sveučilište u splitu - fesb -...

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Sveučilište u Splitu

Dekan:

Prof. dr. sc. Dinko Begušić

PRIJEDLOG RAZLIKOVNOG PROGRAMA

Elektrotehnika

Split, 18. lipnja 2008.

R A Z L I K O V N I P R O G R A M

Elektrotehnika

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruđera Boškovića bb, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 305777 Telefaks: + 385 21 463877

[email protected] http: //www.fesb.hr

POVJERENSTVO ZA IZRADU RAZLIKOVNOG PROGRAMA

1. dr. sc. Ranko Goić, doc.

2. dr. sc. Tomislav Kilić, izv. prof.

3. dr. sc. Božo Terzić, izv. prof.

4. dr. sc. Slavko Vujević, red. prof.

5. dr. sc. Dinko Vukadinović, doc.

Split, 18. lipnja 2008.

R A Z L I K O V N I P R O G R A M : E L E K T R O T E H N I K A

1. Uvod

RAZLOZI ZA POKRETANJE RAZLIKOVNOG PROGRAMA

Postoji veliki interes za upis diplomskih studija od strane studenata koji su završili stručne studije prema studijskim programima koji su se izvodili prije usvajanja Bolonjske deklaracije, kao i studenata koji studiraju na stručnim studijima u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Da bi studenti koji su završili stručne studije stekli kompetencije koje im omogućavaju studiranje na diplomskom studiju, neophodna su im dodatna znaja i vještine koja bi usvojili završetkom razlikovnog programa. ZAKONSKA UTEMELJENOST Za prijelaz sa stručnih studijskih programa na sveučilišne studijske programe, postoji uporište u Zakonu, Statutu Sveučilišta i Statutu Fakulteta. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: Članak 77., stavak (5) Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Statut Sveučilišta: Članak 126.

Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je predviđeno studijskim programom diplomskog studija, u skladu sa sustavom prijenosa ECTS bodova, te ako polože studijskim programom diferencijske ispite.

Statut Fakulteta: Članak 59.

(1) Prijenos odnosno priznavanje ECTS bodova može se provesti između različitih sveučilišnih ili stručnih studija.

(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studiranju Fakulteta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.

Članak 60.

(1) Fakultet pored studija ustrojava i izvodi i posebne programe stručnog usavršavanja prema konceptu cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem.

(2) Programe stručnog usavršavanja donosi Fakultetsko vijeće. (3) Programi koji u sebi sadrže i dijelove programa sveučilišnog ili stručnog studija,

polaznicima mogu omogućiti stjecanje određenog broja ECTS bodova. (4) O završenom programu stručnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrda.

4


PRISTUPNICI KOJI MOGU UPISATI RAZLIKOVNI PROGRAM Nekoliko je kategorija mogućih pristupnika koji su završili pojedine stručne studije:

1. stručne studije FESB-a prema studijskim programima u skladu s Bolonjskom deklaracijom (studenti upisani 2005.),

2. dodiplomske stručne studije FESB-a (studenti upisani u periodu od 2001. do 2005.), 3. stručne studije FESB-a koji su se izvodili do 1998., 4. stručne studije Veleučilišta u Splitu, odnosno Sveučilišnog centra za stručne studije, 5. stručne studije drugih visokih učilišta. Za ovu kategoriju pristupnika Povjerenstvo će

utvrditi razliku posebno za svakog pristupnika. PROVEDBA Nastava bi se odvijala kroz dva semestra (zimski i ljetni semestar akademske godine 2007./08.) u poslijepodnevnim terminima kao redoviti studij.

5


2. Opći dio

Vrsta studija Sveučilišni

Naziv Razlikovni program za diplomski studij Elektrotehnike

Predlagač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Nositelji

Izvođač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Trajanje 1 godina

ECTS 40

Uvjeti za upis Završen stručni studij elektrotehnike, smjer elektroenergetika.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Završetkom razlikovnog programa studenti stječu primjerenu razinu znanja i vještina koja im omogućava upis na diplomski studij elektrotehnike.

Mogućnosti nastavka studija

Diplomski studij elektrotehnike.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Završetkom razlikovnog programa studenti ne stječu nikakav stručni ili akademski naziv.

POPIS PREDMETA

Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS

Odabrana poglavlja iz matematike 45+45+0 7Matematika 3 30+30+0 5Fizika 2 45+30+15 7Digitalna elektronika 45+15+15 6Informacije i komunikacije 45+15+0 5Programiranje 30+0+30 5Automatizacija industrijskih procesa 30+0+30 5UKUPNO: 270+135+75=480 40* P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

6


OPIS PREDMETA

Naziv predmeta Odabrana poglavlja iz matematike

Kod FEMX10

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina Semestar/trimestar ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

7 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi ekvivalentno je 3 ECTS boda, za samostalno učenje potrebno je 120 sati – 4 ECTS bodova)

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković (predavanja) Mr. sc. Ivančica Mirošević, mr. sc. Josipa Barić, mr. sc. Nevena Jakovčević Stor, mr. sc. Dževad Lugić (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz drivacije i primjene, nizove i redove brojeva i funkcija, analitičku geometriju prostora, napredne tehnike integriranja, diferencijalne jednadžbe i višestruke integrale i primjene. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj DERIVACIJE I PRIMJENE. Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika. Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. Primjer rješavanja problema ravnoteže. NIZOVI I REDOVI. Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi. Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA. Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. Plohe drugog reda. NAPREDNE TEHNIKE INTEGRIRANJA. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule. Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka. DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE I MODELIRANJE. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice. Polje smjerova. Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator. Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. VIŠESTRUKI INTEGRALI. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala. Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

Preporučena literatura

Ivan Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, 2002., http://www.fesb.hr/mat1 Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

7


Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s nastavnicima matematičkih kolegija i voditeljima studija. Evaluacija nastave od strane šefa katedre i ureda za promicanje kvalitete.

8


Naziv predmeta Matematika 3

Kod FEMX03

Vrsta Predavanja / Vježbe /

Razina Predmet napredne razine

Godina Semestar/trimestar

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 30 sata predavanja + 30 sata vjezbe

Nastavnik Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof.


Student stjeće znanja iz teorije polja, Fourierove analize i Laplaceove transformacije i vještine u primjeni u inženjerstvu.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj

VEKTORSKA ANALIZA: skalarna i vektorska polja; neprekidnost, derivacija i usmjerena derivacija; integralni račun; gradijent, divergencija i rotacija; Hamiltonov i Laplaceov operator; konzervativna polja. KRIVULJNI INTEGRALI: parametrizacija krivulje, normala i tangenta, krivuljni integral skalarnog i vektorskog polja, cirkulacija, racunanje potencijala, Greenov teorem. PLOŠNI INTEGRALI: parametrizacija plohe, normala i tangenta, plošni integral skalarnog i vektorskog polja, Gaussov i Stokesov teorem. FOURIEROV RED: ortogonalni trigonometrijski sustavi, razvoj funkcija u Fourierov red i primjene, Parsevalova jednakost. FOURIEROVA ANALIZA: Kompleksni oblik Fourierovog reda. Dirichletov teorem i konvergencija u normi. Diferenciranje i integriranje Fourierovog reda. Fourierova transformacija i inverzna Fourierova transformacija. LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA: Osnovna svojstva Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija. Primjene na rješavanje diferencijalnih jednadzbi.


1. I. Ivansic, ''Fourierov red i integral, diferencijalne jednadzbe'', FER, Zagreb, 1982. 2. I. Ivansic, ''Funkcije kompleksne varijable, Laplaceova transformacija'', FER, Zagreb,

1978.

Dopunska literatura C.R. Wylie, Advanced engineering mathematics, 6th ed., Mc-Graw Hill, Inc., New York, 1995.


Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave putem kolokvija, te završni pismeni i usmeni ispit.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre.

9


Naziv predmeta Fizika 2

Kod FEMB04





7 ECTS davanja - 1,5 ECTS

30 sati vježbi - 1 ECTS 135 sati samostalnog učenja - 4,5 ECTS)

Nastavnik dr. sc. Ivica Puljak, izv. prof. ; dr. sc. Nikola Godinović, docent


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


Sadržaj Titranje. Mehanički valovi. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski titraji i valovi. Geometrijska optika. Fizikalna optika. Kvantna priroda svjetlosti. Struktura atoma. Atomska jezgra.


1. N. Godinović, I. Puljak: interna skripta 2. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989. 3. J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split, 1996. 4. V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga,

Zagreb, 1992. Dopunska literatura 1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walker: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005

2. N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Školska knjiga Zagreb


Predavanja. Auditorne vježbe.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.

(45 sati pre

10


Naziv predmeta Digitalna elektronika

Kod FELA05

Vrsta Obvezatni




6 ECTS predavanja 45 sati - 1,5 ECTS / auditorne vježbe 15 sati - 0,5 ECTS / laboratorijske vježbe 15 sati – 0,5 ECTS / testovi i kolokviji, konzultacije, samostalni rad u laboratoriju i samostalno učenje 120 sati - 4 ECTS

Nastavnik Dr. sc. Julije Ožegović, izv. prof


Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura


Sadržaj

Digitalne i analogne varijable. Informacija. Kodiranje. Brojevni sustavi. Binarni brojevni sustav. Zbrajanje po modulu. Elementarni logički sklopovi. Booleova algebra i algebra logike. Booleove funkcije. Rastavljanje na parcijalne funkcije. Minimizacija i realizacija Booleove funkcije logičkim vratima. Sklopovi za zbrajanje. Realizacija Booleove funkcije pomoću multipleksera i demultipleksera. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM). Programabilne logičke strukture. Vremenski odnosi. Bistabili. Sinteza općih bistabila. Registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). Diskretni konačni digitalni automati. Zadavanje i minimizacija. Strukturna sinteza. Programabilni automati. Wilkiesov model. Koncept mikroprogramiranja. Algoritmi. Algebra događaja. Zadavanje automata regularnim izrazom. Taksonomija automata, gramatika i jezika.


1. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.

2. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.

Dopunska literatura 1. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, Veleučilište u Splitu, 2002.

Oblici provođenja nastave Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Konzultacije.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera pripreme laboratorijskih vježbi, test zadataka, test teorije. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika zavoda za elektroniku.

11


Naziv predmeta Informacije i komunikacije

Kod FELA07

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni /

Razina Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja]



5 sati predavanja,15 sati vježbi, ostalo - 2 ECTS-a, 90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS-

a

Nastavnik Dr. sc. Nikola Rožić, red. prof.


• Razumijevanje i poznavanje sintaktičkog, semantičkog i pragmatičkog aspekta informacije,

• izvori informacije, kapacitet, sadržaj informacije i kodiranje izvora • zaštita informacija i kriptografija, • kanali sa šumom i prijenos informacija, kontrola griješki i kodiranje kanala, • mediji informacije, deterministički i slučajni signali i sustavi, analiza i obradba signala,

Fourierova transformacija, A/D pretvorba, • model komunikacijskih sustava, analogne i digitalne modulacije, • mreže, topologije, arhitekture i protokoli u komunikacijama.


Sadržaj

Sintaktički, semantički, pragmatički i estetski aspekti informacije, mediji informacije, kontinuirani i diskretni informacijski sustavi, modeli izvora informacije i primjeri, entropija, sadržaj informacije i kapacitet izvora, kodiranje izvora, zaštitno kodiranje i kriptografija, kanali sa šumom, binarni simetrični kanal (BSC), detekcija i ispravljanje grješaka, deterministički i slučajni signali i sustavi, analiza i obradba signala, Fourierova transformacija, A/D pretvorba, DFT i FFT, linearni dinamički i stohastički sustavi u vremenskom i frekvencijskom području, model komunikacijskih sustava, analogne i digitalne modulacije, model komunikacijskih sustava, analogne i digitalne modulacije, tipovi komunikacijskih sustava i primjeri, mreže, topologije, arhitekture i protokoli u komunikacijama.


1. Rožić, N.: Teorija informacija, elektronička knjiga, http://www. fesb.lab405/TINF, Split 2001.

2. Cover, T. : Elements of Information Theory, J. Wiley & Sons., 1991.

Dopunska literatura 1. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. 2. Sinković, V.: Informacija, simbolika i semantika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Oblici provođenja nastave Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji) Ispit: pismeni/usmeni



Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane šefa katedre.

45

12


Naziv predmeta Programiranje

Kod FELA04



Godina Semestar


5 i predavanja, 30 sati vježbi, 30 sati izrada projekta, 30 sati za ispite i samostalni rad,

30 sati za učenje

Nastavnik Dr. sc. Ivo Mateljan, red. prof.


Nakon položenog ispita student će biti osposobljen da: 1. definira strukture podataka pomoću nizova, struktura i unija C jezika 2. formulira algoritam za rješenje problema u iterativnom ili rekurzivnom obliku, 3. objasni značaj prototipa funkcije, definiciju funkcije i način kako se poziva funkcija, te objasni razliku između 'call by value' i 'call by reference' prijenosa argumenata funkcije, 5. objasni princip modularnog programiranja i apstraktnog tipa podataka 6. koristi funkcije iz stdio.h za pristup datotekama i standardnim ulazno/izlaznim uređajima, 7. objasni upotrebu funkcija iz standardne biblioteke za rad s stringovima, za alociranje memorije i u matematičkim operacijama, 8. koristi Microsoft Visual studio i GNU gcc kompilator i program MAKE za izradu manjih programa, 9. objasni kako se formiraju napredne strukture podataka: stog, red, lista, stablo i graf.


Sadržaj

Uvod u C jezik. Pisanje programa i programske dokumentacije. Ispravljanje programskih pogreški. Leksička i sintaktička struktura C jezika: tipovi, varijable, izrazi, kontrola tijeka programa, funkcije, doseg i vidljivost varijabli. Nizovi. Modularno programiranje i funkcionalna dekompozicija programa. Leksički pretprocesor. Pokazivači i stringovi. Dinamičko alociranje memorije. Korisničke strukture podataka: stuktura, unija i pobrojani tipovi. Rad s tekstualnim i binarnim datotekama. Rekurzivni i iterativni algoritmi. Složenost algoritama i metode sortiranja. Apstraktni tipovi podataka. Napredne strukture podataka: stog, red, lista, stablo i graf. Stil programiranja.

Preporučena literatura Ivo Mateljan: Programiranje C jezikom, skripta, FESB, 1999.

Dopunska literatura Kernigham, B.; Ritchie, D.: The C Programming Language, Prentice Hall, 1988. Oblici provođenja nastave Predavanja. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad - projekt.


Ispit: pismeni/usmeni

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre.

30 sat

13


14

Naziv predmeta Automatizacija industrijskih procesa

Kod FENI17

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Obvezatni




5 30 sati predavanja i 15 sati vježbi (1,5 ECTS) 105 sati samostalno učenje (3,5 ECTS)

Nastavnik Dr. sc. Božo Terzić, izv. prof. Dr. sc. Ozren Bego, doc.

Kompetencije koje se stječu Upoznavanje s tipičnim industrijskim procesima i načinom njihove automatizacije.


Sadržaj

Uvod u automatizaciju industrijskih procesa. Tipovi industrijskih procesa i strukture automatizacije procesa. Elementi automatizacije industrijskih procesa i postrojenja: objekti upravljanja, mjerni, upravljački i izvršni uređaji. Senzori za mjerenje procesnih veličina: temperature, pritiska, protoka, pomaka, brzine,.... Relejni, elektronički, i mikroprocesorski sustavi upravljanja. Industrijski računala – programabilni kontroleri PLC: arhitektura i funkcije, sučelje čovjek-računalo, grafičko programiranje. Industrijske komunikacijske mreže: topologija, prijenosni medij, metode pristupa prijenosnom mediju, mrežni standardi. Projektiranje sustava za automatizaciju. Industrijska izvedba PID regulatora. Primjeri iz industrije i energetike.


1. N. Perić, I. Petrović: Automatizacija postrojenja i procesa - predavanja, Zavod za APR, Zavodska skripta, FER, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura 1. B. A. Ogunnaike, W. H. Ray: Process Dynamics, Modeling, and Control, Oxford

University Press, 1994. 2. B. S. Friedman: Logical Design of Automation Systems, Prentice-Hall, 1990.


Predavanja. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća) Ispit: usmeni/ prezentacija seminarskog rada



Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

sveučilište u splitu - fesb -...

Documents