SUVREMENA HISTORIOGRAFIJA

( Mirjana Gross + House of History )

SUVREMENA FRANCUSKA HISTORIOGRAFIJA

O znaaju Francuske nove historije

- struja oko asopisa Annales je najprodorniji pokret u Francuskoj

- nakon rata dolazi do institucionalizacije programa grupe koja je dotad raspolagala samo

asopisom Anali

- osniva se (pod vodstvom L. Febvrea) esta sekcija Praktine kole za visoke studije s

programom interdisciplinarnosti, otvorenim prema svim drutvenim znanostima. 1947.g

- dok su u angloamerikim zemljama moderne drutvene znanosti proizile uglavnom iz

sociologije ili antropologije, u Francuskoj historija dobiva djelominu vodeu ulogu u

drutvenim znanostima upravo preko djelatnosti este sekcije, kojoj je nakon Febrveove

smrti na elu Fernand Braudel.

- Studij pod njegovim vodstvom obuhvaa gotovo sve drutvene znanosti s oko 40

istraivakih centara i vie od 10 sekcija s oko 150 seminara i otprilike toliko predavaa.

- Nova historija prodire na francuska sveuilita i usmjeruje francuske povjesniare,

velikim dijelom preko doktorskih disertacija, a izdavaka poduzea i mediji populariziraju

djela povjesniara te struje.

- 1975.g esta se sekcija pretvara u kolu za visoke studije drutvenih znanosti s pravim

sveuilitem

- poslije rata nastaju novi Anali koji do danas nose naslov Anali. Ekonomije, drutva,

civilizacije.

- istraivanju ekonomije i drutva prvobitnih anala pridruuje se civilizacija, a tim pojmom se

istie irenje horizonta na sva podruja materijalnog i duhovnog ivota

- predmet historijskog istraivanja postaje: Totalna historija koja ne bi smjela drutvo,

ekonomiju, ideologiju, religiju i druge pojave obraivati izolirano, , nego bi ih morala

obuhvatiti u njihovoj povezanosti i isprepletenosti unutar zajednikog ivota ljudi u jednoj

epohi

- postoje 3 generacije oko anala

- 1 generacija: oevi osnivai Marc Bloch i Lucien Febvre

- 2 generacija: prevladava nakon rata do 1960.tih gl. predstavnik Fernand Braudel

- 3 generacija: nakon 1968.g ima mnogo usmjerenja,ali nema dominantih povjesniara

- karakteristino za 3 generaciju je ponovno otkrie Febvreove historije mentaliteta, ali

uz dopune i izmjene, te interes 3 generacije se premjeta iz podruma (ekonomije), na

tavan (kultura)

Ernest Labrousse njegovom zaslugom ekonomska i socijalna historija postaju dominantne

meu pripadnicima struje oko anala

Nacrt kretanja cijena i prihoda u Francuskoj 18. stoljea temelj nove metode jedne

kole ekonomske historije

- u sreditu su interese pravilnosti i ponavljanja, s namjerom da se ustanove trajniji

povijesni odnosi

- rije je o istraivanju krize starog reima uz pomo fluktuacije cijena, pogotovo uoi

francuske revolucije.

- prvi povjesniar koji u historiografiji Anala uvodi bitne pojmove:

struktura povijest koja se ne mijenja, ne kree, ali se moe zabiljeiti

konjuktura povijest koja se mijenja (konjuktura mu je vanija od strukture)

Fernand Braudel najpoznatiji povjesniar 20.st

- predsjednik 6 sekcije Praktine kole za visoke studije na College de France

- kao glavni urednik Anala, od asopisa stvara borbeno sredstvo za nastavak i razradu

Blochovih i Febvreovih poticaja (gl. urednik do 1969.g)

- prelazi od istraivanja konjuktura prema istraivanju struktura

Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. objavljen 1949.g

- Braudel doivljava Sredozemlje kao cjelinu s kreativnim prostorom i mnogim razliitim,

ali i slinim regijama i problemima, nakon svog rada u dubrovakom arhivu 1935.g

- Braudelovo sredozemlje ima 3 djela:

1. vrijeme odnosa ovijeka i njegove prirodne okoline

2. vrijeme razmjerno polaganih promjena ekonomskih, drutvenih i politikih struktura

3. vrijeme politikih i ratnih dogaanja

- prema Braudelu povijest treba promatrati u 3 razine : u geografskom, drutvenom i

individualnom vremenu

- svako pojedinano objanjenje mora upuivati na iru koncepciju koja obuhvaa sve 3

razine, a njihova kombinacija ini povijesni ritam

- globalna historija predmet tistraivanja pretpostavlja iroke prostore i dugo trajanje

Trilogija o materijalnoj civilizaciji, ekonomiji i kapitalizmu od 15 do 18.st

- 3 vremenske razine: na dnu materijalna civilizacija, u sredini ekonomski ivot i na vrhu

kapitalistiki mehanizam

- naputa ograde ekonomske historije i temelje trai u svakodnevnom ivotu

- za njega su trina ekonomija i kapitalizam dvije razliite stvari

- u trinoj ekonomiji prevladava konkurencija i razmjena je jednaka, a kapitalizam stvara i

iskoritava monopolne oblike koji uvjetuju nejednakost razmjene

- prikazuje djelatnost kapitalista od srednjeg vijeka, kada oni poinju stvarati mreu

razmjena na irokom prostoru

- ekonomijasvijet struktura ekonomske razmjene na irokom prostoru sa sreditima u

gradovima, a skupina tih ekonomija ine svijetsku ekonomiju

Identitet Francuske djelo u kojem se bavi razliitim aspektima povijesnog ivota u

Francuskoj, djelo je trebalo imati 4 djela, no zavrio je samo 2 djela:

- prostor i povijest, ljudi i stvari, drava, kultura i drutvo, Francuska izvan Francuske

- veliku panju daje seljakoj ekonomiji, no zanima ga uloga gradova, prometa, obrta..

Serijalna Historija

- Struktura u francuskih povjesniara oznaava niz geografskih, ekonomskih, drutvenih i

mentalnih odnosa koji traju razmjerno dugo, povezuju skupine ljudi te odreuju one

povijesne dogaaje koje suvremenici mogu izravno uoiti

- Serijalna Historija: - je pristup istraivanju koji konstruira povijesne injenice u vremenu,

u serijama homogenih jedinica koje se mogu usporediti, a ponavljaju se u razmjerno duljem

trajanju i unutar njega u odreenim pravilnim intervalima

- s serijanom historijom u istraivanje ulazi kvantifikacija, a s tim uporaba kompjutora

- Prva serijalna historija je ekonomska, i to najprije historija cijena te njihovih fluktacija

duljeg ili kraeg trajanja

- od 50-tih.g serijalni postupak se iri na demografsku i socijalnu historiju

- od 70-tih.g prijelazom iz podruma na tavan, nastaje serijalna historija na treoj razini koja se

bavi kulturom i mentalitetetima

- Serijalna kulturna historija je dala dobre rezultate za povijest pismenosti:

- Historija pismenosti: postoje djela o itanju i pisanju u vezi s promjenama razina u

Francuskoj od 16 do 19.st

- Historija knjiga : najznaajnije postignue ekonomske, drutvene i kulturne serijalne

historije, gdje je predmet zanimanja promjene u proizvodnji i prodaji knjiga te u italakim

navikama razliitih drutvenih grupa

Pierre Chaunu kae da je struktura se ono to je u jednom drutvu i ekonomiji traje

dovoljno dugo da se ne moe zapaziti obinim promatranjem

- bavi se historijskom geografijom te istie vanost prostora i komunikacije

- Sevilla i Atlantik istrauje trgovaki promet izmeu panjolske i Novog svijeta od

1504 do 1650.g

- istraivanje temelji na brodskim dnevnicima, ispravama, popisu

lanova i tereta

Pierre Goubert rad o gradu Beauvaisu i njegovoj regiji klasino djelo u kojem

povezuje historiju demografije i socijalnu historiju

Louis Henri razradio metodu i tehniku rekonstrukcije obitelji, a to je postigao sreivanjem

podataka iz upnih matica za statistike podatke

Philippe Aries prvo se bavi hist. demografijom, potom naputa kvantitativan pristup

- O djetinstvu u starom reimu pokazuje kako u srednjem vijeku u Francuskoj ne

postoji svijest o djetinstvu kao dazi ljudskog ivota sve do 17.st

- O ovijeku pred smrt prikazuje razliite faze odnosa ovjeka prema smrti

Michel Vovelle pie o baroknoj pobonosti u pokrajini Provance u 18.st

- rezultate temelji na analizi vie od 3000 oporuka, a pokuava mjeriti

promjene u miljenu i osjeajima

- majstor je kvatifikacije, no smatra da u interpretaciji masovnih podataka postoje problemi

Historija Mentaliteta

- Historiju mentaliteta proizvodi trea razina serijalne historije, te je danas glavno podruje

istraivakog interesa

- Historija mentaliteta kree od Febvrea i njegova shvaanja mentalnog orua, tj. nain

miljenja i osjeanja ljudi u odreenoj drutvenoj i kulturnoj sredini u nekom razdoblju

- Pojam mentalitet obuhvaa misli i osjeaje ljudi odreenog prostora i razdoblja

- Historija mentaliteta je regionalna, a demografski rezultati se primjenjuju sve vie na iskaze

o mentalitetima

- istraivanje obuhvaa brojna i raznovrsna podruja: kontinuitete i lomove u religijskim

mentalitetima, to budi zanimanje za puku religiju, odvojenost i prepletanje uene i seljake

kulture

- Historija marginalnih grupa bavi se istraivanjem izoliranja odreenog broja

stanovnitva i njihovog poloaja ( crnaka geta, radnici, ene, stranci u Europi )

- Historija materijalne kulture istraiva poloaj masa i njihovu izloenost materijalnim

prisilama

Robert Mandrou - kolektivnu psihologiju nastoji spoznati istraivanjem mentaliteta

odreenih drutvenih u kulturnih grupa.

Emmanuel Le Roy Ladurie utjee na okret od kvantitativne prema atropolokoj historiji

- na poetku karijere objavljuje doktorsku tezu o seljacima Languedoca, obrazac serijalne hist.

- Montailou, okcitansko selo u 14.st (1975.g) inkvizicijski proces jednog biskupa

- Karneval u Romansu 1580.g (1979.g) nastoji obuhvatitit mentalitete kolektivnu

svijest i polusvijesne kulturne strukture, pokolj na Poklade u Vjerskim ratovima

Geoges Duby majstor historije mentaliteta i medievist

- Tri reda istrauje odnos mentalnog i materijalnog u drutvenim promjenama na

primjeru kolektivnih predodbi drutva kod sveenika, vitezova i seljaka

- Duby definira feudalizam kao srednjovjekovni mentalitet, jer se ljudima srednjeg vijeka

ekonomska zbilja inila nevanom, a prave su im injenice nadnaravne i duhovne

Jacques Le Goff zauzima se za srednji vijek na temelju istraivanja imaginarnog, tj. onoga to su ljudi zamiljali i kako su doivljavali zbilju

- zanima ga kako ljudi mjere i osmiljavaju vrijeme te rasporeuju razdoblja rada i odmora

- Roenje istilita u 12 i 13.st prikazuje promjenjive predodbe o ivotu nakon smrti

kao dijela feudalnog kranstva

Norbert Elias pretea historije tijela

O civiliziranju obiaja bavi se promjenama ponaanja prema tijelu u europskoj

civilizaciji od 16.st

SUVREMENA NjEMAKA HISTORIOGRAFIJA

Nakon Drugog Svijetskog Rata

- Vodei povjesniari pokuavaju spasiti to mogu od njemake historiografske tradicije, i to

upravo one koja nije imala uvjeta pobijati agresivni nacionalizam wilhelmovske ere i

nacizam, jer je vjerovala u objektivan povijesni proces

Henrich Von Srbik - historiju njemake historiografije je pie u duhu historizma s

autoritativnim monarhijskih i konzervativnih pozicija.

- Dri se nacistike ideologije krvi i tla, te otvoreno brani Nacizam

Gerhard Ritter zajedno s Friedrichom Meinckeom negira suodgovornost Njemake

historiografije za duhovno pripremanje nacizma, te smatra da da korijene nacizma treba

traiti u modernoj europskoj civilizaciji

- prema njemu jako industrijsko drutvo moe svladati jedino razumno jaka drava.

- poziva na povratak konzervativnoj tradiciji profesije, te je estok je protivnik struje oko

Anala i okreta historije prema drutvenim znanostima

Werner Conze - protivi se redukciji historijske znanosti na slike vrijedne uspomene i

pripovijesti na podlozi razuma.

- sintetizirajua zadaa povjesniara bi bila u izgradnji strukturalne socijalne historije koju

suprotstavlja tradicionalnoj dogaajnoj historiji.

Theodor Schieder - tradicionalni instrumentarij povjesniara pokuava proiriti tipolokim.,

generalizirajuim i poredbenim metodama.

- upozorava na potrebu za istraivanje procesa drutvenih promjena, elemenata kontinuiteta u

drutvenim strukturama i pravilnosti u povijesnom kretanju.

- iz njegovih i Conzevih seminara je proizala nova generacija povjesniara s demokratskim

shvaanjem

Fritz Fischer Zahvat za svjetskom moi - bavi se njemakim ratnim ciljevima u 1.

svjetskom ratu i dokazuje da su sve politike grupe zastupale ekspanzionizam.

- Njemaki ciljevi u1. i 2. svjetskom ratu su slini i meu njima postoji kontinuitet.

- krajem 60-tih njemaka historija kree u onu stranu historizma zahvaljujui mladima koji

odluno trae nove putove

- glavni problem historiografije ostaje savladavanje prolosti, koja ne eli proi, odnosno

nacizam iji se domet nastoji ublaiti

- u savladavanju tog problema nastaje sukob izmeu povjesniara, jer su neki povjesniari

reagirali na teze da su nacistiki zloini odgovor na Staljinov teror

- sjedinjenjem Zapadne i Istone Njemake 1989.g nastao je novi sukob povjesniara,

odnosno nadilaenje prolosti nacistikog i istononjemakog totalitarnog sustava

Historijska drutvena znanost

- mladi povjesniari su se uputili prema istraivanju razliitih drutvenih podruja

- mnogi povjesniari dre kako metode drutvenih znanosti otvaraju historiji nova podruja

istraivanja i pomau u boljem rjeavanju osnovnih pitanja

- okret prema drutvenim znanostima u Njemakoj je reakcija na moralni i metodski slom

historizma, a u vezi s time na krizu predmeta historije u obrazovanju i javnosti.

- Pobornici nove historije kritiziraju izjednaavanje strukturalne i socioloke historije jer

strukturalnu historiju ele primijeniti na sva ivotna podruja

- kritiku socioloku historiju uvodi grupa povjesniara okupljenih oko novog

sveuilita u Bielefeldu

- najpoznatiji predstavnici sveuilita u Bielfildu:

Hans Urlich Wehler i Jurgen Kocka

- u raspravama i zbornicima predloili su program historijske drutvene znanosti kao

socioloki, ekonomski i socijalno psiholoki informirane historijske znanosti.

- Historijska znanost bavi se strukturama i procesima kao uvjetima i posljedicama dogaaja ,

odluka i djelatnosti kojih ljudi nisu potpuno svjesni.

- za objanjenje upotrebljavaju analitiki metodski pristup i generalizirajue sheme, a

analitiko razmatranje trebalo bi zamijeniti pripovijedanje ili dopuniti pasae pripovijedanja

i opisivanja.

- Socijalna historija je poddisciplina ili sektorska znanost , a na veliko zanimanje nailaze

problemi stalea, klasa, njihov poloaj, sastav i ponaanje, institucije kao obitelj, poduzee...

- mnogo istrauju drutvene odnose i sukobe , a u sreditu panje su i procesi urbanizacije i

industrijalizacije, drutvena mobilnost i nejednakost.

- djelo historijske drutvene znanosti koje je najvie napadano i o kojem se najvie

raspravljalo bila je Wehlerova knjiga o Bismarcku i imperijalizmu.

- smatra se da je povijesna zbilja kao predmet historijske znanosti sloeno jedinstvo dimenzija

( politike, ekonomske, kulturne i drutvene ), to je treba istraivati specijalnim

poddiscplinama ali s aspekta spoznaje njihove meusobne povezanosti.

Thomas Nipperdey protivnik historijske drutvene znanosti ( predstavnik neohistorizma )

- u svojoj Njemakoj povijesti 1800-1866 dao je politikoj historiji sredinje mjesto

- njegov ideal je da svako doba ima vlastitu vrijednost i smisao u neposrednom odnosu prema

Bogu ( kao i Leopold von Ranke )

Lothar Gall predstavnik socijalne historije

- obitelj Bassermann iz Mannheima :

- prikazao je postignua i slabosti, veliinu i granice, uspon i pad njemakog graanstva u

svijetlu jedne velike njemake obitelji u 9 generacija koju prati vie od 200 godina

Teorija i Pripovijest

- u velikim historiografijama pojavilo se uvjerenje da je pripovijedanje bitan medij

historijskog prikaza.

- u Njemakoj se u 80-im godinama javlja kritika koja zahtijeva povratak pripovijesti.

- veliki dio njemakog socijalno-historijskog prikaza je teoretski informirana argumentacija.

- u diskusiji o teoriji se mogu uoiti 3 glavna pitanja : to je teorija, u emu je pozitivna

strana upotrebe teorija u historijskoj znanosti i moe li historijska znanost uope

postojati bez teorije ?

- najvie se raspravljalo o definiciji teorije koju je dao Jurgen Kocka:

- teorija je sustav pojmova i kategorija to slue prouavanju i objanjenju odreenih

povijesnih fenomena, a ne mogu se izvesti iz izvora.

- teorije pomau pri vremenskom razgranienju istraivanih fenomena te razlikovanju

razvojnih razina i tijekova

- prema Wehleru teorija se ne ograniuje na nunost objanjenja predmeta istraivanja, nego

obuhvaa i razinu opih spoznaja s teoretskim i praktinim ciljevima

Historijska Antropologija i Svakodnevnica

- u Njemakoj se sa zakanjenjem javlja historijska antropologija, a temelji se na odreenom

pojmu kulture.

- Historijska Antropologija je komunikacija na temelju spleta znakova, normi i iskustva to

grupama ljudi smisleno tumai zbilju i time utjeu na njihove drutvene odnose, stvaranje

kolektivnih ivotnih oblika i mentalitete.

- Historija svakodnevice osuuje historiju drutvene znanosti zbog zaboravljanja

svakodnevnog ivota te modernizacijom i industrijalizacijom obespravljenih, pauperiziranih

slojeva koji su bili iskljueni iz historijskog istraivanja.

- dri da su drutva obiljeena konfliktima samo to se oni ne svode na klasne borbe

- Glavni predmet istraivanja su ovjek i njegovo iskustvo

Mikrohistorija ( historija svakodnevnice ) je povijesno istraivanje manjih cjelina (jednog

dogaaja, obitelji ili osobe)

Makrohistorija obilk povijesti koji se bavi velikim skupinama ili kulturama tijekom dueg

povijesnog razdoblja

- Industrija prije Industrijalizacije knjiga grupe autora koja je objavila program

razraen u vie lokalnih i regionalnih rezultata

BRITANSKA SOCIJALNA HISTORIOGRAFIJA

George Macualy Trevelyan - predstavlja prvu generaciju engleskih socijalnih povjesniara. - Englesku je socijalnu historiju sastavio kao ugodno avrljanje o prolosti

- pod pojmom socijalne historije razumije historiju iz koje je isputena politika, a u njegovu

djelu nema statistike dokumentacije i istraivanja drutvene strukture, ve je posrijedi

idealizirana i ideologizirana prolost

- Historija bi bila prije svega umjetnost pripovijedanja koja zabavlja i pouava graane, a

pisac se mora sluiti matom i uivljavanjem.

- pokazao se kao staromodni vigovac uvjeren u nadmo engleskih ustanova i zdravog razuma

nad ostalim svijetom.

Herbert Butterfield kritiar vigovske interpretacije povijest, te osuuje promatranje

engleske povijesti kroz parlamentarizam

Lewis Namier prekida s vigovskom tradicijom

- zanima ga funkcija parlamentarnog sustava, kojeg nastoji spoznati strukturalnom analizom

- uvodi prozopografiju : - znanost o kolektivnim biografijama parlamentarnih zastupnika,

njihovih drutvenih i obiteljskih veza

John Chapman na temelju kvantitavnih metoda je izradio svoju ekonomsku historiju

moderne Britanije

George Kitson Clark napravo je sintezu o nastanku viktorijanske Engleske, za koju smatra

da je nastala kao proizvod politikog i drutvenog procesa

- on nastoji prodrijeti u dubinsku povijest drutvenih procesa, a osnovni predmet istraivanja

postaje drutvena pozadina politikog ivota

Lawrence Stone nekada zagovornik socijalne historije, koju postepeno naputa i okree se antropologiji i postaje jedan od najznaajnijih istraivaa historije obitelji

- The Family, Sex and Marriage in England 1500 1800 djelo objavljeno 1977.g

- Engleska socijalna historija je opisna i ne bavi se teoretskom argumentacijom ni odnosom

prema drutvenim

- radovi nastaju pod utjecajem sociologije, demografije i kliometrije

- Peter Laslett s njim historijska demografija dobiva sredinje mjesto u socijalnoj historiji

- vanu ulogu u razvoju socijalne historije ima historija gradova koja osvjetljava brojne

aspekte drutvenog ivota

- nova socijalna historija je dopunjena usmenom historijom i historijom ena

- mnogi istraivai su preli s makrohistorije na mikrohistoriju

BRITANSKA MARKSTISTIKA POVIJEST

- glavna marksistika teorija je da je sukob klasa u sreditu povijesnog razdoblja

- Marx je povijest ovjeanstva razdvojio u 3 povijesna razdoblja od kojih je svaki od njih

proizvod naprednog i ubrzanog naina proizvodnje: antiko, feudalno i kapitalistiko

drutvo

- Marx je predvidio i etvrto razdoblje socijalizma (kad radni stale uniti graanstvo)

- u Britaniji je grupa marksistikih povjesniara imala izuzetan utjecaj na usmjerenje socijalne

historije prema antrolokim temama

- lanovi Britanske KP su pokrenuli asopis Past and Present

- u njihovoj sredini su izrasla istraivanja o prirodi apsolutizma i feudalizma, razvoju

kapitalizma, znaaju engleskog graanskog drutva

- Marksistika grupa je sudjelovala u strujama nove historije kao to su:

nova socijalna historija, historija odozdo i historija obinih ljudi

Maurice Dobb u svojim studijima o razvoju kapitalizma je nastojao primjeniti marksistiku

ekonomsku povijest

Rodney Hilton u istraivanju feudalizma je revidirao neke marxove stavove

Christopher Hill vidi englesku revoluciju kao borbu za ustav i religijsu slobodu, koja vodi

ka stvaranju kapitalistikog drutva

- tema njegova rada je 17.st, te on u obrazloenju svoje teorije koristi ekonomske dokaze

Eric Hobsbawn postavio razlokovanje socijalne historije kao jedne od poddisciplina

historijske znanosti i historije drutva kao koncepta sinteze

- njegova orijentacija je strukturalna, jer ga najvie zanimaju socijalne, ekonomske i politike

strukture, ali ne zanemaruje i dogaaje i akcije pojedinaca i grupa

- napisao je djela Doba Revolucije i Doba Kapitala

Edward Thompson najpoznatiji predstavnik teorije odozdo, kojoj je i dao naziv

- bavi se kulturnim oblikovanjem radnikog ponaanja i svijesti

- Stvaranje radnike klase najpoznatije dijelo u koje navodi da je do 1830.g identitet

samosvjesne radnike klase razvio temelj za kolektivno politiko djelovanje

- za njega je klasa posljedica procesa na temelju zajednikog iskustva uz pomo kojega ljudi

artikuliraju identitet svojih interesa.

- glavna je pokretaka snaga povijesna promjena kultura, a pripovjedanje smatra glavnim

elementom historije kao discipline

AMERIKA SOCIJALNA HISTORIJA

- Amerika je historiografija od 2.svj. rata do danas prola 3 razvojne faze:

- 50-tih tradicionalni ameriki mit o SAD-u kao loncu za taljenje (melting pot) doivio je

svoj vrhunac, te se SAD doivljava ko predvodnik slobodnog svijet u borbi s oprekom

totalitarnog sustava SSSR-a

- 60-tih nastaje podjela izmeu socijalne i intelektualne historije, dolazi do polemiziranja oko

Vijetnamskog rata i previranja na sveuilitima

- 70-tih se javlja nova ekonomska, nova socijalna, nova intelektualna i nova politika

historija, te nastaje historija od dna nagore koja se bavi fenomenima industrijalizacije

- od sredine 60-tih historiografije vie nije mogla prikrivati injenicu da je ameriki drutveni

ivot ispunjen rasnim, etnikim i religijskim sukobima

- postalo je jasno da SAD nije lonac za taljenje nego vie zdjela mijeane salate

- sukobi su pokazali da se historijsko istraivanje ne moe ograniiti na bijelu srednju klasu,

nego mora voditi raune o multirasnom i multikulturalnom amerikom drutvu

- dolazi do uspona crne historije, koja zahtjeva istraivanje svakodnevnice, posebno na

temelju antropologije

- u sreditu panje su problemi crnog identiteta i crne rasne savijesti, a zakljuci uglavnom

rue dotanji bijeli mit

Walt W. Rostow formulirao je najpoznatiju modernizacijsku teoriju o nezadrivu rastu

kapitalistike ekonomije naglim usponom (take off), koja se temelji na zapadnom iskustvu

18. i 19.st i na oekivanju njenog primjenjivanja na trei svijet

- od sredine 70- tih razvija se historijska sociologija, koja uglavnom pokuava konstruirati

teorije koje bi objasnile odnose procesa i povijesnih raznolikosti, pri emu su kvantitativne

metode sredstvo istraivanja

Charles Tilly predstavnik sociologa koji teorije ele povezati s povijesnom raznolikou

- njegov cilj je analiza utjecaja drutvenih procesa na promjenjive oblike grupnih akcija koje

prate europske revolucije, stvaranje drava i kapitalistiki razvoj

- Stoljee pobune od 1830.g do 1930.g u djelu primjenjuje modele za obrasce

kolektivnih sukoba u Francuskoj, Italiji i Njemakoj te smatra kako je za objanjenje nuno

rabiti alternativne teorije i argumente

- Pobuna seljaka Vandeje trai razloge zbog kojih su pobune izbile

Immanuel Wallerstein glavne mehanizme svjetskog kapitalistikog sustava nalazi u nekim

europskim zemljama 16.st

- prema njemu, svjetski sustav se sastoji od jezgre, poluperiferije i periferije

AMERIKA INTELEKTUALNA i KULTURNA HISTORIJA

- Suvremena amerika intelektualna i kulturan historija je pod dvostrukim utjecajem

interpretativne simbolike historije i literarnih teorija

- Intelektualna historija nema zajedniki predmet istraivanja, metode ni koncepte, ali su

vidljiva usmjerenja koja se donekle isprepleu

- Britanci su se usredotoili na socijalnu antropologiju (dokaze socijalnoh obrazaca trae u

ljudskoj kulturi), dok su Amerikanci usredotoeni na kulturnu antropologiju (tumaenje

kulture na razini ideja koje su uili pojednici)

- Kultura se dri glavnim pokretaem povijesnih promjena te je u kulturnoj historiji snano

prisutan relativizam

- Kultura je nain na koji ljudi, grupe i drutveni slojevi shvaaju i izraavaju svoje ivotne

oblike, drutvene odnose i iskustva, te ona nije odreeno ivotno podruje nego medij

ivotne prakse

- mnogi povjesniari insprirani antropolokim pristupom su bili naklonjenji mikrohistoriji

- dva jako cijenjena prouavanja ove vrste, su istraivanja Carla Ginzburga (vjerovanja

talijanskog mlinara u 16.st) i Natalie Zemon Davis

Clifford Geertz svetac zatitnik amerike nove kulturne i intelektualne historije

- openito se prihvaa njegova definicija kulture kao povijesno utemeljena obrasca znaenja

izraenih u simbolima kao sustavu naslijeenih shvaanja

- prema njemu analiza se temelji na interpretaciji smisla, tj. razumjevanju i doivljavanju

ljudskog duhovnog svijeta

- razvio je pristup gusti opis koji pomae u razumjevanju simbola kulture

- Duboka igra: Biljeka o borbi pijetlova na Baliju lanak i obrazac gustog pisanja

Robert Darton predlae obrazac gustog pisanja poput Geertzovog prilogom o pokolju

maaka to su ga izveli radnici u 18.st u Parizu

- smatra da je masakr maaka predstavljao pobunu radnika prema svojim gospodarima koji su

loe postupali s njima

Roger Chartier kritizirajui Darntona, istie da nisu svi znakovi u jednoj kulturi odmah i

obuhvatni simboli i da jedan te isti simbol ima mnogo znaenja, nestalna i nesigurna zbog

rascjepkanosti drutva u starom reimu s obzirom na stale, religiju i obrazovanje.

Natalie Zemon Davis smatra da se antropolokim pristupom pojedinih sluajeva moe

spoznati struktura odreenih drutvenih sustava

- postala je poznata svoji mesejima o drutvu i kulturi u ranoj modenoj Francuskoj

- u njima se bavi ritualiziranim i teatralnim aspektima izgreda svjetine za francuskih vjerskih

ratova u 16.st, motivacijom i opravdanjem nasilja na temelju zajednikih biblijsko-

liturgijskih i tradicionalnih vjerovanja i obiaja

- Povratak Martina Guerra najvanije djelo

- svoje ispunajvanje praznina u izvorima opravdava domiljanjem (invention)

POSTMODERNISTIKI TEORETIARI

- Revolucija postmoderne izaziva uvjerenje o kraju zap. Civilizacije, o gubitku smisla svega

to se sad dralo njezinim najveim postignuima.

- Postmoderna poinje 50-ih u SAD-u pobunom popa ( popular culture ) protiv elitne

kulture u knjievnosti, 60-ih se iri na arhitekturu, 70-ih se pojavljuje u radovima francuskih

filozofa, a kasnije i u Njemakoj u historiji svakodnevnice.

- Naputa se ideologija prosvjetitelja i liberala 19 st., koja je propovjedala pozitivne posljedice

znanstvenog i tehnikog napretka.

- Postmodernu perspektivu obiljeavaju radikalni pluralizam i relativizam, te se ne priznaje

nikakva cjelina ili istina, a razlike i lomovi zamjenjuju kontinuitete.

- Postmoderna kultura je nalik supermarketu s velikom ponudom iz koje svatko moe

birati odreene vrednote, ideje, simbole i pogled na svijet.

- Jean Francois Lyotard najpoznatiji teoretiar postmoderne smatra da ne postoji jedna,

ve samo konkretne istine

- treba se odrei oslonca na jedinstvo i sigurnost znanja, te prihvatiti injenicu da takva

sigurnost ne postoji, nego dolazi vrijeme malih pripovjesti koje e pruiti privremeno

opravdanje djelatnosti individua i grupa

- Postmodernistiki relativizam preplavljuje amerika sveuilita, odjele za antropologiju,

lingvistiku, literaturu i intelektualnu historiju.

-Postmodernistiki pristup pokuava dekonstruirati profesionalnu historiju kojoj je zadaa da

preko svjedoanstava i izvora trai obavijest o povijesnoj zbilji.

- Historija bi stoga bila igra uspomenama , rijeima i tekstovima s teitem na

dekonstrukciji.

- Raskurs gledite na stvar, a Diskurs naracuja raskursa

Ferdinand De Saussure postmodernistika lavina kree na amerika sveuilita od

Francuskih lingvista, antropologa i filozofa, kojma predhodi strukturalna lingvistika od

F.D Saussurea

- nakon njegove smrti izlazi djelo o osnovama ope lingvistike s koncepcijom o jeziku kao

zatvorenom autonomnom sustavu sintaktike strukture koji se temelji na odnosu oznaitelja ( zvuka rijei ) i oznaenoga ( smisla rijei ).

- Jezik : sustav znakova to ga treba istraiti sinkroniki (u datom trenutku ), a ne

dijakroniki ( u povijesnom razvoju )

- njegovo djelo ima sredinje mjesto u nastanku struktrualizma, uenje da strukture

odreuju ovijeka, a ne on njih

- jezik postaje sloen sustav ija pravila i kodove ovijek ne moe kontrolirati

- jezik je sredite kulture, a ovijek njegov obijekt

- smatra da historiografski tekst nema veze s vanjskim svijetom te smatra da zato otpada

mogunost razlikovanja istine i poezije, faktinog i fiktivnog, a sam tekst postaje neovisan

od autora

Claude Levi Strauss odbacuje prosvjetiteljsko uvjerenje o jazu izmeu mitskog i

razumnog te dokazuje da miljenje primitivnih naroda sadri svojevrsnu racionalnost

- analizira mitove (mitemi) koji slino glasovnim jedinicama (fonemi) imaju znaenje samo

onda kada su na odreen nain povezani

- pravila tih kombinacija ine gramatiku, sustav odnosa koji mitu daje znaenje

- dvojbena mu je historiografija kao kronoloka reprezentacija dogaaja

- smatra da nema kriterija za sreivanje obavijesti o povijesnim dogaajima te da postoji

onoliko kronologija koliko je kultura

- kae da se historijska spoznaja ne razlikuje od mitske i da je pripovjedna historiografija

samo mit zapadnog graanskog drutva

Roland Barthes pokuava vratiti historografiju na poloaj grane retorike

- smatra da su konstitutivne crte historije iskljuivo poetska imaginacija, te vidi samo

retoriku stranu historiografije i gradi lingvistike argumente na primjerima iz klasine

predznanstvene historiografije ( Herodot, Machiavelli..... )

- ne uzima u obzira da suvremna historiografija nije vie samo pripovjest o prolosti

- smatra povjesniarske injenice samo indicijama, te historiografiju ne razlikuje od fiktivnih

literalnih diskursa

- osniva je naratologije

Michel Foucault nadahnut Neitzcheom i Heideggerom, te smatra da je ovijek proizvod

svoje ideologije, zatvoren unutar jezika, nesposoban prodrijeti do zbilje

- ljudi ne mogu otkriti istinu koja bi bila u skadu s prirodom i drutvom, nego je moraju

izmisliti, te je zato istina promjenjiva te je proizvode oni koji imaju mo

- njegova djela nisu pristupana je pie nejasnim jezikom, mjenja stavove iz knjige u knjigu

- njegova recepcija poinje tek 70-ih, a teme su mo do tamnica i ludosti do spolnosti

- kritizira historiju mentaliteta, te utjee na etvrtu generaciju koja se okree od

mentaliteta prema novoj kulturnoj povijesti

- Historija ludosti u klasino doba ludost kao medicinska kategorija

- Roenje klinike pie o novom pristupu bolesnom tjelu

- Nadzirati i kazniti govori o roenju tamnice, odnosno o ideji zatvaranja nekog

- Historija seksualnosti tri sveska o seksualnosti

Jacques Derrida smatra svoju dekonstrukciju glavni suvremeni oblik poststrukturalizma

- iznosi tezu o nemogunosti bilo kakve znanosti o knjievnosti, te ukida razliku izmeu

filozofije i knjievnsoti

- pomno itanje svrha osvjetljavanja unutranjih proturjenosti to ih sadri svaki tekst

- smatra da je jezik bez znaenja, te je gusti oznaitelja s promjenjivim znaenjem

- svijet je za njega bez znaenja, djelatnosti i namjere ljudi, nez meusobne povezanosti

- Dekonstrukcija metoda kojom se dolazi do viestrukih znaenja unutar teksta

LINGVISTIKI OBRAT U SAD-u

Lingvistiki obrat znai da ljudska spoznaja ne izvire iz zbilje nego da je iskljuivo jezik

uvjet svake spoznaje

- u Intelektualnoj historiju u SAD-u je raireno miljenje da je jezik nije izraz date zbilje nego

sam konstruira vlastitu zbilju

- ljudska svijest je podvrgnuta oblicima i strukturama jezika kao sustava iz kojeg proizlazi

svako mogue znaenje

- jezik postaje sredite kulture, a ovjek njegov objekt, jer ne moe kotrolirati kodove i

pravila za jezik, te Intelektualnu ne zanima to je autor htio rei

- pod utjecajem strukturalne lingvistike, nakon 2.svj.rata prevladava u literarnoj teoriji nova kritika, koja se okrenula iskljiivo unutranjoj analizi tekstova na temelju odnosa

rijei.

- Literarni kritiari unose nemir i nesigurnost u razliite humanistike znanosti, no prije

svega dekostruiraju samu literarnu teoriju

- meusobno se estoko spore, no slau se, da se naelno ni u jednom tekstu ne moe nai

odreeno stabilno znaenje

- kod mnogih autora glavno postaje pomno itanje, a na udaru se nala kontekstualna

ortodoksija, ( uvjerenje da se dogaaji i ideje moraju objasniti na temelju njihova poloaja

u povijesnom kontekstu ).

- tvrdi se da je dioba teksta od konteksta koji bi ga determinirao sama po sebi ideoloki

konstrukt.

- u Amerikoj Intelektualnoj historiji vodi se estoka polemika izmeu autora koji se

usredotouju na pomno itanje tekstova prema obrascu literarnog kriticizma i onih

koji usmjeruju panju na kontekst.

- u Amerikoj literarnoj teoriji postoji i smjer pod nazivom novi historizam vrsta koktela

pod utjecajem Geertza, Focaulta i Derride

- to je nastojanje da se nadiu granice izmeu literarature, historije, antropologije, umjetnosti,

politike i ekonomije, odnosno tendencija prema odreenim temama i interesima

- u novoj kulturnoj historiji panja se vie usmjeruje na nain na koji povjesni akteri

konstruiraju smisao svog ivota i oblikuju drutvenu praksu

- pitanje uloge pripovjedanja i retorike u profesionalnoj historiji je danas najea tema

meunarodne diskusije.

- tradicionalni povjesniari pripovjedaju na nain klasinog povjesnog romana iz 19.st, dok u

suvremenoj knjievnosti postoji irok spektar vrlo razliitih stilskih i izraajnih oblika

Arthur Danto 60-ih formulira interpretaciju historiografije kao naracije

- smatra da je pripovjedanje zapravo sredstvo spoznaje i oblik objanjenja, te da

diskontinuirani vremenski slijed dogaanja moe se prezentirati kao povezanost dogaaja

pripovjedanjem kojim se pojedini dogaaji dovode u vezu s cjelinom

Hyden White zajedno s Domenick La Capra, eli intelektualnoj historiji otvoriti nove dimenzije na temelju literarne teorije, te obojica nastoje stopiti historiju, literaturu i filozofiju te se bave europskim problemima.

- Metahistorija White-ova knjiga u kojoj pod utjecajem strukturalistike lingvistike istie metahistorijsku, tj estetsku razinu koja prethodi stvaranju pojmova i odreuje karakter

pripovjesti, strategiju objanjenja i stil autora

- tri metahistorijske narativne strategije kojima postie privid objanjenja:

1). etiri mogua naina zapleta (romanca, komedija, tragedija i satira )

2). etiri mogue argumentacije (formativizam, organcizam, mehanicizam, kontekstualizm)

3). etiri mogua ideoloka pristupa ( anarhistiki, konzervativni, radikalni, liberalni )

- ovaj prefugrativni in bitno ovisi o etirima glavnim tropima poetskog jezika ( metafora,

metonimij, sinegdoha i ironija )

- White smatra da svaki povjesniar na toj metahistorijskoj razini bira dominantan trop svoga

historijskog prikaza

Paul Ricoeur smatra da povijesni dogaaji imaju narativnu strukturu i da se stoga

povjesniarsko pripovjedanje o njima moe prihvatiti kao objanjenje

- Historijski diskurs mora izraavati sposobnost ljudi da svom iskustvu vremena daju odreen

smisao

Joyce Appleby , Lynn Hunt , Margaret Jacob

- tri amerike povjesniarke, praktiarke nove kulturne historije koji se zauzimaju za

istinu o historiji i povijesti

- protive se svoenju historijskog znanja na tekstove bez veze s zbiljskom prolosti.

- smatraju da nastojanje da se spozna istina je bezuvjetna zadaa profesije

- razlikuju Historju od fikcije, jer historija eli znati to se dogodilo u prolosti

- rehabilitirale su historijsku objektivnosti kao odnos izmeu povjesniara i vanjskog

predmeta njegova istraivanja

- inzistiraju na znanstvenim metodama, kao orue u istraivanje povjesnih drutava

ULAZAK ENA U POVIJEST

- naglim porastom broja studentica na sveuilitima i ena u intelektualnim zanimanjima rastu

i intezitet i znaaj borbenosti akademski obrazovanih autorica koje se bave enskim

studijima i velikim djelom dre se feministicama

- feminizam pojam koji se odnosi na nastojanje da se ukloni diskriminacija ena u

razliitim ivotnim podrujima

- feministika kritika se sree s 2 glavna tipa etablirane historije :

- tradicionalna gdje su ene nevidljive

- socijalna i antropoloka gdje su ene pomalo vidljive

- feministika znanost kritiko ispitivanje metoda i teorija koje odraavaju

neravnopravnost spolova, te eli potaknuti promjene gdje znanstveno miljenje pokazuje

patrijarhalne crte

- 80-ih historija ena prerasta u historiju spolova zbog straha da se historija ena ne

razvije kao posebno podruje u uz dotadanju opu povijest mukaraca

- otvaraju se vrata istraivanju raznolikosti mukih i enskih oblika identiteta i opstanka, te

brojnih promjenjivih odnosa meu spolovima

- ve za vrijeme Francuske revolucije neke spisateljice se protive diskriminaciji ena

Olympe de Gourges predlae Narodnoj skuptini 1791.g

Izjava o pravima ene i graanke- koja nije prihvaena

Marry Wollstonecraft izdaje spis o mehanizmu potlaenosti ena

Simone De Beauvoir O drugom spolu knjiga u kojoj optuuje da je u dotanjoj

historiografiji ena samo spol, a mukarac ovijek

- 70-tih razvojem znanstvene historiografije, ene velikom brzinom nestaju iz historijskih

djela, a biografije velikih ena su preivjele samo kao beletristika

- ene postaju vidljive irenjem socijalne i antropoloke historije, jer su predmeti njihovih

istraivanja nuno ukljuivali ene ( historija demografija, obitelji, drutvenih struktura )

- Historija ena dobiva glavne poticaje iz previranja 1968.g u SAD-u, kada na povjesnu scenu

dolaze marginalne grupe i etnke manjine

- Womens Studies ispituju sve to su mukarci u znanosti pridonjeli kako bi uvrstili svoju

mo i odrali patrijarhalne odnose ( Foucault i Derrida daju podrku tezama )

- Jurgen Kocka se protiv autonomnoj historiji ena kao posebnoj drutveno znanstvenoj

disciplini, a kasnije s dvije najpoznatije njemake autorice radova u historiji spolova

( Ute Frevert i Karen Hausen) vodi na kongresu njemakih povjesniara sekciju s temom:

klase i spol u 19.st

- Historija ena nastaje u SAD-u kao istraivanje poloaja, djelatnosti i iskustava ena u

pojedinim povjesnim razdobljima, a 70-ih se javlja Historija spolova

- Gender history razvija svijest o tome da su prole i sadanje okolnosti razliite u

iskustvima mukaraca i ena

- Povijest ena na Zapadu najvanije djelo, od antike do 20.st, grupa 70 autora/ca

HOUSE of HISTORY

1. EMPIRIZAM

- Empirizan je teorija znanja i metoda historijskog istraivanja, ali empirijski

povjesniari naglaavaju vanost metodologije nad teorijom

- poetci empirizma seu u 16. i 17.st, te je empirizam vjerovanje da znanje proistie iz

promatranja materijalnog svijeta ( Francis Bacon )

- Leopold von Ranke je bio glavni za uvoenje profesionalnih standarda za historijsko

istraivanje, te on odbacuje brojne izvore i tvrdi da povjesniari trebaju koristiti samo

primarne ili orginalne izvore (oni koji su nastali u vrijeme promatranog dogaaja)

- poznata je njegova uzreica da se povjesniari trebaju suzdrati od suenja prolosti i

jednostavno pisati to se dogodilo

- osnovna naela znanstvene empirijske historije su : rigorozno istraivanje, nepristrano

istraivanje i induktivna metoda razmatranja (od posebnog prema opem)

2. KVANTITATIVNA HISTORIJA

- Kvantitativna Historija je niz metodologija i teoretskih osnova koje su povezane s

injenicom da se sve oslanjaju na numerike podatke

- skoro svako historijsko pisanje zahtjeva kvantifikaciju

- Nova ekonomska historija (kliometrija) se razvila krajem 1950.-tih

- njena karakteristika su 4 prakse:

- pokuaj preciznog definiranja pitanja koja se podrgavaju ispitivanju

- izrada eksplicitnih modela

- predoavanje dokaza o svijetu kako stvarno postoje

- testirati model koji je u suprotnosti s dokazima i tako stvoriti suprotnu injeninu

dedukciju

Robert W. Fogel - najpoznatiji klometriar O robstvu crnaca u SAD-u

3. ORALNA HISTORIJA

- Oralna Historija je usmena historija, odnosno tehniki proces u kojem su pamenja

starijih otkrivena kroz pitanja, snimljena na diktafonu i prepisana

- postoje povjesniari, kao Eric Hobsbawn, koji smatraju oralna svjedoanstva nepouzdanim

i zaraena osobnom subjektivnou

- s druge strane, Paul Thompson smatra da se pouzdanost mora oslanjati na to ako

postavljena pitanja zanimaju ispitanike

- on je eksplicitno istakao da glavna snaga oralne historije lei u pojedinanim injenicama i

detaljinim opisima svakodnevnih dogaaja

4. PITANJE NARACIJE

- Pripovjedanje se smatra najvanijom funkcijom kod pisanja historije

- Sredite pripovjedanja je konstruiranje naracije koji ima poetak, sredinu i kraj, te koje je

struktuirano oko slijeda dogaaja koje se zbivaju u vremenu

5. FREUD i PSIHOHISTORIJA

- Psihohistorija je upotreba psihoanalize za pomo pri razumjevanju historijskih osoba,

grupa i trendova te je jedno od najkonzervativnijih podruja historiografije 20.st

- Psihohistorija se odnosi na specifino koritenje historije, a ne na openite psiholoke

interpretacije

- Psiholoku teoriju je osmislio Freud na poetku 20. st., ali je povjesniari poinju

primjenjivati tek 1960-ih.

- Freudov razvoj psihoanalitike teorije se moe saeti u etiri osnovna prijedloga:

- iskustva prvih godina i djetinstva imaju dominaciju u oblikovanju odraslog ovjeka;

postoje faze razvoja kroz koje svi prolaze; ponaanje odraslih je uvelike odreeno

nesvjesnim; kod odraslog ponaanja postoje psihiki konflikti.

- Jedan od najveih problema psihohistoriara je dobiti prikladne dokaze na osnovu kojih bi

temelji psihoanalitiku interpretaciju.

Erik Erikson - povezao je psihoanalizu i historiju

- uveo psihohistoriju (znanost o psiholokim pozadinama povijesnih dogaaja) kao granu

historije.

- njegove biografije Luthera i Ghandija su postale obrazac za oponaanje.

Rudolf Bell - djelo 'Sveta Anorexija- je napravio analizu srednjovjekovne psihe.

- on usporeuje svete ene koje su se izgladnjavale sa suvremenim enama koje pate od

anoreksije.

6. POSTKOLONIJALNA PERSPEKTIVA

- razdoblje nakon 2.Svj.rata se esto opisuje kao doba dekolonizacije

- Imperijalizam je prekinuo s tradicionalnim obrascima vlasti unutar uroenike kulture

- Charles Darwin Podrijetlo vrsta na osnovu tog djela znanstvenici u mnogim

disciplinama povlae analogije izmeu razvojnih faza prisutnih u prirodnom svijetu kojem

upravlja opstanak najjaih i ljudskog drutva

- Postkolonijalno historijsko pisanje zapoelo je kad je iskustvo imperijalizma i kolonijalizma

dovedeno u pitanje

- postkolonijalne perspektive ukljuuju perspektive koloniziranih te se kolonizirani ljudi

postavljaju u sredite historijskog procesa

Edward Said Orijentalizam : Zapadni koncept Orijenta ispitao proizvodnju znanja

o orijentu od strane europskih znanstvenika

- njegovo kritiko ispitivanje znanstvenog pitanja o orijentu preobrazilo je izraz orijentalizam

od neutralne oznake za orijentalno istraivanje do oznake za pejorativnom konotacijom

Lilikala Kame'eleihiwa Domaa zemlja i strane elje Hawaiska uroenika nacionalna historija

- pitanje koje animira njeno istraivanje jest kako su hawajski uroenici izgubili vlastitu

zemlju i skliznuli na dno drutva

- 3 metafore koje objanjavaju zato je poglavitvo to dopustilo : briga oko zemlje, svatko ima

svoje mjesto i incest

- njena knjiga postavlja pitanje Tko moe pisati uroeniku ili postkolonijanu historiju ?

- da li je emika ( unutar kolon. Perspektiva ) ima veu vanost od etike perspektive ( van

kolon. Perspektiva )

Gyan Parkash pokuava izolirati domau Indijsku povijest, nakon pojava studija

podinjenih ija osnovana predpostavka je da su Indijska historija pisana s kolonijalne i

etilistike toke gledita, dok veliki dio indijske povijesti inile su podinjene klase

Ranajit Guha grupa povjesniara na elu s njim je objavila nekoliko svezaka eseja

pokuavajui odgovoriti na pitanje: zato su, s obzirom na brojanu prednost, pravi razlog

podinjenja i potisnutosti indijskog naroda

7. POSTRUKTURALIZAM

- Postmodernizam se moe karakterizirati kao kritika 4 grijeha modernistike teorije:

redukcionizam, funkcionalizam, esencijalizam i univerzalizam

- Postrukturalizam - grupa teorija i intelektualnih praksi, koji se pojavio iz bavljenja i

kritike strukturalistikih doktrina

- postrukturalisti tretiraju tekstove kao sisteme oznaavanja ije se znaenje moe djelomino

razjasniti destrukcijom ( Derrida ), u ijem oznaavanju je ukljueno uvijek ono to je

odsutno i drugo, a nakon destrukcije dolazi do shvaanja da mnoge rijei sdre svoju binarnu

suprotnost

Diana Purkiss Vjetica u historiji verzija destrukcijskog pristupa historiji

- destrukcija se pokazala kao vaan historijski alat, no jo nije odreeno kako izgleda

postrukualistika historija

- destruktivna historija rastavlja prolost od sadanjosti

- nedostatak zatvaranja svakog teksta dovodi do viestrukih povijesti (onoliko povijesti

koliko itatelja istog teksta)

Richard Price predstavlja povijest u 4 glasa svatko s vlastitom vrstom tiska tako da istovremeno imamo : glas crnih robova u 18.st, nizozemske upravitelje, moravske misionare i povjesniare

- postrukturalisti tvrde da je jezik kao i predstavjanje svijeta, stvara svijet

- jezik je zbog viestrukog znaenja zamjenjen izrazom diskurs

- postrukturalizam unitva svako vjerovanje u historijsku objektivnost

19