ima i sred-stvima veze neprijatelja, značajan su dio ukupnih borbenihdjelovanja. Na određenim dijelovima privremeno zaposjednu-tog teritorija, posebno u gradovima, samostalni diverzantski

bojevi i borbe mogu biti osnovni oblik borbenih djelovanja.Izvode ih prvenstveno specijalno opremljene i obučene di



manjih grupa đ pojedinačnih površinskih brodova i podmor-nica, samostalno ili u okviru boja na moru. Izvodi se raket-nim, artiljerijskim, torpednim, minskim i protupodmomičkiim napadima ili djelovanjem avijacije i helikoptera.

Snage ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane izvode borbu vatrenim jedinicama, manjim grupama, taktički m sa-stavima, samostalno i u okviru bojeva na određenom pro-storu i u ograničenom vremenu. Sadržaj i način tih djelo-

vanja određeni su ciljem, zadatkom, snagama, objektima j vremenom, a izvode se po objektima na kopnu, moru i uzraku.

Samostalne masovne borbe i bojevi

Samostalne masovne borbe i bojevi imaju u oružanoj borbi u općenarodnomu obrambenom ratu izuzetno značenje,posebno kada su nepovoljni uvjeti za pripremu i izvođenjeoperacija. Operacijom se ne mogu obuhvatiti i funkcionalnopovezati sva borbena djelovanja i aktivnosti na određenomprostoru. Stoga se samostalne borbe i bojevi izvode u svim

vojnostrategijsklim uvjetima na cijelom ratištu, posebno naprivremeno zaposjednutom teritoriju i u vlastitoj pozadini.

U određenim situacijama na privremeno zaposjednutomteritorijiu i u partizanskom obliku oružane borbe, kada nisuosigurani nužni uvjeti za izvođenje operacija, samostalnimmasovnim borbama i bojevima ostvaruju se rezultati opera-tivnog i strategijskog značenja.

Jedinice oružanih snaga izvode samostalne masovne borbe i bojeve, uz sudjelovanje i najtješnju suradnju drugihsnaga općenarodne obrane i društvene samozaštite. Stoga ihzajedno planiraju i pripremaju komande i štabovi jedinicaoružanih snaga i rukovodstva drugih snaga općenarodne ob-rane i društvene samozaštite.

Samostalni masovni diverzantski bojevi i borbe, čiji jecilj djelovanje po elementima sistema za kontrolu teritorija,

290

Izvode ih, prvenstveno, specijalno opremljene i obučene diverzantske jedinice Jugoslavenske narodne armije i Terito-rijalne obrane. Specifičnost izvođenja i upotreba specijalnihsredstava zahtijeva temeljitu pripremu i preciznu organiza-ciju samostalnih diverzantskih bojeva i borbi.

Postepenim ujedinjavanjem samostalnih borbi, bojeva idiverzantskih djelovanja po cilju, vremenu i prostoru stva-raju se uvjeti za izvođenje operacija.

OSIGURANJE BORBENIH DJELOVANJA

Osiguranje borbenih djelovanja obuhvaća radnje, mjerei aktivnosti koje poduzimaju oružane snage, društveno poli-tičke zajednice, društveno političke organizacije, organizaci-

je udruženog ra d a i drugi subjekti društva radi stvaranja štopovoljnijih uvjeta za izvođenje borbenih djelovanja. Osnov-ne vrste osiguranja borbenih djelovanja jesu: moralno političko osiguranje, obavještajno osiguranje, sigurnosno osigu-ranje, inžinjerijsko osiguranje, protunuklearno kemijsko biološko osiguranje, pozadinsko osiguranje, meteorološko osigu-ranje, maskiranje i borbeno osiguranje.

Moralno političko osiguranje

Suprotstavljanje oružanoj agresiji i svim drugim obli-cima ugrožavanja sigurnosti i ustavnog poretka zemlje za-sniva se na odlučujućoj ulozi ljudskog faktora. Politički svje-stan, moralno čvrst i borbeno osposobljen čovjek, odlučanda se bori do konačne pobjede nad neprijateljem, osnovni

je faktor naše obrane.Moralna snaga općenarodne obrane počiva na visokoj

moralno političkoj svijesti i borbenom moralu pojedinaca i jedinica, komandi i štabova oružanih snaga i cjelokupnogstanovništva. Izgrađivanje moralno političke svijesti i borbe

19* 291

nog morala je prioritetan strategijski zadatak svih subjekatadruštva i oružanih snaga.

Visoka politička svijest i borbeni moral radnih ljudi igrađana i pripadnika oružanih snaga ispoljavaju se u njiho-

voj privrženosti vrijednosti ma našega socijalisti čkog samo-upravnog društva i našoj nezavisnoj i nesvrstanoj vanjskoj

me za predstojeć i zadatak; mjere za održavanje i jačanje borbenog morala; praćenje psihološ kopropagandnih aktivnostineprijatelja i 'poduzimanje aktivnih mjera zaštite; zajedničkeaktivnosti s organima društveno političkih zajednica i dru-štveno političkih organizacija za jačanje moralno političkogstanja i borbenog morala oružanih snaga i stanovništva; bri-

f



p g j j j j jpolitici. Pokazatelji moralno^političkih kvaliteta jesu: pozi-tivan odnos prema ciljevima općenarodnoga obrambenog ra-ta; povjerenje u snagu općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite; osjećanje dužnosti i odgovornosti za obranu i za-

štitu; hrabrost, spremnost i sposobnost da se savladaju borbeni i psihofizički napori; svjesna disciplina; stvaralačka ini-cijativa pri izvršavanju borbenih zadataka; otpornost premapsihološko propagandnoj djelatnosti neprijatelja, i sposobnostsnalaženja u svim uvjetima oružane borbe.

Nepresušna izvori moralne snage općenarodne obrane idruštvene samozaštite i visokoga borbenog morala u opće-narodnomu obrambenom ratu jesu: tekovine narodnooslobo-dilačkog rata i socijalističke revolucije; vrijednosti socijali-stičkoga samoupravnog sistema; bratstvo i jedinstvo, ravno-pravnost i zajedništvo naših naroda i narodnosti; nesvrstanai nezavisna vanjska politika; pravedni ciljevi općenarodnogaobrambenog rata; borbene i revolucionarne tradicije naših

naroda i narodnosti; podrška miroljubiv ih snaga i prijatelj-skih naroda i zemalja.Moralno političko osiguranje borbenih djelovanja obuhva-

ća plansko, organizirano i stalno poduzimanje mjera i postu-paka koji doprinose jačanju moralne snage općenarodne ob-rane i društvene samozaštite, izgrađivanju i održavanju vi-sokoga borbenog morala oružanih snaga i drugih subjekataopćenarodne obrane i društvene samozaštite. Mjere i aktiv-nosti moralno^političkog osiguranja borbenih djelovanja ut-

vrđuju se planovima i smjernicama komandi i štabova. Po-laznu osnovu čine: stanje u jedinici i na ter itor iju na kojemse izvode borbena djelovanja, procjena stanja neprijatelja, borbeni zadatak i odluka komandanta.

Moralno političko osiguranje borbenih djelovanja sadrži:praćenje i jačanje moralno političkog stanja jedinica; proc-

jenu moralno političkog faktora u procesu shvaćanja zadat-ka i donošenja odluke; neposredne moralno političke pripre

292

gu o ljudima i ratnoj tehnici; pravovremeno informiranje;organiziranu obuku i odgoj; kulturne, sportske i rekreativneaktivnosti; usklađen rad svih organa komandi i štabova; pravovre meno uočavanje i rješavanje problema koji bi moglinegativno utjecati na borbeni moral, psihofizičku i borbenusposobnost ljudstva.

Nosioci moralno političkog osiguranja borbenih djelova-nja u oružanim snagama jesu: komande, štabovi i starješine,organizacija Saveza komunista, orgnizacija Saveza socijali-stičke omladine, vojni kolektivi i svaki pojedinac. Njihovoorganizirano, plansko i usklađeno djelovanje osnovni je uv-

je t za .postizanje visokog stupnja moralno poli tičkog stanja usvim uvjetima i fazama borbenih djelovanja.

Rad komandi i štabova na moralno političkom osiguranju borbenih djelovanja zasniva se na: idej nim stavovima i poli-tici Saveza komunista Jugoslavije, koncepciji općenarodneobrane i društvene samozaštite, smjernicama samoupravnih

i državnih organa, doktrini općenarodne obrane i oružane borbe, planovima i odlukama pretpostavljene komande od-nosno štaba, stanju u jedinici i procjeni svih činilaca moral-no političkog faktora u određenoj situaciji.

Za moralno političko stanje i borbeni moral jedinice od-govoran je njen komandir odnosno komandant. On, osobnoi preko organa komande ili štaba, proučava i ocjenjuje mo-ralno političko stanje i borbeni moral jedinice i poduzimamjere u vezi s moralno političkim osiguranjem borbenihdjelovanja. Svi organi komande i štaba, u okviru svojih na-dležnosti, dužni su predlagati i poduzimati mjere za jačanjemoralno političkog stanja i borbenog morala i odgovorni suza to komandantu.

Rad komande i štaba na moralno političkom osiguranju borbenih djelovanja, načelno, obuhvaća: shvaćanje zadatka iprocjenu moralno političkog stanja, planiranje i poduzimanjemjera moralno političkog osiguranja u pripremi i izvođenju

2D12 0878

293

borbenih djelovanja, poduzimanje mjera radi slabljenja borbenog morala neprijatelja, izvještavanje pretpostavljene ko-mande i štaba o stanju i problemima, analizu i primjenustečenih iskustava iz prethodnih djelovanja u pogledu izgra-đivanja i održavanja borbenog morala.

P j l li ičk j i b h ć

Neposredna moralno politička priprema je dio opće pri-preme i organiziranja borbenih djelovanja. Ona obuhvaća:informiranje komandi i štabova, starješina i jedinica o vojno

•političkoj situaciji, djelovanjima neprijatelja, razvoju i re-zultatima općenarodnoga obrambenog rata i stanju na teri-toriju; upoznavanje sa značenjem predstojećeg zadatka; ot



Procjena moralno političkog stanja, u osnovi, obuhvaćaprocjenu moralno političkog stanja i borbenog morala ne-prijatelja; moralno političkog stanja i borbenog morala vla-stitih snaga; stanja na teri toriju na kojem se izvode borbe-na djelovanja; raspoloživog vremena za poduzimanje odgo- varajućih mjera i postupaka u vezi s moralno polit ičkim osi-guranjem predstojećih djelovanja.

Procjena borbenog morala neprijatelja, vlastitih snaga istanja na teritoriju sastavni je dio procjene situacije, plani-ranja i pripremanja borbenih djelovanja. Procjena obuhvaćautvrđivanje i analizu onih činilaca koji utječu na borbeni mo-ral neprijatelja, vlastitih jedinica i stanovništva. Procjenusituacije i stanja na teritoriju donose komande i štabovi za-

jedno s organima društveno političkih zajednica i organiza-cija i s komitetima za općenarodnu obranu i društvenu sa-mozaštitu.

Pri planiranju i organiziranju moralno političkog osigu-

ranja polazi se od činilaca koji neposredno utječu na borbenimoral, a to su: visoka organiziranost života i borbenih dje-lovanja jedinica; 'briga o ljudima; konkretnost, elastičnost ineprekidnost u poduzimanju mjera i postupaka; stalna ak-tivnost; uvažavanje psihofizičkog stanja jedi nica; specifič-nost borbenog zadatka; postupnost u prilagođavanju uvjeti-ma oružane borbe, i jedinstveno djelovanje svih subjekataodgojnog i političkog rada.

Mjere, postupci i aktivnosti moralno političkog osigura-nja borbenih djelovanja planiraju se i ostvaruju na osnoviprocjene moralno političkog stanja i odluke komandanta.Plan moralno političkog osiguranja, načelno, sadržava: zadat-ke neposredne moralno političke pripreme za predstojećadjelovanja; mjere za održavanje borbenog morala u tokuizvođenja borbenih djelovanja; postupke za jačanje borbe-nog morala nakon izvršenja zadatka; način suradnje s orga-nima društveno političkih zajednica i organizacija na terenu,i mjere za slabljenje borbenog morala neprijatelja.

294

toriju; upoznavanje sa značenjem predstojećeg zadatka; ot-klanjanje uzroka koji bi mogli narušiti moralno političkostanje i borbeni moral; provođenje rekreativnih aktivnosti.Težište neposredne moralno političke pripreme je jačanjesvijesti i moralno političkog jedinstva, razvijanje povjerenjau vlastite snage i motivacije za borbu, poticanju inicijative,discipline i odgovornosti pojedinaca i jedinica, komandi ištabova.

Održavanje borbenog morala u toku izvođenja borbenihdjelovanja obuhvaća: otkrivanje pojava koje negativno utje-ču na borbeni moral i brzo i efikasno otklanjanje njihovihuzroka; praćenje psihofizičkog naprezanja ljudstva i poduzi-manje odgovarajućih mjera za održavanje borbene sposob-nosti jedinica; informir anje o toku i rezultatima borbenihdjelovanja; pravovremeno uočavanje i procjenu promjena si-tuacije; praćenje psihološko propagandne djelatnos ti nepri-

jatel ja i mjere za sprečavanje njezina utjecaja; pravovreme-no zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih; primjenu poticajnihmjera radi razvijanja inicijative, hrabrosti i izdržljivosti, ipoduzimanje drugih mjera koje nalaže situacija. Osobni pri-mjer komunista i starješina u toku borbenih djelovanja naj- više doprinosi visokom borb enom moralu jedini ce.

Nakon izvršenja borbenog zadatka analizira se ponašanjekomandi i štabova, jedinica i pojedinaca u borbi; izvlače seiskustva za daljnja djelovanja; primjenjuju se poticajne mje-re prema pojedincima i jedinicama; izvodi obuka i odgoj;organiziraju se kulturne i rekreativne aktivnosti u jedinica-ma, samostalno i zajedno s 'društveno politiekim i drugimdruštvenim organizacijama na terenu.

Političko propagandna djelatnost prema agresoru zah-tijeva organizirano i trajno poduzimanje ofenzivnih mjeraradi slabljenja borbenog morala njegovih snaga. Te mjereobuhvaćaju: razobličavanje ideoloških motiva, političkih i vojni h cilj eva agresije; obavještavanje jedinica agresora oosudi agresije, o aktivnosti progresivnih snaga u svijetu i o

295

akcijama progresivnih snaga u zemlj i agresora; informiranje0 stanju u svijetu i o aktivnost ima prij atel jski h zemalja; razobličavanje represivnih mjera agresora prema stanovništvu1 isticanje njegove odgovornosti za teror; isticanje nepobje-divosti zemlje koja vodi općenarodni obrambeni rat, te bor-

benih t radicija naših naroda i narodnosti i njihovih pobjeda

Prikupljanje obavještajnih podataka je široka funkcijaobavještajnog osiguranja, u koj oj se angažiraju sve koman-de, ustanove i jedinice Jugoslavenske narodne armije, šta-

bovi i jedinice Teritori jalne obrane i svi pripadnici oružanihsnaga. U prikupljanju podataka posebnu ulogu imaju izvi-đačke jedinice i obavještajni organi. Najšira osnova za pri-



j j p jnad osvajačima.

Nosioci ofenzivne političko propagandne aktivnosti pre-ma agresoru jesu specijalizirani organi u federaciji i u socijalist ičkim republikama i socijalis tičkim autonomnim pokrajinama, organi društveno političkih organizacija, komande ištabovi jedinica oružanih snaga, specijalizirane redakcije svihsredstava masovnog informiranja i cjelokupno stanovništvo.

Obavještajno osiguranje

Obavještajno osiguranje borbenih djelovanja obuhvaćamjere, postupke i aktivnosti koji se poduzimaju radi prikup-ljanja i obrade obavještajnih podataka o neprijatelju, pro-storu »borbenih djelovanja i vremenskim prilikama i korišće-nje njima. Organiziraju ga sve komande, štabovi, ustanove i

jedinice oružanih snaga uz široku suradnju i oslonac na sta-novništvo, društveno političke zajednice, društveno političkeorganizacije i druge subjekte društva. Stručne poslove obav-ljaju obavještajni organi, a u potrebnom opsegu i organi si-gurnosti.

Obavještajno osiguranje obuhvaća: planiranje i organi-ziranje obavještajnog rada, prikupljanje obavještajnih poda-taka, obradu podataka — procjenu snaga, mogućnosti i na-mjera neprijatelja, izvještavanje i obavještavanje o njemu.

Obavještajni rad se planira i organizira neprekidno ipravovremeno, a za početni period rata još u miru. Svakakomanda je odgovorna za planiranje, organiziranje i reali-

zaciju obavještajnog osiguranja u svojoj zond odnosno rajonuobavještajne odgovornosti . Za usmjeravanje i usaglašavanjerada obavještajnih organa na strategijskoj razini odgovoran

je obavještajni organ Saveznog sekretarijata za narodnu ob-ranu.

296

j j j g j pkupljanje obavještajnih podataka jesu radni ljudi i građanii drugi subjekti općenarodne obrane i društvene samozaštite.Osnovni zadatak vojne obavještajne organizacije jest prikup-ljanje podataka od vojnog značenja. Izvodi se obavještajno

operativnom djelatnošću, izviđanjem, ispitivanjem ratnih za-robljenika i prebjeglih lica, izučavanjem neprijateljevih do-kumenata, naoružanja i opreme, praćenjem štampe, publi-kacija i emisija sredstava javnog informiranja i razmjenompodataka s prijateljskim zemljama.

Podaci se neprekidno obrađuju na svim stupnjevima ru-kovođenja i komandiranja da bi se utvrdila njihova točnosti mogućnost korišćenja njima. To rade obavještajni, a u po-trebnom opsegu i drugi organi. Obrada podataka obuhvaćaevidentiranje, analizu, sintezu i klasifikaciju. Svi važniji po-daci moraju se pravovremeno dostavljati zainteresiranim ko-mandama i štabovima, a po potrebi i drugim organima ru-kovođenja u općenarodnoj obrani i društvenoj samozaštiti.

Procjena neprijatelja je sastavni dio opće procjene si-tuacije. Obavlja se stalno, ali se zbog značenja izdvaja kaoposeban proces rada u pojedinim periodima pripreme i iz- vođenja ' borbenih djelovanja. Ona može biti opća i posebna.Opću procjenu neprijatelja daju obavještajni organi koman-di i štabova, u suradnji s drugim organima, na osnovi pri-kupljenih podataka i općeg poznavanja neprijatelja, a poseb-nu procjenu — organi vidova, rodova i službi za svoje po-trebe. Procjenom neprijatelja treba utvrditi stanje, moguć-nosti, namjere, cilj i vjerojatni način djelovanja njegovihsnaga, ideju manevra i težište djelovanja, probleme koji iztoga proizlaze za naše snage i način njihova rješavanja.

Izvještavanje i obavještavanje se provodi neprekidno,prema određenom sistemu, usmeno ili pismeno.Težište obavještajnog osiguranja u miru jest otkrivanje

snaga i namjera mogućih agresora, vremena i načina mogu-ćeg otpočinjanja agresije i drugih vojnih aktivnosti koje ut

297

ječu na sigurnost zemlje. U ratu je težište na prikupljanjupodataka od značenja za donošenje odluka o upotrebi snaga.

Pri planiranju, organiziranju i izvršavanju obavještajnogosiguranja borbenih djelovanja, treba osigurati suradnju iusmjereno sudjelovanje svih subjekata općenarodne obranei društvene samozaštite.

dataka, opseg poznavanja neprijatelja, i posebno, izvori oba- vještajnih podataka moraju se držati u tajnosti. To ni u koje m slučaju ne smije sputavati komande i štabove da organi-ziraju prikupljanje podataka na širokoj osnovi, masovno an-gažirajući stanovništvo i sve subjekte općenarodne obranei društvene samozaštite



Cjelokupni teritorij SFRJ, posebno privremeno zapo-sjednuti teritorij, mora biti stalno kontroliran u obavještaj-nom pogledu. Na obavještajnom pokrivanju teritorija anga-žiraju se svi subjekti općenarodne obrane i društvene samo-zaštite. Uspjeh obavještajnog osiguranja prvenstveno zavisiod masovnog angažiranja stanovništva.

Komande jedinica Jugoslavenske narodne armije i ko-mande jedinica i štabovi Teritorijalne obrane treba da još umiru poklone prvorazrednu pažnju obavještajnoj procjenateritorija i najvažnijih objekata.

Obukom i odgojem treba osigurati da svaki građaninsmatra svojom dužnošću da sve podatke o neprijatelju od-mah dostavlja najbližoj vojnoj komandi i štabu ili obavještaj-nom organu.

Zona obavještajne odgovornosti određuje se u skladu spotrebama i mogućnostima pojedinih komandi. Komandestrategijsko operativriih, operativnih i združenih taktičkih

jedinica, odnosno štabovi Teritor ijal ne obrane odgovornisu za obavještajno osiguranje borbenih djelovanja u svojojzoni odgovornosti. Za realiziranje postavljenih zadataka oniupotrebljavaju sve raspoložive obavještajno izviđačke snage,

jedini ce i druge subjekte općenarodne obrane i društvene sa-mozaštite. Rad se obavlja uz punu suradnju komandi, šta-

bova i jedinica na fronti te štabova i komandi i jedinica naprivremeno zaposjednutom teritoriju. Za usklađivanje je od-govorna komanda ili štab — nosilac borbenih djelovanja uodređenoj zoni odnosno rajonu.

Podaci operativnog i strategijskog značenja obavezno sedostavljaju obavještajnom organu Saveznog sekretarijata zanarodnu obranu, bez obzira na izvor i način prikupljanja.Nakon obrade i procjene, obavještajni organ Saveznog sekre-tarijata za narodnu obranu dostavlja ih na upotrebu zainte-resiranim organima, komandama i štabovima.

Zadaci, planovi i pripreme, organizacija i formacija oba- vještajnih organa i izviđačkih jedinica, način izvršavanja za

298

i društvene samozaštite.U sklopu obavještajnog osiguranja izviđanjem se nepo-

sredno prikupljaju podaci o neprijatelju, prostoru i vremen-skim prilikama. Zajedno s ostalih obavještajnim podacima,podaci prikupljeni izviđanjem omogućavaju uvid u situaciju,donošenje svrsishodnih odluka i efikasno komandiranje.

Izviđanje se organizira i provodi neprekidno, pravovre-meno i aktivno na fronti, u vlastitoj pozadini, u dubini raspo-reda neprijatelja i na privremeno zaposjednutom teritoriju.U svim uvjetima, izviđanje se provodi s osloncem na društve-ne strukture i stanovništvo. Izviđanje obavljaju izviđački or-gani i sve jedinice — osmatranjem, prisluškivanjem, tehnič-kim sredstvima, izviđačkim borbenim djelovanjem, prikup-ljanjem podataka od stanovništva i borbenim djelovanjima.Pored izviđanja za potrebe združenih jedinica i grupacijaoružanih snaga, vidovi, rodovi i službe organiziraju izviđanjei izviđaju za svoje potrebe.

Komande i jedinice organiziraju i provode izviđanje uokviru svojih zona odnosno rajona odgovornosti, usmjerava- jući glavne izviđačke snage na težište borbenih djelovanja iprema važnim objektima.

Za potrebe Vrhovne komande, komandi strategijskih gru-pacija, strategijsko operativnih i operativnih jedinica i sastava obavl ja se elekt ronsko izviđanje, izviđanje iz zraka i kon-trola zračnog prostora.

Sigurnosno osiguranje

Sigurnosno osiguranje oružanih snaga i borbenih djelovanja usmjereno je na otklanjanje svih izvora i oblika njihova ugrožavanja i na zaštitu ustavnog poretka i sigurnostizemlje. Obuhvaća preventivne, borbene, kontraobavještajne i vojnopolicijske i druge mjere i postupke koji se poduzimajuu okviru priprema i izvođenja borbenih djelovanja.

299

Osnovni zadaci sigurnosnog osiguranja: pravovremenootkrivanje, praćenje i onemogućavanje obavještajnih i dru-gih subverzivnih djelatnosti vanjskog i unutrašnjeg neprija-telja protiv oružanih snaga, obrambenih priprema i borbenihdjelovanja; zaštita komandi, štabova, jedinica i ustanova, ob-

jekata i materijalnih dobara od posebnog značenja za oruža-

ustanove oružanih snaga neprekidno — u miru i ratu. Unjoj sudjeluju svi pripadnici oružanih snaga. Organizira sei provodi radi: jačanja idejno političkog jedinstva i moralno

političkog stanja; otkrivanja i sprečavanja neprijateljske psihološko propagandne djelatnosti, dezerterstva, panike i dje-lovanja obavještajnih službi vanjskog i unutrašnjeg neprija-



j j p g jnu borbu; zaštita tajnosti odluka, planova i priprema oruža-nih snaga i drugih subjekata općenarodne obrane i društvenesamozaštite za oružanu borbu. Težište osiguranja je zaštita:

jedinica, komandi, štabova i ustanova oružanih snaga; pla-

nova upotrebe, mobilizacijskih planova i planova pripravno-sti; komandnih mjesta, sistema veza i drugih objekata odposebnog značenja za oružanu borbu, a u toku borbenih dje-lovanja i zaštita odluka, namjera i postupaka u njihovoj rea-lizaciji.

Opseg, intenzitet i raznovrsnost obavještajne djelatnostii drugih subverzivnih djelatnosti vanjskog i unutrašnjegneprijatelja nameću potrebu svestranog organiziranja i stal-nog provođenja sigurnosnog osiguranja oružanih snaga i bor-

benih djelovanja. U izvanrednim pril ikama u miru, pri izvr-šenju mobilizacije i u ratu sigurnosno osiguranje mora funk-cionirati efikasno bez veće reorganizacije.

Komande, štabovi, jedinice i ustanove oružanih snagaorganiziraju sigurnosno osiguranje kao svoju redovitu dje-latnost. Svaki starješina je odgovoran za sigurnost jedinice,komande, štaba i ustanove kojom komandira i rukovodi. Or-gani sigurnosti obavljaju kontraobavještajne i druge stručnesigurnosne poslove.

Prilikom organiziranja i poduzimanja mjera sigurnostimora se ostvariti stalna i svestrana suradnja između koman-di i štabova oružanih snaga i organa društveno političkih za-

jednica i organizacija na prostoru gdje se izvode borbenadjelovanja, naročito na privremeno zaposjednutom terito-riju.

Nužan preduvjet za uspješno sigurnosno osiguranje jest

razvijanje svijesti, odgovornosti, inicijative i budnosti pri-padnika oružanih snaga i građana, pravovremeno planiranjei efikasno poduzimanje sigurnosnih mjera.

Najšira osnova sigurnosti oružanih snaga je samozaštitakoju organiziraju i provode sve komande, štabovi, jedinice i

300

lovanja obavještajnih službi vanjskog i unutrašnjeg neprijatelja i neprijateljske emigracije; zaštite života i zdravlja lju-di; zaštite tajnosti odluka i priprema borbenih djelovanja,podataka, dokumenata, sistema komandiranja i veza i tehnič-kih sredstava, i zaštite od drugih djelovanja kojima se ugro-žava sigurnost oružanih snaga.

Sigurnost oružanih snaga oslanja se na široko organizi-ran i razvijen sistem društvene samozaštite. To razumijevasvestranu suradnju komandi, štabova, jedinica i ustanovaoružanih snaga i njihovih organa sigurnosti sa svim subjek-tima općenarodne obrane i društvene samozaštite.

Inžinjerijsko osiguranje

Inžinjerijsko osiguranje borbenih djelovanja obuhvaćamjere, postupke i radove koje izvode inžinjerijske i druge

jedi nice oružanih snaga, specijalizirane radne organizacijei stanovništvo, radi stvaranja što povoljnijih uvjeta za izvo-đenje borbenih djelovanja, zaštite ljudi i materijalnih sred-stava, usporavanja djelovanja i nanošenja što većih gubitakaneprijatelju, prije svega, na minskoelksplozivnim preprekama.Osnovni zadaci inžinjerijskog osiguranja jesu zaprečavanje,utvrđivanje, osiguranje kretanja i manevra i maskiranje.

Zavisno od situacije, težište inžinjerijskog osiguranjamože biti na zaprečavanju, utvrđivanju ili nekom drugom za-datku, a može se mijenjati u toku borbenih djelovanja uskladu s razvojem situacije i potrebama.

Zaprečavanje, kao jedan od osnovnih sadržaja oružane

borbe, težišni je zadatak inžinjeri jskog osiguranja. U njegovurealiziranju angažiraju se sve jedinice, komande i štabovioružanih snaga, organizacije udruženog rada i stanovništvo.Za složenije zadatke, gdje je potrebna posebna stručnost,angažiraju se inžinjerijske jedinice.

301

Utvrđivanjem se uređuje zemljište radi zaštite ljudi imaterijalnih sredstava i stvaranja što povoljnijih uvjeta za

borbena djelovanja. Ostvaruje se izgradnjom objekata za va-treno djelovanje, osmatranje, komandiranje i zaštitu. Poduzi-ma se neprekidno i bez posebnog naređenja. Uvjetovano jemogućnostima neprijatelja za nanošenje masovnih vatrenih

luju sve jedinice oružanih snaga, organizacije udruženog ra-da i stanovništvo. Svaka jedinica provodi inžinjerijsko osi-guranje u svojoj zoni odnosno rajonu borbenih djelovanja uskladu sa situacijom i potrebama, stupnjem osposobljenostii opremljenosti. Inžinjerijske jedinice angažiraju se na te-žišnim zadacima i radovima za koje nisu osposobljene i op-



mogućnostima neprijatelja za nanošenje masovnih vatrenihudara, posebno nuklearnim i kemijskim oružjem.

Pri utvrđivanju maksimalno se iskorišćavaju pogodnostizemljišta i prirodni i umjetni zakloni i objekti. Za zadatke

utvrđivanja angažiraju se sve jedinice oružanih snaga, spe-cijalizirane organizacije udruženog rada i stanovništvo, a zasloženije zadatke i inžinjerijske jedinice.

Osiguranje kretanja i manevra obuhvaća izradu, održava-nje i popravku komunikacija, prevladavanje vodenih i dru-gih prirodnih i umjetnih prepreka, prevladavanje minskoek-splozivnih i fortifikacijskih prepreka. Neprekidnim uređe-njem i održavanjem komunikacija i uspješnim prevladava-njem prirodnih i umjetnih prepreka osiguravaju se mobili-zacija, kretanje i razvoj, dovođenje jedinica u povoljne uvje-te za izvođenje borbenih djelovanja i izvršenje manevra. Da

bi se osiguralo kretanje preko miniranih objekata i rajona,zona i drugih prostora nužne su evidencija prepreka i dobro

uvježbane i opremljene jedinice za njihovo prevladavanje iorganiziranje kontrolno zaštitne službe. Sve starješine jedi-nica i odgovarajuće organe društveno političkih zajednica,u skladu s njihovim potrebama, treba pravovremeno upoz-nati s rasporedom vlastitih minskoeksplozivnih prepreka i sotkrivenim minskoeksplozivnim preprekama neprijatelja. Mi-nirane objekte, rajone i zone treba obilježiti i, po potrebi,osigurati radi sprečavanja gubitaka stanovništva i pripadnikanaših oružanih snaga.

Inžinjerijski maskirni radovi obuhvaćaju izradu lažnihobjekata, maskiranje jedinica, materijalnih sredstava i objekata, i druge radove kojima se prikrivaj u vlastite snage,sredstva i namjere. I zvode ih sve jedinice oružanih snagaza svoje potrebe. Specijalizirane inžinjerijske jedinice izvodesloženije maskirne radove objekata od posebnog značenja,naročito u okviru strategijskog i operativnog maskiranja.

Opsežni radovi koji se, najčešće, moraju obaviti za krat-ko vrijeme zahtijevaju da u inžinjerijskom osiguranju sudje

302

žišnim zadacima i radovima za koje nisu osposobljene i opremljene jedinice drugih rodova i službi. Specijalizirane idruge organizacije udruženog rada angažiraju se na zadaci-ma inžinjerijskog osiguranja borbenih djelovanja zajedno s jedinicama oružanih snaga, prvenstveno s inžinjerijskim je-dinicama ili samostalno. Za pojedine inžinjerijske radove, ra-di ispomoći jedinicama oružanih snaga, angažiraju se i je-dinice radne obaveze i stanovništvo.

Protunuklearno, protukemijsko i protubiološkoosiguranje

Radi uspješnog vođenja oružane borbe u uvjetima upot-rebe nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja i drugih sred-stava za masovno uništavanje, sve komande, štabovi, ustanove i jedini ce u oružanim snagama poduzimaju odgovarajućeorganizacijske i materijalne mjere i borbene postupke radi vlastite zaštite. Pripremama oružanih snaga i drugih snagaopćenarodne obrane i društvene samozaštite, i pripremom iuređenjem teritorija već u miru, postiže se veća otpornost nadjelovanja nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja i stva-raju uvjeti za uspješnije otklanjanje posljedica njihove upo-trebe.

Djelovanja nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja na-meću potrebu aktivnog sudjelovanja oružanih snaga i svihdrugih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite uplaniranju, organiziranju i provođenju atomsko biološko kemijske obrane. Na tim se zadacima angažiraju i društveno

političke zajednice, mjesne zajednice, organizacije udruženograda i druge samoupravne organizacije, društveno političke idruštvene organizacije i cjelokupno stanovništvo.

Pravovremenim planiranjem i organizacijom protunuklearnoga, protukernijskog i protubiološkog osiguranja uma-njuju se ili potpuno izbjegavaju efekti djelovanja kemijskogi biološkog, a velikim dijelom i nuklearnog oružja. Protunu

303

kleamo, protukemijsko i protubiološko osiguranje oružanihsnaga sastavni je dio jedinstvenog sistema atomsko biološko•kemijske obrane SFRJ.

Protunuklearno, protukemijsko i protubiološko osigura-nje oružanih snaga obuhvaća opće i posebne mjere i postup-ke koji se poduzimaju radi zaštite ljudstva, materijalno teh

njihovih parametara, radiološko kemijsko biološko izviđanje,laboratorijske analize i kontrolu, meteorološko osmatranje iradiološko kemijsko biološku dekontaminaciju ljudstva, teh-ničkih sredstava, odjeće i zemljišta. U provođenju posebnihmjera angažiraju se sve jedinice i ustanove oružanih snagau granicama svojih mogućnosti. Jedinice atomsko biološko



ničkih sredstava, hrane, vode i ostalih materijalnih dobara.•Opće mjere, kao masovna i najznačajnija aktivnost u

okviru protunuklearnoga, protukernijskog i protubiološkogosiguranja, obuhvaćaju: upotrebu formacijskih, mjesnih i

priručnih sredstava za osobnu i kolektivnu zaštitu ljudstva,hrane, vode i materi jalnih dobara; općevoj no i rodovskoizviđanje; aktivna borbena djelovanja radi uništenja ili ošte-ćenja nuklearnoga, kemijskog i biološkog oružja neprijate-lja; maskiranje; rastresit raspored jedinica, materijalno tehničkih sredstava i drugih materi jalnih dobara; inžinjeri jsko,posebno fortifikacijsko uređenje zemljišta i iskorišćenje pri-rodnih i umjetnih objekata; manevar snagama radi izbjega-

vanja posebno osjetljivih objekata i obilaska i savlađivanjakontaminiranog zemljišta; organizaciju boravka jedinica nakontaminiranom zemljištu; dozimetrijsku kontrolu; pružanjeprve pomoći i samopomoći povri jeđenima od nuklearnoga,kemijskog i biološkog oružja; pojedinačnu i grupnu dekonta-

minaciju; gašenje požara; raščišćavanje ruševina, i organi-zaciju kontrolno zaštitne službe.

Opće mjere protunuklearnoga, protukernijskog i protu- biološkog osiguranja planiraju, organiziraju i provode ko-mande, štabovi i ustanove i sve jedinice oružanih snaga pre-ma svojim mogućnostima i u skladu s konkretnom borbe-nom situacijom. One su sastavni dio planova operacija, bojeva i borbi svih drugih aktivnosti jedinica. Za njihovu pri-mjenu odgovorne su starješine jedinica, komandi — štabovai ustanova. Opće mjere protunuklearnoga, protukemijiskog iprotubiološkog osiguranja planiraju se, organiziraju i provode neprekidno — na odmoru, pri kretanju i u toku izvo-đenja borbeni h djelovanja, te pri izvršavanju drugih zada-

taka.Posebne mjere protunuklearnoga, protukernijskog i pro-

tubiološkog osiguranja jesu nuklearno kemijsko biološka kon-trola i radiološko kemijsko biološka dekontaminacija. Oneobuhvaćaju osmatranje nuklearnih eksplozija i utvrđivanje

304

kemijske obrane angažiraju se na težišnim zadacima kojizahtijevaju posebnu stručnost i opremljenost.

Za određene zadatke angažiraju se: ratno zrakoplovstvo— za izviđanje zemljišta i akvatorija i kontrolu teritorija po-

moću radarskih i drugih osmatračnica, službe zračnog osma-tranja, javljanja i navođenja i meteoroloških organa: ratnamornarica — za nuklearno^kemijsko biološku kontrolu obal-nog pojasa, otoka i akvatorija, angažiranjem obalske službeosmatranja i javljanja i hidrometeoroloških organa, i dekon-taminaciju plovnih objekata; oklopne jedinice — za radio-loško izviđanje zemljišta s visokom dozom ozračenja; inžinjerija — za radiološko kemijsku kontrolu i dekontaminacijuzemljišta mehaničkim putem, te izradu objekata za kolektiv-nu zaštitu; sanitetska služba — za otkrivanje, raspoznavanjei praćenje posljedica upotrebe biološkog oružja, nadzor nadupotrebom kontaminirane hrane i vode, radiološko kemijsko

bidlošku dekontaminaciju kontaminiranog i povrijeđenog

ljudstva i ocjenu njegove borbene i radne sposobnosti; in-tendantska služba — za radiološko kemijsko biološku zaštitu,kontrolu i dekontaminaciju odjeće, opreme i artikala prehra-ne; prometna služba — za radiološko kemijsko biološko izvi-đanje komunikacija i organiziranje kontrolno zaštitne službena njima.

Pri planiranju, organiziranju i provođenju općih i po-sebnih mjera protunuklearnoga, protukernijskog i protubiolo-škog osiguranja, organi i jedinice atomsko biološko kemijskeobrane neposredno surađuju s organima i jedinicama civilnezaštite, službom osmatranja i obavještavanja i ostalim struk-turama društva.

Pozadinsko osiguranjePozadinsko osiguranje oružanih snaga sastavni je dio

materijalnog i zdravstvenog osiguranja društva. Obuhvaćadjelatnosti, mjere i postupke komandi, štabova i uprava umiru i ratu kojima se oružanim snagama osiguravaju najpo

20 305

voljniji materijalni i zdravstveni uvjeti za život, rad i oru-žanu borbu. To se postiže tijesnom suradnjom s društveno

političkim zajednicama, njihovim organizaoijama i organi-zacijama udruženog rada.

Pozadinsko osiguranje oružanih snaga u ratu ostvarujukomande, štabovi, jedinice i društveno političke zajednice i

d ž d kl d b b

Pozadinsko osiguranje jedinica i štabova Teritorij alneobrane obavlja se preko vlastitoga trupnog i teritorijalnogsistema, s osloncem na društveno političke zajednice, organi-zacije udruženog rada i pozadinske ustanove i jedinice Ju-goslavenske narodne armije.

Upravni i izvršni organi pozadinskih službi u komanda-



organizacije udruženog rada u skladu s borbenom situacijomna ratištu i ulogom pojedinih dijelova oružanih snaga u oru-žanoj borbi. Organizacija pozadinskog osiguranja usklađena

je s organizacijskom strukturom oružanih snaga i sistemom

rukovođenja i komandiranja. Pretpostavljena komanda, štabili uprava odgovorni su za neprekidno, potpuno i pravovre-meno pozadinsko osiguranje potoinjenih i pridatih jedinicai drugih sastava stavljenih u njezinu nadležnost.

U frontalnom i kombiniranom obliku oružane borbe ma-terijalna sredstva se grupiraju na težištima djelovanja dužkomunikacijskih pravaca. Pri tome je glavni zadatak organi-ziranje prometa iz dubine ratišta prema fronti i osiguranjetransportnih kapaciteta za prevoženje materijalnih rezervi.

U partizanskom obliku oružane borbe, pozadinsko osi-guranje se gotovo u cijelosti oslanja na materijalne izvores teritorija i ratni plijen. Zbog relativne oskudice u materi-

jalnim sredstvima poduzimaju se mjere za racionalnu po-

trošnju. Nosioci pozadinskog osiguranja na privremeno za-posjednutom teritoriju jesu štabovi Teritorijalne obrane.Osnove pozadinskog osiguranja planira Savezni sekreta-

rijat za narodnu obranu zajedno s organima federacije. Prinjegovu provođenju organi Saveznog sekretarijata za narod-nu obranu oslanjaju se na pozadinske organe komandi jedi-nica Jugoslavenske narodne armije i republičke i pokrajin-ske štabove Teritorijalne obrane. Planovi pozadinskog osigu-ranja oružanih snaga usaglašavaju se s organima društveno

poHtičkih zajednica, organizacijama udruženog rada i dru-štvenim službama.

Jedinice Jugoslavenske narodne armije razvijaju svojepozadinske organe u miru zavisno od razvijenosti pozadin-

skih organa potčinjenih jedinica i od stupnja oslanjanja nadruštveno političke zajednice i organizacije udruženog rada.Ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i ratna mornari-ca osposobljeni su za samostalno zrakoplovnotehničko, od-nosno mornaričkotehničko osiguranje.

306

ma, štabovima i upravama, u suradnji s odgovarajućim or-ganima i organizacijama društveno političkih zajednica, osi-guravaju plansku upotrebu materijalnih izvora i kapacitetaza opskrbu oružanih snaga borbenim i drugim potrebama,

održavanje materijalno tehničkih sredstava, zdravstvenu i ve-terinarsku zaštitu i pružanje svih vrsta usluga potrebnih zaživot, rad i borbu.

Pozadinsko osiguranje jedinica i ustanova Jugoslavenskenarodne armije u miru organizira se, načelno, ujedinjava-njem određenih djelatnosti na kasarnskom, garnizonskom iproizvodno teritordjalnom principu. U ratu pozadinsko osigu-ranje u jedinicama i ustanovama oružanih snaga organizirase s osloncem na baze, pozadinske jedinice Teritorijalne ob-rane i na kapacitete i rezerve društveno političkih zajednicai organizacija udruženog rada.

Pozadinsko osiguranje oružanih snaga sastoji se od teh-ničkoga, intendantskog, sanitetskog, veterinarskog, promet-

nog, građevinskog i financijskog osiguranja.Tehničko osiguranje je djelatnost komandi, uprava, šta-

bova, jedinica i ustanova kojom se osiguravaju najpovoljnijimaterijalni i tehnički uvjeti za oružanu borbu, život i radoružanih snaga. Postiže se organiziranom, planskom i siste-matskom upotrebom materijalnih izvora za opskrbu i kapa-citeta za održavanje u oružanim snagama i na teritoriju. Ononeposredno utječe na planiranje i izvođenje borbenih djelovanja i borbenu gotovost oružanih snaga i drugih snaga op-ćenarodne obrane.

Efikasnost tehničkog osiguranja ogleda se u pravovre-menoj popuni i neprekidnoj opskrbi oružanih snaga tehnič-kim materi jalnim sredstvima i u osiguranju njihove stalneispravnosti, pouzdanosti i operativne gotovosti.

U suvremenim uvjetima stalno jačaju uloga i značenjetehničkog osiguranja u ukupnoj borbenoj vrijednosti , efi-kasnosti i spremnosti oružanih snaga. Na to naročito utječudva činioca: prvo, primjena dostignuća suvremene nauke,

20* 307

tehnike i tehnologije u izradi novih i usavršavanju postoje-ćih sredstava ratne tehnike, i, drugo, njihov velik utrošak uratu.

Modernizacija oružanih snaga je stalan, složen i dinami-čan proces. Brzo i masovno se uvode složena tehnička sred-stva i sistemi koji zahtijevaju visoku stručnost, suvremenu

općenarodne obrane i karakteristike budućeg rata, početniperiod rata i njegov utjecaj na daljnji tok borbenih djelo-

vanja, razvoj naoružanja i tehnike jedinica i ustanova rat-nog zrakoplovstva i protuzračne obrane i doktrina upotrebesnaga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Nosilac osiguranja zrakoplovnotehničkim sredstvima jest



tehnologiju održavanja, rezerve municije, rezervne dijelove,alate i pribore, te odgovarajuća rješenja u organizaciji teh-ničkog osiguranja.

Nosilac tehničkog osiguranja je tehnička služba, kojaobavlja dvije osnovne djelatnosti: opskrbu tehničkim sred-stvima i održavanje tehničkih sredstava. Glavni zadaci teh-ničke službe jesu: opskrba munici jom, raketama, minskoeksplozivnim sredstvima, rezervnim dijelovima, potrošnim i re-produkcijskim materijalom, elektroenergetskim izvorima iosnovnim tehničkim sredstvima; održavanje tehničkih sred-stava po vidovima, od osnovnog održavanja do generalnogremonta, izrada i regeneracija rezervnih dijelova; dotur ievakuacija tehničkih materi jalnih sredstava; konzervacija izaštita, laboratorijske kontrole i kontrolni pregledi tehničkihsredstava.

Radi osiguranja materijalno tehničke osnove na cijelomratištu, u skladu s koncepcijom općenarodne obrane, tehnič-ko osiguranje je organizirano na proizvodnom i teritorijal-nom principu. Izvršavaju ga tehnički organi, jedinice i usta-nove, s osloncem na organizacije udruženog rada, kapacitetei rezerve društveno političkih zajednica.

Specifičnost tehničkog osiguranja ogleda se u tome štose samo jednim dijelom može zadovoljiti iz rezervi i kapa-citeta na teritoriju. Zbog toga se u oružanim snagama stva-raju rezerve i namjenski kapaciteti za opskrbu municijom,raketama, borbenim tehničkim materijalnim sredstvima i re-zervnim dijelovima, i za remont borbenih sredstava.

Osiguranje zrakoplovnotehničkim sredstvima djelatnost je komandi i jedinica ratnog zrakoplovstva i protuzračne ob-rane kojom se, za ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranui avijacijske jedinice kopnene vojske i ratne mornarice osi-guravaju najpovoljniji materijalni i tehnički uvjeti za izvo-đenje borbenih djelovanja, život i rad.

Osnovni činioci koji utječu na organizaciju zrakoplovnotehničkog osiguranja u oružanim snagama jesu: koncepcija

308

g j p jzrakoplovnotehnička služba, koja obavlja dvije djelatnosti:opskrbu zrakoplovnotehničkim sredstvima i održavanje i re-mont zrakoplovnotehničkih sredstava.

Opskrba čini osnovu materijalnog i tehničkog osigura-nja života, rada i borbenih djelovanja d obuhvaća materijal-no planiranje, organizaciju opskrbe, popunu i ešeloniranjematerijalnih rezervi.

Održavanje i remont zrakoplovnotehničkih sredstava ne-posredno doprinose efikasnoj i pravovremenoj borbenoj upo-trebi zrakoplovnih jedinica i sastava.

Osiguranje zrakoplovnotehničkim sredstvima organizirase i provodi s osloncem na zrakoplovne baze i kapacitete irezerve društveno poliitiokdh zajednica.

Osiguranje mornaričkotehničkim sredstvima djelatnost je komandi, uprava i štabova kojom se za ratnu mornaricuosiguravaju najpovoljniji materijalni i tehnički uvjeti za vo-đenje borbenih djelovanja, život i rad.

Pravovremeno, potpuno i neprekidno osiguranje morna-ričkotehničkim sredstvima na jadranskomu pomorskom vo- jištu, rijekama i jezer ima bitno utječe na planiranje borbe-nih djelovanja i postavljanje zadataka plovnim jedinicama,taktičkim plovnim sastavima i jedinicama odnosno ustano-

vama na obali i otocima. Pri planiranju je nužno, u svim si-tuacijama, dovesti u sklad operativne i taktičke zahtjeves materijalno tehničkim mogućnostima jedinica i ustanova.

Nosilac osiguranja mornaričkotehničkim sredstvima jestmornaričkotehnička služba, koja obavlja dvije osnovne dje-latnosti: opskrbu brodovima, plovnim sredstvima i ostalimmornaričkotehničkim materijalnim sredstvima i održavanje brodova, plovnih sredstava i ostalih mornaričkotehničkih ma-terijalnih sredstava.

Opskrba obuhvaća pravovremenu popunu brodova, plov-nih jedinica i taktičkih plovnih sastava, te jedinica i usta-nova na obali i otocima borbenim i neborbenim mornarič-kotehničkim materijalnim sredstvima.

309

Održavanje brodova, plovnih sredstava i drugih mornairičkotehničkih materijalnih sredstava obuhvaća osnovno odr-žavanje, tehničko održavanje, remont, opravke, modernizaci-

ju i kontrolni pregled.Mornaričkotehnička služba je nosilac istraživanja, usva-

janja i usavršavanja brodova, plovnih sredstava i ostalihčk h čk h l h d

giju i organizaciju rada u djelatnostima intendantske službei organizira vojne ekonomije i njihovo poslovanje.

Sanitetsko osiguranje je djelatnost kojom se osiguravaju zdravstveni uvjeti za život, rad i vođenje borbenih djelovanja. Ono je usmjereno k čovjeku, kao osnovnom faktoruoružane borbe. Njegovom organizacijom d provođenjem vra-ć liki b j i lij č ih b b i d i d št i ži



mornaričkotehničkih materijalnih sredstava i programiranja,planiranja i sudjelovanja u izgradnji infrastrukture borbe-nih sistema.

Osiguranje mornaračkotehničkdm sredstvima organizira

se i provodi s osloncem na momaričkopozadinske baze, po-morske baze, odjeljke mornaričkopozadinskih baza i na ka-pacitete i rezerve društveno političkih zajednica.

Intendantsko osiguranje djelatnost je komandi, uprava ištabova oružanih snaga, jedinica i ustanova intendantskeslužbe kojom se, u suradnji s nadležnim organima društve-no političkih zajednica, osiguravaju intendantska materijalnasredstva i usluge potrebne oružanim snagama za vođenje bor-

benih djelovanja i život i rad.Intendantsko osiguranje je osnovni zadatak intendantske

službe i obuhvaća ove osnovne djelatnosti: opskrbu, prehra-nu, odijevanje i osiguranje sredstava za stanovanje i uslugaiz svoje nadležnosti. Time se stvaraju uvjeti za očuvanjezdravlja i psihofizičkih sposobnosti i doprinosi jačanju mo-ralno političkog stanja i borbene gotovosti oružanih snaga.

Intendantsko osiguranje jedinica i ustanova Jugoslaven-ske narodne armije u miru organizira se, načelno, ujedinja-

vanjem određenih djelatnosti na kasarnskomu, garnizonskomi proizvodno teritorijalnom principu. U ratu se intendantskoosiguranje organizira u jedinicama i ustanovama oružanihsnaga s osloncem na intendantske baze, pozadinske organizaoije Teritorijalne obrane i na kapacitete i rezerve društve-no političkih zajednica i organizacija udruženog rada.

Jugoslavenska narodna armija ima veći stupanj samo-stalnosti u organiziranju i provođenju intendantskog osigu-ranja, što joj omogućava sigurnost i neprekidnost opskrbeu skladu s potrebama oružane borbe. Jedinice i štabovi Te-ritorijalne obrane u intendantskom osiguranju se oslanjajuna kapacitete i rezerve društveno političkih zajednica.

Intendantska služba, uz intendantsku opskrbu i opće za-datke pozadinskih službi, prati, izučava i usavršava tehnolo

310

ća se veliki broj izliječenih u borbu, privredu i društveni ži- vot. Sanitetsko osiguranje, na taj način, sudjeluje u rješa- vanju pitanja ljudskih rezervi, očuvanja i podizanja borbe-ne gotovosti i morala u oružanim snagama.

Sanitetsko osiguranje je osnovni zadatak sanitetske služ- be i obuhvaća: planiranje, organizaciju i provođenje preventivnomedicinske zaštite; zbrinjavanje povrijeđenih i obolje-lih, i sanitetsku opskrbu.

Preventivnomedicinska zaštita čuva i unapređuje zdrav-lje i psihofizičku kondiciju ljudi i suzbija zarazna i profesio-nalna oboljenja i oštećenja zdravlja. Ona obuhvaća higijenskoprofilaktičke d protivepidemijske mjere, mjere sanitetskeproturadiološke, protukemijske i protubiološke zaštite, sani-tarni nadzor i zdravstveni odgoj.

Zbrinjavanje povrijeđenih i oboljelih obuhvaća medicin-sku trij'ažu, evakuaciju i liječenje povrijeđenih i oboljelih, aprovodi se po principu etapnog liječenja, s evakuacijom po

naznačenju, načelno, »k sebi«.Sanitetskom opskrbom osiguravaju se sanitetska mate-

rijalna sredstva za oružane snage.Sanitetska služba ima i ove zadatke: proučava zdravstve-

no stanje i psihofizičku kondiciju vojnika i starješina; ocje-njuje zdravstvenu sposobnost regruta i obavlja medicinskuselekciju aktivnog i rezervnog sastava armije; provodi vojnomedicinsku ekspert izu; organizira vojnomedicinsku nauč-nu informatiku i dokumentaciju.

Sanitetska služba prati borbena djelovanja i manevar jedinica. Svojim snagama i sredstvima razvija sanitetske sta-nice, pruža prvu i opću medicinsku pomoć na prednjim sa-nitetskim etapama, u taktičkim jedinicama, i specijalističkupomoć u sanitetskim etapama združenih taktičkih, operativ-nih i strategijskooperativnih jedinica i sastava.

iU miru sanitetska služba pruža osnovnu i specijalističkuzdravstvenu zaštitu u garnizonskim ambulantama, vojnim bolnicama i Vojnomedicinskoj akademiji.

311

Sanitetska služba u jedinicama Teritorijalne obrane ru-kovodi se općim principima rada sanitetske službe Jugosla-

venske narodne armije. Svoj rad usklađuje sa specifično-stima i karakteristikama borbenih djelovanja. Kadrovski imaterijalno je osposobljena za pružanje prve i općemedicinske pomoći i općeg stupnja preventivnomedicinske zaštite.U d l j d l žb d š

objekata i za druge namjene, i unapređuje stočarstvo na voj-nim ekonomijama.

Veterinarsko osiguranje jedinica i ustanova Jugoslaven-ske narodne armije u miru organizira se na kasarnskomu,garnizonskom, međugarnizonskom i proizvodno teritorijalnom principu, a provode ga organi, jedinice i ustanove vete-i k l žb



U svemu drugom oslanja se na zdravstvenu službu društve-no političkih zajednica i na sanitetske jedinice Jugoslaven-ske narodne armije kada >s njima sadejstvuje. Jedinice Teri-torijalne obrane koje u svom sastavu nemaju odgovarajuće

sanitetske organe oslanjaju se u potpunosti na zdravstvenuslužbu 'društveno političkih zajednica.Oružane snage u ratu organiziraju sanitetsko osiguranje

s osloncem na zdravstvenu službu u društveno političkim zajednicama, uz maksimalnu upotrebu svojih snaga i sred-stava.

Veterinarsko osiguranje je djelatnost komandi, štabovai uprava oružanih snaga, jedinica i ustanova veterinarskeslužbe. Ono obuhvaća zdravstvenu zaštitu životinja, veterinarsko sanitarni nadzor nad stokom za klanje i namirnica-ma životinjskog porijekla i opskrbu veterinarskim materi-

jalnim sredstvima. Veterinarsko osiguranje provodi se da bi se spriječilo:

obolijevanje životinja, posebno u jedinicama sa stočnim tran-sportom; obolijevanje ljudi od bolesti koje se prenose sa ži-

votinja, i obolijevanje ljudi koje nastaje upotrebom zdrav-stveno neispravnih namirnica životinjskog porijekla.

Veterinarsko osiguranje oružanih snaga izvršavaju vete-rinarske jedinice i ustanove Jugoslavenske narodne armije iTeritorijalne obrane, s osloncem na veterinarsku službu udruštveno političkim zajednicama.

Veterinarska služba oružanih snaga planira, organizira iprovodi zaštitu zdravlja i radne sposobnosti životinja, zbri-njavanje povrijeđenih i oboljelih životinja, veterinarsko sanitarne preglede stoke za klanje i nadzor nad namirnicama ži-

votinjskog porijekla i opskrbu veterinarskim materijalnimsredstvima. Uz to, izvršava ove zadatke: unapređuje konjarstvo za potrebe općenarodne obrane; nabavlja kopitare zapotrebe Jugoslavenske narodne armije; nabavlja, uzgaja iobučava službene pse za osiguranje državne granice, vojnih

312

rinarske službe. Veterinarsko osiguranje oružanih snaga u ratu organi-

ziraju i provode veterinarski organi i jedinice s osloncemna veterinarsku službu društveno političkih zajednica i udru-

ženog rada, te na jedinice i ustanove sanitetske službe iatomsko biološko kemijske obrane. Veterinars ke jedinice i ustanove oružanih snaga prate

borbena djelovanja i manevar jedinica, angažirajući se usvim vidovima borbenih djelovanja i u svim oblicima oruža-ne borbe u skladu s odlukom komandanta i zadatkom je-dinice. Kada se razvijaju za rad, veterinarske jedinice osnivaju veterinarske stanice, načelno u okviru baze odnosnoodjeljka, pružajući prvu i osnovnu veterinarsku pomoć po-

vrij eđenim i obolj eli m životinjama. Viša veterinarska pomoćnačelno se pruža u izvantrupnom ešelonu — u veterinarskimustanovama društveno političkih zajednica i udruženog rada.

Prometno osiguranje djelatnost je komandi, štabova,uprava oružanih snaga i jedinica prometne službe kojom se,u suradnji s organima za promet u društveno političkim za-

jednicama i organizacijama udruženog rada, osigurava plan-sko i uredno odvijanje prometa i ekonomična upotreba svihtransportnih sredstava.

Prometno osiguranje oružanih snaga normativno se re-gulira, priprema, organizira i realizira na osnovama jedin-stvenoga prometnog sistema zemlje.

Uvjeti i karakter suvremenog rata — intenzivno kreta-nje, velik zamah borbenih djelovanja, visok stupanj motorizacije i povećane potrebe za doturom i evakuacijom —zahtijevaju plansko korišćenje komunikacijama i transport-nim kapacitetima i uredno funkcioniranje prometa i tran-sporta.

Prometno osiguranje sadržava operativnu i transportnufunkciju. Izvršavanjem operativne funkcije osigurava se plan-ska upotreba svih komunikacija i uredan promet na njima.Transportna funkcija se provodi najsvrsishodnijim korišće

313

njem transportnim kapacitetima oružanih snaga i prometnihorganizacija udruženog rada.

Jugoslavenska narodna armija osigurava svoje potrebeformacijskim transportnim kapacitetima, a dijelom i tran-sportnim kapacitetima društveno političkih zajednica i orga-nizacija udruženog rada, posebno jugoslavenske željeznicei plovidbenog prometa. U reguliranju i kontroli prometa na

održavanje i osposobljavanje za potrebe pozadinskog osigu-ranja i oružane borbe osnovni je zadatak građevinskog osi-guranja.

Građevinska služba je organizirana po razinama koman-diranja i na teritorijalnom načelu. Organi za izgradnju voj-nih i stambenih objekata realiziraju svoje zadatke preko ci-vilnih radnih organizacija a organi za izgradnju objekata



i plovidbenog prometa. U reguliranju i kontroli prometa naputovima oslanja se, uglavnom, na snage i sredstva pro-metne milicije. Teritorijalna obrana najveći dio svojih po-treba osigurava angažiranjem prometno transportnih kapa-citeta društveno političkih zajednica i organizacija udruže-nog rada.

U ratu su transportni kapaciteti Jugoslavenske narodnearmije većim dijelom decentralizirani po službama pozadine,a u miru se nalaze u sastavu prometne službe i transportse organizira centralizirano.

U ratu su automobilske transportne jedinice u organizacijsko formacijskom sastavu prometne službe prvenstvenonamijenjene za domotorizaciju i prijevoz pješadijskih dije-lova, a izuzetno i za prijevoz materijalnih sredstava. Tovarne

jedinice su namijenjene za prijenos oruđa i materijalnihsredstava na teško prohodnom i planinskom zemljištu. Auto-mobilske transportne jedinice Saveznog sekretarijata za na-

rodnu obranu načelno se upotrebljavaju za prijevoz materijalnih rezervi iz uvoza do baza potčinjenih jedinica, a moguse i prepotčinjavati armijama, uglavnom za prevoženje ma-terijalnih sredstava.

Jedinice za reguliranje i kontrolu prometa ulaze u for-macijski sastav jedinica vojne policije, a mogu se formiratii samostalne jedinice. One reguliraju i kontroliraju prometna komandnim mjestima, na maršu, u rajonima razmješta-

ja i ukrcavanja — iskrcavanja i interveniraju na kriti čnimmjestima.

Građevinsko osiguranje predstavlja skup mjera, postu-paka i djelatnosti komandi, štabova, jedinica, uprava i usta-nova oružanih snaga na osnovi kojih se planiranom izgrad-njom, održavanjem objekata i upravljanjem nekretninamaosiguravaju potrebe za život i rad u miru i ratu.

Osnovu ukupnoga materijalnog osiguranja čine građevin-ski objekti i prateća infrastruktura, a njihovo pribavljanje,

314

vilnih radnih organizacija, a organi za izgradnju objekatauređenja teritorija preko vlastitih projektantskih i izvođač-kih kapaciteta. Poslovi održavanja provode se, načelno, vla-stitom organizacijom.

Građevinska služba izvršava i ove zadatke: sudjeluje uplaniranju razvoja i prostornog uređenja vojnih i stambenihobjekata i kompleksa i objekata uređenja teri torija; nepo-sredno gradi i održava vojne i stambene objekte, objekte ure-đenja teritorija, infrastrukture i upravlja vojnim nekretni-nama; osigurava tipske programe, projekte i objekte raznihnamjena za jedinstvenu primjenu u Jugoslavenskoj narodnojarmiji.

Građevinsko osiguranje štabova i jedinica Teritorijalneobrane provode nadležne društveno političke zajednice, pre-ko odgovarajućih organa i organizacija.

Građevinsko osiguranje u ratu obuhvaća izvršavanje za-dataka uređenja teritorija za funkcioniranje oružane borbe

i njezina pozadinskog osiguranja u cijelosti i na privremenozaposjednutom teritoriju. Te zadatke zajednički izvršavajugrađevinski organi Jugoslavenske narodne armije i Terito-rijalne obrane, kao planski, i društveno političke zajednice iorganizacije udruženog rada, kao izvršni organi.

Financijsko osiguranje djelatnost je komandi, štabova,uprava, jedinica i ustanova u planiranju, financiranju i ras-polaganju sredstvima radi osiguranja normalnih uvjeta ži- vota i rada i vođenja borbenih djelovanja.

Financiranje, raspolaganje sredstvima i materijalno ifinancijsko poslovanje u Jugoslavenskoj narodnoj armiji ele-menti su borbene gotovosti i vojne ekonomike. Osnovni prin-cip je racionalnost i ekonomičnost, čiji je cilj da se raspo-

loživim sredstvima postigne maksimalna borbena gotovost.Uz opće, glavni zadaci financijskog osiguranja jesu:

analiza ekonomičnosti, racionalnosti i zakonitosti upotrebesredstava, kontrola i analiza raspolaganja i rukovanja sred-stvima Jugoslavenske narodne armije; suradnja sa saveznim

315

organima pri osiguranju novčanih .sredstava iz budžeta fede-racije i disperziji zaliha novčanih sredstava za potrebe oru-žanih snaga u sigurnije raj one u slučaju rata; financiranjeizvršenja financijskog plana Jugoslavenske narodne armije ifinancijskih planova jedinica i ustanova; rukovanje novča-nim sredstvima i suradnja s organima komandi jedinica iuprava ustanova u trošenju prihoda i naplata potraživanja;

pavaju lako zapaljiva d eksplozivna sredstva; umješno se ko-riste prirodni i umjetni zakloni.

Za gašenje požara osposobljavaju se i angažiraju sve jedini ce i posade borbenih i transportnih sredstava. U gaše-nju većih požara angažiraju se i specijalizirane protupožarne

jedinice oružanih snaga, jedini ce atomsko biološko kemijskeobrane inžinjerijske jedinice jedinice ci ilne aštite i sta



uprava ustanova u trošenju prihoda i naplata potraživanja; vođenje knjigovodstva i evidencije o novčanim i materijal-nim sredstvima, izrada i dostavljanje izvještaja, pregleda ianaliza o stanju sredstava i izvršenju financijskih planova;

sanacija izvanrednih oštećenja i uništenja sredstava jedinicai ustanova i osiguranje sredstava ustanova koje posluju poprincipu stjecanja i raspodjele dohotka.

Organizacija i funkcioniranje financijskog osiguranja Ju-goslavenske narodne armije regulirani su prema općim prin-cipima organizacije i funkcioniranja pozadinskog osigura-nja Jugoslavenske narodne armije. Financijsko osiguranjeTeritorijalne obrane obavljaju financijski organi u okviruštabova ili zajednička računovodstva odnosne društveno poli-tičke zajednice.

Protupožarno osiguranje obuhvaća mjere i postupke kojima se sprečava izbijanje požara, umanjuju njihovi efekti iotklanjaju posljedice.

Posebna pažnja se posvećuje protupožarnom osiguranju: jedinica na odmoru, maršu i pri prevoženju plovnim objek-tima i željeznicom; aerodroma i luka; pozadinskih baza —prije svega skladišta goriva, municije, eksploziva; jedinica,komandi, štabova i ustanova pri izvođenju borbenih djelovanja i boravku u šumi i u naseljenim mjestima. Protupo-žarno osiguranje organiziraju sve komande, štabovi, jedinicei ustanove, u svim uvjetima, poduzimanjem preventivnih mje-ra, organizacijom i gašenjem nastalih požara i otklanjanjemposljedica. Pri formiranju borbenog i marševskog rasporeda,razmještaju jedinica na odmoru i rasporedu objekata poza-dinske infrastrukture i elemenata materijalnog i zdravstve-nog osiguranja — cijeni se i opasnost od požara. U skladu

s tim poduzimaju se mjere kojima se umanjuje opasnost,osigurava efikasno gašenje i brzo otklanjaju posljedice. Usvim situacijama održava se protupožarna disciplina; ukla-njaju ili rastresito raspoređuju lako zapaljivi materijali;uređuje zemljište — prosjeci i protupožarni pojasovi; uko

316

obrane, inžinjerijske jedinice, jedinice civilne zaštite i sta-novništvo. Pri gašenju požara nužno je osigurati pravovre-meno, brzo i maksimalno angažiranje svih raspoloživih sna-ga. U gradovima i većim naseljenim mjestima, šumskim

kompleksima i u rajonima razmještaja snaga i skladišta mu-nicije i goriva poduzimaju se posebne mjere za sprečavanjepožarnih oluja. Otklanjanje posljedica požara obuhvaća, prije svega, organiziranu evakuacijti i pružanje medicinske po-moći povrijeđenima, evakuaciju snaga i sredstava iz rajonai objekata koji su zbog požara postali neuvjetni, uspostav-ljanje narušenoga borbenog i operativnog rasporeda maršev-skog poretka, popunu uništenih i opravku oštećenih sred-stava i organizaciju narušenog sistema protupožarnog osi-guranja.

Hidrometeorološko i hidronavigacijsko osiguranje

Hidrometeorološko i hidronavigacijsko osiguranje obu-hvaća skup mjera, radnji i postupaka koje poduzimaju ko-mande, štabovi i jedinice oružanih snaga i specijaliziraneinstitucije i organizacije udruženog rada radi izučavanja ipraćenja hidrometeoroloških i hidronavigacijskih uvjeta kojiutječu na pripremanje i izvođenje borbenih djelovanja. Orga-niziraju ih komande i štabovi oružanih snaga, uz maksimal-no angažiranje hidrometeoroloških institucija i specijalizi-ranih organizacija vodoprivrede, elektroprivrede i pomorskihorganizacija udruženog rada.

Hidrorneteorološki uvjeti znatno utječu na pripreme iizvođenje borbenih djelovanja i vođenje oružane borbe.

Prilikom procjene hidrometeoroloških uvjeta utvrđuje senjihov utjecaj na djelovanje neprijateljevih i vlastitih snagai sredstava na određenom prostoru. Težište je na procjeninjihova utjecaja na upotrebu jedinica u narednim borbenimdjelovanjima.

317

Raspolaganje suvremenim hidrometeorološkim i hidrona vigacijskim sredstvima i njihovo održavanje bitan su uvjetuspješnoga hidrometeorološkog i hidronavigacijskog osigu-ranja.

Hidrometeorološko osiguranje pruža komandama, šta- bovima i jedinicama potrebne podatke o hidrometeorološki m

i druge vremenske i prirodne pogodnosti. U toku pripremai izvođenja borbenih djelovanja primjenjuju se lažna sred-stva, mjere i postupci radi obmanjivanja neprijatelja. Ma-skiranje može biti strategijsko, operativno i taktičko.

Strategijsko i operativno maskiranje čini skup mjera ipostupaka; radova i djelovanja na kopnu, moru i u zraku



j p pprilikama i prognoze za određeni vremenski period. Poseb-no su važni ovi podaci: vrsta, količina i visina i donje i gor-nje granice oblaka, vidljivost, vjetar, temperatura, pritisak

zraka, mogućnost pojave magle, vodostaj, temperatura vode,salinitet i plima i oseka na moru.Hidrometeorološki podaci mogu biti stvarni, prognozira-

ni i statistički. Statističkim podacima se koristimo pri pri-premanju, a stvarnim i prognoziranim pred početak i u tokuizvođenja borbenih djelovanja.

Hidronavigacijsko osiguranje organizira se na jadran-skomu pomorskom vojištu, plovnim rijekama i jezerima.Njime se, uz hidrometeorološku, utvrđuje i prati hidrografska situacija i regulira režim plovidbe radi osiguranja štopovoljnij ih uvjeta za plovidbu i borbena djelovanja na moru,rijekama i jezerima.

MaskiranjeMaskiranjem se prikrivaju jedinice, ustanove, sredstva

i objekti od osmatranja i otkrivanja sa zemlje, mora, dz zra-ka i svemira, smanjuju vlastiti gubici, osigurava tajnost ra-da, kretanja i manevra i neprijatelj obmanjuje o rasporedu,namjerama, djelovanjima i drugim aktivnostima naših sna-ga. Maskiranje primjenjuju sve jedinice, ustanove i poje-dinci u svim uvjetima. U provođenju maskirnih mjera ma-sovno se i na različite načine angažiraju sve snage općena-rodne obrane i društvene samozaštite i stanovništvo. Za iz-

vođenje složenih maskirnih radnji i radova upotrebljavajuse elektronska sredstva i protuelektronski materijal, a anga-žiraju se inžinjerdjske jedinice i specijalizirane organizacijeudruženog rada. Maskiranje treba da bude prirodno, raznovrsno, neprekidno i aktivno, u skladu s odlukama i ciljevi-ma borbenih djelovanja i konkretnim uvjetima.

Za maskiranje se, uz formacijska, masovno koriste pri-ručna sredstva, te pogodno zemljište, razvedenost obale, noć

318

koje, u miru i ratu, poduzimaju Vrhovna komanda i komandestrategijskih grupacija, strategijsko operativnih i operativnih

jedinica i sastava i štabova Teritorijalne obrane republika ipokrajina radi dezinformiranja i obmane neprijatelja o sta-nju, mogućnostima, namjerama i aktivnostima naših snaga.U okviru plana strategijskog i operativnog maskiranja podu-zimaju se mjere i postupci jedinica oružanih snaga i dru-gih snaga općenarodne obrane i društvene samozaštite. Pred-stavnici drugih snaga općenarodne obrane i društvene samo-zaštite sudjeluju u izradi plana strategijskog i operativnogmaskiranja. Strategijskim i operativnim maskiranjem pri-krivaju se: u miru — lokacija, mobilizacijski razvoj, naoru-žanje oružanih snaga, uređenje teritorija i druge mjere i po-stupci u pripremanj u zemlje za obranu; u ratu — prvenstve-no pripreme operacija, važni objekti, komandna mjesta isistem veza, manevar snaga i sredstava.

Strategijsko i operativno maskiranje ostvaruje se: pri-krivanjem, skrivanjem, obmanjivanjem, dezinformiranjem,lažnim djelovanjima u aktivnostima i objektima, dezinforma-cijama i imitacijama. Strategijsko i operativno maskiranjeizvodi se po jedinstvenom planu, uz posebnu organizaciju,mjere tajnosti i sigurnosti i strogu kontrolu izvršavanja za-dataka.

Za izvršavanje zadataka strategijskog i operativnog mas-kiranja angažiraju se komande, štabovi, jedinice i ustanoveoružanih snaga, u skladu sa svojim mogućnostima i ulogomu izvođenju borbenih djelovanja. Na težišnim zadacima anga-žiraju se obavještajni organi i jedinice, organi i jedinice si-gurnosti, jedinice za elektronsko izviđanje i ometanje i maskirne jedinice. U pripremama i izvršavanju zadataka stra-tegijskog i operativnog maskiranja jedinice oružanih snagasurađuju s organima društveno političkih zajednica d speoi

jaliziranim organizacijama i institucijama. Redovit o se po-duzimaju i međusobno usklađuju mjere vojnoga, diplomat-skog, političkog i propagandnog karaktera.

319

U suvremenim uvjetima elektronsko maskiranje ima izu-zetno veliko značenje. Elektronsko maskiranje je aktivnoelektronsko djelovanje kojim se neprijatelj navodi na pogreš-ne zaključke o rasporedu, mogućnostima i namjerama na-ših snaga, a njegove aktivnosti se usmjeravaju u pogrešnompravcu. Organiziraju ga komande i štabovi, a izvode jedinice

k i i i l kt kih d t i i t El kt k



— korisnici elektronskih sredstava i sistema. Elektronskomaskiranje se ostvaruje planskom predajom lažnih infor-macija preko elektronskih sistema, prvenstveno onih za kojese utvrdi da ih neprijatelj uspješno elektronski izviđa, aorganizacija i demonstracija lažnih elektronskih sistema pla-nira se i izvodi, po pravilu, u sklopu operativnog maskiranja. Elektronsko maskiranje mora biti vjerodostojno i uskla-đeno s drugim mjerama maskiranja.

Borbeno osiguranje

Borbeno osiguranje obuhvaća mjere, postupke i aktiv-nosti koje poduzima svaka jedinica, komanda, štab i usta-nova radi vlastite zaštite, očuvanja svojih borbenih moguć-nosti i stvaranja povoljnih uvjeta za odmaranje, kretanje,pripremu i izvođenje borbenih djelovanja.

Jedinice se pri izvođenju borbenih djelovanja osiguravaju borbenim, na maršu marševskim, a na odmoru i udrugim situacijama izvan neposrednoga borbenog dodirapredstražnim osiguranjem. Sve jedinice, komande, štabovi iustanove organiziraju i neposredno osiguranje — straže, pa-trole i osmatrače, uz upotrebu odgovarajućih tehničkih sred-stava. U svim uvjetima moraju se osigurati bokovi, spojevi,međuprostori i vlastita pozadina.

Osiguranje komandnih mjesta, aerodroma, rajona baziranja ratne mornarice, skladišta goriva i ubojnih sredstava,privrednih i javnih objekata, zavisno od njihova značenja istupnja ugroženosti, može se organizirati i posebnim sna-gama. Organiziraju ga komande taktičkih, a po potrebi ikomande operativnih jedinica. Ostvaruje se rasporedom je-dinica oružanih snaga, naročito prostornih jedinica Terito-rijalne obrane, angažiranjem milicije i stanovništva i masov-nom samozaštitom u okviru obrambeno zaštitnog sistemaSocijalističke Federativne Republike Jugoslavije

strategija oruzane borbe

Documents