sveuČiliŠte josipa jurja strossmayera u osijeku … · partneri ocijeniti bonitet, investitori...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
DIPLOMSKI STUDIJ
OSIJEK
Mikinac Ivan
Šestić Dario
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA REVIZIJA FINANCIJSKIH
INSTITUCIJA
Revizija trgovačkih društava u državnom vlasništvu
Mentor:
doc.dr.sc. Ivo Mijoč
Osijek, 2014.
Sadržaj
1.UVOD .................................................................................................................................................. 1
2. POJAM REVIZIJE .............................................................................................................................. 2
2.1. Značaj i cilj provođenja revizije ................................................................................................. 3
2.2. Vrste revizije ............................................................................................................................... 5
2.2.1. Eksterna i interna revizija .................................................................................................... 7
2.2.2. Revizija financijskih izvješća i revizija poslovanja ............................................................. 7
2.2.3. Komercijalna i državna revizija ........................................................................................... 8
2.3. Vrste revizora .............................................................................................................................. 9
2.3.1. Državni revizori ................................................................................................................... 9
2.3.2. Vanjski (eksterni) revizori ................................................................................................... 9
2.3.3. Interni revizori ................................................................................................................... 10
2.4. Revizijska načela ........................................................................................................................ 10
3.REVIZIJSKI STANDARDI ............................................................................................................... 13
3.1. Opći standardi ........................................................................................................................ 14
3.2. Standardi obavljanja revizije ................................................................................................. 15
3.3. Standardi izvješćivanja .......................................................................................................... 15
3.4. Primjer standardiziranog revizorskog izvještaja.................................................................... 16
4. DRŽAVNA REVIZIJA ................................................................................................................ 19
4.1. Značenje državne revizije ...................................................................................................... 19
4.2. Zakonski okvir obavljanja državne revizije........................................................................... 20
4.3. Kodeks etike državnih revizora ............................................................................................. 20
4.4. INTOSAI revizijski standardi ................................................................................................ 21
5. DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM ........................................ 24
6. DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU ................................................................................................ 32
6.1. Pojmovno određenje Državnog ureda za reviziju .................................................................. 32
6.2. Izražavanje revizijskog mišljenja .......................................................................................... 32
7. REVIZIJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ................................................................................... 37
7.1. Revizija trgovačkih društava u državnom vlasništvu ............................................................ 37
7.2. Predstavljanje trgovačkog društva Agroduhan d.o.o ............................................................. 39
7.3. Financijska analiza Agroduhana d.o.o. .................................................................................. 40
7.3.1. Pokazatelji likvidnosti ................................................................................................... 40
7.3.2. Pokazatelji zaduženosti ................................................................................................. 43
7.3.3. Pokazatelji aktivnosti..................................................................................................... 46
7.3.4. Pokazatelji profitabilnosti .............................................................................................. 49
8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 52
LITERATURA ...................................................................................................................................... 53
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ......................................................................................... 55
PRILOZI ................................................................................................................................................ 56
1
1.UVOD
Predmet ovoga seminarskog je analiza i revizija trgovačkih društava koja su u državnom
vlasništvu.
Cilj ovog seminara je kroz analizu jednog trgovačkog društva koje se nalazi u vlasništvu
Republike Hrvatske uvidjeti imaju li takva poduzeća nekakve koristi od toga jer je
pretpostavka, prije same analize, da se podilazi državnim firmama te vidjeti da li trgovačka
društva možda sputava to što su u državnom vlasništvu, i koliko se objektivno obavlja revizija
u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.
Tijekom pisanja seminarskog rada korištene su znanstvene metode poput statističkih,
povijesnih i komparativnih metoda. Komparativna i povijesna metoda korištene su kako bi se
što bolje predočila situacija koja je bila prisutna na početku istraživanoga razdoblja, te
situacije koja je danas prisutna. Statistička metoda korištena je za prikaz i objašnjavanje
podataka u obliku tablica, grafikona i brojki.
Seminarski rad se okvirno sastoji od dva dijela, teorijski i praktični dio. U teorijskom dijelu
početi će se od objašnjena samog pojma revizije, vrste revizije i revizora te navesti i objasniti
revizijski standardi. Zatim će se cjelokupni pojam revizije suziti na državnu reviziju gdje će se
kroz zakonske okvire i kodeks etike državnih revizora pokušati približiti sama tema.
U daljnjem dijelu rad objasnit će se pojam i uloga Državnog ureda za reviziju i Državnog
ureda za upravljanje državnom imovinom.
U praktičnom dijelu će se kroz financijsku analizu, tj. kroz pokazatelje likvidnosti,
zaduženosti, aktivnosti i profitabilnosti prikazati jedno poduzeće u državnom vlasništvu u
vremenskom periodu od 5 godina, tj. od 2009. do 2013. godine kako bi se mogli donijeti
zaključci o pretpostavci koja je postavljena prije same analize.
2
2. POJAM REVIZIJE
U ovom dijelu seminarskog rada biti će pojašnjen pojam revizije, nakon toga će se
navesti značaj i cilj provođenja revizije, te objasniti vrste revizije i revizora.
Povijesno gledajući sami začeci revizije sežu čak do starog Egipta, Babilona te Grčke,
stoga se ne treba čuditi raširenošću pojmovnog određenja revizije. Kako se povijeno razvijala
revizija, tako se i pojmovno nadopunjavala. Prema Tušeku i Žageru (2007: 47) riječ revizija
potječe od latinske riječi „revidere“ što u prijevodu znači ponovno vidjeti i zbog toga revizija
predstavlja naknadni pregled ili preispitivanje poslovanja nekog poslovnog subjekta. Dalje, u
engleskom jeziku za riječ revizija upotrebljava se pojam „audit“. Porijeklo riječi „audit“ je
latinska riječ „audire“ što znači čuti, tj. slušati. Treba spomenuti da je revizija u počecima
svojeg razvoja predstavljala samo revizorovo saslušanje usmenog izvještaja poslovnog
subjekta koji je obveznik revizije. Nasuprot tome, uspoređujući prošlost sa sadašnjicom,
revizija poslovanja danas predstavlja sasvim drugačiji i složeniji posao, dok je početni izraz
revizije i dalje zadržan.
Postoje i mnoge druge definicije revizije, neke od njih slijede u nastavku:
„Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i konsolidiranih
financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri
sastavljanju financijskih izvještaja na temelju kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o
istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih tokova.“
(Narodne novine, Zakon o reviziji, čl. 2.)
„Revizija se može definirati kao pokušaj objektivne usporedbe izvršenih poslova sa
specifičnim kriterijima uvažavajući da je potrebno utvrditi usklađenost između izvršenih
poslova i kriterija, formirati sud o stupnju usklađenosti i priopćiti svoj nalaz nadležnim
osobama“(Žager, Žager, 1999: 128)
U prethodnim definicijama mogu se uočiti značajne karakteristike pojma revizije
(Crnković i dr., 2010: 13)
1. „Sustavni proces – revizija predstavlja strukturiranu aktivnost koja ima logičan slijed
3
2. Objektivnost – predstvavlja kvlitetu načina na koji se pribavlja informacija i kvalitetu
osobe koja obavlja reviziju (sloboda u odnosu na pristranost)
3. Pribavljanje i vrjednovanje dokaza – predstavlja stvar ispitivanja činjenica na kojima
počivaju navodi ili predstavljanja
4. Izjave (navodi) o ekonosmkim aktivnostima i događajima – predstavlja širok opis
predmeta koji se revidira. Navod, u biti, predstavlja prijedlog koji se može prihvatiti ili
osporiti
5. Stupanj usklađenosti – znači da revizija pokazuje sukladnost navoda s preciznim
kriterijima
6. Dostavljanje rezultata – jednostavno znači da, kako bi rezultati revizije bili korisni,
njih treba dostaviti zainteresiranim stranama – usmeno ili pismeno.“
2.1. Značaj i cilj provođenja revizije
Nakon što je objašnjen povijesni razvoj revizije te pojmovno značenje same riječi
„revizija“, red je došao i na objašnjavanje značaja i cilja provođenja iste, što u nastavku i
slijedi.
„Osnovni zadatak i cilj revizije je zaštita interesa vlasnika kapitala, kreditora,
potencijalnih investitora, zaposlenika, dobavljača, kupaca i ostalih, da svojim nepristranim
mišljenjem o realnosti (pouzdanosti) podataka i objektivnosti financijskih izvještaja, ih uvjeri
da financijski izvještaji su pouzdana informacijska podloga za njihovo korištenje bilo za
potrebe optimalnog odlučivanja i upravljanja menadžmenta ili za potrebe drugih korisnika
investitora, kreditora i slično“ (Strahinja, Vujević, 2009: 196)
Prema Crnkoviću i dr. (2010: 15) uloga revizije je ista kao i u prethodno navedenom citatu,
dakle uloga revizije sastoji se u sljedećem:
1) zaštita interesa vlasnika kapitala
2) stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje
3) pomoć u pribavljanju dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja.
Uopće ne treba čuditi to što većina autora predstavlja reviziju kroz iste vrijednosti.
Sama svrha revizije, jeste objektivno prikazati stanje u kojem se nalazi poduzeće, odnosno
ona to provjerava na način da provjeri sva financijska izvješća koja su se formirala upravo iz
4
razloga prikazivanja financijskog poslovanja poduzeća. Poslovanje nije samo crno bijela
slika, tek uz puno pokušaja se dođe do rješenja, često puta se uloži mnogo novaca u nekakav
projekt koji ne ispuni očekivanja, a od straha prema vlasnicima, management to pokušava
prikriti, samim time radi štetu prema više osoba. Prvenstveno prema vlasnicima, koji imaju
dojam kako je sve uredu sa njihovim poduzećem. Isto tako se gubi realna i objektivna podloga
za upravljanje, jer stručnjaci proučavajući financijske izvještaje traže način gdje se može
poboljšati poslovanje, a ne uspijevaju ga pronaći ukoliko nije stanje realno prikazano, te se
samim time povećava rizik ulaganja u poduzeće jer je stanje prikazano na papiru po pravilima
(željama), a realna slika je drugačija, te se dobiva dojam kako je teško ovakvom poduzeću
popraviti financijsko stanje, kada je ono loše uz ovakve financijske pokazatelje. I upravo tu
dolazi uloga revizije do izražaja, kako bi prosvijetlila sliku poduzeća, tj. prekontrolirala
pouzdanost prikazivanja financijskog poslovanja poduzeća.
Osim toga, potrebno je navesti i najznačajnije korisnike revizorskih izvješća. To su (Crnković i
dr., 2010: 16):
(1) “Vlasnici (zaštita interesa vlasnika kapitala)
(2) Management (realne i objektivne informacije za upravljanje, odgovornosti menadžmenta
za financijska izvješća)
(3) Sadašnji i potencijalni investitori (ocjena opravdanosti ulaganja u neki pothvat, poduzeće,
smanjenje rizika ulaganja)
(4) Poslovni partneri (ocjena boniteta)
(5) Država, tj. vlada i vladine institucije (odgovarajuća provedba gospodarske politike,
alokacija kapitala na najefikasniji način, odgovarajuća provedba fiskalne politike)
(6) Društvo kao cjelina, tj. javnost (zaštita interesa sitnih dioničara, financijska izvješća su
javni dokumenti, sloboda raspolaganja informacijama).”
Dakle, svi korisnici revizorskog izvješća imaju koristi, jer samo objektivnim prikazom
stanja poduzeća se može vidjeti prava slika poduzeća. Tako da javnost može vidjeti pravu
snagu i kvalitetu proizvoda, država može uvidjeti poštivanje zakonske regulative, poslovni
partneri ocijeniti bonitet, investitori ocijeniti rad dosadašnjeg poslovanja, management može
uvidjeti gdje griješi, te pogreške ispraviti, i na kraju vlasnici koji mogu uvidjeti pogreške, te
pogreške ispraviti ili u krajnjem slučaju, smijeniti odgovorne.
5
2.2. Vrste revizije
Budući da je revizija širok pojam, pa ne čudi postojanje više različitih klasifikacija te ju
je nemoguće razvrstati standardno i jedinstveno.
Prema Bogomilu Coti, vrste revizije mogu se klasificirati s obzirom na četiri kriterija, a to su:
1. mjesto organa koji obavlja reviziju ( interna i eksterna revizija),
2. subjekt koji provodi reviziju ( pojedinačna revizija i komisijska ili kompleksna
revizija)
3. objekt koji se pregledava ( knjigovodstvena revizija), gospodarska revizija ( revizija
cjelokupnog poslovanja), financijska revizija, revizija osnivanja, revizija sanacije,
revizija statusnih promjena ( spajanja, pripajanja, razdvajanja i sl.), revizija likvidacije,
revizija zaključnog računa (godišnja revizija)
4. obuhvat i vrijeme kada se revizija obavlja ( prethodna revizija, završna revizija,
revizija koja se iznosi u određenom razdoblju bez prekidanja, kontinuirana revizija,
potpuna revizija, djelomična revizija, uvid u poslovanje - obično prethodi reviziji,
proceduralna revizija ( revizija koja se zasniva na ispitivanju već uspostavljenih
postupaka interne kontrole). 1
Općenito se vrste revizije, prema objektu ispitivanja, svrstavaju u tri skupine (Crnković i dr.,
2010: 18):
1. „reviziju financijskih izvještaja
2. reviziju podudarnosti
3. revizija poslovanja“
Ipak pri klasifikaciji vrsta revizija polazi se od nekoliko kriterija koji se najčešće u teoriji
spominju(Tušek, Žager, 2007: 70):
1. „tijelo koje provodi ispitivanje,
2. objekt ispitivanja,
3. područje ispitivanja“
Prema tijelu koje provodi ispitivanje razlikuje se interna i eksterna revizija. Prema objektu
ispitivanja razlikuju se revizija poslovanja i revizija financijskih izvještaja, te po području
ispitivanja koje razlikuje komercijalnu i državnu reviziju, što je i jasnije prikazano na slici
broj 1.
1 Crnković,L., Mijoč, I., Mahaček, D. (2010.), Osnove revizije, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, str 18.
6
Slika 1. Temeljne vrste revizije
Izvor: Tušek, B., Žager, Ž., Revizija – Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje (2007.), Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, str 71.
Nakon što je izvršena temeljna podjela revizije, na red je došlo da se i bolje upoznaju pojedine
vrste revizije. Stoga u nastavku slijedi pobliže upoznavanje najčešćih vrsta revizije.
7
2.2.1. Eksterna i interna revizija
Prva podjela vrsta revizije jeste prema tijelu koje provodi ispitivanje. Ona se dijeli na
eksternu i internu reviziju.
Prema Tušek, Žager (2007: 72) eksterna revizija je postupak ispitivanja i ocjenjivanja
poslovanja poduzeća kojega provode stručni, neovisni i za taj posao ovlašteni revizori. Oni ne
mogu biti zaposleni u tom poduzeću i ne mogu biti u bilo kakvoj vezi s poduzećem gdje
obavljaju reviziju jer bi se na taj način narušilo načelo neovisnosti revizije. Eksternom
revizijom ispituje se objektivnost i realnost temeljnih financijskih izvještaja.
Eksterna revizija je namijenjena prije svega vanjskim korisnicima. Za nju je
karakteristično sljedeće (Crnković i dr., 2007: 19):
1. naknadno ispitivanje, prvenstveno financijskih izvješća, a time posredno i poslovanja
poduzeća
2. revidiranjem se želi utvrditi prikazuju li predočena financijska izvješća realno i
objektivno financijsko stanje i rezultat poslovanja poduzeća
3. objektivnost i realnost financijskih izvješća utvrđuje se prema unaprijed utvrđenim
kriterijima, odnosno računovodstvenim načelima, usvojenim računovodstvenim
politikama i zakonskim propisima
4. revizorovo izvješće o temeljnim financijskim izvješćima temelji se na objektivnim
dokazima i dostavlja se zainteresiranim korisnicima
5. reviziju obavljaju neovisne stručne osobe izvan poduzeća.
„Interna revizija je, uz reviziju financijskih izvještaja, vrlo značajan segment
cjelokupne revizijske profesije. Provode je tijela onog poduzeća koji je objekt revizije i oni
sami organiziraju i provode program interne revizije kao cjelovit test efikasnosti svih aspekata
sustava internih kontrola i poslovanja poduzeća. Najznačajniji poslovi interne revizije su
ispitivanje organiziranosti te razvoj i poboljšanje efikasnosti pojedinih poslovnih funkcija,
ispitivanje načina donošenja poslovnih odluka te funkcioniranja informacijskog sustava i
drugi poslovi kojima se provodi ispitivanje i ocjena poslovanja poduzeća.“ (Tušek, Žager,
2007: 72)
2.2.2. Revizija financijskih izvješća i revizija poslovanja
Prema svrsi s kojom se revizija izvodi odnosno prema predmetu revizije, tj. prema
objektu ispitivanja revizija se dijeli na (Popović, 2000: 20-21):
8
(a) reviziju financijskih izvještaja – koja obuhvaća prikupljanje dokaza o financijskim
izvještajima (bilanca, račun dobiti i gubitka, novčani tijek i bilješke). Cilj je ove
revizije utvrditi jesu li cjelokupni financijski izvještaji usklađeni s opće prihvaćenim
računovodstvenim standardima.
(b) reviziju pravilnosti ili zakonitosti – koja ispituje primjenu posebnih postupaka,
politika, pravila, zakona, ugovora i dr., koji su doneseni od ovlaštenih organa. U
zavisnosti od predmeta revizije ovu vrstu revizije mogu izvoditi i eksterni i interni
revizori, kao i državni revizori. Ako politike, zakonski propisi i ostala regulativa imaju
izravni materijalni učinak na financijske izvještaje poduzeća, biti će uglavnom
uključena u reviziju financijskih izvještaja. Ovaj oblik revizije se većinom odnosi na
neprofitne organizacije, a kada se odnosi na profitne onda je to kod nas u nadležnosti
državnog eksternog nadzora.
(c) reviziju poslovanja – koja se odnosi na ispitivanje ekonomičnosti i efektivnosti, tj. na
ispitivanje efikasnosti poslovanja. Obično se odnosi na ispitivanje poslovne aktivnosti
organizacijskih jedinica, odjela, sektora unutar poduzeća. Ovaj oblik revizije odnosi se
uglavnom na internu reviziju, a njeni korisnici su uprava i menadžment. Reviziju
poslovanja izvode i državni revizori kako bi utvrdili ostvaruju li se državni (javni)
programi, odnosno da li se sredstva namijenjena za te programe efikasno troše.
2.2.3. Komercijalna i državna revizija
Prema području ispitivanja revizija se dijeli na komercijalnu i državnu reviziju.
Prema Crnkoviću i dr. (2007: 21) komercijalna revizija podrazumijeva eksternu reviziju,
koju obavljaju ovlaštene osobe na temelju ugovora o reviziji. Poslovi komercijalne revizije
obavljaju se na temelju ugovora koji se između obveznika revizije i revizijske tvrtke
zaključuje u pisanom obliku za svaku godinu. Usluge (komercijalne) revizije mogu obavljati:
1. trgovačko društvo osnovano prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima;
2. revizor iz države članice Europske Unije ili Europskoga gospodarskog prostora
(EEA), neovisno o pravnome obliku, ukoliko su za obavljanje usluga revizije dobili
dozvolu Hrvatske revizorske komore;
3. samostalni revizor, osnovan prema odredbama Zakona o reviziji Republike Hrvatske.
„Državna revizija obavlja se u ime i za račun države. Ovu vrstu revizije obavlja Državni
ured za reviziju kojim rukovodi glavni državni revizor koga, u pravilu, imenuje parlament
9
države. Podrazumijeva se da je Državni ured za reviziju eksterna, stručna i neovisna
organizacija. Prema odredbama članka 2. Zakona o državnoj reviziji, državna revizija
uključuje ispitivanje dokumenata, isprava, izvješća, sustava interne kontrole i interne revizije,
računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja iskazuju li
financijski izvještaji istinit financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti sukladno
prihvaćenim računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima.“ (Tušek, Žager,
2007: 76.)
Više o držanoj reviziji u četvrtom dijelu seminarskoga rada.
2.3. Vrste revizora
Gore navedene revizije netko mora i odraditi. Ljudi koji odrađuju taj nazivaju se
revizori. Kako postoje različite vrste revizija tako postoje i različite vrste revizora. Oni se
razlikuju ovisno o tome radi li se o državnoj, komercijalnoj ili internoj reviziji. Slijedom toga
poznate su i tri skupine revizora (Crnković i dr., 2010: 24):
državni revizori,
vanjski revizori,
interni revizori.
2.3.1. Državni revizori
„Državni revizori provode i sudjeluju u postupku izvedbe revizije u državnim
ustanovama i institucijama te u reviziji jedinicama lokalne i regionalne (područne)
samouprave i uprave pod upravom Državnog ureda za reviziju (DUR).“ (Crnković i dr., 2010:
25)
2.3.2. Vanjski (eksterni) revizori
Prema autorima Crnković i dr. (2010: 25-26) vanjski revizori djeluju kroz revizorska
društva koja obavljaju poslove revizije. Prema njima u svom radu vanjski revizor je usmjeren
na reviziju temeljnih financijskih izvješća trgovačkih društava i javnih dioničkih društava.
10
2.3.3. Interni revizori
„Interni revizori su zaposlenici poduzeća, koji su usmjereni ka provedbi procesa unutarnje
revizije (kontrole i nadzora). Interni revizori moraju biti samostalni, objektivni i
profesionalni.“ (Crnković i dr, 2010: 27)
2.4. Revizijska načela
S razvojem teorije i prakse revizije razvijala su se revizijska načela. Za načela se može
reći da su to temeljna pravila ponašanja. Razvojem načela stvarali su se uvjeti za razvoj
revizijskih standarda koji su zapravo detaljnija razrada pojedinih revizijskih načela. Temeljna
načela su (Tušek, Žager, 2007: 64):
načelo zakonitosti,
načelo profesionalne etike,
načelo neovisnosti,
načelo stručnosti i kompetentnosti,
načelo odgovornosti,
načelo dokumentarnosti (pribavljanje dokaza)
načelo korektnog izvješćivanja.
Načelo zakonitosti je jedno od najstarijih načela i predstavlja zahtjev da se u svom radu
mora pridržavati postojećih zakonskih propisa. Osim toga, uvažavanje ovog načela znači i to
da se revizijom ispituje usklađenost postojećeg poslovanja s zakonskim propisima.
Načelo profesionalne etike podrazumijeva da se revizor u svom radu mora pridržavati
određenih pravila ponašanja kako bi se zaštitila revizija kao profesija. Ta pravila ponašanja
obuhvaćena su Kodeksom profesionalne etike revizora koju objavljuju nacionalni instituti. „U
Republici Hrvatskoj, Hrvatska revizorska komora kao strukovna organizacija revizora,
izradila je Kodeks profesionalne etike revizora. Kodeks profesionalne etike revizora treba
razlikovati na internoj, eksternoj i državnoj razini. Primjerice, Kodeks profesionalne etike
državnih revizora u Republici Hrvatskoj uvažava zadane principe, načela i pravila INTOSAI
Kodeksa etike za javne revizore, iz 1998. godine, kao zaključak kongresa međunarodnih
revizijskih institucija. Sadrži načela i pravila kojima ovlašteni državni revizori, kandidati za
11
polaganje ispita za zvanje ovlaštenog državnog revizora, kao i osobe, koje su na bilo koji
način uključene u rad državne revizije, izražavaju svoje stavove o odgovornosti prema
javnosti, revidiranim subjektima i pripadnicima djelovanja državnih revizora u Republici
Hrvatskoj.“ (Crnković i dr., 2010: 59.)
Načelo neovisnosti jedno je od načela koje zahtijeva da revizori moraju biti samostalne i
neovisne osobe. Uprava poduzeća mora surađivati sa revizorima i nikako ne smije vršiti bilo
kakav pritisak na njih, niti ih čime ucjenjivati kako bi dobili pozitivno mišljenje i iz toga
razloga revizorska društva koja obavljaju reviziju nisu ni u kakvoj vezi s poslovanjem
poduzeća.
Načelo stručnosti i kompetentnosti zahtijeva određeno stručno obrazovanje i znanja koja
mu omogućuju da kvalitetno obavi poslove revizije. „Zakon o reviziji propisuje kako je
revizor osoba koja je stekla certifikat Komore za zvanje ovlaštenog revizora. Da bi osoba
stekla certifikat, ona mora zadovoljavati sljedeće uvjete (Crnković i dr., 2010: 59.):
1) mora imati visoko stručno obrazovanje,
2) mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obavljanja revizije, od
kojih najmanje dvije godine uz mentorstvo ovlaštenog revizora ili revizora ovlaštenog
u drugoj državi članici,
3) mora imati položen ispit za ovlaštenog revizora, mora imati dokaz da nije pravomoćno
osuđivan za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, odnosno
mora imati dobar ugled.“
Načelom odgovornosti revizori su obavezni utvrditi konkretne odgovornosti za učinjene
propuste u poslovanju. U tom kontekstu mogu se razlikovati odgovornost interne i
odgovornost eksterne revizije. Odgovornost interne revizije odnosi se na upravljanje
poslovanjem i razvojem poduzeća. Odgovornost eksternog revizora razmatra se kada se utvrdi
da je netko pretrpio gubitke jer se oslanjao na mišljenje revizora. U tom slučaju je moguća
nadoknada štete.
Načelo dokumentiranosti je jedno od najstarijih načela revizije i povezano je s
knjigovodstvom. Ono podrazumijeva da mišljenje revizora ima dokaze koji se mogu potvrditi
u radnoj dokumentaciji revizora.
12
Načelo korektnog izvješćivanja sastoji se u prikupljanju i revidiranju dokaza te
izražavanja mišljenje koje mora biti konkretno i korektno. Ovo načelo obvezuje revizora da se
suzdrži od izražavanja svaki puta kada za to ne postoji mogućnost.
13
3.REVIZIJSKI STANDARDI
Kao i kod većine drugih stvari i revizija ima razvijene svoje standarde po kojima obavlja
svoju djelatnost. Prema Popoviću (2000: 23) revizijski standardi su razrađena načela ili
smjernice revizije, tj. metode i tehnike koje revizoru omogućavaju kvalitetno obavljanje
postupaka i objektivno izražavanje mišljenja.
„Revizijski postulati čine osnovu iz koje se izvodi teorijski okvir, a iz njega odgovarajuće
praktično djelovanje. Revizijski postulati se ne dokazuju već se prihvaćaju kao temeljne
istine. Sljedećih osam postulata obilježava prirodu i filozofiju revizije(Crnković i dr., 2010:
61):
1. Računovodstvena izvješća i sadržani podaci moraju biti dokazljivi, jer u suprotnome
revizor ne može donijeti mišljenje o financijskom stanju promatranog poduzeća.
2. Ne smije postojati suprotnost interesa poslovodstva i revizora. Objektivna i istinita
informacija cilj je poslovodstva i revizora što je obostrana obveza prema vlasnicima
3. Računovodstvena izvješća i ostali podaci pomoću kojih se ispituje financijsko stanje
poduzeća moraju biti pouzdani, odnosno ne smiju biti frizirani niti falsificirani što
revizoru onemogućava objektivnu prosudbu
4. Zadovoljavajući sustav internih kontrola predstavlja branu protiv različitih šteta,
gubitaka i neispravnosti svih vrsta. Što je sustav internih kontrola efikasniji to će
neotkrivenost neispravnosti u računovodstvenim izvješćima biti manje, odnosno
stupanj rizika biti će sveden na zanemarivu mjeru
5. Računovodstvena izvješća moraju počivati na dosljednoj i konzistentnoj primjeni
općeprihvaćenih računovodstvenih načela i računovodstvenih standarda
6. Računovodstvena se izvješća prihvaćaju kao pouzdana, ako ne postoje neki drugi
dokazi, koji ih dovode u sumnju
7. Revizor u svom radu i formuliranju mišljenja mora biti neovisan
8. Profesionalni status neovisnog revizora uključuje i profesionalne obveze. Propusti
revizora mogu poduzeću nanijeti velike štete te poduzeće, u tom pogledu, ima pravnu
zaštitu i materijalnu nadoknadu.“
Uz uvažavanje međunarodnih revizijskih standarda, najpotpunije smjernice se nalaze u
općeprihvaćenim revizijskim standardima.
14
„Općeprihvaćeni revizijski standardi proizašli su iz dugogodišnje prakse i predstavljaju
najviši stupanj stručnog dostignuća revizijske profesije. Revizijskih standarda ima deset, a
razvrstani su u tri osnovne grupe: opće standarde, standarde obavljanja revizije i standarde
izvješćivanja, od kojih svaka grupa unutar sebe sadrži po tri odnosno četiri standarda.“
(Popović, 2000: 25)
3.1. Opći standardi
Opći standardi si jedan od tri općeprihvaćena revizijska standarda. Prema Popoviću (2000:
26) od revizora se traži da:
ima odgovarajuće obrazovanje i praktično iskustvo,
bude nezavisan u svojim razmišljanjima i postupcima tijekom cijele revizije,
reviziju obavlja s dužnom stručnom pažnjom.
Obrazovanje i iskustvo se međusobno nadopunjuju i čine osnovicu za stručnu prosudbu.
Obrazovanje se stječe kroz nastavni program, položen stručni ispit za revizora i kontinuirano
obučavanje tijekom obavljanja profesije, dok se praktično iskustvo stječe kroz rad u
računovodstvu. Revizoru su jednako potrebna teorijska i praktična znanja kako bi došao do
stručnih i objektivnih zaključaka.
Nezavisnost kao drugi opći standard odnosi se na mišljenje ili stajalište prema nečemu što
je predmet ispitivanja. Prema Popoviću (2000: 28) tri osnovne dimenzije nezavisnosti prakse
su:
1) nezavisnost kod planiranja – sloboda izbora revizijskih metoda i postupaka, te obujma
njihove primjenjivosti
2) nezavisnost u ispitivanju – podrazumijeva slobodu izbora područja aktivnosti, osobnih
kontakata i upravljačkih politika koje će ispitivati
3) nezavisnost kod donošenja mišljenja – znači slobodu od kontrola ili bilo kakvih
prekomjernih utjecaja u izvještaju o činjeničnom stanju.
„Dužna stručna pažnja zahtjeva dužnu stručnu pažnju i profesionalizam. Revizijski
posao ne smije biti površan, nasumice izveden, odnosno ne smiju se zanemariti određeni
dokazi ili indicije kako bi se postupak skratio.“ (Crnković i dr., 2010: 65)
15
3.2. Standardi obavljanja revizije
Drugi od tri općeprihvaćena revizijska standarda su standardi obavljanja revizije. Prema
Popoviću (2000: 29) ovi standardi obuhvaćaju smjernice i mjerila kvalitete vođenja revizije a
odnose se na:
Odgovarajuće planiranje i nadziranje,
Razmatranje sustava internih kontrola,
Pribavljanje dovoljno vjerodostojnih dokaza.
„Kako bi revizor bio učinkovit i uspješan mora pažljivo planirati sve faze revizijskog
posla. Određena područja i zadaci povjeravaju se mlađim revizorima i asistentima. S takvom
organizacijom, revizor ne troši vrijeme na jednostavne i rutinske zadatke te, istovremeno daje
mogućnost ostalim članovima revizorskog tima da steknu iskustvo i uvjete za stručni
napredak. Revizor mora voditi brigu i o načinu funkcioniranja sustava internih kontrola unutar
poduzeća. Proučavanje sustava internih kontrola je vrlo važno za kvalitetnu reviziju što
zahtjeva dosta vremena i posebno planiranje. Zadovoljavajući sustav internih kontrola
smanjuje mogućnost različitim nepravilnostima i pogrješkama.(…) Od revizora se očekuje da
prikupi dostatne i uvjerljive dokaze budući da dokazi predstavljaju osnovu za revizorsko
mišljenje. Dovoljni su oni dokazi, koji mogu odgovoriti na pitanje „koliko“ dok su uvjerljivi
oni koji pokazuju kvalitetu samog dokaza.“ (Crnković i dr., 2010: 65-66)
3.3. Standardi izvješćivanja
Standardi izvješćivanja kao treći, ali ne i manje bitni, općeprihvaćeni revizijski standardi
prema Popoviću (2000: 30) obuhvaćaju smjernice i mjerila kvalitete izvješćivanja o
rezultatima revizije financijskih izvještaja. Ovi standardi nalažu sljedeće:
Usklađenost financijskih izvještaja s općim računovodstvenim načelima,
Dosljednu primjenu računovodstvenih načela,
Odgovarajuće objavljivanje,
Izražavanje mišljenja.
16
Usklađenost financijskih izvještaja s općim računovodstvenim načelima zahtjeva od
revizora da izrazi mišljenje o tome jesu li financijski izvještaji prikazani istinito i u skladu s
općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.
„Dosljedna primjena računovodstvenih načela zahtjeva od revizora da ustanovi
okolnosti kada računovodstvena načela nisu bila dosljedno primjenjivana u razdoblju koje je
obuhvaćeno revizijom. Osnova ovog standarda nije samo dosljednost nego i usporedivost.(…)
npr. poduzeće promjeni metodu obračuna zaliha sa FIFO na LIFO, promijeniti će se i troškovi
i neto dobit, što neće biti usporedivo s prethodnim godinama.“ (Popović, 2000: 31)
Odgovarajuće objavljivanje znači objavljivanje financijskih izvještaja na odgovarajući
način, dakle postoje točno određeni načini forme, rasporeda i sadržaja koji se moraju
poštivati.
„Izražavanje mišljenja od revizora traži da izrazi mišljenje o cjelini financijskih izvještaja
ili potvrdi da mišljenje nije izraženo. Ovim standardom također se nalaže da u revizorovom
izvještaju bude naglašeno o kojoj se vrsti revizije radi i koja je razina revizorove
odgovornosti.“ (Popović, 2000: 31)
3.4. Primjer standardiziranog revizorskog izvještaja
Rezultat svakog financijskog izvještavanja jeste izvještaj revizora preko kojeg revizor
potvrđuje da je predmet ispitivanja sukladan odgovarajućim načelima, standardima i
zakonskim propisima. U njemu se sažimaju informacije o predmetu ispitivanja i o
zaključcima do kojih je revizor stigao.
Izvještaj revizora je standardiziranog oblika te u sebi sadrži različite elemente od kojih su
najvažniji svrha provođenja revizije, te revizorsko mišljenje.
Slikom 2. predstavit će se primjer standardiziranog revizijskog izvještaja
17
Slika 2. Primjer standardiziranog revizijskog izvještaja
Izvor: Popović, Ž., Revizija i analiza (2000.), Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Zagreb, str. 40
Prema slici je vidljivo da standardizirano revizorsko izvješće ima sedam odlomaka koji
objašnjavaju sljedeće (Popović, 2000: 40-41):
1. „Naslov – revizijski standard nalaže da u naslovu mora biti istaknuto da je izvještaj
nezavisan, odnosno da je sačinjen od strane nezavisnog revizora.
2. Naslovnik – izvještaj se obično naslovljava dioničkom društvu ili upravi.
3. Uvodni ulomak – prva rečenica u tom odlomku izvješćuje da se radi o reviziji(…) U
drugoj rečenici se navode svi izvještaji koji su predmetom revizije i vremensko
razdoblje na koje se odnosi.
18
4. Odlomak o svrsi revizije – u tom odlomku daje se kratak opis onog što je revizor radio
u postupku revizije(…) Nadalje se ističe da se revizija obavljala na način da osigura
umjereno uvjerenje o tome da nema značajnijih (materijalnih) pogrešaka u
financijskim izvještajima(…) U narednim rečenicama naglašava se da je revizor
prikupio dovoljan broj dokaza koji su bili testirani, čime se želi istaknuti da će se
revizija temeljiti na metodi uzorka , a ne na ispitivanju svake transakcije i iznosa.
5. Mišljenje – to je najvažniji dio izvještaja jer se cijeli revizorov izvještaj odnosi na
donošenje mišljenja. Koristi se riječ mišljenje jer se želi naglasiti da su zaključci
doneseni na temelju stručne prosudbe.
6. Naziv tvrtke – obično se stavlja cijeli naziv revizorske tvrtke budući da je ona
zakonski i stručno odgovorna za kvalitetu revizije.
7. Datum izvještaja – to je važno zbog toga što korisnicima daje informaciju koji je
zadnji dan do kojeg je revizor bio odgovoran za pregledavanje poslovnih događaja.“
19
4. DRŽAVNA REVIZIJA
U prethodnim poglavljima su pojašnjeni osnovni pojmovi revizije, te su objašnjeni
revizijska načela i standardi, te nabrojane vrste revizija te revizora koji provode reviziju. Ovo
poglavlje je usmjereno na pojedinu vrstu revizije, odnosno državnu reviziju. U nastavku
slijedi pojašnjenje samog pojma državne revizije, njegovo značenje, zakonski okvir te na
kraju INTOSAI revizijski standardi koji su prihvaćeni i u Republici Hrvatskoj.
„Državni ured za reviziju ima svojstvo pravne osobe. Financira se iz državnog proračuna.
A za obavljanje poslova odgovoran je izravno Zastupničkom domu Sabora, kojemu podnosi
godišnji izvještaj o radu. Planira i obavlja reviziju državnog proračuna, financijskih izvještaja
jedinica državnog sektora i jedinica lokalne samouprave i uprave, pravnih osoba koje se u
cijelosti ili djelomice financiraju iz proračuna, pravnih osoba s pretežitim udjelom državnog
kapitala te Narodne banke Hrvatske.“ (Ekonomski leksikon, 1995: 160)
„Reviziju obavljaju ovlašteni državni revizori. Ovlašteni državni revizor je neovisna
stručna osoba koja posjeduje certifikat ovlaštenoga državnog revizora i ispunjava druge uvjete
iz ovoga Zakona. Iznimno od stavka 1. ovog članka, Državni ured za reviziju može tijekom
revizije radi rješavanja specifičnih pitanja angažirati posebnog stručnjaka.“ (Zakon o
državnom uredu o reviziji, st.1,2,3, čl.16.)
4.1. Značenje državne revizije
Prema Crnkoviću i dr.(2010: 280) značenje revizije ogleda se u važnosti uloge u sustavu
državne uprave svake države. Revizijska izvješća dostupna su javnosti čime se porezni
obveznici upoznaju s trošenjem sredstava te uz podršku javnosti mogu pokrenuti određene
promjene izražavanjem vlastitoga mišljenja (sud javnosti).
Svaki građanin kao obveznik poreza u Republici Hrvatskoj zaslužuje znati kako se troši
njegov novac, tj. novac koji daje državi kao građanin Republike Hrvatske. U prethodnim
poglavljima je objašnjeno značenje revizije, i sama državna revizija ima isto značenje samo
što je usmjerena na poduzeća koja dobivaju novac iz državnog proračuna.
20
4.2. Zakonski okvir obavljanja državne revizije
Prema Crnkoviću i dr. (2010: 280-281) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o
državnoj reviziji je uređen zakonski okvir obavljanja državne revizije.
„Reviziji podliježu državni prihodi i rashodi, financijski izvještaji i financijske
transakcije jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
pravnih osoba koje se financiraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač Republika
Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, društava i drugih pravnih
osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenje
sredstava Europske unije i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za financiranje
javnih potreba.“ (Zakon o Državnom uredu za reviziju, NN broj 80/11, st. 1, čl. 6)
„Prema odredbama Zakona o državnoj reviziji, revizija se obvezno obavlja jednom
godišnje za državni proračun, fondove na razini Republike i proračune jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Revizija jedinica državnog sektora, jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća, društava i drugih pravnih osoba u
kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
imaju većinsko vlasništvo nad dionicama ili udjelima obavlja se prema godišnjem programu
Državnog ureda za reviziju.“ (Crnković i dr., 2010: 281.)
4.3. Kodeks etike državnih revizora
„Kodeks profesionalne etike državnih revizora sadrži načela i pravila, kojima ovlašteni
državni revizori te druge osobe uključene u rad državne revizije izražavaju svoje stavove o
odgovornosti prema javnosti, revidiranim subjektima i pripadnicima revizijske profesije.(…)
Postoji pet pravila utvrđenih Kodeksom profesionalne etike:
1. Stručna osposobljenost za obavljanje revizijskih poslova bitan je preduvjet radi
izražavanja mjerodavne ocjene o predmetu ispitivanja
2. Pošteno i savjesno postupanje državnog revizora pri obavljanju revizijskih poslova u
okviru njegovih nadležnosti
3. U obavljanju revizije državni revizor se mora pridržavati pravila sadržanih u pravnoj i
strukovnoj regulativi državne revizije
21
4. Uvažavanje povjerljivosti informacija dobivenih u postupku revizije, što znači kako
dobivene informacije ne smiju se objaviti bez odobrenja glavnog državnog
revizora(…) Isto tako, prikupljene informacije ne smiju se upotrijebiti u osobnu korist
ili za nepoštene prednosti drugima
5. Državni revizor ne smije učiniti djelo nečasno za revizijsku profesiju. U svako vrijeme
mora djelovati stručno i suzdržavati se od ponašanja, koje može štetiti profesiji.“
(Crnković i dr., 2010: 286-287)
4.4. INTOSAI revizijski standardi
„Revizijski standardi Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija
(INTOSAI) nose naziv Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija (International
Standards of Supreme Audit Institutions), (dalje u tekstu: ISSAI standardi). ISSAI standardi
se sastoje od dokumenata koje je usvojio Kongres Međunarodne organizacije vrhovnih
revizijskih institucija (INCOSAI), s ciljem reguliranja profesionalnih standarda rada vrhovnih
revizijskih institucija.“ ( Državni ured za reviziju na temelju odredbi članka 5. i članka 9.
Zakona o Državnom uredu za reviziju (»Narodne novine« 80/11), glavni državni revizor
donosi odluku o objavi prijevoda okvira revizijskih standarda međunarodne organizacije
vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI))
INTOSAI standardima propisana su (Crnković i dr., 2010: 282):
1. Osnovna načela državne revizije
2. Opći standardni
3. Standardi područja rada
4. Standardi izvješćivanja državnih revizora
U tablici broj 1. je prikazana struktura i sadržaj INTOSAI revizijskih standarda.
22
Tablica 1. Struktura i sadržaj INTOSAI revizijskih standarda
INTOSAI revizijski standardi
Osnovna načela Opći standardi Standardi područja rada Standardi izvješćivanja
-Suglasnost sa
standardima
-Nepristrana prosudba
-Javna odgovornost
-Odgovornost
managementa
-Objavljivanje
revizijskih standarda
-Dosljednost standarda
interne kontrole
-Pristup podatcima
-Područje revizije
-Unapređenje tehnika
-Sukob interesa
-Neovisnost
-Nadležnost
-Dužna pažnja
-Ostali opći standardi
-Planiranje
-Nadzor i pregled
-Usklađenost sa
zakonima i propisima
-Interna kontrola
-Revizijski dokaz
-Analiza izvještaja
-Oblik
-Naslov
-Datum
-Potpis
-Sadržaj
-Potpunost
-Predmet
-Zakonska osnova
-Usklađenost sa
zakonima i propisima
-Pravovremenost
Izvor: Crnković,L., Mijoč, I., Mahaček, D. (2010.), Osnove revizije, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, str.
282
Daljnjim razvijanjem INTOSAI revizijskih standarda sačinjene su smjernice za primjenu
spomenutih standarda. „Petnaest smjernica grupirano je u pet skupina, a obuhvaćaju područja
zajedničkog interesa, koja se odnose na:
1. Smjernice za pripremu revizije:
a. Planiranje revizije
b. Značajnost i revizijski rizik
c. Revizijski dokazi i revizijski pristup
2. Smjernice za pribavljanje revizijskih dokaza:
a. Vrjednovanje interne kontrole i ispitivanje kontrolnih postupaka
b. Reviziju informacijskih sustava
c. Revizijsko uzorkovanje
d. Analitičke postupke
e. Korištenje rada drugih revizora i stručnjaka
f. Dokumentaciju
23
3. Smjernice za dovršavanje revizije:
a. Izvješćivanje
b. Druge informacije o dokumentima koji sadrže financijska izvješća za
revidiranje
4. Smjernica za reviziju uspješnosti izvedbe zadatka
5. Smjernica za ostala područja:
a. Osiguranje kvalitete
b. Nepravilnosti
c. Promicanje dobre računovodstvene prakse.“ (Crnković i dr., 2010: 283)
Smjernice su izrađene kako bi revizori uz primjenu revizijskih standarda brže, lakše,
djelotvornije i preciznije obavili obvezu revizije.
24
5. DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Prema članku 27. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela
državne uprave Državni ured za upravljanje državnom imovinom je koordinacijsko tijelo za
upravljanje državnom imovinom u odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela,
odnosno pravne osobe osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu
državnom imovinom (NN 150/11 i 22/12).
Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/2013)
članak 14., definira DUUDI kao središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom
imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike
Hrvatske u odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela, odnosno pravne osobe
osnovane posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu
Republike Hrvatske. (www.duudi.hr, 02.12.2014.)
Prema Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (NN 94/2013),
Državni ured za upravljanje državnom imovinom:
koordinira upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u
odnosu na središnja tijela državne uprave i druga tijela
vrši vlasničke ovlasti u odnosu na državnu imovinu koja je predmet uređenja ovoga
Zakona
obavlja koordinaciju i harmonizaciju kriterija za upravljanje državnom imovinom, te
donosi nacrte dokumenata upravljanja državnom imovinom (Strategija, Plan
upravljanja, Izvještaj o Planu upravljanja)
u suradnji s resornim ministarstvima predlaže Vladi Republike Hrvatske imenovanje
predstavnika vlasnika u skupštinama trgovačkih društava od strateškog i posebnog
interesa za Republiku Hrvatsku
daje mišljenje Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim
trgovačkim društvima o inicijativi resornog ministarstva za imenovanje članova
nadzornih odbora trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku
Hrvatsku i predlaganje kandidata za predsjednike nadzornih odbora trgovačkih
društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
ako se provodi javni natječaj, predlaže Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za
upravljanje strateškim trgovačkim društvima odabir kandidata
upravlja i raspolaže fondom stanova i poslovnih prostora u vlasništvu Republike
Hrvatske, rezidencijalnim objektima, nekretninama koje je Ministarstvo obrane
25
proglasilo neperspektivnim za vojnu namjenu te ostalim građevinskim zemljištem u
vlasništvu Republike Hrvatske
raspolaže imovinom koja je pravomoćnom sudskom presudom u kaznenom ili
prekršajnom postupku trajno oduzeta pravomoćno osuđenim počiniteljima kaznenog
djela ili prekršaja ili s njima povezanim osobama
upravlja privremeno oduzetom imovinom u vlasništvu okrivljenika protiv kojih se
vodi kazneni ili prekršajni postupak ili s njima povezanim osobama
upravlja imovinom koja je u vlasništvu Republike Hrvatske ili nad kojom Republika
Hrvatska obavlja vlasnička prava, a koja se odnosi na pravne osobe i predmet
je sukcesije država proizišle uslijed raspada bivše SFRJ
sudjeluje u postupku izrade dokumenata prostornoga uređenja podnošenjem zahtjeva i
davanjem mišljenja, ako je istim obuhvaćeno i zemljište u vlasništvu Republike
Hrvatske
sudjeluje u radu institucija Europske unije i surađuje s drugim međunarodnim
institucijama sukladno nadležnosti i djelokrugu
obavlja stručne poslove za potrebe rada Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za
upravljanje strateškim trgovačkim društvima, te Povjerenstva za raspolaganje
nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
daje suglasnost nadležnom ministarstvu na prijedlog odluke da se dionice ili poslovni
udjeli u određenom trgovačkom društvu izuzmu od prodaje te da se njima raspolaže na
način drugačiji od prodaje radi ostvarivanja određenih gospodarskih interesa ili
izvršavanja obveza Republike Hrvatske
daje mišljenje Vladi RH na prijedlog nadležnog ministarstva da se dionice ili poslovni
udjeli u određenom trgovačkom društvu prodaju radnicima društva u okviru radničkog
dioničarstva
daje suglasnost na prijedlog kojim Republika Hrvatska može stjecati nekretnine
prihvatom dara od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih
fizičkih i pravnih osoba
dodjeljuje na korištenje nekretnine temeljem provedenog javnog natječaja bez naknade
fizičkim i pravnim osobama
daje na korištenje nekretnine tijelima državne uprave ili drugim tijelima korisnicima
državnog proračuna na njihov obrazloženi zahtjev, o čemu sklapa ugovor o korištenju
26
daje na korištenje nekretnine i drugim osobama na njihov obrazložen zahtjev i to ako
je to njihovo pravo propisano posebnim zakonima
kupuje, uzima u najam ili zakup nekretnine u skladu s potrebama podnositelja zahtjeva
tijela državne uprave ili drugoga tijela koje je korisnik državnog proračuna
uspostavlja i vodi Središnji registar
na zahtjev ministarstva nadležnog za financije dostavlja podatke o državnoj imovini u
svrhu izrade financijskih izvještaja
daje suglasnost Centru za ukidanje rezervacija dionica koje su u prije provedenom
postupku bile izuzete od raspolaganja
izdaje tabularnu izjavu podobnu za uknjižbu prava vlasništva sukladno članku 78.
(www.duudi.hr, 02.12.2014.)
U nastavku rada kroz tablice će se prikazati najvažnija trgovačka društva u državnom
vlasništvu te planirani prihodi proračuna za slijedeću godina od upravljanja državnom
imovinom.
Planirani prihodi upravljanja državnom imovinom za proračun Republike Hrvatske su
prikazani tablicom (Tablica 2.)
Tablica 2. Planirani prihodi proračuna za 2015. godinu prema upravljanju državnom imovinom
DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
PLANIRANI PRIHODI PRORAČUNA
2015.
NEKRETNINE 1.037.746.907,00 kn
DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o. 25.000.000,00 kn
DOBIT TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 866.000.000,00 kn
PRODAJA TD U TIJEKU
(JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA)
626.533.999,98 kn
PRODAJA NA UREĐENOM TRŽIŠTU
KAPITALA (ZSE)
670.509.425,00 kn
KONČAR d.d. (prosječna cijena na Zg.burzi
na dan 08.7.2014.)
174.411.025,20 kn
UKUPNO 3.400.201.357,18 kn
Izvor: www.duudi.hr, (02.12.2014.)
Tablicom 2. je vidljivo da su planirani prihodi proračuna od upravljanja državnom imovinom
3.400.201.357,18 kn. Najveći dio čine nekretnine, a zatim dobit trgovačkih društava sa nešto
27
malo više od 25 % od ukupno planiranih prihoda prema planu upravljanja državnom
imovinom. Najmanje u tim prihodima sudjeluju državne nekretnine.
U portfelju Republike Hrvatske koji je u nadležnosti DUUDI-ja, u ovom se trenutku, nalazi
59 trgovačkih društva i pravnih osoba podijeljenih u tri kategorije, a sukladno Odluci Vlade
Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba su od
strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 120/2013).
Kategorije:
1) Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku
za kojima postoji dugoročna društvena potreba i za koja Strategija upravljanja i
raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do
2017. (Narodne novine, broj 76/2013) ne predviđa privatizaciju.
2) Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski
udio za koja je Strategijom predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te
izlazak na tržište kapitala.
3) Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo
manje od 50% i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala za koja je
Strategijom predviđena moguća i daljnja prodaja, ali i eventualno kupnja od trećih.
U ovoj skupini nalazi se šest trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima manje od
50% vlasništva, a čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala. Republika Hrvatska
pokušava doseći primarno gospodarske ciljeve, i to najčešće s drugim dioničarima u
vlasništvu, pod istim uvjetima kao i ostali dioničari, vodeći se istim interesom (dobit).
S obzirom na to da je udio Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu ovih društava
manjinski, to utječe na mogućnost provedbe odluka vezanih za upravljanje društvom kroz
tijela društva: skupštinu, nadzorni odbor i upravu društva, a odluke se donose razmjerno
vlasničkom udjelu Republike Hrvatske. (www.duudi.hr, 02.12.2014)
Slijedećom tablicom bit će prikazana trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za
Republiku Hrvatsku (Tablica 3.)
28
Tablica 3. Trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
TRGOVAČKA DRUŠTVA KAPITAL % VLASNIŠTVA RH
Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb 107.384.800,00 100
Hrvatske autoceste d.o.o.,
Zagreb
131.140.100,00 100
Autocesta Zagreb – Macelj
d.o.o., Lepajci
88.440.400,00 49
Autocesta Rijeka – Zagreb
d.d., Zagreb
2.152.000.000,00 100
HŽ Infrastruktura d.o.o.,
Zagreb
224.188.000,00
100
Plovput d.o.o., Split 111.546.200,00 100
Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb 138.568.200,00 100
Hrvatska kontrola zračne
plovidbe d.o.o., Zagreb
412.759.600,00 100
HŽ Putnički prijevoz d.o.o.,
Zagreb
75.627.300,00
100
Bina Istra d.d. 25.641.720,00 HAC<50
Agencija za komercijalnu
djelatnost d.o.o.
232.000.000,00 100
Jadranski naftovod (JANAF)
d.d., Zagreb
2.821.442.400,00 78,50
Podzemno skladište plina
d.o.o., Zagreb
535.020.100,00 Plinacro 100
Hrvatski operator tržišta
energije d.o.o., Zagreb
9.300.000,00
100
Hrvatska elektroprivreda d.d.,
Zagreb
19.792.159.200,00 100
Plinacro d.o.o., Zagreb 912.022.000,00 100
Hrvatske šume d.o.o., Zagreb 1.171.670.000,00 100
Hrvatska lutrija d.o.o., Zagreb 50.000.000,00 100
Središnje klirinško depozitarno
društvo d.d., Zagreb
57.000.000,00
62,30
29
Pomorski centar za elektroniku
d.o.o., Split
14.954.900,00 100
Agencija Alan d.o.o., Zagreb 1.305.000,00 100
Izvor: www.duudi.hr, 02.12.2014
Tablicom 3. su prikazana trgovačka društva koja imaju poseban značaj i od velikog su
strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a kojih ima 21. Osim trgovačkih društava postoji
još i šest pravnih osoba koji su, također, od posebnog i strateškog interesa za RH. Bitno je još
napomenutu da za ovim trgovačkim društvima postoji dugoročna potreba i da se u skoro
vrijeme ne predviđa privatizacija.
Slijedećom tablicom prikazati će se trgovačka društva od razvojnog interesa za Republiku
Hrvatsku te Republika Hrvatska u njima ima većinski udio (Tablica 4.)
Tablica 4. Trgovačka društva od razvojnog značenja u kojima RH ima većinski udio
TRGOVAČKO DRUŠTVO KAPITAL % VLASNIŠTVA RH
Adriatic Croatia Club International
(ACI) d.d., Opatija
399.816.000,00 78,91
Croatia Airlines d.d., Buzin (Grad
Zagreb)
277.879.530,00 97,79
Jadrolinija Rijeka (do 2017. g.) 209.054.147,81 100
Luka Rijeka d.d., Rijeka 598.047.500,00 82,88
Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa 26.208.000,00 55
Zračna luka Pula d.o.o., Pula 81.400.000,00 55
Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj 144.203.100,00 55
Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar 103.820.000,00 55
Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić 322.200.000,00 55
Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Ćilipi 375.050.000,00 55
HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 531.006.500,00 100
Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb 804.429.600,00 55
HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb 952.636.100,00 100
Luka Vukovar d.o.o., Vukovar 38.072.400,00 100
Brodarski institut d.o.o., Zagreb 74.265.200,00 100
Croatia banka d.d., Zagreb 474.600.000,00 DAB 100
Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb 966.640.400,00 71,64
30
Croatia osiguranje d.d., Zagreb 601.575.800,00 30,62
Agencija za podršku informacijskim
sustavima i informacijske tehnologije
(APIS IT) d.o.o., Zagreb
238.800.000,00 51
Zrakoplovno-tehnički centar d.d. 274.962.000,00 100
Narodne novine d.d., Zagreb 289.519.000,00 100
Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod
d.d., Zagreb
3.460.000,00 100
Imunološki zavod d.d., Zagreb 85.607.920,00 73,41
Club Adriatic d.o.o., Zagreb 120.947.400,00 100
Brijuni Rivijera d.o.o., Pula 4.500.000,00 66,67
Park Prevlaka d.o.o., Gruda 5.900.000,00 51
Državne nekretnine d.o.o.
Izvor: www.duudi.hr, 02.12.2014
Tablicom 4. je prikazano 27 trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski
udio te su za nju od razvojnog značenja. To su trgovačka društva koja nisu infrastrukturna,
energetska i sl., te im je potrebno restrukturiranje, dokapitalizacija ili privatizacija u cijelosti
ili u dijelu.
Tablicom 5. biti će prikazana trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima manje od
polovice vlasništva nad njima, a čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala.
Tablica 5. Trgovačka društva čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala u kojima RH
ima vlasništvo manje od 50%- burza
TRGOVAČKO DRUŠTVO KAPITAL % VLASNIŠTVA RH
Petrokemija d.d., Kutina 133.093.410,00 43,83
INA – Industrija nafte d.d.,
Zagreb
9.000.000.000,00 44,84
Đuro Đaković Holding d.d.,
Slavonski Brod
64.741.360,00 41,52
Končar elektroindustrija d.d.,
Zagreb
1.208.895.930,00 25,07
Podravka d.d., Koprivnica 1.084.000.600,00 20,51
Sunčani Hvar d.d., Hvar 333.651.520,00 32,36
Izvor: www.duudi.hr, 02.12.2014
31
Tablicom 5. je prikazano šest trgovačkih društava gdje Republika Hrvatska nema većinski
udio. Kod ovih trgovačkih društava država pokušava doseći primarno gospodarske ciljeve i to
najčešće zajedno s drugim investitorima.
32
6. DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU
U ovome dijelu rada pokušati će se pobliže približiti djelokrug rada najviše revizijske
institucije u Republici Hrvatskoj kroz pojmovno određenje Državnog ureda za reviziju te kroz
definiranje i mogućnosti donošenja revizorskog mišljenja.
6.1. Pojmovno određenje Državnog ureda za reviziju
Državni ured za reviziju je vrhovna revizijska institucija Republike Hrvatske, sa sjedištem
u Zagrebu, Tkalčićeva 19. Osnovan je 1993. na temelju Zakona o državnoj reviziji, a počeo je
s radom u studenome 1994. (www.revizija.hr, 28.11.2014.)
U srpnju 2011. Hrvatski sabor donio je Zakon o Državnom uredu za reviziju, koji je zamijenio
Zakon o državnoj reviziji i koji je u duhu odredbi Ustava Republike Hrvatske o samostalnosti
i neovisnosti, preciznije i sveobuhvatno razradio odredbe o nadležnosti, organizaciji i načinu
rada Ureda. (Zakon o Državnom uredu za reviziju, Narodne novine, br. 80/11 )
Prema odredbama članka 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju, revizija državnog
proračuna se obavlja svake godine, a revizija drugih subjekata se obavlja prema godišnjem
programu i planu rada, kojeg donosi glavni državni revizor na temelju: ( Izvješće o radu
Državnog ureda za reviziju, 2013: 3)
- procjene rizika,
- financijske značajnosti subjekta revizije,
- rezultata prethodne revizije,
- prikupljenih informacija o poslovanju subjekta revizije i
- drugih kriterija koji se utvrđuju unutarnjim aktom Ureda.
6.2. Izražavanje revizijskog mišljenja
Mišljenje čini sastavni dio izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji. Mišljenje se ne
izražava i ne čini sastavni dio izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti.
U skladu s točkom 2.4. ISSAI 300 INTOSAI revizijskih standarda, sva predložena mišljenja
kao i izvješća o obavljenoj reviziji se provjeravaju na više razina (više stupnjeva kontrole) s
ciljem stjecanja čvrstog uvjerenja da su revizijski dokazi koji služe kao podloga za
izražavanje mišljenja, dostatni, mjerodavni, pouzdani, pravilno identificirani i dokumentirani.
33
Mišljenje se izražava u standardiziranom obliku, u skladu s točkom 7. ISSAI 400 INTOSAI
revizijskih standarda.( Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, 2013: 3)
Vrste mišljenja su:
- bezuvjetno,
- uvjetno,
- nepovoljno ili
- suzdržano.
Pri izražavanju mišljenja odlučujuću ulogu ima prag značajnosti, koji se određuje prema
utvrđenoj metodologiji. Na određivanje praga značajnosti utječu značajnost po vrijednosti i
značajnost po prirodi ili sadržaju. Značajnost po vrijednosti se određuje u apsolutnom iznosu i
relativnom iznosu (postotak od ukupnih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka ili vrijednosti
imovine), a značajnost po prirodi ili sadržaju ovisi o vrsti poslovnih događaja koji su utjecali
na financijske izvještaje ili poslovanje subjekta. ( Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju,
2013: 4)
Bezuvjetno mišljenje se izražava kada su u svim značajnim aspektima ( Izvješće o radu
Državnog ureda za reviziju, 2013: 4) :
- financijski izvještaji sastavljeni uz dosljednu primjenu prihvaćenih računovodstvenih
politika,
- financijski izvještaji sastavljeni u skladu sa zakonima i drugim propisima,
- zaključci u financijskim izvještajima u skladu s revizijom utvrđenim činjenicama,
- objavljene sve značajne činjenice vezane za financijske izvještaje, te
- kada se poslovanje obavljalo u skladu s propisima.
Bezuvjetno mišljenje se ne izražava kada postoji bilo koja od sljedećih okolnosti, odnosno
ako njihovi učinci jesu ili mogu biti značajni za financijske izvještaje (Izvješće o radu
Državnog ureda za reviziju, 2013: 4):
- kada je postojalo ograničenje u opsegu revizije,
- kada su financijski izvještaji necjeloviti, upućuju na pogrešan zaključak, kada postoji
neopravdano odstupanje od prihvaćenih računovodstvenih standarda, ili
- kada se sumnja u financijske izvještaje.
34
Uvjetno mišljenje se izražava kada postoji sumnja u jednu ili više pozicija u financijskim
izvještajima koja je značajna, ali nije odlučujuća za razumijevanje financijskih izvještaja,
odnosno ako se poslovanje u manjoj mjeri nije obavljalo u skladu s važećim propisima.
Upućuje na pozitivno mišljenje, ali i na jasno isticanje razloga zbog kojeg se daje uvjetno
mišljenje. U slučajevima kada je bilo moguće, kvantificirani su financijski efekti utvrđenih
nepravilnosti. ( Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, 2013:4).
Nepovoljno mišljenje se izražava kada su utvrđene nepravilnosti u financijskim izvještajima i
poslovanju tako značajne, da uvjetno mišljenje ne bi bilo odgovarajuće. Izražavanje takvog
mišljenja ukazuje da financijski izvještaji nisu fer iskazani, a poslovanje u značajnom dijelu
nije obavljeno u skladu sa zakonima i drugim propisima. U mišljenju se navode područja
neslaganja, a u slučajevima kada je moguće, kvantificiraju se financijski efekti utvrđenih
nepravilnosti. ( Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, 2013: 4)
Suzdržano mišljenje se izražava kada se zbog značajnih nejasnoća u financijskim izvještajima
ili ograničenja opsega revizije ne može izraziti drukčije mišljenje o financijskim izvještajima i
poslovanju. Izražavanje suzdržanosti jasno ukazuje da se mišljenje o financijskim izvještajima
i poslovanju ne može dati, navodeći nejasnoće i ograničenja. ( Izvješće o radu Državnog
ureda za reviziju, 2013: 4)
Programom i planom rada za 2013. su obuhvaćeni svi subjekti za koje je odredbama Zakona o
Državnom uredu za reviziju i Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe,
propisana obveza obavljanja revizije svake godine. Osim navedenih revizija, planirane su i
revizije proračunskih korisnika, proračuna lokalnih jedinica, bolničkih zdravstvenih ustanova
i drugih korisnika proračuna, revizije trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima
Republika Hrvatska ili lokalne jedinice imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno
udjelima, revizije neprofitnih organizacija, te posebne revizije koje se odnose na ekonomsku
opravdanost razlika u cijeni komunalnih javnih usluga, etičnost u javnom sektoru, održavanje
nerazvrstanih cesta, te upravljanje sredstvima Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje
radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
U 2009. od ukupno 546 subjekata, za 107 ili 19,6% izraženo je bezuvjetno mišljenje, za 434
ili 79,5% uvjetno, te za 5 ili 0,9% nepovoljno mišljenje. (Izvješće o radu Državnog ureda za
reviziju, 2009: 19)
35
U 2010. od ukupno 444 subjekta, za ukupno 68 ili 15,3 % izraženo je bezuvjetno mišljenje, za
371 ili 83,6% uvjetno, te za 5 ili 1,1% nepovoljno mišljenje. (Izvješće o radu Državnog ureda
za reviziju, 2010: 21)
U 2011. od ukupno 527 subjekata, za 77 ili 14,6% je izraženo bezuvjetno mišljenje, za 447 ili
84,8% uvjetno, te za 3 ili 0,6% nepovoljno mišljenje. (Izvješće o radu Državnog ureda za
reviziju, 2011: 6)
U 2012. od ukupno 447 subjekata, za 101 ili 22,6% je izraženo bezuvjetno mišljenje, za 345
ili 77,2% uvjetno, te za 1 ili 0,2% nepovoljno mišljenje. (Izvješće o radu Državnog ureda za
reviziju, 2012: 7)
U 2013. od ukupno 269 subjekata koji su obuhvaćeni financijskom revizijom, za 75 ili 27,9 %
je izraženo bezuvjetno mišljenje, za 193 ili 71,7 % uvjetno, te za 1 ili 0,4 % nepovoljno
mišljenje. (Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, 2013: 6)
Gore navedeni podaci biti će navedeni u Tablici 6.
Tablica 6. Revizorska mišljenja po godinama
Godina
Revizorsko mišljenje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
bezuvjetno 19,6% 15,3% 14,6% 22,6% 27,9%
uvjetno 79,5% 83,6% 84,8% 77,2% 71,7%
nepovoljno 0,9% 1,1% 0,6% 0,2% 0,4%
suzdržano 0% 0% 0% 0% 0%
Izvor: Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju 2009.-2013.
Navedeni podaci iz tablice prikazati će se grafikonom radi lakšeg uočavanja trenda kretanja
navedenih revizorskih mišljenja po godinama (Grafikon 1.)
36
Grafikon 1. Revizorska mišljenja po godinama
Izvor: prema podacima iz Tablice 6.
Iz grafikona 1. je uočljivo da kroz promatrano razdoblje Državni ured za reviziju nije donio
niti jedno suzdržano mišljenje dok je broj nepovoljnih mišljenja, također, jako mali te se kreće
između 0,2 i 1,1%.
Najviše je doneseno uvjetnih mišljenja gdje u svim promatranim godinama taj broj iznosi
preko 70 % dok su ostatak bezuvjetna mišljenja Državnog ureda za reviziju.
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
70,00%
80,00%
90,00%
2009. 2010. 2011. 2012.
bezuvjetno
uvjetno
nepovoljno
suzdržano
37
7. REVIZIJA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA
Trgovačko društvo je pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku
djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na
tržištu. Obvezno je voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje u skladu s
odredbama Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07 i 54/13), koji, između ostalog,
uređuje računovodstvo poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis
imovine i obveza, financijske izvještaje i standarde financijskog izvještavanja. Prema
odredbama Zakona o računovodstvu, poduzetnici (trgovačka društva) su dužni sastavljati i
prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (Narodne novine 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11).
7.1. Revizija trgovačkih društava u državnom vlasništvu
Ciljevi revizije su (Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju,2013: 57) :
- utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja i poslovnih knjiga,
- analizirati ostvarenje prihoda i rashoda,
- provjeriti usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima,
- provjeriti i ocijeniti učinkovitost korištenja sredstava, te
- provjeriti druge aktivnosti vezane uz poslovanje društava.
U 2009. godini revizijom je obuhvaćeno devet subjekata u većinskom vlasništvu
Republike Hrvatske. O financijskim izvještajima i poslovanju navedenih subjekata, izraženo
je devet uvjetnih mišljenja. Predmet revizije bili su financijski izvještaji i poslovanje za 2007.
Ukupni prihodi subjekata obuhvaćenih revizijom planirani su u iznosu 18.826.501.323,00 kn,
a ostvareni su u iznosu 19.607.547.970,02 kn, što je za 781.046.647,02 kn ili 4,1% više od
planiranih. Ukupni rashodi subjekata obuhvaćenih revizijom planirani su u iznosu
18.746.016.611,00 kn, a ostvareni su u iznosu 18.929.200.214,55 kn, što je za 183.183.603,55
kn više od planiranih. (Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, 2009: 115-124)
U 2010. godini revizijom je obuhvaćeno trinaest subjekata u većinskom vlasništvu
Republike Hrvatske. O financijskim izvještajima i poslovanju navedenih subjekata, izraženo
je 13 uvjetnih mišljenja. Predmet revizije bili su financijski izvještaji i poslovanje za 2008.
Ukupni prihodi subjekata obuhvaćenih revizijom planirani su u iznosu 19.042.485.195,00 kn,
38
a ostvareni su u iznosu 19.148.408.655,00 kn, što je za 205.923.460,00 kn ili 1,1% više od
planiranih. Ukupni rashodi subjekata obuhvaćenih revizijom planirani su u iznosu
18.784.320.594,00 kn, a ostvareni su u iznosu 19.252.693.606,00 kn, što je za 468.373.012,00
kn više od planiranih. (Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju, 2010: 191-208)
Financijskom revizijom je obuhvaćeno pet trgovačkih društava u državnom vlasništvu
u 2011. godini. O financijskim izvještajima i poslovanju svih navedenih subjekata je izraženo
uvjetno mišljenje. Ukupni prihodi subjekata obuhvaćenih revizijom su planirani u iznosu
925.012.834,00 kn, a ostvareni su u iznosu 900.377.994,00 kn, što je za 24.634.840,00 kn ili
2,7% manje od planiranih. Ukupni rashodi subjekata obuhvaćenih revizijom su planirani u
iznosu 1.175.630.012,00 kn, a ostvareni su u iznosu 1.109.408.011,00 kn, što je za
66.222.001,00 kn ili 5,6% manje od planiranih. (Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju,
2011: 74-75)
U 2012. godini revizijom su obuhvaćena 23 trgovačka društva u državnom vlasništvu
gdje su izražena dva bezuvjetna, 20 uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje. Revizijom su
obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2010. ili 2011. Ukupni prihodi subjekata
obuhvaćenih revizijom su planirani u iznosu 7.410.371.019,00 kn, a ostvareni su u iznosu
7.806.393.060,00 kn, što je za 396.022.041,00 kn ili 5,3% više od planiranih. Ukupni rashodi
subjekata obuhvaćenih revizijom su planirani u iznosu 7.342.972.270,00 kn, a ostvareni su u
iznosu 7.750.032.835,00 kn, što je za 407.060.565,00 kn ili 5,5% više od planiranih. (Izvješće
o radu Državnog ureda za reviziju, 2012: 77-79)
U 2013. godini financijskom revizijom je obuhvaćeno devet trgovačkih društava i
jedna javna ustanova. O financijskim izvještajima i poslovanju svih subjekata obuhvaćenih
revizijom izražena su uvjetna mišljenja. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i
poslovanje za 2011. ili 2012. Ukupni prihodi subjekata obuhvaćenih revizijom su planirani u
iznosu 2.629.976.343,00 kn, a ostvareni su u iznosu 2.706.767.957,00 kn, što je za
76.791.614,00 kn ili 2,9 % više od planiranih. Ukupni rashodi subjekata obuhvaćenih
revizijom su planirani u iznosu 2.610.368.250,00 kn, a ostvareni su u iznosu 2.768.343.234,00
kn, što je za 157.974.984,00 kn ili 6,1 % više od planiranih. (Izvješće o radu Državnog ureda
za reviziju, 2013: 57-58)
U slijedećoj tablici moći će se vidjeti najznačajniji prethodno navedeni podaci (Tablica 7.)
39
Tablica 7. Revizija trgovačkih društava u državnom vlasništvu od 2009. do 2013. godine
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Broj revizija nad
trgovačkim društvima
9 13 5 23 10
Odnos ostvarenih i
planiranih prihoda
+4,1% +1,1% -2,7% +5,3% +2,9%
Odnos ostvarenih i
planiranih rashoda
+0,98% +2,5% -5,6% +5,5% +6,1%
Izražena revizijska
mišljenja
uvjetna uvjetna uvjetna uvjetna,
bezuvjetna i
nepovoljno
uvjetna
Izvor: Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju 2009.-2013.
Iz prethodne tablice uočljivo je da se broj obavljenih revizija od strane Državnog ureda za
reviziju konstantno mijenjao kroz istraživano razdoblje pa je tako najviše obavljenih revizija
bilo 2012. godine te se s tim može povezati da je u toj godini bilo i nepovoljnih i bezuvjetnih
mišljenja za razliku od prošlih godina kada su bila samo uvjetna mišljenja za trgovačka
društva nad kojim je provedena revizija. Iz tablice je također vidljivo da je odnos ostvarenih i
planiranih prihoda kao i odnos ostvarenih i planiranih rashoda bio pozitivan u svim godinama
promatranja osim u 2011. godini kada je on bio negativan što znači da su trgovačka društva te
godine ostvarile manje prihoda i rashoda od planiranog.
7.2. Predstavljanje trgovačkog društva Agroduhan d.o.o
Agroduhan je društvo s ograničenom odgovornošću za poljoprivrednu proizvodnju i
usluge sa sjedištem u Slatini.
Osnovna djelatnost ovoga društva je proizvodnja duhana u kooperaciji sa individualnim
poljoprivrednim gospodarstvima, proizvodnja na vlastitim površinama (plantaža), otkup
duhana iz kooperacije, obrada duhana, te prodaja neprerađenog ižiljenog duhana na domaćem
i ino-tržištu.
Agroduhan d.o.o. osnovano je 16.12.1996. godine Izjavom o osnivanju društva s
ograničenom odgovornošću kao društvo-kćer osnivača i jedinog vlasnika sa 100% udjela u
vlasništvu Duhan dioničkog društva za proizvodnju, otkup i obradu duhana. Agroduhan
40
d.o.o. na tržištu djeluje od samog početka 1997. godine nastavljajući tradicionalnu
proizvodnju fermentiranog duhana kojom se matična tvrtka Duhan d.d. bavi sve od 1955.
godine.
Tvrtkom Agroduhan d.o.o. upravlja Uprava koja ima jednog člana - direktora ovlaštenog
za zastupanje i vođenje poslova Društva, pojedinačno i samostalno. (www.agroduhan.hr,
28.11.2014.)
7.3. Financijska analiza Agroduhana d.o.o.
U ovom dijelu govoriti će se o financijskoj analizi. Definirat će se sam pojam financijske
analize i njegovi najčešći pokazatelji, te će se napraviti financijska analiza promatranog
poduzeća od 2009. do 2013. godine nakon čega će se vidjeti trend financijskog kretanja.
„Financijska analiza je skup tehnika za pretvaranje podataka iz financijskih izvještaja u
informacije relevantne za upravljanje.“ (Ekonomski leksikon,1995: 230)
Kako bi se dobro poslovalo potrebno je zadovoljiti kriterije sigurnosti i uspješnosti. Sigurnost
poslovanja se mjeri sa pokazateljima likvidnosti i zaduženosti, dok se uspješnost mjeri
pokazateljima profitabilnosti i aktivnosti. Upravo će se na ta četiri pokazatelja prikazati
poslovanje Agroduhana d.o.o. navedenim godinama.
7.3.1. Pokazatelji likvidnosti
„Pokazatelji likvidnosti su skupina pokazatelja kojima se mjeri sposobnost poduzeća da
podmiri dospjele kratkoročne obveze.“ (Ekonomski leksikon,1995: 670)
Koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće likvidnosti
i koeficijent financijske stabilnosti su najčešći pokazatelji likvidnosti koji će i biti izračunati i
prikazani u daljnjem dijelu rada.
Koeficijent trenutne likvidnosti (2009.)
č =
= 0,02
(2010.) =
= 0,76
(2011.) =
= 0,02
(2012.) =
= 0,05
41
(2013.) =
= 0,02
Koef. ubrzane likvidnosti (2009.)
č =
= 0,57
(2010.) =
= 1,75
(2011.) =
= 1,59
(2012.) =
= 0,80
(2013.) =
= 0,27
Koef. tekuće likvidnosti (2009.) =
č =
= 2,41
(2010.) =
= 3,61
(2011.) =
= 3,29
(2012.) =
= 1,71
(2013.) =
= 0,71
Koef. financijske stabilnosti (2009.) =
č =
= 0,71
(2010.) =
= 0,68
(2011.) =
= 0,77
(2012.) =
= 0,84
(2013.) =
= 1,25
U tablici 8. bit će prikazani izračunati pokazatelji likvidnosti navedenih pokazatelja kroz
promatrano razdoblje.
42
Tablica 8. Pokazatelji likvidnosti Agroduhana d.o.o. Slatina u razdoblju od 2009. do 2013.
godine
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent trenutne
likvidnosti
0,02 0,76 0,02 0,05 0,02
Koeficijent ubrzane
likvidnosti
0,57 1,75 1,59 0,80 0,27
Koeficijent tekuće
likvidnosti
2,41 3,61 3,29 1,71 0,71
Koeficijent financijske
stabilnosti
0,71 0,68 0,77 0,84 1,25
Izvor: Godišnja izvješća Agroduhana d.o.o Slatina od 2009. do 2013., izračun autora
Tablicom 8. može se vidjeti kako je koeficijent tekuće likvidnosti gotovo u konstantnom padu
tijekom godina promatranja. Sam pad koeficijenta je povukao za sobom i druga dva
koeficijenta koja su u korelaciji sa njim, a to su koeficijent ubrzane likvidnosti i koeficijent
trenutne likvidnosti. Koeficijentom tekuće likvidnosti ukazuje se na mogućnost održavanja
solventnosti te bi trebao biti barem 2 što značilo da bi tekuća imovina trebala biti barem
dvostruko veća od tekućih obveza kako bi ih društvo bilo sposobno podmiriti dospjele
obveze. Agroduhan d.o.o. je u posljednje dvije godine ispod te standardne veličine za razliku
od 2009. do 2011. godine kada je taj koeficijent ukazivao da je poduzeće sposobno i trostruko
podmiriti dospjele obveze.
Po kriteriju trenutne likvidnosti treba istaknuti kako poduzeće nije na idealnoj razini, jer za to
bi im trebao biti novac na računu dostatan za plaćanje dospjelih obveza, a u 2013. godini je
Agroduhan d.o.o imao tek 2 lipe za podmirenje 1 kune dospjelih obveza.
Koeficijentom ubrzane likvidnosti pokazuje se može li društvo podmiriti svoje kratkoročne
obveze iz gotovine kojom raspolaže ili brzo unovčivih izvora pa se iz tekuće imovine
isključuju zalihe jer se zalihe smatraju kao najnelikvidniji dio obrtnih sredstava. Navedeni
pokazatelj bi trebao bit 1 i veći što u zadnje dvije godine promatranja nije slučaj.
Koeficijent financijske stabilnosti u velikom dijelu promatranja odgovara jer bi trebao iznositi
manje od jedan što jedino nije slučaj u posljednjoj godini promatranja.
Trend kretanja pokazatelja likvidnosti kroz godine promatranja prikazati će se grafički
(Grafikon 2.)
43
Grafikon 2. Pokazatelji likvidnosti Agroduhana d.o.o.
Izvor: prema podacima iz Tablice 8.
7.3.2. Pokazatelji zaduženosti
„Pokazatelji zaduženosti su skupina pokazatelja kojima se mjeri koliko se poduzeće financira
iz tuđega kapitala tj. razmatra se vlasnička struktura pasive.“ (Ekonomski leksikon,1995: 671)
Koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja i koeficijent financiranja su najčešći
pokazatelji zaduženosti.
Koeficijent zaduženosti (2009.) =
=
= 0,45 = 45%
(2010.) =
= 0,43 = 43%
(2011.) =
= 0,42 = 42%
(2012.) =
= 0,51 = 51%
(2013.) =
= 0,52 = 52%
Koeficijent vlastitog financiranja (2009.) =
=
= 0,55 = 55%
(2010.) =
= 0,57 = 57%
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent trenutne likvidnosti
Koeficijent ubrzane likvidnosti
Koeficijent tekuće likvidnosti
Koeficijent financijske stabilnosti
44
(2011.) =
= 0,58 = 58%
(2012.) =
= 0,49 = 49%
(2013.) =
= 0,48 = 48%
Koeficijent financiranja (2009.) =
=
= 0,83
(2010.) =
= 0,77
(2011.) =
= 0,71
(2012.) =
=1,05
(2013.) =
= 1,10
Tablicom 9. će se prikazati najznačajniji pokazatelji zaduženosti za Agroduhan d.o.o Slatina
od 2009. do 2013. godine.
Tablica 9. Pokazatelji zaduženosti Agroduhana d.o.o. Slatina za promatrano razdoblje
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent
zaduženosti
45% 43% 42% 51% 52%
Koeficijent vlastitog
financiranja
55% 57% 58% 49% 48%
Koeficijent
financiranja
0,83 0,77 0,71 1,05 1,10
Izvor: Godišnja izvješća Agroduhana d.o.o Slatina od 2009. do 2013., izračun autora
Tablicom 9. prikazani su najvažniji pokazatelji zaduženosti za Agroduhan do.o.
Koeficijentom vlastitog financiranja pokazuje se koliki se dio ukupne imovine financira
vlastitim izvorima sredstava. Bilo bi dobro da se veći dio financira vlastitim sredstvima što
ovdje i je slučaj do 2011. godine nakon koje se taj postotak smanjuje ispod 50 % što ukazuje
na povećanu potrebu za zaduživanjem poduzeća. Odnos između vlastitog financiranja i
zaduženosti biti će prikazan grafički u daljnjem radu (Grafikon 3.)
45
Grafikon 3. Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja za Agroduhan d.o.o
Izvor: prema podacima iz Tablice 9.
U nastavku rada grafički će se prikazati još jedan pokazatelj zaduženosti tj. koeficijent
financiranja (Grafikon 4.)
Grafikon 4. Koeficijent financiranja Agroduhana d.o.o u promatranom razdoblju
Izvor: prema podacima iz Tablice 9.
Koeficijentom financiranja pokazano je koliko jedinica tuđeg kapitala po jedinici vlastitog
kapitala društvo koristi za financiranje poslovanja. Društvo se ne treba zaduživati iznad
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent vlastitog financiranja
Koeficijent zaduženosti
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent financiranja
46
vrijednosti vlasničke glavnice što, vidljivo iz grafikona, u posljednje dvije godine ovdje nije
slučaj.
7.3.3. Pokazatelji aktivnosti
„Pokazatelji aktivnosti su skupina pokazatelja koja služi za mjerenje efikasnosti uporabe
resursa kojima poduzeće raspolaže, u smislu brzine njihove cirkulacije u procesu poslovanju.“
(Ekonomski leksikon,1995: 670)
Najčešći pokazatelji aktivnosti su koeficijent obrta imovine, koeficijent obrta kratkotrajne
imovine, koeficijent obrta potraživanja, te trajanje naplate.
Koeficijent obrta imovine (2009.) =
=
= 0,49 puta
(2010.) =
= 0,50 puta
(2011.) =
= 0,46 puta
(2012.) =
= 0,42 puta
(2013.) =
= 0,32 puta
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine (2009.) =
=
= 1,20 puta
(2010.) =
= 1,25 puta
(2011.) =
= 1,53 puta
(2012.) =
= 1,34 puta
(2013.) =
= 1,00 puta
Koeficijent obrta potraživanja (2009.) =
ž =
= 4,07 puta
(2010.) =
= 3,90 puta
(2011.) =
= 2,44 puta
(2012.) =
= 2,64 puta
47
(2013.) =
= 2,52 puta
Trajanje naplate (2009.) =
ž =
= 89,68 = 90 dana
(2010.) =
= 93,59 = 94 dana
(2011.) =
= 149,60 = 150 dana
(2012.) =
= 138,25 = 138 dana
(2013.) =
= 144,84 = 145 dana
Slijedeća tablica donosi prikaz gore navedenih i izračunatih pokazatelja aktivnosti
Agroduhana d.o.o radi lakšeg utvrđivanja kretanja tih pokazatelja kroz godine promatranja.
(Tablica 10.)
Tablica 10. Pokazatelji aktivnosti za Agroduhan d.o.o. Slatina u istraživanom razdoblju
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent obrta
imovine
0,49 0,50 0,46 0,42 0,32
Koeficijent obrta
kratkotrajne imovine
1,20 1,25 1,53 1,34 1,00
Koeficijent obrta
potraživanja
4,07 3,90 2,44 2,64 2,52
Trajanje naplate (u
danima)
90 94 150 138 145
Izvor: Godišnja izvješća Agroduhana d.o.o Slatina od 2009. do 2013., izračun autora
Tablicom 10. prikazani su pokazatelji aktivnosti koju spadaju u kriterij uspješnosti uz
pokazatelje profitabilnosti. Što se više ukupni prihod okrene u toku jedne godine to je
poduzeće uspješnije. Ono što je nije dobro za Agroduhan d.o.o. je to što je vidljiv trend
smanjivanja obrtanja ukupnog prihoda.
Koeficijentom obrtaja ukupne imovine u 2013. godini vidi se da se na 1 kn aktive stvara 0,32
kn prihoda, a standardna veličina ova pokazatelja je 4 što govori kako, prema ovome kriteriju,
promatrano poduzeće ne posluje dobro. Također, i pokazatelji obrtaja kratkotrajne imovine za
poduzeće nisu dobri jer je standardna veličina ovoga pokazatelja 8, a navedeno poduzeće je u
48
promatranom razdoblju doseglo najviše 1,5. Koeficijent obrtaja potraživanja konstantno
opada što izravno utječe i na slijedeći pokazatelj (trajanje naplate potraživanja) povećavajući
ga.
Izračunati pokazatelji aktivnosti će u nastavku biti prikazani grafički (Grafikon 5.)
Grafikon 5. Pokazatelji aktivnosti za Agroduhan d.o.o.
Izvor: prema podacima iz Tablice 10.
Grafikonom 6. bit će prikazano trajanje naplate potraživanja kako bi se mogla uočiti
tendencija.
Grafikon 6. Trajanje naplate potraživanja Agroduhana d.o.o.
Izvor: prema podacima iz Tablice 10.
0
1
2
3
4
5
6
7
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Koeficijent obrta potraživanja
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine
Koeficijent obrta imovine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Trajanje naplate (u danima)
49
7.3.4. Pokazatelji profitabilnosti
„Pokazatelji profitabilnosti su skupina pokazatelja koji ukazuju na stopu povrata uloženoga
kapitala.“ (Ekonomski leksikon,1995:671)
Neto marža profita, bruto marža profita, profitabilnost imovine (ROA) i profitabilnost
vlastitog kapitala (ROE) su najčešći pokazatelji profitabilnosti poduzeća.
Neto marža profita (2009.) =
=
= 0, 01645 kn
(2010.) =
= - 0,01105 kn
(2011.) =
= - 0,03401 kn
(2012.) =
= - 0, 42833 kn
(2013.) =
= - 0, 01437 kn
Bruto marža profita (2009.) =
=
= 0, 01645 kn
(2010.) =
= - 0,01105 kn
(2011.) =
= - 0,03401 kn
(2012.) =
= - 0, 42833 kn
(2013.) =
= - 0, 01437 kn
Profitabilnost imovine (ROA) (2009.) =
=
= 0,008135 kn
(2010.) =
= - 0,005485 kn
(2011.) =
= - 0,01580 kn
(2012.) =
= - 0,17796 kn
(2013.) =
= - 0,004623 kn
Profitab. vlastitog kapitala (ROE) (2009.) =
=
= 0,02233 kn
(2010.) =
= - 0,01440 kn
(2011.) =
= - 0,03651 kn
50
(2012.) =
= - 0,39745 kn
(2013.) =
= - 0,01015 kn
U tablici 11. bit će prikazani izračunati pokazatelji profitabilnosti Agroduhana d.o.o Slatina
kako bi se uočio trend kretanja navedenih pokazatelja kroz promatrano razdoblje.
Tablica 11. Pokazatelji profitabilnosti za Agroduhan d.o.o. Slatina za razdoblje 2009.-2013. (u
kn)
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto marža profita 0, 01645 - 0,01105 - 0,03401 - 0, 42833 - 0, 01437
Bruto marža profita 0, 01645 - 0,01105 - 0,03401 - 0, 42833 - 0, 01437
Profitabilnost
imovine
0,008135 - 0,005485 - 0,01580 - 0,17796 - 0,004623
Profitabilnost
vlastitog kapitala
0,02233 - 0,01440 - 0,03651 - 0,39745 - 0,01015
Izvor: Godišnja izvješća Agroduhana d.o.o Slatina od 2009. do 2013., izračun autora
Neto profitna marža iznosi u 2013. godini - 0,014 te se ovim pokazateljem mjeri rentabilnost
poduzeća. Bruto profitna marža u 2013. godini je, također, iznosila - 0,014 a ovaj nam
pokazatelj pokazuje uspješnost poduzeća, odnosno rentabilnost poslovanja. Profitabilnost
imovine u zadnjoj godini promatranja iznosi - 0,004623 te nam govori da će poduzeće na 1
kunu ukupne imovine ne ostvaruje nikakvu dobit nego gubitak. Profitabilnost vlastitog
kapitala pokazuje koliko će dobiti ostvariti poduzeće na 1 jedinicu vlastitog kapitala i prema
izračunatom pokazatelju dolazi se do zaključaka da Agroduhan d.o.o. u 2013. godini ne
ostvaruje dobit po jedinici vlastitog kapitala
51
Grafikon 7. Pokazatelji profitabilnosti Agroduhana d.o.o.
Izvor: prema podacima iz Tablice 11.
-0,45
-0,4
-0,35
-0,3
-0,25
-0,2
-0,15
-0,1
-0,05
0
0,05
2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto marža profita
Bruto marža profita
Profitabilnost imovine
Profitabilnost vlastitog kapitala
52
8. ZAKLJUČAK
U ovom seminarskom radu kao predmet rada predstavljena je analiza revizije trgovačkih
društava koja su u državnom vlasništvu te je cilj bio kroz analizu jednog trgovačkog društva
koje se nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske uvidjeti imaju li takva poduzeća nekakve
koristi od toga.
Ovim seminarskim radom željelo se utvrditi da li prezentirana financijska izvješća realno i
objektivno prikazuju financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzeća te je to i bila
pretpostavka, prije same analize, da se podilazi državnim firmama te vidjeti da li se trgovačka
društva možda sputava to što su u državnom vlasništvu, i koliko se objektivno obavlja revizija
u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu jer znamo da reviziju obavljaju stručne i
neovisne osobe, revizori, i to prema utvrđenim pravilima koji se nalaze u revizijskim
standardima te prema kodeksu profesionalne etike. Prema svemu navedenome nakon
istraživanja može se zaključiti da Državni ured za reviziju provodi jako malo revizija
trgovačkih društava koja su u državnom vlasništvu te su mišljenja većinom uvjetna uz neke
preporuke što bi trebali ispraviti dok nepovoljnih mišljenja, kao i bezuvjetnih, uglavnom
nema, iako smo mišljenja da se obavlja više revizija nad trgovačkim društvima u državnom
vlasništvu da bi bilo i takvih što možemo vidjeti 2012. godine kada su obavljene 23 revizije
trgovačkih društava u državnom vlasništvu te su donesena dva bezuvjetna u jedno nepovoljno
mišljenje.
Svaka borba na tržištu, bilo za kupce, bilo za dobavljače, mora se odvijati prema pravilima, i
ako se ta pravila ne poštuju dolazi do prevage na jednu stranu, samim time se stvara razdor
među poduzećima i uopće na tržištu. Zbog toga razdora može patiti i cjelokupna ekonomija, a
tada nema stalnog rasta i prosperiteta, te na kraju dolazi do pada kupovne snage stanovništva i
snižavanja standarda stanovništva. Ta pogreška nastaje manipulacijom određenih ljudi, te se
manifestira na cjelokupno tržište. Kako bi se to sve izbjeglo, na tržištu treba postojati
kontrolor koji će takve pogreške odmah uočavati te ih sprječavati. Dakle, cilj revizije nije
kontrolirati rad poduzeća, nego stvoriti uvijete na tržištu, kako bi svako poduzeće imalo
jednake i fer uvijete u borbi za kupce, dobavljače i poslovne partnere.
53
LITERATURA
Knjige:
Crnković, L., Mijoč, I., Mahaček, D., (2010.), Osnove revizije, Ekonomski fakultet u
Osijeku, Osijek
Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, (1995), Ekonomski leksikon, Masmedia,
Zagreb
Popović, Ž., (2000.), Revizija i analiza, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Zagreb
Soltani, B., (2009.), Revizija, MATE, Zagreb
Tušek, B., Žager, L., (2007.) Revizija – Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
Žager, K., Žager, L., (1999.), Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb
Zakoni:
Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave
(NN 150/11 i 22/12).
Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN
94/2013)
Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (NN 94/2013)
Zakon o Državnom uredu za reviziju, Narodne novine, br. 80/11 )
Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07 i 54/13)
Zakona o računovodstvu, (Narodne novine 30/08, 4/09, 58/11 i 140/11).
Zakon o računovodstvu, (Narodne novine 136/09, 8/10, 18/10, 27/10, 65/10, 120/10,
58/11, 140/11, 15/12, 118/12, 45/13 i 69/13)
Leksikoni:
Ekonomski leksikon,1995.
54
Izvješća:
Izvješće o radu državnog ureda za reviziju, 2009.
Izvješće o radu državnog ureda za reviziju, 2010.
Izvješće o radu državnog ureda za reviziju, 2011.
Izvješće o radu državnog ureda za reviziju, 2012.
Izvješće o radu državnog ureda za reviziju, 2013.
Internet:
www.revizija.hr (28.11.2014.)
www.agroduhan.hr (28.11.2014.)
www.duudi.hr (02.12.2014.)
www.fina.hr (02.12.2014.)
www.vlada.hr (02.12.2014.)
www.zakon.hr (02.12.2014.)
55
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA
Tablice
Tablica 1. Struktura i sadržaj INTOSAI revizijskih standarda ................................................ 22 Tablica 2. Planirani prihodi proračuna za 2015. godinu prema upravljanju državnom
imovinom ................................................................................................................................. 26 Tablica 3. Trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku ....... 28 Tablica 4. Trgovačka društva od razvojnog značenja u kojima RH ima većinski udio ........... 29
Tablica 5. Trgovačka društva čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala u kojima RH
ima vlasništvo manje od 50%- burza ....................................................................................... 30 Tablica 6. Revizorska mišljenja po godinama.......................................................................... 35 Tablica 7. Revizija trgovačkih društava u državnom vlasništvu od 2009. do 2013. godine .... 39 Tablica 8. Pokazatelji likvidnosti Agroduhana d.o.o. Slatina u razdoblju od 2009. do 2013.
godine ....................................................................................................................................... 42 Tablica 9. Pokazatelji zaduženosti Agroduhana d.o.o. Slatina za promatrano razdoblje ........ 44 Tablica 10. pokazatelji aktivnosti za Agroduhan d.o.o. Slatina u istraživanom razdoblju ...... 47
Tablica 11. Pokazatelji profitabilnosti za Agroduhan d.o.o. Slatina za razdoblje 2009.-2013. (u
kn) ............................................................................................................................................. 50
Grafikoni
Grafikon 1. Revizorska mišljenja po godinama ....................................................................... 36 Grafikon 2. Pokazatelji likvidnosti Agroduhana d.o.o. ............................................................ 43
Grafikon 3. Koeficijent zaduženosti i koeficijent vlastitog financiranja za Agroduhan d.o.o . 45 Grafikon 4. Koeficijent financiranja Agroduhana d.o.o u promatranom razdoblju ................. 45
Grafikon 5. Pokazatelji aktivnosti za Agroduhan d.o.o. .......................................................... 48
Grafikon 6. Trajanje naplate potraživanja Agroduhana d.o.o. ................................................. 48
Grafikon 7. Pokazatelji profitabilnosti Agroduhana d.o.o. ...................................................... 51
Slike
Slika 1. Temeljne vrste revizije .................................................................................................. 6 Slika 2. Primjer standardiziranog revizijskog izvještaja .......................................................... 17
56
PRILOZI
U ovome dijelu bit će prikazani prilozi koji su korišteni prilikom pisanja ovoga seminarskoga
rada, tj. izračuna pokazatelja kako bi se navedeni mogli lakše provjeriti.
Prilozi uz seminarski rad:
Bilanca poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (stanje na dan 31.12.2009.)
Bilanca poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (stanje na dan 31.12.2010.)
Bilanca poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (stanje na dan 31.12.2011.)
Bilanca poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (stanje na dan 31.12.2012.)
Bilanca poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (stanje na dan 31.12.2013.)
Račun dobiti i gubitka poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (za razdoblje 01.01.2009.-
31.12.2009.)
Račun dobiti i gubitka poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (za razdoblje 01.01.2010.-
31.12.2010.)
Račun dobiti i gubitka poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (za razdoblje 01.01.2011.-
31.12.2011.)
Račun dobiti i gubitka poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (za razdoblje 01.01.2012.-
31.12.2012.)
Račun dobiti i gubitka poduzeća Agroduhan d.o.o. Slatina (za razdoblje 01.01.2013.-
31.12.2013.)
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77