SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE KVALITETOM U

SREDNJIM ŠKOLAMA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE KVALITETOM U

SREDNJIM ŠKOLAMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje kvalitetom

Mentor: Prof. dr. sc. Ivan Mencer

Student: Đurđica Benić

Studijski smjer: Poduzetništvo

Jmbag: 0081093434

RIJEKA, lipanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD…………………………………………………………………………………..….2

1.1. Problem, predmet, objekt i hipoteze istraživanja…………………………………….......3

1.2. Svrha, ciljevi istraživanja i primjenjene znanstvene metode……………………….........3

1.3. Struktura rada……………………………………………………………………….........4

2. TEORETSKE ODREDNICE UPRAVLJANJA KVALITETOM……………..………......6

2.1. Pojam i teoretske odrednice kvalitete…………………………………………………...6

2.2. Kontrola kvalitete……………………………………………………………………......7

2.3. Pojam upravljanja kvalitetom…………………………………………………...………9

2.4. Najpoznatiji sustavi upravljanja kvalitetom…………………………………………......9

2.4.1. Šest sigma sustav upravljanja kvalitetom…………………………………………...9

2.4.2. The Malcom Baldridge National Quality Award…………………………………..11

2.4.3. ISO 9001:2008……………………………..…………………………………........12

3. UPRAVLJANJE U SREDNJIM ŠKOLAMA……………………………………………13

3.1. Važnost kvalitetnog obrazovanja………………………………………..……………..14

3.2. Kvaliteta i njeno osiguranje……………………………………………………………15

3.3. Tipična organizacija srednje škole……………………………………………...……...16

3.4. Materijalni i financijski resursi…………………………………………………...........19

3.5. Upravljanje ljudskim potencijalom……………………………………………………20

4. ČIMBENICI OD POSEBNOG UTJECAJA NA SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM U SREDNJIM ŠKOLAMA……………………………………..…………23

4.1. Organizacija škole…………………………………………………………………..….25

4.2. Školski kurikulum……………………………………………………………………...29

4.3. Planiranje i evaluacija provedbe planova……………………………………………....31

4.4. Školska i organizacijska kultura…………………………………………………….....37

4.5. Komunikacijske vještine……………………………………………………………….41

4.6. Financijsko upravljanje………………………………………………………………...42

5. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O KVALITETI RADA SREDNJOŠKOLSKIH

USTANOVA…………………………………………………………………………………45

5.1. Istraživanje stavova učenika……………………………….…………………………..45

5.2. Istraživanje stavova nastavnika……………………………………….………………..52

6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………...59

LITERATURA………………………………………………………………………...……61

POPIS SLIKA………………………………………………………………………………63

2

1. UVOD

Tema rada je upravljanje kvalitetom u srednjim školama. Kvaliteta formalnog obrazovnog

sustava jedna je od temeljnih razvoja konkurentnosti ljudskih potencijala. U razvijenim je

zemljama velika povezanost povećanog stupnja obrazovanja i gospodarskog rasta. U

Republici Hrvatskoj, jedno od najznačajnijih pitanja vezano je uz ostvarivanje kvalitete

obrazovanja cjelokupnog stanovništva.

Upravljanje kvalitetom u srednjim školama je kontinuirani proces koji započinje

planiranjem načina na koji će doći do ishoda predviđenih poslovanjem, politikom i

ciljevima ustanove. Pri tome se uzimaju u obzir financijska sredstva, kadrovske

mogućnosti, prostor i oprema kojime srednja škola raspolaže. Tijekom i nakon provedbe

isplaniranih koraka, slijedi evaluacija u kojoj se utvrđuje u kojoj se mjeri podudaraju

planirani i realno postignuti ishodi. Analiza rezultata evaluacijskog procesa ukazat će na

slabe i jake točke u funkcioniranju škole. Nakon analize slijedi utvrđivanje onih procesa

djelovanja srednjih škola koji se trebaju poboljšati. Iz te se točke ponovno kreće u novi

ciklus koji započinje planiranjem novih načina dostizanja zacrtanih ishoda i ciljeva koje

škola ima pred sobom. Širenje kulture kvalitete među nastavnicima, učenicima i drugim

djelatnicima srednjoškolskog obrazovanja, jedna je od najvažnijih zadaća sustava, a može

se postići pravodobnim informiranjem, razgovorima i raspravama o kvaliteti obrazovanja

u srednjim školama. Kvaliteta u obrazovnom procesu ima značajnu ulogu jer prati i

poboljšava proces obrazovanja. Brojna su pitanja vezana za upravljanje kvalitetom u

srednjoškolskom obrazovanju, kao npr. Kako i koliko je moguće utjecati na organizaciju i

procese unutar školskog sustava? Tko su nositelji promjena u srednjoškolskom

obrazovanju? Kakav je oblik organizacije učinkovit? Koliko je vremena potrebno da bi se

postigli određeni učinci i unaprijedila kvaliteta srednjoškolskog obrazovanja? Raspolažu li

škole s dovoljno financijskih izvora za unapređenje kvalitete poslovanja i motivaciju

zaposlenika? Iz svega proizlazi da upravljanje kvalitetom u obrazovnim procesima ima

značajnu ulogu jer prati i poboljšava proces obrazovanja.

3

1.1. Problem, predmet, objekt i hipoteze istraživanja

U izradi diplomskog rada postavlja se slijedeći problem istraživanja: zbog nedovoljnog

znanja o organizaciji i načinu funkcioniranja škole, mnoge škole ne provode učinkovito

upravljanje kvalitetom u procesu obrazovanja učenika. U skladu s problemom

istraživanja, postavlja se predmet istraživanja: istražiti i utvrditi aktualne značajke

upravljanja kvalitetom u srednjim školama, sustavno i jednostavno formulirati rezultate

istraživanja o: procesu odgojno obrazovnih ustanova, čimbenicima koji utječu na

uspješnost i kvalitetu srednjoškolskog obrazovanja te empirijsko istraživanje o kvaliteti

rada srednjoškolskih ustanova. Predmet istraživanje utječe na objekt istraživanja, a to je

kvaliteta školi u okviru kojih se vodi istraživanje.

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je hipoteza. Upravljanje

kvalitetom u srednjim školama predstavlja važan čimbenik u obrazovanju učenika, a jednu

od najvažnijih uloga u procesu proučavanja preuzima ravnatelj koji organizira cjelokupan

odgojno obrazovni proces, upravlja materijalnim i financijskim resursima i ljudskim

potencijalom kojim raspolaže.

U školama srednjoškolskog obrazovanja izvršavanje nastavnog procesa prema usvojenom

kurikulumu poistovjećuju se sa specifikacijom zahtjeva u industrijskom poduzeću

proizvodnje za poznatog kupca.

1.2. Svrha, ciljevi istraživanja i primijenjene znanstvene metode

Svrha istraživanja je prikazati temeljne značajke upravljanja kvalitetom u

srednjoškolskom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.

Ciljevi istraživanja su: istražiti sve važnije značajke i fenomene sustava obrazovanja u

srednjim školama te čimbenike koji utječu na sustav unapređenja kvalitete u obrazovanju.

Imajući na umu svrhu i cilj istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko pitanja:

1. Što je vođenje i tko preuzima ulogu vođe u školi?

2. Što čini odgojno obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj?

3. Što su primici u školskom proračunu?

4. Koji su načini financiranja škole?

4

5. Na koji način ljuski potencijali utječu na kvalitetu rada u srednjim školama?

6. Koje su funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u školstvu?

7. Koje ključne kompetencije mora posjedovati ravnatelj kako bi uspješno ostvario svoje

rukovoditeljske funkcije?

8. Koje su dvije službe ustrojene u Komercijalnoj i trgovačkoj školi u Bjelovaru?

9. Tko upravlja radom škole i koja su stručna tijela u školi?

Pri izradi diplomskog rada koristile su se metode za stolom i metode na terenu.

1.3. Struktura rada

Rezultati istraživanja u diplomskom radu „Upravljanje kvalitetom u srednjim školama“

predstavljeni su u pet međusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu Uvodu, obrazložen je problem, predmet, objekt istraživanja te hipoteza, svrha,

ciljevi istraživanja i znanstvene metode, te u konačnici struktura rada.

Drugo poglavlje pod nazivom Teoretske odrednice kvalitete, u kojem se govori o pojmu

kvalitete, procesima i vrstama kontrole kvalitete te osiguranju i upravljanju kvalitetom,

opisuje se sustav upravljanja kvalitetom te se daju primjeri sustava upravljanja kvalitetom.

Treće poglavlje pod nazivom Upravljanje u srednjim školama govori o važnosti kvalitetnog

obrazovanja, osiguranju kvalitete, tipičnoj organizaciji škole, materijalnim i financijskim

resursima i upravljanju ljudskim potencijalima.

Četvrto poglavlje pod nazivom Čimbenici od posebnog utjecaja na sustav upravljanja

kvalitetom u Komercijalnoj i trgovačkoj školi u Bjelovaru i Gimnaziji Bjelovar govori o

organizaciji škole, školskom kurikulumu, planiranju i evaluaciji provedbe planova, školskoj i

organizacijskoj kulturi, komunikacijskim vještinama i financijskom upravljanju. Obrađeni su

čimbenici koji utječu na odgojno obrazovne postupke između ravnatelja, nastavnika i učenika.

U petom poglavlju pod nazivom Empirijsko istraživanje o kvaliteti rada srednjoškolskih

ustanova govori o svrsi istraživanja kojoj je cilj istražiti kakav ishod imaju učenici i

nastavnici na proces učenja i proučavanja. Istraživanje je provedeno u Komercijalnoj i

trgovačkoj školi Bjelovar i u Gimnaziji Bjelovar.

5

U posljednjem dijelu, Zaključku, navedena je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena hipoteza.

6

2. TEORETSKE ODREDNICE UPRAVLJANJA KVALITETOM

2.1. Pojam i teoretske odrednice kvalitete

Prije samog definiranja pojma kvalitete potrebno je naznačiti da postoji gotovo neograničen

broj definicija, a razlog je u tom što se radi o teško mjerljivom pojmu koji često podliježe

subjektivnom dojmu krajnjih potrošača. Pojam kvalitete se kroz povijest tumačio različito.

Kvaliteta se prije definirala kao usklađenost karakteristika proizvoda sa specifikacijama

proizvoda koji su bili definirani u ugovoru ili tehničkoj dokumentaciji. Tako su se i aktivnosti

koje su se odnosile na postizanje kvalitete povezivale s kontrolom kvalitete tijekom

proizvodnje. Ipak, danas se pojmu kvalitete pristupa na sveobuhvatniji način (Maglić, 2008).

Kvaliteta, ako je definirana sa aspekta kupaca je relativan pojam i znači najbolje za određene

uvjete kupca. Definirajući kvalitetu sa aspekta proizvođača, kvaliteta se povezuje uz razvoj i

proizvodnju proizvoda. Dakle, osnovni je zadatak proizvođača stvoriti takav proizvod koji će

stvoriti zahtjeve kupaca. Velike zbrke stvaraju pogrešne pretpostavke o značenju riječi

kvaliteta. “Prva pogrešna pretpostavka jest da kvaliteta znači dobrotu, luksuz, sjajnost ili

težinu, odnosno važnost. Kvaliteta je kada nam se vraća kupac a ne proizvod.

Riječ kvaliteta „Qualitas“ latinskog je porijekla i označuje mnogo pojmova i radnji,

spremnost, sposobnost, visoko socijalni status, biti kvalificiran na osnovi činjenice da je

pojedinac ili sustav uspio dostići tražene zahtjeve (Mencer:str.241). Danas se kvaliteta u

svijetu manifestira kao ideja i kao pokret. Naime, danas se širom svijeta drugog utorka u

mjesecu studenom organizira SVJETSKI DAN KVALITETE (Mencer, 2010/2011. str.5).

2.2. Kontrola kvalitete

Kontrola kvalitete kroz prošlost obavljala na mnogobrojne načine. U prošlosti, vlasnik je

kontrolirao kvalitetu proizvoda u svim njenim fazama nastanka. Zatim su se u poduzećima

javili najprije zaposlenici, a zatim i cijeli timovi čija je temeljna zadaća bila nadzor kvalitete

proizvoda.

Nakon toga, nadzor se počinje širiti horizontalno unutar poduzeća i počinje obuhvaćati

aktivnosti koje nisu samo izravna proizvodnja (ulazna, međufazna, završna kontrola,

mjerenje, statistička obrada podataka i servis), (Lazibat, 2009, str.52). U povijesti kontrole

kvalitete ključni događaj bila je 1987. godina u kojoj je prvi put objavljen niz normi ISO

7

9000, zahvaljujući kojem unutarnja kontrola kvalitete prerasta u integralni sustav za

osiguranje i upravljanje kvalitetom. Voditelj službe kvalitete prerasta u menadžera kvalitete i

ujedno postaje savjetnikom (pomoćnik) generalnog direktora o svim pitanjima relevantnim za

sustav kvalitete. Kontrola kvalitete prema normi ISO:2000, dio je sustava upravljanja

kvalitetom fokusiran na ispunjavanje osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu (Wadsworth et

al., 2002, str. 27). Vrlo često poduzeća u početnim fazama razvoja sustava za upravljanje

kvalitetom u spomenute specifikacije ne ugrađuju zahtjeve kupaca u dovoljnoj mjeri te iako, s

aspekta kontrole kvalitete, oni ispunjavaju sve zahtjeve, ipak ne zadovoljavaju kupce na pravi

način. Proces kontrole kvalitete ocjenjuje stvarne performanse, uspoređuje stvarne

performanse s ciljnima i djeluje ukoliko postoji razlika. Kontrola kvalitete jedan je od tri

osnovna procesa kojima se ostvaruje upravljanje kvalitetom dok su druga dva: planiranje i

poboljšanje kvalitete.

2.3. Pojam upravljanja kvalitetom

Da bi se ostvarili zahtjevi upravljanja kvalitetom, kvalitetom treba svjesno upravljati. Iz

tvrdnje proizlazi da je upravljanje kvalitetom, „sastavni dio funkcije upravljanja, čija je uloga

ostvarivanje ciljeva kvalitete što se ogledaju ne samo u osiguravanju već i poboljšanju

kvalitete putem upravljanja aktivnostima koje proizlaze iz utvrđene politike i planova

kvalitete, a ostvaruju se u okviru sustava kvalitete primjenom, uz ostalo i odgovarajućeg

praćenja kvalitete“ (Skoko,2000.,str.10).

Edward William Deming bio je poznati američki znanstvenik koji je postavio temelje

moderne teorije kvalitete, a proslavio se najprije u Japanu pa tek onda u svojoj domovini. U

svojim radovima za poboljšanje kvalitete koristi primjenu principa: planiraj –učini – provjeri -

djeluj. To je Shewhartov ciklus poboljšanja poznat pod nazivom PDCA ciklus kontinuiranog

poboljšanja kvalitete, ali koliko je Deming popularizirao ovaj njegov ciklus koristi se termin

Demingov PDCA ciklus (Kondić, 2005, str. 49). Naziv PDCA potječe od prvih slova riječi:

Plan-Do-Check-Act, koje su ustvari i četiri osnovne faze u ovom ciklusu. Demingov krug

(slika 1.) opisuje planiranje sustava upravljanja kvalitetom kroz dokumentaciju sustava,

planove i sve ono što je provedeno također treba primijeniti u aktualnoj organizaciji, (provesti

zahtjeve koji su definirani za sustav upravljanja kvalitetom). Tijekom provođenja ovih

zahtjeva, potrebno je provjeravati kako se provode zahtjevi, gdje se javljaju problemi i

odstupanja od postavljenih zahtjeva.

8

Slika 1. Demingov krug PDCA

Izvor: Kondić, (2005, str. 49)

Demingov krug poboljšanja počinje analizom postojećeg stanja nakon čega slijedi

konstatacija problema, a onda se prilazi konkretnom postupku ili procesu. Navedene četiri

faze PDCA ciklusa podrazumijevaju sljedeće aktivnosti:

1. PLANIRAJ - Nakon detaljne snimke postojećeg stanja potrebno je prikupiti podatke i

informacije radi identifikacije problema. Pristupa se izradi plana unapređenja sa

točnim aktivnostima, rokovima, nositeljima aktivnosti, te kriterijima i mjerilima za

ocjenjivanje učinkovitosti realiziranog plana.

2. UČINI - Provođenje plana u praksi. Aktivnosti se mogu provesti na proizvodu,

procesu, dokumentaciji ili kompletnom sustavu. Cilj je implementacija svih planiranih

aktivnosti u praksi uz optimalno korištenje resursa.

3. PROVJERI - Nakon implementacije i provedbe plana vrši se provjera koliko ostvareni

rezultati odgovaraju ciljevima koji su utvrđeni planom. Provjera se vrši na osnovu

utvrđenih kriterija i mjerila u fazi planiranja.

4. DJELUJ - Ako su rezultati nakon verifikacije i validacije uspješni, potrebno je

standardizirati novu metodu ili postupak rada te o tome upoznati sve ljude na koje se

metoda ili postupak odnose.

9

2.4. Najpoznatiji sustavi upravljanja kvalitetom

Primjena jednog od sustava upravljanja kvalitetom omogućuje postizanje transparentnosti

procesa poslovanja u znatno kraćem vremenu nego što je stjecanje vlastitog iskustva s

obzirom da su pojedine norme upravljanja kvalitetom sublirana iskustva poduzeća iz

razvijenih zemalja. ( Mencer, 2010/2011, str. 34).

U ovom radu su spomenuta najpoznatija 3 sustava upravljanja kvalitetom, a to su Šest sigma

sustav upravljanja kvalitetom, The Malcom Baldrige National Quality Award i ISO

9001:2008.

2.4.1. Šest sigma sustav upravljanja kvalitetom

Šest sigma je pristup upravljanju koji se temelji na poboljšavanju učinkovitosti svih procesa i

aktivnosti u organizaciji. Primjenjujući ovaj pristup poduzeće nastoji eliminirati pojavu

nesukladnosti u procesima do zanemarive razine. Šest sigma pristup se odnosi na pojedine

projekte, a za aktivnosti su zaduženi članovi tima koji su odgovarajuće obrazovani.(TheStep,

2012).

Šest sigma je filozofija koja poduzećima pruža niz postupaka i statističkih alata koji će

dovesti do povećanja profitabilnosti i kvalitete – neovisno o tome proizvodi li poduzeće

proizvode ili usluge. Šest sigma je dugoročni proces kojim se nastoji postići kontinuirano

poboljšanje. Takva poboljšanja ne mogu se postići restrukturiranjem kompanije ili

jednostavno velikim troškovima. Umjesto toga, kvaliteta Šest sigma zahtijeva postojanost,

fokusiranost i predanost. Poduzeća ili projekti u kojima se pokušava postići Šest sigma razina

kvalitete, trebaju biti usredotočeni na osmišljavanje proizvoda, usluga ili postupaka. Šest

sigma principi mogu se primijeniti na mnoga područja, uključujući proizvodnju,

administrativne usluge i usluge za kupce. Šest sigma tehnike pomažu smanjiti varijabilnost,

što smanjuje broj defekata i troškova korištenja, a u isto vrijeme povećava efektivni kapacitet.

Jedno od najvažnijih obilježja programa Šest sigma jest orijentacija na projekte koji će dovesti

i proizvode / usluge i procese na željenu sigma razinu. To se postiže osposobljavanjem

dovoljnog broja zaposlenika koji će biti sposobni pronaći, izabrati i provesti dobar projekt.

Najvažniji kriterij za izbor projekta za poboljšanje kvalitete jest da problem bude mjerljiv. Ne

treba se prihvaćati projekta ako se problem ne može mjeriti. Izbor dobrih projekata za

poboljšanje kvalitete jedan je od ključnih faktora uspjeha.

10

U projektnim timovima Šest sigma glavnu ulogu imaju profesionalci s punim radnim

vremenom, osposobljeni za usmjeravanje i savjetovanje članova i voditelja projektnih timova

– voditelji „crnog pojasa.“ Svaka je funkcija u toj infrastrukturi važna, ali pojedinačno sama

po sebi nedovoljna za dostizanje ciljeva koje poduzeće očekuje od programa Šest Sigma.

Kako bi se uspješno provodio Šest sigma pristup, neophodno je provesti adekvatno

obrazovanje djelatnika koji će biti odgovorni za aktivnosti oko Šest sigma projekta. Svaka

funkcija zahtijeva odgovarajuće školovanje, a nazivi su preuzeti iz istočnjačkih borilačkih

vještina. Ključne funkcije u programu Šest sigma:

a) Izvršni rukovoditelji - Ove funkcije nisu nove i postoje u svim poduzećima. Ono što je

odlučujuće jest da su svi članovi izvršnog tima i menadžeri na svim razinama

opredijeljeni i angažirani u programu Šest sigma. Uloge svih članova izvršnog

rukovodstva koji djeluju kao tim uključuju definiranje ciljeva, uspostavljanje

infrastrukture, podršku projektima i nadzor njihovoga napretka, angažiranost u svim

kritičnim promjenama, te školovanje i osposobljavanje u onoj mjeri potrebnoj kako bi

bili sposobni podržati i razvijati rad svih ostalih funkcija u infrastrukturi programa

Šest sigma.

b) Šampion – „Šampion“ je najčešće jedan od članova uprave i može se u nekim

aspektima usporediti s pozicijom predstavnika uprave prema ISO 9001:2000. Njegovi

su zadaci sljedeći: komunikacija s izvršnim poslovodstvom, identificiranje projekata

poboljšavanja, odabir kompetentnih „crnih pojasa“ i članova projektnih timova,

mentorstvo u određivanju prioriteta, planiranja i lansiranja Šest sigma projekata,

uklanjanje organizacijskih prepreka, pribavljanje odobrenja i podrška implementaciji

poboljšanja i briga o priznanjima i nagradama nakon uspješnog završetka projekta.

Šampion mora nužno razumjeti i podržavati metodologiju Šest sigma.

c) Majstorski crni pojas - Ovu funkciju možemo usporediti sa pozicijom menadžera

kvalitete u sustavu uspostavljenom prema normi ISO 9001:2000. Opis njegova mjesta

uključuje sljedeće elemente: interni Šest sigma konzultant, trener i ekspert, upravljanje

i koordiniranje kompleksnim projektima i njihovim „crnim pojasevima“, savjetovanje

šampiona i izvršnog rukovodstva, tehnička podrška i mentorstvo prema potrebi.

Školovanje za „majstorski crni pojas“ zahtjevnije je od onoga za „crni pojas.“

11

„Majstorski crni pojas“ kvalificirani je za školovanje i osposobljavanje „crnog

pojasa.“

d) Crni pojas - Crni pojas stručnjak je za implementaciju poboljšanja na mjestu događaja.

On je osposobljen za formiranje, usmjeravanje i vođenje više-funkcionalnih timova za

rješavanje problema i poboljšanje procesa. „Crni pojas“ mora razumjeti sve

pojedinosti Šest sigma filozofije, teoriju, strategiju, taktiku kao i alate Šest sigma.

Program uključuje područja: vođenje i moderiranje projektnog tima, metodologiju

Šest sigma, alate za poboljšanje kvalitete, statistiku i upotrebu odgovarajućih

statističkih programa, upravljanje projektima, upravljanje procesima, sustave kvalitete.

Crni je pojas zadužen za: vođenje projektnih timova, vođenje projekata, školovanje

timova u metodologiji Šest sigma i upotrebi alata, stalno komuniciranje sa

„šampionom“ i rukovoditeljima uključenima u projekt, te suradnju sa ostalim „crnim

pojasevima“.

e) Zeleni pojas – On je školovan gotovo do iste razine vještina kao i „crni pojas“, ali za

razliku od njega većinu radnog vremena obavlja svoj normalan posao. Prema potrebi,

član je nekoga projektnog tima ili vodi projektni tim.

Glavna je uloga „zelenog pojasa“da u svakodnevne aktivnosti poslovanja neposredno

uvodi nove koncepcije i alate Šest sigma.

Svi ostali u infrastrukturi Šest sigma postaju „narančasti“, „žuti“ ili „bijeli pojasevi. Ovisno o

trajanju i sadržaju formalnog školovanja i aktivnoj ulozi koju svaki od njih ima u

aktivnostima Šest sigma ovisi i pojas.

2.4.2. The Malcom Baldrige National Quality Award

The Malcom Baldrige National Quality Award uvodi se 1987. u Sjedinjenim Američkim

Državama vjerojatno kao svojevrsna protuteza ISO 9000:1987, koji je prema raširenom

mišljenju Europski sustav upravljanja kvalitetom.

Baldrige kriteriji su izvanredno oruđe prosudbe za poduzeća koja su spremna identificirati

svoja nova područja i područja za unapređenje. Kao vodič za prosudbu poduzeća Baldrige

12

kriteriji razumljiviji su nego ISO 9000. Za razliku od ISO 9000 Baldrige kriteriji pokrivaju

sva područja poduzeća. Svi napori upravljanja kvalitetom prema Baldrige kriterijima

usmjeruju se prema optimalnom odnosu potreba korisnika i unapređenja poslovnih procesa.

Smatra se da primjena Baldrige kriterija u poduzeću pridonosi fokusiranju na korisnike

proizvoda i stvaranju podrške zacrtanoj strategiji. (Mencer, 2010/2011, str.37).

Sustav The Malcom Baldrige National Quality Award sastoji se od 7 zahtjeva:

- VOĐENJE,

- INFORMACIJE I ANALIZE,

- STRATEŠKO PLANIRANJE,

- RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA I MENADŽMENT,

- UPRAVLJANJE PROCESIMA,

- KVALITETA I OPERATIVNI REZULTATI I

- FOKUSIRANJE NA KORISNIKA I ZADOVOLJSTVO.

2.4.3. ISO 9001:2008

(ISO) International Organization for Standardisation sa sjedištem u Genovi, krovna je svjetska

organizacija za standardizaciju, čiji su članovi nacionalne organizacije više od stotinu

industrijskih najrazvijenijih država. ISO je službeno započela sa radom 23. veljače 1947.

godine, a rad se rezultira donošenjem međunarodnih sporazuma koji su objavljeni kao

međunarodni standardi.(Holjevac, 2002, str.9).

Modeli sustava upravljanja kvalitetom ISO 9000:2000, odnosno ISO 9001:2008 prema

raširenom mišljenju danas predstavljaju najkvalitetniji univerzalni sustav upravljanja i

osiguranja kvalitetom. Implementacija sustava kvalitete prema normi ISO 9001:2008 uz

prednosti ima i nedostatke. ( Mencer, 2010/2011, str.37).

13

3. UPRAVLJANJE U SREDNJIM ŠKOLAMA

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ravnatelji su poslovodni i

stručni voditelji škole. Oni upravljaju školom, ali i preuzimaju ulogu vođe kojem je zadaća

motivirati djelatnike škole na postizanje što boljih rezultata rada, poticati suradnju, izgraditi

povjerenje i zajednički duh te upravljati sukobima. Trebaju posjedovati određene vještine i

sposobnosti kako bi uspješno vodili školske ustanove, biti sposobni uočavati i analizirati

određene situacije u kojima su njihovi djelatnici te djelovati radi poboljšanja rezultata rada.

Ravnatelji također trebaju uočiti potrebe svojih zaposlenika te, ovisno o tome, prilagoditi svoj

stil vođenja i aktivnosti.

Ravnateljski se posao sve češće u odgojno-obrazovnim ustanovama brojnih zemalja tumači

tako da društvo postavlja ključnu osobu, ravnatelja, u poziciju vođenja (služenja drugim

ljudima) u organizacijama usmjerenim na čovjeka. Uloga ravnatelja kao vođe odgojno

obrazovne ustanove dramatično se promijenila prelaskom usmjerenja s jedne osobe koja sama

brine o odgojno-obrazovnoj ustanovi na težnju prema organizacijskoj kvaliteti podijeljenoj

između brojnih pojedinaca. Prema toj koncepciji ravnatelji postaju odgovorni za „dijeljenje

vođenja“ i delegiranje autoriteta, ali i za povećanje kapaciteta vođenja u ustanovi.

Današnje stanje hrvatskog školstva zanimljivo je iz perspektive vođenja i ravnatelja koji

upravljaju školama. Trenutačno ne postoji obvezno, sustavno, organizirano osposobljavanje

sa svrhom pripreme kandidata za ravnatelja, odnosno novoizabranog ravnatelja. Tome je

suprotstavljena činjenica da se velik broj ravnatelja u Republici Hrvatskoj izabire unutar

svojih škola u kojima su prethodno godinama radili. Njihove su kolege upravo u njima

prepoznali određene kvalitete, karakteristike vođe (engl. leadera), koje ih ističu naspram

ostalih djelatnika škole. Upravo karakteristika prepoznatih vođa i stjecanje iskustva tijekom

godina rada, uz razne oblike individualnog i skupnog usavršavanja, daje ravnateljima

mogućnost osobnog razvoja i postizanja uspjeha u svojem poslu.

Definiranjem vođenja kao procesa ističe se da nije riječ o osobini vođe već o procesu koji se

odvija između vođe i skupine pojedinaca. Proces znači da vođa i skupina pojedinaca

međusobno utječu jedni na druge. To nije linearan, jednosmjeran proces, nego interaktivan.

Definiranjem vođenja kao utjecaja naglašava se važnost vođe. Naime, vođenje kao proces ne

postoji bez njegova utjecaja na pojedince skupine. Definiranjem vođenja kao događaja koji se

javlja u skupinama upućuje se na to da bez skupa pojedinaca koji imaju zajednički zadatak

ono ne postoji. Pritom može biti riječ o maloj skupini pojedinaca ili velikoj skupini koja

14

obuhvaća cijelu organizaciju ili tvrtku. Događaji usmjereni na postizanje cilja ističe se da

skupina pojedinaca treba biti vođena kako bi ispunila određenu zadaću ili postigla određeni

cilj. Vođa usmjerava svoju energiju ka pojedincima. Pojam vođenja usko je povezan sa stilom

upravljanja. Naime, on obuhvaća vođenje ljudi, kao i planiranje, organiziranje i vrednovanje

ostvarenih rezultata, te se može definirati kao poseban način ponašanja rukovoditelja u

radnom procesu koji utječe na rezultate rada u školi (Staničić, 2006).

Vodstvo je jedna od interno orijentiranih aktivnosti menadžmenta koja se odnosi na ljude i

socijalne interakcije. Vođenje u srednjim školama može se shvatiti kao proces utjecaja

utemeljen na jasnim vrijednostima i stavovima usmjeren na ostvarenje vizije (Bahtijarević-

Šiber, 1999). Vođenje odgojno obrazovne ustanove uključuje predočavanja cilja i zadaća

zaposlenima, ukazivanje na moguća rješenja i načine ostvarenja, usklađivanje napora osoblja

na ostvarenju programskih zadaća, stvaranje klime suradnje, sigurnosti i unutarnjeg sklada,

poticanje na pojačanu aktivnost i kreativan pristup radu, razvoj komunikacije, poticanje

profesionalnog razvoja, predstavljanje interesa zaposlenih pred drugim subjektima života i

rada škole (Staničić, 2006). Na vođenje u školi mogu utjecati razni čimbenici kao što su:

veličina škole (broj učenika, nastavnika, razrednih odjela); tip škole (po razini: osnovna,

srednja – gimnazija, strukovna, po osnivaču: javna/privatna); lokacija škole (veliki gradovi,

manji gradovi, sela, otoci); socio–ekonomski faktori (razvijenost gospodarstva); način

upravljanja i nadzora; uključenost roditelja u donošenje odluka u školi; iskustvo i

motiviranost nastavnika i ostalih zaposlenika; školska kultura (vrijednosti, vjerovanja, običaji

i rituali škole).

Istraživanja su pokazala da je za uspješnost obavljanja ravnateljskog posla potrebno pet

ključnih kompetencija: osobna, stručna, razvojna, socijalna i akcijska. (Staničić, 2003).

3.1. Važnost kvalitetnog obrazovanja

Kvaliteta obrazovanja pojam je koji se odnosi na obrazovani model, misiju i institucijske

ciljeve, te standarde danog sustava. Kvaliteta ima različita značenja što ovisi o :

· razumijevanju učenika i predmeta koji se uči

· predmetu analize – odrednice, procesi, misije i ciljevi

· povijesni period u razvoju obrazovanja

15

Kvaliteta u školi je kvaliteta učenika, učitelja, ravnatelja, osnivača škole, i svih onih koji

sudjeluju u obrazovanju učenika, različita je ovisno o kome i u kojoj je situaciji. Svi sudionici

u obrazovanju, i obrazovanog sustava svjesni su vlastite odgovornosti za kvalitetu odgoja i

obrazovanja učenika. Učinkovitost rada škole, partnerstvo, suradnja te razmjena iskustva

važne su za kvalitetno obrazovanje. Veliku ulogu u kvaliteti obrazovnoga sustava i

obrazovanja ima upravo ravnatelj.

3.2. Kvaliteta i njeno osiguranje

Osiguranje kvalitete i briga o njoj nadležnost je škole i brigu o njoj treba provoditi na svakom

radnom mjestu i području djelovanja, a to je obrazovanje, istraživanje i prijenos znanja.

Osiguranje kvalitete je dio sustava upravljanja kvalitetom usmjeren na stvaranje povjerenja u

ispunjavanju osnovnih zahtjeva vezanih za kvalitetu. Sustav za osiguravanje kvalitete treba

biti uspostavljen pravilnikom i priručnikom o osiguranju kvalitete, primjenom odgovarajućih

standarda i dobre prakse koja podržava i omogućuje osiguranje kvalitete. Glavni procesi

sustava osiguranja kvalitete su :

· planiranje,

· provedba,

· provjera analize uspješnosti i

· promjena

Osiguranje kvalitete treba funkcionirati na tri različite razine:

· na razini kvalifikacija za koje se polaznici obrazuju,

· na razini ustanova za strukovno obrazovanje,

· na razini čitavog nacionalnog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Osiguranje kvalitete podrazumijeva niz instrumenata kojima se osigurava da je kvaliteta

cjelokupna. Previše osiguranja kvalitete u školstvu, općenito u obrazovanju bilo bi preskupo,

teško ostvarivo, zahtijevalo bi previše birokracije i sprječavalo bi inovacije u strukovnom

obrazovanju i osposobljavanju. S druge strane, suprotno od previše je premalo osiguranja

16

kvalitete, koje bi dovelo do toga da loša praksa postane standard. Kvaliteta obrazovnog

sustava zasniva se na tri načela:

1. Usmjerenost na korisnike

2. Sudjelovanje i timski rad svih zaposlenika škole i

3. Usmjerenost na procese podržana stalnim učenjem i unapređivanjem učenika

Kada kažemo korisnici, mislimo na učenike. Njihove interesi i potrebe su ishodište svih

aktivnosti i promjena koje škole poduzimaju. Cilj je kontinuirano raditi na usavršavanju

učenika, da bi im pružili što kvalitetnije obrazovanje. Zadatak je ravnatelja da razvije i

primjeni načine, povjerenje i motiviranost, koji će osigurati da svi zaposlenici postanu

sudionici kvalitetnog obrazovanja. Time će zaposlenici prenositi svoja znanja i vještine

upravo na učenike (korisnike), pružiti im što kvalitetnije obrazovanje.

3.3. Tipična organizacije srednje škole

Škola kao organizacija mijenjala se tijekom povijesti, ovisno o društveno-povijesnom

kontekstu te zadaćama i ciljevima koje je trebala realizirati. Modeli organizacije primjenjivani

u različitim segmentima društvenog života prepoznatljivi su i u školskoj organizaciji.

Teorijska istraživanja o organizaciji rada i društva, prije svega su povezana s nastojanjem da

se povećaju proizvodni učinci u ljudskom društvu. Teorija organizacije svoj nastanak i razvoj

uglavnom temelji na istraživanju procesa rada u poduzećima a modeli tako nastalih

ekonomskih teorija organizacije prenose se u druga područja ljudske djelatnosti – primjerice

školstvo.

Škola je društvena institucija koja je tijekom cijele svoje povijesti imala zadatak realizirati

društveno učenje. Društveno-povijesni kontekst u svakom pogledu određuje temeljne uvjete

organizacije škole i postavlja određene zahtjeve koje ona kao društvena institucija treba

ispuniti. Od prvih institucija škola pa do danas mijenjali su se njeni oblici organizacija,

metode rada, ciljevi i vizije. Ipak, ono što je kontinuitet škole jest to da je ona oduvijek

predstavljala organizaciju učenja.

Različite kulture razvijale su i različite sustave škola koje su tijekom duge povijesti

komunikacijskog i prostornog izolacionizma odražavale različita poimanja društveno

17

poželjnih vrijednosti, normi, znanja i postignuća. Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj

sastoji se od predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog obrazovanja, srednjeg

obrazovanja, visokog obrazovanja i cjeloživotnog učenja odnosno obrazovanja odraslih.

Cjelovit odgojno-obrazovni sustav stalno se osuvremenjuje kako bi se poboljšala njegova

horizontalna i vertikalna prohodnost te kako bi se svi građani poticali na cjeloživotno

učenje. Na slici 2. prikazan je odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj prema

razinama obrazovanja, dužini trajanja, načinu završetka obrazovanja, kao i mogućnosti

zapošljavanja ili nastavka daljnjeg školovanja (http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18552,

15.3.2013).

Slika 2.Odgojno–obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj

Izvor: http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18552 (15.03.2013).

Ovisno o vrsti nastavnog plana i programa koji provode, srednje škole dijele se na gimnazije,

strukovne škole i umjetničke škole. U gimnazijama se izvodi općeobrazovni nastavni plan i

18

program u četverogodišnjem trajanju, a obrazovanje završava obveznim polaganjem državne

mature. U strukovnim i umjetničkim školama (glazbenim, plesnim, likovnim) izvodi se

nastavni plan i program/kurikulum u trajanju do pet godina, a završetkom obrazovanja učenik

stječe strukovnu kvalifikaciju/zanimanje.

Obrazovanje završava izradbom i obranom završnog rada, a ukoliko učenik želi nastaviti

obrazovanje na visokoškolskoj instituciji, obvezan je polagati ispite državne mature.

Suvremena škola, da bi odgovorila zahtjevima koji se pred nju postavljaju, svojom

organizacijom treba slijediti svjetsku mrežu kulturnih, političkih i gospodarskih odnosa.

Pedagoški standard i organizaciju suvremene škole još uvijek propisuju lokalne vlasti, no pri

tome treba imati u vidu sve veći utjecaj međunarodnog okruženja i ukupnih globalnih

razvojnih zahtjeva koji se pred školu postavljaju. Učinkovitost obrazovanja, prema zahtjevima

suvremene gospodarske mreže, svodi se na razvijanje svijesti o korisnim učincima znanja,

koje više ne može biti generacijski prenijeto, ali za njega može i treba biti pobuđen interes.

Kako bi se ti učinci postigli, stvara se motivirajuće ozračje za sve vidove multikulturnog

surađivanja u procesu obrazovanja, predmetno podijeljena akademska znanja povezuju se u

različitim kombinacijama interdisciplinarno organizirane nastave, a škola postaje

organizacijsko čvorište široko umreženog obrazovnog sustava.

Organizacija školskog kurikuluma trebala bi, prema suvremenim znanstvenim spoznajama i

socijalno-gospodarskim zahtjevima, obuhvatiti one nastavne sadržaje i metodičke pristupe

učenju koji osiguravaju maksimalne ishode procesa učenja potrebne za sveopći razvoj

pojedinca i zajednice. Specifični uvjeti rada škole uvjetuju način organizacije procesa učenja i

realizaciju kurikuluma. Organizacija procesa učenja i svih drugih pratećih procesa vezanih za

školski kurikulum pretpostavljaju „postupke stavljanja u funkciju organizacijske strukture i

usmjeravanja ponašanja ljudi prema željenim ciljevima“ (Pastuović, 1999). Učinkovita

organizacija je ona koja uspijeva osigurati suradnju među svima koji su uključeni u proces

učenja/poučavanja, dakle i među nastavnim osobljem i među učenicima. Promjene u

sustavima suvremenog školstva događaju se kontinuirano. Danas gotovo da i nema

obrazovnog sustava u svijetu u kojemu se ne provodi ili je u pripremi neki oblik obrazovne

reforme. Usmjerenost na promjene i razvoj postaje ključno usmjerenje u svim školama koje

kvalitetom promjena nastoje odgovoriti na izazove XXI. stoljeća.

19

3.4. Materijalni i financijski resursi škole

Materijalni uvjeti rada škole imaju veliko značenje za kvalitetu i učinke procesa rada i učenja.

Upravljanje materijalnim resursima prije svega znači njihovo učinkovito korištenje,

održavanje i obnavljanje, a sve to u skladu s potrebama škole. Naravno, kad je riječ o

državnim školama treba imati u vidu činjenicu da temeljne materijalne uvjete osigurava

država i lokalna zajednica, ovisno o strukturi i načinu funkcioniranja političkog sustava.

Financiranje rada škole u europskim državama potiče se osim iz državnih proračunskih

sredstava i kroz različite oblike financiranja domaćih i međunarodnih projekata. Tim oblikom

postiže se više željenih učinaka; povezivanje škole i njenog kurikuluma s interesima šire

društvene zajednice i gospodarstva, umrežavanje obrazovnih ciljeva škole na lokalnoj i

međunarodnoj suradnji, kulturna suradnja i učenje kroz različite aktivnosti, projektno

orijentirano trošenje resursa, razvoj kvalitete procesa učenja i ukupnih postignuća škole.

Organizacija financijskog poslovanja škole temelji se, prije svega, na njenim zacrtanim

ciljevima i poziciji koju škola ima u odnosu na lokalnu/državnu strukturu političkih odnosa.

Ovisno o poziciji škole s obzirom na lokalnu/državnu upravu, škola će s više ili manje

slobode djelovati na svoje materijalno i financijsko poslovanje. Ta razina slobode odlučivanja

o financijama snažno određuje učinke ukupnog rada škole.

Škola koja je u mogućnosti više koristiti različite izvore financiranja i slobodno njima

raspolagati, imat će više mogućnosti za razvoj svojim potencijala, ali će isto tako i imati veću

odgovornost za svoja postignuća. U ograničenim mogućnostima raspolaganja financijskim

sredstvima škola ima i znatno manje mogućnosti razvoja svojih potencijala ali isto tako je i

njena odgovornost za razvoj ograničena. Struktura školskog proračuna u svakom slučaju

odražava cjelokupni rad škole. Proračunski primitci i izdatci svojom veličinom pokazuju

financijsku snagu škole, a svojom strukturom djelokrug rada škole, njezine prioritete i

postignuća. Primitci u školskom proračunu mogu biti različiti:

· iz državnog i lokalnog proračuna,

· od školarina polaznika,

· od donacija drugih institucija,

· od vlastite zarade,

· iz međunarodnih izvora.

20

3.5. Upravljanje ljudskim potencijalima

Ljudski potencijali su ukupna znanja, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivacija

i odanost kojom raspolaže neka organizacija. Upravljanje ljudskim potencijalima predstavlja

niz međupovezanih aktivnosti i zadaća menadžmenta i organizacije usmjerenih na

osiguravanje odgovarajućeg broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, vještina, interesa,

motivacije i oblika ponašanja potrebnih za ostvarivanje aktualnih, razvojnih i strategijskih

ciljeva organizacije.

U srednjim školama Republike hrvatske u školskoj godini 2011/2012. bilo je ukupno 24.734

nastavnika koji su poučavali u 715 srednjih škola 83.807 učenika (Statistički ljetopis

Hrvatske, 2012).

Osigurati kvalitetne ljude, obrazovati ih, motivirati i profesionalno razvijati kako bi pridonijeli

kvaliteti ostvarivanja obrazovnih ciljeva, ključna je funkcija menadžmenta ljudskih

potencijala u obrazovanju (Bahtijarević-Šiber, 1999).

Menadžment ljudskih potencijala u obrazovanju ima gospodarske, socijalne i razvojne ciljeve.

Gospodarski ciljevi odnose se na osiguranje odgovarajućeg broja ljudi, ljudi moraju imati

tražene kompetencije, moraju biti postavljeni na prava radna mjesta, i njihova znanja i

sposobnosti moraju na pravi način biti stavljene u funkciju kako bi škola kvalitetnije ostvarila

svoju misiju. Socijalni ciljevi odnose se na poboljšanje socijalnog i ekonomskog položaja

zaposlenih u školstvu, zadovoljavanje njihovih potreba, interesa i očekivanja, razvoj njihova

osobnog i stručnog potencijala, te ukupno unapređivanje razine kvalitete njihova života i rada.

Razvojni ciljevi odnose se na prihvaćanje promjena kao podrazumijevanog načina života i

rada u suvremenom društvu, te stvaranja takvog radnog i profesionalnog potencijala koji je

fleksibilan i prilagodljiv promjenama u obrazovnim ustanovama (Bahtijarević-Šiber, 1999).

Temeljne funkcije upravljanja ljudskim potencijalima u školstvu su (Staničić, 2006):

· Strategijski menadžment potencijala (utvrđivanje dugoročnih ciljeva i vizije razvoja

nacionalnog obrazovanja te ljudskog potencijala potrebnog za njihovo ostvarenje);

· Planiranje potrebnog broja i strukture zaposlenih (planiranje strukture i potrebnog broja

ljudi u školstvu, imajući u vidu ciljeve i zadaće koje školstvo mora ostvariti);

· Analiziranje i oblikovanje poslova i radnih mjesta (da bi se ostvarili zadaci obrazovne

djelatnosti u cjelini, kao i zadaci obrazovnih ustanova-utvrditi kakve sve poslove treba

realizirati i na temelju tih poslova sistematizirati radna mjesta);

21

· Pribavljanje, izbor, uvođenje i raspoređivanje osoblja (kako postići da na radna mjesta

kandidiraju kvalitetni stručnjaci, kakve kriterije primjenjivati u njihovu izboru, kako ih

racionalno uvesti u rad i angažirati na odgovarajućim radnim mjestima);

· Praćenje, motiviranje, ocjenjivanje i nagrađivanje uspješnosti u radu (razraditi sustav

praćenja i poticanja, kriterije za vrednovanje postignuća i s tim povezano nagrađivanje

za ostvarene rezultate);

· Obrazovanje i razvoj zaposlenih (kako postići da zaposleni u školstvu dobiju

obrazovanje u skladu sa zahtjevima što im se postavljaju i zadacima što ih trebaju

ostvariti; kako riješiti njihovo trajno usavršavanje i profesionalni razvoj);

· Stvaranje odgovarajuće klime i kulture u obrazovnim ustanovama (sustavno stvaranje

materijalnih, socijalnih i drugih uvjeta što će poticajno djelovati na ljude da ostvaruju

ciljeve obrazovnih ustanova u kojima rade);

· Socijalna i zdravstvena zaštita i druge usluge zaposlenima (osigurati socijalnu i

zdravstvenu sigurnost zaposlenih, pomoći zaposlenima u zadovoljavanju njihovih

osobnih potreba da bi predanije radili za svoju ustanovu);

· Radni odnosi (reguliranje radnih odnosa koji omogućuju da zaposleni u školstvu

poticajno ostvaruju svoje radne obveze, a istodobno imaju određenu razinu stabilnosti i

sigurnosti na radnom mjestu).

Za uspješno ispunjavanje ciljeva i funkcija ljudskog potencijala u školstvu nužno je shvaćanje

njegove važnosti i spoznaja da je kvalitetan ljudski potencijal osnovna pretpostavka za

kvalitetniji rad obrazovnih ustanova. Brojna su istraživanja o važnosti ljudskog potencijala

čiji rezultati pokazuju razlike između ustanova koje su uspješne i koje skrbe o ljudima, od

onih neuspješnih koje to ne čine (Bahtijarević –Šiber, 1999, str. 16).

Najsigurniji i najbolji put ka višoj razini kvalitete rada u školi jest obrazovanje i profesionalni

razvoj zaposlenih. To je trajan proces i integralni dio programa škole koji pridonosi

kompetenciji pojedinaca i radnih timova u školi za uspješnije ostvarenje njezinih ciljeva i

zadaća. Ravnatelj je, kao voditelj škole i aktivnosti u njoj, ključni nositelj skrbi za

obrazovanje i profesionalni razvoj zaposlenih u školi. On ima ulogu usmjeravanja napora

boljoj profesionalnosti i obrazovnim praksama.

Ciljevi osobnog i profesionalnog razvoja:

· Ostvariti promjene od gore

22

· Uvesti promjene kako bi riješili specifičan školski problem

· Promijeniti specifično ponašanje učitelja

· Riješiti problem individualnog učitelja kod poučavanja

· Napredovanje učitelja

· Osjetiti veću važnost i poštovanje na radnom mjestu

· Omogućiti učiteljima da svoj posao obavljaju kvalitetno, da za to dobiju pozitivnu

povratnu informaciju koja je važna za zadovoljstvo u radu i motivaciju

· Pripremiti zaposlene da očekuju promjene i da će znati na njih reagirati

· Zaposlenici trebaju slobodno i dobrovoljno dati doprinos razvoju škole

Kompetencije su kombinacija znanja, vještina, stavova i individualnih karakteristika koje

osoba koristi na poslu u skladu sa zahtjevima. Ravnateljima su one nužne kako bi uspješno

ostvario svoje rukovodne funkcije u oba područja rada škole: pedagoškom i

administrativnom. Na temelju analize kompetencijskih profila i standarda ravnatelja u drugim

državama kao i uvidom u školsku praksu uspješnost ravnatelja određena s pet ključnih

kompetencija (Staničić (2006):

· osobnom,

· razvojnom,

· stručnom,

· socijalnom i

· akcijskom.

Osobna kompetencija: karakteristična značajka doživljavanja, ponašanja i reagiranja

ravnatelja (iskrenost, dosljednost, komunikativnost, pristupačnost, povjerenje i sl.), Razvojna

kompetencija: omogućava ravnatelju uspješno vođenje stručno-pedagoškog razvoja i

poslovanja škole (jasnoća vizije razvoja škole, uvođenje inovacija u pedagoški rad, primjenu

informatičke tehnologije i sl.). Stručna kompetencija: uključuje pedagoška, didaktička i

druga stručna znanja potrebna za optimalno vođenje odgojno-obrazovnog procesa

(poznavanje programa didaktičkih načela rada, poznavanje planiranja i programiranja,

razumijevanje organizacije pedagoškog rada, znanje vrednovanja postignuća nastavnika i sl.).

Socijalna kompetencija: odnosi se na znanja i sposobnosti ravnatelja u području

međuljudskih odnosa (poznavanje zakonitosti ljudskih odnosa, umijeće motiviranja

23

zaposlenih, sudjelovanje u rješavanju sukoba, umijeće demokratskog vođenja i sl.). Akcijska

kompetencija ponajprije se odnosi na praktično djelovanje (aktivnosti) ravnatelja u školi i

njezinu okruženju koja se ogleda u otvorenosti u radu s nastavnicima i suradnicima, slušanje i

savjetodavno pomaganje u radu, stvaranje uvjeta i otklanjanje prepreka, isticanje rezultata

vrijednih pojedinaca i slično (Staničić, 2006).

4. ČIMBENICI OD POSEBNOG UTJECAJA NA SUSTAV UPRAVLJANJA

KVALITETOM U SREDNJIM ŠKOLAMA

Osiguranje kvalitete kao dominantna domena razvoja i operativna komponenta strukovnog

obrazovanja u Republici Hrvatskoj dobiva svoje uporište 2009. godine, Zakonom o

strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/2009.). Uspostavljanje i održavanje sustava

kvalitete u ustanovama za strukovno obrazovanje ostvaruje se trajnim vrjednovanjem

polaznika i ustanova za strukovno obrazovanje. Načela za postizanje kvalitete strukovnog

obrazovanja mogu se izraziti kroz nekoliko konkretnih pokazatelja:

· racionalnom mrežom kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje,

· jedinstvenom bazom podataka za informacijsko praćenje i upravljanje sustavom,

· sustavom vrjednovanja i prikupljanjem rezultata vrjednovanja,

· poticajima.

Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje (NCVO) je stručno i strateško tijelo koje prati

kvalitetu sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u

Republici Hrvatskoj, a čiji su zadaci regulirani Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi. NCVO ima predsjednicu i četrnaest članova, od kojih je šest članova iz reda

sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest članova iz reda odgojno-obrazovnih radnika iz

sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te dva člana

izvan sustava odgoja i obrazovanja. Zadaci NCVO (http://public.mzos.hr/Default.aspx,

25.04.2013):

· predlaže mjere, aktivnosti i strategije razvoja i unapređenja predškolskog

osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja,

· brine se o razvoju nacionalnog kurikuluma,

24

· predlaže i potiče sudjelovanje drugih dionika, posebno drugih tijela državne uprave i

tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sustavu predškolskog,

osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te usklađuje njihov rad,

· razmatra i daje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava

predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici

Hrvatskoj,

· obavlja i druge poslove.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odgoj i obrazovanje u

školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih

nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja

te ostalih radnika.

U skladu s Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja iz 2004. godine, uvedene su značajne

promjene u srednjem obrazovanju kako bi se unaprijedila kvaliteta cijeloga sustava

(http://public.mzos.hr/Default.aspx, 25.4.2013).

· vanjsko vrjednovanje (državna matura i nacionalni ispiti) i samovrjednovanje škola

· prilagođavanje strukovnoga obrazovanja potrebama tržišta rada

· pedagoški standardi

· novi okvirni nacionalni kurikulum

· mjere za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja

Uvođenjem tih promjena uspostavljen je okvir u sklopu kojega Odjel, koji je ustrojen u srpnju

2008. godine, uspostavlja, održava i razvija sustav osiguranja kvalitete rada srednjoškolskih

ustanova u Republici Hrvatskoj, surađuje s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje

obrazovanja na izradi i razvoju prijedloga zakonskih i drugih propisa kojima se uređuje

srednjoškolski dio sustava odgoja i obrazovanja, te uspostavljaju mehanizmi praćenja i

analize rezultata provedbe nacionalnih ispita i državne mature, kao i provedba Nacionalnoga

programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja; izrađuje prijedloge

procedura za razvoj sustava kvalitete, surađuje s nacionalnim i međunarodnim institucijama i

tijelima vezanim uz uspostavu i razvoj sustava kvalitete obrazovanja, te pruža stručne i

savjetodavne usluge pri informiranju javnosti o promjenama u srednjem obrazovanju.

25

Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar pravni je slijednik Trgovačke škole Bjelovar upisane

u sudski registar Trgovačkog suda u Bjelovaru 15.11.1996. godine.

Počeci razvoja Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar sežu u daleku 1864. godinu kada je

osnovana Trgovačko-obrtna škola u Bjelovaru. Trgovački odjel postojao je i u Šegrtskoj školi

koja je osnovana 1886. godine i školske godine 1896/97. imao je tri razreda. Godine 1947.

osnovana je Škola učenika u privredi koja nastavlja obrazovati prodavače. Trgovačka komora

NR Hrvatske 22. kolovoza 1953. godine otvara Centralnu školu za učenike u trgovini s

internatom sa sjedištem u Ulici Vladimira Nazora 2. i taj datum označava dan osnutka škole.

Godine 1991. škola dobiva naziv Trgovačka škola Bjelovar i samostalno djeluje pod tim

nazivom od 1993. godine. U školi se od 1996. godine uz prodavače obrazuju i komercijalisti,

a izgradnjom nove zgrade i preseljenjem 2008. godine promijenjen je i naziv škole u

Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar. U ovoj školskoj godini škola obilježava 61. godina

rada.

Gimnazija Bjelovar osnovana je 1858. godine i te iste godine upisuje se 36 učenika. Sastoji se

od 20 odjeljenja, 600 učenika razvrstanih u opću, jezičnu i matematičku gimnaziju. Škola

broji 40 profesora, ravnatelja, 3 stručna djelatnika i 4 pomoćno-tehničke osobe.

U 2011/2012. školskoj godini u Komercijalnoj i trgovačkoj školi upisano je bilo 354 učenika

u 13 razrednih odjela, a u 2012/2013. nastavu pohađa 386 učenika u 14 razreda. Učenici

sudjeluju u raznim aktivnostima, od dramske i ekološke grupe do brojnih sportskih aktivnosti.

Škola ima 46 zaposlenih, 36 u nastavi i dva stručna suradnika.

Misija škole je kvalitetnim odgojem i obrazovanjem, u sigurnom i poticajnom okruženju,

omogućiti stjecanje općeobrazovnih i strukovnih kompetencija i osobni rast i razvoj svakog

učenika, uz viziju da škola postane prepoznatljiva po kvaliteti i ozračju u kojem vlada

tolerancija, odgovornost i suradnja.

4.1. Organizacija škole

Osobe koje rukovode sustavom obrazovanja trebaju tražiti i poticati sve elemente koji bi

mogli kao rezultat dati kvalitetnu klimu u školi i interdisciplinarni pristup svakom predmetu

unutar pojedinih predmetnih kurikuluma. Te osobe moraju raditi na svojoj komunikaciji i

vlastitim primjerom poticati povjerenje i učinkovitu suradnju unutar svih dionika obrazovanja.

26

(http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-i-

trgovacke-skole-bjelovar, 20.3.2013).

U školi se ustrojavaju dvije službe:

· organizacijsko – razvojna i

· administrativno-tehnička.

Organizacijsko – razvojna služba obavlja poslove u svezi s izvođenjem nastavnog plana i

programa, potrebama i interesima učenika te promicanjem stručno-pedagoškog rada Škole, u

skladu sa zakonom, provedbenim propisima i godišnjim planom i programom rada Škole.

Komercijalnu školu ukupno pohađa 384 učenika i to:

· za zanimanje komercijalist upisano je 218 učenika,

· za zanimanje prodavač upisano je 166 učenika.

Gimnaziju ukupno pohađa 600 učenika koji su razvrstani u opću, jezičnu i matematičku

gimnaziju.

Administrativno tehnička služba obavlja opće, pravne i kadrovske poslove,

računovodstvene i knjigovodstvene poslove, poslove vođenja i čuvanja pedagoške

dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava učenika, roditelja i radnika, poslove tehničkog

održavanja i rukovanja opremom i uređajima, poslove održavanja čistoće objekata i okoliša te

druge poslove u skladu sa zakonom i provedbenim propisima i godišnjim planom i

programom rada Škole. Definiranje misije, vizije i strateških namjera s ciljem poboljšanja

kvalitete sustava obrazovanja osnovna je zadaća. Inspiriranje, informiranje, motiviranje treba

biti neposredno, uključivati sve radnike te time prenijeti odgovornost na sve dionike

obrazovanja. Stalno praćenje navodi na potrebu prilagođavanja i implementiranja znanja,

vještina i stavova na sve radnike. Potreba rada na sebi, stručno usavršavanje, postaje obveza

koja je imperativ i predviđa vrlo široke mogućnosti s ciljem interdisciplinarnosti svakog u

sustavu obrazovanja. Uvođenje aktivnih metoda i traženje načina veće i bolje motivacije kod

nastavnika, učenika i ostalih njegovih dionika preduvjet je poboljšanja obrazovnog sustava.

Osposobljavanje se naročito odnosi na osobe koje rukovode jer one moraju postati nositelji

novih ideja, vizija te poticatelji rada na kvaliteti sustava obrazovanja. Veća sloboda i

financijska mogućnost motivacija su koja bi inicirala početnu inerciju ka kvaliteti.

27

Komercijalna trgovačka škola Bjelovar obavlja javnu djelatnost u smislu Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži i

odraslih za stjecanje srednje stručne spreme i niže stručne spreme, te stjecanje znanja i

sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Djelatnost, odnosno program, Škola ostvaruje na

osnovi popisanog nastavnog plana i programa, a izvodi nastavni plan i program srednjeg

školstva u području rada (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

· ekonomija,

· trgovina i poslovna administracija u programima:

o prodavač - trogodišnje obrazovanje,

o komercijalist – četverogodišnje obrazovanje.

Završavanjem navedenih programa učenici stječu srednju stručnu spremu. Učenici upisani u

četverogodišnji program, zanimanje komercijalist, mogu polagati i ispite državne mature, te

tako nastaviti svoje dalje školovanje na fakultetima, sveučilištima i stručnim studijima.

Državnu maturu provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Škola

organizira srednjoškolsko obrazovanje odraslih za stjecanje srednje stručne spreme i

prekvalifikacije za zanimanje komercijalist.

Škola djelatnost srednjeg školstva obavlja kao javnu službu (http://www.trgovackaskola-

bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-i-trgovacke-skole-bjelovar,

20.3.2013).

· upise i ispise iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije,

· organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima

i vođenje odgovarajućih evidencija,

· vrednovanje i ocjenjivanje učenika i vođenje odgovarajućih evidencija o tome i

vođenje evidencija o učeničkim postignućima,

· izricanje pedagoških mjera i vođenje evidencija o tim mjerama,

· organiziranje predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima,

· izdavanje javnih isprava i potvrda,

· upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e–maticu – zajednički elektronički

upisnik ustanova.

Školom upravlja Školski odbor, a ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole. Školski

odbor ima sedam članova, a članove Školskog odbora imenuje i razrješava Nastavničko vijeće

28

(dva člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika), Vijeće roditelja (jednog člana iz reda

roditelja koji nije radnik Škole) i osnivač Škole (tri člana samostalno). Jednog člana Školskog

odbora bira i razrješava radničko vijeće.

Za ravnatelja može biti imenovana osoba (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole

Bjelovar, 2013).

· koja ima visoku stručnu spremu,

· koja ispunjava uvjete za nastavnika ili stručnog suradnika srednje škole i ima

potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje,

· koja ima najmanje pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj

ili srednjoj školi.

Stručna tijela Škole su Nastavničko vijeće, Razredna vijeća, Razrednik i Stručna vijeća.

Nastavničko vijeće čine svi nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj. Razredno vijeće čine

nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Pedagog sudjeluje u radu Razrednog

vijeća bez prava odlučivanja. Svaki razredni odjel ima razrednika.

Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i Razrednog vijeća. Svaki razredni odjel ima i

zamjenika razrednika. Radnici Škole su nastavnici, stručni suradnici, administrativni i

pomoćno-tehnički radnici. Škola upisuje učenike u prvi razred na temelju javnog natječaja u

skladu s odlukom o upisu.

Učenici koji se ističu u učenju i vladanju te aktivnostima u Školi i izvan Škole mogu biti

pohvaljeni i nagrađeni. Pohvale su pohvalnice (pisane pohvale), povelje, priznanja, plakete,

diplome i sl., usmene pohvale objavljene na skupovima u svezi s obilježavanjem prigodnih

događaja i priznanja u obliku medalja, prigodnih značaka, pokala i sl. Nagrade su knjige,

skulpture, umjetničke slike, albumi, fotografije, sportski rekviziti, alati za rad, pribor za

umjetničko stvaranje, glazbeni instrumenti, izlet te novčane nagrade. Učenici su dužni

ispunjavati obveze utvrđene Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Škole. Zbog povrede

dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja učeniku se mogu izreći pedagoške

mjere (opomena, ukor, opomena pred isključenje, odgojno-obrazovni tretman produženog

stručnog postupka i isključenje iz Škole).

Opći akti Škole su (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2013).

· statut,

· pravilnici,

· poslovnik i

· odluke kojima se na opći način uređuju odnosi u Školi.

29

Pored Statuta Škola ima i slijedeće akte koji se objavljuju na oglasnoj ploči Škole akte (Interni

podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

· Pravilnik o radu,

· Pravilnik o zaštiti na radu,

· Pravilnik o zaštiti od požara,

· Pravilnik o radu školske knjižnice,

· Pravilnik o kućnom redu,

· Pravilnik o štetama počinjenim na imovini Škole,

· Pravilnik o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda za zdravlje,

· Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Škole,

· Poslovnik o radu kolegijalnih tijela Škole i

· Etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti.

4.2. Školski kurikulum Gimnazije i Komercijalne škole Bjelovar

Gimnazija je usvojila kurikulum na sjednici Nastavničkog vijeća 14.rujna 2013. vijeću

roditelja 17. rujna i na kraju sjednici povjerenstva koje zamjenjuje školski odbor 18. rujna

2013.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi svaka školska ustanova

dužna je donijeti školski kurikulum i objaviti ga na svojim školskim web stranicama. Njegov

sadržaj nije propisan odgojno obrazovnim programom, nego on taj sadržaj upotpunjava čineći

te sadržaje prema individualnim sklonostima učenika.

U školskom kurikulumu gimnazije Bjelovar za svaki pojedini nastavni predmet unaprijed su

isplanirani ciljevi aktivnosti, namjena, način realizacije, vrijeme i troškovnik koji snosi škola.

Temeljem članka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Školski

odbor na sjednici održanoj 14. rujna 2012. a na prijedlog Nastavničkog vijeća i uz prethodnu

suglasnost Vijeća učenika i Vijeća roditelja donio je Školski kurikulum Komercijalne i

trgovačke škole Bjelovar. Izrađen je na temelju Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

Suvremeno društvo karakteriziraju brze promjene te su nužna nova znanja, vještine,

sposobnosti, vrijednosti i stavovi. Novi pristup u kurikulumskoj politici i planiranju znači

razvoj stvaralaštva, kreativnosti, kritičkog mišljenja, inovativnosti, poduzetnosti, informatičke

30

pismenosti, razvoj socijalnih i drugih kompetencija. U svom djelovanju Škola nastoji ostvariti

ciljeve iz nacionalnog kurikuluma za srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Očekivana su

odgojno-obrazovna postignuća (ishodi) učenika nakon završetka srednjeg obrazovanja:

· razvijene jezično-komunikacijske, matematičke, prirodno-znanstvene i društveno

humanističke kompetencije

· stečene informatičko-komunikacijske i tehničko-tehnološke kompetencije

· stečene stručne kompetencije

· razvijene poduzetničke kompetencije

· osobna i društvena odgovornost i samostalnost

· razvijene kreativne sposobnosti i kritičko mišljenje

· razvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju svoje okoline

· razvijene socijalne i interkulturalne kompetencije

· razvijen osjećaj za očuvanje nacionalne kulturne baštine i njegovanje nacionalne

kulture

· razvijena ekološka svijest

· poznavanje, poštivanje i provođenje ljudskih prava

· osposobljenost za uočavanje i rješavanje problema u životnoj zajednici i šire

· osposobljenost za samoorganizirano učenje

· osposobljenost za suočavanje s promjenama, pronalaženje rješenja i mogućnosti za

sebe i druge

· osposobljenost za prihvaćanje i prakticiranje cjeloživotnog učenja

Školski kurikulum Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar donosi plan i program rada škole

kroz izvannastavne aktivnosti, posebne programe, projektnu nastavu, dodatnu i dopunsku

nastavu, izlete i putovanja, pedagoške projekte, projekte građanskog odgoja i odgoja za

poduzetništvo, zdravstvenog odgoja, održivog razvoja, natjecanja, profesionalnog

informiranja, izdavačku djelatnosti i promidžbu škole te ostale odgojno-obrazovne aktivnosti i

programe. Pri izradi školskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti škole i sredine

u kojoj škola djeluje. Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe

i interesi učenika, roditelja i lokalne zajednice. Aktivnosti su planirane na načelima

individualizma, nepristranosti i interdisciplinarnosti. U definiranju školskog kurikuluma Škola

se vodila temeljnim kompetencijama za cjeloživotno obrazovanje koje je odredila Europska

unija (Školski kurikulum, 2012, str. 3):

31

1. komunikacija na materinjem jeziku,

2. komunikacija na stranim jezicima

3. matematička kompetencija

4. digitalna kompetencija

5. učiti kako učiti

6. socijalna i građanska kompetencija

7. inicijativnost i poduzetnost

8. kulturna svijest i izražavanje

Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su (Školski kurikulum,

2012, str. 4):

· postojanje stručne kompetencije nastavnika,

· kvalitetna suradnja na relaciji roditelji – škola, učenik - nastavnik, nastavnici

međusobno te

· podrška i pomoć lokalne zajednice.

Vjeruju da će programi koje nude učenicima doprinijeti kvalitetnijoj nastavi, boljem uspjehu

učenika, ali i boljoj međusobnoj komunikaciji na relaciji učenik – profesor. Školski kurikulum

dostupan je na mrežnim stranicama škole svim učenicima, roditeljima i ostalim

zainteresiranim za rad i život škole.

4.3. Planiranje i evaluacija provedbe planova

Nastava se u Školi ustrojava po razredima, a izvodi u razrednim odjelima i obrazovnim

skupinama. Razredni odjeli u Školi ustrojavaju se prema istim programima obrazovanja.

Nastava se odvija u klasičnim učionicama te kabinetima stručne nastave. Kabineti stručne

nastave u Školi su informatičke učionice te kabinet za gospodarsku grupu predmeta. Škola

radi u petodnevnom radnom tjednu u dvije smjene. Pripreme za državnu maturu i nadoknade

nastave prema potrebi održavaju se subotom.

Škola skrbi o stalnom unapređivanju odgojno-obrazovnog rada. Unapređivanje odgojno-

obrazovnog rada izražava se osobito (Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

· u odgoju i obrazovanju učenika o pitanjima ravnopravnosti spolova te pripremi oba

spola za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u svim područjima života,

32

· u praćenju i omogućavanju učenicima da razviju individualne sklonosti i sposobnosti,

· u profesionalnom informiranju učenika,

· u pružanju pomoći učenicima koji imaju teškoća u učenju i vladanju,

· u skrbi o zdravstvenom i socijalnom stanju učenika,

· u pomoći nastavnicima u njihovu radu s učenicima i

· u suradnji i savjetovanju s roditeljima o problemima učenika.

Programi se izvode putem predavanja prema nastavnom planu i programu i školskom

kurikulumu. Nastavni plan i program izvodi se (Interni podaci Komercijalne i trgovačke

škole Bjelovar, 2013).

· u školi

· u drugim ustanovama, trgovačkim društvima ili kod obrtnika, u skladu s ugovorom o

izvođenju programa.

U komercijalnoj školi se izvode izvannastavne aktivnosti učenika radi proširivanja obrazovnih

sadržaja, poticanja individualnih sklonosti i sposobnosti učenika, razvijanja zajedništva

učenika, razvijanja društvenog života i razonode učenika te zadovoljavanja različitih interesa i

potreba učenika. Izvannastavne aktivnosti planiraju se školskim kurikulumom, godišnjim

planom i programom rada i programom rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne

djelatnosti u Školi. Izvannastavne aktivnosti učenicima se mogu priznati kao ispunjavanje

školskih obveza.

Dramska skupina djeluje već trinaest godina, a cilj joj je kod motiviranih učenika otkriti i

razviti sposobnosti scenskog izraza i kvalitetno upotpuniti slobodno vrijeme učenika te pružiti

mogućnost kreativne aktivnosti u scenskom izrazu, razvoj vještina, mašte i stvaralaštva.

Dramska skupina nastupa na brojnim gradskim, županijskim i državnim natjecanjima

LiDraNo, a neke predstave u proširenom izdanju našle su se i na repertoaru Bjelovarskog

kazališta. Dramska grupa sudjeluje u obilježavanju svih važnih datuma škole. Škola ima

Školsko športsko društvo, a naziv društva je „Trgokomerc“. ŠŠD «Trgokomerc» ima za cilj

tjelesnim vježbanjem povećati radne sposobnosti učenika, izrađivati pozitivne osobine ličnosti

te humane međuljudske odnose. Učenici okupljeni u društvu sudjeluju na sportskim

natjecanjima koja karakteriziraju masovnost i višestranost.

33

Discipline u kojima se ogledaju su košarka, nogomet, rukomet, odbojka, stolni tenis, kros,

badminton i drugi. Njihovi odlični rezultati govore da se radom i velikim zalaganjem može

postići uspjeh.

Učenici mogu biti uključeni u izvanškolske aktivnosti. Rad učenika u izvanškolskim

aktivnostima može se priznati učenicima kao ispunjavanje školskih obveza. Radi

upotpunjavanja obrazovnih sadržaja Škola izvodi nastavno-stručne izlete i ekskurzije koji se

također planiraju školskim kurikulumom, godišnjim planom i programom rada.

Natjecanja u zanimanju prodavač i komercijalist održavaju se tek nekoliko godina, ali učenici

Škole ostvaruju zapažene rezultate, a nekoliko puta su bili i domaćini međužupanijskih

natjecanja i jednog državnog. Cilj natjecanja je poticanje učenika na povezivanje teoretskog

znanja s praksom, cjeloživotno učenje i razvijanje prijateljskih odnosa učenika i mentora. Isto

tako i učenici Gimnazije ostvaruju vrhunske rezultate u natjecanjima.

Unatrag šest godina Komercijalna škola objavljuje uspješno školski Ljetopis, dok Gimnazija

objavljuje Godišnjak. Svaka školska godina zaokružena je jednim brojem u kojem su

zabilježeni najvažniji događaji iz života škole. U njegovo oblikovanje uključeni su nastavnici

i učenici, stručni suradnici i ravnateljica, a promovira se na kraju školske godine na podjeli

svjedodžbi za završne razrede. U prigodi obilježavanja pedesete obljetnice rada 2003. godine

objavljena je monografija «Pola stoljeća Trgovačke škole Bjelovar».

U školi se pored operativnih i izvedbenih planova za pojedini predmet, a koje izrađuje

predmetni nastavnik izrađuju i slijedeći planovi:

· program rada ravnatelja,

· izvedbeni plan i program rada pedagoga,

· plan i program rada školske knjižnice,

· plan i program rada satničara,

· plan rada tajnika škole,

· plan rada administratora,

· okvirni plan i program rada razrednih odjela na osnovu kojeg razrednik u suradnji

s učenicima donosi program rada,

· program rada razrednika,

· plan rada školskih stručnih vijeća.

34

Iz širokog područja djelovanja razrednika, odgojna zadaća ima osobit značaj. Tijekom

školske godine razrednik obavlja tri važne zadaće: pedagošku, organizacijsku i

administrativnu.

1. Pedagošku:

· upoznavanje i praćenje psihofizičkih osobina učenika,

· poznavanje obiteljske situacije,

· praćenje uspjeha učenika kao grupe i individualnog,

· profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika,

· rješavanje odgojnih problema,

· izricanje pedagoških mjera.

2. Organizacijsku:

· pripremanje, sazivanje i vođenje sjednice razrednog vijeća,

· organiziranje nastave i slobodnih aktivnosti,

· osiguravanje koordinacije nastavnika u razrednom odjelu,

· predsjedavanje komisijama za popravne i razredne ispite i mature.

3. Administrativnu:

· vođenje imenika, dnevnika, matične knjige i e matice,

· prikupljanje dokumenata za školsku dokumentaciju,

· ispunjavanje svjedodžbi i prevodnica,

· vođenje evidencije izostanaka učenika s nastave,

· vođenje zapisnika sjednice razrednog vijeća i roditeljskih sastanaka,

· pisanje izvješća o radu razrednog odjela.

Područja odgojnog djelovanja razrednika:

· suradnja s učenicima,

· suradnja s roditeljima,

· suradnja s ravnateljem,

· suradnja sa školskim pedagogom i psihologom.

35

Suradnja s učenicima obuhvaća:

a) suradnja s razrednim odjelom

· planiranje i programiranje,

· motiviranje i aktiviranje učenika,

· izvođenje SRO-a,

· vrednovanje rezultata rada SRO-a.

b) individualni rad s pojedinim učenikom

· rad s učenikom (promatranje, bilježenje, savjetodavni razgovor),

· rad s učenicima koji imaju poteškoće u učenju i ponašanju, emocionalne, zdravstvene i

socijalne probleme, utvrđivanje uzroka i poduzimanje mjera za otklanjanje istih,

· odgojne mjere.

Suradnja s roditeljima odvija se kroz:

· roditeljski sastanci - problemi razrednog odjela,

· pedagoško obrazovanje roditelja,

· individualni razgovori - informativni (ocjene, vladanje),

· savjetodavni,

· pismeno obavještavanje (uspjeh, poziv u školu).

Suradnja s ravnateljem odvija se na sjednicama Nastavničkog vijeća, Razrednog vijeća,

roditeljskim sastancima i satovima razrednog odjela. Suradnja sa školskim pedagogom i

psihologom teži rješavanju individualnih problema učenika, organiziranju i izvođenju Sata

razrednog odjela i predavanja za roditelje. Škola je obvezna voditi o učeniku evidenciju i

dokumentaciju o obavljanju praktične nastave. Radi organizacije i kontrole provođenja

praktične nastave, ravnatelj zadužuje nastavnika ili više nastavnika koji će obavljati slijedeće

poslove:

· tehničke predradnje oko sklapanja ugovora o provođenju praktične nastave,

· brinuti se o sklapanju ugovora o provođenju praktične nastave,

· voditi evidencije iz članka 39. Zakona o strukovnom obrazovanju,

36

· kontrolirati ispunjavanje ugovorenih obveza kako od strane polaznika, kao i od strane

poslodavca,

· kontrolirati ostvarivanje kurikuluma i obavljati druge poslove po nalogu ravnatelja.

Škola u okviru djelatnosti strukovnog obrazovanja obavlja i sljedeće poslove (Interni

podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

· obrazovnu ponudu usklađuje s potrebama tržišta rada,

· uspostavlja lokalna partnerstva,

· izrađuje dio kurikuluma sukladno lokalnim i regionalnim potrebama u skladu sa

Zakonom o strukovnom obrazovanju.

Program profesionalnog usmjeravanja provodi se putem redovne nastave u okviru pojedinih

predmeta, izborne nastave, predavanja (razrednik, psiholog, pedagog, stručnjaci pojedinih

profesija) za učenike i roditelje, individualnih razgovora, radio i TV emisija, pisanog i

informativnog materijala, suradnje sa Zavodom za zapošljavanje-Područnom službom

Bjelovar.

Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar, kao tijelo javne vlasti, omogućava pristup

informacijama na sljedeći način(Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

1. putem službene web stranice Škole:

· informacije o ustroju i nadležnosti Škole,

· informacije o zaposlenicima,

· informacije o objavljenim natječajima,

· informacije o aktivnostima Škole,

· informacije o pravnim i drugim aktima Škole,

· informacije o učeničkim aktivnostima,

· informacije o međuinstitucionalnim aktivnostima Škole,

· informacije o načinu i pravilima školovanja,

· najave aktivnosti Škole,

· objave priopćenja za javnost.

2. davanjem priopćenja sredstvima javnog priopćavanja,

37

3. neposrednim pružanjem informacija korisniku koji je podnio zahtjev za pristup

informacijama,

4. uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže tražene informacije,

5. dostavljanjem pisane informacije ili preslike dokumenata koji sadrže informaciju ili

drugi oblik informacije korisniku koji je podnio zahtjev

4.4. Školska i organizacijska kultura u Komercijalnoj školi i Gimnaziji Bjelovar

Kultura je skup dojmova i spoznaja koje služe zadovoljavanju tjelesnih i psiholoških potreba i

koje daju pečat međusobnim odnosima skupine.

Kultura odgojno-obrazovne ustanove postoji otkad postoje ustanove, a svaka je ustanova

osobita i različita od drugih, baš kao i svako dijete koje je polazi. U posljednje vrijeme se sve

češće pojavljuju izrazi kao: školski etos, školska klima, školsko ozračje, identitet škole,

školski duh, etički okoliš škole, školski ambijent. Kultura ustanove često se povezuje s

uspješnošću škole.

Svaka ustanova je živa, jedinstvena i posebna kao osobnost, te predstavlja neponovljiv uzorak

u pogledu:

· etničnosti, vrednota, iskustava, želja, energije,

· društveno-ekonomskih situacija,

· geografskih lokacija,

· tradicije,

· vođa,

· rituala,

· kurikuluma,

· znanja djelatnika i dr.

Kultura odgojno-obrazovne ustanove skup je implicitnih ili eksplicitnih stavova i vjerovanja

glavnih odgojno-obrazovnih čimbenika o misiji, viziji i ciljevima ustanove, koji određuju

njihove uloge, a time i ponašanje svih djelatnika u ustanovi.

38

Kontekst kulture odgojno-obrazovne ustanove podrazumijeva sljedeće: shvaćanja i vjerovanja

glavnih čimbenika odgojno-obrazovnog rada su pod utjecajem društveno-moralnih i

formalno-pravnih normi, te njihovih osobnih iskustava, planova i očekivanja; shvaćanja i

vjerovanja se opažaju kao obrasci ponašanja koji čine mrežu međuljudskih odnosa unutar

ustanove i određuju njen odnos prema široj zajednici; najvažniji dijelovi kulture su oni koji su

zajednički svim čimbenicima, jer se s vremenom općeprihvaćena ponašanja ustaljuju i prelaze

u običaje, a običaji u tradiciju, koja određuje sadašnjost i budućnost odgojno-obrazovne

ustanove.

Radnici Škole svojim ponašanjem i izgledom na radnom mjestu i na javnim mjestima trebaju

čuvati dignitet struke i ugled Škole. Odnos radnika u Školi, zasniva se na uzajamnom

poštovanju, suradnji i nenasilnoj komunikaciji. U neposrednom odgojno-obrazovnom radu

Škole postoje tri razine međusobnih odnosa, a uključuju odnose između ravnatelja, nastavnika

i učenika.

Odnosi među nastavnicima neposredno i posredno utječu na rezultate odgojno –obrazovnog

rada škole. Među nastavnicima mora vladati stvaralačka atmosfera i profesionalni odnos

prema radu. Odnosi među nastavnicima temelje se na kolegijalnosti, povjerenju, međusobnom

uvažavanju, poštovanju znanja, stručnosti i dostojanstva, stvaralačkoj suradnji, profesionalnoj

i ljudskoj solidarnosti. Nastavnici trebaju uvažavati tuđa mišljenja, poticati stručnu suradnju i

međusobnu toleranciju. Nastavnici moraju čuvati i štititi svoj osobni i profesionalni ugled, te

ugled svojih kolega i Škole. Nastavnici ne smiju neposredno ili posredno povrijediti stručni

ugled, napredovanje ili rad drugih nastavnika. Nastavnici ne smiju komentirati rad svojih

kolega pred trećim osobama, a pogotovo osobama izvan škole. Na eventualne pogreške

upozoriti će kolegu i ponuditi pomoć, upoznati sa predmetom stručne službe Škole ili/ i

ravnatelja ili će inicirati raspravu na stručnim tijelima. Nastavnici ne smiju činiti, niti od

kolega tražiti da čine bilo koju radnju koja je u suprotnosti s pedagoškim i moralnim načelima

ili zakonskim propisima, bez obzira na vanjske utjecaje i moguće pritiske sa bilo koje strane.

Odnos nastavnika i učenika uključuje one aktivnosti nastavnika koje uvažavaju i poštuju

nacionalnu, vjersku i kulturnu različitost učenika s ciljem razvoja humanih i demokratskih

odnosa u školi. Nastavnici u svom radu poštuju i promiču temeljna ljudska prava i prava

djeteta. Nastavnici i učenici u međusobnoj komunikaciji moraju poštovati principe nenasilne

komunikacije te poticati uspostavljanje međusobnog povjerenja, uvažavanja i tolerancije.

Potiču učenike na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kritičko i argumentirano

mišljenje i brinu o intelektualnom ali i moralnom razvoju učenika. Zabranjena je

39

diskriminacija i vrijeđanje dostojanstva kako učenika, tako i nastavnika. Za svaki postupak ili

izgovorenu riječ učenici i nastavnici su moralno odgovorni. Nastavnici i učenici moraju se

međusobno poštovati, cijeniti dostojanstvo, osobnost i prava ali uz izbjegavanje suvišne

prisnosti. Kriteriji praćenja rada i ocjenjivanja znanja učenika moraju biti objektivni,

ujednačeni, unaprijed poznati učenicima, a ocjena mora biti izrečena javno u razrednom

odjelu. Učenici, kao ni nastavnici, ne smiju koristiti mobitele, niti njima slična pomagala, za

vrijeme nastave.

Škola ima i Etičko povjerenstvo koje čine tri člana, a koje brine o unapređivanju etičkih

standarda Škole i provedbi Etičkog kodeksa Škole, daje tumačenja Etičkog kodeksa i rješava

primjedbe radnika, učenika i ostalih sudionika u odgojno – obrazovnom radu Škole u svezi

odredbi ovog Etičkog kodeksa (Etički kodeks Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2009,

dostupno online na: http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/dokumenti/Eticki_kodeks.pdf,

10.03.2013).

Život i rad Škole zasniva se na metodama i oblicima rada koji pridonose (Interni podaci

Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

· poticanju inicijative i razvijanju samostalne aktivnosti učenika, privikavanju

redovitom učenju, obrađivanju i provjeravanju obrazovnih sadržaja,

· razvijanju intelektualne radoznalosti, samostalnog rasuđivanja i kritičnosti duha,

· izgrađivanju odnosa uzajamnog poštovanja učenika i nastavnika,

· razvijanju smisla i potreba učenika za međusobnom suradnjom i pomaganjem u

rješavanju zadaća školskog života.

Komercijalna škola je dobila od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prepoznatljivu

oznaku pripadnosti, Mreži škola bez arhitektonskih barijera. Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa pokrenulo je projekt kojemu je cilj prostorno prilagoditi dovoljan broj

škola u svakoj županiji radi ravnomjerne dostupnosti školovanja učenicima s većim

motoričkim teškoćama. Pravo na obrazovanje jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ustavom

Republike Hrvatske jamči se pravo na obvezno obrazovanje svima pod jednakim uvjetima.

Uključivanje učenika s teškoćama u redoviti odgojno-obrazovani sustav jedno je od važnih

načela odgoja i obrazovanja na svjetskoj razini.

40

Slika 3. Priznanje - Mreža škola bez arhitektonskih barijera

Izvor: http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/priznanja, 15.03.2013.

Prilikom gradnje novih škola poštuju se prostorni standardi koji osiguravaju i prilagođenost

učenicima s motoričkim teškoćama, pa je na zgradu stavljen znak koji pokazuje da je

Komercijalna trgovačka škola u Bjelovaru dio mreže škola bez arhitektonskih barijera, koja

omogućuje učenicima ostvarivanje prava na školovanje u blizini mjesta stanovanja i

odrastanje u vlastitoj obitelji.

Comenius školska partnerstva provode se u sklopu Comenius programa koje financira

Agencija za mobilnost i programe EU. Projekt u kojem sudjeluje Gimnazija Bjelovar u

suradnji s Pantarijn Wageningen bit će realiziran kroz dvije školske godine (2013/2014. i

2014/2015.) Službeni jezik projekta je engleski. Nositelj i koordinator projekta je Gimnazija

Bjelovar. Odobrena sredstva za realizaciju projekta i mobilnosti sudionika su 22 500,00 € za

sudionike iz Hrvatske i 25 000,00 € za sudionike iz Nizozemske. Akronim projekta je BIKE

(BecomeInvolvedandKeepEnvironment). Cilj projekta je potaknuti naše učenike da više

koriste bicikl kao prijevozno sredstvo. U tom dijelu će nam pomoći naši partneri iz

Nizozemske kojima je svakodnevno korištenje bicikla način života. Budući da projekt

uključuje i mobilnosti učenika, naši bi učenici nakon posjeta Nizozemskoj mogli kroz svoja

iskustva doprinijeti razvoju biciklističke infrastrukture na području grada Bjelovara. Želimo

41

potaknuti naše učenike da se aktivno uključe u gradska zbivanja i da izraze svoj stav u smislu

potreba mladih u gradu Bjelovaru. Ovim projektom želimo promovirati tradicijsku baštinu

svog kraja. Poseban naglasak kod Bilateralnih Comenius projekata je učenje jezika.

U sklopu programa, učenici Gimnazije Bjelovar izradili su i web stranicu.

Nakon završetka projekta namjeravamo izdati trojezičnu brošuru s biciklističkim rutama na

širem području grada kojom bi promovirali i turističku ponudu našeg kraja. ( Interni podaci

Gimnazije Bjelovar).

Noć knjige je manifestacija koja se po treći put održava, a ovaj put se priključila i knjižnica

gimnazije Bjelovar. Manifestacija se održava u 156 gradova i mjesta diljem Hrvatske,

sudjelovalo je 370 sudionika a pripremilo se 700 programa. Po prvi put uključili su se i vrtići.

Na temelju toga možemo zaključiti da je velika važnost čitanja i druženja od najranije dobi.

(Interni podaci Gimnazije Bjelovar).

4.5. Komunikacijske vještine

Komunicirati znači živjeti. Ono što je disanje za biološki život, to je komuniciranje za

društveni. Na psihičkom i duhovnom planu podjednako je važno ozračje u kojem

međusobno komuniciramo, kako se jedni prema drugima odnosimo, koje riječi koristimo,

kako teče komunikacija na verbalnom i neverbalnom planu (Bratanić, 2002, str. 73).

Nastavnik je odgovoran za kvalitetu komunikacije u nastavi i odgoju i to može ostvariti

uspješnom komunikacijom. Mnogi problemi u obitelji i školi nastaju zbog nedostatka

adekvatne i uspješne komunikacije, zbog netočnog zapažanja osjećaja i neadekvatnog

reagiranja na njih. Znati prepoznati svoje i tuđe osjećaje i umjeti adekvatno reagirati na njih,

osnova je ne samo za uspješniju komunikaciju, nego i za sretniji i radosniji život u obitelji i

školi (Brajša, 1994, str. 102).

Svojim ulaskom u razred nastavnik uspostavlja interakciju s učenicima najprije neverbalnim

znakovima kao što su osmijeh, pogled, pokretima ruku, kretnjama, načinom odijevanja i sl.

Nije svejedno dešifriraju li učenici u neverbalnim znakovima nastavnika smirenost, naklonost,

zainteresiranost, entuzijazam, želju da pomogne učenicima, radost, razdraganu nestrpljivost

da ih nauči nečem novom ili im neverbalni znaci govore sasvim nešto drugo. Nastavnik

uspostavlja interakciju s učenicima mislima i osjećajima, željama i očekivanjima svjesno i

nesvjesno. Odsjaj radosti u očima nastavnika, ruke koje se šire prema učenicima, blaga

42

nagnutost prema naprijed, lice i tijelo opušteno, pozitivne vibracije iz kojih emanira naklonost

potaknut će radosno raspoloženje i stvorit ozračje vedrine i povjerenja. U takvom ozračju

riječi nastavnika zasigurno će imati jače djelovanje i plijeniti pozornost učenika (Bratinić,

2002, str. 143).

Ako razgovor u školi promatramo kao komunikacijski proces, tada je na jednome kraju učitelj

kao pošiljatelj poruke, a na drugome učenik ako primatelj, a između njih se odvija vrlo

složena komunikacijska dinamika. Nastavnik ima namjeru poslati određenu odgojno-

obrazovnu poruku. On je najprije zamisli, a zatim pretvori u izgovorenu poruku. Da bi došla

do učenika, ovaj je mora čuti i razumjeti. To mu mogu otežati mehaničke smetnje (šumovi,

nejasan i tih govor), ali i semantičke smetnje (nerazumljiv sadržaj). Ako se te smetnje uklone

ili ih nema, poruka dolazi do učenika, koji je prima, interpretira i pretvara u njegovu i od

njega oblikovanu primljenu poruku i realizira. Važna je i povratna informacija, kao rezultat da

poruka koju je primio učenik odgovarati poruci koju je poslao učitelj. Smisao poruke može

biti djelomično ili potpuno promijenjen, a sve to dobiva posebnu važnost ako imamo na umu

da realizacija poslane poruke ovisi o primljenoj, a ne o poslanoj poruci. Usklađivanje poslane

i primljene poruke u tijeku razgovora između učitelja i učenika osnovni je zadatak stručnog i

uspješnog razgovora u školi (Brajša, 1994, str. 28). Za stjecanje vještina komunikacije

potrebna je životna ili umjetna socijalna situacija koja zahtijeva komunikaciju i omogućuje

uvježbavanje socijalnih vještina, ali bez opasnosti od doživljaja neugode i postiđenosti,

odbacivanja ili gubitka osjećaja vlastite vrijednosti.

Mnogi problemi u školi javljaju se zbog manjka uspješne i kvalitetne komunikacije. Uzroci

takvom nedostatku često su nedovoljno razvijene učeničke sposobnosti komuniciranja, a one

su odraz djetetove komunikacije unutar obitelji. Obitelj će pružiti djetetu kvalitetnu

komunikaciju i komunikacijske sposobnosti ako se međusobni odnosi temelje na poštivanju,

uvažavanju i povjerenju. Komunikacija je onoliko uspješna koliko se učenici i učitelj, ali i

učenici međusobno dobro poznaju, poštuju i imaju povjerenja jedni u druge. Da bi

komunikacija unutar obitelji i škole bila kvalitetna i uspješna, potrebno je znati prepoznati

svoje i tuđe osjećaje i umjeti adekvatno reagirati na njih (Bratanić, 2002, str. 102).

4.6. Financijsko upravljanje

Obrazovni je sustav u Republici Hrvatskoj danas – predškolski, osnovnoškolski i

srednjoškolski – decentraliziran prvenstveno u upravljanju i obvezama, ali nije postignuta

43

financijska decentralizacija. Ne postoji jedinstveno rješenje financiranja potreba sustava, već

su različita rješenja ovisna o osnivačima, regijama, pa naposljetku i o školama.

Financiranje osnovnih i srednjih škola uređeno je odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju

u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave te godišnjim uredbama Vlade Republike Hrvatske o načinu izračuna potpore

izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Vrlo su važan faktor cjelokupnog školskog sustava radnici – odgajatelji, učitelji, nastavnici.

Osnivač Škole je Županija. Financiranje zaposlenika i kapitalnih ulaganja iz državne je

riznice. Financiranje materijalnih troškova provodi se iz decentraliziranih sredstava koja se

osiguravaju po kriteriju broja učenika, ali ne i po veličini prostora u kojima se realizira

nastava. Kvaliteta rada Škole i njezina učinkovitost ovise o upravljanju školom, kvaliteti

nastave i procesima koji se u školi odvijaju. No da bi škola uspješno funkcionirala, bitan su

preduvjet i materijalni i financijski uvjeti u kojima škola djeluje.

To se prvenstveno odnosi na uvjete prostora, smještaja i opremljenosti škole.

Nezadovoljavajući materijalni uvjeti u kojima škola djeluje mogu otežavati optimalan rad

škole, dok povoljni uvjeti čine školsko iskustvo ugodnijim za sve sudionike obrazovnog

procesa. Istraživanja naime pokazuju da prostorni uvjeti i opremljenost škole utječu na

organizacijske aspekte škole te na proces poučavanja i učenja.

Imovinu škole čine nekretnine, pokretnine, potraživanja i novac, a o imovini Škole dužni su se

skrbiti svi radnici Škole. Za obavljanje djelatnosti Škola osigurava sredstva iz državnog

proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, primitaka od prodaje roba i

usluga te donacija. Sredstva za obavljanje djelatnosti raspoređuju se financijskim planom za

kalendarsku godinu.

Oprema na razini škole:

· telefonska instalacija, internet, intranet,

· razglasni uređaj sa školskim zvonom,

· školski sat,

· alarmni sustav,

· videonadzor,

· digitalna kamera,

44

· digitalni fotoaparat,

· fotokopirni aparat,

· interaktivna ploča,

· oglasna ploča,

· izložbene vitrine i stolovi,

· oprema prema planu i programu škole,

· oprema za videolink.

Oprema na razini učionice:

· radni stolovi za učenike – dvosjedi,

· radni stolovi za učenike – jednosjedi,

· stolci s naslonom za učenike,

· stol za nastavnika s računalom,

· s naslonom za nastavnika,

· trodijelna školska ploča,

· LCD projektor – stropni s projekcijskim platnom,

· audio-linija.

· zidna ploha za izložbe: ploča s mekom oblogom i magnetna ploča,

· ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i priručnog

materijala),

· prva pomoć, komplet.

U svezi s financijskim poslovanjem Škole ravnatelj je ovlašten i odgovoran (Interni

podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar):

· za zakonitost, učinkovitost, svrhovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim

sredstvima,

· za planiranje i izvršavanje dijela proračuna,

· za ustroj te zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva.

Naredbodavac za izvršenje financijskog plana je ravnatelj. Polugodišnji obračun i godišnji

obračun financijskog plana za proteklu godinu donosi Školski odbor. Ako Škola na kraju

45

kalendarske godine ostvari dobit, tu će dobit upotrijebiti za obavljanje i razvoj svoje

djelatnosti uz suglasnost Osnivača.

Državnim proračunom osiguravaju se sredstva za financiranje školskih ustanova čiji je

osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to za:

· plaće i naknade plaća s doprinosima na plaće,

· ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim ugovorima,

· prijevoz radnika na posao i s posla u osnovnim školama,

· prijevoz učenika srednjih škola,

· stručno osposobljavanje i usavršavanje.

Iz proračuna županije, osiguravaju se sredstva za:

· nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,

· materijalne i financijske rashode škola koji obuhvaćaju i rashode tekućeg i

investicijskog održavanja, prijevoz radnika srednje škole, potpore za sufinanciranje

smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima, kapitalnu izgradnju školskog

prostora.

Nadzor i kontrolu financijskog poslovanja škole obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa. Ono obavlja nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava koja se školama

osiguravaju iz državnog proračuna, a nadzor i kontrolu namjenskog trošenja sredstava, koja se

osiguravaju iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i iz drugih

izvora, obavlja osnivač.

5. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O KVALITETI RADA SREDNJOŠKOLSKIH

USTANOVA

5.1. Istraživanje stavova učenika

U radu je korištena metoda ispitivanja koja pripada skupini eksternih metoda istraživanja

tržišta. Eksterni podaci prikupljeni su unutar škole, a ispitanici su učenici i profesori

Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru i Gimnazije Bjelovar. Svrha istraživanja je

46

istražiti kakav ishod imaju učenici i nastavnici na proces učenja i poučavanja u

srednjoškolskoj ustanovi.

Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom pod nazivom Istraživanje kvalitete rada

ustanova srednjoškolskog obrazovanja, sastavljenog od 10 pitanja. Cjelokupan tekst nalazi se

u Prilogu 1. Mogućnosti izražavanja mišljenja odnose se na raspon Likertove ljestvice: 7

pitanja od 1- nikada … 3- povremeno… 5- uvijek.

Dva pitanja od 5- potpuno se slažem… … 3-niti se slažem, niti se ne slažem…1- uopće se ne

slažem.

Anketiranje je provedeno osobno u Komercijalnoj i trgovačkoj školi i Gimnaziji u Bjelovaru

– ukupno 315 učenika: 184 učenika Gimnazije i 131 učenik Komercijalne i trgovačke škole.

Anketiranje je provedeno tijekom ožujka 2014. godine.

Ciljna kategorija bili su učenici koji sudjeluju u procesu poučavanja i pridonose kvaliteti

srednjoškolskog obrazovanja. Sastavljen je anketni upitnik s 10 pitanja za učenike, a koji se

nalaze u prilogu.

Od 315 ispitanika u anketi je sudjelovalo 119 muških i 196 ženskih ispitanika, od čega su 39

muških ispitanika iz Komercijalne i trgovačke škole i 80 muških ispitanika iz Gimnazije, 92

ženske osobe iz Komercijalne i trgovačke škole i 104 iz Gimnazije. Prema dobnoj skupini

najviše je ispitanika starosti 17 godina (učenici drugog i trećeg razreda), a prosječna dob

ispitanika iznosi 16 godina.

Prvo pitanje: Da li voliš ići u školu?

Rezultati prvog pitanja:

Da 229 (73%)

Ne 86 (27%)

UKUPNO 315 (100,00%)

Iz prvog pitanja vidljivo je da 73% učenika voli ići u školu (169 učenika Gimnazije i 60

učenika Komercijalne i trgovačke škola), a 27% učenika ne voli ići u školu (15 učenika

Gimnazije i 71 učenik Komercijalne i trgovačke škole). Prema spolu, 67 (29%) muških

ispitanika želi ići u školi i 52 (60%)muška ispitanika ne žele ići u školu, a 162 (71%) ženske

osobe žele ići u školu i 34 (39%) ne žele ići u školu.

47

Drugo pitanje: Nastavna predavanja profesora(ice) su zanimljiva.

(5 - Potpuno se slažem, 1 - Uopće se ne slažem)

Rezultati drugog pitanja: Prosječna ocjena: 2,64

Tablica 1. Rangiranje 1

Nastavna predavanja profesora(ice) su zanimljiva. Broj tvrdnji Rang

Potpuno se slažem 37 5

Slažem se 42 3

Niti se slažem, niti se ne slažem 101 1

Ne slažem se 41 4

Uopće se ne slažem 94 2

Izvor: rezultati istraživanja

Treće pitanje: Profesor(ica) dobro objašnjava i tumači gradivo, ponavlja ono što je

nejasno. (1 - Nikada, 5 - Uvijek)

Rezultati trećeg pitanja: Prosječna ocjena: 1,76

Tablica 2. Rangiranje 2

Profesor(ica) dobro objašnjava i tumači gradivo,

ponavlja ono što je nejasno.

Broj tvrdnji Rang

Nikada 156 1

Vrlo rijetko 98 2

Povremeno 47 3

Često 9 4

48

Uvijek 5 5

Izvor: rezultati istraživanja

Četvrto pitanje: Profesor(ica) pravedno i objektivno ocjenjuje.

(1 - Nikada, 5 - Uvijek)

Rezultati četvrtog pitanja: Prosječna ocjena: 3,26

Tablica 3. Rangiranje 3

Profesor(ica) pravedno i objektivno ocjenjuje Broj tvrdnji Rang

Nikada 28 4

Vrlo rijetko 34 3

Povremeno 105 2

Često 125 1

Uvijek 23 5

Izvor: rezultati istraživanja

Peto pitanje: Profesor(ica) zna riješiti problem disciplina u razredu. (1 - Nikada, 5 -

Uvijek)

Rezultati petog pitanja: Prosječna ocjena: 3,31

Grafikon 1. Rangiranje 4

49

Izvor: rezultati istraživanja

Šesto pitanje: Profesor(ica) pri ispitivanju traži više nego je istumačeno i ocjenjuje

prestrogo. (1 - Nikada, 5 - Uvijek)

Rezultati šestog pitanja: Prosječna ocjena: 3,41

Tablica 4. Rangiranje 5

Profesor(ica) pri ispitivanju traži više nego je

istumačeno i ocjenjuje prestrogo.

Broj tvrdnji Rang

Nikada 26 5

Vrlo rijetko 44 4

Povremeno 69 2

Često 128 1

Uvijek 48 3

Izvor: rezultati istraživanja

0

20

40

60

80

100

120

Nikada Vrlo rijetko Povremeno Često

Profesor zna riješiti problem discipline u razredu.

Učenici

50

Sedmo pitanje: Profesor(ica) ostvaruje dobru komunikaciju s učenicima.

(1 - Nikada, 5 - Uvijek)

Rezultati sedmog pitanja: Prosječna ocjena: 3,43

Tablica 5. Rangiranje 6

Profesor(ica) ostvaruje dobru komunikaciju s

učenicima.

Broj tvrdnji Rang

Nikada 28 5

Vrlo rijetko 63 3

Povremeno 59 4

Često 76 2

Uvijek 89 1

Izvor: rezultati istraživanja

Osmo pitanje: Profesor(ica) uvažava mišljenje i ideje učenika, pokazuje razumijevanje

za učenike i možeš mu se obratiti za pomoć. (1 - Nikada, 5 - Uvijek)

Rezultati osmog pitanja: Prosječna ocjena: 2,27

Tablica 6. Rangiranje 7

Profesor(ica) uvažava mišljenje i ideje učenika, pokazuje

razumijevanje za učenike i možeš mu se obratiti za pomoć.

Broj

tvrdnji

Rang

Nikada 88 2

Vrlo rijetko 117 1

51

Povremeno 69 3

Često 18 5

Uvijek 23 4

Izvor: rezultati istraživanja

Deveto pitanje: Pedagoginja i ravnateljica poštuju učenike i njihovo mišljenje.

(1 - Nikada, 5 - Uvijek)

Rezultati devetog pitanja: Prosječna ocjena: 4,40

Tablica 7. Rangiranje 8

Pedagoginja i ravnateljica poštuju učenike i njihovo

mišljenje.

Broj

tvrdnji

Rang

Nikada 5 4

Vrlo rijetko 18 3

Povremeno 0 5

Često 114 2

Uvijek 178 1

Izvor: rezultati istraživanja

Deseto pitanje: Završetkom ovog zanimanja imat ću dobre kompetencije za polaganje državne mature i upis na fakultet.

Rezultati desetog pitanja: Prosječna ocjena: 4,02

Tablica 8. Rangiranje 9

52

Završetkom ovog zanimanja imat ću dobre

kompetencije za polaganje državne mature i upis na

fakultet.

Broj

tvrdnji

Rang

Potpuno se slažem 144 1

Slažem se 72 2

Niti se slažem, niti se ne slažem 63 3

Ne slažem se 34 4

Uopće se ne slažem 2 5

Izvor: rezultati istraživanja

Rezultati provedene ankete na učenicima pokazuju da profesor ne objašnjava nastavno

gradivo najbolje (prosječna ocjena 1,76) i da predavanja profesora nisu baš zanimljiva

(prosječna ocjena 2,64). Pri ispitivanju profesori traže i više nego što je istumačeno smatra

često i uvijek 176 učenika. Unatoč tome anketirani učenici smatraju da će dobiti dobre

kompetencije za polaganje ispita državne mature i upis na fakultet (4,02). Komunikacija

profesora s učenicima je dobra kao i disciplina u razredu. Vrlo visoku ocjenu (4,40) dobile su

pedagoginja i ravnateljica jer poštuju učenike i njihovo mišljenje.

5.2. Istraživanje stavova nastavnika

Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom za nastavnike pod nazivom Istraživanje

kvalitete rada ustanova srednjoškolskog obrazovanja, sastavljenog od 12 pitanja. Cjelokupan

tekst nalazi se u Prilogu 2. Mogućnosti izražavanja mišljenja odnose se na raspon Likertove

ljestvice: 5 pitanja od 1- nikada … 3- povremeno… 5- uvijek i 5 pitanja od 5- potpuno se

slažem… … 3-niti se slažem, niti se ne slažem…1- uopće se ne slažem. Prva dva pitanja bila

su općenita i odnosila su se na završenu izobrazbu i bračni status nastavnika. Od 26 ispitanika

njih 25 ima završen fakultet i magisterij, dok je samo jedan ispitanik sa srednjom stručnom

53

spremom. Prema bračnom statusu 9 nastavnika je u bračnoj zajednici, 13 nije oženjeno, dok 4

nastavnika su rastavljeni ili udovci/udovice.

Anketiranje je provedeno osobno u Komercijalnoj i trgovačkoj školi i Gimnaziji u Bjelovaru

– ukupno 26 nastavnika: 12 nastavnika Gimnazije i 14 nastavnika Komercijalne i trgovačke

škole. Anketiranje je provedeno tijekom ožujka 2014. godine.

Ciljna kategorija bili su nastavnici koji sudjeluju u procesu poučavanja i pridonose kvaliteti

srednjoškolskog obrazovanja. Sastavljen je anketni upitnik sa 12 pitanja za nastavnike, a koji

se nalaze u prilogu.

Od 26 ispitanika u anketi je sudjelovalo 3 muška i 23 ženska ispitanika, od čega 1 muški

ispitanik iz Gimnazije i 2 iz Komercijalne i trgovačke škole, te 11 ženskih iz Gimnazije i 12

ženskih iz Komercijalne i trgovačke škole. Prema dobnoj skupini najviše je ispitanika starosti

od 35 do 44 godine (njih 9) i starosti od 25 do 34 godine (njih 8), a prosječna dob ispitanika

iznosi 39 godina.

Treće pitanje: Među djelatnicima škole vladaju dobri odnosi.

Rezultati trećeg pitanja: Prosječna ocjena: 2,73

Tablica 9. Rangiranje 10

Među djelatnicima škole vladaju dobri odnosi. Broj tvrdnji Rang

Nikada 1 4

Vrlo rijetko 8 2

Povremeno 14 1

Često 3 3

Uvijek 0 5

Izvor: rezultati istraživanja

54

Četvrto pitanje: Uprava škole utječe na stvaranje dobrog ozračja u školi.

Rezultati četvrtog pitanja: Prosječna ocjena: 3,15

Tablica 10. Rangiranje 11

Uprava škole utječe na stvaranje dobrog ozračja u školi. Broj tvrdnji Rang

Potpuno se slažem 3 2

Slažem se 2 2

Niti se slažem, niti se ne slažem 18 1

Ne slažem se 2 3

Uopće se ne slažem 1 4

Izvor: rezultati istraživanja

Peto pitanje:Zadovoljan(a) sam upravljanjem i organizacijom škole.

Rezultati petog pitanja: Prosječna ocjena: 3,23

Tablica 11. Rangiranje 12

Zadovoljan(a) sam upravljanjem i organizacijom škole. Broj tvrdnji Rang

Potpuno se slažem 5 3

Slažem se 6 2

Niti se slažem, niti se ne slažem 8 1

Ne slažem se 4 4

Uopće se ne slažem 3 5

Izvor: rezultati istraživanja

55

Šesto pitanje: Nastavnici znaju kako riješiti probleme discipline u razredu.

Rezultati šestog pitanja: Prosječna ocjena: 4,08

Grafikon 2. Rangiranje 13

Izvor: rezultati istraživanja

Sedmo pitanje: Nastavnici se ponašaju pravedno i etično.

Rezultati sedmog pitanja: Prosječna ocjena: 3,96

Tablica 12. Rangiranje 14

Nastavnici se ponašaju pravedno i etično. Broj tvrdnji Rang

Nikada 1 4

Vrlo rijetko 1 4

Povremeno 4 3

Često 12 1

Uvijek 8 2

Izvor: rezultati istraživanja

02468

10121416

Potpuno se

slažemSlažem se Niti se

slažem, nitise ne slažem

Ne slažem se Uopće se neslažem

Nastavnici znaju kako riješiti probleme discipline u razredu.

Nastavnici

56

Osmo pitanje: Između djelatnika i učenika vladaju dobri odnosi.

Rezultati osmog pitanja: Prosječna ocjena: 3,69

Tablica 13. Rangiranje 15

Između djelatnika i učenika vladaju dobri odnosi. Broj tvrdnji Rang

Nikada 1 4

Vrlo rijetko 2 3

Povremeno 8 1

Često 8 1

Uvijek 7 2

Izvor: rezultati istraživanja

Deveto pitanje: Većina učenika savjesno pristupa svojim školskim obvezama.

Rezultati devetog pitanja: Prosječna ocjena: 2,81

Tablica 14. Rangiranje 16

Većina učenika savjesno pristupa svojim školskim

obvezama.

Broj tvrdnji Rang

Nikada 4 3

Vrlo rijetko 8 1

Povremeno 7 2

Često 3 4

Uvijek 4 3

Izvor: rezultati istraživanja

57

Deseto pitanje: Učenici se ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima.

Rezultati desetog pitanja: Prosječna ocjena: 2,89

Tablica 15. Rangiranje 17

Učenici se ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima. Broj tvrdnji Rang

Nikada 1 4

Vrlo rijetko 6 2

Povremeno 16 1

Često 1 4

Uvijek 2 3

Izvor: rezultati istraživanja

Jedanaesto pitanje: Suradnja s roditeljima je zadovoljavajuća.

Rezultati jedanaestog pitanja: Prosječna ocjena: 3,27

Tablica 16. Rangiranje 18

Suradnja s roditeljima je zadovoljavajuća. Broj tvrdnji Rang

Potpuno se slažem 5 3

Slažem se 8 1

Niti se slažem, niti se ne slažem 6 2

Ne slažem se 3 5

Uopće se ne slažem 4 4

Izvor: rezultati istraživanja

Dvanaesto pitanje: Škola raspolaže suvremenom tehnologijom i nastavnim sredstvima.

58

Rezultati dvanaestog pitanja: Prosječna ocjena: 2,85

Tablica 17. Rangiranje 19

Škola raspolaže suvremenom tehnologijom i

nastavnim sredstvima.

Broj tvrdnji Rang

Potpuno se slažem 2 3

Slažem se 2 3

Niti se slažem, niti se ne slažem 13 1

Ne slažem se 8 2

Uopće se ne slažem 1 4

Izvor: rezultati istraživanja

Rezultati anketiranih nastavnika pokazuju da su odnosi među nastavnicima loši (prosječna

ocjena 2,73). Dok učenici smatraju da je povremeno loša disciplina u razredu, anketirani

nastavnici se slažu da znaju riješiti problem discipline u razredu (prosječna ocjena 4,08). Isto

tako vrlo dobrim su ocjenjeni odnosi između djelatnika i učenika. Nastavnici smatraju da

većina učenika ne pristupa svojim školskim obavezama savjesno (ocjena 2,81) kao ni da se

učenici ponašaju u skladu s moralnim vrijednostima. Suradnja s roditeljima je dobra, dok

škola ne raspolaže suvremenom tehnologijom i nastavnim sredstvima (prosječna ocjena 2,85).

59

6. ZAKLJUČAK

Vođenje obrazovnih ustanova je složen fenomen koji podrazumijeva primjenu određene vrste

utjecaja i znanja na splet različitih ljudi, procesa i situacija. U hrvatskom obrazovnom sustavu

funkciju upravitelja i vođe obrazovne ustanove preuzima ravnatelj.

Pred njega su postavljeni mnogi izazovi koji podrazumijevaju stjecanje raznih kompetencija,

od kojih su neke urođene, a neke se moraju usvajati kroz stalna stručna usavršavanja.

Ravnatelj škole svakodnevno se nalazi u brojnim ulogama, obnaša raznolike i svakim danom

sve zahtjevnije zadaće. Svi subjekti uključeni u odgojno-obrazovni proces i školsku

svakodnevicu traže da ih ravnatelj u potpunosti razumije i djeluje prema njihovim

očekivanjima. Svojim tehnikama i metodama ravnatelj motivira djelatnike na rada s

učenicima, a stručnošću uspješno rukovodi financijskim izvorima koji su mu na raspolaganju.

Na njegovo uspješno vođenje i rukovođenje školom mogu utjecati razni čimbenici kao što su

veličina i tip škole, lokacija škole socio–ekonomski faktori način upravljanja i nadzora,

iskustvo i motiviranost nastavnika i ostalih zaposlenika, školska kultura i uključenost

roditelja.

Uloga ravnatelja ogleda se i u planiranju potreba škole, pronalaženju kvalitetnih ljudi, briga o

njihovom osobnom i profesionalnom razvoju i napretku, ali i o njihovom zadovoljstvu unutar

škole u kojoj rade. Odgovornost i uspješnost zaposlenika na radnom mjestu sastavni je dio

školske kulture i može biti veliki izvor motiviranosti za rad što doprinosi kvaliteti rada škole.

Da bi se postigli željeni rezultati nužno je znati organizirati i motivirati svakog pojedinca,

razumijevati potrebe i njihova ponašanja i inspirirati članove tima i poticati njihov osobni i

profesionalni razvoj.

Škola kao organizacija mijenjala se tijekom povijesti, a kao društvena institucija uvijek je

imala zadatak realizirati učenje. Različite kulture razvijale su i različite sustave škola koje su

tijekom duge povijesti komunikacijskog i prostornog izolacionizma odražavale različita

poimanja društveno poželjnih vrijednosti, normi, znanja i postignuća. Cjelovit odgojno-

obrazovni sustav stalno se osuvremenjuje kako bi se poboljšala njegova horizontalna i

vertikalna prohodnost te kako bi se svi građani poticali na cjeloživotno učenje.

Suvremena škola, da bi odgovorila zahtjevima koji se pred nju postavljaju, svojom

organizacijom treba biti usmjerena na učenika, a današnji razvoj informacijskih tehnologija

stavlja pred nastavnike i ravnatelje, kao glavne aktere u procesu poučavanja zadatak

60

kontinuiranog usavršavanja i cjeloživotnog učenja. Materijalni uvjeti rada škole imaju veliko

značenje za kvalitetu i učinke procesa rada i učenja, a izvori kojima se financira rad Škole kao

institucije najčešće se svodi na financiranje iz državnog i lokalnog proračuna, a manjim

dijelom na donacije, vlastite zarade i međunarodnih izvora i projekata financiranih iz fondova

EU. Kvalitetan ljudski potencijal osnovna je pretpostavka za kvalitetniji rad obrazovnih

ustanova, te se njime osigurava viša razina kvalitete rada u školi. Sve je izraženija svijest i

potreba za što učinkovitijim korištenjem ljudskih potencijala unutar svih djelatnosti pa tako i

one školske. Upravljanje ljudskim potencijalima objedinjuje poslove i zadaće vezane uz ljude,

njihovo pribavljanje, izbor, obrazovanje i druge aktivnosti osiguravanja i razvoja zaposlenih.

U hrvatskom školstvu te potencijale promatramo kroz dvije temeljne grupacije: onu koja

neposredno-pedagoškim radom ostvaruje nacionalne odgojno-obrazovne ciljeve i onu koja

osiguravanjem pretpostavki za ostvarivanje tih ciljeva pomaže prvoj. U cilju poboljšanja

kvalitete rada u školi nužno je obrazovanje i profesionalni razvoj zaposlenih, a ravnatelj je

ključni nositelj i tih aktivnosti u provedbi kojih mora voditi računa o principima i ciljevima

osobnog i profesionalnog razvoja. Komercijalna i trgovačka škola u Bjelovaru obrazuje

učenike za zanimanja komercijalist i prodavač, te ih prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi i Zakonu o strukovnom obrazovanju osposobljava za nastavak

studija ili tržište rada. Brojnim aktivnostima na području rada s učenicima, ravnatelj kao vođa

i nastavnici kao sudionici u odgojno obrazovnom procesu, unapređuju kvalitetu obrazovanja.

na razini ukupnih rezultata škole ili rezultata pojedinih učenika.

61

LITERATURA

Knjige:

1. Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden

marketing.

2. Brajša, P. 1994, Pedagoška komunikologija, Školske novine, Zagreb.

3. Brassard, M. (2002). SixSigmaMemoryJogger II: A PocketGuide.Salem: Goal/QPC.

4. Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada.

5. Crevelling, C., M. (2002). Design for SixSigmainTechnologyandProductDevelopment.

New Jersey: PrenticeHall.

6. Deming, E. (2000). The New Economics. Massachusetts: The MIT Press.

7. HRN EN ISO 8402 Upravljanje kakvoćom iosiguravanje kakvoće. Zagreb : Državni

zavod zanormizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske, 1995.

Kondić, Ž. (2005). Kvaliteta i metode poboljšanja. Varaždin: Zrinski.

8. Knoll, J. (2000). Razvoj kvalitete u obrazovanju odraslih i u visokim učilištima.

Perspektive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi (izbor tekstova). Zagreb:

Hrvatska zajednica pučkih otvorenih sveučilišta.

9. Lazibat, T. (2009). Upravljanje kvalitetom. Zagreb: Znanstvena knjiga.

10. Maglić, L. (2008). Istraživanje efektivnosti sustava upravljanja kvalitetom. Doktorski

rad. Zagreb: Fakultetstrojarstva i brodogradnje.

11. Mencer, I. (2010). Autorizirana predavanja – Upravljanje kvalitetom, Rijeka

12. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.

13. Skoko, H. (2000). Upravljanje kvalitetom.Zagreb: Sinergija.

14. Staničić, S. (2006). Menadžment u obrazovanju. Rijeka: Vlastita naklada.

15. Wadsworth, H. M., Stephens, K. S., Godfrey, A. B. (2002). ModernMethods for

QualityControlandImprovement. New York: JohnWiley&Sons.

62

Članci u časopisima:

1. Bakija, I. (1993). Osiguranje kvalitete proizvoda i usluga po normama ISO 9000 -

Novi zahtjevi, Infotrend, 12 (7)

2. BosiljVukšić V. (2006). Ivančan T., Primjena koncepta SixSigma u kreiranju usluga

mobilnih mreža treće generacije, Tehnički vjesnik 13 (3,4), str.13-19.

3. Hero, S. (1998). Specijalni prilog - Kvaliteta-ključ uspjeha. Privredni vjesnik, 11.09.

br. 3071, str.2.

4. Krakar, Z. (1993).Upravljanje kvalitetom, Infotrend,br. 7/93., str. 34.

5. Mencer, I. (2005). Ekonomski pregled-Mjesečnik hrvatskog društva ekonomista

Zagreb, str 239).

Internet izvori:

1. Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, 2008,

Narodne novine, Zagreb, br.63 /08.

2. Etički kodeksKomercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2009,

http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/dokumenti/Eticki_kodeks.pdf, (10.03.2013.)

3. Ten Step,

http://www.tenstep.com.hr/index.php?option=displaypage&Itemid=223&op=page&Su

bMenu (12.12.2013.)

4. Hrvatske stranice o kvaliteti,

http://kvaliteta.inet.hr/t_Aspekti%20kvalitete%20na%20zracnim%20lukama.pdf

5. American Society for Quality,

http://www.asqq.orgg/topics/tqm.html

6. Poslovna mreža, http://www.poslovnamreza.hr/teme/10/

7. GartnerResearch, http://www.gartner.com(13.12. 2013.)

8. Kvaliteta net, http://www.kvaliteta.net/ (13.12.2013.)

9. http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=18552, (15.03.2013.)

10. http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-

i-trgovachke-shkole-bjelovar, (20.03.2013.)

11. http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/misija-i-vizija-komercijalne-

i-trgovachke-shkole-bjelovar, (20.03.2013.)

63

12. http://www.trgovackaskola-bjelovar.hr/index.php/o_skoli/priznanja, (15.03.2013.)

13. Interni podaci Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar

14. Interni podaci Gimnazije Bjelovar

15. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.

16. Staničić, S. (2003), Školski menadžment. Napredak 144 (3), Zagreb, HPKZ, 286 –

301.

17. Statistički ljetopis Hrvatske za 2012. godinu, 2012, Državni zavod za statistiku

Republike Hrvatske, Zagreb.

18. Statut Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2012

19. Školski kurikulum Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, 2012, Bjelovar.

20. Zakonom o strukovnom obrazovanju, 2009, Narodne novine, Zagreb, br. 30/2009.

21. Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 2008, Narodne novine,

Zagreb, broj 87/08 (dopune i izmjene).

22. http://public.mzos.hr/Default.aspx, (25.04.2013)

1. POPIS SLIKA

Popis slika

Slika 1. Demingov krug PDCA ......................................................................................... 8

Slika 2. Odgojno–obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj ............................................ 17

Slika 3. Priznanje - Mreža škola bez arhitektonskih barijera .......................................... 40

64

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UPRAVLJANJE KVALITETOM U

SREDNJIM ŠKOLAMA izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Ivana Mencera, a

pri izradi diplomskog rad pomogla mi je i asistentica Valentina Ivančić. U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena

na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafizirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala

sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Đurđica Benić

65

66