(Tekst od znaaja za EEP)

(Tekst od znaaja za EEP)

EVROPSKI PARLAMENT I VIJEE EVROPSKE UNIJE

uzimajui u obzir Ugovor o funkcioniranju Evropske unije, a posebno njegov lan 192(1),

uzimajui u obzir prijedlog Evropske komisije,

uzimajui u obzir miljenje Ekonomskog i socijalnog odbora(4),

uzimajui u obzir miljenje Odbora regija(5),

postupajui u skladu sa redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budui da:

(1) Potrebne su brojne znaajne izmjene Direktive Vijea 78/176/EEZ od 20. februara 1978. o otpadu od industrije titanium dioksida(7), Direktive Vijea 82/883/EEZ od 3. decembra 1982. o postupcima za nadzor i monitoring okolia zagaenih otpadom nastalim iz industrije titanium dioksida(8), Direktive Vijea 92//112/EEZ od 15. decembra 1992. o postupcima za usklaivanje programa za smanjenje zagaenja koje prouzrokuje industrija titanium dioksida(9), Direktive Vijea 1999/13/EZ od 11. marta 1999. o ograniavanju isputanja isparljivih organskih jedinjenja nastalih upotrebom organskih rastvaraa u odreenim aktivnostima i postrojenjima(10), Direktive Evropskog parlamenta i Vijea 2000/76/EZ od 4. decembra 2000. o spaljivanju otpada(11), Direktive Evropskog parlamenta i Vijea 2001/80/EZ od 23. oktobra 2001. o ogranienjima isputanja odreenih zagaujuih materija u vazduh iz velikih postrojenja za sagorijevanje(12) i Direktive 2008/1 EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 15. januara 2008. o integriranom spreavanju i kontroli zagaenja(13). U interesu jasnoe, te direktive treba sjediniti i preinaiti.

(2)Kako bi se sprijeilo, smanjilo i, koliko je to mogue, zaustavilo zagaenje koje je posljedica industrijskih aktivnosti u skladu sa principom zagaiva plaa i principom spreavanja zagaenja, potrebno je uspostaviti opi okvir za kontrolu glavnih industrijskih aktivnosti, stavljajui prioritet na intervenciju na izvoru, osiguravajui promiljeno upravljanje prirodnim resursima, te uzimajui u obzir, kada je potrebno, ekonomsku situaciju i specifine lokalne karakteristike mjesta na kome se aktivnost odvija.

(3)Razliiti pristupi odvojenoj kontroli emisija u zrak, vodu ili tlo bi mogli potaknuti prelaz zagaenja iz jednog medija okolia u drugi, umjesto zatite okolia kao cjeline. Stoga je primjereno osigurati integriran pristup spreavanju i kontroli emisija u zrak, vodu i tlo, upravljanju otpadom, energentskoj uinkovitosti i spreavanju nesrea. Ovakav pristup e takoer doprinijeti ostvarenju jednakih uslova poslovanja u Uniji kroz usklaivanje zahtjeva vezanih za uinak na okoli za industrijska postrojenja.

(4) Primjereno je da se zakonodavstvo koje se odnosi na industrijska postrojenja revidira, s ciljem pojednostavljenja i pojanjenja postojeih odredbi, smanjenja nepotrebnog administrativnog optereenja i provedbe zakljuaka iz Saoptenja Komisije o Tematskoj strategiji o zagaenju zraka od 21. septembra 2005. (u nastavku teksta: Tematska strategija o zagaenju zraka), o Tematskoj strategiji o zatiti tla od 22. septembra 2006., te o Tematskoj strategiji o spreavanju i recikliranju otpada od 21. decembra 2005. usvojenoj kao odgovor na Odluku br. 1600/2002/EZ Evropskoga parlamenta i Vijea od 22. jula 2002. o utvrivanju estog akcijskog programa Zajednice za zatitu okolia(14). Ova Saoptenja odreuju ciljeve za zatitu zdravlja ljudi i okolia koji ne mogu biti ostvareni bez dodatnog smanjenja emisija koje su posljedica industrijskih aktivnosti.

(5)Kako bi se osiguralo spreavanje i kontrola zagaenja, postrojenje moe raditi samo ukoliko posjeduje dozvolu ili, kada je rije o odreenim postrojenjima i aktivnostima koja koriste organske rastvarae, ukoliko posjeduje dozvolu ili je registrirano.

(6)Na zemljama je lanicama da odrede pristup dodjeljivanju odgovornosti operatorima postrojenja, pod uslovom da je osigurana usaglaenost sa ovom Direktivom. Zemlje lanice mogu odluiti da dodijele dozvolu jednom odgovornom operatoru za svako postrojenje ili da podijele odgovornost za razliite dijelove postrojenja izmeu nekoliko operatora. U sluaju kada postojei pravni sistem predvia samo jednog odgovornog operatora za svako postrojenje, zemlja lanica moe odluiti da zadri ovaj sistem.

(7) Kako bi olakale izdavanje dozvola, zemlje lanice bi trebale imati mogunost odrediti zahtjeve za odreene kategorije postrojenja u opim obvezujuim pravilima.

(8) Vano je sprijeiti nesree i incidente i ograniiti njihove posljedice. Odgovornost vezano za posljedice nesrea i incidenata na okoli je pitanje za relevantno nacionalno zakonodavstvo i, gdje primjenjivo, ostalo relevantno zakonodavstvo Unije.

(9) Kako bi se izbjeglo dupliciranje propisa, dozvola za postrojenje iz Direktive 2003/87/EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 13. oktobra 2003. kojom se ustanovljava sistem za trgovanje kvotama emisije staklenikih gasova unutar Zajednice(15) ne bi trebala ukljuivati graninu vrijednost emisija za neposredne emisije staklenikih gasova specificiranih u Prilogu I navedene Direktive, osim kada je potrebno osigurati da se ne prouzrokuje znaajno lokalno zagaenje ili kada je postrojenje iskljueno iz tog sistema.

(10) U skladu sa lanom 193 Ugovora o funkcioniranju Evropske unije (TFEU), ova Direktiva ne spreava zemlje lanice da provode ili uvedu stroije zatitne mjere, na primjer, zahtjeve koji se odnose na emisiju staklenikih gasova, pod uslovom da su takve mjere kompatibilne sa Ugovorima i da je Komisija obavijetena.

(11) Operatori trebaju podnositi zahtjeve za izdavanje dozvole koji sadre sve infromacije potrebne da nadleno tijelo utvrdi uslove dozvole. Operatori trebaju, prilikom podnoenja zahtjeva za izdavanje dozvole, imati mogunost koristiti informacije koje rezultiraju iz primjene Direktive Vijea od 27. juna 1985. o procjeni posljedica odreenih javnih i privatnih projekata na okoli(16) i Direktive Vijea 96/82/EC od 9. decembra 1996. o kontroli opasnosti koje prouzrokuju ozbiljne nesree koje ukljuuju opasne supstance(17).

(12) Dozvola trebal ukljuivati sve mjere potrebne za ostvarivanje visokog nivoa zatite okolia kao cjeline i osigurati da postrojenje djeluje u skladu sa opim principima koji ureuju osnovne obaveze operatora. Dozvola takoe treba ukljuivati granine vrijednosti emisija za zagaujue supstance, ili ekvivalentne parametre ili tehnike mjere, odgovarajue zahtjeve za zatitu tla i podzemnih voda i zahtjeve za monitoring. Uslovi dozvole bi trebali biti odreeni na osnovu najboljih raspoloivih tehnika.

(13) Kako bi se odredile najbolje raspoloive tehnike i ograniile nejednakosti u Uniji u vezi sa nivoom emisija iz industrijskih aktivnosti, potrebno je pripremiti referentne dokumente za najbolje raspoloive tehnike (u nastavku teksta: BAT referentni dokumenti), revidirati ih i, po potrebi, aurirati na osnovu razmjene informacija sa zainteresiranim stranama i kljunih elemenata BAT referentnih dokumentata (u nastavku teksta: BAT zakljuci) usvojenih u postupku pred odborom. U vezi s tim, Komisija treba, u postupku pred odborom, odrediti smjernice o prikupljanju podataka, izradi BAT referentnih dokumenata i osiguranju njihove kvalitete. BAT zakljuci trebaju sluiti kao referenca za odreivanje uslova dozvole. Oni mogu biti dopunjeni drugim izvorima. Komisija treba nastojati da izvri auriranje BAT referentnih dokumenata najkasnije osam godina od objavljivanja prethodne verzije.

(14) Kako bi osigurala uinkovitu i aktivnu razmjenu informacija za visoko-kvalitetne BAT referentne dokumente, Komisija treba uspostaviti forum koji funkcionira na transparentan nain. Praktina rjeenja za razmjenu informacija i dosupnost BAT referentnih dokumenata trebaju biti dogovoreni, prvenstveno kako bi se osiguralo da zemlje lanice i zainteresirane strane dostavljaju podatke zadovoljavajueg kvaliteta i kvantiteta na osnovu odreenih smjernica kako bi se omoguilo odreivanje najboljih raspoloivih tehnika i tehnika u nastajanju.

(15) Vano je nadlenim tijelima osigurati dostatnu fleksibilnost da utvrde granine vrijednosti emisija koje osiguravaju da, u uobiajenim uslovima rada, emisije ne prelaze nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika. S tim ciljem, nadleno tijelo moe odrediti granice emisija koje su razliite od nivoa emisija vezanih za primjenu najboljih raspoloivih tehnika u smislu vrijednosti, vremenskih perioda i referentnih uslova koji se primjenjuju, sve dok je mogue dokazati, kroz rezultate monitoringa emisija, da emisije ne prelaze nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika. Usklaenost sa graninim vrijednostima emisija koje su utvrene u dozvolama rezultira emisijama ispod tih graninih vrijednosti emisija.

(16) Kako bi se u obzir uzele odreene specifine okolnosti u kojima bi primjena nivoa emisija vezanih za primjenu najboljih raspoloivih tehnika dovela do nesrazmjerno visokih trokova u poreenju sa dobrobitima za okoli, nadlene vlasti trebaju biti u mogunosti odrediti granine vrijednosti emisija koje odstupaju od tih nivoa. Takva odstupanja se trebaju temeljiti na procjeni kojom su uzeti u obzir dobro definirani kriteriji. Granine vrijednosti emisija odreene ovom Direktivom ne bi trebale biti prekoraene. U svakom sluaju, ne smije se prouzroiti znaajno zagaenje i potrebno je ostvariti visok nivo zatite okolia kao cjeline.

(17) Kako bi omoguili operatorima da testiraju tehnike u nastajanju koje bi mogle osigurti vii opi nivo zatite okolia ili barem isti nivo zatite okolia i vee utede na trokovima od postojeih najboljih raspoloivih tehnika, nadleno tijelo treba biti u mogunosti da odobri privremene derogacije od nivoa emisija vezanih za primjenu najboljih raspoloivih tehnika.

(18) Promjene na postrojenju mogu prouzroiti vie nivoe zagaenja. Operatori trebaju obavijestiti nadleno tijelo o svim planiranim promjenama koje bi mogle utjecati na okoli. Znaajne promjene na postrojenjima koje mogu imati znaajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoli ne smiju biti izvedene bez dozvole izdate u skladu sa ovom Direktivom.

(19) Korienje gnojiva znaajno doprinosi emisijama zagaujuih materija u zrak i vodu. S ciljem ostvarenja ciljeva postavljenih u Tematskoj strategiji o zagaenju zraka i zakonodavstvu Unije o zatiti voda, potrebno je da Komisija razmotri potrebu uspostavljanja najpodesnijih kontrola ovih emisija kroz primjenu najboljih raspoloivih tehnika.

(20) Intenzivni uzgoj peradi i goveda znaajno doprinosi emisijama zagaujuih tvari u zrak i vodu. S ciljem ostvarenja ciljeva utvrenih u Tematskoj strategiji o zagaenju zraka i zakonodavstvu Unije o zatiti voda, potrebno je da Komisija razmotri potrebu uspostave diferenciranih pragova kapaciteta za razliite vrste peradi kako bi se definiralo podruje primjene ove Direktive i da razmotri potrebu uspostave najpodesnijih kontrola emisija iz postrojenja za uzgoj goveda.

(21) Kako bi se u obzir uzeo razvoj najboljih raspoloivih tehnika ili druge promjene na postrojenju, uslovi iz dozvole se trebaju redovno revidirati i, kada je potrebno, aurirati, prvenstveno u sluajevima kada su usvojeni novi, ili aurirani, BAT zakljuci.

(22) U specifinim sluajevima gdje revizijom i auriranjem dozvole bude utvreno da postoji mogunost da je za uvoenje novih najboljih raspoloivih tehnika potrebno vie od etiri godina nakon objavljivanja odluke o BAT zakljucima, nadlena tijela mogu odrediti dui vremenski period u uslovima dozvole, kada je to opravdano na osnovu kriterija propisanih ovom Direktivnom.

(23) Potrebno je osigurati da rad postrojenja ne dovodi do pogoranja kvaliteta tla i podzemnih voda. Uslovi dozvole stoga trebaju ukljuivati odgovarajue mjere za spreavanje emisija u tlo i podzemne vode i redovan nadzor tih mjera kako bi se izbjeglo curenje, izljevanje, incidenti ili nesree tokom koritenja opreme i tokom skladitenja. Kako bi se mogue zagaenje tla i podzemnih voda otkrilo u ranoj fazi, i stoga, poduzele odgovarajue korektivne mjere prije nego se zagaenje proiri, takoe je potreban monitoring tla i podzemnih voda za relevantne opasne supstance. Prilikom odreivanja uestalosti monitoringa, mogue je uzeti u obzir i vrstu preventivnih mjera i opseg i uestalost njihovog nadzora.

(24) Kako bi se osiguralo da rad postrojenja ne pogorava kvalitet tla i podzemnih voda, potrebno je, kroz izvjetaj o poetnom stanju, utvrditi stanje kontaminacije tla i podzemnih voda. Izvjetaj o poetnom stanju treba biti praktino sredstvo koje omoguava, u mjeri u kojoj je to mogue, kvantificirano poreenje stanja lokacije kako je navedeno u izvjetaju i stanja lokacije nakon konanog obustavljanja aktivnosti, kako bi se utvrdilo da li je dolo do znaajnog poveanja zagaenosti tla i podzemnih voda. Izvjetaj o poetnom stanju stoga treba sadravati informacije na osnovu postojeih podataka o mjerenjima tla i podzemnih voda i historijskih podataka koji se odnose na ranija koritenja te lokacije.

(25) U skladu sa principom zagaiva plaa, prilikom ocjene nivoa znaaja zagaenja tla i podzemnih voda koje je prouzroio operator, koje bi moglo aktivirati obavezu povrata lokacije u stanje opisano u izvjetaju o poetnom stanju, zemlje lanice trebaju uzeti u obzir uslove iz dozvole koji su se primjenjivali tokom trajanja relevantne aktivnosti, preventivne mjere za zagaenje prihvaene za postrojenje, i relativno poveanje zagaenja u poreenju sa nivoom kontaminacijskog optereenja identificiranog u izvjetaju o poetnom stanju. Odgovornost za zagaenje koje nije uzrokovao operator se utvruje u skladu sa relevantnim nacionalnim zakonodavstvom i, kada je to primjenjivo, drugim relevantnim zakonodavstvom Unije.

(26) Kako bi se osigurala uinkovita primjena i provedba ove Direktive, operatori trebaju redovno izvjetavati nadleno tijelo o usklaenosti sa uslovima iz dozvole. Zemlje lanice trebaju osigurati da i operator i nadleno tijelo poduzmu potrebne mjere u sluaju neusklaenosti sa ovom Direktivom i predvidjeti sistem okolinih inspekcija. Zemlje lanice trebaju osigurati dostupnost dovoljnog broja osoblja koje posjeduje odgovarajue znanje i kvalifikacije potrebne za uinkovito obavljanje inspekcija.

(27) U skladu sa Arhukom konvencijom o pristupu informacijama, ueu javnosti u donoenju odluka i pristupu pravosuu u pitanjima okolia(18), potrebno je uinkovito uee javnosti u procesu odluivanja kako bi se omoguilo da javnost iskae svoje miljenje i zabrinutost, koji mogu biti relevantni za date odluke, a da donosioci odluka to uzmu u obzir, ime se poveava odgovornost i transparentnost procesa odluivanja i doprinosi svijesti javnosti o pitanjima zatite okolia i osiguranju podrke za donesene odluke. lanovi zainteresirane javnosti trebaju imati pristup pravosuu kako bi doprinijeli zatiti prava na ivot u ivotnoj sredini koja je primjerena za lino zdravlje i dobrobit.

(28) Sagorijevanje goriva u postrojenjima sa ukupnom nazivnom toplinskom snagom ispod 50 MW znaajno doprinosi emisiji zagaujuih materija u zrak. Radi ispunjenja ciljeva utvrenih u Tematskoj strategiji o zagaenju zraka, potrebno je da Komisija razmotri potrebu uspostavljanja najpogodnijih kontrola emisija iz takvih postrojenja. Prilikom razmatranja potrebno je uzeti u obzir specifinosti postrojenja za sagorijevanje koja se koriste u objektima zdravstvene zatite, prvenstveno u vezi sa njihovom posebnom primjenom u vanrednim situacijama.

(29) Velika postrojenja za sagorijevanje uveliko doprinose emisiji zagaujuih supstanci u zrak to rezultira znaajnim uinkom na ljudsko zdravlje i okoli. Kako bi umanjili taj uinak i radili na ispunjavanju zahtjeva Direktive Evropskog parlamenta i Vijea 2001/81/EZ od 23. oktobra 2001. o gornjim granicama drava za emisije odreenih atmosferskih zagaujuih materija(19) i ciljeva utvrenih u Tematskoj strategiji o zagaenju zraka, potrebno je na nivou Unije odrediti stroije granine vrijednosti emisija za odreene kategorije postrojenja za sagorijevanje i zagaujuih materija.

(30) Komisija treba razmotriti potrebu uspostave graninih vrijednosti emisija za cijelu Uniju i izmijeniti granine vrijednosti emisija utvrene u Prilogu V za odreena velika postrojenja za sagorijevanje, uzimajui u obzir revidiranje i auriranje relevantnih BAT referentnih dokumenata. U tom kontekstu, Komisija treba razmotriti specifinost energetskih sistema rafinerija.

(31) Iz razloga karakteristika odreenih domaih vrstih goriva, prikladno je za postrojenja za sagorijevanje koja koriste takva goriva primjenjivati minimalne nivoe odsumporavanja umjesto graninih vrijednosti emisija za sumpor dioksid. Nadalje, poto je mogue da specifine karakteristike naftnih kriljaca ne doputaju primjenu istih tehnika smanjenja sumpora ili ostvarivanje iste uinkovitosti odsumporavanja kao u sluaju drugih goriva, za postrojenja koja koriste ovo gorivo prikladan je neznatno nii minimalni nivo odsumporavanja.

(32) U sluaju iznenadnog prekida u opskrbi niskosumpornim gorivom ili gasom koji je rezultat ozbiljne nestaice, nadleno tijelo treba biti u mogunosti odobriti privremene derogacije da dozvoli da emisije pogoenih postrojenja za sagorijevanje preu granine vrijednosti emisija utvrene ovom Direktivom.

(33) Predmetni operator ne smije koristiti postrojenje za sagorijevanje due od 24 sata nakon nepravilnosti u radu ili kvara opreme za smanjenje zagaenja i rad bez smanjenja zagaenja ne smije prelaziti 120 sati u periodu od 12 mjeseci, kako bi ograniio negativne uinke zagaenja na okoli. Meutim, gdje postoji nuna potreba za opskrbom energijom ili kada je potrebno izbjei sveukupno poveanje emisija koje su posljedica rada drugog postrojenja za sagorijevanje, nadlena tijela trebaju biti u mogunosti odobriti derogaciju od tih vremenskih organienja.

(34) Kako bi se osigurao visok nivo zatite okolia i ljudskog zdravlja i izbjegao prekogranini promet otpadom u postrojenja koja rade prema niim okolinim standardima, potrebno je utvrditi i odravati stroge uslove rada, tehnike zahtjeve i granine vrijednosti emisija za postrojenja koja spaljuju ili suspaljuju otpad unutar Unije.

(35) Koritenje organskih rastvaraa u odreenim aktivnostima i postrojenjima poveava emisije organskih jedinjenja u zrak to doprinosti lokalnom i prekograninom formiranju fotohemijskih oksidanata koji uzrokuju tetu na prirodnim resursima i imaju tetno djelovanje na ljudsko zdravlje. Stoga je potrebno poduzeti preventivne radnje protiv koritenja organskih rastvaraa i postaviti zahtjev potivanja graninih vrijednosti emisija za organska jedinjenja i odgovarajuih uslova rada. Operatori trebaju imati mogunost da se pridravaju zahtjeva eme smanjenja umjesto da se pridravaju graninih vrijednosti emisija utvrenih ovom Direktivom kada druge mjere, kao to je koritenje proizvoda ili tehnika sa niskim nivoom rastvaraa ili bez rastvaraa, osiguravaju zamjenske naine postizanja jednakog smanjenja emisija.

(36) Postrojenja koja proizvode titanium dioksid mogu prouzrokovati znaajno zagaenje zraka i vode. S ciljem smanjenja takvog uinka, potrebno je na nivou Unije odrediti stroije granine vrijednosti emisija za odreene zagaujue supstance.

(37) Vezano za ukljuivanje u okvir nacionalnog zakona, pravilnika ili u administrativne odredbe koje su doneseni kako bi dolo do usklaivanja sa ovom Direktivom odredbi koje se odnose na proizvodnju keramikih proizvoda peenjem, na osnovu karakteristika domaeg industrijskog sektora i s ciljem jasnog tumaenja podruja primjene, odluiti da li e primjenjivati i kriterije za proizvodni kapacitet i za kapacitet pei, ili alternativno samo jedan od ova dva kriterija.

(38) S ciljem pojednostavljenja izvjetavanja i smanjenja nepotrebnog administrativnog optereenja, Komisija treba identificirati metode kako bi pojednostavila nain na koji se osigurava dostupnost podataka u skadu sa ovom Direktivom i sa drugim zahtjevima zakonodavstva Unije, a prvenstveno Uredbe (EZ) br. 166/2006 od 18. januara 2006. o uspostavljanju Evropskog registra o isputanju i prenosu zagaujuih materija(20).

(39) Kako bi se osigurali istovjetni uslovi za provedbu, provedbene ovlasti treba dodijeliti Komisiji da usvoji smjernice o prikupljanju podataka, pripremi BAT referentnih dokumenata i osiguranju njihovog kvaliteta, ukljuujui prikladnost njihovog sadraja i formata, da usvoji odluke o BAT zakljucima, da uspostavi detaljna pravila o odreivanju perioda putanja u pogon i zatvaranja pogona i za nacionalne planove za prelazni period za velika postrojenja za sagorijevanje, i da odredi vrstu, format i uestalost informacija koje zemlje lanice trebaju uiniti dostupnim Komisiji. U skladu sa lanom 291 Ugovora o funkcioniranju Evropske unije, pravila i opi principi koji se odnose na mehanizme kontrole izvravanja provedbenih ovlasti Komisije od strane zemalja lanica e biti unaprijed odreeni uredbom usvojenom u skladu sa redovnim zakonodavnim postupkom. Dok se ne usvoji ta nova uredba, primjenjivat e Odluka Vijea 1999/468/EZ od 28. juna 1999. kojom se utvruju postupci za izvravanje provedbenih ovlasti Komisije(21), sa izuzetkom regulatornog postupka s pregledom, koji se ne primjenjuje.

(40)Komisija treba imati ovlasti da usvoji delegirane akte u skladu sa lanom 290 Ugovora o funkcioniranju Evropske unije vezano za odreivanje datum od kada e se vriti kontinuirano mjerenje emisija tekih metala i dioksina i furana u zrak; i prilagoavanje odreenih dijelova Priloga V, VI i VII u skladu sa naunim i tehnikim napretkom. U sluaju postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada, to moe, izmeu ostalog, ukljuivati utvrivanje kriterija za dozvolu derogacija od kontinuiranog monitoringa ukupnih emisija praine. Od posebne je vanosti da Komisija provede odgovarajue konsultacije tokom svog pripremnog rada, ukljuujui i konsultacije na ekspertskom nivou.

(41) Kako bi se pristupilo rjeavanju velike zagaenosti okolia, na primjer dioksinima, furanima i tekim metalima, Komisija treba, na onovu ocjene provedbe najboljih raspoloivih tehnika u odreenim aktivnostima ili uinka tih aktivnosti na okoli kao cjelinu, predstaviti prijedloge minimalnih zahtjeva za granine vrijednosti emisija ili pravila monitoringa i usklaenosti na podruju Unije.

(42) Zemlje lanice trebaju utvrditi propise o kaznama koje se primjenjuju za povredu nacionalnih propisa usvojenih u skladu sa ovom Direktivom i osigurati njihovu provedbu. Te kazne trebaju biti uinkovite, razmjerne i odvraajue.

(43) Kako bi se postojeim postrojenjima dalo dovoljno vremena za tehniku prilagodbu novim zahtjevima iz ove Direktive, neki od novih zahtjeva se trebaju primjenjivati na ta postrojenja nakon tano odreenog perioda od datuma poetka primjene ove Direktive. Postrojenja za sagorijevanje trebaju dovoljno vremena da instaliraju potrebne mjere za smanjenje zagaenja kako bi zadovoljila granine vrijednosti emisija utvrene u Prilogu V.

(44) Kako se ciljevi ove Direktive, prvenstveno osiguranje visokog nivoa zatite okolia i unaprijeenje kvaliteta okolia, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti na nivou zemalja lanica, te se stoga, iz razloga prekogranine prirode zagaenja iz industrijskih aktivnosti, mogu bolje ostvariti na nivou Unije, Unija moe usvojiti mjere u skladu sa principom subsidijarnosti iz lana 5 Ugovora o Evropskoj uniji. U skladu sa principom proporcionalnosti, utvrenim u tom lanu, ova Direktiva ne ide izvan onoga to je neophodno za ostvarenje navedenih ciljeva.

(45) Ova Direktiva potuje temeljna prava i pridrava se principa priznatih, prvenstveno, Poveljom o temeljnim pravima Evropske unije. Ovom se Direktivom posebice eli osigurati primjena lana 37 te Povelje.

(46) Obaveza transpozicije ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo treba biti ograniena na odredbe koje predstavljaju znaajnu izmjenu u poreenju sa ranijim direktivama. Obaveza transpozicije odredbi koje su neizmjenjene proizilazi iz ranijih direktiva.

(47) U skladu sa stavom 34 Meuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakona(22), zemlje lanice se podstiu da, za svoje potrebe i u interesu Unije, izrade vlastite tabele koje u najveoj moguoj mjeri prikazuju korelaciju izmeu ove Direktive i mjera za transpoziciju i da ih javno objave.

(48) Ova Direktiva ne dovodi u pitanje obaveze zemalja lanica koje se odnose na vremenska ogranienja za transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo i primjenu direktiva utvrenih u Prilogu IX, Dio B.

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Poglavlje I

Zajednie odredbe

lan 1

Predmet

Ovom Direktivom se ureuju pravila integriranog spreavanja i kontrole zagaenja koje je posljedica industrijskih aktivnosti.

Ovom se Direktivom takoe ureuju pravila za spreavanje ili, kada to nije izvodivo, smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo i spreavanje stvaranja otpada, kako bi se ostvario visok nivo zatite okolia kao cjeline.

lan 2

Podruje primjene

1. Ova Direktiva se primjenjuje na industrijske aktivnosti koju uzrokuju zagaenje iz Poglavlja II do VI.

2.Ova Direktiva se ne primjenjuje na istraivake aktivnosti, razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i procesa.

lan 3

Definicije

U smislu ove Direktive, primjenjuju se sljedee definicije:

(1)

supstanca" znai bilo koji hemijski element i njegova jedinjenja, uz izuzetak sljedeih supstanci:

(a)

radioaktivne supstance kako su definirane lanom 1 Direktive Vijea 96/29/Euratom od 13. maja 1996. kojom se propisuju osnovni sigurnosni standardi za zatitu zdravlja radnika i javnosti od

od opasnosti jonizirajueg zraenja(23);

(b)

genetski modificirani mikro-organizmi kako su definirani lanom 2, taka (b) Direktive Evropskog parlamenta i Vijea 2009/41/EZ od 6. maja 2009. o ogranienoj upotrebi genetski modificiranih mikro-organizama(24);

(c)

genetski modificirani organizmi kako su definirani lanom 2, taka 2 Direktive Evropskoga parlamenta i Vijea 2001/18/EZ od 12. marta 2001. o namjernom putanju genetski modificiranih organizama u okoli(25);

(2)

zagaenje znai izravno ili neizravno unoenje supstanci, vibracija, toplote ili buke u vazduh, vodu ili zemljite izazvano ljudskom aktivnou koje moe biti tetno po zdravlje ljudi ili kvalitet ivotne sredine i dovesti do oteenja materijalnih dobara, ili naruiti ili omesti uivanje i druge zakonite oblike koritenja okolia;

(3)

postrojenje" oznaava stacionarnu tehniku jedinicu u kojoj se izvodi jedna ili vie aktivnosti koje su utvrene u Prilogu I ili u Dijelu I Priloga VII i druge izravno povezane aktivnosti koje se izvode na istoj lokaciji koje su u tehnikoj vezi sa aktivnostima utvrenim u tim Prilozima i koje mogu utjecati na emisije i zagaenje;

(4)

emisija" znai neposredno ili posredno isputanje supstanci, vibracija, toplote ili buke, iz pojedinanih ili difuznih izvora u postrojenju, u vazduh, vodu ili zemljite;

(5)

granina vrijednost emisije oznaava masu izraenu u obliku odreenih specifinih parametara, koncentracije i/ili nivoa emisije koju nije dozvoljeno prei u toku jednog ili vie vremenskih perioda;

(6)

standard kvaliteta okolia oznaava skup zahtjeva koji moraju biti ispunjeni u odreeno vrijeme u odreenoj sredini ili njenom odreenom dijelu, u skladu sa zakonodavstvom Unije;

(7)

(8)

dozvola oznaava pisano odobrenje za rad cijelog ili dijela postrojenja ili postrojenja za sagorijevanje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada;

opa obvezujua pravila oznaava granine vrijednosti emisija i druge uslove, najmanje na nivou sektora, koja su usvojena s namjerom izravnog koritenja za utvrivanje uslova dozvole.

(9)

znaajna promjena oznaava promjenu u prirodi ili funkcioniranju, ili proirenje, postrojenja ili postrojenja za sagorijevanje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja moe imati znaajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoli;

unkc

onie i stavlja se van pogona;

(b)

raspoloive tehnike oznaava tehnike razvijene do stepena koji omoguava primjenu u relevantnom industrijskom sektoru pod ekonomski i tehniki prihvatljivim uslovima, izimajui u obzir trokove i dobrobit, bez obzira da li se tehnike koriste ili proizvode u zemlji lanici, sve dok su pod razumnim uslovima dostupne operatoru;

(c)

najbolje znai najuinkovitije u postizanju visokog opeg nivoa zatite okolia kao cjeline;

(11)

referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama (BAT referentni dokument) znai dokument koji je rezultat razmjene informacija u skladu sa lanom 13 i koji prvenstveno opisuje primjenjene tehnike, trenutne nivoe emisija i potronje, tehnike koje se razmatraju za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, kao i zakljuke o najboljim raspoloivim tehnikama i sve tehnike u nastajanju, s posebnim osvrtom na kriterije utvrene u Prilogu III;

(12)

zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama (BAT zakljuci) oznaavaju dokument koji sadri dijelove referentnog dokumenta o najboljim raspoloivim tehnikama u kojima se navode zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama, njihov opis, informacije o ocjeni njihove primjenjivosti, granine vrijednosti emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika, s tim povezani monitoring, s tim povezani nivoi potronje i, po potrebi, relevantne mjere za remedijaciju lokacije;

(13)

nivoi emisija vezani za primjenu najboljih raspoloivih tehnika oznaava raspon nivoa emisija pri uobiajenim uslovima rada uz primjenu najbolje raspoloive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloivih tehnika, kako je opisano u zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama, izraen kao prosjek tokom datog vremenskog perioda, pri specificiranim referentnim uslovima;

(14)

tehnika u nastajanju oznaava novu tehniku za odreenu industrijsku aktivnosti, koja, ako postane komercijalno razvijena, moe osigurati vii opi nivo zatite okolia ili najmanje isti nivo zatite okolia uz vee utede trokova u poreenju sa postojeim najboljim raspoloivim tehnikama;

(15)

operator oznaava svako fiziko ili pravno lice koje u cijelosti ili dijelom rukovodi radom ili kontrolira postrojenje ili postrojenje za sagorijevanje, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada, u sluajevima kada je to predvieno nacionalnim zakonodavstvom, na koje je preneseno ovlatenje za donoenje ekonomskih odluka u oblasti tehnikog funkcioniranja postrojenja ili pogona;

(16)

javnost znai jedno ili vie fizikih ili pravnih lica i, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruenja, organizacije ili grupe;

(17)

zainteresirana javnost znai javnost na koju utjee ili e utjecati donoenje odluka o izdavanju ili auriranju dozvola ili uslova iz dozvola, ili koja ima interes u donoenju takvih odluka; u smislu ove definicije smatrat e se da interes imaju nevladine organizacije koje promoviraju zatitu okolia i ispunjavaju sve zahtjeve propisane nacionalnim zakonodavstvom;

(18)

opasne supstance znai supstance ili mjeavinu supstanci kako je definirano u lanu 3 Uredbe (EZ) 1272/2008 Evropskog parlamenta i Vijea od 16. decembra 2008. o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju tvari i mjeavina(26);

(19)

izvjetaj o poetnom stanju znai informacije o stanju kontaminacije tla i podzemnih voda relevantnim opasnim supstancama;

(20)

podzemne vode" znai podzemne vode kako su definirane lanom 2, taka 2 Direktive 2000/60/EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 23. oktobra 2000. kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na podruju politike voda(27);

(21)

tlo znai povrinski sloj Zemljine kore smjeten izmeu stjenovite podloge i povrine. Tlo se sastoji od mineralnih estica, organskih materija, vode, zraka i ivih organizama;

(22)

okolina inspekcija znai sve radnje, ukljuujui posjete lokaciji, monitoring emisija i provjere internih izvjetaja i prateih dokumenata, provjeru vlastitog monitoringa, provjeru koritenih tehnika i adekvatnosti okolinog upravljanja u postrojenju, poduzete od strane ili u ime nadlenog tijela s ciljem provjere i promocije potivanja uslova iz dozvola od strane postrojenja i gdje potrebno monitoringa njihovog utjecaja na okoli;

(23)

perad oznaava perad kako je definirana lanom 2, taka 1 Direktive Vijea 90/539/EEZ od 15. oktobra 1990. o uslovima zdravstvenog stanja ivotinja koji ureuju trgovinu peradi i jajima za nasad unutar Zajednice te njihov uvoz iz treih zemalja(28);

(24)

gorivo znai svaki vrsti, teni ili gasoviti gorivi materijal;

(25)

postrojenje za sagorijevanje znai bilo koju tehniku napravu u kojoj goriva oksidiziraju kako bi se

koristila toplota koja se na taj nain produkuje;

(26)

dimnjak oznaava strukturu koja sadri jednu ili vie cijevi koje omoguavaju prolazak otpadnih gasova s ciljem njihovog oslobaanja u zrak;

(27)

radni sati oznaavaju vrijeme izraeno u satima tokom kojega postrojenje za sagorijevanje, u cjelosti ili djelimino, radi i isputa emisije u zrak, ne raunajui vrijeme putanja u pogon i zatvaranja pogona;

(28)

nivo odsumporavanja oznaava odnos u datom vremenskom periodu izmeu koliine sumpora koji postrojenje za sagorijevanje nije emitovalo u zrak i koliine sumpora sadranog u vrstom gorivu koje je uvedeno u objekte postrojenja za sagorijevanje i koje je iskoriteno u postrojenju u istom vremenskom periodu;

(29)

domae vrsto gorivo oznaavaju prirodno nastalo vrsto gorivo koje se loi u postrojenju za sagorijevanje posebno projektovanom za to gorivo i koje se vadi na lokalnom podruju;

(30)

odreujue gorivo znai gorivo koje, od svih goriva koja se koriste u postrojenju za sagorijevanje na vie vrsta goriva koje koristi ostatke iz destilacije i konverzije iz rafiniranja sirove nafte za vlastitu potronju, samo ili sa drugim gorivima, ima najviu graninu vrijednost emisije kako je utvreno u Dijelu 1 Priloga V ili, u sluaju kada nekoliko goriva imaju istu graninu vrijednost emisije, gorivo koje od tih goriva ima najveu toplinsku snagu;

(31)

biomasa znai sljedee:

(a) proizvodi koji se sastoje od bilo koje biljne tvari iz poljoprivrede ili umarstva, a koji se mogu iskoristiti kao gorivo s namjenom iskoritavanja njihovog energetskog sadraja;

(b) sljedei otpad:

(i)

biljni otpad iz poljoprivrede ili umarstva;

(ii)

biljni otpad iz drvne industrije, ako se dobijena toplina koristi;

(iii)

vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i papira iz celuloze, ako se spaljuje na

mjestu proizvodnje i ako se dobivena toplina koristi;

(iv)

otpad od pluta;

(v)

drvni otpad, osim drvnog otpada koji sadri halogene organske spojeve ili teke metale koji

nastaju upotrebom proizvoda za zatitu drveta ili premaza, i koji poglavito ukljuuje drvni

otpad koji potjee od graevinskog otpada ili otpada nastalog ruenjem;

(32)

postrojenje za sagorijevanje na vie vrsta goriva znai svako postrojenje za sagorijevanje koje moe istovremeno ili naizmjenino koristiti dvije ili vie vrsta goriva;

(33)

gasna turbina oznaava svaku rotirajuu mainu koja pretvara toplotnu energiju u mehaniki rad, koja se uglavnom sastoji od kompresora, termikog ureaja u kome se gorivo oksidie kako bi se zagrijao radni fluid, te turbine.

(34)

gasni motor znai motor sa unutranjim sagorijevanjem koji radi prema Ottovom ciklusu i za sagorijevanje goriva koristi paljenje varnicom, ili u sluaju motora s dvojnim gorivom, kompresijsko paljenje;

(35)

dizelski motor znai motor sa unutranjim sagorijevanjem koji radi prema dizelovom ciklusu i za sagorijevanje goriva koristi kompresijsko paljenje;

(36)

mali izolirani sistem oznaava mali izolirani sistem kako je definiran lanom 2, taka 26 Direktive Evropskog parlamenta i Vijea 2003/54/EZ od 26. juna 2003. o zajednikim pravilima za unutranje trite elektrine energije(29)

(37)

otpad znai otpad kako je definiran lanom 3, taka 1 Direktive Evropskog parlamenta i Vijea 2008/98/EZ od 19. novembra 2008. o otpadu(30)

(38)

opasni otpad znai opasni otpad kako je definiran lanom 3, taka 2 Direktive 2008/98/EZ;

(39)

mijeani komunalni otpad znai otpad iz domainstava kao i otpad iz privrede, industrije i institucija koji je po svojoj prirodi i sastavu slian otpadu iz domainstava, ali ne ukljuuje frakcije utvrene u rubrici 20 01 Priloga Odluke 2000/532/EZ(31) koje se prikupljaju odvojeno na izvoru i ne ukljuuje drugi otpad utvren u rubrici 20 02 istog Priloga;

(40)

postrojenje za spaljivanje otpada znai bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehniku jedinicu i opremu namijenjenu toplinskoj obradi otpada, sa ili bez koritenja toplote nastale sagorijevanjem, to ukljuuje spaljivanje putem oksidacije otpada, kao i putem drugih procesa toplinske obrade kao to je proces pirolize, gasifikacije ili plazme, ako se supstance koje nastaju kao rezultat tretiranja naknadno spaljuju;

(41)

postrojenje za suspaljivanje otpada znai bilo koju stacionarnu ili pokretnu tehniku jedinicu ija je glavna svrha proizvodnja energije ili proizvodnja materijalnih proizvoda i koja koristi otpad kao osnovno ili dodatno gorivo, ili u kojoj se vri toplotna obrada otpada u cilju odlaganja, to ukljuuje spaljivanje putem oksidacije otpada, kao i putem drugih procesa toplinske obrade kao to je proces pirolize, gasifikacije ili plazme, ako se supstance koje nastaju kao rezultat tretiranja naknadno spaljuju;

(42)

nominalni kapacitet znai zbir kapaciteta spaljivanja pei od kojih je sastavljeno postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada, kako je naveo konstruktor i potvrdio operator, pri emu se posebno u obzir uzima kalorina vrijednost otpada koja se izraava kao koliina otpada koja se spaljuje po satu;

(43)

dioksini i furani znai sve poliklorirane dibenzo-p-dioksine i dibenzofurane navedene u Dijelu 2 Priloga VI;

(44)

organsko jedinjenje znai jedinjenje koje sadri najmanje element ugljika i jedan ili vie elemenata vodonika, halogena, kisika, sumpora, fosfora, silicija ili duika, uz izuzetak oksida ugljika i anorganskih karbonata i bikarbonata;

(45)

isparljivo organsko jedinjenje znai bilo koje organsko jedinjenje, kao i frakciju kreozota, koje na 293,15 K ima pritisak pare od 0,01 kPa ili vie, ili koje ima odgovarajuu isparljivost pod odreenim uslovima upotrebe;

(46)

organski rastvara" znai bilo koje isparljivo organsko jedinjenje koje se koristi za sljedee:

(a) samo ili u kombinaciji sa ostalim agensima, i bez da prolazi hemijsku promjenu, za rastvaranje sirovina, proizvoda ili otpadnih materijala;

(b) kao sredstvo za ienje za rastvaranje zagaive primjese;

(c) kao rastvara;

(d) disperzivna sredina;

(e) ispravlja viskoziteta;

(f) ispravlja povrinskog napona;

(g) plastifikator;

(h) ili kao zatitno sredstvo;

(47)

premaz znai premaz kako je definiran lanom 2, taka 8 Direktive 2004/42/EZ Evropskoga parlamenta i Vijea od 21. aprila 2004. o ograniavanju emisija isparljivih organskih jedinjenja nastalih upotrebom organskih rastvaraa u odreenim bojama i lakovima, te proizvodima za doradu vozila(32);

lan 4

Obaveza posjedovanja dozvole

1. Zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nijedno postrojenje ili postrojenje za sagorijevanje, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada ne radi bez dozvole.

Iznimno od odredbi prvog podstava, zemlje lanice mogu odrediti postupak za registraciju postrojenja koja su obuhvaena samo Poglavljem V.

Postupak registracije je odreen obvezujuim aktom i ukljuuje najmanje obavijetavanje nadlenog tijela od strane operatora o namjeri da upravlja postrojenjem.

2. Zemlje lanice mogu odluiti da jedna dozvola obuhvata dva ili vie postrojenja ili dijelova postrojenja kojima upravlja isti operator na istoj lokaciji.

U sluajevima kada dozvola obuhvata dva ili vie postrojenja, dozvola sadri uslove kojima se osigurava da svako postrojenje ispunjava zahtjeve iz ove Direktive.

3. Zemlje lanice mogu odluiti da dozvola obuhvata nekoliko dijelova postrojenja, kojima upravljaju razliiti operatori. U takvim sluajevima, dozvolom su odreene odgovornosti svakog od operatora.

lan 5

Izdavanje dozvole

1. Ne dovodei u pitanje druge zahtjeve propisane nacionalnim ili zakonodavstvom Unije, nadleno tijelo izdaje dozvolu ako postrojenje ispunjava zahtjeve iz ove Direktive.

2. Zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su uslovi dozvole i postupci za njeno izdavanje u potpunosti koordinirani, kada je ukljueno vie nadlenih tijela ili vie operatora ili je izdato vie dozvola, kako bi garantirale uinkovit integrirani pristup od strane svih tijela nadlenih za ovaj postupak.

3. U sluajevima novog postrojenja ili naknadne promjene kada se primjenjuje lan 4 Direktive 85/337/EEZ, sve prikupljene relevantne informacije i zakljuci do kojih se dolo u skladu sa lanovima 5, 6, 7 i 9 te Direktive se ispituju i koriste u svrhu izdavanje dozvole.

lan 6

Opa obvezujua pravila

Ne dovodei u pitanje obavezu posjedovanja dozvole, zemlje lanice mogu ukljuiti zahtjeve za odreene kategorije postrojenja, postrojenja za sagorijevanje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada u opa obvezujua pravila.

U sluaju kada su opa obvezujua pravila usvojena, dozvola moe jednostavno sadravati referencu na ta pravila.

lan 7

Incidenti i nesree

Ne dovodei u pitanje Direktivu Evropskog parlamenta i Vijea 2004/35/EZ od 21. aprila 2004. o odgovornosti za okoli u vezi sa spreavanjem i otklanjanjem teta nastalih u okoliu(33), u sluaju incidenta ili nesree koja znaajno utjee na okoli, zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

(a) operator odmah informira nadleno tijelo;

(b) operator odmah poduzme mjere kako bi ograniio posljedice po okoli i sprijeio nove mogue incidente i nesree;

(c) nadleno tijelo zahtijeva od operatora da poduzme sve odgovarajue komplementarne mjere koje nadleno tijelo smatra potrebnim da se ogranie posljedice po okoli i sprijee novi mogui incidenti i nesree.

lan 8

Neusklaenost sa uslovima dozvole

1. Zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se uslovi iz dozvole potuju.

2.U sluaju krenja uslova dozvole, zemlje lanice osiguravaju da:

(a)

operator odmah informira nadleno tijelo;

(b)

operator odmah poduzme mjere potrebne kako bi osigurao da se usklaenost, u najkraem moguem periodu, ponovno uspostavi;

(c)

nadleno tijelo zahtijeva od operatora da poduzme sve odgovarajue komplementarne mjere koje nadleno tijelo smatra neophodnim da se ponovno uspostavi usklaenost.

Kada krenje uslova iz dozvole predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje ili prijeti da odmah izazove znatan neeljeni uinak na okoli, i dok se ne obezbijedi usklaenost u skladu sa takama (b) i (c) prvog stava, rad postrojenja, postrojenja za sagorijevanje, postrojenja za spaljivanje otpada, postrojenja za suspaljivanje otpada ili relevantnog njegovog dijela se obustavlja.

lan 9

Emisija staklenikih gasova

1. Kada su emisije staklenikog gasa iz postrojenja specificirane u Prilogu I Direktive 2003/87/EZ vezano za aktivnost koja se obavlja u tom postrojenju, dozvola ne ukljuuje graninu vrijednost emisije za neposredne emisije tog gasa, osim ako je to potrebno kako bi se osiguralo da se ne prouzroi znatno lokalno zagaenje.

2. Za aktivnosti utvrene u Prilogu I Direktive 2003/87/EZ, zemlje lanice mogu odluiti da ne naloe zahtjeve u vezi sa energetskom uinkovitou vezano za jedinice za sagorijevanje i druge jedinice koje emituju ugljini dioksid na lokaciji.

3. Kada je potrebno, nalena tijela mijenjaju dozvolu na odgovarajui nain.

4. Stavovi 1 do 3 se ne primjenjuju na postrojenja koja su privremeno izuzeta iz sistema za trgovanje kvotama emisije staklenikih gasova unutar Unije u skladu sa lanom 27 Direktive 2003/87/EZ.

Poglavlje II

Odredbe za aktivnosti iz Priloga I

lan 10

Podruje primjene

Ovo Poglavlje se primjenjuje na aktivnosti utvrene u Prilogu I i, kada je to primjenjivo, koje su dostigle pragove kapaciteta utvrene u tom Prilogu.

lan 11

Opi principi koji ureuju osnovne obaveze operatora

Zemlje lanice poduzimaju mjere potrebne kako bi osigurale da postrojenja rade u skladu sa sljedeim principima:

(a)

poduzete su sve odgovarajue preventivne mjere za spreavanje zagaenja;

(b)

primjenjuju se najbolje raspoloive tehnike;

(c)

nije prouzroeno vee zagaenje;

(d)

sprijeeno je nastajanje otpada u skladu sa Direktivom 2008/98/EZ;

(e)

u sluaju gdje nastaje otpad, on se, po prioritetima i u skladu sa Direktivom 2008/98/EZ, priprema za ponovno koritenje, recikliranje, iskorienje i, kada to tehniki i ekonomski nije mogue, odlae se uz nastojanje da se izbjegne ili smanji utjecaj na okoli;

(f)

energija se koristi uinkovito;

(g)

poduzete su potrebne mjere za spreavanje nesrea i ogranienje njihovih posljedica;

(h)

poduzete su potrebne mjere nakon konanog prekida aktivnosti kako bi se izbjegao svaki rizik od zagaenja i lokacija rada vratila u zadovoljavajue stanje definirano u skladu sa lanom 22.

lan 12

Zahtjev za izdavanje dozvole

1.Zemlje lanice poduzimaju neophodne mjere kako bi osigurale da zahtjev za izdavanje dozvole sadri opis:

(a)

postrojenja i njegovih aktivnosti;

(b)

sirovina i pomonih materijala, drugih supstanci i energije koji se koriste ili se proizvode u postrojenju;

(c)

izvora emisija koje potiu iz postrojenja;

(d)

uslova lokacije na kojoj se nalazi postrojenje;

(e)

kada je to primjenjivo, izvjetaja o poetnom stanju u skladu sa lanom 22(2);

(f)

prirode i koliine predvienih emisija koje iz postrojenja dospijevaju u sve medije, kao i identifikaciju znaajnog utjecaja emisija na okoli;

(g)

predloene tehnologije i drugih tehnika kojima se sprijeavaju ili, ako to nije mogue, smanjuju emisije iz postrojenja;

(h)

mjera za spreavanje nastajanja, pripremu za ponovno koritenje, recikliranje i iskorienje otpada koje stvara postrojenje

(i)

daljih mjera planiranih s ciljem usklaenost sa opim principima osnovnih obaveza operatora kako je to predvieno u lanu 11;

(j)

mjera planiranih za montoringa emisija u okoli;

(k)

glavnih alternativa predloenoj tehnologiji, tehnikama i mjerama koje je podnosilac zahtjeva razmatrao u nacrtu.

Zahtjev za izdavanje dozvole takoe sadri netehniki saetak podataka navedenih u prvom podstavu.

2.Ako informacije dostavljene u skladu sa zahtjevima propisanim Direktivom 85/337/EEZ ili izvjetaj o stanju sigurnosti pripremljen u skladu sa Direktivom 96/82/EZ ili druge informacije pripremljene u skladu sa odredbama drugih propisa ispunjavaju zahtjeve iz stava 1, te informacije mogu biti ukljuene u ili priloene uz zahtjev za izdavanje dozvole.

lan 13

Referentni dokumenti o najboljim raspoloivim tehnikama i razmjena informacija

1. S ciljem pripreme, razmatranja i, gdje potrebno, auriranja BAT referentnih dokumenata, Komisija organizira razmjenu informacija izmeu zemalja lanica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zatitu okolia i Komisije.

2.Razmjena informacija se prvenstveno odnosi na sljedee:

(a)

djelovanje postrojenja i tehnika u smislu emisija, izraenih kao kratkoroni i dugoroni prosjeci, gdje je to primjenjivo, i s tim povezane referentne uslove, potronju i prirodu sirovina, potronju vode, koritenje energije i stvaranje otpada;

(b)

koritene tehnike, te s njima povezani monitoring, uinke na razliite medije, ekonomsku i tehniku odrivost te njihov razvoj;

(c)

najbolje raspoloive tehnike i tehnike u nastajanju identificirane nakon razmatranja pitanja navedenih pod takama (a) i (b).

3. Komisija uspostavlja i redovno saziva forum koji se sastoji od predstavnika zemalja lanica, relevantnih industrija i nevladinih organizacija koje promoviraju zatitu okolia.

Komisija od foruma dobija miljenje o praktinoj organizaciji razmjene informacija i, prvenstveno sljedeem:

(a)

poslovniku foruma;

(b)

programu rada za razmjenu informacija;

(c)

smjernicama o prikupljanju podataka;

(d)

smjernicama o pripremi BAT referentnih dokumenata i osiguranju njihove kvalitete, ukljuujui podobnost njihovog sadraja i formata.

Smjernice iz taaka (c) i (d) drugog podstava uzimaju u obzir miljenje foruma i usvajaju se u skladu sa regulatornim postupkom iz lana 75(2).

4. Komisija od foruma dobija miljenje o predloenom sadraju BAT referentnih dokumenata i objavljuje ga, i ovo miljenje uzima u obzir pri postupcima utvrenim u stavu 5.

5. Odluke o zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama se usvajaju u skladu sa regulatornim postupkom iz lana 75(2).

6. Nakon usvajanja odluke u skladu sa stavom 5, Komisija bez odlaganja omoguava pristup javnosti BAT referentnom dokumentu i osigurava da su zakljuci o najboljim raspoloivim tehnika dostupni na svim zvaninim jezicima Unije.

7. Do usvajanja relevantne odluke u skladu sa stavom 5, zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama iz BAT referentnih dokumenata koje je Komisija usvojila prije datuma navedenog u lanu 83 se primjenjuju kao zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama u smislu ovog Poglavlja sa izuzetkom lana 15(3) i (4).

lan 14

Uslovi iz dozvole

1. Zemlje lanice osiguravaju da dozvola sadri sve mjere potrebne za usklaenost sa zahtjevima iz lanova 11 i 18.

Te mjere sadre najmanje sljedee:

(a)

granine vrijednosti emisija za zagaujue supstance navedene u Prilogu II i druge zagaujue supstance za koje je vjerovatno da e u znatnim koliinama biti emitovane iz datog postrojenja, uzimajui u obzir njihovu prirodu i njihovu mogunost prenosa zagaenja iz jednog medija u drugi;

(b)

odgovarajue zahtjeve kojima se osigurava zatita tla i podzemnih voda i mjere koje se odnose na monitoring i upravljanje otpadom nastalim radom postrojenja;

(c)

odgovarajue zahtjeve za monitoring emisija koji odreuju:

(i)

metodologiju mjerenja i uestalost i postupak evalucije; i

(ii)

kada se primjenjuje lan 15(3)(b), da su rezultati monitoringa emisija dostupni za iste vremenske periode i referentne uslove kao i za nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika;

(d)

obavezu da se nadlenom tijelu redovno, najmanje jednom godinje dostavljaju:

(i)

informacije na osnovu rezultata monitoringa emisija iz take (c) i druge obavezne podatke koji omoguavaju nadlenom tijelu da verificira usklaenost sa uslovima iz dozvole; i

(ii)

kada se primjenjuje lan 15(3), taka (b), saetak rezultata monitoringa emisija koji omoguava poreenje sa nivoima emisija vezanim za primjenu najboljih raspoloivih tehnika;

(e)

odgovarajue zahtjeve za redovno odravanje i nadzor mjera poduzetih s ciljem spreavanja emisija u tlo i podzemne vode u skladu sa takom (b) i odgovarajue zahtjeve koji se odnose na periodini monitoring tla i podzemnih voda vezano za relevantne opasne supstance za koje je vjerovatno da budu pronaene na lokaciji pri tome vodei rauna o mogunosti kontaminacije tla i podzemnih voda na lokaciji postrojenja;

(f)

mjere koje se odnose na uslove, koji nisu uobiajeni uslovi rada, kao to su operacije putanja u pogon i zatvaranja pogona, curenja, kvarovi, trenutana zaustavljanja i konani prekid rada;

(g)

odredbe o smanjenju zagaenja na veoj udaljenosti i prekograninog zagaenja;

(h)

uslove za ocjenu usklaenosti sa graninim vrijednostima emisija ili referencu na zahtjeve koji se primjenjuju a koji su navedeni na drugim mjestima.

2. U smislu stava 1, take (a), granine vrijednosti emisija mogu biti nadopunjene ili zamijenjene ekvivalentnim parametrima ili tehnikim mjerama koje osiguravaju jednak nivo zatite okolia.

3. Zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama su referenca za odreivanje uslova dozvole.

4. Ne dovodei u pitanje lan 18, nadleno tijelo moe odrediti stroije uslove dozvole od onih koji su ostvarivi koritenjem najboljih raspoloivih tehnika kako su opisane u zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama. Zemlje lanice mogu uvesti pravila po kojima nadleno tijelo moe odrediti takve stroije uslove.

5.U sluaju da nadleno tijelo odredi uslove dozvole na osnovu najboljih raspoloivih tehnika koje nisu opisane ni u jednim od relevantnih zakljuaka o najboljim raspoloivim tehnikama, obavezno je osigurati:

(a)

da je tehnika odreena uz posebno razmatranje kriterija navedenih u Prilogu III; i

(b)

da se potuju zahtjevi iz lana 15.

U sluaju da zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama navedeni u prvom podstavu ne sadre nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika, nadleno tijelo osigurava da tehnika iz prvog podstava osigurava nivo zatite okolia jednak najboljim raspoloivim tehnikama opisanim u zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama.

6. U sluaju da aktivnost ili vrsta proizvodnog procesa koji se obavlja unutar postrojenja nije regulirana nijednim od zakljuaka o najboljim raspoloivim tehnikama ili u sluaju da ti zakljuci ne obrauju sve potencijalne utjecaje aktivnosti ili procesa na okoli, nadleno tijelo, nakon prethodnih konsultacija sa operatorom, odreuje uslove dozvole na osnovu najboljih raspoloivih tehnika koje je odredilo za predmetne aktivnosti ili procese, posebno razmotrivi kriterije navedene u Prilogu III.

7. Za postrojenja navedena u taci 6.6 Priloga I se primjenjuju stavovi 1 do 6 ovog lana, ne dovodei u pitanje zakone koji se odnose na dobrobit ivotinja.

lan 15

Granine vrijednosti emisija, ekvivalentni parametri i tehnike mjere

1. Granine vrijednosti emisija za zagaujue supstance se primjenjuju na mjestu izlaza emisija iz postrojenja i svako razblaivanje prije tog mjesta se ne uzima u obzir pri odreivanju tih vrijednosti.

Kada je rije o posrednom isputanju zagaujuih supstanci u vodu, uinak postrojenja za tretman vode moe biti uzet u obzir prilikom odreivanja graninih vrijednosti emisija predmetnog postrojenja, pod uslovom da se garantira jednak nivo zatite okolia kao cjeline i pod uslovom da to ne vodi viim nivoima zagaenosti okolia.

2. Ne dovodei u pitanje lan 18, granine vrijednosti emisija i ekvivalentni parametri i tehnike mjere navedene u lanu 14(1) i (2) se zasnivaju na najboljim raspoloivim tehnikama, bez propisivanja koritenja bilo koje tehnike ili specifine tehnologije.

3.Nadleno tijelo odreuje granine vrijednosti emisija koje garantuju da u uobiajenim uslovima rada emisije ne prelaze nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika utvrene u odlukama o zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama navedenim u lanu 13(5) na jedan od sljedeih naina:

(a)

odreivanjem graninih vrijednosti emisija koje ne prelaze nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika. Te granine vrijednosti emisija se izraavaju za iste ili krae vremenske periode i pod istim referentnim uslovima kao i nivoi emisija vezani za primjenu najboljih raspoloivih tehnika; ili

(b)

odreivanjem razliitih graninih vrijednosti emisija u odnosu na vrijednosti navedene pod takom (a) u smislu vrijednosti, vremenskog perioda i referentnih uslova.

Gdje se primjenjuje taka (b), nadleno tijelo najmanje jednom godinje vri ocjenu rezultata monitoringa emisija kako bi osiguralo da emisije u uobiajenim uslovima rada ne prelaze nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika.

4.Iznimno od odredaba stava 3 i ne dovodei u pitanje odredbe lana 18, nedleno tijelo moe u specifinim sluajevima odrediti manje stroge granine vrijednosti emisija. Takva derogacija se moe primjeniti samo kada ocjena pokae da bi ostvarivanje nivoa emisija vezanih za primjenu najboljih raspoloivih tehnika kako su opisane u zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama dovela do nesrazmjeno visokih trokova u poreenju sa dobrobiti za okoli iz razloga:

(a)

geografske lokacije ili uslova lokalnog okolia predmetnog postrojenja; ili

(b)

tehnikih karakteristika predmetnog postrojenja.

Nadleno tijelo u prilogu uslova dozvole dokumentira razloge primjene prvog podstava ukljuujui i rezultate ocjene i opravdanost postavljenih uslova.

Meutim, gdje to primjenjivo, granine vrijednosti emisija odreene u skladu sa prvim podstavom ne smiju prelaziti granine vrijednosti emisija utvrene u Prilozima ove Direktive.

Nadlena tijela u svakom sluaju osiguravaju da nije prouzrokovano znaajno zagaenje i da je ostvaren visok nivo zatite okolia kao cjeline.

Na osnovu informacija osiguranih u skladu sa lanom 72(1), a posebice o primjeni ovog stava, Komisija moe putem smjernica, gdje potrebno, ocijeniti i dalje pojasniti kriterije koji se uzimaju u obzir za primjenu ovog stava.

Nadlena tijela vre ponovno ocjenu primjene prvog podstava u sklopu svake revizije uslova iz dozvole u skladu sa lanom 21.

5. Nadleno tijelo moe odobriti privremene derogacije od zahtjeva iz stavova 2 i 3 ovog lana i iz taki (a) i (b) lana 11 za testiranje i koritenje tehnika u nastajanju u ukupnom vremenskom trajanju od najvie devet mjeseci, pod uslovom da nakon utvrenog perioda, tehnika bude prekinuta ili aktivnost najmanje ostvari nivoe emisija koje su vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika.

lan 16

Zahtjevi za monitoring

1. Zahtjevi za monitoring navedeni u lanu 14(1), taka (c) se, gdje to primjenjivo, temelje na zakljucima o monitoringu kako su opisani u zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama.

2. Uestalost periodinog monitoringa iz lana 14(1), taka (e) odreuje nadleno tijelo u dozvoli za svako pojedinano postrojenje ili u opim obvezujuim pravilima.

Ne dovodei u pitanje odredbe prvog podstava, periodini monitoring se vri najmanje jednom svakih pet godina za podzemne vode i deset godina za tlo, osim ako se takav monitoring ne temelji na sistematskom ocjenjivanju rizika od kontaminacije.

lan 17

Opa obvezujua pravila

1. Prilikom usvajanja opih obvezujuih pravila, zemlje lanice osiguravaju integrirani pristup i visok nivo zatite okolia jednak onome koji je mogue ostvariti sa pojedinanim uslovima iz dozvole.

2. Opa obvezujua pravila se temelje na najboljim raspoloivim tehnikama, bez da propisuju koritenje bilo koje tehnike ili specifine tehnologije kako bi se osigurala usklaenost sa lanovima 14 i 15.

3. Zemlje lanice osiguravaju da su opa obvezujua pravila aurirana u skladu sa razvojima najboljih raspoloivih tehnika kako bi se osigurala usklaenost sa lanom 21.

4. Opa obvezujua pravila usvojena u skladu sa stavovima 1 do 3 sadravaju referencu na ovu Direktivu ili u sluaju da budu zvanino objavljenja uz njih e biti priloena ta referenca.

lan 18

Standardi kvaliteta okolia

Kada standard kvaliteta okolia zahtijeva stroije uslove u odnosu na one koji su ostvarivi koritenjem najboljih raspoloivih tehnika, u dozvolu se ukljuuju dodatne mjere, ne dovodei u pitanje druge mjere koje mogu biti poduzete s ciljem usklaenosti sa standardima kvaliteta okolia.

lan 19

Razvoj najboljih raspoloivih tehnika

Zemlje lanice osiguravaju da nadleno tijelo prati ili je informirano o razvoju najboljih raspoloivih tehnika i objavljivanju novih ili auriranih zakljuaka o najboljim raspoloivim tehnikama i da uini te informacije dostupnim zainteresiranoj javnosti.

lan 20

Promjene na postrojenjima koje vre operatori

1. Zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere da osiguraju da operator informira nadleno tijelo o svim planiranim promjenama prirode ili funkcioniranja postrojenja ili proirenju postrojenja koje mogu utjecati na okoli. Kada je to primjenjivo, nadleno tijelo aurira dozvolu.

2. Zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere da osiguraju da se ne poduzimaju nikakve znaajne promjene koje planira operator bez dozvole izdate u skladu sa ovom Direktivom.

Zahtjev za izdavanje dozvole i odluka nadlenog tijela se odnose na one dijelove postrojenja i detalje iz lana 12 na koje bi znaajna promjena mogla utjecati.

3. Svaka promjena prirode ili funkcioniranja postrojenja ili proirenje postrojenja se smatra znaajnim ukoliko izmjena ili proirenje samo po sebi dosegne pragove kapaciteta utvrene u Prilogu I.

lan 21

Revizija i auriranje uslova dozvole od strane nadlenog tijela

1. Zemlje lanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nadleno tijelo, u skladu sa stavovima 2 do 5, vri periodinu reviziju svih uslova utvrenih dozvolom i kada je potrebno osigurati usklaenost sa ovom Direktivom, aurira te uslove.

2. Na zahtjev nadlenog tijela, operator podnosi sve informacije potrebne u svrhu revizije uslova iz dozvole, to prvenstveno ukljuuje rezultate monitoringa emisija i druge podatke koji omoguavaju da se izvri poreenje rada postrojenja sa najboljim raspoloivim tehnikama opisanim u zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama koji se primjenjuju i sa nivoima emisija vezanim za primjenu najboljih raspoloivih tehnika.

Prilikom revizije uslova iz dozvole, nadleno tijelo koristi sve informacije koje su rezultat monitoringa ili inspekcija.

3.U roku od etiri godine od objavljivanja odluke o zakljucima o najboljim raspoloivim tehnikama u skladu sa lanom 13(5) koje se odnose na glavnu aktivnost postrojenja, nadleno tijelo e osigurati da:

(a)

su svi uslovi iz dozvole za predmetno postrojenje revidirani i, ako je potrebno, aurirani kako bi se osigurala usklaenost sa ovom Direktivom, prvenstveno sa lanom 15(3) i (4), gdje je to primjenjivo;

(b)

postrojenje potuje te uslove iz dozvole.

Prilikom revizije se uzimaju u obzir svi novi ili aurirani zakljuci o najboljim raspoloivim tehnikama koji su primjenjivi na postrojenje i koji su usvojeni u skladu sa lanom 13(5) od kada je dozvola izdata ili posljednji put revidirana.

4. U sluaju kada postrojenje nije obuhvaeno nijednim zakljukom o najboljim raspoloivim tehnikama, uslovi iz dozvole se revidiraju i, ako je potrebno, auriraju kada razvoj najboljih raspoloivih tehnika omoguava znaajno smanjenje emisija.

5.Uslovi iz dozvole se revidiraju i, ako je potrebno, auriraju najmanje u sljedeim sluajevima:

(a)

zagaenje koje je prouzrokovalo postrojenje je toliko znaajno da je potrebno revidirati postojee granine vrijednosti emisija ili ukljuiti nove vrijednosti u dozvolu;

(b)

operativna sigurnost zahtijeva koritenje drugih tehnika;

(c)

kada je to potrebno kako bi se osigurala usklaenost sa novim ili revidiranim standardom kvaliteta okolia u skladu sa lanom 18.

lan 22

Zatvaranje lokacije

1. Ne dovodei u pitanje Direktivu 2000/60/EZ, Direktivu 2004/35/EZ, Direktivu Evropskog parlamenta i Vijea 2006/118/EZ od 12. decembra 2006. o zatiti podzemnih voda od zagaenja i degradacije(34) i relevantno zakonodavstvo Unije o zatiti tla, nadleno tijelo odreuje uslove dozvole kako bi osiguralo usklaenost sa stavovima 3 i 4 ovog lana nakon konanog obustavljanja aktivnosti.

2. U sluaju kada ova aktivnost ukljuuje koritenje, proizvodnju ili isputanje relevantnih opasnih supstanci i imajui u vidu mogunosti kontaminacije tla i podzemnih voda na lokaciji postrojenja, operator priprema i nadlenom tijelu dostavlja izvjetaj o poetnom stanju prije nego zapone rad postrojenja ili prije nego je dozvola postrojenja aurirana prvi put nakon 7. januara 2013. godine.*(35)

Izvjetaj o poetnom stanju sadri informacije potrebne za odreivanje stanja kontaminacije tla i podzemnih voda kako bi se izvrilo kvantificirano poreenje sa stanjem nakon konanog obustavljanja aktivnosti utvrenih u stavu 3.

Izvjetaj o poetnom stanju sadri najmanje sljedee informacije:

(a)

informacije o trenutnom koritenju i, kada su te informacije dostupne, o prethodnim koritenjima lokacije;

(b)

kada su dostupne, postojee informacije o mjerenjima tla i podzemnih voda koja odraavaju stanje u vrijeme izrade izvjetaja ili, u suprotnom, novim mjerenjima tla i podzemnih voda, imajui u vidu mogunost kontaminacije tla i podzemnih voda opasnim supstancama koje e se koristiti, proizvoditi ili isputati iz predmetnog postrojenja.

Kada informacije pripremljene u skladu sa drugim nacionalnim ili zakonodavstvom Unije zadovoljavaju zahtjeve ovog stava, te informacije mogu biti ukljuene u ili priloene uz dostavljeni izvjetaj o poetnom stanju.

Komisija utvruje smjernice o sadraju izvjetaja o poetnom stanju.

3. Po konanom obustavljanju aktivnosti, operator vri ocjenu stanja kontaminacije tla i podzemnih voda relevantnim opasnim supstancama koje su se koristile i proizvodile u postrojenju ili isputale iz postrojenja. Kada je postrojenje uzrokovalo znaajno zagaenje tla ili podzemnih voda relevantnim opasnim supstancama u poreenju sa stanjem utvrenim izvjetajem o poetnom stanju navedenom u stavu 2, operator poduzima potrebne mjere za rjeavanje tog zagaenja, da bi se lokacija vratila u navedeno stanje. U tu svrhu, moe se uzeti u obzir tehnika izvodljivost takvih mjera.

Ne dovodei u pitanje odredbe prvog podstava, nakon konanog obustavljanja aktivnosti i u sluaju kada kontaminacija tla i podzemnih voda na lokaciji predstavlja znaajnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okoliu kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je obavljao operator prije nego je dozvola za postrojenje aurirana prvi put nakon 7. januara 2013. godine (36) i uzimajui u obzir uslove lokacije postrojenja utvrene u skladu sa lanom 12(1), taka (d), operator poduzima potrebne radnje usmjerene na uklanjanje, kontrolu, ograniavanja ili smanjenje relevantnih opasnih supstanci tako da lokacija, uzimajui u obzir njeno trenutno i budue odobreno koritenje, ne predstavlja takav rizik.

4. Kada se od operatora ne zahtijeva da pripremi izvjetaj o poetnom stanju naveden u stavu 2, operator, nakon konane obustave aktivnosti, poduzima potrebne mjere s ciljem ukljanjanja, kontrole, ograniavanja ili smanjenja relevantnih opasnih supstanci, tako da lokacija, uzevi u obzir njeno trenutno ili budue odobreno koritenje, ne predstavlja znaajan rizik po ljudsko zdravlje ili okoli iz razloga kontaminacije tla i podzemnih voda kao rezultat dozvoljenih aktivnosti i uzevi u obzir uslove lokacije postrojenja utvrene u skladu sa lanom 12(1), taka (d).

lan 23

Okoline inspekcije

1. Zemlje lanice uspostavljaju sistem okolinih inspekcija postrojenja s ciljem ispitivanja itavog niza relevantnih utjecaja predmetnih postrojenja na okoli.

Zemlje lanice osiguravaju da operatori pruaju nadlenim tijelima svu potrebnu pomo kako bi omoguili tim tijelima da izvri sve posjete lokaciji, da uzmu uzorke i prikupe sve informacije potrebne za vrenje njihovih dunosti u smislu ove Direktive.

2. Zemlje lanice osiguravaju da su sva postrojenja obuhvaena planom okolinih inspekcija na dravnom, regionalnom ili lokalnom nivou i da se ovaj plan redovno revidira i, gdje potrebno, aurira.

3.Plan okoline inspekcije ukljuuje sljedee:

(a)

opu ocjenu relevantnih znaajnih okolinih pitanja;

(b)

geografsko podruje koje pokriva plan inspekcije;

(c)

registar postrojenja obuhvaenih planom;

(d)

postupak za izradu programa rutinskih okolinih inspekcija u skladu sa stavom 4;

(e)

postupak za nerutinske okoline inspekcije u skladu sa stavom 5;

(f)

gdje potrebno, odredbe o saradnji izmeu razliitih inspekcijskih tijela.

4. Na osnovu planova inspekcija, nadleno tijelo redovno priprema programe rutinskih okolinih inspekcija, koji ukljuuju i uestalost posjeta lokacijama za razliite vrste postrojenja.

Period izmeu dvije posjete lokaciji se temelji na sistematskoj ocjeni rizika po okoli koje predstavljaju predmetna postorojenja i ne smije prelaziti jednu godinu za postrojenja koja predstavljaju najvii rizik i tri godine za postrojenja koja predstavljaju najnii rizik.

Ukoliko se inspekcijom utvrdi vaan sluaj neusklaenosti sa uslovima iz dozvole, u roku od est mjeseci od te inspekcije se obavlja dodatna posjeta lokaciji.

Sistematska ocjena rizika po okoli se zasniva na najmanje sljedeim kriterijima:

(a)

potencijalni i stvarni uinak predmetnih postrojenja na ljudsko zdravlje i okoli uzimajui u obzir nivoe i vrste emisija, osjetljivost lokalnog okolia i rizik od nesrea;

(b)

evidenciji uspjenosti potivanja uslova iz dozvole;

(c)

ueu operatora u Programu upravljanja okoliem i revizije okolia (EMAS), u skladu sa Uredbom (EZ) br. 1221/2009(37)

Komisija moe usvojiti smjernice o kriterijima za ocjenu okolinih rizika.

5. Nerutinske okoline inspekcije se vre za istraivanje ozbiljnih albi vezano za zatitu okolia, ozbiljnih okolinih nesrea, incidenata i sluajeva neusklaenosti, to je prije mogue, a kada je primjenjivo, prije izdavanja, revizije ili auriranja dozvole.

6. Nakon svake posjete lokaciji, nadleno tijelo priprema izvjetaj koji sadri opis relevantnih nalaza vezano za usklaenost postrojenja sa uslovima iz dozvole i zakljuke o tome da li su potrebne dalje aktivnosti.

Predmetni operator se o izvjetaju obavijetava u roku od dva mjeseca od posjete lokaciji. Nadleno tijelo ima obavezu uiniti izvjetaj dostupnim javnosti u skladu sa Direktivom Evropskog parlamenta i Vijea 2003/4/EC od 28. januara 2003. o pristupu javnosti podacima o okoliu(38) u roku od etiri mjeseca od dana posjete lokaciji.

Ne dovodei u pitanje lan 8(2), nadleno tijelo osigurava da operator u razumnom periodu poduzme sve potrebne radnje identificirane u izvjetaju.

lan 24

Pristup informacijama i uee javnosti u postupku izdavanja dozvola

1.Zemlje lanice osgiravaju da zainteresirana javnost ima pravovremene i djelotvorne mogunosti uea u sljedeim postupcima:

(a)

izdavanje dozvole novim postrojenjima;

(b)

izdavanje dozvole za sve znaajne promjene;

(c)

izdavanje ili auriranje dozvole za postrojenje u sluaju kada je predloena primjena lana 15(4);

(d)

auriranje dozvole ili uslova iz dozvole za postrojenje u skladu sa lanom 21(5), taka (a).

Na takvo uee se primjenjuju postupci utvreni u Prilogu IV.

2.Kada je odluka o izdavanju, reviziji ili auriranju dozvole donesena, nadleno tijelo duno je da javnosti uini dostupnim, ukljuujui i putem interneta vezano za take (a), (b) i (f), sljedee informacije:

(a)

sadraj odluke, ukljuujui i kopiju dozvole i naknadnih auriranja;

(b)

razloge na kojima se temelji odluka;

(c)

rezultate konsultacija odranih prije donoenja odluke i objanjenje kako su konsultacije uzete u obzir u toj odluci;

(d)

naslov referentnih dokumenata o najboljim raspoloivim tehnikama relevantnih za predmetno postrojenje ili aktivnost;

(e)

nain na koji su utvreni uslovi iz dozvole navedeni u lanu 14, ukljuujui i granine vrijednosti emisija, u odnosu na najbolje raspoloive tehnike i nivoe emisija vezane za primjenu najboljih raspoloivih tehnika;

(f)

kada je odobrena derogacija u skladu sa lanom 15(4), specifine razloge za tu derogaciju na osnovu kriterija utvrenih u tom stavu i postavljenih kriterija.

3.Nadleno tijelo takoe ima obavezu uiniti dostupnim javnosti dole navedeno, s tim to se informacije vezano najmanje za taku (a) objavljuju i na internetu:

(a)

relevantne informacije o mjerama poduzetim od strane operatora nakon konane obustave aktivnosti u skladu sa lanom 22;

(b)

rezultate monitoringa emisija propisanog uslovima iz dozvole, koju posjeduje nadleno tijelo.

4. Primjena stavova 1, 2 i 3 podlijee ogranienjima utvrenim u lanovima 4(1) i (2) Direktive 2003/4/EZ.

lan 25

Pristup pravosuu

1.Zemlje lanice osiguravaju da, u skladu sa relevantnim nacionalnim pravnim sistemom, lanovi zainteresirane javnosti imaju pristup postupku ocjene pred sudom ili drugim nezavisnim i nepristranim zakonski utemeljenim tijelom da ospore materijalnu i proceduralnu zakonitost odluka, radnji ili propusta koji podlijeu lanu 24, pod uslovom da je ispunjen jedan od sljedeih uslova:

(a)

da imaju dovoljan interes;

(b)

koji dokau povredu prava, kada upravno postupovno pravo zemlje lanice to zahtijeva kao preduslov.

2. Zemlje lanice odreuju u kojoj fazi se odluka, radnja ili propust moe osporavati.

3. Zemlje lanice odreuju ta predstavlja dovoljan interes i povredu prava, sukladno cilju omoguavanja irokog pristupa pravosuu zainteresiranoj javnosti.

U tu se svrhu interes svake nevladine organizacije koja vri promociju zatite okolia i koja ispunjava uslove navedene u nacionalnom zakonodavstvu smatra dovoljnim, u smislu stava 1, take (a).

Za takve organizacije se takoe smatra da imaju prava koja mogu biti povrijeena u smislu stava 1, take (b) .

4. Stavovi 1, 2 i 3 ne iskljuuju mogunost postupka prethodnog razmatranja pred upravnim tijelom i ne utjeu na uslov iscrpljenja svih upravnih postupaka ocjene prije upuivanja na postupak sudske ocjene, ako takav uslov postoji u nacionalnom zakonodavstvu.

Svaki takav postupak mora biti pravian, jednakopravan, pravovremen i ne toliko skup da onemogui njegovu upotrebu.

5. Zemlje lanice osiguravaju da su praktine informacije o pristupu upravnom i postupku sudske ocjene dostupne javnosti.

lan 26

Prekogranini uinci

1. Kada zemlja lanica zna da e rad postrojenja vjerovatno imati znaajan negativan utjecaj na okoli u drugoj zemlji lanici, ili u sluajevima kada zemlja lanica koja e vjerovatno biti znaajno pogoena to zahtijeva, zemlja lanica na ijem teritoriju je podnesen zahtjev za izdavanje dozvole u skladu sa lanom 4 ili lanom 20(2) proslijeuje drugoj zemlji lanici sve informacije ije je dostavljanje ili objavljivanje obavezno u skladu sa Prilogom IV u isto vrijeme kada ih ini dostupnim i javnosti.

Takve informacije slue kao osnova za sve potrebne konsultacije u okviru bilateralnih odnosa izmeu dviju zemalja lanica na temelju uzajamnosti i jednakovrijednosti.

2. U okviru svojih bilateralnih odnosa, zemlje lanice osiguravaju da u sluajevima navedenim u stavu 1, zahtjevi budu dostupni u toku odgovarajueg vremenskog perioda i javnosti zemlje lanice koja e vjerovatno biti pogoena kako bi imala pravo dati komentare o njima, prije nego to nadleno tijelo donese odluku.

3. Rezultati konsultacija obavljenih u skladu sa stavovima 1 i 2 se uzimaju u obzir kada nadleno tijelo odluuje o zahtjevu.

4. Nadleno tijelo informira zemlju lanicu, s kojom su obavljene konsultacije u skladu sa stavom 1, o donesenoj odluci o zahtjevu i proslijeuje joj informacije navedene u lanu 24(2). Ta zemlja lanica poduzima potrebne mjere da osigura da su informacije na odgovarajui nain dostupne zainteresiranoj javnosti na njenom vlastitom teritoriju.

lan 27

Tehnike u nastajanju

1. Zemlje lanice, gdje to primjenjivo, podravaju razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, prvenstveno onih tehnika u nastajanju identificiranih u referentnim dokumentima o najboljim raspoloivim tehnikama.

2. Komisija utvruje smjernice kako bi pomogla zemljama lanicama da osiguraju podrku razvoja i primjene tehnika u nastajanju kako je navedeno u stavu 1.

Poglavlje III

Posebne odredbe koje se odnose na postrojenja za sagorijevanje

lan 28

Podruje primjene

Ovo Poglavlje se primjenjuje na postrojenja za sagorijevanje, ukupne nazivne toplinske snage vee od 50 MW, neovisno od vrste goriva koje se koristi.

Ovo Poglavlje se ne primjenjuje na sljedea postrojenja za sagorijevanje:

(a)

postrojenja u kojima se produkti sagorijevanja koriste neposredno za zagrijavanje, suenje ili neki drugu vrstu obrade predmeta ili materijala;

(b)

postrojenja za naknadno sagorijevanje projektovana za preiavanje otpadnih gasova putem sagorijevanja koja ne rade kao nezavisna postrojenja za sagorijevanje;

(c)

pogone za regeneraciju katalizatora za katalizaciju procesa krekovanja;

(d)

pogone za konverziju vodik-sulfida u sumpor;

(e)

reaktore koji se koriste u hemijskoj industriji;

(f)

koksne pei;

(g)

kaupere;

(h)

svu tehniku opremu koja se koristi za pogon vozila, broda ili aviona;

(i)

gasne turbine i gasne motore koji se koriste na platformama na moru;

(j)

postrojenja koja koriste bilo koji vrsti ili teni otpad osim otpada navedenog u lanu 3, taki (b) take 31.

lan 29

Agregacijska pravila

1. Kada se otpadni gasovi dva ili vie odvojenih postrojenja za sagorijevanje isputaju kroz zajedniki dimnjak, kombinacija koju formiraju takva postrojenja se smatra jednim postrojenjem za sagorijevanje i njihovi kapaciteti se zbrajaju u svrhu izrauna ukupne nazivne toplinske snage.

2. Kada su dva ili vie postrojenja za sagorijevanje kojima je prva dozvola izdata 01. jula 1987. ili nakon tog datuma, ili iji su operatori dostavili kompletan zahtjev za izdavanje dozvole tog datum ili poslije, instalirana na takav nain da bi, uzevi u obzir tehnike i ekonomske faktore, njihovi otpadni gasovi, po ocjeni nadlenog tijela, mogli biti isputani kroz zajedniki dimnjak, kombinacija koju formiraju takva postrojenja se smatra jednim postrojenjem za sagorijevanje i njihovi kapaciteti sa zbrajaju u svrhu izrauna ukupne nazivne toplinske snage.

3. U svrhu izrauna ukupne nazivne toplinske snage kombinacije postrojenja za sagorijevanje navedenih u stavovima 1 i 2, u obzir se ne uzimaju pojedinana postrojenja za sagorijevanje sa nazivnom toplinskom snagom manjom od 15 MW.

lan 30

Granine vrijednosti emisija

1. Otpadni gasovi iz postrojenja za sagorijevanje se isputaju na kontrolisan nain putem dimnjaka koji sadri jednu ili vie cijevi, a ija se visina izraunava na nain da se zatiti ljudsko zdravlje i okoli.

2. Sve dozvole za postrojenja koja sadre postrojenja za sagorijevanje a kojima je dozvola izdata prije 7. januara 2013. godine*(39), ili iji su operatori koji su dostavili potpun zahtjev za izdavanje dozvole prije tod datuma, pod uslovom da su ta postrojenja putena u pogon najkasnije do 7. januara 2014. godine *(40), sadravaju uslove kojima se osigurava da emisije u zrak iz ovih postrojenja ne prelaze granine vrijednosti emisija utvrene u Dijelu I Priloga V.

Sve dozvole za postrojenja koja sadre postrojenja za sagorjevanje kojima je odobreno izuzee navedeno u lanu 4(4) Direktive 2001/80/EZ i koja rade nakon 01. januara 2016. godine ukljuuju uslove kojima se osigurava da emisije u zrak iz ovih postrojenja ne prelaze granine vrijednosti emisija utvrene u Dijelu 2 Priloga V.

3. Sve dozvole za postrojenja koja sadre postrojenja za sagorijevanje koja nisu obuhvaena stavom 2 sadravaju uslove kojima se osigurava da emisije u zrak iz ovih postrojenja ne prelaze granine vrijednosti emisija utvrene u Dijelu 2 Priloga V.

4 Granine vrijednosti emisija utvrene u Dijelovima 1 i 2 Priloga V kao i minimalni nivoi odsumporavanja utvreni u Dijelu 5 istog Priloga se primjenjuju na emisije svakog zajednikog dimnjaka vezano za ukupnu nazivnu snagu cijelog postrojenja za sagorijevanje. Kada Prilog V propisuje da se granine vrijednosti emisija mogu primjenjivati na dio postrojenja za sagorijevanje sa ogranienim brojem radnih sati, te granine vrijednosti se primjenjuju na emisije tog dijela postrojenja, ali se utvruju u odnosu na ukupnu nazivnu toplinsku snagu cijelog postrojenja za sagorijevanje.

5. Nadleno tijelo moe, najdue na period od est mjeseci, odobriti derogaciju od obaveze pridravanja graninih vrijednosti emisija utvrenih u stavovima 2 i 3 za sumpordioksid za postrojenje za sagorijevanje koje u tu namjenu uobiajeno koristi niskosumporno gorivo, u sluajevima kada operator nije u mogunosti potivati te granine vrijednosti zbog prekida u snadbijevanju niskosumpornog goriva koje je posljedice ozbiljne nestaice.

Zemlje lanice odmah informiraju Komisiju o svakoj derogaciji odobrenoj u skladu sa prvim podstavom.

6. Nadleno tijelo moe odobriti derogaciju od obaveze pridravanja graninih vrijednosti emisija propisanih u stavovima 2 i 3 u sluajevima kada postrojenje za sagorijevanje koristi samo gasovito gorivo i iznimno mora pribjei koritenju drugih goriva zbog iznenadnog prekida dotoka gasa i iz tog razloga bi trebalo biti opremljeno pogonom za proiavanje otpadnih gasova. Takva derogacija se moe odobriti za vremenski period koji ne moe biti dui od 10 dana, osim kada postoji nuna potreba da se odri snadbijevanje energijom.

Operator odmah informira nadleno tijelo o svakom specifinom sluaju iz prvog podstava.

Zemlje lanice odmah informiraju Komisiju o svim derogacijama odobrenim u skladu sa prvim podstavom.

7. Kada je postrojenje za sagorijevanje proireno, granine vrijednosti emisija navedene u Dijelu 2 Priloga V se primjenjuju na proireni dio postrojenja na koje je promjena utjecala i odreuju se u odnosu na ukupnu nazivnu toplinsku snagu cijelog postrojenja za sagorijevanje. U sluaju promjene na postrojenju za sagorijevanje, koja moe imati posljedice po okoli i koja utjee na dio postrojenja sa nazivnom toplinskom snagom od 50 MW ili veom, granine vrijednosti emisija utvrene u Dijelu 2 Priloga V se primjenjuju na dio postrojenja koji je promijenjen u odnosu na ukupnu nazivnu toplinski snagu cijelog postrojenja za sagorijevanje.

8.Granine vrijednosti emisija utvrene u Dijelu 1 i Dijelu 2 Priloga se ne primjenjuju na sljedea postrojenja za sagorijevanje:

(a)

dizel motore;

(b)

bojleri za iskoritenje otpadne toplote u postrojenjima za proizvodnju celuloze.

9.Za sljedea postrojenja za sagorijevanje, a na osnovu najboljih raspoloivih tehnika, Komisija revidira potrebu uspostave graninih vrijednosti emisija na nivou Unije i promjene graninih vrijednosti emisija utvrenih u Prilogu V:

(a)

postrojenja za sagorijevanje navedena u stavu 8;

(b)

postrojenja za sagorijevanje unutar rafinerija koja koriste ostatke iz destilacije i konverzije iz rafiniranja sirove nafte za vlastitu potronju, same ili sa drugim gorivima, uzimajui u obzir specifinost energetskih sistema rafinerija;

(c)

(d)

postrojenja za sagorijevanje u hemijskim postrojenjima koja koriste tene ostatke proizvodnje kao nekomercijalno gorivo za vlastitu potronju.

Komisija rezultate ovog revidiranja do 31. decembra 2013. saoptava Evropskom parlamentu i Vijeu i po potrebi uz njih prilae zakonodavni prijedlog.

lan 31

Nivo odsumporavanja

Za postrojenja za sagorijevanje koja koriste domae vrsto gorivo, koja se, zbog karakteristika ovog goriva, ne mogu pridravati graninih vrijednosti emisija za sumpor dioksid navedenih u lanu 30(2) i (3), zemlje lanice umjesto toga mogu primjenjivati minimalne nivoe odsumporavanja utvrene u Dijelu 5 Priloga V, u skladu sa pravilima usklaenosti utvrenim u Dijelu 6 istog Priloga i uz prethodnu potvrdu tehnikog izvjetaja iz lana 72(4) od strane nadlenog tijela.

Za postrojenja za sagorijevanje koja gore domae vrsto gorivo, koja suspaljuju otpad i koja se ne mogu pridravati Cproc vrijednosti za sumpor dioksid utvrenih u takama 3.1 ili 3.2 Dijela 4 Priloga VI zbog karakteristika domaeg vrstog goriva, zemlje lanice mogu primjenjivati minimalne nivoe odsumporavanja utvrene u Dijelu 5 Priloga V u skladu sa pravilima usklaenosti utvrenim u Dijelu 6 istog Priloga. Ukoliko zemlje lanice primjenjuju te minimalne nivoe odsumporavanja, Cwaste kako je navedeno u taki 1 Dijela 4 Priloga V e biti jednak 0 mg/Nm.

Komisija e do 31. decembra 2019. godine razmotriti mogunost primjene minimalnih nivoa odsumporavanja utvrenih u Dijelu 5 Priloga V uzevi u obzir prvenstveno najbolje raspoloive tehnike i dobrobit koja proizilazi iz smanjenih emisija SO 2.

lan 32

Nacionalni plan za prelazni period

1. Tokom perioda od 01. januara 2016. do 30. juna 2020. godine, zemlje lanice mogu pripremiti i implementirati nacionalni plan za prelazni period koji obuhvaa postrojenja za sagorijevanje kojima je dozvola izdata prije 27. novembra 2002. ili iji su operatori podnijeli kompletan zahtjev za izdavanje dozvole prije tog datuma, pod uslovom da je postrojenje puteno u pogon najkasnije 27. novembra 2003. godine. Za svako od postrojenja za sagorijevanje obuhvaeno planom, plan obuhvaa emisije jednog ili vie od sljedeih zagaujuih materija: duikov oksid, sumpor dioksid i prainu. Za gasne turbine, plan obuhvata samo emisije duikovog oksida.

Nacionalni plan za prelazni period ne ukljuuje sljedea postrojenja za sagorijevanje:

(a)

postrojenja na koja se primjenjuje lan 33(1);

(b)

postrojenja u sklopu rafinerija koja kao jedino gorivo ili skupa sa drugim gorivima za vlastitu potronju koriste nisko-kalorine gasove iz gasifikacije rafinerijskih ostataka ili ostatke iz destilacije i konverzije iz rafiniranja sirove nafte;

(c)

postrojenja na koja se primjenjuje lan 35;

(d)

postrojenja kojima je odobreno izuzee u skladu sa lanom 4(4) Direktive 2001/80/EZ.

2. Postrojenja za sagorijevanje obuhvaena planom mogu biti izuzeta od obaveze usklaenosti sa graninim vrijednostima emisija navedenim u lanu 30(2) za zagaujue materije koje su predmet plana ili, gdje je to primjenjivo, sa nivoima odsumporavanja navedenim u lanu 31.

Granine vrijednosti emisija za sumpor dioksid, duine okside i prainu utvrene u dozvoli za postrojenje za sagorijevanje koja se primjenjuje na dan 31. decembra 2015. godine, u skladu sa prvenstveno uslovima utvrenim Direktivom 2001/80/EZ i Direktivom 2008/1/EZ trebaju najmanje biti odravane na istom invou.

Postrojenja za sagorijevanje sa ukupnom nazivnom toplinskom snagom veom od 500 MW koja koriste vrsta goriva, a kojima je prva dozvola izdata nakon 01. jula 1987. godine, se pridravaju graninih vrijednosti za ugljine okside utvrenih u Dijelu 1 Priloga V.

3. Nacionalnim planom za prelazni period se, za svaku od zagaujuih materija koju on obuhvaa, utvruje gornja granica kojom se definiraju maksimalne ukupne godinje emisije za sva postrojenja obuhvaena planom na osnovu ukupne nazivne toplinske snage svakog postrojenja na dan 31. decembra 2010. godine, njegovog stvarnog broja radnih sati na godinjem nivou i koritenja goriva, izraenih kao prosjek tokom posljednjih deset godina rada do i ukljuujui 2010. godinu.

Gornja granica za 2016. godinu se izraunava na osnovu relevantnih graninih vrijednosti emisija utvrenih u Prilozima III do VII Direktive 2001/80/EZ ili, gdje primjenjivo, na osnovu nivoa odsumporavanja utvrenih u Prilogu III Direktive 2001/80/EZ. U sluaju gasnih turbina, koste se granine vrijednosti emisija za ugljine okside utvrene za takva postrojenja u Dijelu B Priloga VI Direktive 2001/80/EZ. Gornja granica za 2019. i 2020. godinu se izraunava na osnovu relevantnih graninih vrijednosti emisija utvrenih u Dijelu 1 Priloga V ove Direktive ili, gdje to primjenjivo, relevantnih nivoa odsumporavanja utvrenih u Dijelu 5 Priloga V ove Direktive. Gornje granice za 2017. i 2018. godinu se utvruju na nain da se osigura linearno smanjenje gornjih granica izmeu 2016. i 2019. godine.

Kada je postrojenje ukljueno u nacionalni plan za prelazni period zatvoreno ili vie ne spada u podruje primjene Poglavlja III, to nee rezultirati poveanjem ukupnih godinjih emisija iz preostalih postrojenja obuhvaenih planom.

4. Nacionalni plan za prelazni period takoe sadri odredbe o monitoringu i izvjetavanju koje su usklaene sa pravilima za provedbu utvrenim u skladu sa lanom 41, taka (b), kao i mjere predviene za svako od postrojenja kako bi se osigurala pravovremena usklaenost sa graninim vrijednostima emisija koje e se primjenjivati od 01. jula 2020.

5. Zemlje lanice najkasnije do 01. januara 2013. godine dostavljaju Komisiji svoje nacionalne planove za prelazni period.

Komisija vri evaluaciju planova i kada Komisija u roku od 12 mjeseci od prijema plana ne uloi nikakve prigovore, predmetna zemlja lanica e smatrati da je njen plan usvojen.

Kada Komisija smatra da plan nije u skladu sa pravilima za provedbu utvrenim u skladu sa lanom 41, takom (b), ona informira predmetnu zemlju lanicu da njen plan ne moe biti prihvaen. Vezano za evaluaciju nove verzije plana koju zemlja lanica dostavi Komisiji, vremenski period naveden u drugom podstavu iznosi est mjeseci.

6. Zemlje lanice obavjetavaju Komisiju o svim naknadnim promjenama plana.

lan 33

Derogacija od ogranienja ivotnog vijeka

1.Tokom perioda od 01. januara 2016. do 31. decembra 2023, postrojenja za sagorijevanje mogu biti izuzeta od obaveza pridravanja graninih vrijednosti emisija navedenih u lanu 30(2) i nivoa odsumporavanja navedenih u lanu 31, gdje je to primjenjivo, i njihovog ukljuivanja u nacionalni plan za prelazni period naveden u lanu 32 ukoliko su zadovoljeni sljedei uslovi:

(a)

operator postrojenja za sagorijevanje se u pisanoj izjavi podnesenoj nadlenom tijelu najkasn