sveuÈili te u rijecifree-ri.t-com.hr/gdjurovic/dokumenti/diplomski.pdfpredloženi bi studiji...

SVEUČILIŠTE U RIJECIFILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA POLITEHNIKU

PLAN I PROGRAM SVEUČILIŠNOGDIPLOMSKOG STUDIJA

POLITEHNIKE I INFORMATIKE

Rijeka, listopad 2007.

Filozofski fakultet u RijeciOdsjek za politehniku

Predstojnik odsjeka: mr. sc. Luka Majetićtel.: 345-056kabinet 203 (gornja zgrada)e-mail: [email protected]

Tajnica odsjeka: Fedora Vranićtel.: 345-056kabinet 203 (gornja zgrada)e-mail: [email protected]

ECTS koordinator odsjeka: mr. sc. Gordan Đurovićtel.: 345-046 (int. 144)kabinet 206 (gornja zgrada)e-mail: [email protected]

SADRŽAJ

1. UVOD1.1. Razlozi za pokretanje studija ...............................................................................................11.2. Dosadašnja iskustva predlagača...........................................................................................31.3. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama .............................................31.4. Usporedivost studija s programima inozemnih visokih učilišta ..........................................31.5. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava ...................................................................31.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata...............................................................4

2. OPĆI DIO2.1. Naziv studija ........................................................................................................................52.2. Nositelj studija .....................................................................................................................52.3. Trajanje studija.....................................................................................................................52.4. Uvjeti upisa na studij ...........................................................................................................52.5. Preddiplomski studij - kompetencije studenata ...................................................................52.6. Diplomski studiji - kompetencije studenata.........................................................................62.7. Akademski nazivi koji se stječu završetkom studija............................................................6

3. OPIS PROGRAMA3.1. Popis obveznih i izbornih kolegija.......................................................................................6

3.1.1. Diplomski studij Politehnike i Informatike .............................................................73.1.2. Izborni kolegiji ........................................................................................................8

3.2. Detaljan opis obveznih i izbornih kolegija ........................................................................10

1

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Sve izraženija potreba za dugotrajnim i kvalitetnim obrazovanjem stručnjaka u područjupolitehnike kao primijenjene znanosti kojoj je zadatak upoznavanje više tehnika i tehnologija terazvijanje tehničkog mišljenja i elementarnih vještina rada osnovni su razlozi za predlaganjeprograma preddiplomskog studija politehnike na koji se nastavlja predloženi diplomski studijpolitehnike i informatike.

Organizacija institucionalne prosvjetne djelatnosti polazi od spoznaje da čovjek živi u triokruženja: prirodnom, društvenom i tehničkom. Sukladno tome nastala je potreba da se mladiizobražavaju i odgajaju, odnosno razvijaju u tri segmenta cjelovite osobe: kognitivnom, afektivnomi psihomotoričkom. Preddiplomski studij politehnike zajedno s predloženim diplomskim studijempolitehnike i informatike treba zadovoljiti potrebe nastave kognitivnog i psihomotoričkog segmenta.

Polazeći od činjenice da je danas napredak u području tehničkih znanosti nemoguće zamislitibez dobra poznavanja informatike, nametnuo se je zaključak da navedeni sadržaji čine skladnustudijsku i djelatnu cjelinu.

Iz takva su ishodišta proizišli sadržaj studija i potrebna određenja sljedećih elemenata: za štose studenti osposobljavaju, uže područje rada, šira profesionalna djelatnost te utvrđivanjeznanstvene vertikale daljnjeg razvoja diplomanata.

Primarna namjena predloženih studija jest izobrazba i osposobljavanje nastavnika politehnikei informatike u osnovnim i srednjim školama, tj. nastavnika koji će izvoditi nastavu tih sadržaja upredmetima odgovarajućih naziva. U trenutno važećem nastavnom planu i programu osnovnih školau Republici Hrvatskoj učenici stječu teorijska i praktična znanja iz tehničkih disciplina tijekomcijelog svojeg školovanja. Predloženi bi studiji izobražavali nastavnike koji su pripremljeni zaprenošenje tehničkih znanja na učenike u osnovnim školama kako kroz teorijske tehničke predmetetako i kroz organiziranje i provođenje praktičnih vježbi. Ti bi nastavnici bili osposobljeni zamentorstvo i vođenje tehnički naprednih učenika tijekom njihova usavršavanja u tehničkimdisciplinama.

Srednje škole u Republici Hrvatskoj danas su podijeljene u nekoliko skupina, ovisno o tomeza što izobražavaju svoje učenike. Predloženi studiji prvenstveno izobražavaju nastavnike za rad ustrukovnim i tehničkim srednjim školama, gdje su ti nastavnici nositelji i teorijskog i izraženogpraktičnog rada koji je nastavnim planovima i programima predviđen za obradu. Osim strukovnih itehničkih srednjih škola nastavnici bi se koji završe predložene diplomske studije mogli zapošljavatii u ostalim srednjim školama u kojima se izvodi nastava iz informatike te iz različitih tehničkihdisciplina.

Većina studija na današnjim Sveučilištima u Republici Hrvatskoj za cilj ima izobrazbustručnjaka u pojedinim znanstvenim granama. Kroz takve se studije izobražavaju stručnjaci kojinajčešće, tijekom svojeg školovanja na matičnim fakultetima, nemaju nikakva dodira s odgojno--obrazovnim sadržajima, pa su unatoč svojem znanju iz pojedinih područja nepripremljeni za rad sučenicima u osnovnim i srednjim školama. Upravo taj nedostatak odgojno-obrazovnih sadržajaučinio je prijeko potrebnim organiziranje studija kojima je osnovni cilj upravo izobrazba nastavnikaza rad u osnovnim i srednjim školama.

Kroz svoje trogodišnje, odnosno petogodišnje školovanje studenti stječu široko znanje osadržajima znanstvenih grana politehnike i informatike, ali i metodička i odgojno-obrazovna znanjanužna za uspješno prenošenje tih sadržaja na učenike u osnovnim i srednjim školama. Također,studenti se tijekom studija, zahvaljujući vrlo veliku udjelu praktičnog rada u praktikumima,

2

pripremaju za organiziranje i vođenje laboratorija i praktikuma te za izvođenje praktičnih vježbi izpodručja politehnike, fizike i informatike u osnovnim i srednjim školama. Upravo to znanje iorganizacijska sposobnost čini ih nezamjenjivim u današnjem školskom sustavu u RepubliciHrvatskoj. Također, predloženi studiji za cilj imaju izobrazbu tehnološki sposobnih znalaca koji ćekroz svoj svakodnevni rad razvijati i usavršavati svoje nastavničko zvanje. Kroz program studiranjastudenti stječu prirodoslovno-matematička, pedagoško-psihološka, informatička, tehnološka iorganizacijska znanja koja im osiguravaju pronalaženje zaposlenja ne samo kao nastavnika uosnovnim i srednjim školama već i u računarskim centrima, u državnoj upravi i gospodarskimpoduzećima.

Uže područje njihova rada jest razrada programa, pripremanje i izvođenje teoretske ipraktikumske nastave te dopunskih aktivnosti u sljedećim sadržajima:

• tehnička kultura, u osnovnim školama s fondom od 4 sata nastave tjedno,

• izborna nastava tehničke kulture, u osnovnim školama s fondom od 2 sata nastavetjedno,

• informatika, u osnovnim i srednjim školama s fondom od 4 sata nastave tjedno.Šira profesionalna djelatnost obuhvaća sljedeće:

• organizacija i vođenje slobodnih tehničkih aktivnosti (informatika, elektronika,radiotehnika, prometna tehnika, modelarstvo, itd.),

• rad u klubovima tehničke kulture,

• organizacija, pripremanje učenika i vođenje smotri nadarenih fizičara u pokretu"znanost mladima" i tehničkog stvaralaštva mladih na razini Županije i Republike,

• obavljanje niza drugih odgojno-obrazovnih poslova suradnje s drugim nastavnicima,roditeljima i institucijama.

Godine 1993. Sabor je Republike Hrvatske donio Zakon o tehničkoj kulturi (Narodne novinebr. 76/93.) kojim se uređuje djelatnost tehničke kulture koju obavljaju udruge tehničke kulture,poduzeća i druge pravne osobe te samostalno pojedini građani. Prema članku 10. Zakona otehničkoj kulturi pravo na obavljanje djelatnosti tehničke kulture imaju osobe s odgovarajućomstručnom spremom te su stručno osposobljene za obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj djelat-nosti tehničke kulture. Predloženi preddiplomski i diplomski studiji osposobljavaju upravonastavnike koji udovoljavaju tim zakonskim obvezama, te je stoga nezamjenjiv element u daljnjemrazvoju i unapređivanju tehničke kulture u Republici Hrvatskoj.

Pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa Republike Hrvatske djeluje Odjel za šport itehničku kulturu. Osnovna namjena tog Odjela jest praćenje trenutnog stanja, te razvoj i unapre-đenje športa i tehničke kulture u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o tehničkoj kulturi. Usklopu svojeg rada taj Odjel organizira natjecanja mladih tehničara iz područja robotike, strojarstva,graditeljstva, elektrotehnike, prometne tehnike i sličnih tehničkih disciplina. Potreba za razvojemdjelatnosti tehničke kulture na svim nivoima društva (od državnog, preko županijskih do gradskihnivoa) uvjetuje povećanje potražnje za nastavničkim kadrom izobražena za obavljanje upravotakvih djelatnosti. Profesori politehnike i informatike osposobljeni su za rad u udrugama vezanim zaobavljanje djelatnosti razvoja i unapređivanja tehničke kulture određenih Zakonom o tehničkojkulturi.

Daljnji poslijediplomski znanstveni razvoj diplomanata ostvaruje se, uz polaganje dopunskihispita, u području strojarstva i pedagogije s usmjerenjem na politehnički odgoj i obrazovanje.

3

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača

Predloženi preddiplomski studij politehnike te diplomski studij politehnike i informatike naFilozofskom fakultetu u Rijeci svoje korijene vuku od 1953. godine kada je u Rijeci osnovana Višastručna pedagoška škola, preteča današnjeg Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Viša stručna pedagoška škola u Rijeci osnovana je s ciljem izobražavanja nastavnika zastručno-teorijsku i praktičnu nastavu u tadašnjim stručnim školama. U okviru obrazovnog programaViše stručne pedagoške škole u Rijeci organiziran je i dvogodišnji stručni studij praktične nastavena metalskom i elektrotehničkom odsjeku, koji je začetak današnjeg studija fizike i politehnike.

Kroz sveukupni razvoj školstva na prostoru Republike Hrvatske tijekom proteklih jetridesetak godina došlo do niza reformi školstva. Te su reforme uvjetovale potrebu za stalnimrazvojem i unapređivanjem sveukupne fakultetske izobrazbe, s posebnim naglaskom na studije kojisu izobražavali nastavnički kadar za osnovne i srednje škole. Tijekom tih evolutivnih promjenaškolskog sustava došlo je i do preustroja početnog dvogodišnjeg stručnog studija praktične nastaveprvo na jednopredmetni, a zatim dvopredmetni četverogodišnji studij fizike i politehnike.

Sveučilišni studij fizike i politehnike, koji se danas održava na Filozofskom fakultetu u Rijeci,u svom se sadašnjem obliku izvodi od školske godine 1989./90. Taj je sveučilišni studij polaznatočka prilikom provedbe Bolonjskog procesa te predlaganja ovdje navedenih studija.

1.3. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Preddiplomski studij politehnike predstavlja osnovu za nastavak i praćenje diplomskih studijaza koje je potrebno široka tehnička naobrazba. U predloženim programima kako preddiplomskogtako i diplomskog studija studenti kroz obvezne kolegije stječu široko osnovno znanje iz područjapolitehnike i informatike, dok kroz veliki broj izbornih kolegija koji im stoje na raspolaganju imajui mogućnost slušanja bogatih sadržaja o najsuvremenijim znanstvenim spoznajama iz navedenihpodručja.

1.4. Usporedivost studija s programima inozemnih visokih učilišta

U Republici Hrvatskoj danas ne postoji ni jedan studij identične programske strukture ukombinaciji politehnike i informatike. Međutim, u Europskoj uniji postoje slična tehničkasveučilišta koja obrazuju studente u tehničkim područjima i informatici:

• Tehnički s pedagoškim obrazovanjem (Universitat fur Bildungswissenschaften,Klagenfurt),

• Politehnički studij za obrazovanje kadrova za politehničku nastavu (Ecole polytechni-que federale de Lausanne, Švicarska),

• Technische Universität München (http://portal.mytum.de/studium/fakultaeten)

• Technical University of Denmark (http://www.dtu.dk)

1.5. Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava

Potrebu i interes za pokretanje preddiplomskog studija politehnike te diplomskog studijapolitehnike i informatike izvan visokoškolskog sustava u Republici Hrvatskoj imaju sve osnovne isrednje škole u čijim se programima predaju nastavni predmeti iz tih područja.

4

Također, interes za pokretanje predloženih studija pokazuju i gospodarski subjekti koji odsvojih zaposlenika očekuju široko teorijsko znanje iz područja politehnike i informatike, ali iosposobljenost za praktičnu primjenu tih znanja.

1.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Predloženi preddiplomski studij politehnike kao i predloženi diplomski studij politehnike iinformatike u skladu su s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju("Narodne novine" br. 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.), Statutom Sveučilišta u Rijeci te sBolonjskom deklaracijom i ECTS-kriterijima koji iz nje proizlaze.

Svi su kolegiji na predloženom preddiplomskom i diplomskim studijima jednosemestralni, štostudentima tijekom studiranja omogućava da se, nakon što polože sve do tada odslušane predmete,uključuju u razmjene studenata s drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj te u zemljamaEuropske unije.

Također, koncepcija predloženih studija omogućava jednostavnu promjenu programastudiranja nakon završetka preddiplomskog studija i prelaska na diplomski studij.

5

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

Preddiplomski studij politehnike.

Diplomski studij politehnike i informatike.

2.2. Nositelj studija

Nositelj je studija Filozofski fakultet u Rijeci. Međutim kako je u tijeku preustroj Sveučilištau Rijeci kroz izgradnju sveučilišnog kampusa i osnivanja sveučilišnih odjela, planirano je osnivanjesveučilišnog odjela za politehniku koji će u budućnosti biti nositelj navedenih studija.

Organizacijski poslovi studija unutar Filozofskog fakulteta u Rijeci obavljaju se na Odsjekuza politehniku, a nakon ustroja sveučilišnih odjela organizirat će se u okviru sveučilišnog odjela zapolitehniku Sveučilišta u Rijeci.

2.3. Trajanje studija

Predloženi se program izvodi kao trogodišnji preddiplomski studij politehnike (6 semestara),te diplomski studij politehnike i informatike koji traje dvije godine (4 semestra). Ukupno trajanjepredloženog diplomskog studija jest pet godina (model studiranja 3 + 2), odnosno 10 semestara.

2.4. Uvjeti upisa na studij

Na trogodišnji preddiplomski studij politehnike mogu se upisati pristupnici koji ispunjavajusljedeće uvjete:

• završena četverogodišnja srednja škola u skladu s odredbama Zakona o visokim učiliš-tima,

• uspješno položen razredbeni postupak (ispit se sastoji od pismenog dijela iz područjamatematike i fizike te intervjua).

Na diplomski studij politehnike i informatike mogu se upisati pristupnici koji su završilipreddiplomski studij politehnike te time stekli titulu prvostupnika/prvostupnice politehnike, te sutijekom preddiplomskog studija prikupili najmanje 40 ECTS-bodova iz područja informatike.Potreban broj ECTS-bodova iz područja informatike studenti će prikupiti u dva dijela: 36ECTS-bodova kroz obvezne kolegije te najmanje 4 ECTS-boda kroz izborne kolegije.

U slučaju da student nije tijekom preddiplomskog studija prikupio dovoljan brojECTS-bodova iz područja informatike, može mu se omogućiti upis na željeni diplomski studij uzpolaganje diferencijalnih ispita kroz koje će prikupiti potreban broj ECTS-bodova. Diferencijalni seispiti upisuju u prvom semestru diplomskog studija i studenti ih moraju položiti prije početkadrugog semestra odabranog diplomskog studija.

2.5. Preddiplomski studij – kompetencije studenata

Nakon završena preddiplomskog studija politehnike studenti stječu akademski nazivprvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) politehnike te su osposobljeni za obavljanjeposlova u laboratorijima i praktikumima te izvođenje praktičnih vježbi iz područja politehnike uosnovnim i srednjim školama. Također, nakon završena preddiplomskog studija politehnike

6

studenti mogu osnivati zajednice tehničke kulture u Republici Hrvatskoj te sudjelovati u njihovuradu.

Ako student nakon stjecanja titule prvostupnika/prvostupnice politehnike želi nastavitistudiranje, na Sveučilištu u Rijeci može upisati diplomski studij politehnike i informatike.

2.6. Diplomski studiji – kompetencije studenata

Nakon završena diplomskog studija politehnike i informatike studenti stječu akademski nazivmagistar/magistra edukacije politehnike i informatike, te su osposobljeni za obavljanje poslovanastavnika odgovarajućih predmeta u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj.

Stjecanjem akademskog naziva magistar/magistra edukacije politehnike i informatike studentimogu osnivati zajednice tehničke kulture u Republici Hrvatskoj te sudjelovati u njihovu radu.

2.7. Akademski nazivi koji se stječu završetkom studija

Nakon završena preddiplomskog studija politehnike studenti stječu akademski nazivprvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) politehnike.

Nakon završena diplomskog studija politehnike i informatike studenti stječu akademski nazivmagistar/magistra edukacije politehnike i informatike.

7

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih kolegija

Popis obveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave te brojem ECTS bodova kojipripadaju pojedinom kolegiju prikazan je kroz godine studija.

3.1.1. Diplomski studij Politehnike i Informatike

Diplomski studij Politehnike i Informatike - 4. godina

VII. semestar(oblik nastave i

broj sati)

VIII. semestar(oblik nastave i

broj sati)R.br. Naziv kolegija

P S V P S V

ECTS

1. Razvojna psihologija 1 0 1 32. Didaktika 2 0 2 53. Operacijski sustavi 1 2 0 2 54. Računalne mreže 1 2 0 2 55. Praktikum elektromehanike 0 0 2 26. Izborni kolegiji najviše 8 sati 10

Ukupno: 16 + izb. 301. Edukacijska psihologija 2 0 2 52. Odgojne strategije nastavnika 1 0 1 33. Operacijski sustavi 2 2 0 2 54. Računalne mreže 2 2 0 2 55. Cestovna vozila i promet 2 0 2 56. Izborni kolegiji najviše 6 sati 7

Ukupno: 18 + izb. 30

Studenti koji su uspješno završili Preddiplomski studij Politehnike te nakon njega nastavilistudiranje na Diplomskom studiju Politehnike i Informatike tijekom 4. godine studiranja upisujugore navedene obvezne kolegije, te slobodno odabiru izborne kolegije skupljajući na taj načinukupno 30 ECTS bodova. Među odabranim izbornim kolegijima studenti moraju u svakomsemestru odabrati najmanje jedan od ponuđenih izbornih edukacijskih kolegija (svi ponuđeniizborni edukacijski kolegiji nose 2 ECTS boda).

8

Diplomski studij Politehnike i Informatike - 5. godina

IX. semestar(oblik nastave i

broj sati)

X. semestar(oblik nastave i


P S V P S V

ECTS

1. Metodika nastave informatike 1 2 0 2 62. Analiza informacijskih sustava 2 0 1 43. Metodika nastave politehnike 1 2 2 0 6

4. Praktikum metodike nastavepolitehnike 1 0 0 2 4

5. Izborni kolegiji najviše 11 sati 10Ukupno: 13 + izb. 30

1. Metodika nastave informatike 2 2 0 2 62. Projektiranje informacijskih sustava 2 0 1 43. Seminar diplomskog rada 0 2 0 24. Metodika nastave politehnike 2 2 2 0 6

5. Praktikum metodike nastavepolitehnike 2 0 0 4 4

6. Izborni kolegiji najviše 7 sati 8Ukupno: 17 + izb. 30

Studenti koji su uspješno završili Preddiplomski studij Politehnike te nakon njega nastavilistudiranje na Diplomskom studiju Politehnike i Informatike tijekom 5. godine studiranja upisujugore navedene obvezne kolegije, te slobodno odabiru izborne kolegije skupljajući na taj načinukupno 30 ECTS bodova.

3.1.2. Izborni kolegiji

U okviru Preddiplomskog studija Politehnike te Diplomskog studija Politehnike i Informatike,studentima se nude izborni kolegiji koji se izvode u organizaciji Odsjeka za politehniku, Odsjeka zainformatiku (nakon preustroja Sveučilišta u Rijeci ovi će Odsjeci postati Sveučilišni odjeli), teskupina edukacijskih kolegija.

Izborni kolegiji su podijeljeni na kolegije koji se održavaju u zimskom i kolegije koji seodržavaju u ljetnom semestru. Na ovaj način omogućeno je studentima da prema vlastitimsklonostima odabiru izborne predmete onda kada oni smatraju da im je to najzgodnije. Naravno,prilikom izbora studenti moraju voditi računa o tome da li je upis pojedinog kolegija uvjetovanslušanjem i polaganjem nekog drugog obveznog ili izbornog kolegija, te o broju ECTS bodova kojetijekom pojedinog semestra trebaju, upisujući izborne kolegije, prikupiti. Upis izbornih kolegijasvakom studentu ovjerava ECTS koordinator odsjeka za politehniku.

9

Izborni kolegiji

Zimski semestar(oblik nastave i

broj sati)

Ljetni semestar(oblik nastave i


P S V P S V

ECTS

Odsjek za politehniku1. Programski jezik C++ 2 0 0 22. Tehnološki sustavi i robotika 2 0 2 4

Odsjek za informatiku1. Uvod u baze podataka 2 0 2 42. Programiranje za Internet 1 2 0 2 43. Objektno orijentirano programiranje 2 0 2 44. Elektroničko gospodarstvo 2 0 2 45. Informacijski sustav organizacije 2 0 2 4

6. Objektno orijentirani razvojsoftwarea 2 0 1 3

7. Formalni jezici i jezični procesori 1 2 0 2 48. Formalni jezici i jezični procesori 2 2 0 2 49. Baze podataka 2 0 2 410. Programiranje za Internet 2 2 0 2 411. Algoritmi i strukture podataka 2 0 2 412. Objektno orijentirano modeliranje 2 0 2 4Edukacijski kolegiji1. Sociologija obrazovanja 1 1 0 22. Filozofija odgoja 2 0 0 23. Komunikacijske vještine 1 0 1 24. Psihologija roditeljstva 1 0 1 25. Teorije ideologije 1 1 0 2

6. Psihologija učenika s posebnimpotrebama 1 0 1 2

7. Psihologija darovitih učenika 1 0 1 28. Metode učinkovitog učenja 1 0 1 29. Govorništvo 1 0 1 210. Prevencija nasilja nad djecom 1 1 0 211. Europska dimenzija u obrazovanju 1 1 0 212. Osnove analize obrazovne politike 1 1 0 213. Osiguranje kvalitete u obrazovanju 1 1 0 2

10

3.2. Detaljan opis obveznih i izbornih kolegija

Na stranicama koje slijede dani su detaljni opisi sadržaja svih obveznih i izbornih kolegija uokviru kojih su definirani znanja i vještine koje se stječu kroz svaki pojedini kolegij, obliciprovođenja nastave te način provjere znanja i polaganja ispita, popis obvezne i dopunske literaturepotrebne za studij i polaganje ispita, ECTS bodovna vrijednost svakog kolegija te način praćenjakvalitete i uspješnosti izvedbe svih navedenih kolegija.

11

Kod kolegija 92NM01ONaziv kolegija Razvojna psihologija

Opći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 4.Status kolegija x Obvezatni IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta 3

Broj sati po semestru 15 + 0 + 15Ciljevi kolegija

Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s bazičnim spoznajama o razvoju neophodnim za razumijevanje zakonitostiodgoja i obrazovanja. Na temelju spoznaja o psihološkom razvoju djece i adolescenta omogućiti razumijevanje primjenjenihodgojnih postupaka, te njihovu prikladnost za određenu dob djeteta. Senzibilizacija studenata za specifičnost funkcioniranjadjece različite dobi, kao i razumijevanje individualnih razlika. Usvajanje vještina vrednovanja i kritičke prosudbeprikladnosti odgojno-obrazovnog rada s djecom i adolescentima.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij korespondira sadržaju sličnih kolegija u obrazovanju nastavnika. Kolegij je korelativan s kolegijemEdukacijska psihologija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanog kolegija Razvojna psihologija studenti razumiju specifičnosti razvoja u srednjemdjetinjstvu i adolescenciji, mogu prepoznati normativni razvoj i razumiju specifičnosti individualnog razvoja te su osjetljiviza individualne razlike među djecom, razumiju ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta u srednjem djetinjstvu i važnostiinterkacije ovih čimbenika, razviju vještinu vrednovanja i kritičke prosudbe prikladnosti odgojno-obrazovnog rada s djecomrazličitog uzrasta.Sadržaj kolegija

Razvojne teorije; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj: konkretno i apstraktno mišljenje; Intelektualnirazvoj i postignuće; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj identiteta; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole;Odnosi s vršnjacima; vršnjačke grupe; Nasilje u školi; Seksualnost; Uloga medija u razvoju; Stres u djece i adolescenata;Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji (poremećaji hranjenja, usamljenost, suicidalnost, delinkventno ponašanje,konzumiranje droga).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija iinternet

Obrazovanje nadaljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivan odnos u nastavi, izrada referata i eseja na izabranu temu. Položen pismeni i usmeni

ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave0.2

Aktivnost u nastavi0.3

Seminarski radØ

Eksperimentalni radØ

Pismeni ispit1

Usmeni ispit0.5

Esej0.5

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja Ø Referat

0.5Praktični rad

ØObvezna literatura

1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap.2. Lacković-Grgin, K. (2000.). Stres u djece i adolescenata, Jastrebarsko, Slap.

Izborna literatura1. Bastašić, Z., Pubertet i adolescencija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.2. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko.M., Zagreb3. Jaffe, M.L. (1998). Adolescence. New York: Wiley & Sons Inc4. Kimmel, D. C., Weiner, I.B.(1995) Adolescence-developmental transition, J. Wiley & Sons, inc.5. Lacković-Grgin, K. (1993). Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, Slap.6. Olweus (1998). Nasilje među djecom u školi. Zagreb. Školska knjiga7. Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma, Alinea

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modulaKvaliteta predmeta pratit će se kroz rasprave sa studentima te primjenom upitnika za ispitivanje zadovoljstva

predmetom i radom nastavnika.

12

Kod kolegija 92NM02ONaziv kolegija Didaktika

Opći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 4.Status kolegija x Obvezatan IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Ciljevi kolegija su: osposobiti studente za adekvatan izbor i primjenu didaktičkih odluka u nastavnoj praksi, senzibilizirati studenteza važnost konstantnog praćenja suvremenih spoznaja iz didaktike te usavršavanja svojih didaktičkih kompetencija, motivirati studente zanjegovanje pozitivne klime i timskog/suradničkog rada u nastavi, osposobiti studente za elementarne vještine istraživanja, unapređivanja iinoviranja vlastite nastavne prakse.Korespodentnost i korelativnost programa

Sadržaj kolegija Didaktika korespondira sa kolegijima koji na studiju pedagogije, psihologije, sociologije i filozofije dodirujupitanja odgoja, obrazovanja, nastave, učenja i poučavanja. Pretpostavka je za adekvatno praćenje predmetnih metodika te izbornih kolegija ukojima se pobliže obrađuju pojedina didaktička poglavlja.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Didaktika mogu pravilno tumačiti i analizirati temeljne pojmovedidaktike, objasniti i kritički interpretirati različite didaktičke teorije, škole, pravce i modelem, analizirati i adekvatno primijeniti različitedidaktičko-metodičke odluke u praktičnim situacijama niza odgojno-obrazovnih procesa, analizirati i adekvatno primijeniti niz spoznaja izdidaktike (planiranje i programiranje nastave; mikro i makro-organizacija nastave; uporaba suvremene nastavne tehnologije; osnoveocjenjivanja i procjenjivanja postignuća učenika; osposobljavanje i usavršavanje nastavnika za odgojno-obrazovne procese), provesti iinterpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike i interpretirati mogućnosti poboljšanja neposredne didaktičke prakse.Sadržaj kolegija

Predmetna i metodološko - epistemološka utemeljenost didaktike. Terminologija i didaktički sustav. Obrazovanje i nastava (ciljevi,zadaci i sadržaji; zakoni, zakonitosti, zakonite tendencije; načela, faktori, sredstva i socijalni oblici...). Teorije i modeli učenja i nastave.Didaktičke teorije i škole. Planiranje i programiranje-strukturiranje "curriculuma". Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave.Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja).Tehnologija obrazovanja i nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Trendovi u osposobljavanju i usavršavanju nastavnika.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)


Obrazovanje nadaljinu Konzultacije Praktikum Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski pismeni rad, izraditi seriju (set) vježbi

i položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Osobito će se honorirati praćenje aktualnih rasprava i istraživanja didaktičkihpitanja i fenomena. Studenti su dužni za ispit pročitati svu obveznu literaturu i najmanje dva izvora sa popisa literature po slobodnom izboru.Kao preduvjet pristupanju ispitu studenti moraju izraditi sve propisane vježbe te dokazati da prate aktualna zbivanja i dostignuća iz područjadidaktike (primjerice, pisanjem osvrta na članke iz domaćih (Napredak, Školski vjesnik, Obrazovanje odraslih, Radovi...) i stranih časopisa,dnevnog tiska i sl. izradom anotacije pročitanih izvora prema unaprijed dogovorenom obrascu. Očekuje se da studenti dio propisaneliterature pročitaju u cilju adekvatne izrade vježbi i pripreme za nastavu.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave2

Aktivnost u nastavi1

Pismene vježbe0,5


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Jelavić, F. (2003). Didaktika. Jastrebarsko: Naklada Slap2. Bognar, L. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga3. Poljak, V. (1991). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga4. Lavrnja, I (1998). Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci5. Lavrnja, I.(2000). Vježbe iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.

Izborna literatura1. Bežan, A., Jelavić, F., Kujundžić, N. i Pletenac, V. (1991). Osnove didaktike. Zagreb: Školske novine2. Stevanović, M. (2003). Didaktika. Rijeka: Digital Point3. Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa4. Kyriacu, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa5. Terhat,E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaEvaluacija nastave od strane studenata na kraju semestra. Portfolio studenata (praćenje napredovanja). Kontinuirana suradnja s

diplomiranim studentima zaposlenih u obrazovnim institucijama (upitnik kojim se primjenjuje stečeno znanje u praksi, potreba za dodatnimosposobljavanjem)

13

Kod kolegija 91I43ODNaziv kolegija Operacijski sustavi 1





Upoznavanja studenata sa operacijskim sustavima i procesima unutar operacijskih sustava. Usvajanje znanja oosnovnim pojmovima operacijskog sustava - proces, komunikacije, upravljanje podacima, upravljanje memorijom. Usvajanjeznanja i vještina za napredno korištenje operacijskih sustava.Korespodentnost i korelativnost programa

U ovom predmetu iznose se temeljna znanja iz operacijskih sustava. Sadržaj ovog kolegija naslanja se na kolegijakoji se odnose na građu računala i računalne mreže.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: razumjeti strukturu i načela rada operacijskih sustava,ovladati znanjima navedenim u "Sadržaju kolegija", te primijeniti stečena znanja pri korištenju operativnih sustava.Sadržaj kolegija

Uvod u operacijske sustave: razvoj operacijskih sustava, hijerarhijska struktura operacijskih sustava, interakcija(veza) operacijskog sustava i strojne opreme. Upravljanje procesima: konkurentnost procesa, sinkronizacija, zastoji,upravljanje procesorom. Upravljanje memorijom: straničenje, segmentacija, strategije smještaja, zaštita memorije,dodjeljivanje resursa. Upravljanje podacima: rad s datotekama i imenicima. Sigurnost i zaštita.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimediji iinternet


Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni ili timski seminarski rad, te

položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela. Rad studenta u kolegiju prati se i vrednujekontinuirano. Na kraju student polaže pismeni i usmeni dio ispita kojim se provjerava i vrednuje njegovo cjelovito znanje.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave0,5

Aktivnost u nastavi0,5

Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja 1 Referat

ØPraktični rad


1. Tanenbaum A., Woodhull A., Modern Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997.2. Tanenbaum A., Woodhull A., Operating systems, Desing & Implementation, Prentice Hall, 1997.

Izborna literatura1. Stalling S., Operating systems, Macmillan, 19922. Silberschatz A., Galvin P. B., Operating system concepts, Addison Wesley, 1989.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaU zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.

Provest će se i analiza uspješnosti studenata na ispitima i nastavnoj praksi.

14

Kod kolegija 91I12ONaziv kolegija Računalne mreže 1





Cilj ovog kolegija je iznijeti temeljna znanja o računalnim mrežama i o računalnim komunikacijskim sustavima.Iznose se tehnološke osnove i temeljna načela rada računalnih mreža raznih vrsta i opsega. U ovom predmetu obrađuju setehnološke i strukturne osobine računalnih mreža, koje tvore osnovu za prikaz organizacijskih, sigurnosnih i aplikacijskihelemenata koji slijedi u okviru kolegija "Računalne mreže 2".Korespodentnost i korelativnost programa

U ovom predmetu iznose se temeljna znanja iz računalnih mreža. Sadržaj ovog kolegija naslanja se na oneinformatičke predmete koji se odnose na informacijske sustave, na građu računala i na programiranje.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o arhitekturi i strukturi računalnih mreža i računalnih komunikacijskih sustava.Studenti trebaju upoznati tehnološke osnove i načela rada računalnih mreža raznih vrsta i opsega, kako je to navedeno u"Sadržaju kolegija".Sadržaj kolegija

Računalne mreže: osnovne strukture, načela djelovanja i oblici uporabe. Veličine mreža i tehnologije prijenosa.Slojevi i protokoli mrežnih sustava. Referentni modeli: OSI i Internet model. Mrežni standardi. Fizički sloj mreže. Elementifizičkg sloja i mediji za prijenos podataka. Zemni sustavi, sustavi bežičnog prijenosa, mobilne komunikacije. Propusnost,zadržavanje, dijeljenje resursa. Elementi sloja prijenosa podataka. Pouzdanost prijenosa: utvrđivanje i ispravljanje grešaka.Kontrola inteziteta protoka. Lokalne mreže (LAN): Ethernet i Prsten sa značkom; prošireni LANovi; FDDI. Elementimrežnog sloja. Sklapanje virtualnih puteva i usmjeravanje paketa. Metode usmjeravanja, proslijeđivanja i kontrole zasićenja.Međusobno povezivanje različitih mreža. Mrežni sloj Interneta: IP paket i protokol. Adresni prostor Interneta. Prijenosni sloj.End-to-end protokoli. Upravljanje intenzitetom toka; spriječavanje zasićenje. Raspodjela resursa i zajamčeni kvalitet veza.Prijenosni sloj Interneta (UDP, TCP protokoli). Komunikacija u realnom vremenu.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni pohađati vježbe. Student treba položiti pisani (praktični) dio ispita koji se odnosi na vježbe, kao

preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita na kojem se provjerava i ocjenjuje cjelokupno znanje studenta.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Radovan, M.: Računalne mreže, 2004. (digitalna skripta, 287 stranica; skripta se obnavlja svake godine)2. Peterson, L. L., Davie, B. S.: Computer Networks: A System Approach, 3rd Edition,3. Morgan Kaufmann Publishers, 2003.4. Tanenbaum, A. S.: Computer Networks, 4th Edition, Prentice Hall, 2003.

Izborna literatura1. Kurose, F. J., Ross, W. K.: Computer Networking: A Top-Down Approach Featuring the Internet, Pearson Addison

Wesley, 2003.2. Glass, K. M.: Beginning PHP, Apache, MySQL Web Development, Hungry Minds Inc, 2004.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPraćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra pri samostalnoj izradi zadataka. Statističko praćenje

prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

15

Kod kolegija 92PT043ONaziv kolegija Praktikum elektromehanike





Metodom demonstracije, upoznati studente s osnovnim elektromotornim pogonima i njihovim priključivanjem naizvor električne energije. Izvesti karakteristične spojeve napajanja elektromotora i mjerenja snage i potrošnje električneenergije odabranih uređaja. Upoznati studente s električnom instalacijom automobila.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima (npr.Studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni i Stručni studijielektrotehnike na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i sl.).

Korelativnost: Nema preduvjeta za upis kolegija. Kolegij je u korelaciji sa kolegijima Praktikum ručne obrade,Praktikum strojne obrade i Automatika s preddiplomskog studija politehnike.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje principa izgradnje i rada električnih motora. Razvijanje sposobnosti rješavanja problema prilikomrada s električnim motorima.Sadržaj kolegija

Trofazni asinhroni motori. Demonstracija rada, sastavni dijelovi, pokretanje i regulacija broja okretaja. Vježbaispitivanja zakretnog momenta i rada u spoju zvijezda i trokut. Mjerenje snage i broja okretaja rotora.

Demonstracija rada generatora i motora istosmjerne struje. Trofazni transformatori u sklopu elektromotornog pogona:radna stanja, prazni hod i kratki spoj. Paralelni rad i svojstva spoja “cikcak”.

Standardni materijali i pribor za izvođenje električnih instalacija. Izrada vježbi osnovnih shema spoja za strujnekrugove, mjere zaštite, mjerenje i kontrola spojeva. Instalacija za jednofazni elektromotorni pogon i toplinske aparate.

Autoelektrika: shema instalacije, potrošači električne energije, baterijsko paljenje i elektronički uređaji.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u organizaciji i izvođenju vježbi, izraditi pisano izvješće vježbe i položiti

kolokvij.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastaveØ


Seminarski radØ

Eksperimentalni rad0,5

Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ

Kontinuirana provjera znanja0,5

ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. G. Đurović: Upute za laboratorijske vježbe, FFR, Rijeka, 2003.

Izborna literatura1. R. Wolf: Osnove električnih strojeva, ŠK d.d., Zagreb, 1995.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko

praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih rokova.

16

Kod kolegija 92NM03ONaziv kolegija Edukacijska psihologija





Cilj je ovog kolegija upoznati studente s teorijama učenja i načina primjene tih teorija u školskoj praksi. Cilj jetakođer upoznati studente s osobinama ličnosti učenika i motivacijom za učenje kao glavnim čimbenicima individualnihrazlika u školskom postignuću, te s učinkom socijalne interakcije u razredu na uspješnost učenja.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija u nastavničkom modulu. Preduvjet za ovaj kolegij jeRazvojna psihologija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Student će biti u stanju: opisati i razumjeti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi, primijeniti principeoperantnog uvjetovanja u razredu, opisati i razumjeti proces obrade informacija, razlikovati različite stilove učenja,primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja), objasniti pojam inteligencije injen utjecaj na školsko postignuće, objasniti povezanost samopoimanja i školskog postignuća, opisati i razumjeti motivacijskiučinak ocjena, opisati i usporediti različite teorije motivacije za učenje, razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu ipostupke za unapređenje socijalnog statusa, razumjeti komponente odnosa učenika i nastavnika, primijeniti socijalne vještineza uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog ponašanja učenika, razumjeti različitepristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi.Sadržaj kolegija

Klasično uvjetovanje u razredu; Opreantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje: Samoregulacija ponašanja imentorstvo; Teorija obrade informacija; Kognitivne i metakognitivne strategije; Inteligencija i učenje; Osobine ličnostiučenika i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija među učenicima u razredu; Interakcija između nastavnika i učenika;Različiti pristupi održavanju discipline i rješavanja disciplinskih problema.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave, izraditi pismene

izvještaje na vježbama koji trebaju biti pozitivno ocijenjeni, te položiti 3 kolokvija i usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit1,3

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka.2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

Izborna literatura1. Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus.2. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.3. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea.4. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.5. Pintrich, P.R., Schunk, D.H. (1996). Motivation in education: Theory, research and application. Englewood Clifs,

HJ: Prentice Hall.6. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške implikacije. Zagreb:

Educa.7. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaKvalitetu i uspješnost kolegija biti će procijenjena na temelju uspješnosti studenata u polaganju kolovija i putem

upitnika u kojem će studenti procijeniti što su naučili, jesu li imali problema s razumijevanjem sadržaja, te koliko suzadovoljni izvođenjem kolegija.

17

Kod kolegija 92NM04ONaziv kolegija Odgojne strategije nastavnika




Broj sati po semestru 15+0+15

Ciljevi kolegijaCilj studijskog kolegija je da se polaznici teorijski, istraživački i praktično osposobe za nastavničku profesiju i samostalno vođenje odgojnih procesa.

Upoznati teorijske, metodološke i praktične pristupe aktualnim pedagoškim problemima i osposobiti za kritičku prosudbu. Upoznati i osposobiti za primjenurazličitih odgojnih strategija u nastavnom radu. Razviti sposobnosti za samostalno istraživanje i razumijevanje odgojnih fenomena te učinkovito djelovanje uodgojnoj praksi. Razviti interes i otvorenost za uvođenje i prihvaćanje inovacija u nastavnoj praksi. Obogaćivati ulogu nastavnika u procesu odgoja te shvatitiodgoj kao stvaralački proces i odnos suradnje. Osposobiti studente za stvaranje i primjenu primarnih prevencijskih programa. Pružati primjerenu odgojno-obrazovnu pomoć djeci i obitelji.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija Odgojne strategije nastavnika korespondira sadržajima sličnih kolegija na studiju pedagogije, psihologije, filozofije i sociologije.Kolegij je u korelaciji sa kolegijima i spoznajama iz pedagogijskih disciplina - školske i predškolske pedagogije, obiteljske pedagogije, metodike odgojno-obrazovnog rada, andragogije i psihologije (razvojne i edukacijske).Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usvojiti, analizirati i sintetizirati teorijske spoznaje i biti sposoban za kritički osvrt. Biti sposoban u praksi primijeniti stečena znanja o odgojnimstrategijama rada. Uspostaviti pozitivno razredno ozračje. Kompetentno postupati u različitim odgojno-obrazovnim problemskim situacijama. Prevenirati rizičnepojave u pedagoškoj praksi. Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke. Biti sposoban provoditi razredne projekte i uvoditi inovacije u nastavnojpraksi. Primijeniti suvremene oblike uspostavljanja suradnje s učenicima i roditeljima. Kontinuirano se profesionalno usavršavati. Samostalno i učinkovito voditiodgojni proces.Sadržaj kolegija

Odgoj kao proces. Temeljne pedagoške teorije. Makro i mikro pedagoški pristupi odgoju. Odgojne sredine. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgojai obrazovanja. Odgojne strategije. Tehnike pozitivne interpersonalne komunikacije. Prepoznavanje različitih potreba, interesa i sposobnosti djece. Strategijekoordinacije i primjerena poučavanja. Pozitivno razredno ozračje i stilovi odgoja. Prosocijalno ponašanje. Socijalna kompetencija. Uobičajeni problemisocijalizacije. Odgojne strategije socijalnog poučavanja i njihovo inkorporiranje u praksi. Modeli usmjeravanja razredne discipline. Disciplina i kazna. Aktualnipedagoški problemi i strategije odgojnog rada: djeca konzumenti alkohola i droga; napuštanje i bježanje iz škole; školski neuspjeh; delinkventno ponašanje;nasilje u obitelji i školi; rizični životni stilovi i dr. Teorijsko-metodološko utemeljene prevencije. Primarna, tercijarna, sekundarna prevencija. Primarnaprevencija i odgoje strategije. Školski preventivni programi. Vršnjački preventivni programi. Obitelj i preventivni programi. Temeljni metodološki pristupi uistraživanju odgojne stvarnosti. Akcijska istraživanja. Studije slučaja. Uspostavljanje suradnje s roditeljima. Kompatibilnost i proturječja u odnosu obitelji iškole. Modeli suradnje obitelji i škole. Tehnike rada s obitelji. Individualni i skupni oblici rada. Edukacijsko-savjetodavni rad. Razredništvo. Profesionalnousavršavanje učitelja. Konstruktivistički pristup odgoju i inoviranju odgojno-obrazovne prakse.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija iInternet

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataStudenti su obavezni prisustvovati predavanjima, aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti set vježbi i seminarski rad, kojim dokazuje

poznavanje teorija, osnovnih vještina i temeljnu pripremljenost za rad i razvijanje pedagoške prakse. Aktivnost u nastavi i kvaliteta izvršenih obaveza vrednovatiće se u završnoj ocjeni s udjelom do 50%. Pripremu za raspravu o najmanje dvije teme student potkrjepljuje kraćom pismenom pripremom te prikupljenimmaterijalima. Na kraju odslušanih nastavnih sadržaja i izvršenih obveza student polože pismeni i usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski rad0,4


Pismeni ispit0,8

Usmeni ispit0,2

EsejØ

IstraživanjeØ

Vježbe0,3 Kontinuirana provjera znanja Ø Referat

ØPraktični rad


1. Bilić, V., Zloković, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece. Oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Naklada Ljevak, d.o.o. (str. 31-76)2. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa. (str. 67-100)3. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade. (str.143-199)4. Zloković, J. (1998), Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet. (str. 41-102)

Izborna literatura1. Bašić, J. i dr. (1994), Integralna metoda. Zagreb: Alinea.2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: II. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada. Charles, C. M. (1996), Building Classroom Discipline.

London: Longman Publishers.3. Domović, V. (2003), Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap.4. Gossen, D. (1994), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea.5. Hentig, VonHarmut (1997), Humana škola: škola mišljenja na nov način. ZG, Educa.6. XXX (1990), Konvencija o pravima djece. UNICEF.7. Mušanović, M., Barbir, J. (2001), Modularni program prevencije zlouporabe droga.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula Za potrebe kolegija izraditi će se protokol kontinuiranog praćenja napredovanja svakog studenta. Studentski portofolio. Evaluacija nastave od strane

studenata. Kontinuirana suradnja sa diplomiranim studentima o primjeni stečenih znanja u praksi i potrebama za dodatnim osposobljavanjem.

18

Kod kolegija 91I47ODNaziv kolegija Operacijski sustavi 2





Upoznavanja studenata sa distribuiranim sustavima. Usvajanje znanja o osnovnim pojmovima distribuiranihoperacijskih sustava, komunikacija i sinkronizacija, upravljanje podacima, zaštita.Korespodentnost i korelativnost programa

U ovom predmetu iznose se temeljna znanja iz distribuiranih operacijskih sustava. Sadržaj ovog kolegija naslanja sena kolegija Operacijski sustavi 1, te na kolegije koji se odnose na građu računala i računalne mreže.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: razumjeti strukturu i načela rada distribuiranih operacijskihsustava, primijeniti znanja stečena u okviru kolegija Operacijski sustavi 1, ovladati znanjima navedenim u "Sadržajukolegija".Sadržaj kolegija

Paralelni sustavi: sinkronizacija i komunikacija u paralelnim sustavima. Distribuirani sustavi: prijenos poruka, poziviprocedura na daljinu, komunikacija između procesa, upravljanje podacima u distribuiranim sustavima: rad s datotekama iimenicima, implementacija sustava datoteka, oporavak sustava u slučaju grešaka, uvod u sustave u realnom vremenu, zaštita isigurnost u distribuiranim sustavima.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog)

i usmenog dijela. Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Na kraju student polaže pismeni i usmeni dio ispitakojim se provjerava i vrednuje njegovo cjelovito znanje.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Tanenbaum A., Woodhull A., Distribuited Operating systems, Prentice Hall, 2004.Izborna literatura

1. Tanenbaum A., M. V. Steen, Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002.2. Silberschatz A., Galvin P. B., Operating system concepts, Addison Wesley, 1989.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPredviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja

kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima

19

Kod kolegija 91I17ONaziv kolegija Računalne mreže 2





Ovaj predmet je nastavak kolegija "Računalne mreže 1". Ciljevi ovog kolegija su: (1) izložiti metode zapisivanjasadržaja raznih vrsta, metode komprimiranja i protokole prenosa; (2) dati prikaz temeljnih elemenata zaštite tajnosti iintegriteta sadržaja, i autentičnosti komunikatora u računalnim mrežama; (3) dati prikaz glavnih mrežnih usluga aplikacijskerazine. U okviru vježbi, studenti trebaju naučiti koristiti temeljne mrežne usluge (servise) i jezik HTML.Korespodentnost i korelativnost programa

U ovom predmetu nastavlja se sa izlaganjem temeljnih znanja iz računalnih mreža i komunikacijskih sustava. Sadržajovoga kolegija naslanja se na one informatičke predmete koji se odnose na informacijske sustave, na građu računala i naprogramiranje, a izravno se nadovezuje na predmet "Računalne mreže 1".Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o metodama zapisivanja informacijskih sadržaja raznih vrsta, o metodamakomprimiranja i o protokolima prenosa; trebaju upoznati temeljne metode zaštite tajnosti i integriteta sadržaja, i autentičnostikomunikatora u računalnim mrežama, kao i mrežne servise aplikacijske razine, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija". Uokviru vježbi, studenti trebaju naučiti koristiti temeljne mrežne servise i jezik HTML.Sadržaj kolegija

Digitalno zapisivanje informacijskih sadržaja: načela i metode. Temeljni formati i protokoli: GIF, JPEG, MPEG,MP3. Komprimiranje digitalnih zapisa, bez gubitaka i sa gubitkom informacijskog sadržaja: načela i načini primjene.Komprimiranje i prijenos: izravan (on-line) prijenos (video-konference). ITU-T mrežni standardi (H-serija). Sigurnost izaštita. Zaštita tajnosti sadržaja, zaštita integriteta poruke, utvrđivanje identiteta komunikatora: načela, protokoli (algoritmi) imetode rada. Protokoli DES, RSA, MR5. Sustavi PEM, PGP, TLS, "Pouzdana treća strana"; vatreni zid, proxy, filtri.Aplikacijski sloj. Internet aplikacije i njihovi protokoli. Sustav imena domena (DNS), sustav računalne pošte (SMTP), sustavmrežnih (web) stranica (HTTP), multimedijske i interaktivne aplikacije (VIP, VIC). Upravljanje radom sastavljene računalnemreže. Nadzor i optimizacija; sustav za upravljanje radom računalne mreže (SNMP).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)







Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Radovan, M.: Računalne mreže, 2004. (digitalna skripta, 287 stranica; skripta se obnavlja svake godine)2. Peterson, L. L., Davie, B. S.: Computer Networks: A System Approach, 3rd Edition,3. Morgan Kaufmann Publishers, 2003.4. Tanenbaum, A. S.: Computer Networks, 4th Edition, Prentice Hall, 2003.

Izborna literatura1. Kurose, F. J., Ross, W. K.: Computer Networking: A Top-Down Approach Featuring2. the Internet, Pearson Addison Wesley, 2003.3. Glass, K. M.: Beginning PHP, Apache, MySQL Web Development, Hungry Minds Inc, 2004.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPraćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra pri samostalnoj izradi zadataka. Statističko praćenje


20

Kod kolegija 92PT044ONaziv kolegija Cestovna vozila i promet

Opći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 4.-5.Status kolegija x Obvezatan IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Upoznati studente sa vrstama i strukturom cestovnih motornih vozila. Izložiti pravila rada i glavne parametre Otto iDiesel motora. Osposobiti studente za elementarno servisno održavanje vozila. Upoznati studente s organizacijom prometa imetodikom učenja vještine upravljanja cestovnim motornim vozilom.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr. Prometnifakultet Sveučilišta u Zagrebu, Strojarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Korelativnost: Nema preduvjeta za upis kolegija. Kolegij je u korelaciji sa kolegijem: Praktikum elektromehanike.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razvijanje prometne kulture. Razumjevanje rada motora motornih vozila.Sadržaj kolegija

Opći pregled vrsta i strukture cestovnih motornih vozila. Povjesni razvoj automobila i motora s unutrašnjimizgaranjem. Osnove rada i sastavni dijelovi Otto i Diesel motora. Određivanje snage Otto i Diesel motora: mjerenje snage,analiza utjecajnih faktora na veličinu snage. Električna instalacija vozila. Mehanika vožnje u funkciji prometnice. ABS –sustav kočenja vozila. Prometne površine. Pravila vožnje. Prometna psihologija.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni sudjelovati u vježbama i polagati ispit, te izraditi dva seminarska rada. Završni ispit je pismeni i

usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. D. Krpan, Motorna vozila, Sveučilište u Zagrebu, 1975.2. Korasić – Marković, Suvremena auto-škola, ŠK, Zagreb, 1995.

Izborna literatura1. Priručnik za automehaničare, ŠK, Zagreb, 1996.



21

Kod kolegija 92I2ONaziv kolegija Metodika nastave informatike 1





Upoznavanje studenata kao budućih nastavnika s primjenom suvremenih metoda u nastavi informatike u osnovnoj isrednjoj školi. Usvajanje znanja i vještina za kvalitetno planiranje, pripremanje, izvođenje i procjenjivanje nastaveinformatičkih kolegija u osnovnoj i srednjoj školi.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija u korelaciji je s programima pedagoško-psiholoških kolegija. Također je preduvjet za kolegijMetodika nastave informatike 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: definirati karakteristike informatike kao nastavnogkolegija, definirati i opisati metode, principe i oblike rada u nastavi informatike u osnovnoj i srednjoj školi, analiziratinastavni plan i program u osnovnoj i srednjoj školi, definirati tipove i specifične strukture nastavnih sati informatike tepripremiti i izvesti nastavni sat iz informatike uz upotrebu računalne tehnologijeSadržaj kolegija

Metodika informatike i njezin položaj unutar pedagogije. Karakteristike informatike kao znanosti i nastavnogkolegija. Metode razvijanja kreativnosti i uvođenje elemenata hipermedije u nastavu. Metodika rada s računalom. Didaktičkiprincipi u nastavi informatike. Osposobljavanje studenata za konfiguriranje i održavanje informatičkih kabineta u školi.Nastavni programi informatike. Analiza koncepcije nastavnog plana i programa u osnovnoj i srednjoj školi. Sat kao obliknastave. Primjeri za razne vrste satova informatičkog sadržaja. Priprema za sat, planiranje, ispitivanje i ocjenjivanje, nastavnasredstva i pomagala. Testiranje i ispitivanje pomoću računala. Vođenje administracije i stručnog napredovanja učenika.Principi nastave i učenja informatike u osnovnoj i srednjoj školi. Planiranje, priprema, izvođenje i ocjenjivanje rezultatanastave informatike.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti usmeni ispit. U okviru kolegija obavlja se

stručno metodička praksa u osnovnoj i srednjoj školi te je student dužan održati individualna pokusna i ocjenska predavanja.Uvjeti za potpis: Studenti su ob-vezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i na vježbama samostalno izraditipostavljene praktične zadatke. Dužni su izraditi i izvoditi seminarske radove-predavanja te održati preda-vanja u okvirustručno metodičke prakse. Ispit: Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Vrednuju se studentovi seminarskiradovi i ocjenska predavanja na stručno metodičkoj praksi u osnovnoj i srednjoj školi. Na kraju student polaže usmeni ispitkojim se vrednuje njegovo cjelovito znanje.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski rad0,5


Pismeni ispit0.5

Usmeni ispit0.5

Stručno metodičkapraksa 2

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Gugić, Seršić, Hrpka, Musser, Mirković, Bagarić (1999). Priručnik metodike za nastavu računalstva i informatike.

Vinkovci: PENTIUM.2. Aktualni udžbenici iz informatike i računarstva za osnovnu i srednju škole te odgovarajući priručnici za učitelje3. Online skripta s predavanjima

Izborna literatura1. Čičin-Šain, M. (1990). Kompjutorska početnica. Zagreb: Školska knjiga.2. Harris, J. (1995). Way of the Ferret: finding and using educational resources on the Internet, Second Edition.

Oregon: International Society for Technology in Education (ISTE).Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.Provest će se i analiza uspješnosti studenata na ispitima i nastavnoj praksi.

22

Kod kolegija 91I42ODNaziv kolegija Analiza informacijskih sustavaOpći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 5.Status kolegija x Obvezatan IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Upoznavanje studenata s procesima poslovnih sustava, njihovom analizom i projektiranjem modela procesa, a sve sciljem shvaćanja i podjele složenih sustava u relativno jednostavne dijelove. Osposobljavanje i osamostaljivanje studenata uanalizi i intervjuiranju korisnika, te izradi modela procesa. Stvaranje projektantskog načina razmišljanja s visokom razinomkritičkog odnosa prema rezultatima dekompozicije i dobivenim modelima.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji s kolegijima Informacijski sustavi, Analiza, projektira-nje i izvedba informacijskihsustava 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: s razumijevanjem 'čitati' gotove modele procesa, amostalnointervjuirati korisnika, analizirati procese poslovnih sustava, izvesti njihovu dekompoziciju i izraditi model procesa, kritičkianalizirati svoje i tuđe modele procesa.Sadržaj kolegija

Projektiranje modela procesa, metode za modeliranje procesa, aktivnosti faze životnog ciklusa razvoja modelaprocesa, strukturna analiza sustava, poslovne funkcije, poslovni procesi, postojeće - buduće stanje sustava, izvodivost,troškovi - korist; Dijagram toka podataka, proces, vrste procesa, tok podataka, spremište podataka, vanjski sustav.Prepoznavanje procesa i tokova podataka. Dekompozicija, kontekst sustava, hijerarhijski opis sustava, ograničenja modelaprocesa, zakon očuvanja tokova podataka, kriteriji dekompozicije; Proces projektiranja modela procesa, intervjuiranje, prikazstrukturnog ispitivanja; Sredstva za predstavljanje logike procesa; Sredstva za predstavljanje strukture spremišta podataka.Glavni projekt, Projektni zadatak, Timsko izvođenje analize; Preporuke za crtanje, Metode: SAS, DTP, Dijagram akcija,Stablo odlučivanja, Nassi-Schneidermanov dijagram, tablice odlučivanja, Warnier-Orrov dijagram. Kako razvijati IS upoduzeću.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)


Obrazovanje nadaljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastavaObveze studenata

Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi seminarski rad, te položiti ispit koji se sastojiod pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave 0,25 Aktivnost u nastavi0,25

Seminarski rad0,25


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Avison, D.E., Fitzgerald, G., Information System Development: Methodologies, Techniques and Tools, McGraw-

Hill, London, 1995.2. Pavlić, M., Razvoj informacijskih sustava - projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb, 1996.3. Strahonja,V., Varga, M., Pavlić, M., Projektiranje informacijskih sustava, INA-INFO, Zagreb, 1992.

Izborna literatura1. Peters L.: Advanced Structured Analysis and Design, Prentice-Hall International, Inc., Englewood Cliffs, 1988.2. Yourdon, E.: Modern Structured Analysis, Prentice-Hall International, Inc., Englewood

Cliffs, 1989.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

23

Kod kolegija 92PT052ONaziv kolegija Metodika nastave politehnike 1





Usvojenost osnovnih metodičkih znanja i vještina potrebnih za uspješno pripremanje i vođenje nastavnog procesa u ostvarivanjucilja i zadataka programa pojedinih opće-tehničkih i specijalno-tehničkih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjim školama. Sposobnost zauspješnu primjenu općih zakonitosti pedagogijskih, psihologijskih i disciplina društveno-humanističkih znanosti u različitim oblicimanastavnog rada. Sposobnost utvrđivanja i formuliranja obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka za pojedine nastavne predmete imetodičke jedinice u nastavi pojedinih predmeta tehničke struke. Vještine za uspješno projektiranje, planiranje, pripremanje i izvođenjenastave jedne metodičke jedinice. Umijeća za uspješnu izradu / razradu osnovne metodičke dokumentacije za određeni nastavni predmettehničke struke. Umijeća za uspješan izbor, strukturiranje, oblikovanje i vrednovanje sadržaja potrebnih za osposobljavanje učenikapojedinih struka i zanimanja.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih metodičkih kolegija kolegija na drugim studijima.Korelativnost: Za ovaj kolegij nema preduvjeta. Kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima: Praktikum metodike nastave politehnike1, Praktikum metodike nastave politehnike 2, Metodika nastave politehnike 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usvajanje metodičkih znanja iz područja politehnike. Razvijanje predavačkih vještina.Sadržaj kolegijaPREDAVANJA:Znanstveno određenje metodike. Znanstveno određenje tehnike. Određenje metodike tehničke kulture: specifičnosti metodike radno-tehničkog područja (tehničke kulture) u odnosu na metodike drugih područja; ergološke osnove i integrativna funkcija - politehničko načelo ikorelacija - veze s predmeta radno-tehničkog područja i s predmetima drugih područja. Nastavni programi tehničko-tehnološkog područja:suvremena koncepcija - opće-tehnički (politehnički) i specijalno tehnički predmeti; cilj i zadaci, vrste, oblici i razine nastavnih programa,način i mjesto realizacije. Izbor, strukturiranje, oblikovanje nastavnih sadržaja; pedagoška analitika rada kao metodologija programiranja –izrada kurikula (snimanje, opisivanje i analiza rada, sistematiziranje zahtjeva, dokumentacija programa). Utvrđivanje i formuliranje ciljeva izadataka nastave: radno-tehničkog područja što označava cilj (svrha), a što su zadaci nastave (osposobljavanja); utvrđivanje, formuliranje iostvarivanje obrazovnih (materijalnih), funkcionalnih i odgojnih zadataka u procesu osposobljavanja učenika - provjeravanje ostvarenostiutvrđenih zadataka. Projektiranje, planiranje i pripremanje nastave radno-tehničkog područja: stručno-teorijska, organizacijska, materijalna i“administrativna” priprema nastave metodičke jedinice.SEMINAR:Analiza programa tehničke kulture o osnovnoj školi i dva primjera opće-tehničkih predmeta u strukovnim tehničkim školama. Analizaokvirnog programa, izrada izvedbenog i operativnog programa jednog nastavnog predmeta tehničkog područja. Praktična primjenapedagoške analitike rada - metodologija izrade dokumentacije programa za usko radno mjesto («uski profil») - snimanje, opisivanje i analizarada, sistematiziranje zahtjeva rada i izrada dokumentacije programa. Utvrđivanje i formuliranju cilja i zadataka nastave jedne metodičkejedinice na konkretnim primjerima. Analiza postupka popunjavanja obrasca “Priprema za izvođenje nastave” za jednu metodičku jedinicuprema operativnom nastavnom planu i programu slobodno odabranog predmeta i područja.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i internetObrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataNakon uredno obavljenih, programom predviđenih obaveza kolegija: usmeni ispit (razgovor o teorijskim problemima metodike),

analiza i vrednovanje seminarskih radova i vježbi (tijekom i na kraju programa).Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski rad2


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja 0,5 Referat

ØPraktični rad


1. Kyriacou Ch.: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001., str.: 1 – 205. - određena poglavlja2. Milat J.: Metodika radno tehničkog područja, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Split, 2004.,

Skripta, str.: 1 - 165, - određena poglavlja3. Milat J.: Pripremanje za nastavu – metodički priručnik, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1995., str.: 1 - 56.

Izborna literatura1. Jensen E.: Različiti mozgovi, različiti učenici – kako doprijeti do onih koji se teško dopire, Educa, Zagreb, 2004., str.: 1 – 166.2. Malinar B.: Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja, Zavod za tehniču kulturu Zagreb, Zagreb, 1969., str.. 1 - 2663. Milat J.: Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja, Školske novine, Zagreb. 1990., str.: 1 – 214.4. Terhart E.: Metode učenja i poučavanja, Educa, Zagreb, 2001., str.: 1 – 207.5. Wood D.: Kako djeca misle i uče, Educa, Zagreb, 1995., str.: 1 - 220.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje


24

Kod predmeta 92PT053ONaziv predmeta Praktikum metodike nastave politehnike 1




Broj sati po semestru 0 + 0 + 30Ciljevi predmeta

Izraditi operativni program za temeljnu nastavu tehničke kulture za jedan razred osnovne škole. Izraditi instruktažnu,laboratorijsku i eskurzijsku listu prema zadanom primjeru, te drugu metodičku dokumentaciju koja se koristi u praktičnojnastavi tehničke kulture. Steći umijeće korištenja nastavnih pomagala. Izraditi konkretne praktične vježbe koje rade učenici uosnovnoj školi prema programu tehničke kulture.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na studiju FIZIKA I TEHNIČKAKULTURA i INFORMATIKA I TEHNIČKA KULTURA pri FPMZiOP Sveučilišta u Splitu, te studiju FIZIKA I TEHNIKA SINFORMATIKOM pri PMF - Zagreb. Korelativnost: Kolegij je u korelaciji s kolegijem Metodika nastave politehnike 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Stjecanje sposobnosti za izradu izvedbenog nastavnog programa Tehničke kulture u osnovnoj školi. Stjecanje znanja isposobnosti za izradu svih tipova metodičke dokumentacije koja se koristi u nastavi tehničke kulture. Steći umijeće korištenjanastavnih pomagala i suvremene nastavne tehnologije. Osposobljavanje za samostalno izvođenje nastave Tehničke kulture.Sadržaj predmeta

Analiza okvirnih, te izrada i razrada izvedbenih i operativnih programa za temeljni program tehničke kulture uosnovnoj školi. Izrada i razrada radne, instruktažne, laboratorijske i eskurzijske liste za konkretne primjere (vježbe).

Izrada testova za provjeravanje napredovanja učenika i ostvarenosti zadataka nastave tehničke kulture.Pripremanje, metodička razrada, izrada i analiza pojedinih vježbi praktičnog rada iz programa tehničke kulture

(najmanje jednu za svako područje programa od V. do VIII. razreda).Izrada i korištenje nastavnih sredstava. Rukovanje, praktična primjena i održavanje pojedinih nastavnih pomagala.

Organizacija rada u školskoj radionici, nabava sredstava rada i materijala, održavanje.Razrada plana i programa za izvannastavne tehničke aktivnosti učenika.

Praktično pripremanje studenata za nastavnu praksu koju izvode u okviru seminara metodike politehničkog osposobljavanja.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataUredno obavljanje svih aktivnosti prema izvedbenom programu za praktikum – izrada svih vježbi na zadovoljavajućoj

metodičkoj razini. Uspješno obavljeni praktikum potvrđuje se kolokvijom i potpisom voditelja. Zadovoljavajuće apsolviranjevježbi iz praktikuma uvjet je za pristupanje usmenom ispitu iz metodike.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Aktivnost u nastaviØ

Seminarski rad1


Pismeni ispitØ

Usmeni ispitØ

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

2Obvezna literatura

1. B. Malinar, Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi, Zavod za tehničku kulturu, Zagreb, 1969.2. Lavrnja, Vjezbe iz didaktike, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1999.3. L. Majetić, Ergometodika, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.4. J. Milat i suradnici, Modeli razrade sadržaja tehničke kulture, Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture, Zagreb,

1997.5. J. Milat, Pripremanje za nastavu, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura1. V. Poljak, Praktični radovi u školi, ŠK, Zagreb, 1968.2. B. Potočnjak, Planiranje rada u nastavi tehničkog obrazovanja, VIPŠ, Rijeka, 1967.3. D. Viher, Tehničko stvaralaštvo kao pedagoški problem, Split, 1971.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modulaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko

praćenje razine kakvoće nakon evaluacije vježbi.

25

Kod kolegija 92I5ONaziv kolegija Metodika nastave informatike 2





Usvajanje osnovnih teorijskih postavki o e-obrazovanju. Osposobljavanje za primjenu informacijskih ikomunikacijskih tehnologija u obrazovanju te za izvođenje obrazovanja na daljinu.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija u korelaciji je s programima pedagoško-psiholoških kolegija. Također je povezan s kolegijemMetodika nastave informatike 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu identificirati različite tipove informatičke tehnologije ipristupe za njihovo korištenje u nastavi informatike, definirati što je e-obrazovanje i klasificirati njegove različite oblike,analizirati različite pristupe e-obrazovanju s ciljem da odaberu onaj koji će najviše odgovarati konkretnoj situaciji u osnovnojili srednjoj školi te razlikovati tipove online komunikacije i implementirati ih u obrazovanju.Sadržaj kolegija

E-obrazovanje i učenje i obrazovanje na daljinu: definicija, prednosti, nedostaci, oblici, tehnologija, metode rada.Preporuke za organizaciju nastave i komunikacije u on-line kolegijima. Sinkrona i asinkrona komunikacija: pregled alata iuporaba u obrazovanju. Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju kao dopuna klasičnomobrazovanju i za obrazovanje na daljinu. Uloga nastavnika informatike u unapređivanju nastave i korištenju informacijsketehnologije u obrazovanju.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti usmeni ispit. Uvjeti za potpis: Studenti su

obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i na vježbama samostalno izraditi postavljene praktične zadatke. Dužni suizraditi i izvoditi seminarske radove. Ispit: Rad studenta u kolegiju prati se i vrednuje kontinuirano. Vrednuju se studentoviseminarski radovi, a na kraju student polaže usmeni ispit kojim se vrednuje njegovo cjelovito znanje.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski rad0,5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Online skripta s predavanjima2. Horton, W. (2000). Designing Web-Based Training. New York: John Wiley & Sons,Inc

Izborna literatura

1. Porter, L. (1997). Creating the Virtual Classroom. New York: John Wiley & Sons, Inc.2. Alessi, S., Trollip, S. (2000). Multimedia for Learning: Methods and Development (3rd Edition), Allyn & Bacon


Provest će se i analiza uspješnosti studenata na ispitima i nastavnoj praksi.

26

Kod kolegija 91I48ODNaziv kolegija Projektiranje informacijskih sustava





Upoznavanje studenata s postupcima analize dokumentacije i projektiranjem modela podataka, a sve s ciljemorganiziranja baze podataka i pripreme za programiranje aplikacije. Osposobljavanje i osamostaljivanje studenata u analizi iintervjuiranju korisnika, te izradi modela podataka i njegovog prevođenja u relacijsku shemu baze podataka. Stvaranjeprojektantskog načina razmišljanja s visokom razinom kritičkog odnosa prema dobivenim modelima.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji s kolegijem Informacijski sustavi, a predhodi mu kolegij Baze podataka.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: s razumijevanjem 'čitati' gotove modele podataka,samostalno intervjuirati korisnika, analizirati dokumentaciju i izraditi model podataka, definirati shemu relacijske bazepodataka.Sadržaj kolegija

Modeliranje podataka sustava, metode za modeliranje podataka, aktivnosti faze životnog ciklusa razvoja modelapodataka, analiza podataka i sadržaja dokumentacije poslovnog sustava. Konceptualno modeliranje, apstrakcije, metodaentiteti-veze, entiteti, veze, atributi, ograničenja nad modelom, brojnost tipova veza, brojnost atributa, kandidat za ključ tipaentiteta, operacije; Prevođenje modela podataka dobivenog metodom entiteti-veze urelacijski model podataka; Analiza podataka na dokumentu i njihovo modeliranje, Samostalno i timsko modeliranje. Rječnikpodataka. Izvedbeni projekt. Vježba modeliranja. Metode: Entiteta i veza, Strukturna karta, Relacijska metoda, Proširenarelacijska metoda.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)


Obrazovanje nadaljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastavaObveze studenata

Studenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi seminarski rad, te položiti ispit koji se sastojiod pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Seminarski rad0,5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Kalpić, D., Fertalj, K., Projektiranje informacijskih sustava, FER, Zagreb,2. http://www.zpm.fer.hr/courses/pis/ , 09.02.2004. (15.10.2004).3. Pavlić, M., Razvoj informacijskih sustava - projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb, 1996.

Izborna literatura1. Strahonja,V., Varga, M., Pavlić,M., Projektiranje informacijskih sustava, INA-INFO, Zagreb, 1992.2. Radovan, M., Projektiranje informacijskih sustava, Informator, Zagreb, 1993.3. Tkalec, S., Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.4. Vetter, M.: Strategy for Data Modelling, Application and Enterprise-wide, John Wiley and sons, Chichester, 1987.


Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

27

Kod kolegijaNaziv kolegija Informacijski sustavi





Definiranje osnovnih pojmova vezanih uz informacijske sustave (IS), njihov razvoj, primjenu, vrste, njihove tvorce ikorisnike. Motiviranje studenata za daljnji rad na području razvoja IS. Učestvovati u istraživanju stanja IS u organizacijama.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji s kolegijima Analiza, projektiranje i izvedba informacijskih sustava 1 i 2 te Bazepodataka.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija studenti mogu: analizirati poslovanje poduzeća, definirati arhitekturu IStvrtke, odrediti aplikacijske podsustave i njihove veze.Sadržaj kolegija

Teorija sustava, teorija organizacije, poslovni sustav, informacijski sustav, informacijska tehnologija, upravljanje iodlučivanje, modeli, utjecaj informatizacije na organizaciju i pojedinca, centralizacija-decentralizacija, dijalog čovjek-program, baza podataka, planiranje IS, problemi razvoja IS, korisnici, programski jezici, informatički inženjering, 4GL,standardizacija programiranja, dokumentiranje. Uloga IS i informacijske tehnologije u organizacijama, poslovne strategije injihov utjecaj na IS i informacijsku tehnologiju, razumijevanje trenutne situacije, strategije poslovnog informacijskogsustava, upravljanje aplikacijama, tehnološka infrastruktura i planiranje ulaganja, zaštita IS. Kvaliteta, ISO 9000,Dokumentacija upravljanja kvalitetom, poslovnik kvalitete, kvaliteta programskog proizvoda, upravljanje konfiguracijom,verifikacija, validacija, testiranje programskog proizvoda. Modeli, faze životnog ciklusa, metodike, metode, metodologijarazvoja IS, Metode, ISAC, HIPO, SADT, SDM, prototip, intervju, SEI-CMM, ESPRIT-BOOTSTRAP. Informatički centar,informatički djelatnici, korisnici, vođenje informatičkih projekata, osobine menadžera, upravljanje i kontrola rada tima,komuniciranje. Nabava računala. Problemi IS.Definiranje ankete za istraživanje stanja IS.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji

od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Seminarski rad0,25


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

EsejØ

Istraživanje1

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Kalpić, D., Fertalj, K.: Projektiranje informacijskih sustava, FER, Zagreb, http://www.zpm.fer.hr/courses/pis/ , 09.02.2004. (15.10.2004).2. Avison, D.E., Fitzgerald, G.: Information System Development: Methodologies, Techniques and Tools, McGraw-Hill,

London, 1995.3. Srića, V., Treven, S., Pavlić, M.: Menedžer i informacijski sustavi, Poslovna knjiga, Zagreb, 1994.4. Strahonja,V., Varga, M., Pavlić, M.: Projektiranje informacijskih sustava, INA-INFO, Zagreb, 1992.Izborna literatura1. Srića, V.: Uvod u sistemski inženjering, Informator, Zagreb, 1988.2. Kovačič. A., Vintar, M.: Načrtovanje in gradnja informacijskih sistemov, DZS, Ljubljana, 1994.3. Simon, J. C.: Introduction to Information Systems, John Wiley and sons, New York, 2001.4. Fisher, A. S.: CASE Using Software Development Tools, John Wiley and sons, New York, 1988.5. Tudor, G., Srića, V.: Menedžer i pobjednički tim, MEP Consult&CROMAN, Zagreb, 1996.6. Panian, Ž.: Kontrola i revizija informacijskih sustava, Sinergija-nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2001.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

28

Kod kolegija 92I16ONaziv kolegija Seminar diplomskog rada




Broj sati po semestru 0 + 30 + 0

Ciljevi kolegijaCilj kolegija je uputiti studente u specifična metodološka pitanja vezana uz izradu diplomske radnje. Kolegijem se

teži što izravnijem zahvaćanju konkretnim temama diplomskih radnji studenata, te pružanju metodološke podrške zadiplomska istraživanja.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima. Korelativnost:Nema preduvjeta za upis kolegija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usvajanje znanja neophodnog za provođenje uspješnog tematskog istraživanja te izrade znanstvenog radaSadržaj kolegija

Predmet su kolegija metodološki i praktični aspekti provedbe diplomskog istraživanja, uključivši i odabir temediplomske radnje, njezinu razradu i konačno oblikovanje.

Raščlanjuje se istraživački proces, od prethodnog istraživanja stručne literature, odabira teme, postavljanja radnihhipoteza, rada s ciljanom literaturom i izvorima. Problemsko područje rada može biti i konkretni infomacijski sustav, štozahtijeva i rad na terenu.

Posebno se razrađuju praktični aspekti izrade radnje i metodološki pristup za algoritamsko rješavanje problema.Obrađuju se i načini citiranja izvora i analize znanstvenih i stučnih radova. Koncipira se podjela rada na poglavlja, kao i izborteme te ocjena znanstvenosti / stručnosti rada. Etički aspekti istraživanja razmatraju se u korelaciji s općeprihvaćenimnačelima akademskog života izraženim kroz etičke kodekse, te s očekivanim društvenim implikacijama obrađivane teme.Poseban fokus na pitanjima autorstva.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njoj, provoditi eksperimentalno istraživanje te pristupiti

usmenom ispitu.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Seminarski radØ


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit1

EsejØ

Istraživanje0,5


ØPraktični rad


1. Vujević, M. Uvod u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Informator, Zagreb, 1990.Dopunska literatura

1. Skupina autora, Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci. Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2003.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula

Predviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenjakvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

29

Kod kolegija 92PT057ONaziv kolegija Metodika nastave politehnike 2





Osposobljenost za uspješno pripremanje, vođenje i vrednovanje nastavnog procesa u ostvarivanju zadataka i postizanju ciljevaprograma pojedinih opće-tehničkih i specijalno-tehničkih nastavnih predmet u osnovnoj i srednjim školama. Sposobnost za uspješnuprimjenu zakonitosti pedagogijskih, psihologijskih i drugih društveno-humanističkih znanosti u različitim oblicima nastavnog rada izpodručja tehničke kulture. Sposobnost utvrđivanja i formuliranja obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka za pojedine nastavnepredmete i metodičke jedinice u nastavi pojedinih predmeta tehničke struke. Sposobnost za uspješno projektiranje, planiranje i pripremanjenastave. Umijeća za uspješnu izradu / razradu osnovne metodičke dokumentacije za određeni nastavni predmet tehničke struke. Umijeća zauspješan izbor, strukturiranje, oblikovanje i vrednovanje sadržaja potrebnih za osposobljavanje učenika pojedinih struka i zanimanja.Sposobnost za uspješno vođenje i vrednovanje nastavnog rada. Sposobnost za uspješno praćenje napredovanja, kontrolu i ocjenjivanjeučenika u pojedinim oblicima nastavnog rada. Osposobljenost za vođenje različitih slobodnih tehničkih aktivnosti.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih metodičkih kolegija na drugim studijima. Korelativnost:Preduvjeti za ovaj kolegij su: Metodika nastave politehnike 1, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećim kolegijima: Praktikum metodike nastavepolitehnike 1, Praktikum metodike nastave politehnike 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usvajanje metodičkih znanja iz područja politehnike. Razvijanje predavačkih vještina.Sadržaj kolegijaPREDAVANJA:Metode nastavnog rada u radno-tehničkom području – primjena općih didaktičkih metoda nastavi radno-tehničkog područja – verbalna,demonstracijska eksperimentalna, operaciono-radna metoda i instruktaža kao specifična nastavna metoda tehničkog područja); “shema”primjene metoda u nastavi radno-tehničkog područja, “model” i specifičnosti izbora metoda u nastavi redno-tehničkog područja. Primjenadidaktičkih sustava u tehničkom osposobljavanju - tradicionalni pristup, programirana nastava, problemska nastava, modularno-strukturirananastava, multimedijski pristup, integrirana nastava. Metodički oblici i metodički postupci, značenje primjene nastavnih sredstava i pomagalate objekata tehnike i tehnologije u nastavi Forme i sistemi osposobljavanja za praktičan rad, specifične metode praktične izobrazbe (TWIsistem). Laboratorijski rad i praktična nastava izrada laboratorijskih instruktažnih i listaIzborna nastava i slobodne tehničke aktivnosti - organizacija i metodika rada, izborni program, projekt, tečaj - klubovi mladih tehničara.Praćenje napredovanja, kontrola i vrednovanje učenika elementi praćenja napredovanja i ocjenjivanja, vođenje dokumentacije za praćenje,vrednovanje i ocjenjivanje postignuća. Praćenje učenika na proizvodnom radu u poduzećima i pogonima izvan škole. Ostvarivanje zadatakaprofesionalne orijentacije u nastavi tehničke kulture, dokumentacije za praćenje učenika u praktičnoj nastavi.SEMINAR:Održavanje najmanje dva uspješna predavanja u realnim uvjetima u školi na osnovi samostalno izrađenih pisanih priprema iz operativnogprograma škole, te analiza održane nastave uz sudjelovanje svih studenata u grupi.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataNakon uredno obavljenih, programom predviđenih obaveza kolegija: usmeni ispit - razgovor o teorijskim problemima metodike,

analiza i vrednovanje seminarskih radova i vježbi (tijekom i na kraju programa).Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad2


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

2Obvezna literatura

1. Kyriacou Ch.: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001., str.: 1 – 205. - određena poglavlja2. Milat J.: Metodika radno tehničkog područja, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, Split, 2004.,

Skripta, str.: 1 - 165, - odabrana poglavlja3. Milat J.: Pripremanje za nastavu – metodički priručnik, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1995., str.: 1 - 56.4. Milat J. i drugi: Modeli razrade sadržaja tehničke kulture – izborna nastava i slobodne aktivnosti, Hrvatski savez pedagoga tehničke

kulture, Zagreb, 1997., str.: 1 - 134.Izborna literatura

1. Jensen E.: Različiti mozgovi, različiti učenici – kako doprijeti do onih koji se teško dopire, Educa, Zagreb, 2004., str.: 1 – 166.2. Malinar B.: Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja, Zavod za tehniču kulturu Zagreb, Zagreb, 1969., str.. 1 - 2663. Milat J.: Teorijske osnove metodike politehničkog osposobljavanja, Školske novine, Zagreb. 1990., str.: 1 – 214.4. Terhart E.: Metode učenja i poučavanja, Educa, Zagreb, 2001., str.: 1 – 207.5. Wood D.: Kako djeca misle i uče, Educa, Zagreb, 1995., str.: 1 - 220.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje


30

Kod predmeta 92PT058ONaziv predmeta Praktikum metodike nastave politehnike 2




Broj sati po semestru 0 + 0 + 60Ciljevi predmeta

Izraditi operativni program za izbornu nastavu tehničke kulture ili informatike za jedan razred osnovne škole. Izraditimetodičku dokumentaciju za rad s tehnički i informatički nadarenim učenicima. Izrada nastavnog plana i programa za stručnoosposobljavanje u srednjim tehničkim školama. Izraditi jednu praktičnu vježbu koju rade učenici u srednjim tehničkimškolama. Izrada i praktična izvedba sustva vježbi u informatičkoj učionici.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na studiju FIZIKA I TEHNIČKAKULTURA i INFORMATIKA I TEHNIČKA KULTURA pri FPMZiOP Sveučilišta u Splitu, te studiju FIZIKA I TEHNIKA SINFORMATIKOM pri PMF - Zagreb. Korelativnost: Kolegij je u korelaciji s kolegijem Metodika nastave politehnike 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Stjecanje znanja i spospbnosti za izradu nastavnog programa iz izbornih sadržaja tehnike i informatike.Osposobljavanje studenata za rad s tehnički i informatički nadarenim učenicima. Stjecanje vještina potrebnih zaprofesionalno obrazovanje kadrova u srednjoj školi. Osposobljavanje za rad i vođenje informatičke učionice.Sadržaj predmetaAnaliza, razrada i izrada nastavnog programa za izbornu nastavu iz tehničkog i informatičkog područja. Izrada potrebnedokumentacije za izvođenje nastave. Izrada nastavnog plana i programa za rad s tehnički i informatički nadarenim učenicima.Izbor, prilagođavanje, nadopunjavanje i vrednovanje sadržaja. Ciljevi i zadaci takve nastave. Izrada instrumenata zaprovjeravanje napredovanja učenika i ostvarenosti zadataka u izbornoj nastavi i pri radu s nadarenim učenicima. Pripremanje,metodička razrada, izrada i analiza pojedinih vježbi praktičnog rada iz programa stručnog tehničkog obrazovanja u srednjojškoli. Izrada programa za stjecanje profesionalnih znanja i vještina. Korištenje računala u nastavi tehnike i informatike.Organizacija rada u informatičkoj učionici - praktikumu. Održavanje hardware-a i software-a u informatičkoj učionici. Izradai razrada konkretnih vježbi u informatičkoj učionici - programiranje, obrada teksta, baze podataka, multimedia, robotika.Korištenje računala i informatičke tehnologije za informatizaciju nastavnih sadržaja. Računalom podržana nastava. Učenje nadaljinu i e- learning.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataUredno obavljanje svih aktivnosti prema izvedbenom programu za praktikum – izrada svih vježbi na zadovoljavajućoj

metodičkoj razini. Uspješno obavljeni praktikum potvrđuje se kolokvijom i potpisom voditelja. Zadovoljavajuće apsolviranjevježbi iz praktikuma uvjet je za pristupanje usmenom ispitu iz metodike.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispitØ

Usmeni ispitØ

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

2Obvezna literatura

1. B. Malinar, Metodika tehničkog i proizvodnog odgoja u osnovnoj školi, Zavod za tehničku kulturu, Zagreb, 1969.2. Lavrnja, Vjezbe iz didaktike, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1999.3. L. Majetić, Ergometodika, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.4. J. Milat i suradnici, Modeli razrade sadržaja tehničke kulture, Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture, Zg., 1997.5. J. Gugić, Priručnik metodike za nastavu računalstva i informatike, Pentium, Vinkovci, 1997.6. J. Milat, Pripremanje za nastavu, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura1. V. Poljak, Praktični radovi u školi, ŠK, Zagreb, 1968.2. Crookall P., Programming for Real Beginners, Shiva Publishing Limited, London, 1985.3. Arnoldo Mondadori Scuola, Laboratorio di matematica e informatica, Milano, 1996.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modulaAnonimna anketa na kraju svakog semestra. Praćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko

praćenje razine kakvoće nakon evaluacije vježbi.

31

Kod kolegija 912PT01INaziv kolegija Programski jezik C++

Opći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 4.-5.Status kolegija Obvezatan x IzborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Upoznati pravila objektnog programiranja. Postići vještinu programiranja u najčešće upotrebljavanom objektnomjeziku C ++.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima (npr.psihologije, pedagogije, filozofije i sl.)

Korelativnost: Preduvjeti za ovaj kolegij su: Osnove Informatike 1 i 2, a kolegij je u korelaciji i sa slijedećimkolegijem: Programski jezici.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Razumijevanje objektnog programiranja. Usvajanje programskog jezika C++.Sadržaj kolegija

Proceduralno i objektno orijentirano razmišljanje i programiranje. Povijesni razvoj objektnih jezika. Smalltalk C++.Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeđivanje. Dinamički “binding”. Tipične aplikacije. Korisne tehnike.Objektno-orijentirani dizajn. Analiza troška i dobiti. Složeniji primjer - analiza slučaja.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataIzrada većeg broja programa i polaganje ispita. Ispit je pismeni i usmeni.

Praćenje i ocjenjivanje studenataPohađanje nastave

ØAktivnost u nastavi

ØSeminarski rad

ØEksperimentalni rad

ØPismeni ispit

1Usmeni ispit

1Esej

ØIstraživanje

ØProjekt

Ø Kontinuirana provjera znanja Ø ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997.2. B. Stroustrup, The C++ Programming Language, Addison – Wesley, MA, 1986.

Izborna literatura1. H. Mosenbock, Object oriented programming in Oberon, Springer Verlag, 1993.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti kolegijaPraćenje rezultata koje studenti postižu tijekom semestra. Statističko praćenje prolaznosti ispita na kraju ispitnih

rokova.

32

Kod kolegija 912PT05INaziv kolegija Tehnološki sustavi i robotika





Upoznati studente sa suvremenim tehnološkim sustavima i tendencijom daljnjeg razvoja, te s osnovama robotike irobotizacije primjenjenim u tehnološkim sustavima.Korespodentnost i korelativnost programa

Korespodentnost: Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim tehničkim studijima (npr.Studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni i Stručni studijielektrotehnike na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i sl.).

Korelativnost: Preduvjeti za upis kolegija su odslušani kolegiji Elektrotehnika 1, Elektrotehnika 2, Elektronika 1,Elektronika 2 i Automatika. Kolegij je u korelaciji sa kolegijima Praktikum elektrotehnike i Automatika.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Stjecanje znanja o području robotike: jednostavni i složeni roboti. Razvijanje sposobnosti rješavanja jednostavnihproblema u procesu izgradnje robota.Sadržaj kolegija

Ovaj kolegij će pokrivati slijedeća polja robotike: povijesni razvoj, glavni dijelovi robota, (osjetila, komponente, šakei njihove kriterije izbora); osnovne kategorije robota (kartezijski, cilindrični, sferni, SCARA, čovjekoliki roboti i dr.),definicija koordinatnog sustava, kinematika robota, (homogene transformacije, osi i kutovi rotacije, Eulerovi kutovi, roll-pitch-yaw, direktna i inverzna kinematika); Vođenje robota (otvorena i zatvorena regulacijska petlja); Primjena robota(tehnološki, montažni, mjerni i roboti za opsluživanje); Proizvodni sustavi i roboti u CIM (Computer integratedmanufacturing).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati vježbe, izraditi individualni rad analize zadanog zadatka tehnološkog sustava ili robota

te polagati ispit. Ispit je pismeni i usmeni.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad1


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. T. Šurina, M. Crneković, Industrijski Roboti, Školska knjiga, 1990.

Izborna literatura1. Brian Morriss, Automated Manufacturing Systems, Conestoga College Ontario, McGraw-Hill, 1995.2. Chuck Spiteri, Robotics Technology, Sounders College Publishing, 1990.



33

Kod kolegija 91I14ONaziv kolegija Uvod u baze podataka




Broj sati po semestru 30+0+30Ciljevi kolegija

Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima iz teorije baza podataka s naglaskom narelacijskim bazama podataka. Osposobljavanje studenata za samostalan rad s relacijskim bazama podataka (SQL)Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij je preduvjet za kolegij Baze podataka.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Uvod u baze podataka studenti mogu: definirati i ažurirati relacijskubazu podataka (SQL), izvoditi operacije relacijske algebre nad relacijskim modelom podataka te pristupati bazi podataka izrazličitih programskih alataSadržaj kolegija

Uvod u baze podataka. Koncepti baza podataka. Relacijski model podataka. Relacijska algebra. Operacije urelacijskom modelu. Neproceduralni jezici za rad s relacijskom bazom podataka – SQL. Pravila integriteta u relacijskommodelu podataka. Pojam nul-vrijednosti i nepotpune informacije. Elementi teorije zavisnosti. Normalizacija; Normalneforme. Temporalne baze podataka. Uvod u objektno-relacijske baze podataka. Osnove fizičke organizacije, B-stabla, R-stabla.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog

dijela. Na vježbama studenti trebaju izraditi cjeloviti rad, dokazujući osposobljenost u samostalnom korištenju softvera.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi0,75

Seminarski radØ


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični rad1

Obvezna literatura1. M .Varga: Baze podataka; konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.2. M. Radovan: Baza podataka - relacijski pristup i SQL, Informator, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura1. S. Tkalac: Relacijski model podataka, DRIP, Zagreb, 1992.2. P. Atzeni, V. De Antonellis: Relational Database Theory; The Benjamin/Cummings Publ. Co., 1993.3. A.U. Tansel et.al.: Temporal Databases, The Benjamin/Cummings Publ. Co., 1993.



34

Kod kolegija 91I21ONaziv kolegija Programiranje za Internet 1





Glavni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa načelima i učincima server-side web programiranja, uz uporabuskriptnog jezika PHP. Studenti trebaju usvojiti temeljna znanja iz programiranja u jeziku PHP, tako da mogu pisati skripte iizrađivati jednostavnije web aplikacije. Izlaganje jezika PHP, zajedno sa relacijskim sustavom MySQL, nastavlja se upredmetu "Programiranje za Internet 2" koji slijedi.Korespodentnost i korelativnost programa

Sadržaj ovog kolegija naslanja se na informatičke predmete koji se odnose na informacijske sustave, naprogramiranje i na baze podataka, a izravno koristi i proširuje znanja iznijeta u predmetima "Računalne mreže 1" i"Računalne mreže 2".Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o načelima i mogućnostima server-side programiranja, uz primjenu skriptnogjezika PHP, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija". Studenti trebaju usvojiti temeljna znanja iz programiranja u jezikuPHP, tako da mogu pisati skripte i izrađivati jednostavnije web aplikacije.Sadržaj kolegija

Uvod u programiranje vezano uz Internet i sustav mrežnih stranica: WWW, HTML, HTTP. Skriptni jezici i webopslužitelji (serveri): načela, mogućnosti i učinci server-side web programiranja. Osnove skriptnih jezika: strukture podatakai operacija (procesa). Elementi jezika PHP: tipovi podataka, varijable, konstante, izrazi, operatori, komentari; upravljanjetokovima procesa i podataka: uvjeti i petlje. Rad sa tekstualnim nizovima i sa poljima podataka. HTML i PHP: ugradnja PHPkoda u HTML datoteke; pristupanje varijablama HTML obrazaca. Pristupanje datotekama podataka i njihova uporaba.Interaktivna komunikacija. Rad sa datotekama: tvorba, osnovne operacije i interakcije. Modularnost softvera i višestrukauporaba PHP koda. Oblikovanje i pisanje funkcija, proslijeđivanje parametara funkcijama i vraćanje rezultata njihovaizvršenja. Uporaba biblioteke funkcija. Objektno programiranje u jeziku PHP: definiranje i uporaba klasa i konstruktora;tvorba atributa i metoda, nasljeđivanje svojstava i nadjačavanje metoda. Rad sa datumom i vremenom. Praćenje sesija, rad sakolačićima (cookies). PHP i osnovne operacije jezika SQL. Neke temeljne mrežne funkcije i protokoli.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)





Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastaviØ

Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Radovan, M.: Programiranje za Internet, 2004. (digitalna skripta, 220 stranica; skripta se obnavlja svake godine)2. Welling, L., Thompson, L.: PHP and MySQL Web Development, Sams Publishing, 2005.

Dopunska literatura1. Glass, K. M.: Beginning PHP, Apache, MySQL Web Development, Hungry Minds Inc, 2004.2. Ullman, L.: PHP and MySQL for Dynamic Web Sites, Peachpit Press, 2003.3. Lane, D., Williams, E. H.: Web Database Applications with PHP and MySQL, 'Reilly & Associates, 2002.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaU zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu

održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnostistudenata na održanim ispitima u tom semestru.

35

Kod kolegija 91I22ONaziv kolegija Objektno orijentirano programiranje





Cilj ovog kolegija je da studenti usvoje pojmove objektno-orijentirane tehnologije. Na primjeru odabranogprogramskog jezika osposobiti studente da samostalno programiraju i koriste objektno-orijentirani pristup i metode urješavanju problema.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija izravno koristi i proširuje znanja iznijeta u programima kolegija: Programiranje 1 i Programiranje 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti bi trebali usvojiti pojmove iz objektno-orijentirane paradigme, te samostalno programirati u jeziku C++koristeći objektni pristup u rješavanju problemskih zadataka.Sadržaj kolegija

Objektno-orijentirani sustavi i razvoj programske podrške. Uvod u objektno-orijentirano programiranje saprogramskim jezikom C++. Definiranje i uporaba klasa. Konstruktori i destruktori. Globalni i statički objekti. Uporabaosnovnih sistemskih klasa i funkcija. Nadjačavanje funkcija. Preopterećenje operatora. Nasljeđivanje: vrste i primjenanasljeđivanja. Hijerarhija klase. Polja objekata. Predlošci funkcija i klasa. Iznimke i upravljanje iznimkama.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni i timski seminarski i praktični rad,

te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela. Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0.5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ Kontinuirana provjera znanja 0.5 Referat

ØPraktični rad

0.5Obvezna literatura

1. Liberty,J., C++ Unleashed, Sams Publishing, Indianapolis, 2000.2. Liberty,J., Teach Yourself C++ in 21 Days, Third Edition, Sams Publishing, Indianapolis, 1999.

Dopunska literatura1. Motik, B., Šribar, J., Demistificirani C++, Element, Zagreb, 2001.2. Stroustrup, B. : The C++ Programming Language, Addison-Wesley, 2000.3. Coad, P., North, D., Mayfield, M., Object models, Strategies, Patterns and Applications, Prentice Hall, Upper Sadle

River, NJ, 1997.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Kvaliteta kolegija će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenjastudenata o kolegiju.

36

Kod kolegija 92I19INaziv kolegija Elektroničko gospodarstvo





Glavni cilj ovog kolegija je prezentirati komunikacijske i informacijske tehnologije kao osnovu za novi svjetskiporedak i umreženo društvo u kome gospodarstvo poprima nove pojavne oblike. Integracije tvrtki putem računalnih mreža uvirtualni sustav te utjecaj na menadžment, prodaju, marketing, logistiku, dobavne lance i druge gospodarske čimbenike.Korespodentnost i korelativnost programa

Nema preduvjeta za upis kolegija. Kolegij je u vezi s kolegijima Računalne mreže 1 i 2.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usavršavanje znanja o modernim načinima primjene računala i Interneta u gospodarstvu.Sadržaj kolegija

Digitalna revolucija, Udio informacijske tehnologije u ekonomiji, podjela elektroničkog gospodarstva (EG), utjecaj,dosezi i djelokrug EG, norme EG, načini pristupa EG. Osnove elektroničke razmjene podataka (EDI), područja primjeneEDI, EDI scenarij, EDIFACT norme, struktura normi, EDIFACT poruke, primjer poruka račun-faktura, faze životnog ciklusaEDI-ja. Virtualne organizacije (VO), teorija transakcijskih troškova, obilježja VO, razine VO, internet servisi, metode zatvorbu komercijalnog pristupa internetu, statistika elektroničkog gospodarstva i interneta. Primjeri primjene tehnologije EG,e-trgovina, e-poslovanje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su dužni pohađati nastavu te aktivno u njoj sudjelovati. Na kraju semestra, studenti polažu ispit koji se

sastoji od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

Istraživanje1


ØPraktični rad


1. Čišić, D., Electronic commerce, MIPRO, Opatija, 2000.2. Fingar, P., Kumar, H., Sharma, T., Enterprise E-Commerce, Meghan Kiffer Pr, NY, 2000.

Dopunska literatura1. Timmers, P., Timmers, J., Electronic Commerce: Strategies and Models for Business-to-Business Trading, John

Wiley & Sons, London, 2000Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula


37

Kod kolegija 92I17INaziv kolegija Informacijski sustav organizacije





Na osnovi modela izraditi programski proizvod odabranih modela. Upoznati studente s postupcima izrade modelainformacijskog sustava (procesa, podataka, aplikacija) različitih organizacija. Upoznati informacijske sustave raznihorganizacija. Studenti samostalno modeliraju i programiraju odabrane poslovne funkcije neke organizacije. Praktičan rad smodelima, CASE alatima, bazom podataka i programskim jezicima.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji s kolegijima Modeliranje podataka, Modeliranje procesa, Softversko inženjerstvo,Informacijski sustavi.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Informacijski sustav organizacije studenti mogu: samostalno izraditiprogramski proizvod za jednu funkciju organizacijskog sustava, organizirati strukturu baze podataka i napuniti podatke ubazu podataka iz vanjskih tablica, napisati upute za korištenje programskog proizvoda te obučiti korisnike programskogproizvoda.Sadržaj kolegijaModeliranje procesa i poslovnih funkcija organizacija. Analiza dokumentacije i modeliranje

podataka. Glavni projekt. Izvedbeni projekt. Projektni zadatak. Semantički bogato modeliranje podataka. PrevođenjeDEV u relacijski model. Modeliranje fizičke baze podataka. Projektiranje arhitekture programskog proizvoda. Izučavanjemodela sustava: Informacijski sustav evidencije studija, Srednje-školski IS, Glavna knjiga, Saldakonti dobavljača, Saldakontikupaca, Blagajničko poslovanje, URA/IRA, Planiranje i praćenje proizvodnje, IS za planiranje i praćenje emitiranja TVprograma, Skladišno poslovanje, Krediti građana, Kadrovski poslovi, Plaće, Prodaja osiguranja, Knjižnično poslovanje,Socijalna skrb, ERP i dr. Izrada baze podataka za odabrani sustav. Izrada aplikacije za odabrani sustav. Dokumentiranje,standardi. Testiranje programskog proizvoda. Obuka. Uvođenje. Održavanje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi seminarski rad, te položiti ispit koji se sastoji

od pismenog i usmenog dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Seminarski rad1


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Pavlić, M., Razvoj informacijskih sustava - projektiranje, praktična iskustva, metodologija, Znak, Zagreb, 1996.2. Varga, M., Baze podataka - konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura1. Prižmić, M., Šarčević, M. Veček, N., Saldakonti kupaca, HRT, Zagreb, 2001.2. Šribar, B., Blagajničko poslovanje, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Zagreb, 2000.Zapošljavanje, “3.maj”

Brodogradilište, Rijeka, 2001.3. Kučer, F., Krediti građana, Zagrebačka banka – Pomorska banka Split, Split, 1997.4. Avar, Z., Davidović, M., Programski podsustav za praćenje emitiranja TV programa, HRT, Zagreb, 2001.



38

Kod kolegija 91I58INaziv kolegija Objektno orijentirani razvoj softvera





Cilj ovog kolegija je da se studenti na temelju prije usvojenih pojmova objektno-orjentirane tehnologije te naprimjeru odabranih jezika (UML i C++) osposobe da samostalno analiziraju, oblikuju,.izgrađuju i implementirajuprogramske proizvodeKorespodentnost i korelativnost programa

Kolegij se nadovezuje na teme OO modeliranje, OO programiranje.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti bi trebali primjeniti prije usvojena znanja iz objektno-orjentirane tehnologije te na primjeru odabranih jezika(UML i C++) samostalno analizirati, oblikovati,.izgrađivati i implementirati programske proizvodeSadržaj kolegija

Objektno-orjentirani sustavi i razvoj programskih proizvoda. Temeljne karakteristike procesa razvoja OO-programskih proizvoda. Ugrađivanje UML-a u razvojni proces. Analiza domene. Izgled dizajna, osjećaj za dizajniranje irazvoj. Razumijevanje uzoraka dizajna. Modeliranje ugrađenih sustava. Arhitekture temeljene na modelima(MDA).Budućnost UML-a MDA i UP-a.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i položiti pismeni i usmeni dio ispita.


ØAktivnost u nastavi

0.5Seminarski rad

ØEksperimentalni rad

ØPismeni ispit

0,5Usmeni ispit

1Esej

ØIstraživanje

ØProjekt

0,5 Kontinuirana provjera znanja Ø ReferatØ

Praktični rad0.5

Obvezna literatura1. Larman, C.: Applying UML and Patterns, Prentice Hall, 2004..2. Coad, P., North, D., Mayfield, M.: Object models, Strategies, Patterns and Applications, Prentice Hall, Upper

Sadle River, NJ, 1997Dopunska literatura

1. Jacobson I., Grady B., Rumbaugh, J.: The Unified Software Development Process. Addison-Wesley, 1999.2. Booch, G.: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Addison- Wesley, 1994 (2nd ed.)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPredviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete

nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluiratikvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

39

Kod kolegija 91I51ODNaziv kolegija Formalni jezici i jezični procesori 1





Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika.Korespodentnost i korelativnost programa

Predmet se nadovezuje na teme iz kolegija Programiranje i Algoritmi i strukture podataka.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principimarada jezičnih procesora Studenti trebaju upoznati načela rada jezičnih procesora, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija".Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi: Nizovi znakova, abecede, jezici. Modeli simboličkih zapisa: graf, usmjereni graf, stablo. Relacije.Regularni izrazi, jezici i gramatike. Konačni automati: DKA. NKA. Epsilon-NKA, automati s izlazom. Postupci minimizacijeautomata. Transformacije automata. Kontekstno neovisni jezici i gramatike: Nejednoznačnost gramatike. Pojednostavljenjegramatike. Potisni automat. Svojstva kontekstno neovisnih jezika. Rekurzivno prebrojivi jezici. Turingov stroj. RadTuringova stroja. Rješivi i nerješivi postupci. Izračunljivost jezika. Churchov teorem. Kontekstno ovisni jezici. Linearnoograničeni automati. Chomskyeva klasifikacija jezika.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada i položiti pismeni i usmeni dio ispita.

Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi0.5

Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. S. Srbljić. Jezični procesori 1, Element, Zagreb, 2002.2. J. E. Hopcroft, J. D. Ullman. Introduction to Automata Theory, Languages and Computation, Addison-Wesley,

1979.Dopunska literatura

1. M. Spiser, Introduction to the Theory of Computation, Brooks Cole, 1st edition, 1996.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula


40

Kod kolegija 91I33INaziv kolegija Formalni jezici i jezični procesori 2





Cilj kolegija je upoznati studente sa jezičnim procesorima.Korespodentnost i korelativnost programa

Predmet je nastavak Formalnih jezika i jezičnih procesora 1.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći temeljna znanja o osnovnim pojmovima formalnih jezika, automata i gramatika, te principimarada jezičnih procesora Studenti trebaju upoznati načela rada jezičnih procesora, kako je to navedeno u "Sadržaju kolegija".Sadržaj kolegija

Rad i izgradnja jezičnih procesora. Osnovne faze prevođenja programa. Analiza izvornog programa. Leksičkaanaliza. Podatkovne strukture leksičke analize. Nejednoznačnosti i postupci oporavka kod pogreške. LEX i FLEX. Sintaksnaanaliza. Podatkovne strukture sintaksne analize. Sintaksna pravila. Parsiranje (od vrha prema dnu i od dna prema vrhu).YACC. Semantička analiza. Gradnja sintaksnog stabla. Prevođenje od vrha prema dnu. Rekurzivno prevođenje. Sintezaciljnog programa. Dodjela memorije. Pristup nelokalnim imenima. Razmjena parametara. Generiranje međukoda.Generiranje ciljnog programa. Priprema izvođenja ciljnog programa. Optimiranje. Primjena postupaka u računalnoj analiziprirodnog jezika, računalnoj lingvistici i za jezične tehnologije. Jezični alati za provjeru gramatike i pravopisa. Prepoznavanjesintakse i semantike. Parsiranje jezika.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati unastavi te pristupiti ispitu koji se sastoji od pismenog i usmenog

dijela.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave 0.5 Aktivnost u nastavi0.5

Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. S. Srbljić. Jezični procesori 2, Element, Zagreb, 2002.2. A.V. Aho, R. Sethi, J.D. Ullman. Compilers: Principles, Techniques and Tools. Addison-Wesley, 1988.

Dopunska literatura1. N. Wirth, Compiler Construction, Addison-Wesley, 2000.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPredviđa se periodičko provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja

kvalitete nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studentievaluirati kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.

41

Kod kolegija 91I20ONaziv kolegija Baze podataka





Nadopunjavanje znanja studenata stečenog na kolegiju Uvod u baze podataka. Osposobljavanje studenata zasamostalan rad s relacijskim bazama podataka (SQL)Korespodentnost i korelativnost programa

Preduvjet za upis kolegija je odslušan kolegij Uvod u baze podataka.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da nakon odslušanoga kolegija Baze podataka studenti mogu: definirati i ažurirati relacijsku bazupodataka (SQL), oblikovati objektno-orijentirani model baze podataka (UML) te projektirati bazu podataka uz pomoć CASEalata.Sadržaj kolegija

Sustav za upravljanje bazom podataka. Pohranjene procedure. Okidači. Transakcije. Obnova baze podataka nakonrazrušenja. Zaštita od neovlaštenog pristupa. Optimiranje upita. Arhitektura klijent-poslužitelj. Distribuirane baze podataka.Objektne baze podataka. Objektno-relacijske baze podataka. Oblikovanje objektno-orijentiranog modela baze podataka –UML. Polustrukturirane baze podataka – tekstne i multimedijske baze podataka, web kao baza polustrukturiranih podataka.Projektiranje podataka i baze podataka uz pomoć računala – CASE, pregled CASE alata.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, te položiti ispit koji se sastoji od pismenog i usmenog

dijela. Na vježbama studenti trebaju izraditi cjeloviti rad, dokazujući osposobljenost u samostalnom korištenju softvera.Praćenje i ocjenjivanje studenata


Seminarski radØ


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični rad1

Obvezna literatura1. C. J. Date, H. Darwen: Foundation for Object/Relational Databases: The Third Manifesto, Addison-Wesley, 1998.2. D. W. W. Embley: Object Database Development: Concepts and Principles, Wiley, John & Sons, Inc. 1993.

Dopunska literatura1. R. Simon; Strategic Database Technology, Morgan Kaufmann Publishers, 1995.2. P. Valduriez, M. T. Ozsu: Principles of Distributed Database Systems,3. Pearson Education, 1999.4. M .Varga: Baze podataka; konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.



42

Kod kolegija 91I26ONaziv kolegija Programiranje za internet 2





U ovom predmetu nastavlja se izlaganje jezika PHP čije su osnove iznijete u predmetu "Programiranje za Internet 1".Cilj ovog kolegija je izložiti daljnje elemente i mogućnosti sustava PHP, i posebno metode njegova vezivanja sa relaciskimsustavom baze podataka MySQL (i sa jezikom SQL) u okviru izrade dinamičkih web aplikacija. Izlažu se i osnove bliskihsustava ASP i JSP te daje jedan usporedni prikaz specifičnosti tih triju tehnologija.Korespodentnost i korelativnost programa

Sadržaj ovog kolegija naslanja se na informatičke predmete koji se odnose na informacijske sustave, na računalnemreže, na programiranje i na baze podataka, a izravno se nadovezuje na znanja iznijeta u predmetu "Programiranje zaInternet 1".Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju steći znanja o daljnjim mogućnostima sustava PHP, posebno o metodama njegova vezivanja sarelaciskim sustavom baze podataka MySQL (i jezikom SQL) u okviru izrade dinamičkih web aplikacija, kako je to navedenou "Sadržaju kolegija". Studenti trebaju steći i uvid u osnove srodnih sustava kao što su ASP i JSP sustavi.Sadržaj kolegija

Jezik PHP i sustav MySQL: uvodni prikaz. Relacijski model podataka: definiranje tipova podataka; primarni,sekundarni i vanjski ključ; indeksiranje. Temeljna načela oblikovanja podataka. Tvorba baze podataka i tvorba tablica.Osnove jezika SQL. Naredba SELECT i njene klauzule. Tvorba sastavljenih SQL izraza (naredbi). Metode rada sa bazompodataka. Transakcije. Internet i komuniciranje sa bazom podataka. Količina podataka i učinkovitost mrežnih aplikacija.Rukovanje sa vremenom za izvršenje operacija (Script Timeout). Sigurnost i zaštita podataka i transakcija: identifikacijakorisnika, ograničavanje pristupa i operacija; specifične ovlasti korisnika. Zaštita integriteta baze podataka. Strukturiranje ioblikovanje PHP i SQL koda. Rukovanje greškama; strukturne greške, sintaktičke greške, logičke greške, greške pri izođenjuaplikacija. Testiranje, metode traženja i ispravljanja grešaka (debugging). Uporaba prototipa i dokumentiranje. ProtokoliSMTP, FTP i NNTP i web programiranje. Dominantni sustavi za izradu dinamičkih web aplikacija: PHP, ASP, JSP;usporedni prikaz specifičnosti, prednosti i ograničenja tih triju sustava (tehnologija).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)







Seminarski radØ


Pismeni ispit1

Usmeni ispit2

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Radovan, M.: Programiranje za Internet, 2004. (digitalna skripta, 220 stranica; skripta se obnavlja svake godine)2. Welling, L., Thompson, L.: PHP and MySQL Web Development, Sams Publishing, 2005.

Dopunska literatura1. Glass, K. M.: Beginning PHP, Apache, MySQL Web Development, Hungry Minds Inc, 20042. Ullman, L.: PHP and MySQL for Dynamic Web Sites, Peachpit Press, 2003.3. Lane, D., Williams, E. H.: Web Database Applications with PHP and MySQL, O'Reilly & Associates, 2002.4. Mellor, B. R.: ASP: Learning by Example, Franklin Beedle & Associates, 2001.5. Bergsten, H.: Java Server Pages, O'Reilly & Associates, 2000.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaU zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu

održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnostistudenata na održanim ispitima u tom semestru.

43

Kod kolegija 91I19ONaziv kolegija Algoritmi i strukture podataka





Kolegij se bavi konceptom algoritma, nekim temeljnim algoritmima koji se često koriste u programiranju i njihovomučinkovitošću. Uvodi se pojam apstraktnog tipa podataka i tipova podataka koji se obično koriste za njihovo predstavljanje.Student treba usvojiti znanja o temeljnim strukturama podataka, operacijama koje su vezane uz te strukture i načinima nakoje se mogu te strukture upotrijebiti u rješavanju brojnih algoritamskih problema.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je u korelaciji sa programima kolegija Programiranje 1 i Programiranje 2. koji osiguravaju potrebnopredznanje za ovaj kolegij.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Student bi trebao usvojiti znanja o: temeljnim tipovima podataka u izračunu (lista, stog, red, prioritetni redovi,skupovi, stabla, i sl.), glavnim tehnikama za izvedbu temeljnih tipova podataka (povezane liste, binarna stabla, «haširanje»,hrpe, i sl.), temeljnim algoritmima sortiranja i pretraživanja i postupcima njihove analize. Studenti trebaju razumjeti principrekurzije i kao napisati rekurzivni algoritam. Studenti trebaju naučiti: koristiti biblioteke (u okviru okružja za razvojprograma) sa gotovim strukturama podataka, osnove analize algoritma, identificirati najvažnije apstraktne tipove podataka inačine na koje mogu biti izvedeni te opisati izvedbu algoritma uporabom prirodnog jezika ili pseudokoda.Sadržaj kolegija

Apstraktni tip podataka. Učinkovitost algoritma. Pretraživanje. Linearne liste. Stog. Red. Rekurzija. Uvod u stabla.Pretraživanje stabla. Hrpe. Koncepti naprednog sortiranja. Grafovi.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataOd studenata se očekuje da redovno prisustvuju nastavi, naprave potrebne pripreme za nastavu, naprave praktičan

rad, izlože seminarski rad te da polože konačni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave0.25


Seminarski rad0.5


Pismeni ispit1

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad

0.5Obvezna literatura

1. Richard F. Gilberg, Behrouz A. Forouzan: Data Structures: A Psuedocode approach with C, Brooks/Cole, 1998.2. Robert Sedgewick: Algorithms in C, Parts 1-5 (Bundle): Fundamentals, Data Structures, Sorting, Searching, and

Graph Algorithms, Addison-Wesley Professional, 2001.Dopunska literatura

1. Mark Allen Weiss: Data Structures and Algorithm Analysis in C, Addison Wesley, 1996.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Kvaliteta kolegija će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenjastudenata o kolegiju.

44

Kod kolegija 91I27ONaziv kolegija Objektno orijentirano modeliranje





Cilj ovog kolegija je da studenti usvoje pojmove objektno-orijentirane tehnologije. Na primjeru jezika za modeliranje(UML) osposobiti studente da samostalno modeliraju i koriste objektno-orijentirani pristup i metode u rješavanju problema.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija izravno koristi znanja iznjeta u programu kolegija Objektno orjentirano programiranje i u korelacijisa njim čini smislenu cjelinu.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Studenti trebaju usvojiti pojmove objektno-orijentirane tehnologije i koristiti UML za modeliranje složenihproblemskih rješenja zasnovanih na objektno-orijentiranom pristupuSadržaj kolegija

Objektno-orijentirani jezici i metode za modeliranje. Uloga UML-a. Upoznavanje strukture i komponenata UML-a.Rad s relacijama. Razumijevanje agregacija, kompozicija, sučelja i realizacija. Prikaz funkcionalnog pogleda: dijagramnačina korištenja. Rad sa statičkim dijagramima strukture: dijagram klasa i dijagram objekata. Opis dinamičkog ponašanja,interakcija: dijagrami slijeda i suradnje. Opis promjene stanja objekta: dijagrami stanja i aktivnosti. Rad sa dijagramimaimplementacije: dijagram komponenata i rasporeda. Ugrađivanje UML-a u razvojni proces. Povezivanje UML-a i C++-a.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obvezni aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi individualni i timski seminarski i praktični rad,

te položiti ispit koji se sastoji od pismenog (praktičnog) i usmenog dijela. Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0.5


Pismeni ispit0.5

Usmeni ispit1

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični rad0.5

Obvezna literatura1. B. Grady, J. Rumbaugh, I. Jacobson: The Unified Modeling Language User Guide, Addison-Wesley, 2004. (2nd

ed.) 2. J. Schmuller: Teach Yourself UML in 24 Hours, Third Edition, Sams Publishing, Indianapolis, 2004.

Dopunska literatura1. Rumbaugh, J., Jacobson, I., Booch, G.: The Unified Modeling Language Reference Manual. Addison-Wesley,

2004. (2nd ed.)2. H.E Eriksson, M. Penker: UML Toolkit, Wiley Computer Publishing, NY, 1998.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaKvaliteta kolegija će se pratiti i mjeriti kroz uspjeh na ispitima i putem anonimnih anketa koje odražavaju mišljenja

studenata o kolegiju.

45

Kod kolegija 92NM05INaziv kolegija Sociologija obrazovanja





Teorijske perspektive i teorije u sociologiji obrazovanja. Društvene funkcije obrazovanja: socijalizacija, društvenanejednakost i mobilnost, političke i kulturne funkcije.Korespodentnost i korelativnost programa

Nužan za sve programe nastavničkog modula. Poželjno prethodno poznavanje sadržaja kolegija Uvod u sociologiju iSociologija kulture.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Upoznavanje sa sociološkim perspektivama na obrazovanje. Razumijevanje šireg društvenog konteksta obrazovnog iškolskog sustava. Razvijanje sposobnosti za kritičko mišljenje i procjenu političkih, pedagogijskih i drugih intervencija uobrazovni sustav.Sadržaj kolegija

Sociologija obrazovanja – pregled: teorijski pristupi: funkcionalizam, konfliktna i interakcionistička perspektiva.Durkheim, Parsons (pattern-varijable), marksizam: ideologija, korespondencija, reprodukcija. Razvoj i funkcije obrazovanja:tri tipa obrazovanja kroz povijest, razvoj obrazovnih ideologija, manifestne i latentne funkcije obrazovanja, socijalizacija,prenošenje kulture, socijalna kontrola, selekcija, alokacija, socijalna integracija, promjena i inovacija, socijalna reprodukcija.Socijalizacija: dimenzije socijalizacije: ponašanje, moral, kultura; socijalizacija u komparativnoj i povijesnoj perspektivi:selo, industrija, birokracija, elita; socijalizacija u razredu; obitelj i škola kao staništa socijalizacije; socijalizacija izvan škole:adolescentsko društvo. Škola kao institucija: koliko je važno školsko znanje? Školski programi: svrha, razine i izvori.Globalne razlike i sličnosti kurikuluma, multikulturalizam, skriveni nastavni program. Škola kao organizacija. formalna ineformalna struktura škole; učenici, nastavnici i okolina škole. Merton: adaptacija na anomiju; Wood: učenička adaptacija naškolu. Selekcija – mogućnosti i nejednakosti. Kredencijalizam: prednosti i nedostaci, teorije o meritokraciji, teorije oreprodukciji. Tri koncepcije jednakosti u obrazovanju; društvena stratifikacija – pojam i teorije: klasa, etnicitet i rod; Boudon:pozicijska teorija. Pozitivna diskriminacija i kompenzacijsko obrazovanje.Tržište, država i kultura. Društvo znanja i uloga sveučilišta.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataPohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.


0.5Aktivnost u nastavi

0,25Seminarski rad

0,25Eksperimentalni rad

Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktični rad

Obvezna literatura1. Ballantine, J. H., The Sociology of Education, Upper Saddle River, 1997.2. Brint, S., Schools and Societies, Thousand Oaks, 1998.3. Halsey, A. H. et al., Education: Culture, Economy, Society, Oxford, 1997.4. Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb, 2002.

Izborna literatura1. Apple, M. W., Education and Power, New York, 1995.2. Bernstein, B., Pedagogy, Symbolic Control and Identity, Lanham, 2000.3. Castells, M. et al., Critical Education in the New Information Age, Lahnam, 1994.4. Delanty, G., Challenging Knowledge: The University in the Knowledge Society, Buckingham, 2001.5. Flere, S. (ur.), Proturječja suvremenog obrazovanja, Zagreb, 1986.6. Giroux, H. A. i P. McLaren (eds.), Critical Pedagogy, the State, and Cultural Struggle, New York, 1998.7. Karabel, J. i A. H. Halsey, Power and Ideology in Education, New York, 1977.8. Morrow, R. A. i C. A. Torres, Social Theory and Education, New York, 1995.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaNa kraju semestra studenti će ispuniti anonimnu anketu. Mogući su i drugi oblici evaluacije dogovoreni na Odsjeku,

Fakultetu ili Sveučilištu.

46

Kod kolegija 92NM05INaziv kolegija Filozofija odgoja





Upoznati studente sa onim filozofima koji su se kroz povijest filozofije bavili filozofijom odgoja, te s problematikomspoznaje, etičkim teorijama kroz povijest filozofije, slobodom volje, vanjskim svijetom, tuđim umovima.Korespodentnost i korelativnost programa

Predmet korespondira sa ostalim predmetima sličnog tematskog sadržaja.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da studenti shvate osnovne pojmove i problematiku filozofije odgoja u cilju kvalitetnijeg i uspješnijegrada sa učenicima.Sadržaj kolegija

Uvod u filozofske discipline. Etičke teorije kroz povijest filozofije. Ispravno-pogrešno. Jest-treba. Sloboda volje.Vanjski svijet. Tuđi umovi. Problematika spoznavanja (izvori spoznaje: racionalizam, empirizam, kriticizam,

iracionalizam).Pregled odgojnih koncepcija kroz povijest filozofije.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su dužni izraditi seminarski rad te položiti usmeni ispit.


0.5Aktivnost u nastavi

0.1Seminarski rad

0.5Eksperimentalni rad

ØPismeni ispit Usmeni ispit

0.9Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996.2. Nigel Warburton, Filozofija, KruZak, Zagreb 1999.

Izborna literatura1. Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaPraćenje kvalitete nastave i uspješnosti kolegija realizirat će se putem samoevaluacije koju provodi nositelj kolegija,

putem rezultata u postizanju ciljeva te putem evaluacije koju će se provesti na razini Odsjek za filozofiju te na raziniFilozofskog fakulteta.

47

Kod kolegija 92NM07INaziv kolegija Komunikacijske vještine





Cilj kolegija je da studenti steknu nužna znanja o komunikaciji, o njenim verbalnim i neverbalnim aspektima i dakroz vježbe razviju neke vještine efikasnog komuniciranja.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija uglavnom je korespondentan je sadržaju sličnih kolegija na drugim studijima. Nema preduvjeta.Sadržaj kolegija povezan je s područjem socijalne psihologije.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da će studenti naučiti uspješnije komunicirati, prepoznati neke uzroke neuspješne komunikacije međuljudima, bolje razumijeti neverbalnu komunikaciju i naučiti neke komunikacijske vještine.Sadržaj kolegija

Uspješna komunikacija: Komponente i proces komunikacije. Vrste komunikacije. Prepreke uspješnoj komunikaciji.Kulturalni utjecaji na komunikaciju. Verbalna komunikacija: Jezik. Značenje. Jasnoća izražavanja. Formalnost jezika.Razlike u komunikaciji muškaraca i žena. Neverbalna komunikacija: Vrste neverbalne komunikacije. Funkcije. Neverbalnaizražajnost i osjetljivost. Nesklad između verbalne i neverbalne komunikacije. Samoprezentacija. Komunikacija s bliskimosobama: Komunikacija u obitelji. Komunikacija s prijateljima. Komunikacija s partnerima. Komunikacijske vještine:Slušanje. Važnost slušanja. Komponente slušanja. Tehnike aktivnog slušanja. Sukob i pregovaranje. Vrste sukoba. Uzrocisukoba. Posljedice sukoba. Rješavanje sukoba. Asertivnost. Što je asertivnost? Uzroci neasertivnosti. Specifične tehnikeasertivnog ponašanja. Javna komunikacija: Svrha govora. Obilježja slušatelja. Organiziranje govora. Prezentacija govora.Komunikacija na poslu: Komuniciranje u organizaciji. Komunikacijska klima. Komunikacija u timu. Rukovođenje.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataNa vježbama studenti moraju aktivno sudjelovati.


1Aktivnost u nastavi

1Seminarski rad

1Eksperimentalni rad

ØPismeni ispit

ØUsmeni ispit

ØEsej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. Adubato, S., Foy DiGeronimo, T. (2004). Govorite iz srca. Alinea, Zagreb.2. Reardon, K.K. (1987). Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zagreb.3. Schultz von Thun, F. (2001). Kako međusobno razgovaramo, Erudita, Zagreb.4. Tannen, D. (1998). Ti to baš ne razumiješ, Zagreb, Izvori.5. Zarevski P, Mamula M. (2000). Pobijedite sramežljivost - a djecu cijepite protiv nje, Slap, Zagreb.

Izborna literatura1. Adler, R.B., Rodman, G. (2000). Understanding Human Communication (7. izd.), Harcourt, F2. Breakwell, G.M. (2001). Vještine vođenja intervjua. Jastrebarsko, Naklada Slap.orth Worth.3. Burgoon, M., Hunsaker, F.G., Dawson, E.J. (1994). Human communication (3. Izd.), Thousand Oaks, Sage.4. DeVito, J.A. (1989). The Interpersonal Communication Book, Harper & Raw, New York.5. Ekman, P. (2003). Emotions Revealed. Holt, New York.6. Knapp, M., Hall, J.A. (2002). Nonverbal Communication in Human Interaction, Wadsworth, Belmont.(5. izd.)7. Lucas, S.E. (1998). The Art of Public Speaking. McGraw Hill, New York.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaKvaliteta će se pratiti kroz razgovor sa studentima i kroz redovitu evaluaciju kvalitete nastave. Uspješnost će se

pratiti praćenjem znanja i napredovanja studenata.

48

Kod kolegija 92NM08INaziv kolegija Psihologija roditeljstva





Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s psihološkim aspektima roditeljstva, s ulogom roditelja u razvoju djece krozrazličite domene razvoja, raznolikostima roditeljskih situacija, kao i spoznajama o transakcijskoj prirodi razvoja tespecifičnostima funkcioniranja odraslih osoba kroz njihovu roditeljsku ulogu.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij je korespondentan sadržaju sličnih kolegija u edukaciji nastavnika. Preduvjeti za ovaj kolegij je Razvojnapsihologija, a kolegij je još korelativan i s kolegijem Edukacijska psihologija i Psihologija učenika s posebnim potrebama.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći uočiti povezanost između roditeljskih očekivanja i vjerovanja iponašanja prema djeci. Identificirati moguće izazove roditeljstva s ciljem planiranja relevantnih preventivnih programa uradu s roditeljima. Razviti kritički odnos prema popularizaciji problematike roditeljstva.Sadržaj kolegija

Roditeljstvo u različitim razvojnim razdobljima; Roditeljstvo kao rizičan i zaštititni čimbenik razvoja djece; Ulogamajke i uloga oca; Roditeljstvo djece s posebnim potrebama; Raznolikost roditeljskih situacija (samohrani roditelji);Roditeljski stres; Roditeljstvo i brak roditelja; Edukacija roditelja; Suradnja institucija i roditelja; Roditeljstvo kroz različitemedije.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataOd studenta se očekuje pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u diskusijama, pisanje eseja, osmišljavanje i

provedba projekta iz relevantnih tema, te izrada seminarskog rada kao rezultat samostalnog istraživanja ili osmišljeneradionice za rad s roditeljima. Na kraju studenti polažu usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0.3


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,7

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Delač-Hrupelj, Miljković, D, Lugomer-Armano, G. (2000). Lijepo je biti roditelj, Zagreb: Creativa2. Juul, J. (2002). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea

Izborna literatura1. Buljan Flander, G., Karlović, A. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete. Zg: Marko M.2. Glascoe, F.P. (2002). Suradnja s roditeljima. Jastrebarsko: Naklada Slap.3. Golombok, S. (2000). Parenting: What really counts? Philadelphia, PA: Routledge.4. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić5. Miljković, D., Rijavec, M. (2002). Bolje biti vjetar nego list. Zagreb: IEP6. Montgomery, M. J. (1999). Building bridges with parents. Corwin Press.7. McEvan, E. K. (1998). How to deal with parents who are angry, troubled, afraid or just plain crazy. Corwin Press.8. Schaie, K. W. & Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap (2 poglavlja)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaKvaliteta kolegija određivat će se primjenom upitnika za studente nakon prvih par susreta i na kraju semestra.

49

Kod kolegija 92NM10INaziv kolegija Teorije ideologije





Svrha kolegija je pružiti pregled shvaćanja ideologije kao višeznačnog i kontroverznog pojma u socijalnoj teoriji.Razmotrili bi se: povijest pojma i klasifikacije definicija, kritičko i neutralno shvaćanje, ideologija kao sistem ideja i kao“življeno iskustvo”. Ideologija je važan koncept kako u socijalnoj teoriji, tako i u najšire shvaćenim kulturnim disciplinama.Korespodentnost i korelativnost programa

Izvori kulturalnih studija (CCCS u Birminghamu) nalaze se u primjeni Althusserove teorije ideologije i Gramscijeveteorije hegemonije na kulturnu situaciju suvremenog društva. Teorije ideologije su osnova za razumijevanje brojnih područjaistraživanja u kulturalnim studijima – od pitanja identiteta (rodnih, klasnih, etničkih), preko uloge masovnih medija i novihkomunikacijskih tehnologija do značenja popularne kulture i potrošačkog društva. Osim studenata kulturalnih studija, kolegijmogu slušati i studenti filozofije, povijesti, pedagogije i psihologije.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Materijalni: upoznavanje s različitim teorijama i shvaćanjima ideologije. Formativni: razvijanje sposobnosti zakritičko mišljenje; uporaba teorijskih koncepata za razumijevanje pojava u vlastitom društvu kao i usporedba s drugima.Sadržaj kolegija

Povijesni izvori koncepta ideologije: od preteča do francuske revolucije. Epistemološka i socijalno-političkakoncepcija ideologije. Klasifikacije definicija. Marx i marksizam: materijalizam, alijenacija, nadgradnja, fetišizam. Lenjin,Lukasc, Gramsci, kritička teorija, Althusser, Habermas. Ideologija i utopija: Mannheim. Simboličko i imaginarno:Castoriadis, Bloch, Ricoeur, Geertz, Thompson. Društvene funkcije ideologije: identitet, solidarnost, orijentacija, integracija.Dominantna ideologija i zajednička kultura. Ideologija i društvena reprodukcija, kritika kulturne industrije i transformacijajavne sfere. Postmodernizam i ideologija: Foucault, Debord, Baudrillard, Žižek. Teorija diskursa i ideologija.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataPohađanje nastave, seminarski rad, aktivno sudjelovanje u seminaru, ispit.


1Aktivnost u nastavi

ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

0,25Usmeni ispit

0,5Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb 1986.2. Kalanj, R., Ideje i djelovanje, Zagreb 2000.3. Katunarić, V.: Sporna zajednica, Naklada Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, 2003.4. Katunarić, V.: Teorija društva u frankfurtskoj školi, Naprijed, Zagreb, 1990.5. Polanyi, K.: Velika preobrazba, Zagreb 1999.6. Žižek, S., Sublimni objekt ideologije, Zagreb 2002.

Izborna literatura1. Seliger, M., Ideology and Politics, London 1976.2. Seliger, M., The Marxist Conception of Ideology: A Critical Essay, Cambridge: 1977.3. Taylor, Ch., Modern Social Imaginaries, Durham, 2004.4. Therborn, G., The Ideology of Power and Power of Ideology, London 1980.5. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990.6. Vincent, A., Modern Political Ideologies, Oxford 1995.7. Wallerstein, I., The End of the World as We Know It, Minneapolis 1999.8. Wuthnow, R., Meaning and Social Order: Explorations in Cultural Analysis, Berkeley, '87.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaZa potrebe kolegija izraditi će se protokol kontinuiranog praćenja napredovanja svakog studenta. Studentski

portofolio. Evaluacija nastave od strane studenata. Kontinuirana suradnja sa diplomiranim studentima o primjeni stečenihznanja u praksi i potrebama za dodatnim osposobljavanjem.

50

Kod kolegija 92NM11INaziv kolegija Psihologija učenika s posebnim potrebama

Opći podaciStudijski program Diplomski studij Politehnike i Informatike Godina 4.-5.Status kolegija obvezatni x izborniBodovna vrijednost i način izvođenja nastave




Usvajanje znanja o različitim entitetima smetnji u psihofizičkom razvoju i to na razinama primarnog oštećenja inedostataka različite etiologije. Naglasak se daje na nastanak ometenosti, na psihološke posljedice različitih oštećenja ispecifičnosti funkcioniranja učenika s posebnim potrebama. Studenti se osposobljavaju za stručan pristup učenicima sposebnim potrebama i njihovim obiteljima kao i za suradnju sa stručnjacima različitih profila s kojima će nužno surađivati uradu s ovom specifičnom populacijom.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij korespondira s obveznim kolegijima u obrazovanju nastavnika. Kolegij je korelativan s kolegijem Razvojnapsihologija i Edukacijska psihologija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Prepoznati i razlikovati različite kategorije učenika s posebnim potrebama. Usporediti osobine psihičkogfunkcioniranja kod različitih skupina i prepoznati specifične probleme s kojima se susreće učenici s posebnim potrebama.Razlikovanje učenika s obzirom na uzroke teškoća u učenju i poznavanje specifičnosti rada s darobitim učenicima. Izraditiindividualizirane obrazovne programe. Znati oblike suradnje s roditeljima putem kojih mogu indirektno poticati učenjeučenika s teškoćama u učenju.Sadržaj kolegija

Pojam osoba s posebnim potrebama, klasifikacija, prevalencija. Stavovi prema osobama s posebnim potrebama,proces stigmatizacije i njegovi efektima na psihološko funkcioniranje osobe s posebnim potrebama. Problemi u obitelji.Mreža socijalne skrbi za osobe s posebnim potrebama. Senzorna oštećenja. Tjelesna oštećenja. Poremećaji govora i jezika.Teškoće u učenju. Mentalna nedovoljna razvijenost. Teškoće u ponašanju i emocionalne teškoće. Specifičnosti poučavanjaučenika s teškoćama. Darovita djeca. Poučavanje darovitih. Etiologija entiteta, dijagnostika i prognoza. Predviđene su posjeterazličitim institucijama kao i predavanja stručnjaka iz prakse.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenata Izrada seminarskog rada i polaganje ispita.


0,5Aktivnost u nastavi

ØSeminarski rad


ØPismeni ispit

0.5Usmeni ispit

0.5Esej

ØIstraživanje

ØProjekt


Praktični radØ

Obvezna literatura1. Dulčić, A., Kondić, Lj. (2001). Djeca oštećena sluha – priručnik za roditelje i udomitelje. Zagreb: Alinea.2. Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija – biologijske osnove, klasifikacija i mentalno zdravstveni

problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap.3. Ribić, K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće. Zadar: ITP Forum.4. Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja.

Izborna literatura1. Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije: zašto neki od najpametnijih ljudi ne znaju čitati i kako mogu naučiti.

Zagreb: Alinea.2. Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea.3. Čuturić, N. (1995). Zabrinjava me moje dijete: ponašanje djece od 2. do 6. godine. Zagreb: Školska knjiga.4. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete uznemireni roditelji i

odgajatelji. Jastrebarsko: Naklada Slap.5. Wenar, C. (2003). Razvojna psihologija i psihijatrija od dojenačke dobi do adolescencije. Jastrebarsko: Naklada

Slap.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula

Kvaliteta predmeta pratit će se kroz rasprave sa studentima te primjenom upitnika za ispitivanje zadovoljstvapredmetom i radom nastavnika.

51

Kod kolegija 92NM12INaziv kolegija Psihologija darovitih učenika





Cilj je ovog kolegija upoznati studente s osobinama darovitih učenika i osposobiti ih za prepoznavanje i rad s njima,te za savjetovanje roditelja i nastavnika darovitih učenika.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan sadržaju sličnih kolegija na drugim nastavničkim studijima. Ovaj kolegij je ukorelaciji s kolegijima Razvojna psihologija i Edukacijska psihologija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Student će biti u stanju usporediti različita shvaćanja darovitosti/talenta i njihove implikacije za darovite učenike,razumjeti prirodu, potrebe i karakteristike darovitih učenika sa različitim stupnjem kognitivnog, socijalnog i emocionalnograzvoja, savjetovati darovite učenike i roditelje o adekvatnim načinima edukacije darovitih učenika s obzirom na njihovkognitivni i socijalni profil, upoznati programe za primjenu poučavanja darovitih.Sadržaj kolegija

Definicije darovitosti/talenta; opis kognitivnih, socijalnih, emocionalnih i fizičkih karakteristika darovitih/talentiranihučenika; identifikacija darovitih; poticanje darovitih učenika - akceleracija, obogaćivanje, izdvajanje; edukacija darovitih;školski neuspjeh darovitih; rad s roditeljima darovitih učenika; različitosti (spolne, kulturalne, ekonomske) i darovitostNačin izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su dužni redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave, izraditi pismena izvješća o

provedenim vježbama, te položiti pismeni i usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispit0,5

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Čudina Obradović, M. (1991). Nadarenost - razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.2. Koren, I. (1989). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine.

Izborna literatura1. Csikszentmihaly, M. Rathunde, K., Whalen, S. (1997). Talented Teenager: The roots of Success and Failure. New

York: Cambridge University Press.2. Gross, M. (2003). Exceptionally Gifted Children. London: Taylor & Frances.3. Heller, K. A., Monks, F. J., Passow, A. H. (1993). International handbook of research and development of

giftedness and talent. Oxford: Pergamon Press.4. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea.5. Webb, J.T., Meckstroth, E. A. (1989). Guiding the Gifted Child: A Practical Source for Parents and Teachers.

Scottsdale: Great Potential Press.6. Winebrenner, S., Espeland, P. (2000). Teaching Gifted Kids in the Regular Classroom: Strategies and Techniques

Every Teacher Can Use to Meet the Academic Needs of the Gifted and Talented. Minneapolis: Free Spirit Publishing.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Kvalitetu i uspješnost kolegija biti će procijenjena na temelju uspješnosti studenata u polaganju kolovija i putemupitnika u kojem će studenti procijeniti što su naučili, jesu li imali problema s razumijevanjem sadržaja, te koliko suzadovoljni izvođenjem kolegija.

52

Kod kolegija 92NM13INaziv kolegija Metode učinkovitog učenja





Cilj je upoznati studente s učinkovitim metodama učenja i načinima poučavanja učenika tim metodama c ciljemosposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je korespondentan sadržaju kolegija Edukacijska psihologija. Preduvjeti za ovaj kolegij su:Razvojna psihologija.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Student će biti u stanju primijeniti učinkovite metode učenja: strategije ponavljanja, elaboracije i organizacije,procijeniti vlastite metode učenja i planirati promjene u načinu vlastitog učenja, primijeniti neke metode poučavanja učenikaučinkovitim metodama.Sadržaj kolegija

Kognitivne strategije učenja: strategije ponavljanja, strategije elaboracije, strategije organizacije; Metakognitivnestrategije učenja: planiranje, nadgledanje i regulacija vlastitog učenja; Metode poučavanja strategijama učenja: direktnopoučavanje, modeliranje, recipročno poučavanje; Motivacija za upotrebu strategija.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su obavezni redovito prisustvovati nastavi i aktivno sudjelovati u realizaciji nastave, izraditi pismene

izvještaje na vježbama koji trebaju biti pozitivno ocijenjeni, te položiti usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski radØ


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Pletenac, V. (2004). Put prema uspješnom učenju ili kako treba učiti. Jastrebarsko: Slap.2. Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap.

Izborna literatura1. Browne, M.N., Keeley, S.M. (2000). Striving for Excellence in College: Tips for Active Learning. Prentice Hall.2. Buzan, T. (2004). Kako izrađivati mentalne mape. Veble commerce.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaKvalitetu i uspješnost kolegija biti će procijenjena na temelju uspješnosti studenata u polaganju kolovija i putem

upitnika u kojem će studenti procijeniti što su naučili, jesu li imali problema s razumijevanjem sadržaja, te koliko suzadovoljni izvođenjem kolegija.

53

Kod kolegija 92NM14INaziv kolegija Govorništvo





Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim teorijskim sadržajima klasične retorike kao i suvremenih znanosti kojese u svojim istraživanjima bave i govorom (sociolingvistika, pragmalingvistika, lingvistika teksta, analiza diskursa). Cilj jerazviti u studenata osviješten odnos prema govornoj komunikaciji te podići na višu razinu kako proizvodnju govora tako ianalitičnost u recepciji govora.Korespondentnost i korelativnost programa

Kolegij Govorništvo u okviru ostalih obveznih kolegija nastavničkoga modula uspostavlja korelacije s kolegijima:Osnove jezične kulture te s metodičkim kolegijima pojedine struke. Na seminarskome dijelu kolegija u studenata se razvijajuvještine iskoristive u izvođenju drugih kolegija u kojima se od studenata zahtijeva kompetencija specifičnoga usmenogaizražavanja (npr. usmena izlaganja, rasprave, komentari i sl.).Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da će se u studenata razviti osviješten odnos prema govornoj komunikaciji. Očekuje se i to da studentipodignu na višu razinu svoju kompetenciju proizvodnje govora te da razviju analitičnost u recepciji govora.Sadržaj kolegija

Komunikacija, govorništvo, tema, postupci profiliranja publike, vještina uspješnoga slušanja govora. Govor kaotemeljna retorička vrsta (oblikovanje, kompozicija, postupci u pripremi govora). Argumentacija teze, logički izvodi,prepoznavanje logičkih pogrešaka. Retoričke figure, eristička sredstva, modalni izrazi. Uloga prozodije u organizacijigovorne poruke. Debata (pravila debatiranja, uloga sudionika, artikulacija debate). Neverbalni znakovi i govorni bonton.Strah i trema (uzroci njihova nastanka, načini njihova suzbijanja).Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataStudenti su dužni aktivno sudjelovati u seminarskome dijelu nastave. Tijekom semestra svaki je student dužan

pripremiti i održati jedan govor. Obveza je studenata i polaganje usmenoga ispita.Praćenje i ocjenjivanje studenata



Seminarski rad0,5


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ


0,5Praktični rad


1. Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989.2. Biti, V. Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb 1997.3. Petrović, G., Logika, Zagreb, 1991.4. Škarić, I., Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb 2000.

Izborna literatura1. Beker, M., Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997.2. Bourdieu, P., Što znači govoriti?, Zagreb, 1992.3. Gregory, H., Public Speaking for College and Career, New York, 1990.4. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001.5. Kvintilijan, M. F., Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1985.6. Silić, J., Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1997,7. Silić, J., Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, u: Kolo, br. 2, Zagreb 1997,8. Ueding, G. i Steinbrink, B., Grundriss der Rhetorik, Stuttgart – Weimar, 1994.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaStudentska evaluacija (anketno, upitnikom na kraju provedbe kolegija), skupljanje povratnih informacija (nastavnik

— student), ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata.

54

Kod kolegija 92NM15INaziv kolegija Prevencija nasilja nad djecom





Upoznati studente sa teorijama, pristupima i suvremenim modelima prevencije nasilja. Usvojiti znanja i osposobiti za kritičkuprosudbu prevencijskih programa. Poučiti i osposobiti za uvažavanje teorijske i praktične utemeljenosti programa. Upoznati temeljne fazeizrade, izvedbe i evaluacije programa. Osposobiti za kompetentnu primjenu prevencijskih programa u različitim odgojno-obrazovnimsredinama. Shvatiti kompleksnu ulogu škole i obitelji u prevenciji rizičnih ponašanja. Osposobiti za primjenu odgojno-obrazovnih strategija uprevenciji rizičnih ponašanja. Osposobiti za interdisciplinarni pristup prevenciji.Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija Prevencija nasilja nad djecom korespondira sadržajima sličnih kolegija na studiju pedagogije, psihologije, filozofijei sociologije. Kolegij je u korelaciji sa kolegijima i spoznajama iz pedagogijskih disciplina - školske i predškolske pedagogije, obiteljskepedagogije, metodike odgojno-obrazovnog rada, andragogije i psihologije (razvojne i edukacijske).Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Usvojiti znanja o suvremenim modelima prevencije nasilja. Samostalno i kritički izvršiti prosudbu odgojno-obrazovnih prevencijskihprograma. Biti sposoban primijeniti stečena znanja i vještine u prevenciji asocijalnih ponašanja. Kompetentno provoditi programe primarneprevencije u različitim odgojnim sredinama. Usvojiti znanja i vještine potrebne za uspostavljanje kvalitetne suradnje s djecom i roditeljima.Primijeniti u praksi nove teorijske spoznaje i vještine u inoviranju i podizanju razine kvalitete primarnih prevencijskih programa Usvojitiznanja i biti sposoban za interdisciplinarnu suradnju.Sadržaj kolegija

Teorijski koncepti nasilništva. Teorije modela i simuliranih situacija. Suvremeni modeli prevencije nasilja u obitelji (odgojno-obrazovni, integrativni, ekološki, socijalni, razvojni i dr.). Modeli prevencije nasilja u školi. Metode, tehnike i faze izrade odgojno-obrazovnihpreven-tivnih programa. Odgojne strategije u primarnoj prevenciji. Vršnjački preventivni programi. Partnerstvo obitelji i škole. Masmediji.Socijalna okolina. Evaluacija preventivnih programa. Metode znanstvenih istraživanja i razvijanja preventivnih programa. Školski savjetodavnirad u prevenciji nasilja. Dinamično-intersistemski model edukacijske prakse. Uspostavljanje mreže prevencije. Konstruktivističko-humanističkipristup problemima djece i obitelji. Nacionalni program djelovanja za djecu. Studije slučaja. Institucije u prevenciji i zaštiti djece.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i InternetObrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Obveze studenataStudenti su obavezni prisustvovati predavanjima, aktivno sudjelovati u svim oblicima rada, izraditi i izložiti set vježbi i seminarski rad,

kojim dokazuje poznavanje teorija, osnovnih vještina i temeljnu pripremljenost za rad i razvijanje pedagoške prakse. Aktivnost u nastavi ikvaliteta izvršenih obaveza vrednovati će se u završnoj ocjeni s udjelom do 50%. Pripremu za raspravu o najmanje dvije teme studentpotkrjepljuje kraćom pismenom pripremom te prikupljenim materijalima. Na kraju odslušanih nastavnih sadržaja i izvršenih obveza studentpolože usmeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Vježbe0,3


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Bilić, V., Zloković, J. (2004), Fenomen maltretiranja djece - Oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Naklada Ljevak, d.o.o. (str.125-159)2. Munro, E. (2002), Effective Child Protection.London: Sage Publications Ltd.3. Zloković, J. (2005), Nasilje među djecom. Zagreb: Pedagogijska istraživanja, br. 2. (str.8)4. XXX (2002), Nacionalna strategija za djecu i mlade. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. (str. 4-25)

Izborna literatura1. Halmi, A. (1996), Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Zagreb: A. G. Matoš2. Leburić, A., Tomić-Koludrović, I. (2001), Skeptična generacija, Životni stilovi mladih u Hrvatskoj. Zagreb: AGM.3. Mušanović, M. (1994), Teoretične osnove kurikuluma polikulturne škole. Pedagoška obzorja,4. Vrcelj, S. (2000), (Ne)mogućnost djelovanja škole na razvoj(nost) učenika. U: Didaktičkni in metodični vidiki nadaljnjega razvoja

izobraževanja, br.1, str.111-115.5. (2003), Prioritetne aktivnosti za dobrobit djece od 2003 do 2005 godine. Zg: Vlada RH

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaZa potrebe kolegija izraditi će se protokol kontinuiranog praćenja napredovanja svakog studenta. Studentski portofolio. Evaluacija

nastave od strane studenata. Kontinuirana suradnja sa diplomiranim studentima o primjeni stečenih znanja u praksi i potrebama za dodatnimosposobljavanjem.

55

Kod kolegija 92NM18INaziv kolegija Europska dimenzija u obrazovanju





Cilje je kolegija da studenti upoznaju, razumiju korijene, te analiziraju procese europeizacije u obrazovanju, s posebnim naglaskomna usuglašavanje nacionalnog sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj s europskim trendovima.Korespodentnost i korelativnost programa

Predmet Europska dimenzija u obrazovanju korespondira u prvom redu s predmetima nastavničkog modula, kao i s ostalimizbornim ili obvezatnim predmetima čiji se dijelovi ili teme mogu promatrati u međuzavisnosti. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: sposobnost analiziranja isintetiziranja, sposobnost učenja rješavanjem problema, sposobnost primjene znanja u praksi, sposobnost prilagodbe novim situacijama iupravljanjem informacijana. Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti: mogu analizirati osnovne trendove u obrazovanju uEuropskoj uniji na svim razinama, mogu usporediti trendove u Europi sa stanjem u Hrvatskoj, mogu vrednovati transformacije sustavaobrazovanja u Hrvatskoj u procesu približavanja europskim standardima, mogu predložiti promjene koje vode prema osnaživanju europskedimeznije u sustavu obrazovanja.Sadržaj kolegija

Tragovima Lisabonske strategije: Europa na putu prema društvu zasnovanom na znanju. Integracije u obrazovanju: težnja zameđusobnom usporedivošću i osnaživanjem. Ključna strateška područja obrazovanja i indikatori njihova razvoja. Open method ofcoordination – temeljni proces usporedivosti i razvoja. Temeljne sposobnosti (key competences): razvojni koncept za osnovno obrazovanje.Kvaliteta osnovnog obrazovanja: šesnaest indikatora kvalitete. Međunarodna usporedba postignuća u osnovnom obrazovanju (PISA). E-learning – obrazovanje budućnosti. Učenje jezika i jezična raznolikost u Europskoj uniji. Proces iz Copenhagena – prioriteti i suradnja ustrukovnom obrazovanju i obučavanju (VET). EUROPASS – Europski okvir za transparentnost kvalifikacija i kompetencija. Strategije imjere poticanja cjeloživotnog učenja (LLL). Nove uloge nastavničkog zanimanja u Europskoj uniji. Bolonjski proces: stvaranje Europskogprostora visokoga obrazovanja. Europske integracije i obrazovanje u Hrvatskoj: analize, izazovi i pristupi rješenjima.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastavaObveze studenata

Za izvršavanje studijskih obveza potrebno je da student: aktivno sudjeluje u nastavi i obavlja tekuće obveze (priprema za nastavu),pripremi i izvede prezentaciju/radionicu u trajanju od 30 minuta čija je svrha prikazati trend odabrane dimenzije obrazovanja u Europi,usporediti sa stanjem u Hrvatskoj, te oblikovati i argumentirati mjere koje vode k osnaživanju europske dimenzije u obrazovanju, položipismeni ispit.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski rad0,25 Eksperimentalni rad Ø

Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ

ProjektØ


ReferatØ

Praktični radØ

Obvezna literatura1. Strategija razvoja Republike Hrvatske. Odgoj i obrazovanje. Bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju. Zagreb: Ured za strategiju

razvitka RH, 2001. Radna grupa: Pastuović, N. i dr.2. (1996). Prema društvu koje uči (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa.3. Gonzales, J., Wagenaar, R. (2003.), Tuning educational Structures in Europe.4. EURIDICE/EUROSTAT, 2002. Key Data on Education in Europe. Luxemburg: European Commission.

Izborna literatura1. Polšek, D., 2003. “Stanje visokoga školstva u Hrvatskoj”. Društvena istraživanja 63-64,2. Polšek, D. Visoko školstvo u Hrvatkoj i zahtjevi Europske unije (p. 11, str. 259:284)3. Reichert, S. and Tauch, Ch., Trends in Learning Structures in European Higher Education III. Bologna four years after: Steps

towards sustainable reform of higher education in Europe). Konvencija EUA održana u Grazu, 29 - 31. svibnja 2003.4. Towards the European Higher Education Area. Priopćenje sastanka europskih ministara zaduženih za visoko obrazovanje [Praško

priopćenje]. Prag, 19. svibanj 2001.5. Vijeće europskih zajednica, Communication from the Commission . European benchmarks in education and training: follow-up to

the Lisbon European Council. Bruxelles: Vijeće europskih zajednica, 20. studeni 2002.6. Vijeće europskih zajednica, Communication from the Commission . Investing efficiently in education and training: an imperative

for Europe. Bruxelles: Vijeće europskih zajednica, 10. siječanj 2003.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Za uspješnost rada u predmetu rabit će se CAT tehnike – Classroom Assessment Techniques (za kraće evaluacije koje se odnose narazumijevanje nastave, tempo, razinu, mogućnosti unapređivanja, itd). Za provjeru usklađenosti opterećenja studenata, metoda nastave irazvijanja općih i specifičnih kompetencija rabit će se Tuning pristup sa svim pripadajućim standardiziranim instrumentima.

56

Kod kolegija 92NM19INaziv kolegija Osnove analize obrazovne politike





Cilj kolegija Osnovi analize obrazovne politike jest osposobiti studente za elementarne vještine praćenja i analize obrazovne politikeprema određenim obrazovnim pitanjima i problemima. Očekuje se da studenti mogu kompetentno sudjelovati u evaluaciji različitih odlukaobrazovne politike i sugerirati bolja rješenja oblikovanih na temelju provedene analize.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij korespondira s obveznim i izbornim kolegijima koji ukazuju na suvremene trendove u obrazovanju nastavnika,naglašavajući važnost razumijevanja osnovnih koncepata obrazovne politike i promovirajući ulogu nastavnika kao aktivnog subjekta ustvaranju obrazovne politike. Također korespondira s kolegijem Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju. Za pohađanje ovogkolegija očekuje se prethodno poznavanja osnovnih pojmova obrazovne politike te navika praćenja aktualnih javnih događanja.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Osnovi analize obrazovne politike mogu: opisati etape analize obrazovnepolitike (odrediti pristupe u identifikaciji i definiciji problema; prikupljati podatke o problemu u njegovim različitim manifestacijama;definirati željene rezultate i alternativne strategije bavljenja problemom; odrediti kriterije koji usmjeravaju proces odlučivanja; izrađivatiinstrumente za praćenje obrazovne politike; implementirati alternativne odluke i rješenja). Proizvesti i transformirati relevantne informacijeiz područja obrazovne politike koje se mogu koristiti za rješavanje problema ili donošenje odluka.Sadržaj kolegija

Profesionalizacija analize obrazovne politike. Etape analize obrazovne politike. Ciklus obrazovne politike. Identifikacija i definicijaproblema. Prikupljanje podataka. Definiranje adekvatnih rješenja i strategija. Određivanje kriterija odlučivanja. Instrumenti za praćenjeobrazovne politike. Implementacija i evaluacija. Djelatnost institucija koji se bave analizom obrazovne politike.Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)



Obveze studenataOd studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Aktivnost u nastavi pratit će se i vrednovat evidencijom

iznošenja osobnog kritičkog stava u tekućim raspravama (mora aktivno sudjelovati u barem jednoj raspravi) potkrijepljenih pismenompripremom te prikupljenim materijalima potrebnih za raspravu o određenim temama (članci, isječci iz javnih rasprava, bilješke napravljenena temelju pročitane literature sl.).Očekuje se da će studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski radØ


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Apple, M. W. (2003). Down From the Balcony: Critically Engaged Policy Analysis in Education. Educational Policy. 17, 2, 280-287.

2. Colebatch, H. K. (1998). Policy. Buckingham: Open University Press.3. Vrgoč, H. (izv. ur.).(2002). Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo

prosvjete i športa.Izborna literatura

1. Weimenr, D. L. i Vining, A. R. (1998). Policy Analysis: Concepts and Practice. London: Prentice Hal.2. Gallacher, N. (ur.) (2001). Governance for Quality of Education. Conference Proceedings. Budapest: Open Society Institute &

World Bank.3. Scribner, J. D.; Aleman, E. i Maxcy, B. (2003). Emergence of the Politics of Education Field: Making Sense of the Messy Center.

Education Administration Quarterly.4. Cibulka, J. G. (2001). The Changing Role of Interest Groups in Education: Nationalization and the New Politics of Education

Productivity. Educational Policy.5. Timar, T. i dr. (2001). Proceedings of the Educational Policy Workshop. Kyiv: Context Publishing House.6. Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London: Institute of Education.7. Weiss, C. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Prentice Hall.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modulaStudentski portfelj. Studentska evaluacija nastave. Kontinuirana suradnja s diplomiranim studentima zaposlenih u obrazovnim

institucijama (upitnik kojim se primjenjuje stečeno znanje u praksi, potreba za dodatnim osposobljavanjem)

57

Kod kolegija 92NM17INaziv kolegija Osiguranje kvalitete u obrazovanju





Cilj kolegija Osiguranje kvalitete u školi jest osposobiti studente za razumijevanje i interpretiranje pojma osiguranjekvalitete u školi te spoznati vlastitu ulogu i mogućnosti djelovanja u tim procesima. Osobita pažnja usmjerit će se na prikazsloženosti i multidimenzionalnosti fenomena osiguranja kulture u obrazovanju što implicira holistički pristup njegovuproučavanju.Korespodentnost i korelativnost programa

Kolegij Osiguranje kvalitete u školi korelira sa sadržajima ostalih kolegija iz modula, a nadovezuje se na kolegije čijisadržaj je usmjeren na proučavanje škole kao organizacije te odgojne strategije nastavnika. Očekuje se da studenti poznajumetodologiju istraživanja u odgoju i obrazovanju.Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul

Očekuje se da studenti nakon odslušanog kolegija Osiguranje kvalitete u školi mogu interpretirati i analiziratifenomen osiguranja kvalitete u školskom kontekstu imajući u vidu složenost i multidimenzionalnost fenomena, osmisliti planevaluacije kvalitete rada škole te argumentirati odabrani pristup, osmisliti program usavršavanja kvalitete rada škole, utvrditii analizirati organizacijsku kulturu škole i njezin utjecaj na kvalitetu rada škole, utvrditi željene dimenzije organizacijskekulture škole i strategije kojima se željena dimenzija organizacijske kulture može postići.Sadržaj kolegija

Pojam osiguranja kvalitete u obrazovanju. Definiranje kvalitete u obrazovanju: poznati pristupi i teškoće. Problemiutvrđivanja standarda i indikatora kvalitete. Evaluacija kvalitete. Sumativna i formativna evaluacija. Unutarnja i vanjskaevaluacija. Svrha procjena. Poboljšanje vs. odgovornost; odlučivanje vs. organizacijsko učenje. Fokus procjene. Subjektiprocjene. Tijela procjene: samo evaluacija; kolegijalna evaluacija; vanjska revizija, nezavisna agencija? Instrumentiprocjene. Rezultati i izvješća procjene. Top down vs. bottom up pristupi osiguranju kvalitete. Organizacijska kultura škole.Utvrđivanje, analiza i modifikacija organizacijske kulture. Istraživanja organizacijske kulture škola. Organizacijska kultura iosiguranje kvalitete. Škola kao «organizacija koja uči».Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i internetObrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Mini istraživanje uškoli

Obveze studenataStudenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Aktivnost u nastavi evidentira se sudjelovanjem u

grupnim raspravama na osnovi pismene pripreme za raspravu (kopije članaka i školske dokumentacije, isječci iz javnihrasprava, bilješke napravljene na temelju pročitane literature sl.). Očekuje se aktivno sudjelovanje barem u dvije grupnerasprave. Studenti su dužni voditi portfelj o svom radu i napredovanju. Studenti moraju položiti usmeni ispit. Očekuje se dadio propisane literature studenti proučavaju tijekom semestra u cilju pripreme za rasprave.Praćenje i ocjenjivanje studenata

Pohađanje nastave1


Seminarski radØ


Pismeni ispitØ

Usmeni ispit0,5

EsejØ

IstraživanjeØ


ØPraktični rad


1. Weiss, C. H. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs and Policies. New Yersey: Pretice Hall.2. Odabrani članci iz časopisa: Quality Assurance in Education

Izborna literatura1. Alvesson, M. (2002). Understanding Organisational Culture. London: Sage Publications.2. Brennan, J. and Shah, T. (2000). Quality Assessment and Institutional Change: Experiences from 14 countries.

Higher Education. 40, 3, 331-349.Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog kolegija i/ili modula

Studentski portfelj. Studentska evaluacija nastave. Kontinuirana suradnja s diplomiranim studentima zaposlenih uobrazovnim institucijama (upitnik kojim se primjenjuje stečeno znanje u praksi, potreba za dodatnim osposobljavanjem)

sveuÈili te u rijecifree-ri.t-com.hr/gdjurovic/dokumenti/diplomski.pdfpredloženi bi studiji...

Documents