68 10/12/2010 6910/12/2010

Zašto je ETH Zürich

najbolje sveučilište

HI-TECH POLIGON ZA NAJVEĆE UMOVE

Globusovi reporte

ri istra

žili su kako živi n

ajveći

svjetski rasadnik znanja, švicarski E

TH, na

kojem je dosad boravio čak 21 nobelovac, što

ga čini predmetom žudnje brojnih studenata

iz cijelog svije

ta, te kako se na njemu snalaze

studenti i m

ladi znanstvenici iz Hrvatske

[ Ako ne zavrπiπ za pet godina i nula dana,

piπi kuÊi propalo. Letiπ. Zauvijek ]

PIŠE — Dora Koretić • ILUSTRACIJA — Milan Trenc • SNIMKE — Darko Tomaš

Ova je institucija

odškolovala Alberta

Einsteina, Wilhelma

Conrada Röntgena,

Lavoslava Ružičku

i mnoge druge

proslavljene umove

Potrebna je najnaprednija tehnologija da bi brijanje bilo ovako jednostavno. Philips SensoTouch 3D

brijaci aparat karatkerizira GyroFlex sustav koji savršeno prati vašu konturu lica. Njegov UltraTrack

sustav koristi tri rezne glave koje uklanjaju dlacice svih dužina.

Rezultat je besprijekorno brijanje bez napora. Saznajte više na

www.philips.hr

Svaka oblina. Svaka kontura.Philips SensoTouch 3D. Najnaprednije brijanje koje smo dosad osmislili.

70 10/12/2010

REVIJA

7110/12/2010

vajska karta u jednom smjeru košta 25 kuna, prosječna je sta-narina oko 3000 kuna mjesečno za jednu sobu u stanu, kvadrat nekretnine doseže iznose od 10 tisuća eura, noćenje u sobi hotela s tri zvjezdice stoji oko 130 eura.

Ban kao privilegij na ETH ističe i autonomiju koju profesori ima-ju u svojim istraživanjima, a to znači da dobivaju dovoljno novca za plaćanje studenata s kojima će potom raditi na znanstvenim istraživanjima.

Od novca namijenjenog pro-jektima dobro mogu živjeti i studenti doktorskih studija čije plaće prosječno iznose oko 4800 franaka na mjesec (26.400 kn).

Iako su školarine niske, plaće roditelja studenata koji dolaze iz slabije razvijenih zemalja ni-su dovoljne da pokriju enormne troškove života u Zürichu.

Bjelovarac Luka Piškorec, 23-go-dišnji student, koji je na ETH upi-sao studij arhitekture, u šali kaže kako njegovi roditelji imaju fond pod nazivom “školujmo Luku”.

“Neki podižu kredite za auto-mobile, a moji su podigli kredit kako bi meni omogućili studij. Mnogima je to nezamislivo jer se drže onog starog socijalističkog načela da obrazovanje treba biti besplatno, ali činjenica je da ćeš od tog obrazovanja živjeti”, priča nam dok pokazuje arhitektonski studio u sklopu fakulteta na koje-mu provodi većinu vremena.

ETH ne podržava uobičajenu distribuciju ocjena, koje se u Švi-carskoj kreću od najniže, jedinice, do najviše šestice.

Gotovo nitko od studenata s ko-jima smo razgovarali ne poznaje kolegu koji je na ETH dobio še-sticu! Sigurno je da ih ima, ali Švi-carci o ocjenama ne govore javno. Studenti ocjene dobivaju izravno u studomat, a kad ih profesori jav-no objavljuju, skrivene su iza šifri. Ocjene su privatna stvar i tijekom cijelog studija nitko vas za njih neće ni pitati.

Za prolaz na ispitu potrebna najmanje četvorka.Prosječna ocjena na ETH je oko 4,8 što je ekvivalent hrvatskoj trojci.

Mnoge kolegije studenti polažu u blokovima od četiri ispita, a na koncu se gleda samo prosječna ocjena. To znači da iz jednog pred-meta možeš dobiti i jedinicu, no ako ostala tri položiš s prolaznom ocjenom, položit ćeš ispit.

Posebno se pazi na duljinu stu-diranja. Na ETH je diplomirao i posljednji student koji je fa-

Stranci. Cijena stu diranja jednaka je za strance kao i za domaÊe, a na doktorskim stu dijima sveuËiliπta ETH Ëak je 61 posto stranaca

Ocjene su privatna stvar i o njima se ne govori javno, a ako ih se spomene, krije ih šifra studenta – DISKRECIJa

Samo 50% brucoša prođe prvu godinu: ispiti na kraju 2. semestra potpuno su eliminacijski – TKO ĆE OTPaSTI?

Na nepreglednim hodnicima ciriškog “znanstvenoga gra-da” nauka se miješa s umjetnošću u ta-

kvom skladu, da će i najneosjetlji-vije uho barem zastati da osluhne zvuke što pristižu iz podruma.

Sitna Inja Radman upravo je sjela za golemi, crni klavir i sada prstima prevrće po glazbenim notama pri čijem vrhu otisnuto stoji “La valse d’Amelie”.

“Najviše volim svirati glazbu iz tog filma”, stidljivo govori prije nego što će uzeti dah pa epruvete i ostala pomagala zamijeniti tip-kama omiljenog instrumenta.

Ne, Inja ne studira klavir niti je slika što mi se zauvijek urezala u pamćenje dio miljea umjetničke škole koja obrazuje novog Maksi-ma Mrvicu.

Kavir je u vlasništvu rasadnika svjetskog znanja, centra europ-skog istraživačkog rada, instituci-je što je školovala Alberta Einstei-na, Wilhelma Conrada Röntgena, Lavoslava Ružičku i mnoge druge proslavljene umove.

Njenim hodinicima svakoga dana tumara 20 tisuća glava, što profesora, što studenata, što osta-lih djelatnika koji s lica ne mogu skinuti tragove zadovoljstva što se nalaze ondje gdje bi mnogi umjesto njih poželjeli biti.

Riječ je o ciriškom ETH, najbo-ljem sveučilištu u kontinentalnoj Europi, 15. na rang listi svih sve-učilišta u svijetu, koji ispred sebe ima skupe britanske i američke obrazovne institucije.

Golema aula na ulazu u glavnu zgradu sveučilišta spaja hodnike i stepeništa u kojima se ni njihovi zaposlenici najbolje ne snalaze, u novouređenim WC-ima s razglasa svira glazba, na svakom koraku studenti slobodno vrijeme krate igrajući biljar ili stolni tenis...

Roman Klingler iz Ureda za kor-porativne komunikacije Sveučili-šta dočekuje nas u golemoj fakul-tetskoj kantini s čijih se prozora pruža pogled na Ciriško jezero.

To je restoran namijenjen is-ključivo djelatnicima sveučilišta, a studenti obrok moraju potražiti u jednoj od 12 menza raspršenih na dvije lokacije: glavnoj zgradi u centru Züricha ili u “Science cityju”, golemom znanstvenom kampusu sagrađenom na rubu grada, na brdašću Hönggerberg.

Taj znanstveni grad u sebi je utopio znatno više od onoga što bismo pretpostavili da treba obič-nom studentu. ››

Kampus je prepun laboratori-ja, arhitektonskih studija, soba s klavirima, violinama i flautama, a posebnu pažnju privlači moder-ni stakleni sportski kompleks u kojem studenti ETH mogu igrati gotovo sve vrste sportova, osim skijanja ili skijaških skokova.

ETH ima 16 studija podijelje-nih u pet skupina: arhitekturu i znanost o gradnji, inženjerstvo, prirodne znanosti i matematiku, sistemski orijentirane prirodne znanosti (agronomiju, znanost o hrani…) te menadžment i druš-

“samo” 18% stranaca.Cijena studiranja (6 tisuća kuna

po godini) jednaka je za strance kao i za domaće studente, zbog čega se u posljednje vrijeme u Švicarskoj vodi rasprava: treba li tolika sila stranaca dobivati najbo-lje moguće obrazovanje na račun švicarskih poreznih obveznika?

Za upravu ETH odgovor je jasan: treba žele li i dalje biti rasadnik svjetskog znanja pa njihov pred-sjednik Ralph Eichler, zajedno s Heidi Wunderli, prvom ženom rektoricom na čelu ETH, i dalje odbija popustiti zahtjevima kse-nofobnih desničarskih Švicaraca koji bi strane studente silno htjeli opaliti po džepu.

“Znanost bira najbolje, neovi-sno o njihovoj nacionalnosti”, kaže nam 33-godišnji Ivo Sbalza-

rini, najmlađi čovjek u povijesti ETH koji je ondje postao profesor, a koji ljeti predaje i na splitskom institutu MedILS.

I danas se nerado prisjeća od-bijenice koju je dobio kada je u Splitu htio zaposliti indijskog znanstvenika.

“Ne može”, rekli su mu. Neka zaposli Hrvata. Lakše je. Zbog administracije…Magičnome i gotovo nereali-

stičnom svijetu ciriškog ETH ova je situacija nezamisliva.

Ovdje rade i znanstvenici iz Irana, iako njihova država radi nevjerojatne komplikacije, što otežava izdavanje viza i trajnih dozvola boravka.

Na odjelu za biologiju već 10 godina radi i hrvatski znanstve-nik i istraživač Nenad Ban. Prije

Züricha radio je na Yaleu, a po-tom je aplicirao za profesorsku poziciju na nekoliko sveučilišta diljem svijeta, između ostalog na Berkeleyju te ETH.

Ponudu za posao dobio je na oba sveučilišta, no odabrao je Zürich jer je to sveučilište, kako kaže, nudilo nevjerojatnu financijsku podršku za profesore. Ban danas na ETH dobiva sredstva s kojima zapošljava deset znanstvenika, a to je, kaže, gotovo nezamislivo čak i za američka sveučilišta.

Sveučilišni profesori u Švicar-

tvene znanosti, poput ekonomije ili politologije.

Studij na ETH Zürichu san je go-tovo svih mladih znanstvenika-istraživača. Oni u velikom broju imaju priliku dospjeti pod okrilje te institucije jer je ona svoja vrata odlučila otvoriti - svima.

Na doktorskim studijima ETH Zürich danas je 61% stranih stu-denata, na diplomskom je to tre-ćina, dok se preddiplomski studij odvija uglavnom na njemačkom jeziku i namijenjen je domaćem stanovništvu, pa ondje studira

skoj vjerojatno su najplaćeniji obrazovni kadar u svijetu, pa ta-ko profesori asistenti u prosjeku zarađuju između 140 i 150 tisuća franaka na godinu (825 tisuća ku-na godišnje, odnosno 69 tisuća kuna mjesečno).

Plaće im, jednom kad dobiju stalne pozicije, dosežu iznose od milijun i 300 tisuća kuna na godinu.

Tim se brojkama ne treba previ-še čuditi jer Zürich spada među 10 najskupljih gradova na svijetu.

Za ilustraciju, najjeftinija tram-

Inja Radman, studentica biologije, o studiju u Zürichu mašta još od srednje škole

Budući arhitekt, Bjelovarac Luka Piškorec s kolegicom Manuelom Sedlar

Roman Klingler, voditelj službe korporativnih

komunikacija: taj odjel ima čak 25

zaposlenika

Nenad BanRadio je na Yaleu i Berkeleyju, a sredstvima koja dobiva na ETH

zapošljava 10 znanstvenika

72 10/12/2010 7310/12/2010

REVIJA

kultet upisao po starom mode-lu studiranja. Rok za dovršetak preddiplomskog studija je pet godina i ni dan više.

Ne uspiješ li, izbace te s fakulte-ta. Zauvijek.

Ni ispitni rokovi ondje ne posto-je, a svaki ispit student ima pravo polagati dva puta godišnje.

Pad je dopušten samo jednom.Padneš li opet, izbace te.

Zauvijek.Takvih je slučajeva ipak malo

jer dosta studenata ETH sama odustane od studija već na prvoj godini. Statistike pokazuju kako ih na kraju drugog semestra odu-stane 50 posto jer pregore, izlude i budu nesretni zbog zahtjevnog tempa rada.

I profesor Sbalzarini u nekoliko je navrata studentima savjetovao da odustanu.

“Ako ne ide, nema smisla. Taj isti loš student kasnije će doći na neko radno mjesto, loše raditi, a kad ga budu pitali tko ga je tome naučio, reći će ‘profesor Sbal-zarini’. Ja to ne želim”, priznaje nam strogi Švicarac kod kojeg, doznajemo na hodnicima fakul-teta, želi raditi iznimno mnogo studenata…

Takav stav dio je švicarskog mentaliteta: oni nisu opterećeni visokim obrazovanjem.

U Švicarskoj fakultet, unatoč izrazito niskim školarinama, upisuje samo 23 posto bivših srednjoškolaca jer ne postoji društveni ultimatum za previše visokoobrazovanih ljudi.

No, od onih koji upišu fakul-tete švicarski obrazovni sustav proizvodi natprosječno

Stimulacija. Profesori s ETH su meu najplaÊeniji ma na svijetu: godiπnje su im plaÊe i po milijun i 300 tisuÊa kunaRazgovor s njim potaknuo ju je

da se prijavi na diplomski studij na ETH.

Vrlo brzo nakon dolaska shva-tila je zašto je riječ o jednom od najcjenjenijih sveučilišta.

Jedne te iste rukavice za rad u laboratoriju nije morala koristiti po dva tjedna, a dobila je priliku raditi u područjima nanobioteh-nologije, sistemske biologije, sintetske biologije o kojima se na PMF-u ni ne govori.

U Zürichu je naučila od početka do kraja realizirati i voditi vlastiti

znanstveni projekt čije rezultate kasnije ima priliku publicirati u svjetskim znanstvenim časopi-sima, a ne štedi se ni na putova-njima.

Dan prije nego što smo se susre-le, Inja se baš bila vratila s konfe-rencije u Indiji.

Ondje je provela dva tjedna, a smještaj i putovanje u potpunosti je za 15 svojih studenata financi-rao ETH.

No, ETH si to može priuštiti, jer osim velike količine novca koju dobiva od države, dodatne izvore

financiranja pronalazi u privat-nim sponzorima, agencijama i europskim fondovima, a ta sred-stva, priznaje Anders Hagström iz odjela za međunarodne poslove, neprestano rastu.

Raste, međutim, i broj studena-ta koji iz godine u godinu upisuje ETH.

U posljednjih 10 godina interes se povećao za 40%, a novac koji dobivaju od Vlade samo za 4%.

ETH na prvu godinu mora upi-sati apsolutno sve studente koji to požele i koji su uspješno polo-

žili državnu maturu. To je ujedno i razlog zašto će samo 50 posto brucoša proći prvu godinu: ispiti koje polažu po završetku drugog semestra potpuno su eliminacij-ski.

Izbačeni studenti vjerojatno će se upisati na neko od brojnih drugih švicarskih sveučilišta i ondje uspješno položiti ispite ili jednostavno odustati od visokog obrazovanja.

I to je snaga ETH.Na njemu opstaju samo najbo-

lji…

››

Heidi Wunderli, prva žena rektorica ETH, s ilustracijom Erica Goldberga, glavnog animatora crtanog filma “Aladin”

Unutar znanstvenog

kampusa posebno je

odvojena soba za meditaciju

studenata

Uz naporan raspored i

rigorozna pravila, studentima zbilja treba i prostor za

relaksaciju

Anders Hagström iz odjela za međunarodne poslove ističe kako, osim države, novac daju i sponzori

I USPJEH JE RELATIVAN

EinstEnu jEdinica iz uvoda u fiziku za počEtnikEETH Zürich odškolovao je (ili su na njemu ra-dili) 21 nobelovca, između ostaloga Hrvata Lavoslava Ružičku te Vladimira Preloga.Najpoznatiji je bio Albert Einstein o kojemu na

fakultetu i danas kruže legende.Prvo je jedva uspio upisati ETH jer na kraju

srednje škole nikako nije mogao položiti zahtje-van ispit iz francuskog jezika.

Jednom kad mu je to konačno pošlo za rukom, novi problemi stigli su u liku profesora Jeana Perneta

koji mu je predavao Uvod u fiziku za početnike.Još nije jasno je li Einsten negodovao zbog profesora ili zbog predmeta, no Upravni od-bor ETH na kraju mu je dao ukor, a Pernet mu je s velikim zadovoljstvom iz ispita upisao je-dinicu.Röntgen je, pak, svom silom htio upisati studij

fizike (grane iz koje će kasnije dobiti Nobelovu nagradu), no to mu nije pošlo za rukom, pa je

bio primoran studirati mehanički inženjering.

dobar kadar jer probire samo izni-mno dobre studente.

Onima koji konačno uspiju do-gurati do ETH, osobito ako je riječ o strancima, najveći je problem organizacija smještaja.

U Zürichu nema divlje gradnje, slobodnih stanova iznimno je malo, a najam se ugovara gotovo isključivo putem agencija.

One od studenata skupljaju ži-votopise i motivacijska pisma u kojima studenti moraju dokazati kako su najbolji mogući izbor za nekretninu na koju su bacili oko.

Baš na dan kad smo razgovarali s 23-godišnjom splitskom studen-ticom biologije, Injom Radman, nju je u 18 sati čekao razgovor s novim najmoprimcima.

Cimeri se u Zürichu pomno biraju, a tu je proceduru prošla i sama Inja.

Danas za sobu u stanu izdvaja više od tri tisuće kuna, a priznaje da u Zürichu ne bi mogla studirati da nije dobila stipendiju ETH u iznosu od devet tisuća kuna.

Zvuči puno, no Inja najbolje zna kako je to dovoljno jedva za skro-

man studentski život. Zauzvrat na ETH dobiva sve o čemu je u Zagrebu, na studiju molekular-ne biologije PMF-a, mogla samo sanjati.

“Zürich je nespecifičan, goto-vo nerealističan svijet, čak i za Švicarsku. Čim se makneš iz tog grada, već ćeš doživjeti da vlakovi kasne”, smije se Inja.

Kaže da je o studiju na ETH sa-njala još u srednjoj školi, a prilika joj se pružila kad je na splitskom MedILS-u upoznala profesora Sbalzarinija.

Ivo SzalbariniNajmlađi profesor na ETH ljeti predaje i na splitskom

institutu MedILS

Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog također su bili “nobelovci s ETH”

ALBERT EINSTEIN

WILHELM RÖNTGEN

Foto

: ET

H-B

ibli

oth

ek Z

üri

ch, I

mag

e A

rch

iva

Foto

: ET

H-B

ibli

oth

ek Z

üri

ch, I

mag

e A

rch

iva