suvremena trgovina 2-2015 online

SuvremenaS T R U Č N I Č A S O P I S Z A T R G O V I N U

trgovina

Povezivanje proizvodnje i turizma - dobitna kombinacija

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 40, BROJ 2 www.suvremena.hr

Elektroničko poslovanjeSrušen mit o sanaciji banaka?

SuSuSuSuSuSuSuS TSuSuSuS TSuS TSuS TSuSuSuS TSuR UR UR USuR USuSuSuR USuR USuR USuSuSuR USu

Suzbijanje nezakonite trgovine duhanom

Najuspješnija kompanija u regiji

54 milijardi

kuna prihoda

60.000

zaposlenika

65.000

tona mesa

godišnje

1.730.000

m2

prodajnog

prostora

125.000

πkrinja za

zamrznutu

hranu

38.000

ha obradivih povrπina

1.250 kioska

460.000

milijuna litara

vode i pića

godišnje

125.000

tona ulja,

margarina,

majoneza

godišnje

2.700

prodavaonica

3.560.000

korisnika

MultiP

lus Card

www.agrokor.hr

570.000

tona žitaric

a

godišnje

35zemaljasvijeta

1.350.000kupacadnevno

2.350havinograda

17 mil.

litara

vina

godiπnje

Agrokor koncern najuspješnija je

kompanija za proizvodnju hrane i piÊa

te maloprodaju prehrambenih proizvoda

u Adria regiji, a ujedno je jedna od

vodeÊih u svojoj djelatnosti i na

tržištima središnje i istoËne Europe.

Svojom uspješnom, jasno definiranom

dugogodišnjom strategijom i vizijom,

prepoznavanjem i predvianjem

globalnih trendova i gospodarskih

kretanja te znanjima i vještinama svoga

menadžmenta, Agrokor je osigurao

svoje mjesto i na globalnom tržištu.

Suvremenatrgov ina

S T R U Č N I Č A S O P I S Z A T R G O V I N U

INTERGRAFIKA23. međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira23rd International Printing and Paper Industry Fair

MODERNPAK28. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja28th International Packaging Materials and Packaging Technology Fair

ZAGREBAČKI VELESAJAMAVENIJA DUBROVNIK 1510 020 ZAGREB

email: [email protected] [email protected] tel: 385 1 6503-437 385 1 6503-429

www.zv.hr

27. - 30. 5. 2015.

www.suvremena.hr |

3

Suvremenatrgov ina


S a d r ž a j Opasnost od nove „izgubljene generacije“ Ante Gavranović 4

Elementi za pojmovno određenje elektroničke trgovine prof.dr.sc. Nikola Knego 6

Intervju: Mislav Blažić Prvi mobilni novčanik na hrvatskom tržištu Uredništvo 12

Cyber sigurnost postaje sve važnija PwC 15

Preko društvenih mreža do većeg profita mr.sc. Monika Begović 16

Fina: Elektroničko poslovanje Andreja Kajtaz 18

Srđan Gjurković: Hrvatska uređenija u funkcioniranju i transparentnosti Uredništvo 20

Financijska pismenost i financijska uključenost prof.dr.sc. Marijana Ivanov 24

81% tvrtki ponovno bi investiralo u Hrvatsku AHK 27

Povezivanje proizvodnje i turizma - dobitna kombinacija? Ante Gavranović 28

„Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam“ HGK 31

Srušen mit o sanaciji banaka? A.G. 32

Novi pristupi funkcijama i važnosti distributivne trgovine (posebno maloprodaje) prof.dr.sc. Zdenko Segetlija 34

Suzbijanje nezakonite trgovine duhanom Carinska uprava 40

Empatija u poslovnom okružju prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek 42

Prvi internet casino u Hrvatskoj: icasino Hrvatske Lutrije H.L. 45

Hrvatska može i treba biti ulagački atraktivnija AmCham 45

Adris grupa: Više od polovice prihoda ostvareno na inozemnim tržištima 46

Što „kvaliteta“ proizvoda/usluge znači? (I dio ) mr.sc. Branko Pavlović 48

Neuspjeh Wal-marta u Njemačkoj kao izv.prof.dr.sc. Blaženka Knežević vrijedna lekcija iz strategije internacionalizacije mag.oec. Mia Delić Mario Kirin 50

U Budvi održani sajmovi turizma, nautike i ekologije 54

ICERTIAS Customers’ Friend: Kakve trgovce i prodavače vole hrvatski kupci? 58

UDK 339CODEN SUTREEISSN 1330-0180

Na naslovnoj stranici: e-poslovanje

Vol. 40 br. 2 str. 1-60 Zagreb, travanj 2015.

Savjet časopisa: Mr. Dragutin BRATKOVIĆ, direktor, TRGOCENTAR, Zabok • DUKAT, Zagreb • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČ KA ŠKOLA ZAGREB • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave, KONZUM, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Uprave, KRAŠ, Zagreb • Marketing, PODRAVKA, Koprivnica • Berislav PRIBANIĆ • Mr.sc. Sanja ROCCO, viši predavač i pročelnica Katedre za marketing, VISOKA POSLOVNA ŠKOLA ZAGREB • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, direktor, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc. Aljoša ŠESTANOVIĆ, prodekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica Štulić, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i fi nancije HGK, Zagreb • GORENJE ZAGREB, Zagreb

Časopis izlazi dvomjesečno

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor i urednike-mail: [email protected] portal: www.suvremena.hr

Tisak: Correctus media d.o.o., Zagreb, D. Budaka 6

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, dr.sc. Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, prof. Josip ŠINTIĆ

v. d. Glavni i odgovorni urednik: Tihomir SERTIĆ SuSuSuSuSuSuvrvrvremenaemenaemenaemenaemenaemenatrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtrtremenatremenaemenaemenatremenatremenatremenaemenaemenatremenaemenatremenaemenaemenatremenatremenatremenaemenaemenatremenatrtrtrtrtrtrgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgovgov inainainainainainainainainainainainainainainaemenainaemenaemenaemenainaemenainaemenainaemenaemenaemenainaemenainainainainainainainainainainainainainainainaSuS TSuSuSuS TSuS TSuS TSuSuSuS TSuR UR UR USuR USuSuSuR USuR USuR USuSuSuR USu Č NČ NČ N I I I Č AČ AČ A S O P IS O P IS O P IS O P IS O P IS O P I S S S Z AZ AZ A T T T R GR GR G O VO VO V I NI NI N UUU

4 | Suvremena trgovina 2(40)

ekonomija

piše|Ante Gavranović

Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u posljed-njem tromjesečju 2014. za 0,3

posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon punih 12 tromjesečja pada. Tako je gospodarstvo prvi puta od 2011. go-dine provirilo iz recesije. Hrvatsko gos-podarstvo trebalo bi ove godine pora-sti 0,5 posto. Ovu prognozu potvrdio je upravo ovih dana Međunarodni mone-tarni fond, koji u 2016. očekuju ubrza-nje poslovnih aktivnosti. Za iduću go-dinu MMF, naime, očekuje rast u hr-vatskom gospodarstvu od jedan posto.

Koliko god ova ocjena MMF-a bila ugod-na, valja je primiti s velikom dozom re-zerve. Istina, neki su se makroekonom-ski parametri popravili, ali sve je to još na vrlo krhkim nogama i svaki mali po-remećaj može ugroziti postavljene cilje-ve. Pokazalo se da je izvoz, u stvari, je-dina komponenta domaćeg BDP-a koja je rasla u recesijskim godinama: Nosio-ci promjena su mala poduzeća. Dok su u razdoblju od 2008. do 2014. velike tvrtke smanjile izvoz za četiri milijarde kuna, male i srednje tvrtke su ga povećale za 4,5 milijardi kuna.

Opasnost od nove „izgubljene generacije“

Dugoročna strategija razvoja hrvatskoga društva trebala bi počivati na matrici stalnog rasta produktivnosti koji je jedini realni ključ dugoročnog povećanja plaća i životnog standarda u Hrvatskoj. Što prije to shvatimo, tim bolje za sve nas. Praktički, ona je i jedini realni izlaz iz duboke ekonomske krize.

Povratak realnoj ekonomiji Najvažniji je svakako povratak cijeloga društva prema realnoj ekonomiji, bez vir-tualnog blagostanja zasnovanog na pre-velikom zaduživanju stanovništva. Od-govor je u stvaranju realnih preduvjeta i poticaja (ne samo materijalnih ili finan-cijskih) da se razvija poduzetnički duh, da se pri ulasku u novi posao razmišlja o širem tržištu, što uključuje odmah i razmišljanje o izvozu, i da se nastoji do-maćom proizvodnjom, kvalitetom i pri-hvatljivom cijenom, supstituirati preve-liki uvoz svega i svačega.

Odgovor je, konačno, u rasterećenju pri-vrede, smanjenju javne potrošnje, racio-nalnijoj javnoj upravi, boljim mehaniz-mima prikupljanja poreza, a smanjiva-njem raznih doprinosa, prireza i drugih davanja koja guše proizvodnju i poduzet-ništvo. U taj skup zadataka ulazi i povra-tak proizvodnji kao temeljnoj pretpostav-ci stavarnja ne samo novih radnih mje-sta već i stvaranju dodatne vrijednosti.

Jasno, povratak industriji i proizvodnji uopće trebao bi se zasnivati na novim teh-

nologijama, s novim proizvodima i vje-rojatno uz nastojanja da se u tom novom kontekstu međunarodnih odnosa prona-đu moguće niše za prošireni plasman na-ših proizvoda. Komparativna analiza hr-vatskog gospodarstva ukazuje na ključ-ne točke naše neučinkovitosti i stvar-ne razloge zaostajanja u konkurentnosti.

Ponovno utvrđivanje prioritetaU fokusu naših interesa svakako su i određene recesijske pouke. Kad biste upi-tali većinu stanovništva da naznači prio-ritete u društvu i gospodarstvu, apsolut-nu većinu dobilo bi pitanje zaposlenosti i stvaranje novih radnih mjesta. Vjero-jatno bi na drugom mjestu bio rast pro-izvodnje i uopće zapostavljenog realnog sektora, a s time povezano i jačanje hr-vatskog izvoza. S pravom se stoga postav-lja pitanje zašto ovi prioriteti nisu domi-nantni u našoj ekonomskoj politici. Dru-go pitanje nameće se samo po sebi: je li to izraz ukupne nemoći naše makroe-konomske politike da izmijeni trendo-ve u tom pogledu.

Praksa, naime, svakodnevno potvrđuje tezu da bez snažne industrije nema izvo-za, ali i obratno: bez izvoza nema ni snaž-ne industrije. Taj začarani krug očito je naša gospodarska stvarnost. Istodobno, bez reindustrijalizacije nema dostatno prostora za prihvat velike mase nezapo-slenih. Taj se prostor, naime, stalno su-žava. Samo nova proizvodnja, ponovni uspon industrije i domaće znanje mogu otvoriti manevarski prostor za visoke sto-pe rasta i, kroz to, odgovoriti i na sve na-glašenije zahtjeve stanovništva u pogledu ukupne gospodarske i razvojne politike.

Suvremenatrgov ina


www.suvremena.hr |

5

ST

Pogledajmo činjenicama u oči: broj ne-zaposlenih stalno se vrti iznad 300.000, pa čak i u uvjetima sezonskog zapošlja-vanja rijetko se spušta ispod te granice. Ukupan broj zaposlenih također se od-vija u nepovoljnom svjetlu: sve je manji njihov broj. Istodobno se osjeća pritisak određenih kategorija visokoobrazova-nih kadrova da sreću potraže u drugim zemljama. Znači, prisutan je odljev naj-potentnijih kadrova. Pojačava se, zapra-vo, strah da globalna ekonomska kriza, a u Hrvatskoj vlada ne samo ekonomska već je snažno izražena i socijalna kriza, stvara novu ‘izgubljenu generaciju’, što bi moglo ugroziti dugoročno cijelu druš-tvenu koheziju i budući ekonomski rast.

Snaga društva počiva na malim i srednjim poduzećimaPokazalo se da su mala poduzeća koja na-stupaju u inozemstvu daleko produktiv-nija od onih orijentiranih pretežito ili is-ključivo na domaće tržište, jer su prisilje-na usvajati nove tehnologije i pod stalnim su pritiskom konkurencije. No, unatoč pozitivnim signalima, ukupan se pro-boj u inozemstvo odvija presporo. Uvijek se iznova potvrđuje činjenica da je uku-pna naša izvozna baza preuska i da nam izvozni rezultati ovise o relativno ma-lom broju izvozno orijentiranih podu-zeća. Primjerice, u brodogradnji je izvoz danas manji za sedam milijardi kuna u odnosu na pretkrizno razdoblje, a to je teško nadoknaditi.

Istraživanje Svjetske banke i Ekonom-skog instituta o produktivnosti hrvat-skih poduzetnika provedeno na uzor-ku od 2000 poduzeća pokazalo je kako je hrvatsko tržište prilično tromo, manj-ka mu kreativne destrukcije te praktički eliminira produktivne tvrtke. Produk-tivnost hrvatskih poduzeća od 2008. do 2012. pala je za dva posto. Hrvatska, pri-mjerice, ima vrlo mali broj brzorastućih mladih kompanija u prerađivačkom sek-toru. Ukupno hrvatsko gospodarstvo tre-ba dinamizirati tj. povećati broj novo-otvorenih poduzeća po stanovniku jer u tom segmentu zaostajemo za Europ-skom unijom.

I dalje nam se prigovara da ne provodi-mo potrebne strukturne reforme, odno-sno ako ih i započinjemo u tijeku same provedbe obično ili odustajemo ili kre-nemo u drugom pravcu. Strani nam par-

tneri poručuju da ono što ova zemlja tre-ba jest transparentnost, konkurentnost i odgovoran politički sustav, ali i novu paradigmu ukupne ekonomske politike. Nažalost, način na koji se vodi ekonomi-ja u Hrvatskoj ne nudi nikakvu moguć-nost da se to promijeni. Više od 50 posto BDP-a dolazi iz javnog sektora i potpu-no je iracionalno da itko iz javnog sektora glasa za onoga tko želi reforme.

Društvo bez ambicijaZapravo, začuđuje koliko je malo ambi-cija prisutno u našem ekonomskom ži-votu. Šest godina krize i recesije ubilo je polet, zaustavilo prodor ideja i uvuklo cijelo društvo u svojevrsnu apatičnost, koja bi se mogla pokazati kobnom. Veli-ka nezaposlenost i snažan odljev struč-nih kadrova tu tužnu sliku samo upot-punjuju. Demografski i ekonomski po-kazatelji jednostavno nas upozoravaju na buduća nepovoljna kretanja, ali izgle-da da to mjerodavne čimbenike mnogo ne uzbuđuje.

Bitno je stoga postići odgovarajuću ra-zinu konkurentnosti da bismo se uspje-

Slabosti obrazovnog sustava U okviru scenarija oporavka i daljnjega razvoja hrvatskoga gospodarstva postavljaju se određeni prioriteti. Ovdje ćemo se zadržati samo na jednom od njih: obrazovni sustav postaviti tako da završene polaznike pripremi za novu ekonomsku stvarnost s kojom se sučeljava i Hrvatska, ali i svijet u cjelini.

Sadašnji obrazovni sustav, nažalost, nije odgovorio na takve zahtjeve i veliki broj nesporazuma koji nastaju u praktičnom vođenju gospodarske politike proizlazi upravo iz raskoraka potreba i stanja u kojem se nalazimo i stvarne razine naših kadrovskih potencijala.

Nedavne predizborne čarke naših političkih stranaka pokazale su, nažalost, da naše političke elite ne vode dovoljno računa o području obrazovanja, a često i ne znaju što bi trebalo na tom području (u)činiti. Iako ozbiljne analize pokazuju da ozbiljno zaostajemo za razvijenim svijetom u pogledu obrazovanja i stalnog stručnog obrazovanja, najmanje riječi je na tu temu bilo u javnosti. Pa i sada se sektor obrazovanja nalazi na jednom od posljednjih mjesta u postavljanju prioriteta.

S druge strane, stručna osposobljenost radne snage i sposobnost zaposlenih da kontinuirano poboljšavaju kvalitetu te usvajaju nove tehnologije ključna je odrednica poboljšane konkurentnosti Hrvatske. Zapravo, Hrvatska je sučeljena s činjenicom da ne može svoju konku-rentnost održavati smanjenjem cijene rada ili uvođenjem novih odnosa u tečajnoj politici. Tako kao jedino praktično rješenje ostaje dugoročno nastojanje da se povećana dodana vrijednost po zaposlenom zasniva isključivo na poboljšanju obrazovne kvalitete i sustava obrazovanja.

li othrvati žestokim naletima globaliza-cije i sve snažnijim pritiscima inozemnih partnera, što ozbiljno ugrožava opstanak domaće, i onako skromne proizvodnje. Put do konkurentnosti vodi, uz ostalo, preko osposobljavanja kadrova i perma-nentnog stjecanja znanja kao najvažni-jeg resursa, ali i stvaranja sposobnih me-nadžera koji nam očito nedostaju, poseb-no u javnim poduzećima, gdje (još uvi-jek) prevladava kriterij političke podob-nosti i poslušnosti, a zapostavlja se struč-nost i sposobnost.

Hrvatska nesumnjivo prolazi (tek sad) kroz stvarnu povijesnu transformaciju iz gospodarstva u kojem još uvijek do-minira država kao poslodavac, u gospo-darstvo temeljeno na privatnom vlasniš-tvu. No, neke zasade samoupravnog so-cijalizma, kojih se teško rješavamo očito ozbiljno koče procese te transformacije.

Dugoročna strategija razvoja hrvatsko-ga društva trebala bi počivati na matrici stalnog rasta produktivnosti koji je jedini realni ključ dugoročnog povećanja plaća i životnog standarda u Hrvatskoj. Što pri-je to shvatimo, tim bolje za sve nas. Prak-tički, ona je i jedini realni izlaz iz dubo-ke ekonomske.


e-trgovina

piše|prof. dr. sc. Nikola Knego

1. Uvod

U suvremenoj trgovini razvijenih zemalja događa se niz promjena koje poslovni ljudi odgovorni za

poslovanje trgovinskih poduzeća te nji-hovu poslovnu i razvojnu politiku treba-ju anticipirati. Promjene sažete u Tablici 1 ukazuju na ključne trendove u suvre-menom trgovinskom poslovanju.

Sadržaj rada je usmjeren na neke razlike u poimanju e-trgovine, možebitne nuž-ne pretpostavke za e-trgovinu, glavne e-trgovinske koncepte te razlike ili slično-sti često korištenih pojmova e-trgovina i e-poslovanje.

Elementi za pojmovno određenje elektroničke trgovine

Lovreta, S. (2012:4) Grupa autora (urednici: McGoldrick, R.J., Davies, G.), 1995: Deloitte (2012:8-9)

• od fragmentirane do integrirane trgovine;• od lokalne do globalne trgovine;• od tradicionalne trgovačke mreže do

inovativnih formata trgovine:• od trgovine određene lokacijom do

prostorno neograničene trgovine;• od klasične kupoprodajne trgovine do

trgovine s privatnom trgovačkom markom;

• od nesofisticirane do tehnološki intenzivne trgovine;

• od nezavisne i usitnjene trgovine do sustavno vođene trgovine i

• od ranjive i slabe trgovine do trgovine sa snažnim i dominantnim položajem u kanalu marketinga.

• manje prodavaonica više, prodajne površine;

• manje nezavisnih, više mnogofilijalnih trgovaca;

• smanjivanje zaliha, porast broja usluga;• smanjivanje broja domaćih trgovaca,

porast broja internacionalnih trgovaca;• smanjenje prodaje po jedinici površine,

porast marži.

• poslovati dalje od kuće;

• korištenje raznovrsnih kanala distribucije;• razvoj mobilne telefonije;

• od podataka do personalizirane • prodaje.

utjecaj suvremene tehnologije, uključujući i elektroničku tehnologiju

pretpostavka za elektroničku trgovinu

Tablica 1. Promjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja

2. Definiranje elektroničke trgovine Elektronička trgovina ili e-trgovina (engl. e-commerce, electronic commerce) je proces kupnje, prodaje, prijenosa ili raz-mjene proizvoda, usluga i (ili) informacija putem računalnih mreža, uglavnom Inter-neta i intraneta (Turban i drugi, 2012:38).

Ključne sastavnice definicije e-trgovi-ne su: a) poslovni proces: kupnja, proda-ja, prijenos ili razmjena; b) predmet po-slovnog procesa: proizvodi, usluge i in-formacije i c) korištena tehnologija u od-vijanju poslovnih procesa koja može biti u potpunosti ili djelomično elektronič-

ka odnosno u potpunosti klasična ili tra-dicionalna.

Mogu se postaviti slijedeća pitanja: 1) po-stoji li nužan uvjet bez čijeg zadovolje-nja nema e-trgovine i 2) da li se kod na-ručivanja telefonom, faksom ili klasič-nom poštom može govoriti o elektronič-koj trgovini?

Odgovor na prvo postavljeno pitanje bi mogao biti: nužan uvjet za postojanje e-trgovine je mogućnost da se preko raču-nalnih mreža mogu primati i slati na-rudžbe. Kupac (pravna osoba-organi-zacija ili fizička osoba-pojedinac) mora biti u mogućnosti da naruči elektronič-

www.suvremena.hr |

7

Suvremenatrgov ina


kim putem. Bez mogućnosti naručivanja elektroničkim putem nema e-trgovine.

Nužan uvjet za postojanje e-trgovine je mogućnost da kupac naručuje elektro-nički. Isporuka može biti elektronička ili klasična. Elektronička isporuka je ogra-ničena prirodom naručenog proizvoda. Glavnina trgovačkog asortimana je u fi-zičkom obliku. Proizvode u fizičkom obli-ku nije moguće, bar za sada, isporučiti elektronički.

Primjer 1: vodeći svjetski trgovac Wal-Mart nudi kroz prodajni format kakav je supercentar oko 150 tisuća raznovr-snih proizvoda.

Primjer 2: prodajni format kakav je rob-na kuća mješovitog asortimana nudi kup-cu asortiman od oko 50 tisuća raznovr-snih proizvoda.

Proizvodi iz oba primjera se isporučuju na klasičan način, dostavom na adresu kupca. Fizičke proizvode nije moguće, na razini današnje tehnologije, digitali-zirati, i kao takve prenijeti do mjesta na kom je kupac te ih na izlazu materijali-zirati. Postoje naznake i začetci tehnolo-gije poznate kao aditivne tehnologije koje bi drastično izmijenile ulogu različitih karika u distributivnom lancu, poziciju trgovca i onoga što kupac kupuje i čijom masovnijom primjenom više ništa neće biti onako kako to danas poznajemo. Pla-ćanje može biti u različitim opcijama od klasičnog do elektroničkog.

Slanje narudžbe telefonom, faksom ili klasičnom poštom mogu biti mogućnosti, ali ako isključuju mogućnost slanja na-rudžbe elektronički, putem računalnih mreža, uključujući i internet, tada se ne može govoriti o elektroničkoj trgovini.

Može li odgovor na prvo postavljeno pi-tanje biti drugačiji? Može. Koncept te-meljen na tri dimenzije e-trgovine (Tur-ban i drugi, 2012:38-39) razlikuje: tradi-cionalnu trgovinu, čistu (potpunu) elek-troničku trgovinu i djelomičnu (nepot-punu) elektroničku trgovinu.

Navedeni koncept se temelji na dimenzi-jama: način isporuke (x), naručivanje (na-rudžba, plaćanje) (y) i obrada (tj. stvaranje proizvoda / usluge) (z). Svaka od navede-ne tri dimenzije može biti u fizičkom ili digitalnom obliku. Tradicionalnu trgo-vinu čini kombinacija sve tri navedene dimenzije u fizičkom obliku. Čistu (pot-punu) elektroničku trgovinu čine sve tri dimenzije u digitalnom (elektroničkom obliku. Između navedene dvije moguć-

nosti kombiniranja navedenih dimen-zija mogu se interpolirati kombinacije u digitalnom i fizičkom obliku. Jedna od takvih kombinacija uključuje dimenziju naručivanja (y) u fizičkom obliku.

Spomenuta dimenzija e-trgovine uklju-čuje i plaćanje. Plaćati se može na klasičan način čime se isključuje plaćanje elektro-ničkim putem. Spomenuto (naručivanje u fizičkom obliku) prema ovom konceptu ne isključuje elektroničku trgovinu. Kon-cept trgovine kod kojega su jedna ili dvije dimenzije, od navedenih tri, u fizičkom obliku predstavlja djelomičnu (nepotpunu) e-trgovinu. Dakle, mogućnost da se na-ručuje elektroničkim putem nije nužna pretpostavka za postojanje elektroničke trgovine po ovom konceptu.

Može se u vezi sa spomenutim postaviti pitanje: u kojoj mjeri je realna (životna) pretpostavka da proizvođač, trgovac ili dobavljač ima proizvod/uslugu (dimen-zija z) u digitalnom (elektroničkom) obli-ku, kojega može isporučiti (dimenzija x) digitalno, pa ga kupac može i platiti digi-talnim putem (djelomično zadovoljenje dimenzije y), a da ga nije moguće naru-čiti elektroničkim putem? Nije se teško složiti da je spomenuto izvan granica re-alnog i ako bi se dogodilo bilo bi izuzetno rijetko. Tu bi vrijedila konstatacija kako izuzetak potvrđuje pravilo.

Konstatirano je da trgovina kod koje su sve tri dimenzije u elektroničkom obli-ku predstavlja potpunu (čistu) elektro-ničku trgovinu. Usmjerit ćemo se na: a) proizvod / uslugu (x), b) način plaćanja

(y) i c) naručivanje / isporuka (z) Trgovi-na kod koje se može naručiti elektronič-kim putem, a isporuka ili plaćanje, odno-sno oboje se odrađuje na klasičan način predstavlja nepotpunu elektroničku tr-govinu. Trgovina kod koje se nabava, is-poruka i plaćanje obavljaju na klasičan (tradicionalan) način predstavlja tradi-cionalnu (klasičnu) trgovinu.

Trgovci se mogu kretati u rasponu od pot-punih (čistih) klasičnih ili tradicional-nih trgovaca do potpunih (čistih) elek-troničkih trgovaca. Između navedenih krajnosti su trgovci koji čine nepotpu-ne klasične (tradicionalne) trgovce i ne-potpune elektroničke trgovce.

Spomenuto se može prikazati njihovom pozicijom u trodimenzionalnom kva-drantu koordinatnog sustava kako sli-jedi na Slici 1.

Slika 1 se temelji na osnovi koju čini prva razina kocki 2x2x1 (4 kocke) i druga ra-zina kocki 2x2x1 (4 kocke) ili ukupno 8 kocki. Model je 2x2x2 = 8 kocki. Trgovi-na može biti, prema modelu sa Slike 1, tradicionalna, potpuna (čista) elektro-nička i djelomično elektronička.

Raspored varijabli (x = proizvod; y = pla-ćanje; z = naručivanje) može biti u pro-storu i drugačiji i time se ništa ne mije-nja kada je riječ o obilježjima krajnosti u modelu od potpune tradicionalne (kla-sične) trgovine do potpune (čiste) elek-troničke trgovine. Bit će samo drugačiji troslovni raspored šest kombinacija, ne-potpune elektroničke, odnosno nepot-

Slika 1. Kombinacije triju varijabli u fizičkom i digitalnom obliku.

plaćanje (y) potpuna elektronička trgovina (3D)

VIII

digitalno (D)

digitalno (D)poslovni procesi:

naručivanje, isporuka (z)

Ifizičko (F) fizički (F)

fizički (F) digitalni (D) proizvod (x)

potpunatradicionalnatrgovina (3F)

Napomena: nešto izmijenjena kombinacija od strane autora izvora Turban i drugi, 2012:39.


e-trgovina

pune klasične trgovine u prostoru. Va-rijabla proizvod određuje način isporu-ke. Digitalni proizvod, digitalna isporu-ka, a fizički proizvod, fizička isporuka.

Ako postoji djelomično elektronička trgo-vina tada bi mogli istaknuti i djelomično tradicionalnu (klasičnu) trgovinu. Djelo-mičnost proizlazi iz mogućnosti da bude zastupljena barem jedna od tri navede-ne dimenzije (naručivanje, plaćanje, is-poruka) u elektroničkom (digitalnom) ili u klasičnom (tradicionalnom, fizič-kom) obliku. Vidjeti Sliku 2 na kojoj je dana kombinacija triju varijabli u odre-đivanju klasične i elektroničke trgovine.

Ako postoji djelomično elektronička tr-govina tada bi mogli istaknuti i djelo-mično tradicionalnu (klasičnu) trgovi-nu. Djelomičnost proizlazi iz mogućno-sti da bude zastupljena barem jedna od tri navedene dimenzije (naručivanje, pla-ćanje, isporuka) u elektroničkom (digi-talnom) ili u klasičnom (tradicionalnom, fizičkom) obliku.

Mogućnosti:

a) potpuna tradicionalna trgovina

- sve tri dimenzije (x=proizvod, y=plaćanje i z=isporuka) su u fi-zičkom (tradicionalnom obliku = 3F). Ništa nije u digitalnom obli-ku (D=0).

- prva kocka u dnu prvoga reda ima takva obilježja.

b) potpuna (čista) elektronička trgovina

- sve tri dimenzije (x=proizvod, y=plaćanje i z=isporuka) su u elek-troničkom (digitalnom obliku = 3D). Ništa nije u fizičkom obliku (F=0).

Slika 2. Kombinacije triju varijabli u određivanju klasične i elektroničke trgovine.

Napomena: Izradio autor.

(2F; 1D) (2D; 1F)

nepotpuna elektronička trgovina

nepotpuna klasična trgovina

(2F; 1D) (2D; 1F)

potpunatradicionalna

(klasična)trgovina

nužan uvjet:3F

potpuna(čista)

elektronička trgovina

nužan uvjet:3D

narudžba plaćanje

isporuka(proizvod)

narudžba plaćanje

isporuka(proizvod)

Ako se plošno razvije Slika 1 dobiva se:

- osma kocka, krajnje desno u dnu drugog reda ima takva obilježja.

c) djelomična (nepotpuna) elektronič-ka trgovina

- barem jedna od navedenih dimen-zija je u elektroničkom (digitalnom) obliku (varijante: 1D + 2F; 2D +1F)

d) djelomična (nepotpuna) tradicional-na (klasična) trgovina

- barem jedna od navedenih dimen-zija je u tradicionalnom (klasič-nom, fizičkom) obliku (varijante: 1F +2D; 2F +1D)

Kako je navedeno kod mogućnosti pod (c) djelomična (nepotpuna) elektronič-ka trgovina bi se mogla tretirati u širem i u užem smislu. U širem smislu je nuž-no da je jedna od navedene tri dimen-zije u elektroničkom (digitalnom) obli-ku. Teoretski bi to mogao biti proizvod i

bilo koji od poslovnih procesa (primjer: plaćanje ili isporuka jer je proizvod u di-gitalnom obliku i moguće ga je elektro-nički isporučiti), ali ne i naručiti. Vjero-jatnoća susreta sa činjenicom da je proi-zvod u elektroničkom obliku, a da ga nije moguće naručiti elektroničkim putem je samo teoretska mogućnost. Isto se odno-si i na njegovu isporuku. Ako bi isporu-ka bila u fizičkom obliku tada se digital-ni proizvod transformira u fizički proi-zvod. Primjer bi mogle biti: knjige, glaz-ba, slike, različite programske podrške.

Prema definicije elektroničke trgovine od strane Svjetske trgovinske organiza-cije nije moguće govoriti o elektroničkoj trgovini ako se proizvod ne može naruči-ti elektroničkim putem. Ako se ne može govoriti o elektroničkoj trgovini tada to isključuje kako čistu (potpunu) tako i dje-lomičnu (nepotpunu) elektroničku trgo-vinu. Ponovo se vraćamo na pitanje po-stoji li nužna pretpostavka bez koje nema elektroničke trgovine?

Prema Svjetskoj trgovinskoj organizaci-ji e-trgovina je prodaja ili kupnja proizvo-da ili usluga koja se provodi preko računal-nih mreža posebno oblikovanim metoda-ma za svrhu primanja ili slanja narudžbe (podvukao: N. K.) (WTO, 2013). Vidljivo je da računalne mreže i posebno obliko-vane metode su prvenstveno u funkciji primanja ili slanja narudžbe.

U istom izvoru se nastavlja iako se e dobra ili usluge naručuju elektronički, plaćanje i krajnja isporuka dobara ili usluga ne moraju biti provedene online. Povezujući navedene izvore u ovom tekstu nije sporno postoja-nje djelomične (nepotpune) elektronič-ke trgovine u odnosu na navedene spo-

Prva razina modela 2x2x1 (os x = proizvod; os y = plaćanje; os z = naručivanje

F D F = kombinirana trgovina DD F = kombinirana trgovina

FFF = potpuna tradicionalna trgovina D FF = kombinirana trgovina

F = fizički (tradicionalni) oblik (način) D = digitalni (elektronički) oblik (način)

Druga razina modela 2x2x1 (os x = proizvod; os y = plaćanje; os z = naručivanje

FD D = kombinirana trgovina DDD = potpuna (čista) elektronička trgovina

FF D = kombinirana trgovina DF D = kombinirana trgovina

F = fizički (tradicionalni) oblik (način) D = digitalni (elektronički) oblik (način)

djelomična (nepotpuna) elektronička trgovina

www.suvremena.hr |

9

Suvremenatrgov ina


menute dimenzije nego je sporno može li postojati nepotpuna(djelomična) elek-tronička trgovina kod koje je dimenzija narudžba u fizičkom (klasičnom) obliku.

Složit ćemo se da u formalnom smislu sve što nije potpuno ima pretpostavku da bude djelomično. A sadržajno? Proi-zvođač, trgovac, dobavljač ima digitalni proizvod, isporučuje ga digitalno i može mu se platiti digitalnim putem. Koji bi razlog (razlozi) bio (bili) da se ne može naručiti digitalno?

Svjetska trgovinska organizacija, u istom izvoru, navodi subjekte koji mogu biti sudionici e-trgovinskih transakcija. To su: poduzeća, kućanstva, pojedinci, dr-žavna tijela te druge javne i privatne or-ganizacije.

Vrlo su jasni u određenju što je ili što nije elektronička transakcija. Elektroničke transakcije su: narudžbe preko weba, ek-straneta ili elektroničke razmjene podataka. Opet nastavljamo s pitanjem: ako nema elektroničke transakcije (misli se na na-rudžbu) ima li e-trgovine? WTO isklju-čuje narudžbe: telefonskim pozivom, fak-som ili klasičnim pismom. Klasično pismo je slobodnija interpretacija ručno napi-sanog pisma.

3. Nepotpuna elektronička trgovinaAko nije moguće naručiti ili primati na-rudžbe elektroničkim putem nije mo-guće govoriti o nepotpunoj elektronič-koj trgovini jer nije zadovoljena ključna pretpostavka elektroničke trgovine: mo-gućnost naručivanja elektroničkim pu-tem. Time se problematizira pristup ka-tegoriziranju trgovine na primjeru Slike 1. Ako isključimo potpunu (čistu) tradi-cionalnu (klasičnu) trgovinu (prva koc-ka u dnu i na početku prvog reda) i čistu (potpunu) elektroničku trgovinu (osma, zadnja kocka u drugom redu) ostalih šest kocki sadrže jednu do dvije dimenzije u elektroničkom obliku. Od njih šest, kod tri je mogućnost naručivanja elektronič-kim putem (kombinacije dimenzija:FFD, DFD i FDD). To su kombinacije nepot-pune elektroničke trgovine. Kombina-cije kod kojih nema mogućnosti naruči-vanja ili primanja narudžbi elektronič-kim putem (DFF, FDF i DDF) nisu pre-ma navedenoj definiciji Svjetske trgo-vinske organizacije nepotpuna elektro-nička trgovina.

Slika 3. Kombinacija varijabli triju skupina usluga u fizičkom i digitalnom obliku.

Napomena: Izradio autor.

potpuna elektronička trgovina (3D)

VIII

digitalne (D)digitalne (D)

usluge koje prethode kupnji (x)

Ifizičke (F)fizičke (F)

fizičke (F) digitalne (D)

potpunatradicionalnatrgovina (3D)

usluge za vrijeme kupnje

usluge nakon kupnje

Moderna e-trgovina obično koristi In-ternet barem u jednom trenutku u ži-votnom ciklusu transakcija. Ona obu-hvaća širok spektar tehnologija kao što su e-mail, mobilni uređaji i društvene mreže (Xu i Quaddus, 2010:17).

Korištenje Interneta „barem u jednom tre-nutku u životnom ciklusu transakcije“ je nužna pretpostavka za poimanje elek-troničke ili digitalne trgovine u širem smislu riječi (ekstenzivno). Internet kao konkretna mreža i pojam za elektroničke mreže, e-pošta, mobilni uređaji i društve-ne mreže čine širok spektar tehnologija koje se koriste u elektroničkoj trgovini.

Kombinacije varijabli DFF, FDF i DDF imaju jednu ili dvije dimenzije u elek-troničkom (digitalnom) obliku. Da li je to prema autorima Xu i Quaddus (2010) taj „barem jedan trenutak u životnom ci-klusu transakcije“ koji je pretpostavka za poimanje elektroničke ili digitalne trgo-vine u širem smislu? Ako jest navedene kombinacije bi se mogle tretirati nepot-punom elektroničkom trgovinom.

Kombinacija triju varijabli u fizičkom i digitalnom obliku, kakva je dana na Slici 1, bi u segmentu trgovine koja predstavlja uslužnu djelatnost mogla biti zamijenje-na skupinama usluga: usluge koje pret-hode kupovini (x), usluge koje prate ku-povinu (y) i usluge nakon kupovine (post prodajne usluge) (z). Unutar svake skupi-ne usluga bi se mogle razlikovati usluge koje se kupcu mogu pružiti u fizičkom ili u elektroničkom (digitalnom obliku). Promišljanje o klasičnoj(tradicionalnoj)

trgovini i potpunoj (čistoj) elektronič-koj trgovini bi bilo isto kako je prethod-no navedeno, a uvjetovano je kombina-cijom triju varijabli u fizičkoj (F) i digi-talnoj (D) varijanti.

4. Odnos elektroničke trgovine i elektroničkog poslovanjaOdnos između elektroničke trgovine i elektroničkog poslovanja nije jednozna-čan u smislu širene obuhvata aktivno-sti i sadržaja unutar svakog od navede-nih pojmova.

Moguće varijante:Varijanta I: Češća je varijanta poimanja e-poslovanja kao sadržajno šireg pojma od e-trgovine. E-poslovanje osim kupovine i prodaje elektroničkim putem obuhvaća i niz drugih usluga. Primjeri toga su ra-zličiti servisi za kupce, različiti poslov-ni procesi koji se odvijaju između orga-nizacijskih dijelova (sastavnica) poduze-ća kao poslovnog sustava i između podu-zeća kao sastavnica složenijih poslovnih sustava primjeri čega su opskrbni lanci. Mogu se dodati aktivnosti e-učenja i e-plaćanja različitih usluga izvan okvira trgovine shvaćene u užem smislu (kao segment G NKD). Po tom shvaćanju e-trgovina je dio e-poslovanja. E-trgovi-na je e-poslovanje u užem smislu. E-tr-govina se svodi na e-kupnju i e-proda-ju. Po ovom konceptu se e-trgovina svo-


e-trgovina

di na poslovne transakcije između kupa-ca i prodavača. Ona je značajan segment e-poslovanja. Mišljenja smo da ne pre-tjerujemo ako kažemo da je to i najzna-čajniji segment e-poslovanja. E-poslo-vanje je e-trgovina u širem smislu. Vri-jedi i obrnuto: e-trgovina je e-poslovanje u užem smislu Koriste se različite infor-macijsko komunikacijske tehnologije za poslovnu podršku trgovačkim poduze-ćima. Odnos dvaju pojmova u ovoj vari-janti vidjeti na Slici 4.

e-poslovanje

e-trgovina

e-poslovanje > e-trgovina

Napomena: izradio autor.

Slika 4. Odnos e-poslovanja i e-trgovine (varijanta I)

Varijanta II: Rjeđa je varijanta poima-nja e-trgovine kao sadržajno šireg pojma u odnosu na e-poslovanje. E-trgovina se u ovoj varijanti definira sadržajno šire od e-poslovanja. E-trgovini se pristupa s ma-kro aspekta. Općenito poimanje trgovi-ne kao segmenta gospodarstva. U Naci-onalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) kao segment G. Makro aspekt e-trgovi-ne se u ovoj varijanti proteže izvan okvi-ra segmenta G NKD. Primjeri toga su ek-stenzivni pristupi makro aspektu e-tr-govine kroz sagledavanje pozicije i utje-caja na društvo u cjelini, novu (digital-nu) ekonomiju, informacijsko-komuni-kacijsku tehnologiju i drugo.

Prema ovoj varijanti e-poslovanje se od-nosi na mikro razinu poslovnog funk-cioniranja organizacije (poduzeća). Pr-venstveno se misli na odvijanje poslov-nih procesa u poduzeću ili u opskrbnom lancu.

Odnos dvaju pojmova u ovoj varijanti vi-djeti na Slici 5.

e-trgovina

e-poslovanje

e-trgovina > e-poslovanja

Napomena: izradio autor.

Slika 5. Odnos e-trgovine i e-poslovanja (varijanta II)

Varijanta III: Izjednačavanje dvaju poj-mova. Korištenje pojma e-poslovanje kao sinonima (riječi istoznačnice) za pojam e-trgovina i obrnuto. Između navedenih pojmova je, u ovoj varijanti, stavljen znak jednakosti. Vidjeti Sliku 6.

e-trgovina = e-poslovanje

e-trgovina = e-poslovanja

Slika 6. Odnos e-trgovine i e-poslovanja (varijanta III)

5. Umjesto zaključkaNa primjeru nekoliko navedenih izvora, u kojima se definira e-trgovina, vidljivo je da na manje ili više eksplicitan način se navodi ili ne navodi ključna pretpo-stavka s kojom ili bez koje nema elek-troničke trgovine. Ovisno o njoj, može se ili ne može govoriti o kategoriji dije-la djelomične (nepotpune) elektronič-ke trgovine.

Nije sporno postojanje djelomične (ne-potpune) e-trgovine kao kategorije ili jednog segmenta e-trgovine. Ono što je-ste sporno je da li svaka kombinacija va-rijabli ili dimenzija (x, y, z) u kombinaciji digitalno i fizički jeste djelomična (ne-potpuna) elektronička trgovina. Gleda-jući formalno i maksimalno ekstenziv-no jest. Gledajući sadržajno nije. Jedna od tri varijable koja se odnosi na moguć-nost naručivanja treba biti u digitalnom (elektroničkom) obliku, a jedna ili obje preostale mogu biti u fizičkom obliku da bi bila zadovoljena pretpostavka o posto-janju djelomične (nepotpune) elektro-ničke trgovine. To potvrđuje stav Svjet-ske trgovinske organizacije o e-trgovini.

Ne postoji jednoznačno sadržajno poi-manje pojmova kakvi su: e-trgovina i e-poslovanje. Mogu biti izjednačeni, može ih se koristiti zamjenski kao sinonime, a mogu biti prema sadržajnom konceptu je-dan u odnosu na drugi širi odnosno uži.

Nećemo pogriješiti ako kažemo da u oba obrađena sadržaja (potpuna-nepotpu-na e-trgovina i e-trgovina i e-poslova-nje) mogući su različiti odgovori što to jest ili nije. Koliko su prihvatljivi? Ono-liko s koliko argumentacije smo ih spre-mni obrazlagati.

Literatura1. Deloitte: Global Powers of Retailing

2012, str. 1-38, http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Global/Local%20Assets/Documents/Consumer%20Business/dtt_CBT_GPRetailing2012.pdf, (pristupljeno: 15.09.2013.).

2. Grupa autora (1995). International Retailing-Trends and Strategies, (urednici: McGoldrick, P.J., Davies, G.), Pitman Publishing, London, str. 7-20.

3. Lovreta, S., Stojković, D. (2012). Dometi trgovinske revolucije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, (u: Promjene u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb, urednici: Knego, N., Renko, S., Knežević, B.) str. 3-15.

4. Turban, E., King, D., Liang, T-P., Turban, D.C. (2012). Electronic commerce 2012-A managerial and social newtworks perspective, Global Edition, Pearson International Edition, Boston, str. 38-39.

5. WTO (2013). E-commerce in developing countries-Opportunities and challenges for small and medium –sized enterprises, http://www.wto.org/english/res_e/booksp_ e/ecom _brochure _ e.pdf, Ženeva,WTO 2013, Ženeva (pristupljeno: 20.03.2015.)

6. Xu, J., Quaddus, M. (2010.). E-business in the 21st century-realities, challenges and outlook, World Scientific, New Yersey, str. 17. ST

KATEDRA ZA TRGOVINU EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ORGANIZIRA MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2015: Inovacije u maloprodaji hranekoji će se održati 18. i 19.11.2015. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Ciljevi skupa:

Osnovni cilj skupa jest istražiti primjenu različitih oblika inovacija u području maloprodaje hrane počevši od primjene novih poslovnih modela, implementacije novih menadžerskih i marketinških dostignuća u odnosima s dobavljačima i potrošačima pa sve do primjene suvremenih tehnologija u unaprjeđenju poslovanja. Drugi cilj skupa jest, temeljem razmjene iskustava i saznanja sa znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti prednosti i prepreke u primjeni određenih inovacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet će boljem razumijevanju promjena koje se događaju u maloprodaji hrane, a rezultat su suvremenih trendova u maloprodaji kao što su: internacionalizacija, koncentracija maloprodajnih tržišta te ubrzan razvoj tehnologija koje se primjenjuju u lancima opskrbe hranom.

Teme od interesa:

• Maloprodaja hrane temeljena na sveobuhvatnom iskustvu potrošača • Inovacije u formiranju asortimana i cijena prehrambenih proizvoda • Aktivno sudjelovanje potrošača u formiranju strategije maloprodaje hrane • Suvremeni modeli upravljanja markama u maloprodaji hrane • Inovativni maloprodajni oblici i neuobičajene prodajne lokacije u maloprodaji hrane • Unaprjeđenja lanaca opskrbe hranom • Upravljanje odnosima s dobavljačima u distribuciji hrane • Primjena informacijskih tehnologija u području maloprodaje hrane • Elektronička maloprodaja hrane • Inovativna primjena mobilnih uređaja u maloprodaji hrane • Novi modeli, politike i praksa zaštite potrošača u području maloprodaje hrane • Analiza inovacija u pojedinim prehrambenim robnim grupama • Maloprodaja hrane kao temelj inovacija turističke ponude • Unaprjeđenje društvene odgovornosti u distribuciji hrane

POZIV ZA DOSTAVU RADOVA

Pozivaju se autori na dostavu radova na engleskom jeziku koji prethodno nisu objavljivani niti predloženi za objavljivanje u drugim publikacijama. Sažeci i cjeloviti radovi trebaju biti izrađeni na engleskom jeziku u skladu s uputama za autore objavljenim na internetskim stranicama skupa dok prezentacije na skupu mogu biti pripremljene na hrvatskom ili engleskom jeziku.

WEB STRANICA SKUPA:

www.efzg.hr/trgovina2015

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP / THE INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE

19. i 20. 11.2014., DV. 3 u 14:00 sati 19th and 20th November, Hall 3, 2 PM

Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa su (1) istražiti utjecaj ljudskog čimbenika na procese u trgovini počevši od ponašanja potrošača do upravljanja zaposlenicima i njihovim razvojem, (2) ukazati na razvoj novih načina primjene tehnologije u poslovnim procesima u trgovini, te (3) obrazložiti važnost upravljanja znanjem u strateškom usmjeravanju trgovačkih poduzeća.

Izdvojene teme:

• UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZAPOSLENIKA U TRGOVINI • VAŽNOST I STRUKTURA OBRAZOVANJA ZA TRGOVINU • UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA U TRGOVINI NA PONAŠANJE

POTROŠAČA • TEHNOLOGIJA U OPSKRBNIM LANCIMA • ORGANIZACIJSKE PROMJENE POTPOMOGNUTE NOVIM TEHNOLOGIJAMA • INTEGRACIJA POSLOVANJA UPORABOM TEHNOLOGIJE • RAZLIČITI ASPEKTI E-TRGOVINE • OPRAVDANOST UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA • UPRAVLJANJE ZNANJEM I INTELEKTUALNIM KAPITALOM • INOVACIJE U TRGOVAČKIM PROCESIMA • ULOGA RAZLIČITIH OBLIKA ZNANJA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU

Više informacija i program skupa dostupni su na:

www.efzg.hr/trgovina2014

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Katedra za trgovinu

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2014.:LJUDI, TEHNOLOGIJA, ZNANJE

TRADE PERSPECTIVES 2014:PEOPLE, TECHNOLOGY, KNOWLEDGE


e-poslovanje

PBZ Card vodeća je kartična kuća u Hrvatskoj, a i u širim okvirima, zahvaljujući stalnim inovacijama u ogledu standarda kvalitete usluga, proizvoda i sigurnosti. Kako se kartičarsko poslovanje sve više razvija, iskoristili smo priliku da o svemu tome opširnije porazgovaramo s Mislavom Blažićem, predsjednikom Uprave PBZ Carda.

Koliko klijenata imate danas u okviru kartičnoga poslovanja?

PBZ Card je tvrtka unutar PBZ grupe zadužena za kartično poslovanje grupacije. Vodeća smo kartična organizacija u Hrvatskoj s više od dva miliju-na aktivnih kartica. PBZ Card je jedini izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj, a osim izdavanja ovih karti-ca te razvoja prihvatne mreže, zaduženi smo i za razvoj pri-hvatne mreže za Visa i Master-Card kartice Privredne ban-ke Zagreb. Dakle, radimo s čak tri globalna platna sustava, tri

Prednosti beskontaktnog plaćanja

Prvi mobilni novčanik na hrvatskom tržištu

renomirana svjetska kartična brenda, što znači da ispunja-vamo visoke standarde kvali-tete usluge, proizvoda i sigur-nosti koje ova tri brenda pro-vode na svim tržištima na ko-jima su prisutna.

Najsuvremenija rješenja nadzora i kontrole transakcijaKako osiguravate sigurnost kartičnoga poslovanja?

Imamo vrlo razvijen sustav si-gurnosti i sprečavanja zlou-potrebe, a zahvaljujući stal-nim ulaganjima kontinuira-no unapređujemo razinu si-gurnosti. Konstantno radimo na poboljšanju i implementa-ciji novih rješenja zaštite cije-loga sustava. Osim toga, kori-stimo vrlo sofisticirane meto-de nadzora i kontrole transak-cija. Svakodnevno radimo na prevenciji i ranom otkrivanju potencijalne zloupotrebe, a re-zultat svega toga je vrlo viso-ka razina sigurnosti što po-tvrđuje i podatak da smo po svim mjernim kriterijima u skladu ili pak bolji od stan-darda platnih sustava za čije kartice smo zaduženi. Uvijek ističemo i veliku važnost kli-jenata koji svojim odgovornim i pravilnim ponašanjem prili-kom korištenja kartice mogu

doprinijeti razini njezine za-štite i sigurnosti.

U pokretanju kartičarsko-ga poslovanja ostvarili ste uspješno partnerstvo s Ame-rican Expressom. Koliko zna-mo, American Express je više od 40 godina prisutan na na-

šem tržištu, a od 1998. godine vrlo uspješno surađuje s PBZ-om što je jedna od najdugoroč-nijih suradnji ove institucije s nekom bankom. Koliko Vam to znači u Vašem poslovanju?

Poslovanje s brendom kao što je American Express – jedan

Fotograf: Dražen Lapić

www.suvremena.hr |

13

Suvremenatrgov ina


od najcjenjenijih svjetskih brendova, predstavlja veliku podršku i poticaj poslovanju. Ono nam donosi posebne be-nefite ali i obaveze, odgovor-nosti; imajući u vidu ispunja-vanje vrlo visokih standarda te čitav niz raznih kriteri-ja koji se redovito prate, mje-re, valoriziraju, a koje je ovaj brend postavio za sva svoja tr-žišta. Vjerujem da i American Expressu znači puno da u PBZ Cardu ima pouzdanog, dugo-ročnog partnera. Kao rezultat dugogodišnje suradnje je me-đusobno vrlo dobro poznava-nje načina rada, poslovanja, a što potvrđuju i brojni zajed-nički uspješni projekti. Uosta-lom, hrvatsko tržište je jedno od najuspješnijih tržišta Ame-rican Expressa, a nerijetko smo bili i prvi franšizni par-tner među American Express partnerima u uvođenju poje-dinih novih produkta i uslu-ga. Primjer toga je i naša naj-novija usluga beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonom PBZ Wave2Pay koju smo uve-li za American Express karti-ce, čime smo postali prvi par-tner American Expressa u svi-jetu koji je svojim korisnici-ma ponudio ovu najmoderni-ju tehnologiju plaćanja. Sva-kako da nam je laskala izjava gosp. Alexa Furbera, potpred-sjednika Partner Card Servi-cesa American Expressa, koji je prilikom nedavnog pred-stavljanja nove PBZ Wave-

2Pay usluge u Zagrebu rekao da svaki projekt koji smo za-jedno radili je bio uspješan te da ne čudi da je upravo PBZ grupa prvi njihov partner u svijetu s kojim uvode najmo-derniju uslugu beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonom.

Jedan od prvih kartičnih brendova u Hrvatskoj U skladu s ugovorom skloplje-nim s American Expressom PBZ Card je ovlašten izdavati American Express kartice te s poslovnim subjektima sklapa-ti ugovore o prihvatu Ameri-can Express kartica u Republi-ci Hrvatskoj. PBZ Card je od-govoran za upravljanje svim aspektima povezanima s pro-izvodima brenda American Expressa koje stavlja na trži-šte Republike Hrvatske. U kojoj je mjeri takva suradnja pomo-gla širenju kartičarske mreže?

Uvelike je pomogla. Ameri-can Express brend na svjet-skoj razini jedan je od kar-tičnih brednova s najdužom tradicijom. Mreža prodajnih mjesta koja prihvaćaju ove kartice počela se izgrađivati u Hrvatskoj dok još drugi kar-tični brendovi nisu ni posto-jali na našem tržištu, dva do tri desetljeća prije nego će na naše tržište doći i drugi slični brendovi. Već 1965. zagrebač-ki Hotel Esplanade postao je prvo prodajno mjesto Ameri-can Expressa na našem tr-žištu, a na njemu su mogli plaćati korisnici American Express kartica s drugih tržišta, budući da se u to vrijeme na našem tržištu nisu još ni izdavale Ame-rican Express kartice. Za-hvaljujući takvoj tradiciji, iskustvu, know-howu, ra-zvijenoj prodajnoj mreži, u mogućnosti smo našim korisnicima i poslovnim partnerima ponuditi vr-hunsku uslugu i produk-te te brojne pogodnosti.

Pokrivanje tri kartična brendaZajedničkim pristupom pro-dajnim mjestima uključujući sva tri kartična branda una-prijedili ste uslugu poslovnim partnerima i ponudili još jed-nostavnije i učinkovitije po-slovanje Vaših partnera i PBZ Carda. Možete li to komenti-rati?

Objedinjavanje cijelog kar-tičnog portfelja PBZ grupe u jednu tvrtku - PBZ Card još 2006. godine, kako interno tako i eksterno: našim kori-snicima i poslovnim partneri-ma donijelo je brojne predno-sti. Kao prvo, trgovcima smo pojednostavili i unaprijedi-li kartično poslovanje omo-gućivši im da rade s jednim partnerom koji pokriva čak tri kartična brenda. Donije-li smo im uštede kroz ostva-rivanje najpovoljnijih uvjeta poslovanja s tri kartična bren-da; kvalitetnije i profitabilnije poslovanje; najpovoljnije mo-dele odgode plaćanja za kupce te brojne inovativne usluge.

Klijenti koji imaju otvoren kunski poslovni račun u Pri-vrednoj banci Zagreb mogu za-tražiti VISA Business Electron debitnu karticu za poslovne subjekte i American Expre-ss Business Card ili American Express Gold Business Card. Kakve im prednosti to donosi?

Poslovnim klijentima nudi-mo debitne i kreditne karti-ce, koje zajedno, svaka sa svo-

Ujedinjenjem cijelog kartič-nog portfelja PBZ Grupe u jed-nu tvrtku omogućeno je najbo-lje korištenje svih njezinih po-tencijala, znanja i iskustava u primjeni standarda poslovanja svjetskih poznatih robnih mar-ki American Expressa, Master-Carda i Vise, obogaćenih do-brim poznavanjem lokalnog tržišta kako bi se korisnicima i poslovnim partnerima ponu-dili proizvodi i usluga najviše kvalitete. Kakve iskustva ima-te nakon objedinjavanja cijelo-ga kartičnoga portfelja?

Iskustva su vrlo pozitivna. Ujedinjenjem cijelog kartič-nog portfelja PBZ grupe osi-gurali smo veliki potencijal za unapređenje poslovanja, napravili smo veliki iskorak u kvaliteti usluge korisnici-ma i poslovnim partnerima, unaprijedili procese i ostvari-li brojne uštede. Manji dio po-slovanja, najviše onaj vezan uz marketing, a koji je i najvid-ljiviji prema van, specifičan je za svaki pojedini brend, bilo da je riječ o American Expre-ss, Visa ili MasterCard bren-du. Onaj veći, ali manje vidljiv dio poslovanja, kojeg čine in-frastruktura, sigurnost, ope-rativni sustavi, upravljanje ri-zicima i ostale službe podrš-ke poslovanju – zajednički je za sva tri brenda, i upravo u tom dijelu, ujedinjenjem kar-tičnog portfelja u jednu tvrt-ku, stvoren je veliki potenci-jal za unapređenja, povećanje efikasnosti i još kvalitetnije poslovanje.

Predstavljanje WAVE2PAY


e-poslovanje

jim specifičnim pogodnosti-ma, ispunjavaju sve kartične potrebe poslovnih klijenata. I dok je Visa Business Electron debitna kartica fokusirana na pogodnosti vezano uz raspo-laganje sredstvima na raču-nu, American Express Busi-ness Card i American Express Gold Business Card kao char-ge kartice prvenstveno su fo-kusirane na pogodnosti kori-štenja na prodajnim mjesti-ma. Od poslovnih kartica sva-kako treba istaknuti i Ameri-can Express karticu za obrt-nike kao i American Express Metro karticu, također s broj-nim pogodnostima za svoje korisnike.

Tehnologija beskontaktnog mobilnog plaćanjaPrije nekoliko godina prvi ste uveli Visa Inspire beskontak-tnu karticu, zatim i Visa Inspi-re Wave2Pay sticker karticu, a ovom novom uslugom - PBZ Wave2Pay – donosite na hrvat-sko kartičarsko tržište najno-viju tehnologiju plaćanja. Time iznova potvrđujete vodeći po-ložaj na hrvatskome tržištu u uvođenju inovativnih tehnolo-gija. Što je, zapravo, nova PBZ Wave2Pay usluga?

PBZ Wave2Pay je prva uslu-ga beskontaktnog plaćanja mobilnim telefonom na hr-

vatskome tržištu koja se za-sniva na Host Card Emulati-on (HCE) tehnologiji za NFC (Near-Field Communicati-on) mobilna plaćanja na POS uređajima. Usluga omoguća-va brzo, sigurno, jednostavno i praktično plaćanje na svim prodajnim mjestima u Hrvat-skoj i svijetu koja podržava-ju beskontaktno plaćanje. To je prvi mobilni novčanik na našem tržištu koji našem ko-risniku pruža mogućnost da virtualizira svoje platne karti-ce unutar PBZ Wave2Pay mo-bilnog novčanika, te da sva svoja plaćanja obavlja putem mobitela bez potrebe nošenja klasičnog novčanika. Riječ je o najmodernijoj tehnologiji be-skontaktnog mobilnog plaća-nja ne samo na našem tržištu već i u svijetu, a mi smo prvi izdavatelj American Express kartica u svijetu koji je ponu-dio takvu uslugu svojim kori-snicima.

Gdje klijenti mogu aktivirati ovu uslugu?

Usluga je dostupna u svim poslovnicama PBZ-a. Nakon što vlasnik kartice ugovori PBZ Wave2Pay uslugu, s Go-ogle Play Storea treba preuze-ti PBZ Wave2Pay aplikaciju na svoj mobilni telefon. Paralel-no korisnik predaje zahtjev za aktivaciju virtualne American Express kartice unutar PBZ Wave2Pay mobilnog novčani-

ka. Na kraju procesa aktivira-nja aplikacije, korisnik kreira vlastiti tajni PIN koji će kori-stiti prilikom autentifikaci-je svake pojedine transakcije. Treba reći da je PBZ Wave2Pay aplikacija besplatna. Naknada za korištenje funkcije virtua-lizacije kartice za prvu godi-nu se ne naplaćuje, a za svaku sljedeću godinu po kartici za koju je dogovorena iznosi 65 kuna. Ova usluga trenutno je dostupna za American Expre-ss kartice, i to: popularnu ze-lenu karticu, The Gold Card, The Platinum Card i Ameri-can Express karticu sa srcem, a nakon American Express kartica, PBZ Wave2Pay uslu-gu planiramo ponuditi za ci-jeli naš kartični portfelj.

Gdje se sve može koristiti nova PBZ Wave2Pay usluga te koje prednosti beskontaktno plaća-nje mobilnim telefonima dono-si Vašim prodajnim mjestima?

Beskontaktno plaćanje nije novost, ono već postoji, ali najvećim dijelom za kartice i stickere, a mi ga sada uvodimo i za mobitele. Dakle, samim trgovcima to ne predstavlja veliku novost niti promjenu u poslovanju. Možemo reći da je uvođenje mobilnog načina plaćanja sastavni i očekivani dio životnog ciklusa razvoja bezgotovinskog plaćanja ko-jeg je nekad činilo "provlače-nje", zatim "umetanje" kartice, a danas je to "prislanjanje" na POS uređaj, tzv. swipe – dip – wave ciklus.

Od važnijih prednosti za pro-dajna mjesta svakako su veća jednostavnost te ubrzava-nje transakcije. Smatram da je uvođenje ove tehnologije dio strateške odluke prodaj-nih mjesta, jer, uzmemo li u obzir sve veći broj korisnika beskontaktnog plaćanja, kako kod nas tako i u svijetu, kao i predviđanja o njegovom bu-dućem rastu, trgovci već sada prepoznaju koliko je važno da i korisnicima koji preferiraju beskontaktno plaćanje omo-guće korištenje takve uslu-ge na svojoj prodajnoj mreži.

Važnost i prednosti beskon-takntog plaćanja prepoznali su naši brojni partneri, a što potvrđuje činjenica da je već sada gotovo polovica naše POS mreže, a koja je ujedno najve-ća POS mreža u zemlji, pokri-vena ovom vrstom plaćanja.

Prilagođavanje pojedinim ciljnim skupinamaSvojim klijentima, vlasnicima kartica, omogućavate i mno-gobrojne pogodnosti. O mno-gima se od njih u široj javno-sti ne zna dovoljno. Možete li navesti neke od najznačajni-jih pogodnosti u tom pogledu?

Pogodnosti su uistinu broj-ne. Ukupno imamo više od četrdeset različitih kartičnih produkata, uključujući Ame-rican Express, Visa i Master-Card brend, među kojima su charge, debitne, kreditne kar-tice s revolving kreditom, pre-paid i druge kartice. Svaka od tih kartica kreirana je u skla-du s potrebama i navikama pojedine ciljane skupine ko-joj je namijenjena. Uzmemo li za primjer American Expre-ss zelenu karticu, našu najpo-pularniju American Express karticu, od pogodnosti treba istaknuti: potrošnju bez una-prijed određenog limita, pla-ćanje na vrlo razvijenoj mre-ži prodajnih mjesta u Hrvat-skoj i svijetu, podizanje go-tovine, potrošački kredit i obročnu otplatu bez kamata i naknada, posebne pogodno-sti unutar programa Ameri-can Express izlog, nagrađiva-nje kroz Membership Rewar-ds loyalty program, razna osi-guranja, pogodnosti prilikom korištenja usluga naše putnič-ke agencije PBZ Card Travel American Express i brojne druge. Naravno, tu je i najno-vija funkcionalnost, a to je vir-tualizacija American Expre-ss kartice u mobilni novča-nik PBZ Wave2Pay i plaćanje mobilnim telefonom u zem-lji i svijetu. ST

www.suvremena.hr |

15

Suvremenatrgov ina


Cyber sigurnost postaje sve važnijaPrema PwC-ovim istraživanjima predsjednika Uprava, cyber sigurnost drži drugo mjesto na svjetskoj razini, a 5 mjesto na ljestvici rizika za odvijanje poslovanja u regiji jugoistočne Europe

Cyber Security Seminar – Creating Digital Trust koji se u organizaci-ji PwC Hrvatska održao u hotelu

Westin, Rafal Jaczynski, voditelj usluga cyber sigurnosti u regiji srednje i istoč-ne Europe i Armin Dinar, voditelj usluga cyber sigurnosti u regiji jugoistočne Eu-rope, održali su predavanja sudionicima – predstavnicima hrvatskih kompanija i predstavnicima medija, te ukazali na važ-nost upravljanja cyber sigurnošću za sva-ku kompaniju, istaknuvši da je za uspješ-no upravljanje cyber sigurnošću potreb-no na vrijeme predvidjeti moguće inci-dente cyber sigurnosti, te unaprijed po-staviti određene standarde i procedure.

„Vrijeme rješavanja problema kad je on već izbio, odavno je iza nas. Revizija in-formacijskih sustava unutar kompanija koja podrazumijeva sveobuhvatnu ana-lizu protoka informacija unutar kompa-nija, uspostavljanje pravila i procedura te upravljanje informacijama na svim orga-nizacijskim razinama, kao i analizu sce-narija mogućih hakerskih napada, dono-si višestruke koristi za kompanije koje se ponajviše ogledaju u očuvanju priho-da kompanije kao i zadržavanju konku-rentske prednosti te izgradnje i održava-nja ugleda kompanije. Jednom kada kom-panija iznevjeri povjerenje svojih klijenta ili kupaca zbog neuspješne zaštite poda-taka koje su kupci ili klijenti dobrovoljno ustupili kompaniji, ona preko noći gubi svoj dugo izgrađivan ugled što se izravno ogleda i u financijskoj vrijednosti kom-panije (npr. pad cijene dionica, otkaziva-

nje postojećih poslovnih ugovora, troš-kova sanacije problema itd.),“ istakao je prilikom izlaganja Rafal Jaczynski vodi-telj usluga cyber sigurnosti u regiji sred-nje i istočne Europe.

Da bi se uspješno upravljalo cyber sigur-nošću i revizijom informacijske sigurno-sti, potrebno je odrediti IT rizike i njihov odnos prema poslovanju kompanije i nje-zinoj svrsi, definirati opseg ovlasti, in-frastrukture, aplikacija i baza podataka.

Prilikom izrade strategije upravljanja cyber sigurnošću potrebno je korpora-tivno i financijsko poslovanje uskladi-ti s načinom razmišljanja IT svijeta, dok je metodologija definirana standardima poput COBIT-a (Control Objectives for Inormation and Related Technology) i ISO 27001 koji je usredotočen na zaštitu povjerljivosti, cjelovitosti i raspoloživosti podataka u kompaniji. Upravo ISO27001 podrazumijeva uspostavu organizacij-skih propisa koji su neophodni da bi se spriječilo narušavanje sigurnosti, a još se definiraju i potrebni revizijski programi, scenariji i alati.

Glavne značajke pregleda rezultata i kva-litete u sklopu revizije informacijske si-gurnosti su razina rizika identificiranih problema, definiranje kompenzirajućih faktora, provjera, tijek aktivnosti, sveo-buhvatni izvještaji, a dodatna korist leži u činjenici da to sve predstavlja odličan alat za poticanje inicijativa IT sigurnosti.

Armin Dinar, voditelj usluga cyber sigur-nosti u regiji jugoistočne Europe je kao

najvažnije zaključke vezane uz upravlja-nje cyber rizicima istaknuo: „Potrebno je odrediti prioritete, izgraditi obranu za-snovanu na podacima i analizama, što omogućava brz odgovor na cyber napad - naglasak pritom nije na ako, nego na kada se on dogodi; zatim iskoristiti teh-nologiju kao svoju prednost te na taj na-čin ostvariti maksimalan povrat na in-vesticiju u tehnologiju. Nadalje, potreb-no je iskoristiti prednosti digitalnog, ra-zumjeti i upravljati rizicima u umreže-nom poslovnom ekosustavu. A najvaž-niji čimbenik su ipak ljudi – potrebno je izgraditi i održavati kulturu sigurnog poslovanja u kojoj su ljudi svjesni svojih odluka koje su za to kritične. Rizičnost veza koje kompanija ima sa svojim par-tnerima, dobavljačima i kupcima je ujed-no i rizik same kompanije.“

Novi prijedlog EU direktive o cyber si-gurnosti podupire Digitalnu agendu za Europu čiji je cilj pomoći europskim gra-đanima i poduzećima iskoristiti digital-ne tehnologije u najvećoj mogućoj mje-ri. Usklađivanjem poslovanja kompanija prema toj Direktivi osigurala bi se mini-malna razina sigurnosti digitalnih teh-nologija, mreža i usluga u svim država-ma članicama. Njome se također predla-že uvođenje obveza da određene kompa-nije i organizacije prijave značajne cyber incidente. Potreba uvođenja EU direkti-ve o cyber sigurnosti nastala je zbog či-njenice da je korištenje digitalnih mreža i infrastrukture za pružanje usluga po-stalo conditio sine qua non poslovanja. Po-java cyber incidenata može kompromiti-rati usluge i ugroziti rad kompanije, me-đutim problemi ne staju samo na razini pojedinačne kompanije. Razvojem unu-tarnjeg tržišta EU-a, mnogi mrežni i in-formacijski sustavi funkcioniraju preko granica pa cyber incident u jednoj zem-lji može proizvesti učinak u drugim ze-mljama. Stoga Nova EU direktiva o cyber sigurnosti posebno regulira protok po-dataka unutar EU, ali i protok podata-ka koji se odvija između zemalja članica EU i onih izvan EU.

Organizacije trebaju uložiti više sredstava u cyber zaštitu na više razina, uključujući i svoje proširene djelatnosti, kako bi se osi-guralo sigurno čuvanje ključnih informa-cija, bez obzira gdje su pohranjeni.

Armin Dinar i Rafal Jaczynski

ST


e-poslovanje

Najisplativiji način pristupa tr-žištu koji pruža mogućnost ra-zvoja i promocije vaših proizvo-

da i usluga jest u vidu Internet ili onli-ne marketinga. Uzevši u obzir činjenicu da u Hrvatskoj samo facebook profil ima otvoren oko dva milijuna ljudi, dinamič-no, ali na prvom mjestu strateško akti-viranje na društvenim mrežama najbo-lji je način za lakše, brže i efikasnije pro-nalaženje novih klijenata i kupaca. Na taj način vaši proizvodi i usluge postaju dostupne 24/7, a vaši klijenti te potenci-jalni klijenti stječu puno prisniju sliku o vašem timu, poslovanju, čime se gradi pozitivan imidž u javnosti.

Potrošač današnjice je osoba koja će po-trebite informacije najprije pretražiti pu-tem interneta. Često se radi o pristupu in-formacijama putem popularnih tražilica, međutim, oglasi ‘krojeni po mjeri’ na-mijenjeni ciljanoj publici, će kao suptil-ni oblik marketinške djelatnosti biti ser-virani mreži korisnika društvene mreže u vrijeme koje oni izaberu za pretraživa-nje. Oglašavanje na Internetu je najispla-tivija marketinška aktivnost, no ono što je najvažnije kada govorimo o strateškom oglašavanju jest da trebate znati što že-lite, do koga želite doprijeti, što određe-noj skupini želite poručiti te na koji na-čin. Društvene mreže omogućavaju da ciljate skupinu do koje želite da dopire vaš oglas, čime je sama marketinška ak-tivnost na taj način usmjerenija i efika-snija, dok se istovremeno mogu pratiti svi parametri i raditi promjene koje tr-žište zahtijeva, kako bi se investicija što više isplatila.

Empiria Magna već dugi niz godina odr-žava edukacije o unapređenju i moder-nizaciji poslovanja, a posebice Internet

Preko društvenih mreža do većeg profi ta

Facebook virtualna zajednica kao marketinški as piše|mr. sc. Monika Begović*

* Empiria Magna d.o.o.

marketingu. Na edukacijama polazni-ke upoznaje s velikim brojem aplikaci-ja koje postoje na tržištu, uključujući i one koje su potpuno besplatne, a koje uz jednostavno korištenje mogu omogući-ti isto tako i besplatno istraživanje trži-šta i konkurencije. Na zahtjev klijena-ta, počela je s razvojem vida poslovanja koji se odnosi na praktičnu pomoć oko online marketinga, a najviše uz vođenje facebook korporativnih profila te krei-ranja google ads. Do sada su se ove dvi-je mogućnosti oglašavanja putem Inter-neta pokazale kao najisplativije klijenti-ma, kojima u ponudi tri paketa usluga fa-cebook oglašavanja jamči i određene do-sege (reach) kreiranih online marketinš-kih kampanja. Povratna informacija koju klijenti, mali i srednji poduzetnici, dobi-vaju od svojih kupaca je više nego kon-kretna i pohvalna.

Svaka tvrtka koja odluči koristiti face-book kao marketinško sredstvo, trebala bi uključiti publiku u svoje poslovanje, jer na taj način može do-bivati povratne informa-cije o tome što i kako radi, te dobiti ideje kako even-tualno raditi bolje. Struč-njaci za online marketing svojim klijentima daju sa-vjete koje mogu koristiti u svojim kampanjama, ali i u svakodnevnom poslu.

Facebook profil je, uz Inter-net stranicu, ogledalo po-duzeća. Uz pomoć facebook profila tvrtka često uspo-stavlja prvi kontakt s kupci-ma, čime se stvara lojalnost kupaca, uz čak i besplatno promoviranje usluga i pro-

izvoda. Bitno je imati na umu da prema facebook pravilima, tvrtka koja se odlu-či biti prisutna na ovoj društvenoj mreži, mora imati korporativni facebook pro-fil. Naime, ukoliko se tvrtka služi pri-vatnim profilom, činit će to dok je su-stav provjere na facebook-u ne detekti-ra, nakon čega će se ugasiti sav rad u koji je tvrtka ulagala vrijeme i trud.

Stoga je najbolje odmah početi raditi na formiranju korporativnog profila, s una-prijed definiranom strategijom, a koji se, za najbolje rezultate, treba redovito ažu-rirati i voditi, jer u protivnom kao da ni ne postoji. Malim tvrtkama, koje nema-ju dovoljno ljudskih resursa i vremena za pokrivanje svih poslovnih aktivno-sti, posebno marketinških online aktiv-nosti, koje su kjučne za njihovu konku-rentnost na tržištu, preporuča se uzima-nje vanjskih stručnjaka (outsource). Na

Što radi Empiria Magna: Pravilnom facebook kampanjom omogućava:

• direktno vođenje potencijalnih kupaca na samu web stranicu / web trgovinu

• širenje tržišta, povećanje broja klijenata / kupaca

• prepoznatljivost proizvoda ili usluga

• manje troškovi poslovanja

• manja ulaganja u marketing

• povezivanje sa zajednicom u kojoj tvrtka djeluje

• oglašavanje o promocijama i akcijama

• dostupnost na mobitelima

Suvremenatrgov ina


www.suvremena.hr |

17

taj način će dobiti stručnjaka koji se bri-ne za prepoznatljivost proizvoda i usluga tvrtke klijenta kroz aktivnosti na druš-tvenim mrežama. To dovodi do pobolj-šanja poslovanja, a samim time vodi i ka većem profitu.

Uz manje troškove ulaganja u marketing, mogu se postizati bolji i učinkovitiji kraj-nji rezultati. Vanjski stručnjaci sa svojim objektivnim pristupom mogu savjetova-ti o najučinkovitijem načinu marketinš-kog pristupa i strategije. Uzimanje vanj-skih usluga (outsource) je malom i sred-njem poduzetniku jeftinija i isplativi-ja opcija, jer uzima gotovog stručnjaka koji jamči rezultate na tržištu.

Činjenice:

• skoro milijarda i pol korisnika facebo-ok-a na svijetu

• skoro 2 milijuna Hrvata ima facebo-ok profil

• mogućnost i širenja na regiju zbog slič-nosti jezika

• izvoznicima i djelatnicima u turizmu mogućnost ciljanja publike sa željenog govornog područja

• prosječan facebook korisnik provede oko 55 minuta dnevno na fb

• prosječan facebook korisnik ima oko 130 prijatelja, što omogućava širenje mreže

• mogućnost krojenja oglasa/vijesti/no-vosti ‘po mjeri’

• ciljanje publike prema dobu, spolu, ra-znim interesima, ključnim riječima i sl.

• praćenje rezultata kampanje, ali i istra-živanje konkurencije

Zašto svaki posao treba

Facebook je ogromna društvena mreža koja to dokazuje i brojkama

700 milijunadnevnih korisnika

1,15 milijardesvih FB korisnika

36 postovaprosječan broj postova

svakog korisnika mjesečno

150 milijardi

prijateljskih povezivanja1,13 trilijunasvih FB lajkova

prosjek lajkova po FB

korisniku

prosječno vrijeme po FB posjetu

prosječno vrijeme po FB korisniku mjesečno

8,3 sata

Facebook korisnika provjerava svoju stranicu pet i više puta na dan

4020 min.

porativni profil s profesionalno smišlje-nom strategijom:

1. Možete puno toga naučiti o svojim klijentima

2. Facebook profil vam daje mogućnost da se približite svojim klijentima

3. Facebook je dobar za SEO – Search Engine Optimization

4. Budite ispred svoje konkurencije i budite prisutni na facebook-u

5. Pojačajte prodaju ispravno vođenim kampanjama.

Prednost društvenih mreža jest u tomu što svaki korisnik postaje na neki način širitelj određenog brenda, ukoliko mu se uspije predstaviti na nenametljiv, simpa-tičan i dinamičan način. Ono što eksper-ti rade jest da stavljaju konverzaciju o ne-kom proizvodu ili usluzi u određen kon-tekst, a da pritom korisnici nemaju osje-ćaj da su izloženi reklamiranju. Tako se i ‘lajkovi’ mogu pretvoriti u kupnju, uko-liko se marketinška strategija osmisli na pravilan način da potiče korisnike na po-sjet web shop-u ili fizički tvrtki koja se oglašava putem facebook-a.

Sumiramo li, postoji nekoliko važnih ra-zloga zbog kojih kao pravna osoba treba-te biti prisutni na facebook-u i imati kor- ST


fina

Elektroničko poslovanje predstav-lja jednostavan način komunici-ranja između poslovnih partne-

ra elektroničkim putem.

Bez napredne elektroničke zaštite i plat-forme povjerenja elektroničko poslova-nje uz sve prednosti koje donosi korisni-cima, također je i izvor brojnih novih ri-zika. Fina omogućuje da se ti rizici na jednostavan način umanje kako bi kori-snici mogli uživati u prednostima e-po-slovanja te uspješno i sigurno poslovati.

Sve usluge koje Fina nudi i razvija u sfe-ri elektroničkog poslovanja usklađene su s zakonima o elektroničkom potpi-su, elektroničkoj trgovini, elektroničkoj ispravi, zakonom o zaštiti osobnih poda-taka te svjetskim i europskim poslov-nim praksama.

Uvođenjem kriptografije javnog ključa (PKI) te zakonskim reguliranjem elek-troničkog potpisa nestale su prepreke za korištenje interneta i e-poslovanja. Ovi-me se omogućuje potpuna eliminacija papira uz znatnu uštedu vremena u po-slovnim komunikacijama.

Zahtjevi koji trebaju biti ispunjeni u e-poslovanju Elektroničke transakcije zaštićene pri-mjenom PKI-a bazirane na digitalnom certifikatu i elektroničkom potpisu za-dovoljavaju sljedeće osnovne zahtjeve:

1. Autentifikacija – proces provjere ko-risničkog identiteta, odnosno proces kojim korisnik dokazuje da je zaista onaj za kojeg se predstavlja (prilikom prijavljivanja u neki sustav i sl.)

2. Integritet – Sigurnost da podaci u prijenosu ili obradi nisu uništeni ili promijenjeni. Elektroničkim potpi-som osigurava se cjelovitost i izvor-nost podataka pohranjenih na odre-đeno vrijeme ili onih koji se šalju mre-žom. Jednostavnom provjerom može

Elektroničko poslovanje

se utvrditi da li su ti podaci nelegal-no naknadno mijenjani.

3. Tajnost – enkriptiranje (šifriranje) podataka koji će biti pohranjeni ili poslani mrežom štiti čitanje sadržaja od neovlaštenih osoba.

4. Neporecivost – onemogućavanje po-ricanja (negiranja) akcije koje je oso-ba poduzela ili autorizirala. Ova mo-gućnost je realizirana kroz napredni elektronički potpis

FINA – treća strana povjerenjaTrusted Third Party ili povjerljiva treća strana jamči ispravan i nepristran rad sukladan javno objavljenim pravilnici-ma rada.

Kao što postoji dokument o potvrdi iden-titeta (osobna iskaznica izdana od mjero-davnog državnog tijela), tako i u elektro-ničkom svijetu postoji organizacija koja će potvrditi i garantirati identitete kori-snika, kojoj se može vjerovati, koja svo-jim radom, veličinom, stabilnošću i utje-cajem ulijeva povjerenje kod svih sudio-nika e-poslovanja. Svi sudionici se mogu s povjerenjem obratiti trećoj strani i pri-hvaćati njezine garancije o identitetu su-dionika komunikacije.

U RH funkciju povjerljive treće strane trenutno osigurava Fina, (FINA TTP). Kao evidentirani davatelj usluge kva-lificiranih certifikata, Fina je još uvijek jedina u Hrvatskoj evidentirana u evi-denciji izdavatelja digitalnih certifika-ta koju vodi Ministarstvo gospodarstva. Pored zaštite integriteta podataka i au-tentifikacije potpisnika u e-poslovanju često je potrebno na siguran način ozna-čiti vrijeme u kojem su podaci nastali, bili potpisani ili bili uspješno validira-ni. Vremenski žig kojeg izdaje FINA TTP osigurava pouzdan dokaz postojanja tih podataka u određenom vremenu.

FINA PKIPKI (PUBLIK KEY INFRASTRUCTU-RE) ili infrastruktura javnog ključa je sustav digitalnih certifikata, certifika-cijskih autoriteta (ovjerovitelja) i regis-tracijskih autoriteta koji vrše provjeru identiteta svih strana uključenih u inter-netsku transakciju uporabom para klju-čeva, koji se nazivaju javni i tajni/privatni ključ. Osnovna namjena PKI-a je zaštiće-na komunikacija nesigurnim kanalima. PKI tehnologija omogućuje:

• tajnost elektroničkih transakcija • provjeru identiteta • integritet informacija • sigurnije procese razmjene podataka • pristup javnosti državnim i drugim

raznim e-servisima • prihvat različitih elektronički ispu-

njenih dokumenata • sigurnu komunikaciju sa zaposlenici-

ma na udaljenim lokacijama • razmjenu tajnih podataka • smanjenje operativnih troškova uvo-

đenjem elektroničkoga poslovnog pro-cesa.

Davatelj usluga javne vremenske ovjereFina, kao Time Stamp Authority (TSA) je pružatelj usluge/servisa ovjere elek-troničkog potpisa.

TSA vremenskim žigom ovjerava potpis potpisnika. Vremenskim se žigom po-tvrđuje da su podaci i elektronički pot-pis postojali prije izdavanja (stavljanja) vremenskog žiga.

Vremenska ovjera je podrška za pravno valjanu upotrebu kvalificiranog elektro-ničkog potpisa. Servise vremenske ovje-re je moguće primijeniti u bilo kojoj apli-kaciji koja zahtijeva dokaz da je određe-ni podatak postojao prije nekog određe-nog vremena. Dakle, servisi vremenske ovjere osiguravaju pouzdanost elektro-ničkog potpisa i poslije isteka valjanosti/opoziva certifikata potpisnika/subjekta. Vremenska ovjera može se koristiti za za-štitu dugotrajnih elektroničkih potpisa. TSA je davatelj usluga vremenske ovje-re, koja izdaje pouzdane potvrde o vre-menu neke transakcije, sukladno Zako-nu o elektroničkom potpisu RH, direk-

piše|Andreja Kajtaz

Suvremenatrgov ina


www.suvremena.hr |

19

tivama EU o kvalificiranom elektronič-kom potpisu i vremenskoj ovjeri.

Sigurna elektronička arhivaFina kao Archiving Authority je pruža-telj usluge sigurne elektroničke arhive.

Uslugom Arhiviranja FINA TTP mora osigurati sigurno arhiviranje dokume-nata, odnosno transakcija. TTP primi-tak u arhivu se ovjerava vremenskim ži-gom i mora svim sudionicima osigurati pristup arhivi.

Upravljanje arhivskom građom predstav-lja uslugu kojom TTP osigurava “izvadak iz arhive“ na zahtjev sudionika, izvadak može sadržavati sve informacije ili samo dio informacija u transakciji /dokumen-tu. Izvadak elektronički potpisuje TTP, odnosno Fina.

Elektronička je arhiva skup elektronič-kih isprava uređenih u dokumentacij-ske cjeline u skladu sa zakonom i dru-gim propisima kojima se uređuju po-stupci čuvanja i arhiviranja isprava. Elektronička arhiva Fine osigurava:

• da se elektroničke isprave čuvaju u obliku u kojem su izrađene, otpremlje-ne, primljene i pohranjene i koji ma-terijalno ne mijenja informaciju od-nosno sadržaj isprava,

• da su elektroničke isprave u čitljivom obliku za cijelo vrijeme čuvanja dostu-pne osobama koje imaju pravo pristu-pa tim ispravama,

• da se čuvaju podaci o elektroničkim potpisima kojima su elektroničke

Slika 2. Shematski prikaz usluge eArhiva.Slika 1. Shematski prikaz funkcioniranja servisa Vremenski žig.

isprave potpisane kao i podaci za ovje-ru tih elektroničkih potpisa,

• da su elektroničke isprave pohranjene u takvom obliku i pomoću takve teh-nologije i postupaka koji uz ugrađene elektroničke potpise pružaju razumno jamstvo za njihovu vjerodostojnost i cjelovitost za cijelo vrijeme čuvanja,

• da je za svaku elektroničku ispravu moguće vjerodostojno utvrditi po-drijetlo, stvaratelja, vrijeme, način i oblik u kojem je zaprimljena u sustav na čuvanje,

• da su elektroničke isprave pohranje-ne u takvom obliku i pomoću takve tehnologije i postupaka koji pruža-ju razumno jamstvo da ne mogu biti mijenjane i da se ne mogu neovlašte-no brisati,

• da postupci održavanja i zamjene me-dija za pohranu elektro¬ničkih ispra-va ne narušavaju cjelovitost i nepovre-divost elektroničkih isprava,

• da se elektroničke isprave mogu sigur-no, pouzdano i vjerodostojno zadrža-ti u razdoblju koje je utvrđeno zako-nom ili drugim propisima kojima se uređuju obveze čuvanja odgovaraju-ćih isprava na papiru.

Elektroničke javne usluge – servisiU današnje vrijeme, u uvjetima ubrza-nog života i rada, konkurentne na trži-štu mogu biti samo one tvrtke koje svo-je poslovanje obavljaju brže, jednostav-nije i jeftinije. Internet, a s njim i razvoj internetskih usluga riješili su problem velikih gužvi i redova na šalterima te je

tvrtkama dao mogućnost da same bira-ju vrijeme kada će obavljati određene po-slovne radnje, odnosno kako će organi-zirati svoje poslovanje.

Kao vodeća institucija u segmentu e-po-slovanja, Fina je razvila niz servisa koji omogućuju da cjelokupno poslovanje obavite potpuno elektronički.

Svim e-servisima Fine te e-servisima dr-žavne uprave i javnih službi, pristupa se jednim uređajem na kojemu se nalaze Fi-nini poslovni digitalni certifikati.

e-servisi Fine:

• Registar godišnjih financijskih iz-vještaja

• e-REGOS• WEB-BON• e-Račun• e-Plaćanje• WEB registar koncesija• info.BIZ• Web e-Potpis• e-Blokade• e-Dražba

e-servisi državne uprave i javnih služ-bi:

• e-Mirovinsko• e-Porezna• e-Zdravstveno• e-Carina• e-Pošta.

Za pristup e-servisima Fine te e-servi-sima državne uprave i javnih službi po-trebno je imati Finine digitalne certifi-kate na FINA e-kartici ili USB tokenu ili Smart kartici/USB tokenu banke s kojm Fina ima ugovorenu suradnju. ST


financije

Posebna uloga političara je da reagira i pronalazi rješenja na konkretne probleme građana. Mi ne smijemo biti sami sebi svrha.

ST: Očito najviše škripi u društvu na gos-podarskim i socijalnim pitanjima. Sma-trate li da se na tim područjima moglo na-praviti više? Zašto promjene koje se sada nastoje ubrzano provesti i javno snažno naglašavaju dolaze s tolikim kašnjenjem?

– S promjenama smo krenuli od prvog dana mandata. Stanje koje smo zatekli često volim usporediti s jako zapuštenim pretilim čovjekom koji je odlučio da od ponedjeljka kreće sa zdravim životom, dijetom i tjelovježbom. Obavili smo sve pretrage, napravili plan i krenuli s njego-vom primjenom. Vjerovao sam da ćemo u prvoj godini mandata moći provesti ra-dikalnije promjene, no cijeli model gos-podarskog rasta je trebalo raditi u hodu i to u vrijeme krize čije trajanje i intezi-tet nije bilo moguće ignorirati. Iako sam bio zagovornik oštrijih reformi iz današ-nje perspektive gledajući nisam siguran da bi to bilo najbolje rješenje za društvo poput našeg.

Vjerovatno se moglo brže, ali svaka slje-deće vlada će imati lakši posao. Rezulta-ti su vidljivi iz gospodarskog rasta, rasta izvoza i industrijske proizvodnje te do-bit gospodarstva u prošloj godini. Izrađe-ni su brojni strateški dokumenti, a dno krize je iza nas i sad je jasno da izlazimo te da je pred nama kontinuirani opora-vak. Danas je Hrvatska uređnija u funk-cioniranju i transparentnosti. Postajemo

Govori Srđan Gjurković, predsjednik Odbora za financije Hrvatskoga Sabora

Hrvatska uređenija u funkcioniranju i transparentnosti

ozbiljan igrač na energetskoj karti Euro-pe, svjesni smo svojih predosti i nedosta-taka i razvijamo projekte o kojima se ra-nije nije ni razmišljalo.

Porezna politika nije ključni element gušenja gospodarstvaST: Postoji opća suglasnost da smo drža-va koja prevelikim dijelom počiva na po-rezima, a da porezna presija guši gospo-darstvo. U kojoj mjeri Odbor za finan-cije utječe na elemente porezne politi-ke? Kako osobno ocjenjujete to stanje?

– Najveći problem za investicije su imo-vinsko-pravni odnosi koji najčešće us-poravaju mogućnost realizacije investi-cija. Dijelom i administrativne prepre-ke i sporost administracije kod dobiva-nja suglasnosti drugi su bitan element naše konkurentnosti.

Česte izmjene poreza nisu dobra prak-sa, međutim porezna politika nije klju-čan element koji guši gospodarstvo. Naša

porezna politika uvela je red i poštivanje zakona što je pozitivan element za pre-poznavanje pravne države.

Odbor za financije i državni proračun utvrđuje i prati provođenje porezne po-litike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti ma-tičnoga radnog tijela u različitim područ-jima među kojim su, među ostalim su-stav financiranja javnih potreba u Re-publici Hrvatskoj, državni proračun, pa tako i porezni sustav te porezna politika. Također, Hrvatski sabor donio je odluku o osnivanju Povjerenstva za fiskalnu po-litiku, sukladno kojoj je Povjerenstvo po-stalo drugo radno tijelo Hrvatskog sabora te je na taj način tijelo zaduženo za pra-ćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgo-vornosti odvojeno od Ministarstva finan-cija, odnosno izvršne vlasti. Kao pred-sjednik saborskog odbora ujedno sam i na čelu navedenog povjerenstva.

Rasprave, mišljenja, zaključci i aman-dmani koji se realiziraju na Odboru usmjeravaju određene promjene na pred-ložene akte, a time se direktno utječe na elemente porezne politike.

www.suvremena.hr |

21

Suvremenatrgov ina


Nema špekulacija i dezinformacija po pitanju deficitaST: U javnosti je dosta nedoumica oko stvarne financijske situacije u hrvatskom društvu. Česte izmjene Proračuna pogo-duju takvim spekulacijama. Ove posljed-nje priče oko stvarnog deficita samo po-grijavaju te nedoumice i nevjerice u isti-nitost pokazatelja koji se serviraju javno-sti. Kako do jasnih, transparentnih poka-zatelja? U kojoj je mjeri Vaš odbor za fi-nancije odgovoran za točnost podataka?

– Hrvatski sabor, a time i naš Odbor od svih institucija zaduženih za dostavu po-dataka dobiva ispravne i točne statistič-ke brojeve, a to se odnosi na ministar-stva, Zavod za statistiku, HNB, HAN-FA-u, HERA-u i ostale.

Dvojbe koje su se u javnosti pojavile oko izračuna deficita rezultat su toga što je Ministarstvo financija po nacionalnom izračunu deficit izračunalo prema goto-vinskom modelu koji je kao takav u pot-punosti ispravan. Također, izračun de-ficita po metodologiji ESA2010, koja se primjenjuje u cijeloj Europskoj uniji, a sada i kod nas, obuhvaća šire elemente, kao što su dugovi ili jamstva javnih tvrt-ki, čime je iznos deficita prikazan većim od iznosa dobivenog primjenom nacio-nalne metodologije.

Koristeći obje metodologije za izračun de-ficita Ministarstvo financija kvalitetni-je kontrolira troškove te se ne radi o ni-kakvim špekulacijama i dezinformaci-jama po pitanju deficita

Zašto participativno budžetiranje?ST: Zastupnik ste ideje da je otvorenost proračuna gradova i općina izuzetno va-žan element stabilnosti društva, poseb-no kad je riječ o financijskim aspekti-ma. Tvrdite da se neobjavljivanjem pri-jedloga proračuna onemogućuje građa-nima uključivanje u proračunski proces i samim time da bitno utječu na odluke o budućnosti svoje općine ili grada. Tvr-dite također da je participativno budže-tiranje proces koji uključuje pravovreme-no informiranje i osigurava građanima priliku da daju konstruktivne prijedloge koje se potom uključuju u proračun i tako postaju alat za jačanje civilnog društva i suzbijanja korupcije. Kako je u široj po-litičkoj javnosti primljen ovaj Vaš stav?

– Neobjavljivanjem prijedloga proračuna se onemogućuju građanima da se uklju-če u proračunski proces i utječu na od-luke o budućnosti svoje općine ili gra-da. Participativno budžetiranje je pro-ces koji uključuje pravovremeno infor-miranje i osigurava građanima priliku da daju konstruktivne prijedloge koje se potom uključuju u proračun.

Iako je većina sudionika inicijativu parti-cipativnoga budžetiranja podržala i oci-jenila pozitivnom, tijekom rasprave na okrugom stolu o sudjelovanju građana u donošenju lokalnih proračuna u Hrvat-skom saboru,upozoreno je na prečesto mijenjanje kriterija za procjenu transpa-rentnosti, kao i na činjenicu da sve jedi-nice lokalne uprave i samouprave nema-ju iste financijske kapacitete, kao ni ljud-ske resurse koji bi omogućili da se proces participativnoga budžetiranja provede na zadovoljavajući način. Čuli smo i za-ključak kako «transparentnost košta» s čime se u potpunosti slažem, no zar ni-smo na najgori način bili svjedoci koli-ko košta netransparentnost. Po meni je to jedini put kojim se treba ići, a nama je da zajedno s udrugama sustavno radi-mo na edukaciji onih koji su odgovorni za budžetiranje kao i građana čija uloga može biti značajna.

Nema političkoga konsenzusa oko ustroja državeST:Na konferenciji ‘Planiranje, organi-zacija i provedba investicijskih projekata u lokalnim samoupravama’, otvoreno ste zapitali zašto gradski vijećnici, gradska uprava i gradske službe uopće postoje. Što Vas je ponukalo na tako brutalnu ocjenu?

– Moje reakcije na spomenutoj konferen-ciji bile su utemeljene na činjenici da u posljednjih 20 godina u gradu Splitu nije izgrađena nijedna osnovna škola, a potre-ba za izgradnjom jasno se vidi iz situaci-je u kojoj čak tri osnovne škole rade u tri smjene, a roditelji podnose troškove ili izlažu malu djecu riziku nerpimjerenom 21.stoljeću i drugom gradu u Hrvatskoj.

Posebna uloga političara je da reagira i pronalazi rješenja na konkretne proble-me građana. Mi ne smijemo biti sami sebi svrha i zato je moj postupak bio otvoren i jasan, te mi je drago da je moja reakcija doprinijela odluci da se krene s izgrad-njom osnovne škole u Pazdigradu.

Raspravljajući o ulozi općina i župani-ja i njihovom potrebnom broju očito je da nema političkog konsenzusa, iako bi trebalo raditi na njihovom smanjenju, a zato ćemo vjerojatno imati reformu lo-kalne samouprave kroz jačanja uloge gra-dova kao nositelja razvoja u svojoj sredi-ni i preuzimanje određenih komunal-nih nadležnosti od općina koje nemaju kapacitet bi osigurale građanima potre-ban komunalni standard.

Građani pitaju načelnike i gradonačelni-ka za rješavanje konkretnih problema, a rijetko kad župane. Sve su to realna i ak-tualna pitanja, a pitanje je jesmo li sazreli kao društvo i odgovoriti na njih.

Više reda u sportuST: U široj javnosti snažno je odjeknula Vaša inicijativa da se u saborsku raspra-vu uputi hitne izmjene Zakona o spor-tu kojima bi se konačno uredilo stanje u Hrvatskom nogometnom savezu i osta-lim sportskim savezima te osigurala pot-puna transparentnost poslovanja i jed-nakost svih aktera sportskih natjecanja. Kako je prošla ova inicijativa i što će se za-ista njome promijeniti u našem sportu?

– Radi se o zrelom, stručnom i konkret-nom prijedlogu koji je došao od strane građana, čijim bi se usvajanjem pobolj-šao Zakon o sportu i ispravile određene nepravilnosti koje svakodnevno uočava-mo. On nikako ne rješava sve probleme sporta niti ima takve ambicije, ali sigur-no Zakon čini boljim, podiže standarde i zbog toga je dobio potporu puno šire po-litičke javnosti.

Da se radi o dobrom prijedlogu najbolje vam govore argumenti protivnika koji kritiziraju one koji su prijedlog izradili, nas koji smo ga potpisali, hitnost proce-dure, ali zapravo na sam sadržaj nema-ju prigovora.

Zakon je na dnevnom redu Hrvatskog Sa-bora i raspravit će se u hitnom postupku. Hrvatski sabor glatko i ekspresno prihva-tio je prijedlog da se u hitnu proceduru uvrste izmjene Zakona o sportu. ‘Za’ je glasovalo 84 zastupnika, a protiv njih 26.

Osim vladajućih, inicijativu su podrža-li brojni drugi zastupnici - od Jadranke Kosor i Slavka Linića, preko Ivana Gru-bišića i Mirele Holy, do Damira Kajina, Branka Vukšića, Josipa Kregara, Nensi Tireli (Laburisti)... Tu je i HDZ-ov zastu-pnik iz dijaspore Ilija Filipović, ali i Fu-


financije

rio Radin te većina predstavnika nacio-nalnih manjina.

Izmjenama Zakona o sportu precizno bi se regulirao način izbora svih tijela u sa-vezima u kojima je u najvišem rangu na-tjecanja većina klubova profesionalnog karaktera, i to na način da upravo oni dobiju zagarantirani broj mjesta te time i ravnopravnost. Klubovi koji funkcioni-raju kao udruge izjednačili bi se sa sport-skim dioničkim društvima, uvela bi se obveza objavljivanja detaljnih financij-skih izvještaja, a funkcionarima osuđe-nim zbog nereda na sportskim tereni-ma zabranilo bi se djelovanje u sportu, jednako kao što se navijačima brani do-lazak na utakmice.

Politiku demistificiratiST: Na kraju jedno malo manje škaklji-vo pitanje. Saborski zastupnik i splitski vijećnik HNS-a Srđan Gjurković svako-ga zadnjega ponedjeljka u mjesecu pri-ma građane. Jedan ste od rijetkih zastu-pnika koji koristi ovakav medij za kon-takt s biračima. To prakticirate već go-tovo godinu dana. Zašto ste krenuli tim putom i kakvi su rezultati takvih susreta s građanima, poduzetnicima, predstav-nicima udruga?

– Svakodnevno me kontaktiraju brojni građani. Dostupan sam u Saboru, na e - mailu i društvenim mrežama. Ipak, mi-slim da je ovakav direktan kontakt tako-

đer neophodan. Možda nekima mogu po-moći ili barem pridonijeti u rješavanju njihovog problema. Neki građani se ne koriste e - mailom, neki smatraju da nji-hov problem nije za takvu vrstu komu-nikacije te sam se iz tog razloga odlučio da krenemo s ovim susretima.

Vjerojatno će zbog broja upita Split biti najčešće mjesto susreta, ali primat ću gra-đane i u Makarskoj, Sinju, Supetru i dru-gim gradovima. Neposredan kontakt s bi-račima je nešto što i mene obogaćuje jer nekad nas Sabor, saborski odbori, zakoni i procedure odmaknu od svakodnevice. Nužno je politiku demistificirati i sta-viti je u službu građana. Ni politika ni ja nismo ni visoki ni nedostupni.

Nakon prošlogodišnje isporuke 5 novih MAN TGX kamiona, Pri-maco je 23.4. preuzeo još 7 teglja-

ča MAN TGX 18.440 4X2 BLS EEV EURO 5 čime su potvrdili zadovoljstvo vozili-ma marke MAN, te ujedno i održavanjem vozila u servisnoj mreži Auto Hrvatske.

Nova vozila u voznom parku služit će za međunarodni i domaći transport roba osjetljivih na temperaturni režim.

Tegljači zadovoljavaju EEV normu ispu-ha (Enhanced Environmental Vehicle), te time posljedično i za doprinos smanje-

PRIMACO investirao u još 7 MAN kamiona i prikolica hladnjača i otvorio ured u Luci Ploče

nju emisije štetnih plinova. Uz MAN-ove tegljače, Primaco je nabavio i sedam po-

luprikolica hladnjača s mogućnosti tran-sporta robe na dva kata (double deck) i na dva temperaturna režima.

Primaco je vodeći zračni otpremnik u Hrvatskoj prema broju kilograma robe prebačenih preko Zračne luke Zagreb, jedan je od vodećih međunarodnih ce-stovnih prijevoznika, specijaliziran i za hladni lanac, te jedan od vodećih pomor-skih otpremnika i agenata.

Stotinjak djelatnika nudi sve navedene usluge u 10-ak ureda diljem Hrvatske, od kojih je najnoviji ured za pomorski tran-sport u Pločama.

Ključeve kamiona voditelju tehničke službe Marku Brkiću ispred Auto Hrvat-ske predao je gospodin Krešimir Prskalo.

Petar Šimić

ST

www.suvremena.hr |

23

Suvremenatrgov ina


U Zagrebu, 15. i 16. travnja 2015. go-dine, održala se Jedanaesta go-dišnja međunarodna konferen-

cija o razvoju nekretnina, u organizaci-ji Filipović poslovnog savjetovanja d.o.o.

Na Konferenciji je predavalo 56 hrvat-skih i međunarodnih predavača, te su-djelovalo preko 350 sudionika iz 19 ze-malja svijeta.

Na 10 zanimljivih panela se govorilo o sljedećim glavnim temama:

• RE Triptih / Hrvatska / SEE Regija / EU

• RE Program Triatlon / Razvoj / Finan-ciranje / Ulaganja

• XI Konferencija / Tradicija / RE poslov-na platforma / Povjerenje

Konferenciju je svečano otvorio Azijsko-pacifički investicijski, kulturni i poslovni panel, kojeg je moderirao Don Markušić, odvjetnik i predsjednik Azijsko-pacifič-ke gospodarske komore. Na njemu su su-djelovali veleposlanici Azerbajdžana, Au-stralije, Indonezije, Koreje, Kazahstana i Irana, te savjetnici iz Malezije, Kine i Ja-pana. Raspravljalo se o nizu pitanja kao što su mogućnosti azijskih i pacifičkih zemalja za ulaganjem u Hrvatsku, po-boljšanje poslovnih aktivnosti između zemalja, te koje su komparativne pred-

nosti Hrvatske za strana ulaganja i biznis i u koje vrste djelatnosti.

Na drugom panelu, pod nazivom Real Estate Development trendovi u svijetu se govorilo o strategiji prostornog razvoja Republike Hrvatske. Također se govorilo o važnosti razvoja branda u nekretnin-skom biznisu, kao i mjerenju i upravljanju vrijednostima branda. Nakon uvodnog govora moderatorice Marije Noršić, čla-nice Uprave Filipović poslovnog savjeto-vanja d.o.o., govornici panela su prezen-tirali svoje domaće i inozemne projekte.Nakon uvodnog dijela Konferencije koji

se održavao u Smaragdnoj dvorani, usli-jedio je ručak a potom su se predavanja preselila u dvorane Istanbul i Paris, gdje su se paneli održavali paralelno.

U dvorani Istanbul su se održali sljede-ći paneli: Usporedba tržišta nekretnina u regiji; Kako diše tržište nekretnina u Hrvatskoj? i Realizacija investicija u tu-rizmu Hrvatske. Teme panela održanih u dvorani Paris su bile: Projekti razvo-ja nekretnina; Regionalni investicijski hotspotovi Razvoj retaila u Hrvatskoj.

Konferencija se nastavila u četvrtak, 16. travnja 2015. godine, te su se u dvora-ni Istanbul održala dva predavanja: Re-Kaleidoskop perspektiva, pogleda i vizi-ja i predavanje pod nazivom Stanovanje.

Glavni institucionalni pokrovitelji Kon-ferencije bili su Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Ministarstvo gos-podarstva, Pokrovitelji - Austrijski ured za vanjsku trgovinu, Američka gospodar-ska komora u Hrvatskoj, Azijsko pacifič-ka gospodarska komora, Njemačko-hr-vatska industrijska i trgovinska komora, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, te Hrvatska zajednica županije, Institu-tional Partner – EBRD, Industry partner – MIPIM, Green Dimension - Hrvatski savjet za zelenu gradnju, te Official Air Carrier - Qatar Airways.

U Zagrebu održana

ST


financije

1. UvodFinancijska pismenost predstavlja kom-binaciju spoznaja, vještina, iskustva i po-našanja koji su potrebni pojedincu za do-nošenje adekvatnih financijskih odlu-ka i ostvarenje individualnog financij-skog blagostanja. Osim osnovnih lekcija iz upravljanja kućnim budžetom, uklju-čuje razumijevanje i adekvatno korište-nje informacija o financijskim instituci-jama, proizvodima, tržištima i rizicima, primjenu jednostavne matematike i lo-gike u rješavanju svakodnevnih finan-cijskih računica te poznavanje osnovnih ekonomskih pojmova koji su neophod-ni za veću financijsku uključenost, ali i sprječavanje situacija u kojima veća fi-nancijska uključenost građani dovodi do njihove pretjerane izloženosti rizicima.

Nedostatna financijska pismenost hrvat-skog društva često je spominjana tema posljednjih nekoliko godina, dok se tome nije posvećivala dovoljna pažnja u godi-nama ekspanzije uključujući i kratko-trajno razdoblje uzleta na tržištu dioni-ca osobito tijekom 2007. kada su mnogi pojedinci poimali burzu kao mjesto „za laku i brzu zaradu“, a onda koju godinu kasnije upoznali suštinu pojma ‘volati-lost’. Na sličan način vjerovalo se da ‘cije-ne nekretnina ne mogu padati’, a to ma-gično razmišljanje hrabrilo se i racional-nim objašnjenjima koja su opravdavala masovnu kupnju nekretnina upravo u razdoblju njihove najveće precijenjeno-sti od 2005. do 2008. Danas nakon sedam i više godina ostale su neotplaćene glav-nice stambenih kredita koje treba vratiti.

Nekretnine vrijede daleko manje, a kada se pridodaju troškovi kamata i nepovoljni učinci rasta tečaja švicarskog franka slije-di da brojni dužnici posjeduju nekretni-ne koje su značajno preplaćene u odnosu na njihovu trenutnu tržišnu vrijednost.

Kao potencijalno rješenje prezaduženo-sti dijela građana odnedavno se predla-žu metode ‘vraćanja ključa banci’ i najam stana koji je svojedobno kupljen na kredit i za koji su dužnici već u značajnoj mjeri platili kamate. S druge strane, zbog vi-šegodišnje prakse monetarnog obezvrje-đivanja vodećih svjetskih valuta i niskih kamatnjaka koji smanjuju korisnost dr-žanja novca, danas je prilično racional-no očekivati da će se dosadašnji trendovi na tržištu nekretnina promijeniti i da će kroz određeno vrijeme doći do rasta in-vesticija i ekonomskog oporavka. Za dio građana to će donijeti priliku za hvata-nje faza poslovnog ciklusa u korist rasta vrijednosti neto-imovine, no oni drugi ponovno će postati žrtve neznanja o po-našanju cijena imovine, kamatnih stopa, inflacije i drugih ekonomskih varijabla tijekom smjene faza uspona/ padova u poslovnom ciklusu.

2. Koliko smo financijski pismeni, a koliko financijski uključeniOpći je dojam da u Hrvatskoj ne posto-ji problem financijske isključenosti jer stanovništvo uvelike koristi usluge ba-naka vezane uz tekuće račune, kartič-

ne proizvode, dopušteno prekoračenje i bezgotovinski platni promet. Građa-ni imaju određeno znanje o depozitima i ponudi kredita, o čemu djelomično go-vore podaci o relativno visokoj štednji te stambenom i drugom obliku zaduživanja kod banaka. Međutim, stanje financijske uključenosti nije zadovoljavajuće s obzi-rom na činjenicu da se glavnina štednje odnosi na vrlo uzak krug kućanstva dok značajan dio populacije nema štednju - bilo iz razloga što za to nema mogućno-sti zbog niskog dohotka (što je slučaj kod 70% kućanstva1) ili iz razloga što ne pre-poznaje važnost i ulogu štednje pa prefe-rira tekuću potrošnju bez razmišljanja o budućnosti (npr. u slučaju gubitka posla ili izvanrednih rashoda zbog čega bi ku-ćanstva u svakom trenutku trebala ras-polagati s fondom štednje koji pokriva barem šestomjesečne izdatke).

Višegodišnja kriza koja je polučila rastom nezaposlenosti, prezaduženošću, bloka-dama računa i ovrhama na imovini gra-đana ostavila je dubok trag isključeno-sti značajnog dijela građana u korištenju financijskih proizvoda i usluga, a tome može pridonijeti i aktualna praksa otpisa dugova koja u većini slučaja može znači-ti dugogodišnju nedostupnost zaduživa-nja u reguliranom financijskom sustavu i primorati dio građana na korištenje uslu-ga nereguliranih kvazi financijskih po-duzeća uz znatno veće kamate i neugod-nije tehnike naplate. Financijska isklju-čenost dijela stanovništva stoga je rizik koji sve više prijeti hrvatskom društvu, a tome pogoduju značajne dohodovne i imovinske razlike, niska stopa zaposleno-

Financijska pismenost i financijska uključenost

piše|prof. dr. sc. Marijana Ivanov

1 DZS (2013), Rezultati Ankete o potrošnji kućanstva u 2011., dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1484.pdf

www.suvremena.hr |

25

Suvremenatrgov ina


sti, siromaštvo brojnih obitelji2 te razli-ke u dostupnosti financijskih proizvoda u ruralnim u odnosu na urbane sredine.3

Jedan od faktora koji pridonosi relativno niskoj financijskoj uključenosti građana je neadekvatna i nedostatna financijska pismenost. Na primjer u slučaju korište-nja nebankovnih financijskih proizvoda ili direktnog ulaganja na financijskim tr-žištima o kojima građani uglavnom zna-ju vrlo malo, a kako ih ne razumiju najče-šće za njima ne pokazuju interes ili ga po-kazuju u krivoj fazi financijskog ciklusa. Međutim, problem nedostatnog finan-cijskog obrazovanja i financijske pisme-nosti dolazi do izražaja i kod onih proi-zvoda za koje se očekuje da ih građani ra-zumiju jer ih svakodnevno koriste, uk-ljučujući bankovne proizvode kao što su depoziti, krediti, kartice i platni promet. Dodatno na to se nadovezuje manjak fi-nancijske uspješnosti građana pri dono-šenju svakodnevnih odluka u upravlja-nju financijama kućanstva i razumije-vanju odrednica kućnog budžeta, gdje mnogi ne prave razliku između dozvo-ljenog minusa kao privremenog primit-ka i plaće kao prihoda. Isto tako često ne razumiju da su kamate na kredite tro-šak koji nagriza štednju i bogatstvo, od-nosno da je opravdano ono zaduživanje koje otvara mogućnost investiranja uz veće buduće neto-prihode, koje je pove-zano uz ulaganje u obrazovanje kao in-vesticiju ili zahvaljujući kojem se može izbjeći visoke troškove najma, odnosno kumulirati bogatstvo (mogući dodatni izvor prihoda) za starost.

3. Prezaduženost i rizici zaduživanjaProblemi s kojima su suočeni dužnici u novijoj povijesti ukazuju na nerazumi-jevanje, ali i racionalno ignoriranje zna-čenja pojmova valutni rizik i kamatni ri-zik, iako su ih građani ‘spremno’ prihva-tili potpisujući ugovore o stambenom i drugom zaduživanju. Glavnina stambe-nih i drugih kredita odobrena je u godi-nama prakse administrativno promjenji-vih kamatnih stopa banaka, što za dužni-ke znači veći trošak otplate kredita u go-

dinama manje likvidnosti, manjka nov-ca i/ili veće premije rizika (trošak sku-pljeg financiranja banaka prenosi se na dužnika), dok je problem tim veći ako se rast kamata događa u uvjetima pogor-šanje općih ekonomskih uvjeta za stje-canje dohotka. Danas na tržištu kredi-ta postoje tržišno uvjetovane kamatne stope koje su jasnije definirane, ali i da-lje ovise o troškovima financiranja bana-ka kako na domaćem tržištu (kamate na depozite) tako i na međunarodnom trži-štu. Kod dijela kredita kamatnjak ovisi o kretanju EURIBOR-a kao referentnog kamatnjaka euro-područja (kao tipič-no izvora inozemnog zaduživanja bana-ka), ali na koji monetarna politika HNB-a ne može djelovati pa cijena kredita ovi-si o ponašanju Europske središnje ban-ke. Iako u postojećim okolnostima ECB podupire monetarno labavljenje, a kori-sti od toga osjećaju i domaći dužnici ba-naka, valja imati na umu da se karakter monetarne politike ECB-a može bitno promijeniti u budućnosti, kada se sma-nje razlike u sada prilično neujednače-nim stopama rasta članica euro-područja ili ukoliko dođe do značajnog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu uz posljedič-ne efekte na razvoj inflacije. Uzimajući sve navedeno u obzir dužnici bi trebali preferirati uvjete zaduživanja uz fiksnu kamatnu stopu pa čak i onda ako je u da-nom momentu ona nešto veća od tekuće promjenjive kamatne stope. Takve uvje-te već godinama omogućavaju stambene štedionice i to kako kroz redovne uvje-te stambene štednje i zaduživanja tako i kroz programe međufinanciranja, a po-dršku projektu daje i država kroz poti-caje na štednju. Međutim, sve navedeno tek je u manjoj mjeri animiralo građane na korištenje kredita stambenih štedi-onica, kod kojih su fiksni uvjeti otplate

moći jer one prikupljaju dugoročnu ugo-vornu štednju, a izvori financiranja im se primarno vežu uz fiksnu kamatnu sto-pu na depozite.

Razumijevanje svih navedenih razlika i čimbenika izloženosti rizicima kod pro-mjenjivih ali i fiksnih kamatnih stopa za-htjeva znanja iz šire materije financija i makroekonomije (što je daleko više od pojma financijska pismenost), ali i spe-cifična znanja o obilježjima monetarnog sustava male otvorene i visoko euroizira-ne Hrvatske u kojoj je manevarski prostor monetarne politike bitno sužen u odno-su na praksu u velikim razvijenim svjet-skim gospodarstvima. Radi se o znanjima koja su dostupna prvenstveno ekonomi-stima, ali gdje i uz ‘doktorat na području financija’ ne postoji garancija da će takav dužnik doista moći sagledati sve fakto-re koji utječu na cijenu otplate kredita uz ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu i indeksaciju duga stranom valutom, jer osim o domaćim faktorima (ne)stabilno-sti ta cijena ovisi o ekonomskim i geo-po-litičkim zbivanjima u svijetu, uključujući valutne i druge ekonomske ‘ratove’ koji se vode između vodećih svjetskih sila. Svi-jet ekonomije i financija stoga je stalno pred izazovom novih promjena i novih rizika koji zahtijevaju sposobnost trenut-nog prilagođavanja novim uvjetima, ali i postojanje određenog fonda likvidne imovine i kapitalne zaštite kumulira-ne štednje iz dobrih vremena kako bi se prebrodile godine nestabilnosti. Dodat-no, dužnici ne bi nikada trebali iskoristiti sav svoj financijski kapacitet za zaduži-vanje (neovisno koliko su kreditni uvje-ti u određenom trenutku povoljni) od-nosno smjeli bi se zadužiti u daleko ni-žem iznosu nego što je hrvatska praksa i uz koeficijent mjesečne otplate duga i plaće na razini najviše 20 posto kako bi

2 Bejaković, P. (2010), Osobna prezaduženost, Institut za javne financije, Projekt: Partnerstvo za socijalnu uključenost, dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/prezaduzenost.pdf

3 European Commission (2008), Financial services provision and prevention of financial exclusion, dostupno na: http://www.bristol.ac.uk/geo-graphy/research/pfrc/themes/finexc/ec-financial-exclusion.html

gospodarstvogospodarstvo


mogli podnijeti nepovoljne cikličke šo-kove i otežane uvjete otplate.4

Nasuprot navedenom u hrvatskom druš-tvu postoji opće pomanjkanje svijest o opasnosti kumuliranja neplaćenih raču-na i prekomjernih dugova, kao i svijest o riziku zaduživanja uz visoki omjer otpla-te i mjesečnih prihoda - kao npr. u slu-čaju kredita odobrenih prije 2007. kada su za dužnike s natprosječno višim i vi-sokim primanjima mjesečne otplate mo-gle činiti i 70 posto neopterećenih redov-nih primanja, dok su dopuštena prekora-čenja odobravana u dvostrukom iznosu mjesečnih plaća. Zbog takve prakse da-našnji problem prezaduženosti građana odnosi se ne samo na nezaposlene, siro-mašne i osobe čiji su računi blokirani, nego zahvaća daleko širi segment druš-tva i zasigurno je značajna kočnica rasta potrošnje i ukupnog ekonomskog rasta, a javlja se i kao kočnica nove razumne ek-spanzije kredita banaka bez koje nema dodatne emisije novca privatnom sek-toru, čime se dovodi u pitanje moguć-nost daljnje otplate kumuliranog duga (i pripadajućih kamata) kod svih sekto-ra, dok se tek dio problema može rije-šiti kompenzacijom (prijebojem među-sobnih dugovanja i potraživanja) i otpi-sima dugova.

4. Valutna klauzula - izvor izloženosti dužnika valutnom rizikuProblem valutnog rizika postoji kod svih dužnika s dugovima indeksiranim valut-nom klauzulom, a koji istodobno nemaju prihode u istoj valuti zbog čega su direk-tno pogođeni učincima promjene tečaja koji povećavaju teret otplate duga. Una-toč monetarnoj praksi očuvanja stabil-nosti kune u odnosu na euro, tečaj je da-nas ipak 5% veći (a kuna slabija) nego u

godinama najveće kreditne ekspanzije, dok se u aktualnoj otplati kredita s va-lutnom klauzulom u švicarskom franku radi o promjeni tečaja preko 40% u od-nosu na vrijeme kada su se takvi kredit počeli odobravati. U posljednjem sluča-ju radi se o razmjeru valutnog rizika koji se nipošto nije smio prevaliti na građane (potrošače) i ne može se braniti argumen-tom nedostatne financijske pismenosti dužnika. Navedeno vrijedi neovisno što je kroz običajno pravo valutna klauzu-la (kaoizvedenica ugrađena u financij-sku imovinu/ obveze) masovno korište-na kao instrument monetarne indeksa-cije u Hrvatskoj. Međutim, valutna kla-uzula nipošto nije smjela dobiti atribut instrumenta špekulacije kakav je došao do izražaja kod kredita s klauzulom u švi-carskim francima, posebno jer se radi o problemu stambenih kredita koji u svojoj suštini i namjeri nisu špekulativni proi-zvod nego trebaju predstavljati najmanje rizičan kreditni proizvod banaka, a koji osim svoje financijske i ekonomske uloge ima i opću društvenu (socijalnu) ulogu.

Posljednje navedeno opravdava miješa-nje države u tržišni mehanizam koji za-hvaća funkcioniranje imovinsko pravnih odnosa u otplati kredita s klauzulom u CHF. Međutim, takve mjere dolaze pre-kasno, dok su konverziju valutne klauzu-le iz CHF u eure dužnici trebali prihvati-ti čim je tečaj franka počeo značajno ra-sti, a trebale su je značajnije promovira-ti banke, HNB i država već 2008. godine (kada je kuna u odnosu na švicarski fra-nak oslabila 11.3%) - ali uz primjenu ka-matne stope kao na kredite indeksirane u eurima i po tržišnom tečaju, uz istodob-no supervizijsko sankcioniranje banaka za one kredite koji su uz niže kamatnja-ke omogućili prekomjerno zaduživanje osoba koje ocjenu kreditne sposobnosti ne bi zadovoljili uz kredite indeksirane u eurima, ali i sankcioniranje supervizo-ra što je tolerirao pretjerano izlaganje ba-

naka valutno indeksiranom kreditnom riziku u CHF. Umjesto toga o konverziji kredita u eure (i kratkoročno neizvedi-vom projektu konverzije u kune) govori se danas kada je više nego jasno da je švi-carski franak značajno precijenjen zbog čega dužnici imaju razloga za dvojbu da li im je konverzija po tržišnim uvjetima dugoročno isplativa ako franak prestane biti sigurno utočište za imovinu bogatih građana diljem svijeta (zbog smirivanja krize u euro-području, zahtjeva za ot-krivanjem bankovnih računa nerezide-nata u Švicarskoj, posljedica pretjerano ekspanzivne monetarne politike švicar-ske središnje banke ili drugih faktora).

Danas su u Hrvatskoj naveliko popularne ideje ‘monetarne reforme’ jer svi sudionici društva postaju svjesni atipičnih obilježja monetarnog sustava po kojima se Hrvat-ska bitno razlikuje od ostalih europskih zemalja zbog čega se u znanstvenim kru-govima nerijetko naziva ‘Europska Latin-ska Amerika’. Međutim, pitanja aktivnije monetarne politike HNB-a, monetarne suverenosti, euroizacije depozita, valute i izvora financiranja banaka te tehnika kako banke zatvaraju otvorene devizne pozicije po pojedinim valutama, kao i pi-tanja ukidanja/ zadržavanja valutne kla-uzule nikada se nisu trebala analizirati u kontekstu problema s kojim su se su-očili dužnici s dugovima indeksiranim u CHF, a tim više što su time ohrabreni nerealni zahtjevi dužnika i pravne bit-ke koje se ne mogu dobiti ako se dužnici pozivaju na pogrešne argumente.

Literatura 1. Kapoor, J. i dr. (2014), Personal finance,

McGraw-Hill/Irwin, 11. Izdanje

2. DZS (2013), Rezultati Ankete o potrošnji kućanstva u 2011., dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publi-cation/2012/SI-1484.pdf

3. Bejaković, P. (2010), Osobna preza-duženost, Institut za javne financije, Projekt: Partnerstvo za socijalnu uključenost, dostupno na: http://www.ijf.hr/upload/files/prezaduzenost.pdf

4. European Commission (2008), Financial services provision and prevention of financial exclusion, dostupno na: http://www.bristol.ac.uk/geography/research/pfrc/themes/f inexc/ec-f inancial-exclusion.html

4 Kapoor, J. i dr. (2014), Personal finance, McGraw-Hill/Irwin, 11. izdanje

ST

www.suvremena.hr |

27

Suvremenatrgov ina


Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora objavila je rezultate svojeg godišnjeg gos-

podarskog istraživanja koje provodi među svojim tvrtkama članicama od kojih je više od 65 % s njemačkim kapitalom. Isto istraživanje također se provodilo u 16 dr-žava Srednje i Istočne Europe.

Sveopći dojam istraživanja pozitivniji je od onog proteklih godina. Među glav-nim zaključcima istraživanja valja ista-knuti da se značajno smanjio broj tvrt-ki (16,4%) koje razvoj gospodarske situ-acije u Hrvatskoj u 2015. godini ocjenju-ju lošijom nego prošle godine. Pored toga 44 % ispitanih tvrtki ocjenjuje svoju vla-stitu poslovnu situaciju značajno boljom nego što ocjenjuju opću gospodarsku si-tuaciju u Hrvatskoj koju je njih 84,5% oci-jenilo lošom.

Time je Hrvatska ujedno zauzela posljed-nje mjesto u kategoriji ocjenjivanja gos-podarske situacije u državi među drža-vama Srednje i Istočne Europe. No, pozi-tivan razvoj vidljiv je u kategoriji „Izgle-di hrvatskog gospodarstva u odnosu na prošlu godinu“ gdje je čak 66,4% sudio-nika mišljenja da su izgledi zadovolja-vajući dok njih 17,2% smatra da su opći izgledi za Hrvatsku u 2015. godinu dobri.

Gotovo polovica tvrtki (48,3%) očekuje poboljšanje poslovne situacije te samo njih 5,2% polazi od toga da će se njihova poslovna situacija pogoršati u ovoj go-dini. Tu činjenicu potvrđuju i očekiva-na povećanja prihoda koju očekuje više od polovica tvrtki.

Već tradicionalno sudionici istraživanja među glavne prednosti Hrvatske kao po-slovne destinacije istaknuli su akadem-sko obrazovanje, kvalifikaciju zaposle-

81% tvrtki ponovno bi investiralo u Hrvatsku

Gospodarsko istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

nika te članstvo u Europskoj uniji. S druge strane gos-podarstvenici kao najveći izvor ne-zadovoljstva vide u poreznom op-terećenju, pred-vidljivosti gospo-darske politike te javnoj upravi.

Na pitanje bi li se opet odlučili za Hrvatsku kao destinaciju 81,4% sudionika istraži-vanja odgovorila je potvrdno. U usporedbi s dr-žavama Srednje i Istočne Europe prema atraktiv-nosti destinacije za ulaganje Hrvatska se nalazi na osmom mjestu. Najatrak-tivnije države za ulaganje ispred Hrvat-ske su Poljska, Češka, Estonija, Slovačka, Slovenija, Latvija i Litva.

Rezultate aktualnog gospodarskog istra-živanja predsjednik uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Nicolas Baron Adamovich komentirao je na sljedeći način: „Njemačka je 3. najveći ulagač u Hrvatsku s ukupno 2,5 milijardi eura izravnih ulaganja od 1993. godine. Gospodarsko istraživanje koje Njemač-ko-hrvatska industrijska i trgovinska ko-mora provodi među svojim tvrtkama čla-nicama od kojih je gotovo 2/3 tvrtki s nje-mačkim kapitalom daje nam uvid kakva je stvarna poslovna situacija tih tvrtki, s kojim se preprekama i problemima susre-ću u svakodnevnom poslovanju. Njihova

iskustva mogu biti samo poruka nadlež-nim institucijama koje već duže vrijeme ulažu napore kako privući nove investici-je. Predvidljivost gospodarske politike kao i porezna opterećenja te sustav birokraci-je i javne uprave već nekoliko godina isti-ču se kao glavne prepreke značajnijim no-vim investicijama. Nekih manjih pomaka prema pozitivnijem razvoju ima, no sve dok ne dođe do značajnijeg poboljšanja u pogledu navedenih prepreka ne može se očekivati značajniji investicijski zamah“.

Pored predsjednika uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komo-re Nicolasa Barona Adamovicha iskustva, dojmove te primjere iz prakse također je predstavio i CEO Siemens Hrvatske koji je ujedno i član uprave Njemačko-hrvat-ske industrijske i trgovinske komore Mla-den Fogec.

Nicolas Baron Adamovich

ST


turizam

Karakteristike prehrambene in-dustrije Hrvatske su: stagnaci-ja proizvodnje, stagnacija izvo-

za, stagnacija profitabilnosti, pad inve-sticijske aktivnosti, smanjenje broja lan-siranja novih proizvoda uz snažan pad marketinških ulaganja posljednjih go-dina. Sektor je u povećanoj mjeri ovisan o uvozu sirovina, nezadovoljavajuća je struktura proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, previše malih proizvodnih subjekata, niska produktivnost rada i vi-soki troškovi proizvodnje kao posljedica zastarjelih tehnologija i opreme te ener-getske neučinkovitosti.

Već poduže (uzaludno) tražimo realnu i cjelovitu analizu koliko strani, a koliko domaći maloprodajni lanci imaju ‘naših’, a koliko ‘stranih’ proizvoda na svojim po-licama. To bi vjerodostojno pokazalo kako se odnosimo prema domaćoj proizvod-nji i u kojoj mjeri, kroz trgovinu, štitimo radna mjesta u domaćoj industriji, koja prodorom stranih proizvoda u trgovač-ke lance dolaze u pitanje.

U našoj javnosti stvoren je dojam pre-ma kojem se turizam u prevelikoj mjeri oslanja na uvozne robe i proizvode čime se umanjuje njegova gospodarska važ-nost. Prema ovim stavovima, zbog neo-pravdano velikog uvoza propušta se pri-lika za veći plasman domaćih proizvoda u turističku potrošnju te posredno i pri-lika za povećanje zaposlenosti te općeni-to za postizanje boljih ekonomskih rezul-tata turističkog privređivanja.

Jedno od rijetkih istraživanja, koje se su-stavno i temeljem jasno definirane me-todologije bavilo problematikom uvozne ovisnosti hrvatskog turizma, bilo je istra-živanje Instituta za turizam iz 2005. go-dine pod nazivom Hrvatski proizvod za hrvatski turizam.

Povezivanje proizvodnje i turizma - dobitna kombinacija?

U odnosu na opće prihvaćeno mišljenje o domaćoj proizvodnji odnosno stavovima javnosti određeni proizvodi značajno odstupaju:

Morska riba 45% nije domaćeg porijekla

Riblje prerađevine 45% nije domaćeg porijekla

Janjetina 44% nije domaćeg porijekla

Tjestenina 52% nije domaćeg porijekla

Na temelju istraživanja uloge domaćeg proizvoda u domaćem turizmu ukupno je evidentirana nabavka stotinjak važ-nijih vrsta proizvoda, grupa proizvoda ili roba koje se koriste u ugostiteljstvu i turizmu, a dodatno su analizirane robe/proizvodi koji čine najveći dio vrijedno-sti ukupno nabavljenih roba i/ili roba na-bavljenih iz inozemstva.

Ukupni udio vrijednost tih nabavki iz inozemstva dosiže:

• 64% kod higijenskih proizvoda odje-la hrane i smještaja,

• 38% kod sredstava za čišćenje, • 36% kod sitnog inventara.

Udruga hotelijera provela je među čla-novima anketu na bazi od 70 artikala / proizvoda (grupa). Izrađena je temeljem udjela (udio domaćih odnosno uvoznih proizvoda koje se koriste po svakoj gru-pi – ne temeljem ukupnih količina utro-šenih namirnica).

Rezultat:

• Udio domaćih proizvoda 71,56% • Udio uvoznih proizvoda 28,44 %

Zastupljenost domaćih proizvoda u %

janjetina, divljač (zec,

fazan, golub), školjkaši, riblje prerađevine,

žitarice i proizvodi od

žitarica, slatkiši, čokolada i kakao,

aromatično bilje, svježe

voće, žestoka alkoholna pića

tjestenina, glavonošci,

voćni preljevi, duboko hlađeno

povrće, smrznuto

voće, sušeno voće, dodaci i začini, dijetalni

i dijetetski proizvodi, dresinzi za

salate

sirevi, meso II (ovčetina,

srnetina, meso jelena), slatkovodne ribe, masti i

ulja, pudinzi i kreme, džem i marmelade,

povrće i proizvodi od voća, kvasci,

pivo

mliječni napitci, vrhnje, sladoled, meso

(govedina, teletina,

svinjetina, meso peradi), keksi,

med, ocat

mlijeko, jogurt, mljeveno meso,

jaja, mesne prerađevine I,

smrznuti kolači, peciva, kruh, šećer, kvasci,

vino, prirodna i mineralna voda

90 do 100%

14 od 7020% artikala

80 do 90%


70 do 80%


50 do 70%


ispod 50%


piše|Ante Gavranović

www.suvremena.hr |

29

Suvremenatrgov ina


Smrznuto voće i povrće, sušeno voće, konzervirano povrće i kompoti većim dijelom nisu domaći proizvodi.

Ono što je dodatni nalaz (značajan za istaknuti) ovog istraživanja je slijedeće:

Ocjenjujući odnos kvalitete i cijena najvažnijih uvoznih proizvoda do-maća poduzeća percipiraju domaći proizvod kvalitetnijim u 28% slu-čajeva, iste kvalitete u 25% sluča-jeva dok je kvaliteta uvoznih pro-izvoda veća u 47% slučajeva. Samo je 3,6% domaćih proizvoda ocjenje-no kao cjenovno povoljnije, 18% je cjenovno slično dok je 78% stranih proizvoda jeftinije. Dostupnost i/ili raspoloživost supstituta je ra-zlog za odabir uvoznog proizvoda kod 54% proizvoda.

U budućnosti bi se proces prikupljanja podataka u ovakvim istraživanjima tre-bao institucionalizirati putem obveznog sudjelovanja određenog broja subjekata čija bi zadaća bila voditi „dnevnik“, od-nosno evidenciju nabavki i porijekla po-jedinih roba i proizvoda te razloga nabav-ki proizvoda iz stranih tržišta.

Ulazak u Europsku uniju vodi daljnjoj li-beralizaciji tržišta. To jača pritiske uvo-znih proizvoda i želju inozemnih proi-zvođača i trgovinskih lanaca da ih se u što većoj mjeri plasira i na hrvatskom tr-žištu. To je proces koji se više i ne može zaustaviti i s kojim sada moramo živjeti.

Što ta liberalizacija znači za domaću pro-izvodnju zasad ostaje otvoreno pitanje. Mnogi misle da domaća proizvodnja (još) nije spremna prihvatiti bez širih poslje-dica takav izazov. Mnogi smatraju da su Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o tr-govini zapravo dokaz nezrelosti doma-ćih vlasti i odraz velike nebrige za do-maću proizvodnju.

Turizam stoga treba shvatiti kao stožer-nu uslužnu djelatnost, na koju se vezuje domaća poljoprivreda s prehrambenom industrijom, zatim graditeljstvo, drvna

industrija, tekstilna industrija, industri-ja stakla i keramike, a svakako bolje isko-rištavanje uspostavljene prometne i ko-munikacijske infrastrukture.

Polazna točka svih istraživanja ekonom-skih učinaka turizma polazi od visine potrošnje. Prema istraživanjima Insti-tuta za turizam (THOMAS 2010) dnev-ni izdaci turista iznosili su u prosjeku 58 eura. Od toga je na usluge ugostiteljstva otpadalo 43 eura ili čak 74 posto. U okviru toga pak je 49 posto otpadalo na troško-ve smještaja, a na prehranu samo 9 posto. Na trgovinu odlazi 8 eura, a na ostale us-luge 7 eura. Običan čovjek na tržnici, ali sve više i stručna javnost sami sebi po-stavljaju neka pitanja na koja očito nema logičnih odgovora. Zašto jedemo grožđe iz Južnoafričke Republike, skuše iz Tuni-sa, češnjak iz Kine, teletinu iz Argenti-ne, luk iz Austrije, pijemo vino s Kosova, te narančin sok… tko će ga znati odakle?

Zašto su nam prostrana naša polja obrasla u šikaru, a nepregledni pašnjaci u trnje? Zašto trošimo glavninu plaće na živež-ne namirnice, a domaći uvoznici se pri-tom bajoslovno bogate na nama uvozom tko zna kakve hrane? Zašto se naši riba-

ri stalno žale, a talijanski šutljivo tamane tzv. ‘naš’ riblji fond? Što je to s nama kad ne možemo sami sebe prehraniti, una-toč Bogom danim prirodnim resursima?

Hrvatska ima neke brandove među spe-cijalitetima koji imaju i međunarodni ugled, a koje treba dalje razvijati i afir-mirati upravo kroz gastronomsku ponu-du. Turizam je za tu namjenu dao dušu. Tu nije riječ samo o pršutu, vjerojatno najpoznatijem hrvatskom proizvodu kad je riječ o stranim gostima koji dolaze ne samo na Jadran nego uopće u Hrvatsku. Ali, takav imidž proizvoda morao bi se stvarati i od slavonskoga kulena, paško-ga sira i još pokojega domaćeg proizvo-da. Nikada nismo uspjeli stvoriti jedan ustaljeni tip lozovače. Koliko stranih go-stiju uopće, recimo, poznaje rakiju od ro-gača, medovine, mirte i niza drugih spe-cijaliteta? Mogli bismo još nabrajati neke specijalitete, koji nisu našli svoje mjesto u ukupnoj turističkoj i trgovačkoj ponu-di. Riječ je (samo) o našoj nesposobnosti da se udružujemo u proizvodne klaste-re, da prevladamo našu osjetljivost i ta-štinu, i da prirodne i druge resurse stavi-mo u funkciju općeg razvoja i blagostanja.

Treba se prisjetiti da je Hrvatska prije samo 20 godina proizvodila oko 15.000 tona žestokih alkoholnih pića, Danas je proizvodnja svedene na samo oko 6.000 tona što predstavlja smanjenje od oko 60 posto. Dovoljan signal za paljenje „crve-nih lampica“?! U 2013. je potrošnja uve-zenih alkoholnih pića premašila prvi put potrošnju domaćih, što je dodatni znak za uzbunu. U financijskim pokazatelji-ma strana pića ostvaruju čak 60 posto ukupne realizacije.

U skladu s takvim pretpostavkama osnovna tema koja se nameće jest:

‘Novi turistički proizvodi: kakve imamo i kakve želimo? Što istinski možemo ponuditi?’ Pritom moramo voditi računa o tri bitna elementa:

Kvaliteta(trajnost, postojanost,

u manjem dijelu prepoznatljivost...)

Dostupnost/raspoloživost

(adekvatne količine u ograničenom vremenskom razdoblju - sezonalnost)

Cijena(najpovoljniji uvjeti, razina

nabavnih cijena sukladna strukturi

izlaznih - ograničene)


turizam

Zaista, s pravom se postavlja pitanje što se to događa u domaćoj proizvodnji? Ka-kve su joj perspektive?

Činjenica jest da je na hrvatskoj trgovač-koj pozornici došlo do velikih struktur-nih promjena. Koncentracija trgovačkih lanaca uvjetuje i koncentraciju ponude, pa sudbina mnogih, posebno malih pro-izvođača, uvelike ovisi o pripravnosti la-naca da stave njihove proizvode na poli-ce svojih prodajnih mjesta. To, međutim, počesto dovodi ponajprije do kupovine kondicija, dok su sami proizvodi u dru-gom planu. Ta koncentracija – vidimo to iz brojki nestanka tzv. malih trgovaca – ugrožava i opstanak ovih oblika trgovine.

Ulazak velikih trgovinskih lanaca naja-vio je potpuno nove odnose na tržištu i povećao konkurenciju. Od nje su uglav-nom profitirali potrošači, jer se popravi-la (vidno) usluga u najvećem broju trgo-vina, mnogim su proizvodima smanje-ne cijene, izbor robe je osjetno širi. S dru-ge strane, zatvoren je veliki broj malih trgovinskih prodavaonica, izgubljen je značajan broj radnih mjesta koja su lju-di imali upravo u tim prodajnim objek-tima (što nije nadoknađeno otvaranjem novih radnih mjesta u spomenutim lan-cima), na mnogim područjima je opskr-bljenost oslabljena (prodavaonice u bli-zini mjesta stanovanja). Veliki trgovač-ki lanci jednostavno preuzimaju (što je i logično) sve veći dio potrošačkog kolača i njihov udio u ukupno obavljenom pro-metu stalno raste.

Koncentracija trgovine neminovno nosi sa sobom i koncentraciju ponude, jer upravo trgovina sve više diktira pla-smane i odnos prema proizvodnji. Danas se sve češće upire prstom u činjenicu da su trgovački lanci krcati robom stranog porijekla, a sve je manje proizvoda do-maćih proizvođača.

Međutim, imamo i ponešto drukčiju sli-ku stvarnoga stanja. Posljednja analiza

strukture i prostornog rasporeda malo-prodajnih kapaciteta u Republici Hrvat-skoj pokazala je da od ukupno 6749 na-seljenih mjesta njih 3805 ili čak 56,4 po-sto nema prodajnog mjesta. Takvo stanje se nemilosrdno proširuje, s tim da je po-sebno osjetljivo na nedovoljno razvije-nim ruralnim prostorima i na otocima.

Moramo upozoriti na značajnu ulogu po-našanja potrošača, posebno kad je riječ o izboru proizvoda koji se nude na trgovač-kim policama. Upravo je potrošač onaj koji velikim dijelom opredjeljuje i kre-tanja u domaćoj proizvodnji. Razvoj hr-vatskoga gospodarstva i uspješno nad-metanje s inozemnom konkurencijom može se ostvariti samo kvalitetom i kon-kurentnošću, a ne po svaku cijenu, po-sebno ne niskim cijenama i slabom kva-litetom. HGK već 18 godina provodi akci-ju „Kupujmo hrvatsko“ koja se dopunja-va projektom dodjele prava na korištenje znakova „Hrvatska kvaliteta“ te „Izvor-no hrvatsko“, pomoću čega se pokušava afirmirati kvalitetu, tradiciju, autohto-nost i inovativnost domaćih proizvođača.

Svi subjekti gospodarskih i izvan gos-podarskih djelatnosti jednim bi dijelom svoju aktivnost, odnosno proces rada, tre-bali usmjeriti i na proizvodnju ili ople-menjivanje proizvoda koji su namijenje-ni turistima – kroz stvaranje autohtonog turističkog proizvoda. Naime, turizam za Republiku Hrvatsku nedvojbeno pred-stavlja jedan od prioritetnih pravaca gos-podarske konsolidacije i daljnjeg gospo-darskoga razvitka. To uostalom dokazu-je svojim udjelom u stvaranju BDP-a gdje danas zauzima vidno mjesto. To dokazuje s mogućnostima šireg plasmana domaćih proizvoda ako pronađe poslovnu vezu s domaćim proizvođačima. To omoguća-va tzv. nevidljivi izvoz, a ujedno je važ-na pretpostavka da se osigura supstituci-ja uvoza što bi odteretilo vrlo napregnu-tu platnu bilancu zemlje

Temeljni ekonomski učinci, koji se po-stižu izvozom proizvoda hrane preko tu-rizma u odnosu na njihov klasičan izvoz, jesu sljedeći: jednostavnije ostvarenje de-viznoga priljeva u turizmu i drugim kom-plementarnim djelatnostima; ostvarenje većih cijena proizvoda hrane; prodaja ra-znovrsnih proizvoda hrane koji se ina-če zbog slabe kvalitete, kvarljivosti, ne-konkurentnosti i sl. ne bi mogli izvozi-ti; prodaja proizvoda hrane više faze pre-rade; veći devizni učinci; nadvladavanje svih oblika agrarnoga protekcionizma; mogućnost realiziranja PDV-a, trgovač-ke marže, turističke rente i sl.; odsutnost raznih diskriminacijskih mjera.

Ovdje treba posebno istaknuti kako pro-izvodnja i prerada hrane u Republici Hr-vatskoj može ostvariti (održivu) konku-rentsku prednost zahvaljujući činjeni-ci što ima gotovo sve preduvjete da nje-zin izvozni proizvod bude toliko tražena zdrava hrana. Slično tomu, turizam Re-publike Hrvatske može ostvariti (održi-vu) konkurentsku prednost zahvaljuju-ći činjenici što ima gotovo sve preduvje-te za ekološki zdrav turizam. U sinergiji ovih dviju konkurentskih prednosti vi-dimo i vrlo realnu perspektivu Republi-ke Hrvatske u budućnosti.

Suvremeni turizam, koji je iz pasivno-ga prerastao u aktivni, to jest u turizam doživljaja i avantura, zahtijeva i znatne promjene u ukupnom ponašanju i ponu-di novih turističkih proizvoda što pret-postavlja novi izazov za širi krug doma-ćih proizvođača.

Naša nastojanja idu za tim da kroz pove-zivanje zainteresiranih poslovnih kru-gova pronađemo i ponudimo odgovore na spomenute izazove. Naš stručni te-matski skupovi MAGROS bavi se upra-vo tim pitanjima. Susreti proizvođača i trgovaca pokazuju koliko je važno orga-nizirati takve susrete povezivanja, jer je očito pomanjkanje dijaloga zainteresira-nih aktera u gospodarstvu naš veliki ne-dostatak. MAGROS 2014 nastavio je ide-ju povezivanja proizvođača i potrošača. Ovom se prilikom vezuje za ideju koja u praksi postoji više od 30 godina, ali se ni-kako ne realizira u punoj mjeri. Riječ je o strateškom povezivanju potrošača/turi-sta na priobalnom području s proizvođa-čima hrane iz sjevernih, kontinentalnih dijelova Hrvatske. Uvjerenja smo da čvr-sto komercijalno povezivanje može pre-rasti, s obzirom na značenje turizma u stvaranju BDP-a, u snažnu okosnicu ra-zvoja hrvatskoga gospodarstva. ST

www.suvremena.hr |

31

„Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam“

Novim, specijaliziranim projek-tom „Kupujmo hrvatsko - Hr-vatski proizvodi za hrvatski tu-

rizam“ u Poreč je održana akcija „Kupuj-mo hrvatsko“ koju već 18 godina zaredom provodi Hrvatska gospodarska komora (HGK) kako bi naglasila važnost promo-cije domaćih proizvoda vrhunske kvalite-te, nositelja znakova „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“. Akcijom se želi po-taknuti bolji plasman domaćih proizvo-da i usluga u turizmu i to povezivanjem turističkog sektora i domaćih proizvo-đača, a u sportskoj dvorani Žatika u Po-reču okupila je 80-ak ponajboljih hrvat-skih tvrtki koje su u dva dana u sajam-skom okruženju, na 2500 četvornih me-tara, predstavile najkvalitetnije domaće proizvode i usluge u područjima hrane i pića, restorana, kuhinja, usluga, soba, kupaonica, kozmetike i wellnes progra-ma, vrtnog namještaja i drugih sadržaja.

Cilj akcije je potaknuti bolji plasman do-maćih proizvoda i usluga u turizmu i to povezivanjem turističkog sektora i do-maćih proizvođača, rekao je predsjed-nik HGK Luka Burilović.

Ističe kako je iznimno važno ojačati udio hr-vatskih proizvo-da u hrvatskom turizmu koji da-nas, kako je rekao,

iznosi oko 55 posto potrošnje u hoteli-ma Hrvatske.

„Osim toga, oko 45 posto ribe koristimo iz izvoza, 52 posto tjestenine te uvozimo 55 posto janjetine. To je nešto gdje mi mo-ramo ojačati hrvatsku proizvodnju, da kroz hrvatski turizam izvršimo taj pla-sman i pomognemo nacionalnom gospo-darstvu“, naglasio je Burilović, dodajući da u vrijeme krize svaka zemlja radi na tome da ojača vlastito gospodarstvo te je stoga i ova akcija iznimno važna.

Govoreći o tome može li Ministarstvo turizma utjecati na povećanje udjela hr-vatskih proizvoda u hrvatskom turizmu, ministar turizma Darko Lorencin je ka-zao kako to može uglavnom svojim mje-rama, razvojnom politikom te investi-cijskim ciklusom, produljenjem sezone.

Uz podatak kako turizam po svim faza-ma odnosno izvorno u ukupnom hrvat-skom uvozu sudjeluje s osam posto, Lo-rencin je ustvrdio kako „ta fama oko vrlo jake uvozne komponente u hrvatskom turizmu uopće ne stoji“.

Istaknuo je i kako je Ministarstvo turiz-ma izradilo projekt, koji će krenuti tije-kom ljeta, koji se odnosi na područje pri-preme hrane i gastronomiju, a koji podra-zumijeva pokretanje centara izvrsnosti širom zemlje.

Lorencin je iznio i podatak kako će investicije u turi-stičkom sektoru ove godine izno-siti pola milijarde eura, dok su pri-

mjerice prošle godine iznosile 410 mili-juna, a 2013. godine 230 milijuna eura.

Pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić naglasio je kako je Hrvatska dio

europskog tržišta te kako svi mora-ju biti svjesni či-njenice da se kup-njom hrvatskog proizvoda otva-raju i zadržavaju radna mjesta.

„Hrvatski proizvod mora biti konkuren-tan, da je na najvećim mogućim standar-dima i da je kao takav privlačan drugim zemljama“, istaknuo je Kružić, dodajući da će Ministarstvo gospodarstva svojim operativnim programima i ukidanjem parafiskalnih nameta pomoći gospodar-stvu. (H i ST)

U Poreču održana akcija Hrvatske gospodarske komore

ST


bankarstvo

Pomiješani lončići

Ova analiza, prva takve vrste kad je ri-ječ o sanacijama poslovnih banbaka

u Hrvatskoj, pruža cjelovit konceptual-ni okvir za razumijevanje procesa sana-cija. Prikazuju se detaljne informacije o sanacijama temeljem pojedinih transak-cija. Analiziraju se povijesne okolnosti i razlozi zbog kojih je proces sanacije po-duzet. Tumače se glavna obilježja regu-lacijskog okvira za sanacije koji je bio na snazi do 2000. godine i pruža se do sada najpotpunija procjena fiskalnih troškova i koristi procesa sanacije banaka.

Analiza nedvosmisleno upućuje da su se fiskalni troškovi raspada bivše SFRJ (sta-ra devizna štednja, velike obveznice i re-gularizacija naslijeđenog duga s Pariškim i Londonskim klubom) do sada miješa-li s fiskalnim troškovima sanacije bana-ka. Ti troškovi su iznosili 36,3 mlrd KN odnosno 28,6 mlrd KN kada se oduzmu procjene vrijednosti poništenja javnog duga temeljem plaćanja bivše društvene imovine državnim obveznicama po os-novi stare devizne štednje. Dodatni iz-daci za sanacije pojedinih banaka izno-sili su 12,9 mlrd KN. Iznosi tih transak-cija s uključenim procjenama plaćenih kamata su:

Velike obveznice i stara devizna šted-nja

- 28,6 mlrd KN bez procjene ponište-nja javnog duga kroz otkup društve-ne imovine

- 20,7 mlrd KN s procjenom ponište-nja javnog duga kroz otkup društve-ne imovine

Regularizacija odnosa s Pariškim i Londonskim klubom

- 7,9 mlrd KN

Pojedinačne sanacije (bez gore poseb-no navedene regularizacije)

- 12,9 mlrd KN.

Sve prikazane brojke i njihov zbir neu-sporedivo su manji od procjena koje su do sada – uglavnom bez navođenja vje-rodostojnih izvora – spominjane u hr-vatskoj javnosti.

Hrvatska – 15 godina poslije

Srušen mit o sanaciji banaka?

Petnaest godina nakon završetka procesa sanacija banaka u Hrvatskoj još uvijek traju prijepori o tome koliko su ti procesi stajali društvo i državu, što je zauzvrat dobiveno i nije li bilo bolje zadržati sanirane banke u državnom vlasništvu ili ih prodati na neki drugi način. Otvorena pitanja ne trebaju čuditi, jer niti jedna državna institucija javnosti dosad nije pružila cjelovit analitički okvir za sagledavanje procesa sanacija banaka 90-ih godina XX. stoljeća.

Pokušaj Hrvatske udruga banaka da unese više svjetlosti i konačno prekine rasprave i svojevrsnu mitologiju oko sanacije hrvatskih banaka svakako je hvale vrijedan pothvat. Analitičar mr. Velimir Šonje je to učinio na znalački način i, usput, otvorio mnoga nova pitanja koja bi trebala u konačnici pridonijeti razotkrivanju svih prijepornih pitanja i jednom zauvijek staviti točku na i kad je riječ o tim sanacijama.

Kolaps banaka još 1989.Pritom je važno naglasiti da su gubici hr-vatskih poslovnih banaka već 1989. bili dvostruko veći od njihova kapitala zbog kolapsa socijalističke ekonomije. Nakon toga su se dodatno povećavali i treba ih smatrati fiskalnim troškovima osamo-staljenja odnosno naslijeđa bivše SFRJ i održanja funkcioniranja društva i gos-podarstva u ratu. Taj izdatak se kasnije mogao samo indirektno vratiti, a ne di-rektno kroz prodaje banaka.

Zanimljivo je da su ukupni prihodi DAB-a – iako još nisu u potpunosti vrednovani – razmjerno visoki u odnosu na fiskalni izdatak pojedinačnih sanacija. Do sada ostvareni prihodi DAB-a, po osnovi pro-daja i drugih prihoda povezanih sa sana-cijama, iznose oko 7 milijardi kuna, što ne uključuje procijenjenu tržišnu vrijednost 3,9 milijardi kuna dionica prenesenih u portfelj za kuponsku privatizaciju, real-nu tržišnu vrijednost preostalog portfe-lja nominalne vrijednosti oko 8 milijardi kuna i širu korist obuhvaćenu ugovore-nim dokapitalizacijama banaka u izno-su od 1,2 milijarde kuna.

Stvarni uzroci fisklanih izdatakaTroškove raspada socijalizma i bivše dr-žave uz uzurpaciju deviznih rezervi u ko-rist Miloševićeva režima ne treba pripisi-vati sanaciji banaka. Time se iz vida gube stvarni uzroci fiskalnih izdataka koji su bili namijenjeni sanaciji cjelokupnog gos-podarstva – prvenstveno poduzeća (ve-like obveznice) i građana (stara devizna štednja). Stoga govorimo o sistemskim, linearnim sanacijama koje se razlikuju od kasnijih pojedinačnih sanacija banaka. One su provedene u razdoblju 1995.-2000.

Neka su tumačenja išla za argumentom da je tim operacijama Hrvatskoj nanese-na velika šteta. Na teret demokratski iza-brane vlasti u novoj samostalnoj državi stavljena je odgovornost za fiskalne troš-kove koje su izazvali propali jugoslaven-ski režim i velikosrpska agresija, odno-sno obaveza da se sanacijom i prodajom banaka ili nekim drugim sličnim meha-

www.suvremena.hr |

33

Suvremenatrgov ina


nizmom ti fiskalni izdaci vrate. Među-tim, troškovi sanacije turbulentnih do-gađaja koji su se odvijali od 80-ih godi-na do kraja Domovinskog rata 1995. bili su toliko veliki, da ih se nije moglo na-doknaditi kasnijom prodajom banaka, naplatom imovine i sličnim transakci-jama. Sistemske linearne sanacije stoga nisu riješile problem manjka kapitala u svim bankama. Neke su morale biti do-datno sanirane, inače bi morale biti li-

kvidirane. Prihodi od sanacija u užem smislu – prihodi od dividendi, prodaja banaka, naplate preostale imovine i sl. – još uvijek se ne mogu točno procijeniti, jer nije poznata tržišna vrijednost por-tfelja koji je DAB bez naknade prenio u kuponsku privatizaciju kao i tržišna vri-jednost DAB-ove preostale imovine. Mo-guće je da će se vrijednosti u konačnom obračunu približiti. Važno je naglasitit kako ova analiza pruža okvir za buduće

istraživačke napore. Njen glavni dopri-nos sadržan je u detaljnom prikazu sa-mih podataka koji jasno ukazuju na to da su sanacijski rashodi bili puno ma-nji, a prihodi veći, od iznosa koji su se do sada navodili u javnim raspravama. Hoće li to biti i početak kraja neutemeljenim nagađanjima o sanaciji banaka, pokazat će vrijeme i reakcije stručne javnosti na iznijete pokazatelje i stavove.

A.G.

Dva tradicionalna bienalna sajma INTERGRAFIKA 23. međunarodni sajam grafičke industrije i papira i MO-DERNPAK 28. međunarodni sajam ambalaže i pakira-

nja održavaju se na Zagrebačkom velesajmu od 27. do 30. svibnja.

Na ovim najznačajnijim sajmovima u regiji okupit će se svi zna-čajniji proizvođači opreme, gotovih proizvoda i pomoćnih ma-terijala iz područja grafičke industrije, industrije papira, am-balaže i pakiranja. Navodimo neke od prijavljenih brendova: Canon, Epson, BASF, BOBST, KBA, FUJI, Roland digital, Esco, Hewlett Packard, 3M, Apple, Xeikon, GUK, Mutoh, Mimaki.

Tu su i lideri u grafičkoj i ambalažnoj industriji: Graphic cen-ter, DIT, ZINA, Digital partner, Magraf, VIRO, Tehnotrade, IGEPA PLANA , Zajednica ambalažera Hrvatske.

Po prvi puta na sajmu nastupa APP advertising, printing, pac-kaging CLUSTER iz Rumunjske.

Još nije kasno! Pozivamo vas da nam se pridružite i prijavite svoj nastup na sajmovima Modernpak i Intergrafika! Ne propustite priliku za prezentaciju i upoznavanje najnovijih trendova iz branši, sudjelovanje u stručnom programu, povezivanje s kolegama iz struke iz zemlje i inozemstva.

Uskoro na Zagrebačkom velesajmu! Na jednom mjestu sve o ambalaži i print-u!

Dobrodošli na Intergrafiku i Modernpak 2015!

Više informacija:

www.zv.hrKontakti:

[email protected] [email protected]

385 1 6503 429, 385 1 6503 437

NA JAVA


maloprodaja

piše|prof. dr. sc. Zdenko SegetlijaSažetakU radu se najprije, temeljem dostupne literature, analiziraju funkcije i važnost distributivne trgovine. Potom se, temeljem dostupnog statističkog materijala, analiziraju i izabrani pokazatelji važnosti distributivne trgovine (posebno maloprodaje) za Republiku Hrvatsku i druge europske zemlje. Nalazi se da ti pokazatelji imaju relativnu važnost, s obzirom na stvarnu razinu gospodarske razvijenosti pojedine zemlje i njezinu ulogu u društveno-gospodarskom razvoju. Analizom se može utvrditi da za davanje ocjena o važnosti distributivne trgovine nije dovoljno razmatranje samo pojedinih pokazatelja udjela distributivne trgovine u određenim ekonomskim veličinama, već je potrebno analiziranje cijelih opskrbnih lanaca, odnosno velikih globalnih maloprodavača.

Ključne riječi: distributivna trgovina, maloprodaja, gospodarski razvoj, Republika Hrvatska

Novi pristupi funkcijama i važnosti distributivne trgovine (posebno maloprodaje)

Naime, s obzirom na nagli po-rast kapaciteta distributivne trgovine, s jedne strane, i sta-gnantna gospodarska kreta-nja, s druge strane, danas su, više nego ikada, potrebna istraživanja važnosti distri-butivne trgovine u ukupnom društveno-gospodarskom su-stavu zemlje.

2. Funkcije distributivne trgovine Poznato je da se važnost dis-tributivne trgovine vidi po njezinim funkcijama, koje ona obavlja uspješnije i učin-kovitije od drugih sudionika u kanalima distribucije, od-nosno u cijelome opskrbnom lancu. Važnost kanala distri-bucije za gospodarstvo u su-vremenim uvjetima proizla-zi posebno iz razvoja sustava i integracije kanala.

S tim u svezi treba istaći da se, zbog suvremenih proce-sa koncentracije i internaci-onalizacije distributivne tr-govine, može zanemariti po-jam „unutrašnja trgovina“ koji je još prije tridesetak godina bio u uporabi.

Tako, npr., vertikalni marke-tinški sustavi danas su osobito razvijeni u tržišno i gospodar-ski razvijenim zemljama. Oni u SAD-u danas pokrivaju 70 do 80% tržišta robe za konač-ne potrošače (Kotler/Keller, 2006, str. 487). Vertikalni su marketinški sustavi posebno važni, jer ulaskom u neku ze-mlju donose svoje koncepte vertikalnog povezivanja svih sudionika vrijednosnoga lan-ca, tako da ugrožavaju sve su-dionike na pojedinim tržišti-ma. Dakle, razvijanjem verti-kalnih marketinških susta-va javlja se i nova konkuren-cija u maloprodaji, budući da vertikalni marketinški susta-vi mogu pokretati i svoju pro-izvodnju i time izbaciti s trži-šta dotadašnje proizvođače u nekoj zemlji.

Na taj način vertikalni mar-ketinški sustav (kojeg može voditi i maloprodavač) može bitno utjecati na razinu gos-podarske razvijenosti odre-đene zemlje ili regije.

U analizi funkcija i važnosti distributivne trgovine po-trebno je sagledati kako trgo-vinu na veliko (veletrgovinu), tako i trgovinu na malo (ma-loprodaju).

1. Uvod

Rad polazi od suvreme-nih spoznaja o ulozi i funkcijama distribu-

tivne trgovine u društveno-gospodarskom razvoju poje-dine zemlje. Potom se analizi-raju izabrani pokazatelji važ-

nosti distributivne trgovine (posebno maloprodaje) i nji-hovo relativno značenje, čime se može objasniti njihova bit.

Rad ima za svrhu istaknuti ulogu distributivne trgovi-ne u funkcioniranju i razvo-ju gospodarstva.

www.suvremena.hr |

35

Suvremenatrgov ina


2.1. Funkcije veletrgovine i njezina važnostVeć dugo je poznato da gospo-darska važnost veletrgovin-ske funkcije proizlazi, u prvo-me redu, iz višestrukih uslu-ga, što ih veletrgovina pruža proizvodnji (usp. Alfier, 1967, str. 36).

U suvremenim uvjetima tre-ba naglasiti da su vletrgovci bitni kada su učinkovitiji od drugih sudionika u kanali-ma distribucije u obavljanju sljedećih funkcija (v. Kotler i dr., 2006, str. 873; Kotler and Keller, 2008, str. 521, 522):

(a) prodaja i promidžba (do-prijeti do velikog broja poslovnih klijenata uz re-lativno niži trošak; više kontakata, više povjere-nja kupaca);

(b) kupnja i izgradnja asorti-mana;

(c) kupovina na veliko (ušte-de za klijente zbog ve-ličkih količina nabave odjednom i onda pregru-piranja u manje količine prema njihovim potreba-ma;

(d) skladištenje (držanjem zaliha veletrgovci sma-njuju rizik i trošak za svo-je dobavljače i klijente;

(e) prijevoz (veletrgovci mo-gu brže robu dostaviti maloprodavačima jer su im bliže);

(f) financiranje (klijenti-ma omogućuju kupovi-nu na kredit, a dobavljači-ma pomažu time što na-ručuju unaprijed i plaćaju svoje račune na vrijeme);

(g) preuzimanje rizika (stje-canjem vlasništva na robi veletrgovci preuzimaju i rizike zbog krađe, ošteće-nja, kvarenja ili zastarje-losti robe;

(h) tržišne informacije (pru-žanje informacija i do-bavljačima i klijentima

o konkurenciji, o novim proizvodima, o kretanji-ma cijena itd.);

(i) usluge upravljanja i savje-tovanja (npr. obučavanje maloprodavača, pomoć pri izlaganju robe, po-moć pri uspostavljanju sustava računovodstva i kontrole zaliha, tehnič-ke usluge za industrijske klijente i sl.).

Posebno je važno to što vele-trgovci i nadalje posebno ra-zvijaju svoje usluge za malo-prodavače. Danas se oni ra-zvijaju i u smislu globalizi-ranja svoga poslovanja, jer su suočeni sa sporim rastom na domaćim tržištima (Kotler i dr., 2006, str. 896 i 897). No, u nekim slučajevima, velike veletrgovinske firme teško je razlikovati od velikih malo-prodajnih firmi (Kotler i dr., 2006, str. 894).

2.2. Funkcije maloprodaje i njezina važnostMaloprodaja je jedna od naj-dinamičnijih djelatnosti, od-nosno najdinamičnija poja-va u kanalu distribucije (Ber-kowitz i dr., 1996, str. 487), jer je maloprodajni sustav vrlo intenzivno vezan sa svojim okružjem.

Također, i maloprodavači su u gospodarstvu važni zbog obavljanja svojih funkcija, a to su osobito (Levy/Weitz, 2012, p. 7; 8):

(a) pružanje izbora;

(b) pregrupiranje količina;

(c) držanje zaliha,

(d) pružanje usluga.

Svojom djelatnošću malo-prodavači završavaju raz-mjensku fazu gospodarsko-ga procesa iz koje roba prelazi u fazu potrošnje. Stoga se oni prema potrošačima pojavljuju kao predstavnici proizvđača, a prema proizvođačima i tr-

govcima na veliko kao pred-stavnici konačnih potrošača.

Već dugo je poznato da je djelatnost maloprodaje važ-na zbog njezina utjecaja na razinu životnoga standar-da stanovništva. To je pove-zano kako s mogućim izbo-rom robe i usluga, tako i s ra-zinom maloprodajnih cijena (usp. Lovreta, 1979, str. 9).

S tim u svezi, važnost je ma-loprodavača u tome što oni imaju odgovornost za susre-tanje individualne potražnje potrošača s ogromnom količi-nom ponude robe. Tu je riječ o utjecaju maloprodaje na ži-votni stil potrošača (Dunne/Lush, 2008, str. 2).

Nadalje, pri kupovini u ma-loprodaji pokazuju se stavo-vi potrošača prema proizvo-dima potrošača, pa i njihovo eventualno nezadovoljstvo koje se može vidjeti u rekla-macijama, u vraćanju robe i sl. Stoga trgovci na malo, te-meljem odgovarajućih spora-zuma s proizvođačima, treba-ju zaštititi interese potrošača. Takav njihov položaj, s obzi-rom na mjesto u vrijednosno-me lancu, omogućuje im dje-lovanje na programiranje pro-izvodnje prema potrebama i zahtjevima potrošača.

Maloprodaja je posebno važna i zbog oblikovanja i prostor-nog razmještaja prodavaoni-ca, odnosno logističko-distri-butivnih centara. Međutim, maloprodajni kapaciteti tre-baju biti ne samo u funkciji opskrbe stanovništva, nego i u funkciji privlačenja potrošača iz bliže i/ili dalje okoline (npr.

privlačenja ruralnog stanov-ništva u gradske ili u izvan-gradske trgovinske centre, privlačenja šoping tuirista, i sl.). Suvremeni razvoj malo-prodaje posebno se odnosi i na kapacitete (računalne, te-lekomunikacijske, logističko-distributivne i sl.) za internet-sku maloprodaju i sl.

Kod tzv. stacionarne malo-prodaje posebnu važnost ima i radno vrijeme prodavaonica, jer je maloprodaja tercijarna djelatnost. U pitanju je, da-kle, i ušteda vremena potro-šača koja se omogućuje, npr., kupovinom u trgovinskom centru.

Maloprodaja je osobito važ-na u gospodarskom razvoju. Smatra se da trgovina na malo može odigrati veliku ulogu u gospodarskom razvoju gospo-darski nerazvijenih zemalja, jer se pokretanjem takvoga businessa pospješuje i razvoj potrošnje. Kao primjer može se navesti Bangladeš (Dunne/ Lush, 2008, p. 2).

Kod gospodarski najrazvijeni-jih zemalja maloprodaja ima, opet, posebnu važnost. Kod doprinosa maloprodaje gos-podarskom razvoju neki au-tori, općenito, uzimaju pri-mjer Wal Marta (najvećega svjetskog maloprodavača sa sjedištem u SAD-u) na ame-ričku ekonomiju (v. Dunne/Lush, 2008, p. 2 – 4 i nav. lit.). Oni ističu da je Wal Mart u 2004 povisio diskrecijski do-hodak na godišnjoj razini za oko l % zbog svojih niskih ci-jena i time dao velik doprinos američkoj ekonomiji. Naime s koncepcijom EDLP (engl.Ever-


maloprodaja

day Low Prices, tj. svaki dan ni-ske cijene) Wal Mart je uspije-vao doprinijeti niskoj inflaciji.

Dakako, Wal Mart je u tome uspio zbog svoje sposobno-sti za uporno usmjeravanje na tri polja:

(a) da radi s proizvođačima i da im pomaže da pro-izvode dobra uz najniže moguće troškove;

(b) da upravlja opskrbnim lancem tako da dobra do-stavi od proizvođača do svojih prodavaonica uz najniži mogući trošak;

(c) da koristi tehnologiju koja je oštro usmjerena na upravljanje ukupnim za-lihama uz osiguranje da uvijek ima tražene robe na zalihi a da se ne dogo-di nikakav nepotrebni iz-datak zbog suvišnih zali-ha.

U svakome slučaju, malopro-daja je u nacionalnom gospo-darstvu važna osobito stoga što je jedna od najzastupljeni-jih djelatnosti po broju zapo-slenih i po doprinosu ostva-renjog bruto domaćeg proi-zvoda (Fernie/Fernie/Moo-re, 2003, str. 1).

Maloprodaja je tradicijski „lo-kalna“ (jer većima firmi još ima lokalno značenje), iako se danas smatra i „globalnom industrijom“. Tako, npr., u SAD-u 95% tvrtki ima samo po jednu prodavaonicu, a njih manje od 1% ima po preko 100 prodavaonica (v. Dunne/Lush, 2008, p. 10).

Za maloprodaju je posebno bitna koncentracija, jer, kao što je poznato, tek krupne ma-loprodajne kompanije, grupa-cije i kooperacijske tvorevine mogu koristiti tekovine su-vremenoga tehničko-tehno-loškog progresa i ostvarivati zadovoljavajući razvoj. One su danas stvaratelji međunarod-nih lanaca stvaranja vrijedno-sti (u smislu opskrbnih lana-ca) i izgradnje novih poslov-nih modela.

Dakle, suvremene velike tr-govinske kompanije razvijaju nove organizacijske i koope-racijske oblike, koristeći novi organizacijski pristup, obliku-jući svoje opskrbne lance na način da mijenjaju odnose sa svojim dobavljačima u smislu nove podjele logističkih zada-taka. Odnosi s dobavljačima razvijaju se u rasponu od kon-frontirajuće interakcije pa sve do uske i obuhvatne suradnje (Magnus, 2007, str. 27).

Znači da se u procesima kon-centracije razvija vertikalna integracija ne samo trgovine na veliko i trgovine na malo, nego se, dalje, krupni malo-prodavači (domaći i inoze-mni) povezuju i s proizvođa-čima, prije svega temeljem tr-govačkih marki (engl. retailbrands), tako da dolazi do konkurencije cijelih opskrb-nih lanaca.

Na taj se način se važnost kanala distribucije, odnosno distributivne trgovine za na-cionalno gospodarstvo, ogle-da, zapravo, u aktivnostima njegovih krupnih kompanija.

Iz svega iznesenog proizlazi da je posebna važnost malo-prodaje ne samo u eventual-nom privlačenju potrošača iz bliže i/ili daljnje okoline (ov-dje u obzir dolazi i internet-

ska maloprodaja), već i u spe-cifičnoj ulozi krupnih malo-prodajnih lanaca u ulasku na nova tržišta (ulaženjem u dru-ge zemlje) i u vođenju cijelih opskrbnih lanaca. Stoga se i važnost maloprodaje za neku zemlju treba analizirati i pre-ma mogućnostima ekspanzi-je trgovinskih kompanija koje imaju sjedište u toj zemlji (jer se tu donose odluke o obliko-vanju opskrbnih lanaca)

3. Analiza nekoliko izabranih pokazateljaPrema Statističkoj klasifika-ciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj Uniji (Eurostat, NACE, Rev.2, 2008, p. 217) distributivna trgovina (sek-cija G) uključuje:

- diviziju 45 (trgovina na veliko i trgovina na malo i popravci motornih vozi-la i motocikla);

- diviziju 46 ( trgovina na ve-liko osim trgovine motor-nim vozilima i motocikli-ma);

- diviziju 47 (trgovina na malo osim trgovine mo-tornim vozilima i moto-ciklima).

Kao pokazatelje važnosti dis-tributivne trgovine u ovome radu izabrani su (usp. Segetli-ja, 2012, str. 56 i 57):

- udjeli distributivne trgo-vine u ukupnom broju za-poslenih,

- broj maloprodajnih podu-zeća na 10.000 stanovnika i odnos maloprodajnog pro-meta i BDP-a,

- udjeli globalnih malopro-davača u ukupnim priho-dima Top 250 svjetskih maloprodavača.

Važnost pojedinih pokazate-lja analizirana je s obzirom na razinu gospodarske razvijeno-sti koja se može izraziti bruto domaćim proizvodom (BDP) po 1 stanovniku.

3.1. Udjeli distributivne trgovine u ukupnom broju zaposlenihNa grafikonu 1 prikazani su udjeli broja zaposlenih u di-vizijama distributivne trgo-vine (45, 46 i 47) u izabranim europskim zemljama.

Iz grafikona 1 može se uoči-ti da je udio broja zaposlenih u distributivnoj trgovini ra-

* Ukupni broj zaposlenih prema konceptu stanovanja, godišnji prosjekIzvor: (a) Employment (main characteristics) - annual averages, Eurostat, 2015.; (b) Annual detailed enterprise statistics for trade, Eurostat, 2015.

Grafikon 1. Udjeli distributivne trgovine u ukupnom broju zaposlenih* u izabranim europskim zemljama 2012.

www.suvremena.hr |

37

Suvremenatrgov ina


zličit po zemljama, a i da je distributiv-na trgovina, prema tom pokazatelju po-sebno važna djelat-nost. Najveće udje-le u ukupnoj dis-tributivnoj trgovi-ni imaju Nizozem-ska (15,4%) i Hrvat-ska (14,9%).

U tim su zemljama i najveći udjeli maloprodaje u ukupnom broju zaposlenih. Međutim, razina gospodar-ske razvijenosti im je razli-čita. Dakako, tranzicijske su zemlje gospodarski slabije ra-zvijene, ali im se udjeli distri-butivne trgovine u ukupnom broju zaposlenih ne razlikuju bitno od gospodarski razvije-nijih zemalja. To je rezultat iz-vjesnih disproporcija u gospo-darskom razvoju.

3.2. Broj maloprodajnih poduzeća na 10.000 stanovnika i odnos maloprodajnog prometa i BDP-aNa grafikonu 2 prikazan je broj maloprodajnih poduze-ća na 10.000 stanovnika u iza-branim europskim zemljama 2012. godine.

Iz grafikona 2 razvidno je da, s obzirom na broj maloprodaj-nih poduzeća, maloprodaja u Njemačkoj, Hrvatskoj i Au-striji ima najmanju važnost.

Iz grafikona 3 razvidno je da zemlje s niskom razinom ostvarenog BDP-a (tranzicij-ske) per capita imaju više udje-le maloprodajnog prometa u BDP-u. Ova disproporcija mo-gla je nastati zbog potrošnje za koju nije stvorena vrijednost, nego se kreditira. Maloproda-ja u tim zemljama ima, dakle, veliku važnost i zbog visokih udjela u broju zaposlenih, ali ona nedovoljno pokreće dru-ge djelatnosti (kao integrator u opskrbnim lancima).

3.3. Udjeli globalnih maloprodavača u ukupnim prihodima Top 250 svjetskih maloprodavačaVažnost maloprodaje s ob-zirom na mogućnosti njezi-na međunarodnog širenja i upravljanja opskrbnim lanci-

ma, a time za pokretanje dru-gih tvrtki u stvaranje BDP-a, može se ocjenjivati s obzirom na broj i udjele velikih malo-prodavača. U tablici 1 prika-zani su glavni podaci za ocje-nu važnosti maloprodavača sa sjedištima u promatranim eu-ropskim zemljama, koji spa-daju među 250 najvećih glo-balnih maloprodavača.

Izvor: (a) Anual detailed enterprises statistics for trade, Eurostat, 2015.; (b) Population on 1. January by age and sex, Eurostat, 2015.; (c) Main GDP agregates per capita, Eurostat, 2015

Grafikon 2. Broj maloprodajnih poduzeća na 10.000 stanovnika u izabranim europskim zemljama 2012.

Izvor: (a) Anual detailed enterprise statistics for trade, Eurostat, 2015.; (b) Main GDP aggregates per capita, Eurostat, 2015

Grafikon 3. Udio maloprodajnog prometa u BDP-u s obzirom na razinu gospodarske razvijenosti u izabranim europskim zemljama 2013.


maloprodaja

U tablicu 1 nisu uključeni ma-loprodavači iz Slovačke, Češ-ke Republike, Poljske i Mađar-ske, jer njihovi maloprodava-či nisu dostigli veličinu koja je potrebna da uđu među 250 najvećih. Umjesto njih uklju-čene su Francuska, Velika Bri-tanija, Španjolska i Belgija.

Dakako, ekspanzijom velikih maloprodajnih lanaca u dru-ge zemlje, izvan zemlje podri-jetla, raste važnost malopro-daje u zemljama u koje se šire međunarodni maloprodajni lanci, jer time se povisuje ra-zina razvijenosti maloproda-je. Međutim, u pojedinim se analizama zanemaruje da u tim procesima internaciona-lizacije maloprodaje raste važ-nost maloprodaje i za zemlje iz kojih ekspandiraju veliki ma-loprodajni lanci, jer oni time izvoze svoje znanje i svoje po-slovne koncepte i još odlučuju o oblikovanju cijelih opskrb-nih lanaca.

S tim u svezi bilo bi potreb-no, dalje istraživati koji malo-prodajni promet ostvaruju ze-mlje s maloprodajnim kompa-nijama/grupacijama koje na-stupaju i u drugim zemljama, izvan zemlje podrijetla.

Prema sada dostupnim po-dacima može se vidjeti da su u 2013. godini međunarodni maloprodavači iz pojedinih zemalja ostvarivali u stranim zemljama (izvan zemlje po-drijetla) sljedeće udjele ma-loprodajnog prometa od svo-ga ukupnog prometa (Global Powers of Retailing 2015):

- maloprodavači iz Njemač-ke 45,4%

- maloprodavači iz Francu-ske 43,6%

- maloprodavači iz Velike Britanije 21,5%

- maloprodavači iz SAD-a 15,4%.

Ako se analiziraju kompanije/grupacije, onda bi se za 2013. godinu odgovarajući udjeli prometa koji je postignut u

Tablica 1. Važnost najvećih maloprodavača sa sjedištima u izabranim europskim zemljama 2013.

Red.br. Zemlja Broj kompanija

Broj kompanija koje posluju u samo jednoj

zemlji

Prosječni maloprodajni

prihod* (mil. US$)

Udio u prometu 250

najvećih(u %)

1. Austrija 2 0 7.632 0,4

2. Belgija 4 0 14.554 1,3

3. Finska 2 0 11.005 0,5

4. Francuska 14 1 29.279 9,4

5. Njemačka 17 1 27.060 10,6

6. Italija 5 1 9.219 2,0

7. Nizozemska 4 1 35.045 3,2

8. Španjolska 5 1 16.334 1,9

9. Velika Britanija 14 3 19. 391 6,2

10. Hrvatska 1 0 4.011 0,1

11. Europa 90 20 18.840 38,9

12. Top 250 250 87 17.418 100,0

Za neke kompanije uključena i veletrgovina i maloprodaja.Izvor: Global Powers of Retailing 2015, Embracing innovation, Deloitte, 12 Jannuary 2015.

stranim zemljama, izvan ze-mlje podrijetla, mogli navesti ovako (Global Powers of Reta-iling 2015):

- Metro (Njemačka) 62,3%

- Aldi (Njemačka) 59,2%

- Carrefour (Francuska) 52,7%

- Tesco (Velika Britanija) 32,3%

- Wal-Mart (SAD) 28,9%.

Tesco je danas peti malopro-davač svijeta po svome ostva-renom prihodu. Posluje u 13 zemalja, ostvarujući u njima trećinu svoga prometa. Me-đutim, 60% od svoga prodaj-nog prostora ima izvan Velike Britanije (v. Czinkota/ Ronka-inen, 2013, str. 503 i nav. dru-ge izvore), što bi moglo znači-ti da u tim zemljama ostva-ruje i znatno nižu proizvod-nost prodajne površine (mož-da stoga što su lokacije jefti-nije).

Dakako, maloprodavači u ze-mljama s velikim unutarnjim tržištima nisu se ranije treba-li širiti u druge zemlje, ali da-nas već i oni moraju interna-cionalizirati svoje poslovanje.

4. ZaključakIz izvršene analize proizlazi da distributivna trgovina i u suvremenim uvjetima ima ve-liku važnost u gospodarstvu, kako u tranzicijskim zemlja-ma, tako i u tržišno i gospo-darski razvijenijim zemlja-ma. Za tranzicijske zemlje distributivna trgovina je po-sebno važna kako zbog udje-la u broju zaposlenih, tako i zbog udjela u broju poduze-ća. Udjeli distributivne trgo-vine (posebno maloprodaje) u ukupnom broju zaposlenih i u ukupnom broju poduzeća u tranzicijskim zemljama ne zaostaju za udjelima u tržiš-no i gospodarski razvijenijim zemljama. Međutim, tranzi-cijske zemlje zaostaju u stva-ranju velikih međunarodnih maloprodajnih opskrbnih la-naca, tako da njihova malo-prodaja nedovoljno utječe na pokretanje gospodarskog ra-zvoja.

Kada bi se važnost distri-butivne trgovine ocjenjiva-la samo po njezinim udjeli-ma u pojedinim veličinama u gospodarstvu, došlo bi se i do zaključaka da je ona važni-ja u gospodarski slabije razvi-jenim zemljama. Stoga je po-

trebno razmotriti i ulogu dis-tributivne trgovine u gospo-darskoj ekspanziji i u stvara-nju opskrbnih lanaca.

Literatura i izvori podataka1. Alfier, D.: Uvod u ekono-

miku unutrašnje trgovine, Informator, Zagreb, 1967.

2. Xxx , 2015, Annual detailed enterprise statistics for trade, Eurostat, Database. Dostupno na: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/setupModifyTableLayout.do?st ate =new& c u r rent D i m e n s i o n = D S -120949NACE_R2, pristup 02.02.2015.

3. Xxx, 2015, Annual enter-prise statistics for special aggregates of activities, Eurostat, Database. Dos-tupno na: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submit ViewTableAction do, pristup 05.02.2015.

4. Berkowitz, E. N.; Kerin, R. A.; Hartley, S. W.; Rudelius, W. , 1997, Marketing, Fifth Edition, Irwin, McGraw-Hill, Boston a.o.

5. Czinkota, M. R.; Ronkainen, Illka, A., 2013, Second Ed., International Marketing, South Western Cengage Learning

www.suvremena.hr |

39

Suvremenatrgov ina


6. Dunne, P.M.; Lush, R.F. 2008, Retailing, Sixth Edi-tion, Thomson Higher Edu-cation.

7. Xxx, 2015, Employment, main characteristics, Euro-stat, Database. Dostupno na: http://appsso.eurostat. ec.europa.eu/nui/show.do? dataset=lfsi_emp_ a&lang =en , pristup 02.02. 2015.

8. Fernie, J., Fernie, Suzanne, Moore, Ch., 2003, Principles of Retailing, Butterworth-Heinemann, Oxford, Bur-lington.

9. Xxx, 2015, Global Powers of Retailing 2015, Embra-cing innovation, Deloitte 12 Jannuary 2015. Dostupno na: http://www2.deloitte.com/ content/dam/ Deloitte/ glo bal/Documents/Consumer-Busi ness/g x-cb-globa l-powers-of-retailing.pdf, pristup 09. 02. 2015.

10. Kotler, Ph.; Wong, Veronica; Saunders, J.; Armstrong, G., 2006, Principles of Marke-ting, Prentice-Hall, 2003, Prijevod, MATE, Zagreb.

11. Kotler, Ph.; Keller, K. L., 2008, Marketing Manage-ment, 12th Ed., Prentice-Hall, Prijevod, MATE, Zagreb.

12. Lerchenmüller, M., 2003, H a n d e l s b e t r i e b s l e h r e [Trading Company Mana-gement], Friedrich Kiehl Verlag GmbH, Ludwigshafen, Rhein.

13. Levy, M.; Weitz, B. A., 2012, Retailing Management, Eight Edition, McGraw-Hill/Irwin.

14. Lovreta, S., 1979, Savremena maloprodaja, Savremena administracija, Beograd.

15. Magnus, K. H., 2007, Erfo-lgreiche Supply Chain Ko-operation zwischen Ein-zelhandel und Konsum-güterherstellern [Successful Supply Chain Cooperation between Retailers and Producers of Consumable Goods], Deutscher Uni-versitäts-Verlag, GWV Fach-verlage GmbH, Wiesbaden.

16. Xxx, 2015, Main GDP aggre-gates per capita, Eurostat, Database. Dostupno na;

17. ht t p: //appsso.eu rost at .e c . e u r o p a . e u / n u i /submitViewTableAction.do, pristup 03. 04. 2015.

18. Xxx, 2015, National Ac- counts aggregates by industry, Eurostat, Data-

base. Dostupno na: http: //appsso.eurostat.ec.europa. eu/nui/show.do?dataset =nama_10_a64&lang= en, pristup 06. 02 2015.

19. Xxx, 2015, Population on 1. January by age and sex, Eurostat, Database, Do-stupno na: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=nama_10_a64&lang= en, pristup 06. 04. 2015.

20. Segretlija, Z.: Maloprodaja u Republici Hrvatskoj, Eko-

nomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2012.

21. Statistical classification of economic activities in the European Community, 2008, Eurostat, NACE Rev. 2, Methodologies and Working Papers, Euro-pean Communities, 2008. Dostupno na: http://epp.e u ro s t at . e c . e u rop a . e u /cache/IT Y_OFFPUB/KS-R A- 07- 015/ EN/ K S-R A-07-015-EN.PDF, pristup 12.01.2015.

Erste banka pokrenula program plaćene studentske

Kako bi studentima omogućila primjenu stečenih ekonomskih znanja, Erste&Steiermärkische Bank d.d. (Erste banka) je, u suradnji s Ekonomskim fa-

kultetom u Zagrebu, pokrenula program plaćene stručne prakse pod nazivom „Generalna proba“.

Program je namijenjen redovnim i odličnim studentima 1. godine diplomskog studija, a pored edukacijskog dijela, obuhvaća rad s mentorom te uključivanje u redovan rad

organizacijskih jedinica Erste banke. Stručna praksa tra-jat će od lipnja do kolovoza, odnosno tri ljetna mjeseca, po 40 sati tjedno, a studentima će biti isplaćena i plaća u vi-sini 1.600 kuna mjesečno.

Cilj programa je studentima koji upravo završavaju fakul-tet i traže posao, omogućiti da znanje stečeno na fakultetu primjene u praksi te dobiju nova znanja i iskustva. Praksa sadrži edukacijski dio, koji se sastoji od uvodnog predava-nja i treninga mekih vještina, rada s mentorom te uključi-vanja u svakodnevni rad određene organizacijske jedince.

Prije samog angažmana studenti će proći selekcijski pro-ces u kojem će se odabrati deset najboljih koji će sudjelo-vati u programu.

Studenti koji se žele prijaviti na program „Generalna pro-ba“ to mogu napraviti do 8. svibnja 2015. putem mail adre-se [email protected]. Uz životopis, prijepis ocjena i potvrdu o redovnom studiranju, studenti moraju napisati i esej na temu „Moje najveće postignuće“.

ST

Temeljem članka 34. st. 3. Zakona o medijima (NN 59/04), u nastav-ku dajemo pregled ukupnog prihoda „Seniko studio“ d.o.o., ostva-renog objavljivanjem časopisa Suvremena trgovina u 2014. godini:

UKUPAN PRIHOD OD ČASOPISA = 360.334,12 kn

1. Prihod od prodaje časopisa = 7.831,78 kn2. Prihod od članova savjeta časopisa = 20.000,00 kn3. Prihod od oglasa u časopisu = 195.102,34 kn4. Prihod od oglasa (bannera) na portalu = 11.300,00 kn5. Prihod od medijskog pokroviteljstva = 126.100,00 kn

PRIHOD OD OSTALIH DJELATNOSTI = 251.843,09 kn

SVEUKUPAN OSTVARENI PRIHOD SENIKO STUDIO d.o.o. = 612.177,21 kn

Zagreb, 30.04.2015.

prakse „Generalna proba“


zakonodavstvo

Tradicionalna zadaća prikupljanja prihoda s osnove naplate carina i poreza, nadograđena je i zaštitnom

ulogom carinske službe a to je: suzbijanje svih oblika nezakonitih postupanja s ro-bom, osiguranja zaštite zdravlja i života ljudi, životinja, prirode i okoliša, sigur-nosti proizvoda, zaštite intelektualnog vlasništva, kulturnih dobara, nadzora nad prometom roba dvojne namjene kao i drugih općih i javnopravnih interesa.

Suzbijanje „sive ekonomije“ Početkom 2014. godine Zakonom o carin-skoj službi proširen je djelokrug rada i po-slovi Carinske uprave pa je tako usmje-reno postupanje u cilju efikasnijeg suz-bijanja svih oblika i modaliteta obavlja-nja gospodarskih aktivnosti koje odstu-paju od legitimnih normi odnosno na otkrivanje i suzbijanje „sive ekonomi-je“ te nadzora nad naplatom proračun-skih i ostalih prihoda i transakcija u po-dručju prometa roba i usluga. Posebice je usmjereno i bitno operacionalizirano postupanje carinske službe na područje nezakonite trgovine i nadzora propisa o zabrani i sprječavanju obavljanja neregi-strirane djelatnosti.

„Siva ekonomija“ je izraz koji u najširem smislu označava ekonomske aktivnosti koje se nalaze na rubu zakona ili u tzv. „sivoj“ zoni nad kojima država nema od-

govarajući nadzor. U užem smislu se pod time podrazumijevaju „normalne“ eko-nomske aktivnosti vezane uz obične robe i usluge, a koje nisu zakonski prijavljene, npr. prodaja robe na javnim površinama, obavljanje usluga bez registriranja djelat-nosti, angažiranje radnika na crno, nepla-ćanje poreza prilikom kupoprodaja i sl. i što u svakodnevnom govoru nazivamo „rad u fušu“. Zbog nelegalnoga karakte-ra, djelatnosti unutar „sive ekonomije“ predstavljaju veliki problem, kako u Re-publici Hrvatskoj tako i u cijeloj Europi.

Zapljenjene velike količine duhanaProvodeći redovne mjere nadzora, po-najviše neposrednim aktivnostima na tržnicama i mjestima prigodnih proda-ja (sajmovi) u unutrašnjosti Republike Hrvatske kao i nadzorom kretanja rob-nog i putničkog prometa preko granice, u 2013. godini zapljenjeno je ukupno 10 tona duhana (u listu i rezanog duhana). Ti podaci nedvojbeno su ukazivali na pojav-ni oblik i trendove rasta nelegalne pro-daje duhana kao i na činjenicu da se tr-žište duhanskim prerađevinama u jed-nom dijelu orijentiralo na nedozvoljenu trgovinu duhanom.

Dodatno analizirajući parametre pojav-nosti, mjesta zapljena, pravaca nabavlja-nja ove vrste robe, u 2014. godini prove-le su se pojačane i ciljanje mjere nadzora

nad kretanjem ove vrste roba kako pre-ko graničnih prijelaza tako i u unutraš-njosti Republike Hrvatske te je rezultat zapljene duhana u 2014. godini bio uku-pno 26,3 tone, što je dvostruko veća za-pljena duhana nego u 2013. godini. Go-voreći o ovim količinama zapljenjenog duhana, možemo procijeniti da je samo u 2014. godini za količinu od 26,3 t duha-na utajeno trošarinskih davanja u izno-su od oko 15 milijuna kuna, a od te za-pljenjene količine moglo bi se proizve-sti oko 26.300.000 komada cigareta čija bi vrijednost na tržištu mogla biti oko 27.000,000 milijuna kuna.

Nastavno na ove podatke nije teško za pretpostaviti da su glavni motivi za ne-legalnu prodaju duhana, ne samo utaja trošarinskih davanja već i velika razli-ka između legalne otkupne cijene i cije-na koje se za duhan postižu na ilegalnom tržištu. Slijedom analize podatka kojim raspolaže Carinska uprava oko 67 posto zapljenjenog duhana i duhanskih pro-izvoda oduzeto je u unutrašnjosti Repu-blike Hrvatske.

Osnovna analiza ove kriminalne pojav-nosti ukazuje da domaći proizvođači du-hana masovno prikrivaju stvarno proiz-vedene količine duhana i ne predaju po-brani duhan u listu otkupljivačima zbog izrazito niske otkupne cijene u odnosu na cijenu na „sivom tržištu“, čime se osim utaje proizvedenih količina krše i propi-si o trgovini, neregistriranoj djelatnosti i nedozvoljenoj proizvodnji.

Carinska uprava

Suzbijanje nezakonite trgovine duhanom

Ministarstvo financija, Carinska uprava u razdoblju od početka 2012. godine do kraja 2014. godine provela je iznimno veliki broj reformi i doživjela je potpuni „zaokret“ kako u zakonodavnom, ustrojstvenom i funkcionalnom dijelu, tako i u dijelu izgradnje potpuno nove uloge i svrhe postojanja carinske službe.

www.suvremena.hr |

41

Suvremenatrgov ina


Sofisticirani oblici ilegalnoga trgovanjaU nedozvoljenoj trgovini duhanom po-javljuju se posrednici i preprodavači koji otkupljuju duhan u listu, često posjedu-ju rezalice za duhan, pripremaju pakira-nja za maloprodaju te prodaju duhan na tržnicama ili izravno dostavljaju duhan krajnjim potrošačima, a konkretni pri-mjeri biti će prikazani kasnije. Isto tako na unutarnjem tržištu jedan dio duhana potječe iz drugih zemalja EU, a obzirom na to da je RH ušla u EU, promet roba od-vija se bez carinskih kontrola.

Slijedom analize podatka kojim raspo-laže Carinska uprava 33 posto zapljenje-nog duhana oduzeto je u nadzorima na samim graničnim prijelazima sa susjed-nim trećim zemljama (Bosna i Hercego-vina, Republika Srbija i Crna Gora). Može se procijeniti da je primijećeno kako usli-jed porasta cijena duhana na nelegalnom hrvatskom tržištu, raste i krijumčarenje duhana iz susjednih trećih zemalja, po-sebice iz Bosne i Hercegovine, koja je tra-dicionalno poznata po uzgoju duhana.

Pri tome valja naglasiti da je u Bosni i Hercegovini rezani duhan utvrđen kao trošarinska roba tek prije godine dana, slijedom čega sustav kontrole još uvijek nije dostatno učinkovit.

Isto tako, za napomenuti je da se 40 posto zapljenjenog duhana oduzme u cestov-nom prometu, 27posto u prijevozu mor-

skim putem, dok se 33 posto zapljenjenog duhana oduzme u ostalim vrstama pro-meta i prijevoza (poštanskom prometu, tržnicama, skladištima…).

Stroge kazne Nadzorne aktivnosti Carinske uprave usmjerene na nezakoniti promet i trgo-vinu duhanom, nastavljene su i u 2015. godini pa je već tijekom prvog tromje-sečja ove godine zapljenjeno 23,3 tone duhana (bilo u listu, bilo rezanog) što je već gotovo jednako cjelokupnom prošlo-godišnjem količinskom iznosu zapljenje-nog duhana. Govoreći o ovim količina-ma zapljenjenog duhana, možemo pro-cijeniti da je utajeno oko 12 milijuna tro-šarinskih davanja u Državni proračun.

Nezakonito postupanje s duhanskim pre-rađevinama prekršajno je sankcionirano Zakonom o trošarinama koji propisuje novčane kazne za prekršitelje u iznosu od 10.000,00 kuna do 2.000.000,00 kuna za pravne osobe, a od 5.000,00 kuna do 100.000,00 kuna za odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i za fizičke osobe.

Nezakonito postupanje s duhanskim pre-rađevinama može se kvalificirati i kao kazneno djelo „Nedozvoljene trgovine“ ako se radi o težim okolnostima poči-njenja djela, odnosno ako težina nastup-ljelih posljedica za pravni sustav, način protupravnog postupanja počinitelja i stupanj njegove krivnje u vezi s počinje-

njem konkretnog djela, kao i količina i vrijednost robe opravdavaju tu kvalifi-kaciju, a o čemu u svakom slučaju, odlu-čuje nadležni državni odvjetnik. Za ka-zneno djelo Nedozvoljene trgovine za-priječena je kazna zatvora do jedne go-dine. Sav zapljenjeni duhan čuva se u ca-rinskim skladištima.

Navedeni pokazatelji i količina zapljenje-nog duhana ukazuje da je Carinska upra-va na vrijeme prepoznala trend ovih ne-legalnih radnji stoga sve aktivnosti koje provodimo zajedno s ostalim ministar-stvima i u području nadzora i u područ-ju definiranja nove legislative koja se od-nosi na duhan, kao i aktivnosti vezane za podizanje svijesti građana o štetnosti ovog pojavnog oblika nezakonitih rad-nji koje provodimo s HUP-om, imaju itekako opravdanu podlogu.

Podrška kampanji HUP-aPodižući razinu svijesti građana da je sva-ki oblik neregistrirane djelatnosti druš-tveno neprihvatljiv sa svih aspekata utje-caja, podržali smo i kampanju HUP-a i nadamo se da će i ovaj vid preventivnog djelovanja umanjiti društvene opasno-sti koje nosi nezakonita trgovina duha-nom i duhanskim proizvodima. Više o kampanji protiv švercanog duhana koju su predstavili Hrvatska udruga posloda-vaca i Carinska uprava možete pogledati na: http://www.hup.hr/hrvatska-udru-ga-poslodavaca-i-carinska-uprava-pred-stavili-kampanju-protiv-svercanog-du-hana.aspx.

Također na web stranici Carinske uprave objavljeno je i „Godišnje izvješće o radu CU u 2014. godinu“ koje donosi najzna-čajnije postignute rezultate rada Carin-ske uprave u prethodnoj godini (http://www.carina.hr/Novosti/Novosti.aspx?args=VdrqJRUG8hfly94tFqt8kA%3d%3d).

Ujedno napominjemo da Carinska upra-va putem svoje web stranice www.cari-na.hr pod kategorijom „Aktualno“ re-dovito izvještava javnost o svim novo-stima koje se odnose, kako na rad carin-ske službe tako i na novosti iz zakonske regulative iz područja carinskog sustava odnosno iz nadležnosti Carinske uprave, a poseban naglasak stavljen je upravo na provedbu mjera nadzora u cilju otkriva-nja povreda zakonskih propisa kojima se regulira djelatnost trgovine i usluga kao i otkrivanje povreda carinskih, trošarin-skih i drugih propisa iz nadležnosti CU.

Carinska uprava RH


marketing

piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

Empatija u poslovnom okružju

Empatija, ili sposobnost razumijeva-nja osjećaja drugih, postaje ključna riječ u komuniciranju. U prodaji je

to nezaobilazno područje, ključ uspjeha u osobnom nastupu. Drugi pojam važan za odnose ljudi u zajednicama, a naročito za poslovno pregovaranje, je asertivnost. Tim se pojmovima daje naročita pozornost kod trenera koji su pretežito usmjereni na osobnu prodaju. Prodaja je i prijenos osjećaja, pa će se druga strana teško nago-voriti samo na temelju racionalnih i logič-kih elemenata, jer uspjeh u dijalogu zavisi u kojoj mjeri je prodavač „stao u cipele“ onog kojem se nudi roba ili usluga.

AsertivnostNa temelju razgovora s trenerima, a i po osobnom iskustvu, pokazuje se da se empatija dobro razumije, ali da njezino usvajanje dosta zavisi od samog pojedin-ca i društvene sredine, dok se asertivnost može istrenirati i naučiti. Naime, dok je empatija razumijevanje i shvaćanje osje-ćaja drugih, asertivnost se usmjerava na to kako da pojedinac izrazi svoja stajališta i mišljenja, perspektive, a da pritom ne povređuje druge i da kod drugih izazove osjećaje poštovanja. Asertivnost je usmje-rena na poštovanje sebe i sugovornika, na rješavanje problema, na fleksibilno ponašanje i prilagođavanje, dvosmjerno komuniciranje.

Asertivna osoba smatra svoja stajališta i mišljenja opravdanim, a druga strana će ih prihvatiti ako se ne iznose agresivno. Zato je potrebno samopouzdanje. Treneri će pak postaviti pitanja, test ili probe u sljedećim okvirima:

• Jeste li spremni da se otvoreno izjaš-njavate na skupovima, u dijalozima?

• Jeste li spremni priznati svoje greš-ke?

• Jeste li spremni podnijeti prigovo-re druge strane? To je važno, jer pri-govori mogu biti dragocjena infor-macija.

• Jeste li spremni konflikt pretvoriti u pozitivu, ili se predati svađi koja ne vodi nikamo?

• Jeste li u stanju postavljati pitanja kad vam nešto nije jasno ili kad vi-dite da je krenulo u krivo?

• Možete li bez vrijeđanja, izazivanja konflikata, odbijanja, reći „ne“ dru-goj strani kad vam postavi nemogu-će zahtjeve, ili ćete „podviti rep“…

Na temelju takovih pitanja možete dobiti prosudbu o sebi - jeste li spremni komuni-cirati uspješno i dovesti do kraja pregovore ili dogovore općenito.

Empatija kao temeljAko je asertivnost „taktika“ koja se može naučiti, onda je empatija strateški temelj za komunikaciju i savladava se teže. Riječ ima grčke korijene παθος (páthos), što se odnosi na strast. Sa dodatkom „em“ do-bijemo suosjećanje. U suvremenom kon-tekstu upotrebljava se u aktivnom obliku – ne samo da s nekim suosjećamo već da u tom smislu i djelujemo, da poduzi-mamo. Najnaglašeniji apel trenera u tom smislu je: „Stavite se u cipele drugog“. To je distinkcija između suosjećanja s nekim i djelovanja u pravcu – „da ga razumijem i da se stavljam na istu frekvenciju“. Od toga zavisi većina pregovora, prodajnih rezulta-ta, timskog napretka. Treneri upozorava-ju da se ne može se garantirati da ljudi u potpunosti usvoje principe empatije, jer u mnogome zavisi od individualne i kolektiv-ne predispozicije što je uvjetovano djelom genima, a dijelom odgojem u porodici i društvenoj okolini.

www.suvremena.hr |

43

Suvremenatrgov ina


Empatija kod individua i društvenom okružjuZnanstvenici već nekoliko desetljeća pro-učavaju djelatnost enzima MAO (monosa-minoosksifaza) koji je važan za djelovanje amina kojima mozak odašilje informacije i podražaje u cijelo tijelo. Nedavno je skupina znanstvenika došla do spoznaje (Europen Juornal of Organic Chemistry, 25.09.2012.) da pomanjkanje MAO djeluje na neurodegerativne bolesti (primjerice Parkins).

MAO djeluje na razgradnju tzv. neuro-transmitera, koji pak djeluju na osjećaje raspoloženja. Osobe s manjkom tog en-zima otpornije su na stres, osjećaj boli, dok one s viškom imaju više suosjećanja za druge, ali su podložnija stresu i depre-siji. Kod onih prvih razvija se i sklonost za egoizmom, zlobi, ali to zavisi i od okol-nosti u kojima ljudi odrastaju, a naročito iskustava od djetinjstava. Ovi drugi imaju prirodno više sklonosti za empatiju, ali to zavisi i od snage osobe, odnosno koliko je u mogućnosti da prevlada stanje pasivnog suosjećanja.

Što se tiče društvenog okružja, za ilustra-ciju mogu poslužiti pojavnosti u kojima se može razviti solidarnost u društvu, timu, zajednici uopće.

Eric Weiner, autor knjige The Geography of Biss (New York Time, 2009.), traži pod-ručja gdje su ljudi najsretniji i najnesretniji. Među najsretnije navodi Island, gdje su ljudi solidarni, pomažu jedni drugima kako bi proživjeli surove klimatske uvjete. Ne

hrane se na zlobi i nesreći dugih. Suprotno od toga je Moldavija koja nije nerazvijena samo zbog objektivnih povijesnih razloga, već su ljudi jako zlobni i jalni, zavidni kad netko uspije. Tamo je čuo vic kako vrago-vi u paklu ne čuvaju Moldavce u vrućem kotlu da ne pobjegnu, jer znaju da kad bi jedan pokušao, drugi bi ga povukli nazad dolje…Hm! Zar nismo čuli takove aneg-dote i na račun nas Hrvata („hrvatski jal“). To nije „bez vraga“, jer gdje su ljudi više konstruktivni, gdje se podupire napredak, takovo društvo raste.

Najgore se ipak događa u ratovima i osva-janjima. Ratovi su sami po sebi najgrozni-ja stvar, a to se događa još uvijek. Neki uživaju u mučenju, ubijanju, individualno i masovno. Nastaju čitave histerije i psi-hotična stanja koja zahvaćaju mase. Hi-tler, Mussolini, pa i onaj poziv: „Ne čujem dobro…“ Užas! A što kaže Dobri vojak Švejk ? On izlazi iz rova i viče: „Ne pucaj-te! Zar ne vidite da su ovdje ljudi!“. Zaista snažna antimilitaristička poruka. Osobno sam uvjeren u teoriju enzima koja govori o potencijalnoj sklonosti za zloću. Pa kako inače tumačiti da lopovi bez skrupula, kra-du, da ubijaju. Tko nema skrupula, taj se u dosta slučajeva i lakše uspinje na društve-noj ljestvici, iako nisu svi takovi.

Eric Weiner nije došao sam po sebi na ideju da istraži sreću na temelju vlastitih doživljavanja („experiencis“) u pojedinim zemljama, zajednicama, jer je na ponudi mnogobrojna literatura iz područja neuro-logije koja nastoji odgonetnuti ljudsku sre-ću. Osobno mi je „zapeo za oko“ Dacher Keltnerr, koji je još u prvom izdanju svoje

knjige Born to Be Good (Norton & Com-pany, 2009.) pošao od toga da čovjek nije okovan lancima okrutnosti i bezosjećajno-sti, već se ljudski rod održava na suosje-ćajnosti. To i u kasnijim djelima i istupima dovodi u vezu s Darwinovom evolucijom i promovira tezu da zajednice koje gaje suosjećanja, najviše napreduju. U tom se makro svijetu ljudske zajednice podređuju dobroj ili zloj sudbini kao primjerice:

• Vođe, osvajači, diktatori koji podre-đuju svijet sebi, a narod se pokorava ili pada ničice pod psihozu kao što je „nadrasa“ („Übermensch“)

• Vođe s apelima na savjest (rano kr-šćanstvo, V. Havel)

• Otpori i revolucije koje često završa-vaju diktaturama

• Zajednice čija riječ ima snagu pove-zivanja pozitivnih osjećaja (Krist i rano kršćanstvo koje osvaja svijet i kad već vođe nema).

Religije koje imaju uporište u pozitivnim etičkim principima kojih se ljudi inače teš-kom mukom pridržavaju.

…a područje empatije u mikrosvijetu i može li se na to utjecat?Empatija je osobito nužna za liderstvo. Oni koji ižele voditi ljude, motivirati ih, stvarati atmosferu kreativnosti, moraju imati ili ga-jiti empatiju. Inače ljudi oko njih postaju frustrirani i zajednica stagnira. Javljanju se negativne emocije – ogovaranja, oso-be se opravdaju neuspjehom zato što im šefovi…

Nekoliko ilustracija iz stvarne prakse.

Osoba dobije „packe“ jer nije unijela u formular medicinske ustanove podatke o klijentu. Šef galami…Osoba kroz plač dos-pije izreći da podaci postoje u ustanovi na drugoj lokaciji.

Drugi primjer. Šef okuplja tim sposobnih eksperata. Međutim, traži da ga se za sve pita. Nema pametnijih (?) od njega…Eksperti, naravno, odlaze. Problem je u tome što se suvremeni menadžment i ra-zvoj zasnivaju na brzini protoka i usvajanja informacija. Ako šef nema povjerenja, ne potiče ljude, ne osigurava im samostal-nost, ako ih koči, onda se koči i razvoj, zaostaje se.

Iako se treneri žale da postoje individualne sklonosti koje je teže usmjeriti na empa-tiju u odnosu na asertivnost koja se može istrenirati, ne treba se predati.


marketing

ST

Doduše, postoji ograničenje, a to je ta ne-urološka sklonost, ali ne tako nesavladiva kao u umjetnosti. Ne može se netalenti-ranog naučiti pjevati solo, ali ako netko radi u timu ili želi uspješno komunicirati, mora se disciplinirati u svojim ego istu-pima i pokušavati razumjeti druge. To je već pitanje odgovornosti za svoja djela i za svoju vlastitu sudbinu. Postoji pravilo koje može mijenjati vlastita stajališta. Naime, psihijatri su ranije navodili ljude da se vide u ogledalu – dakle samo sebe (introspekci-ja). Moderna psihologija ide za tim da svoj odraz pogledamo u drugima i po tome se prepoznaje stupanj empatije. Samo se za to treba odlučiti, „slušati se“ kroz druge i to uzeti za ozbiljno i korigirati se.

Primjeri na razini kompanijeU trgovačkom lancu Tesco, koji se u ne-koliko godina popeo među prve u svijetu, sretao sam na hodnicima natpise iz Kristo-vih besjeda na Maslinovoj gori1 koje upu-ćuju da drugima činimo ono što želimo da drugi čine nama. Ta se pravila mogu naći i u drugim religijama, a upućuju na ponašanje koje zajednici omogućuje na-predovanje. To je Tesco i potvrdio, jer se pravilo i provodi. U nas takove primjere možete sresti u poduzećima koje dobivaju priznanje kao „najpoželjniji poslodavac“. To sam sretao nekad kod dm-a, a recentno kod srednjeg poduzeća, agencije Degor-dian. Taj nekad mali „razmršivač čvorova“ brzo raste, a svi su mladi, jednaki, sve se odvija normalno, svi su jednakopravni, svi imaju iste šanse, svi se razumiju u svoj posao i unatoč krizi oglašivačkih agencija, traže nove i nove ljude i radne prostore…Želite li doživjeti asertivnost i empatiju na djelu, kontaktirajte ih.

Možemo napraviti i jednu usporedbu iz doba kad smo bili „klinci“ i kad nas je odr-

žavalo zajedništvo prema nepisanim pra-vilima. Na tom se iskustvu temelji praksa u velikim kompanijama koju provode HR – team building. To nije ništa drugo nego pokušaj da šefovi i važni stručnjaci zatiru svoj ego, te da postanu svjesni da se uspjeh zasniva na timskom radu, međuzavisnim procesima i međusobnom uvažavanju.

Osobno sam u svojoj praksi uvodio brain-storminge (sa čak i po nekoliko desetaka ljudi), u kojima su vrsni moderatori „ski-dali“ šefovima aureolu njihove hijerarhij-ske veličine, što je dovelo do neizmjerne kreativnost u praksi koja je u dvije godine donijela poduzeću (Podravka) inovativ-nost koja je u dvije godine rezultirala sa sedam novih marki i podmarki s 157 novih jedinica…

Komunikacija je zajedništvo (communis), a ne monolog i to valja imati na umu. U jed-nom poduzeću, koje je počelo doživljavati nagli uspon, trenirao sam prodavačice da komuniciraju s klijentima prema principi-ma u kojima se stvara oduševljenje. To se moglo postići u punoj mjeri, jer se i izbor prodavačica provodio po kriterijima u ko-jima je prevladavala jaka volja i sklonost za tu komunikaciju, a budući da se radilo o dječjem programu, posebno se vredno-vala sklonost prema djeci, koja instinktivno osjete jel’ ih voliš ili ne…

Kad sam napustio taj krug, godinama sam radio „štih probe“ tako da sam izražavao želju da kupim nešto za dar deset mjeseč-noj bebi. Uvijek bi me prodavačice pitale o roditeljima, odnosu prema bebi i razvila se komunikacija. A kad ono - jednom mi kaže prodavačica da to mogu naći „tamo“… Osjetio sam da nešto nije u redu. Nazvao sam jednog od vlasnika i doznao da su se među sobom posvađali i umjesto odu-ševljena sve se počelo urušavati…Svađa među šefovima prelila se i na prodavače i nema više empatije…Nastao je krah.

Biti u prodaji lukav ili pošten?Još uvijek vlada percepcija kako se proda-vače uči da budu lukavi, da navedu i zave-du kupca, a na temelju toga se o trgovcima stječe dojam nepovjerenja. Međutim, u recentno doba dobio sam neposredni uvid u sadržaj treninga Jonson&Jonson u koji-ma se favorizira princip poštene prodaje – Integrity Selling. To su principi win-win, dugoročnosti, otvorenosti, open minding.

J&J prenosi svojim prodavačima poruke o etičnosti, poštenju, iskrenosti i ono – da uvijek možeš svima pogledati u oči. Na taj se način kreiraju zajedničke vrijednosti za prodavača i klijenta ma kakogod ga zvali – kupac, prijatelj, partner, pacijent, gost…

Ljudi žele da ih se sasluša, razumije, vred-nuje, da dobiju osjećaj da im prodavač želi pomoći. Tako odgojen prodavač dobiva šansu za novi identitet – prodavati mogu pošteno samo ako i živim pošteno. Ako je to prihvatila velika kompanija, onda može-mo biti sigurni da je to dugoročni put kojim se stječe povjerenje potrošača.

Saznanja o razumijevanju drugih i nisu no-vost. Pođimo od antropologa. Oni se bave ljudima, ali kad se taj krug proširi, onda to više nije područje rezervirano samo za uski specijalistički krug. Primjerice pokreti za zaštitu okoliša idu mnogo šire i bave se našom budućnosti. To je prošireni krug.

Želimo li postati empatični, onda se mora-mo odreći svog ega i posegnuti za pravilo slušanja drugih. Pravi prodavač sluša, sluša, sluša i pita, pokazuje zanimanje, unaša se u položaj sugovornika. Dakle u tome moramo prevladati ego kojeg u različitom intenzitetu krijemo i u sebi - ja, pa ja i ja…

Savjeti za kraj• Imate svoje navike, ali poštujte i one

koje imaju drugi, razumijte ih, „uđite u njihove cipele“, imat će te više pri-jatelja i manje neprijatelja…

• Praktičan savjet – kod dulje vožnje autobusom, vlakom, pitajte suputni-ka (ali nemojte biti nametljivi), zain-teresirajte se za njegov život, pa i dje-cu kao zajednički nazivnik. Za to je potrebna sposobnost, ali i hrabrost koja kasnije dovodi i do profesional-no potrebnih navika.

• Upoznajte se s iskustvima drugih i poštujte to – bit ćete bogatiji u zna-nju i saznanju da niste samo vi važ-ni na ovom svijetu…

• Djeca različitih nacija, religija i rasa igraju se među sobom, dok ih stari-ji ne pokvare… Učijmo i od djece, a konačno ona pokazuju Darvinov put u preživljavanju.

Dakle taj ego da, ali na drugoj osnovi - kada na temelju empatije, poštenja (koje može biti i ranjivo, ali se isplati), stekneš priznaje, uspjeh, pa i materijalnu satisfakci-ju, zadovoljštinu što si pomogao drugima, a oni ti to uzvraćaju. To je pravi EGO.

1 Opširnije vidi Suvremena trgovina br. 3 i 4/2013., Zvonimir Pavlek: Kako ljude uspješno voditi u doba krize.

www.suvremena.hr |

45

Igrajući u icasinu Hrvatske Lutrije, u legalnom, sigur-nom i tehnološki suvreme-nom okruženju, igrači ima-ju priliku podržati hrvatsko gospodarstvo, socijalne, hu-manitarne, kulturne i sport-ske projekte, prevenciju ovi-snosti, pomoć osobama s in-validitetom te razvoj civilnog društva. Jasan slogan i vizual, atraktivni TV spotovi i nova stranica www.icasino.hr s više od 50 casino igara, zasigurno će privući nove igrače želj-ne igre i zabave, koji od sada mogu uživati u uzbudljivim casino igrama 24 sata dnev-no, 7 dana tjedno i 365 dana godišnje! Spotovi i ostale za-nimljivosti o icasinu mogu se pratiti na facebooku i you tube kanalu HL casina i automat klubovi. ST

Prvi internet casino u Hrvatskoj: icasino Hrvatske Lutrije

U Casinu International predstavljen je ovih dana

novi projekt icasino. Riječ je o prvom Internet casinu u Hr-vatskoj koji igračima pruža mogućnost odigravanja veli-kog broja casino igara kad god požele. Internet casino rezul-tat je suradnje Hrvatske Lu-

trije s eminentnim svjetskim kompanijama u području on-line igara na sreću, a na ovaj način Hrvatska Lutrija učvr-stila je svoju poziciju vodećeg priređivača igara na sreću.

„Na Internet tržištu prepu-nom priređivača igara klađe-

nja i casino igara, koji te igre u Hrvatskoj pripređuju nele-galno, želimo napraviti uočlji-vu razliku od nelegalne kon-kurencije.

Upravo iz tog razloga u kam-panji ističemo slogan 'prvi u Hrvatskoj legalno' kako bi igrači znali i bili sigurni da su ovaj portal i igre potpuno legalni.

Važno je napomenuti još jed-nu činjenicu koja nas izdvaja od ilegalne konkurencije, a to je društveno odgovorno prire-đivanje. Sigurnost je odgovor-nost, a odgovornost je ključ-no pitanje i naša vodilja kako prema zaposlenicima, druš-tvu tako i prema našim igra-čima“ – rekao je na konferen-ciji predsjednik Uprave Hr-vatske Lutrije Danijel Ferić.

Igre na sreću

Hrvatska može i treba biti ulagački atraktivnija

Veleposlanik Sjedinje-nih Američkih Drža-va u Hrvatskoj Kenneth

Merton ocijenio je da Hrvat-ska može i treba biti ulagački atraktivnija nego što je to sada. „Hrvatska nije ulagački atrak-tivna koliko bi mogla i trebala biti“, rekao je Merton, a ključ

hrvatske konkurentnosti po njemu je jačanje privatnog sek-tora, uz jačanje ukupne društvene svijesti o potrebi promjena i reformi. Ističe da je Hrvatska u osnovi „uspjela priča“, jer je ostvarila članstvo u EU-u i NATO-u te da se ti uspjesi čak ne-dovoljno često ističu, ali da kao prijatelj Hrvatske mora upo-zoriti kako je najvažniji izazov s kojim se zemlja sada susreće, izostanak gospodarskog rasta.

Snage, po njegovu mišljenju, treba usmjeriti na jačanje privat-nog sektora. U tom je smislu pozdravio neke vladine napore, spomenuvši zakone o strateškim investicijama i ugljikovodi-cima te uspostavu Agencije za investicije i konkurentnost, ali je naglasio da to nije dovoljno. Pri tome ističe kako nema eko-nomski uspješne zemlje koja ujedno nije atraktivna stranim

ulagačima. Poljska, Slovačka i Latvija dobri su primjeri na koje bi se moglo ugledati, kaže američki ambasador podcrtavajući kako je tim zemljama zajednički rad na temeljnim gospodar-skim reformama koje su promijenile njihovu gospodarsku kli-mu, a uključuju odlučnu privatizaciju, uspostavu učinkovitog pravnog sustava, striktne financijske regulacije, moderni po-rezni sustav i spuštanje birokratskih i inih pragova za ulazak stranih poduzeća. Pored toga, važna je reforma obrazovnog sustava s naglaskom na poduzetničkoj kulturi, kaže Merton.

„Neke od tih reforma su kontroverzne, neke bolne, ali dugo-ročno donose strana ulaganja i radna mjesta“, rekao je. Dodaje kako je svjestan da evokacije privatizacije iz devedesetih go-dina i poveći proračunski manjak otežavaju reforme u smje-ru privatizacije i smanjenja poreznog tereta, a visoka nezapo-slenost prijeti znatnom političkom cijenom provoditeljima re-formi javnog sektora.

Zaključuje kako je zazor od stranaca „prilično zbunjujuć za ze-mlju koja ugošćuje milijune turista i koja je postala dijelom naj-većeg gospodarskog saveza na svijetu“, ali ističe i kako se uzda u hrvatske vještine, poslovnu sposobnost i privatni sektor, ako mu se stvori odgovarajući poslovni i investicijski ambijent. ST

ukratko

Članovi Uprave Hrvatske lutrije


tvrtke i tržišta

Adris grupa: Više od polovice prihoda ostvareno na inozemnim tržištima

U svom proizvodno-turističkom segmentu Adris 53 posto prihoda od prodaje roba i usluga ostvaruje na inozemnim tržištima, od čega približno 60 posto na zahtjevnom EU tržištu. U posljednjih šest godina Adris je, unatoč krizi, ostvario prosječnu godišnju stopu rasta izvoza od gotovo sedam posto

Adris grupa u 2014. godini ostvarila je ukupni prihod u iznosu od 5,48 milijardi kuna, a poslovni prihod

iznosio je 4,89 milijardi kuna. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 4,46 mili-jardi kuna. Na domaćem tržištu ostvare-no je 2,75 milijardi kuna, a na inozemnim 1,71 milijarda kuna. Adris u svom proi-zvodno-turističkom segmentu ostvaruje 53 posto prihoda od prodaje roba i usluga na inozemnim tržištima, od čega približ-no 60 posto na zahtjevnom EU tržištu.

U posljednjih šest godina Adris je, unatoč krizi, ostvario prosječnu godišnju stopu rasta izvoza od gotovo sedam posto. Do-bit prije oporezivanja iznosi 402 miliju-na kuna, a neto dobit 351 milijun kuna.

Cigaretni dio poslovanja na ključnim tr-žištima suočen je s mnogobrojnim nega-tivnim trendovima, ponajprije sa stalnim rastom trošarina. Primjerice, u razdoblju od 2008. do 2014. godine, trošarinsko op-terećenje na Ronhillu u Hrvatskoj je po-raslo 89 posto, u Srbiji 133 posto, a u BiH čak 203 posto. Posljedično rastu trošari-na, proizvođači su prisiljeni povećava-ti maloprodajne cijene. Stalan rast ma-loprodajnih cijena, u uvjetima dugogo-dišnjeg gospodarskog pada, odnosno sta-gnacije hrvatskog i ključnih regionalnih tržišta, uzrokuje pad cigaretnog tržišta i

pomak potražnje prema nižim cjenov-nim segmentima te eksploziju potroš-nje rezanog duhana.

Tako se u razdoblju od 2008. do 2014. go-dine hrvatsko tržište cigareta smanjilo se za 38 posto, tržište BiH za 43 posto, a u Srbiji je zabilježen pad od 41 posto. Unu-tar smanjenog tržišta cigareta udio naj-nižeg cjenovnog segmenta u Hrvatskoj se, u razdoblju od 2008. do 2014. godine, povećao dva puta, a u susjednoj BiH go-tovo četiri puta.

Tržište rezanih duhana u Hrvatskoj i su-sjednim tržištima prije četiri godine go-tovo da nije postojalo, a danas je pak taj udio znatno iznad deset posto. Veliki pro-blem predstavlja činjenica da više od tri četvrtine rezanog duhana čini tzv. neo-porezovana potrošnja, pri čemu gube dr-žavni proračun (godišnje više od 700 mi-lijuna kuna), proizvođači duhana, ciga-retna industrija i trgovina u Hrvatskoj.

No, i unatoč snažnom konkurentskom okruženju u Hrvatskoj i regiji, TDR na ključnim tržištima uspješno posluje. U Hrvatskoj je ublažen pad tržišnog udje-la, i u 2014. godini iznosi 57 posto. U BiH je zadržana stabilna tržišna pozicija na prošlogodišnjih 30 posto.

U Srbiji je znatno porastao udio i iznosi 11 posto, pri čemu porast iznosi tri po-stotna boda, čemu su pridonijeli uspješan redizajn i repozicioniranje brenda MC te lansiranje ekstenzije Ronhill Wave, ino-vacije koja je u cijeloj regiji znatno osna-žila poziciju Ronhilla.

Na ostalim regionalnim tržištima TDR u 2014. godini bilježi trend rasta od jedan do tri postotna boda. Iransko tržište je područje na kojemu TDR može ostvariti dugoročan rast prodaje svojih brendova.

U 2014. godini lansiran je York te, uz po-stojeći Ronhill, predstavlja osnovicu ra-sta prodajnih količina. Znatno poveća-nje prodajne organizacije, povećanje in-deksa distribucije te marketinška ula-

ganja pretpostavka su uspješnog razvo-ja tržišne pozicije.

Osim na tržištu, napravljeni su pomaci i na troškovnom planu što je dovelo do značajnih ušteda i pozitivnog utjecaja na operativnu dobit.

Ukupna prodaja TDR-a u 2014. godini iznosila je 8,7 milijardi cigareta, pri čemu je 67 posto ostvareno u izvozu. Prodaja cigareta u 2014. je za devet posto manja u usporedbi s prošlogodišnjom. U 2014. godini TDR je ostvario ukupni prihod u iznosu od 1,37 milijardi kuna. Ostvare-ni poslovni prihodi iznose 1,30 milijardi kuna i za 4,4 posto manji su od prošlogo-dišnjih. Operativna dobit u 2014. godini iznosila je 193 milijuna kuna.

Istragrafika je i dalje vodeći hrvatski pro-izvođač komercijalne kartonske ambala-že. U 2014. godini ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 111 milijuna kuna. Istragrafika je donedavno ostvarivala go-tovo tri četvrtine prihoda od TDR-a, dok u 2014. godini polovicu prihoda ostvaru-je od kupaca izvan Grupe. Rast u izvozu iznosi 12 posto, i to najvećim dijelom u prehrambenoj, farmaceutskoj i industriji kristala. Cijela industrija pak pod snaž-nim je pritiskom zbog stagnantne po-tražnje i rasta cijena kartona kao ključ-ne sirovine.

Hrvatski duhani ostvarili su 9,1 miliju-na kuna neto dobiti, koji će biti upotri-jebljeni za pokriće gubitaka iz prethod-nih razdoblja. U 2014. godini ostvaren je dvadesetak posto niži otkup duhana od standardnog. Manja proizvodnja duha-na na selu posljedica je najvećim dijelom vremenskih nepogoda.

Maloprodajni dio Grupe pod snažnim je pritiskom negativnih gospodarskih tren-dova i, posljedično tome, promjena po-trošačkih navika. Optimizacija prodaj-ne mreže, uvođenje novih usluga te troš-kovna optimizacija bile su ključne za os-tvarenje pozitivnog financijskog rezul-tata u 2014. godini.

www.suvremena.hr |

47

Suvremenatrgov ina


Maistra nastavlja uspješno poslovanje Turistički dio poslovanja Adris grupe, uz ostalo, obilježila je kupnja hotela Hilton Imperial u Dubrovniku. U rujnu 2014. godine potpisan je, naime, ugovor ko-jim je Maistra postala vlasnikom 81,6 po-sto hotela Hilton Imperial. Ova akvizi-cija nastavak je strategije rasta i razvoja u najvišem segmentu hotelske ponude i predstavlja iskorak iz Rovinja u prestiž-nu hrvatsku turističku destinaciju. Hotel ima uhodano i rastuće poslovanje, a nji-me upravlja etablirani svjetski hotelski lanac Hilton pod istoimenim brendom.

Maistra je i u 2014. godini nastavila s in-vesticijama u obnovu i povećanje kvali-tete postojećih proizvoda. Najznačajnija pojedinačna investicija odnosi se na ure-đenje šetnice i plaže uvale Lone.

Završene su investicije u uređenje i podi-zanje kvalitete usluge u kampovima Po-lari i Valkanela, postavljanjem mobilnih kućica te uređenjem superior parcela. Ta-kođer, obavljena je i rekonstrukcija zajed-ničkih sadržaja u turističkim naseljima Villas Rubin i Amarin. Ukupna ulaganja u 2014. godini iznose 150 milijuna kuna. Osim ulaganja u podizanje kvalitete vla-stitih sadržaja, Maistra je usmjerena i na povećanje prepoznatljivosti i ponude ci-jele destinacije.

Turistički dio poslovanja Grupe ostvario je 2,97 milijuna noćenja, što predstavlja rezultat na prošlogodišnjoj razini. Ostva-ren je rast cijena noćenja od pet posto. Re-zultat je to i nove, prepoznatljive ponu-de u višem cjenovnom segmentu koja je pridonijela prepoznatljivosti i poželjno-sti destinacije, što izravno utječe na cije-ne. Također, investicije u kampove omo-gućile su cjenovno repozicioniranje poje-

dinih proizvoda. U 2014. godini turistič-ka strateška poslovna jedinica ostvarila je poslovni prihod u iznosu od 803 mili-juna kuna, što je za dvanaest posto više od prošlogodišnjeg, pri čemu su prihodi od prodaje porasli osam posto. Operativ-na dobit iznosila je 163 milijuna kuna. U razdoblju od 2015. do 2018. Maistra pla-nira investirati 1,4 milijarde kuna.

Cromaris povećao prodaju za 49 posto Poslovanje Cromarisa obilježio je nasta-vak rasta proizvodnje i prihoda. U po-sljednjih šest godina prodaja je povećana šest puta, a proizvodnja gotovo osam puta. Prosječna godišnja stopa rasta prodaje u razdoblju 2008-2014. iznosi 31 posto.

U 2014. godini prodano je 5.629 tona ili 49 posto više nego prethodne godine, od čega je udio izvoza iznosio 69 posto. Ulo-ženi su veliki napori u izgradnju brenda i već danas Cromaris brend u Hrvatskoj ima prepoznatljivost veću od 50 posto. Sljedeći korak je povećati prepoznatlji-vost na međunarodnom tržištu, osobi-to u Italiji.

Marketinška diferencijacija i premiumi-zacija, odnosno pozicioniranje u najviši segment ponude način su kako se natje-cati na zahtjevnom europskom tržištu.

Primjerice, u posljednje četiri godine Cro-maris je uspio povećati prosječnu prodaj-nu cijenu svježe ribe za približno 34 po-sto, a u izvozu 41 posto. Danas Croma-ris spada među deset europskih proizvo-đača orade i brancina iz uzgoja. U tijeku je investicija u novo mrjestilište i sustav predrasta, vrijedan gotovo 150 milijuna kuna, što će osigurati stabilnost nabave.

Osim toga, skratit će se proizvodni ci-klus i povećati stupanj preživljavanja što izravno utječe na niže proizvodne troš-kove. Investicija bi trebala biti završena tijekom ove godine. Time Cromaris po-staje visoko tehnološka i vertikalno in-tegrirana tvrtka. Cromaris je u 2014. go-dini ostvario neto dobit u iznosu od 1,2 milijuna kuna.

Restrukturiranje Croatia osiguranja Adris je u travnju 2014. godine formalno preuzeo tvrtku Croatia osiguranje. Riječ je o najstarijoj osiguravajućoj tvrtki u Hr-vatskoj, osnovanoj 1884. godine. Lider je na hrvatskom tržištu osiguranja s tržiš-nim udjelom od 29 posto. Tvrtka je pri-sutna i na susjednim regionalnim trži-štima, u BiH, Srbiji, Kosovu i Makedoniji.

Nakon kupnje 39 posto dionica i održane Glavne skupštine u travnju 2014. godi-ne, Adris je u rujnu dokapitalizirao Cro-atia osiguranje u iznosu od 840 milijuna kuna, čime je svoj vlasnički udio povećao na 66 posto. Ulazak u vlasničku strukturu i preuzimanje upravljanja tvrtkom potvr-dilo je već ranije poznate činjenice: stal-ni gubitak tržišnog udjela i pad premije, manjak transparentnosti u poslovanju, visoka kvota isplaćenih šteta te neučin-kovita prodajna struktura.

Primjerice, samo 23 posto ukupnog broja zaposlenika radilo je u prodaji. U uspješ-nim tvrtkama u ovoj djelatnosti tri četvr-tine zaposlenih radi pak u prodaji. U 2014. godini nužni su veliki otpisi zbog „čišće-nja“ bilance i očekivano visokih troško-va restrukturiranja. Posljedično, gubitak Grupe Croatia osiguranja u 2014. godini iznosi 466 milijuna kuna, zbog čega je i konsolidirani rezultat Adris grupe uma-njen za 138 milijuna kuna.

U 2015. godini tvrtku očekuje nastavak restrukturiranja te su, s tim u vezi, po-stavljena tri cilja. Prvi je stvaranje učin-kovite, f leksibilne i marketinški-prodaj-no orijentirane organizacije; drugi, po-većanje operativne profitabilnosti i tre-ći, jačanje liderske pozicije u Republici Hrvatskoj. Adris ustraje biti regionalni lider u svim poslovima kojima se bavi, pa tako i u industriji osiguranja. Nakon revitalizacije poslovanja tvrtke matice, očekuje se snažan iskorak u regiju - s ci-ljem dovođenja Croatia osiguranja na ra-zinu održivog poslovanja. ST


kvaliteta

Kvaliteta koja je devedesetih godi-na smatrana temeljnim izvorom globalne konkurentske predno-

sti, kako za pojedine organizacije tako i za cjelokupna nacionalna gospodarstva, transformirala se u nužan preduvjet su-djelovanja u globalnim ekonomskim to-kovima. Upravljanje kvalitetom kao ge-neričke discipline prisutno je u svim ob-licima gospodarskih i društvenih aktiv-nosti, bez obzira radi li se o privatnim ili javnim organizacijama te proizvodnom ili uslužnom sektoru.

„Za mnoge je kvaliteta poput seksipila. Vrlo lako ga identificiramo kada ga net-ko ima, isto kao što lako uočavamo kada ga nema. Seksipil je rezultat subjektiv-ne procjene. Netko ga u nekom zamječu-je, dok istovremeno netko drugi u istoj osobi ništa ne pronalazi. Stoga je seksipil, kao i kvalitetu, vrlo teško jednoznačno definirati. Osim toga riječ je o kategoriji koja se s vremenom mijenja“ tumači Lara Jelenc s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Razmišljajući o kvaliteti te o tome kako je ona evoluirala kroz povijest, ne mo-žemo ne ostati impresionirani. U mno-gim sektorima (industrijama) kvaliteta nikad nije bila važnija. Stoga se danas s pravom slobodno može govoriti o mul-ti-dimenzionalnom aspektu kvalitete. Kako je neopipljiva dimenzija u vredno-vanju tvrtki postala mnogo značajnija, zastupljenija od opipljive, na kvalitetu gledamo kao sposobnost tvrtke da kroz duži period održava i nadograđuje svoju konkurentsku sposobnost, da se samo-obnavlja, da disciplinirano implemen-tira zamisli, te da se konstantno uskla-đuje s potrebama i očekivanjima kupa-ca, nudeći ponekad u procesu neočeki-vano i oduševljavajuće.

Postavlja se pitanje koje su tvrtke uspjele na tržištu? Uspjele su one koje su inova-tivno sagledavale postojeće tržište, bira-jući pritom nove tržišne niše i neke nove dimenzije kvalitete na kojima su imple-

mentirale tržišnu diferencijaciju. Tako su u računalnoj industriji tvrtke u počet-ku konkurirale na temelju performan-si računala. Nakon toga je ta industri-ja kreirala nova područja diferencijaci-je - računala po narudžbi i težine prije-nosnog računala, a kasnije su se usmje-rili na inovativno dizajniranje hardvera i „user friendly“ softvera, kako bi stvori-li novo polje diferencijacije. Prema tome, kvalitetu sve više trebamo razumjeti kao sposobnost tvrtke da iznova, tj. drugači-jim očima sagleda tržište, konkurenciju i svoju ponudu.

U kontekstu današnjeg vremena, mar-gina za potencijalnu pogrešku postaje sve manja, a mogućnost za pogrešku sve veća. Istraživanja pokazuju da tvrtke ko-jima je kultura kvalitete integrirana u po-slovanje čine puno manje pogrešaka od ostalih. Kao rezultat tih pritisaka, tvrt-ke moraju pronači novi pristup kvaliteti koji proizlazi iz konteksta TQM (total qu-ality managementa) gdje vodstvo tvrtke ima ključnu ulogu u kreiranju i imple-mentaciji takve kvalitete, što znači da upravo tvrtke moraju odlučiti da je kul-tura kvalitete vrijedna truda.

U kontekstu kulture kvalitete , potreb-no je spomenuti (naznačiti) i sve češće usvajanje filozofije održivosti. Promatra-juči razvoj tehnologije, nove načine or-ganizacije i egzekucije poslova, kvaliteta se sve više definira društveno odgovor-nim i održivim poslovanjem - DOP, Gre-en &lean production. Tvrtke koje široko sagledavaju svoju društvenu ulogu kako bi unaprijedile kvalitetu života društve-ne zajednice, tržište će sigurno percipi-rati kvalitetnijim od drugih.

Posljednih godina pojam kvalitete znat-no se promjenio i u odnosu prema kup-cima. Kvaliteta se ranije uglavnom od-nosila na kategoriju „zadovoljnog kup-ca“. Značenje i pojam zadovoljstva se pro-mjenio. „Zadovoljan kupac“ više ne jamči lojalnost, jednostavno više nije dovoljna

u kontekstu održivog i profitabilnog po-slovanja. Sve svjesniji i educiraniji kupci te komunikacijske tehnologije koje dik-tira transparentnost , zahtjevaju novo sagledavanje „zadovoljnog kupca“. Or-ganizacije moraju s povećanom preci-znošću definirati sve socijalne i funk-cionalne karakteristike odnosa s kup-cima kako bi kreirale „pamtljivo isku-stvo“. U tome ISO predstavlja samo je-dan pristup ili svojevrstan izgovor kako bi same sebi „olakšale dušu“ vjerujući da uvođenje standarda upravlja kvalitetom. Pozitivna korelacija koja bi potvrdila da tvrtke koje posluju po ISO standardima ostvaruju bolje rezultate, da su uspješni-je, jednostavno ne postoji. Kvaliteta sve više leži u „sivim“ zonama koje su obli-kovane (ne)efikasnim organizacijskim i komunikacijskim odnosima.

S aspekta pristupa kvaliteti usklađivanje sa standardima je conditio sine qua non ulaska na tržište. No, ono samo po sebi nije dovoljno. Kupcima je potrebno po-nuditi i više od toga jer će u obilju proi-zvoda na tržištu izabrati one koji u sebi nose neku dodanu vrijednost, koji su na određeni način bolji i drugačiji. Naime, brojne znastvene studije povezale su kva-litetu i uspješnost, a rezultati pokazuju da ako postoji veza, tada je ona indirek-tna i pod utjecajem brojnih moderator-skih i medijatorskih poveznica. Tako su Njemci željeli izračunati koliko kvaliteta pridonosi gospodarskom rastu, pa su tako došli do zaključka da ulaganje u ISO stan-darde povećavaju njemački GDP za 1%.

Ključno obilježje poslijednjeg desetlje-ća glasni su pozivi na promjene. Čini se, naime, kako su se alternativni revolucio-narni glasovi zavukli u svaku poru živo-ta: religije, politike, društva i gospodar-stva glasno se izrugivajući svemu što se dogodilo i kako je bilo u prošlosti. S dru-ge strane, govori se da je budućnost neiz-vjesna i nepredvidiva, što sve više otva-ra prostor postavljanju pitanja i traže-nju odgovora: „Što kvaliteta proizvoda u

Što „kvaliteta“ proizvoda/usluge znači? (I dio )

piše | mr. sc. Branko Pavlović

www.suvremena.hr |

49

istinu znači?“ Naime, ishodište sustava upravljanja kvalitetom nalazi se na razini pojedinca(proizvođača) i njegovoj stimu-laciji na kontinuirano usavršavanje zna-nja i poslovnih procesa u koji je uključen, a sve sa ciljem maksimalnog zadovolja-vanja kupaca po pitanju njegovih potre-ba i očekivanja.

Prema tome kvaliteta proizvoda postaje sve važnije konkurentsko pitanje. Tako je primjerice vrhunska pouzdanost mnogih proizvoda potaknula uprave i menadže-re da se preispitaju koliko uspješno vode svoje tvrtke. Na takav su ih korak, osim toga, potaknula i mnoga istraživanja koja su potvrdila latentno nezadovoljstvo po-trošača postojećom razinom kvalitete i usluga, pa je normalno da je „cilj“ pro-izvodnje usklađenje s visokim standar-dima kvalitete, noćna mora lidera i me-nadžera. Znanost o kvaliteti još uvijek evoluira, pa je prirodno da akademska zajednica još uvijek traži odgovor na pi-tanje što kvaliteta proizvoda znači? Pro-blem se nalazi u kutu gledanja. Akadem-ska zajednica koja se bavi disciplinama filozofije, ekonomije, marketinga i ope-rativnog menadžmenta, problematiku sagledava iz različite perspektive. Filo-zofija se usredotočila na definiciju, eko-nomija na maksimalizaciju profita i us-postavljanje tržišne ravnoteže, marketing na ponašanje i zadovoljstvo potrošača, a operativni menadžment na inžinjerstvo, inžinjersku praksu i nadzor proizvodnje. Rezultat je nastajanje različitih shvaća-nja, razumjevanja kvalitete od kojih se svaka temelji na različitom analitičkom okviru i koristi zasebnom terminologi-jom. U kontekstu kvalitete, unutar pod-ručja istovremeno se ostvaruju zajednič-ke teme, pa se definiraju kvalitete bez ob-zira iz kojeg ugla gledamo. Svaka disci-plina bavi se pitanjima da li je kvaliteta objektivna ili subjektivna, da li je kvali-teta bezvremenska ili društvenol odre-đena, na koji je način kvaliteta poveza-

na s cijenom, na koji je način kvaliteta povezana s promocijom, na koji je na-čin kvaliteta povezana s ukupnim troš-kovima, na koji je način kvaliteta pove-zana s tržišnim udjelom pojedinog pro-izvoda i vodi li poboljšanje kvalitete po-većanju ili smanjenju profita.

Razumjevanje višestrukih definicija po-maže pojasniti suprostavljene perspek-tive gledanja na kvalitetu svih zainte-resiranih u procesu reprodukcije. Tako supostojanje razlišitih pristupa povlači za sobom nekoliko značajnih posljedi-ca. Pomaže pojasniti često suprotstav-ljene perspektive gledanja na kvalitetu djelatnika u službama i odjelima, mar-ketinga i proizvodnje. U marketingu se primarno zagovara korisnički pristup, ili pristup utemeljen na proizvodu. Njima veća kvaliteta podrazumjeva bolje per-fomance, poboljšanje sekundarne karak-teristike, te druga poboljšanja koja pove-ćavaju troškove. Kako potrošača vide kao suca kvalitete, ono što se događa u tvor-nici smatraju manje važnim od onoga što se odvija na terenu - na tržištu. Proizvod-nja u pravilu zagovara drugi pristup. Za njih kvaliteta podrazumjeva usklađenost sa standardima i dobra izrada od prve. Kako proizvodnja lošu kvalitetu pove-zuje s (pre)čestim doradama i suvišnim škartom, zaposleni u proizvodnji obično očekuju da poboljšanja kvalitete rezulti-raju smanjenjem troškova.

Unatoč potencijalnom konfliktu tvrtke bi trebale razvijati različite perspektive, jer su one bitne za uspješno uvođenje vi-soke kvalitete, a oslanjati se samo na jed-nu definiciju kvalitete može stvoriti još veće probleme. Karakteristike koje nosi kvaliteta prvo se moraju odrediti istraži-vanjem tržišta (pristup utemeljen na ko-risnicima), a zatim je potrebno karakteri-stike ugraditi u svojstva proizvoda (pri-stup kvaliteti utemeljen na proizvodu) te potom organizirati proizvodni proces na način da se osigura proizvodnja pre-ma standardima (pristup utemeljen na proizvodnji). Ako se ne uvaže sva tri ko-raka, konačni proizvod će vjerovatno biti upitne kvalitete. Svi ovi pristupi kvaliteti u sebi kriju zajednički problem. Neodre-đeni su i neprecizni kada je riječ o opisu temeljnih obilježja kvalitete.

Analiziranje temeljnih čimbenika kva-litete proizvoda usmjerava se na osam dimenzija:

1. perfomance2. sekundarne karakteristike

3. pouzdanost4. usklađenost5. trajnost6. servisiranje7. estetiku8. percipiranje kvaliteta.

Razlikovanje ovih osam dimenzija važ-no je i u strateškom smislu, jer potiče or-ganizacije da konkurentnost utemelje-nu na kvaliteti usmjere u točno određe-ni smjer, a da pritom istodobno ne inzi-stiraju na svih osam dimenzija kvalitete. Tvrtke se u tom smislu pozivaju na im-plementaciju strateške segmentacije te na izdavajanje nekoliko dimenzija kva-litete koje im se iz čvrstih opredjeljenja čine važnima. Nakon odabira dimenzi-ja kvalitete na kojima će tvrtka graditi konkurentske prednosti, na tvrtki je da postavi adekvatnu organizaciju i osmisli procese za postizanje specifičnih ciljeva. Ne uradi li tako, do izražaja bi mogli doći pogrešni odjeli i pogrešne kvalitete, a su-stav bi mogao ustrajati na pogrešnim za-dacima. Takvo deagregiranje koncepci-je kvalitete omogućuje tvrtkama da pre-cizno definiraju slobodne tržišne niše.

Dakle, može se reći da kvaliteta pred-stavlja vrlo složenu koncepciju, koja često zbunjuje vodeće ljude u tvrtkama. Rezul-tat takvog stanja beskrajne su neplodne rasprave iz čega potom proizlazi nespo-sobnost da se napreduje. Različite per-spektive gledanja na kvalitetu te razne dimenzije predstavljaju više od pukih teorijskih niša. Riječ je o ključnim čim-benicima za uporabu kvalitete kao svo-jevrsnog konkurentskog oružja u bor-bi na suvremenom ratištu zvanom trži-šte. Stoga bi uprave tvrtki morale nauči-ti pažljivo mjeriti svoj pristup kvaliteti, kako se proizvod kreće od ideje do tržišta i osmisliti metode kojima će se ta razlika gledišta uskladiti. To se posebno očitu-je u korelatima kvalitete, jer tvrtku ona ponajprije zanima radi njenih marken-tiških i financijskih implikacija. Mnoge tvrtke vjeruju u snažnu povezanost cije-ne, oglašavanja, tržišnog udjela, troško-va i kvalitete proizvoda. Dali je to tako ? (opširnije u 2. dijelu članka)

Uz to, pozornost tvrtke trebaju posveti-ti različitim dimenzijama kvalitete kako bi pronašle neiskorištene tržišne niše, te usporedo s time postavili organizaci-ju koja će pridonijeti realizaciji željenog cilja. Uspiju li usvojiti sve ove preporu-ke i razmišljanja, UŠTEDE, povećanje tr-žišnog udjela i profitabilnosti doći će im nadohvat ruke.

Suvremenatrgov ina


ST


internacionalizacija

Čak i po američkim standardima, Wal-Mart je priča o uspjehu bez presedana. Četrdeset godina na-

kon skromnih početaka 1962., kada je Sam Walton s bratom Budom otvorio prvu diskontnu prodavaonicu u male-nom gradiću Rogersu, Arkansas, ostva-rujući dvoznamenkasti rast svake godine, Wal-Mart je postao najveći svjetski ma-loprodajni lanac po svim aspektima po-slovanja. S vremenom kompanija prera-sta domaće tržište, te devedesetih godina prošlog stoljeća širi poslovanje na među-narodno tržište, otvaranjem prve proda-vaonice na teritoriju Meksika. Radi obje-dinjavanja inozemnog poslovanja, 1993. godine osnovana je tvrtka kćer Wal-Mart Int. koja obuhvaća poslovanje svih inoze-mnih prodajnih mjesta, a prema najnovi-jim podacima radi se o 27 zemalja svijeta1.

Međutim, koncept poslovanja temeljen na dokazanoj formuli uspjeha na doma-ćem tržištu, koja uključuje svakodnev-no niske cijene kombinirane korištenjem naprednih informacijskih tehnologija, sofisticiranu logistiku, snažni naglasak na uslugu kupcima te visoko motivira-no osoblje, dosad se u potpunosti ispla-tio samo na susjednim tržištima Meksi-ka i Kanade, gdje je Wal-Mart neosporivi tržišni lider. Londonska banka West LB Panmurne to je slikovito objasnila izja-vom da „Wal-Mart još nije uspio na tr-žištu na koje se ne može dovesti kamio-

nom“2. Ova „presuda“ zasigurno uklju-čuje poslovanje na inozemnim tržišti-ma poput Indonezije, gdje je Wal-Mart prekinuo sve poslovne aktivnosti nakon samo dvije godine radi velikih gubitaka ili pak Njemačke, najvećeg maloprodaj-nog tržišta u Europi, na kojem je Wal-Mart doživio potpuni debakl.

Dapače, na poslovnim školama diljem razvijenoga svijeta ulazak Wal-Marta na njemačko tržište iznosi se i obrađuje kao primjer izrazito loše strategije širenja na strano tržište, pogotovo u kontekstu pri-lagodbe kulturi i vrijednosnim sustavi-ma društva. U nastavku ćemo istaknu-ti neke najvažnije čimbenike neuspjeha Wal-Marta na tržištu Njemačke.

Način ulaska i propast Wal-Marta na njemačkom tržištuWal-Mart je na maloprodajno tržište Nje-mačke ušao u prosincu 1997. godine pre-uzimanjem maloprodajnog lanca Wer-kauft, renomiranog njemačkog trgovca s 21 prodavaonicom i prihodima od 1,2 milijarde eura. Godinu dana kasnije sli-jedila je nova akvizicija, ostvarena kup-njom 74 hipermarketa lanca Interspar od tvrtke Spar Handels AG, podružni-ce francuske Intermarche Grupe, za 560

milijuna eura. Ovim akvizicijama Wal-Mart je postao četvrti najveći malopro-dajni lanac po broju hipermarketa u Nje-mačkoj. Međutim, sa obujmom prodaje od oko 2,9 milijardi eura i stagnirajućim tr-žišnim udjelom od samo 1,1 posto, ame-rički div je još uvijek bio zanemariv igrač na njemačkom maloprodajnom tržištu3.

Iako je prema riječima tadašnjeg glav-nog izvršnog direktora Wal-Mart-a u Nje-mačkoj, Kaya Hafnera, prodajni asorti-man neprehrambenih artikala sa 50 po-sto udjela bio profitabilan, tvrtka se sve-jedno „gušila“ u crvenoj boji financijskih konta4. Wal-Mart je u svom djelovanju na njemačkom tržištu gubio oko 200 mili-juna dolara godišnje5.

Umjesto da proširi svoju mrežu prodava-onica za pedeset novih jedinica do počet-ka 2001. godine, kako je prvobitno pla-nirano, Wal-Mart je bio prisiljen zatvo-riti dva velika prodajna mjesta, dok je u isto vrijeme uspio prenamijeniti samo tri prodajna mjesta u svoj vodeći format - Supercentar. Uslijed toga došlo je do ot-puštanja oko 1000 zaposlenika6. U srp-nju 2006. godine Wal-Mart je službeno objavio poraz u Njemačkoj, odlukom o prodaji svojih 85 prodavaonica suparnič-kom lancu supermarketa Metrou. Uz to, ostvario je i gubitak od 1 milijarde dola-ra (prije poreza)7.

Neuspjeh Wal-marta u Njemačkoj kao vrijedna lekcija iz strategije internacionalizacije

piše|izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, Mia Delić, mag. oec., Mario Kirin

1 http://corporate.walmart.com/our-story, preuzeto 17.03.2015.2 http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,100627,00.html, preuzeto 17.03.2015.3 Gupta, Govindarajan, Wang, 2008., str. 57-78.4 Kranich, Rutsche, 2002., str. 24-26.5 Christopherson, 2007., str. 451.6 Krylov, 2008., str. 256.7 http://www.ukessays.com/essays/management/a-critical-analysis-on-wal-marts-failure-management-essay.php, preuzeto 23.03.2015.

www.suvremena.hr |

51

Suvremenatrgov ina


Uzroci neuspjeha Wal-Marta na njemačkom tržištuU dostupnoj literaturi i studijama sluča-ja, ističe se nekoliko ključnih pogreša-ka koje su učinjene prilikom ulasta i ti-jekom prvih godina poslovanja na nje-mačkom tržištu, to su:

1. odabrana je pogrešna strategija ula-ska na tržište

2. dogodio se sukob kultura na više upravljačkih razina

3. slogani poduzeća nisu odražavali percepciju kupaca o Wal-Martu

4. prekršen je niz običaja poslovne prakse, ali i zakona koji su vrijedi-li u Njemačkoj.

U nastavku ćemo opisati svaki od njih.

Pogrešna strategija ulaska na tržišteNjemačku maloprodaju, u vrijeme ula-ska Wal-Marta na tržište, karakteriziraju male prodavaonice u susjedstvu, prete-žito u privatnom vlasništvu, stoga Wal-Mart nije imao mogućnost neprijatelj-skog preuzimanja, što je bila uobičaje-na strategija ulaska na anglo-američka tržišta. Iz navedenih razloga Wal-Mart je bio prisiljen kupiti dva relativno sla-ba maloprodajna lanca, Wertkauf i In-terspar, čijom je akvizicijom osigurao je-danaestu poziciju na njemačkom malo-prodajnom tržištu. Međutim, uzme li se u obzir visoka koncentracija njemačkog maloprodajnog tržišta, gdje prvih pet la-naca u tom trenutku drži gotovo 80 po-sto ukupne prodaje8, može se zaključi-

ti da Wal-Martov ulazak na njemačko maloprodajno tržište nije bio senzacio-nalan niti je ozbiljnije narušio postoje-će tržišne odnose.

Kako je već navedeno, prva akvizicija bila je preuzimanje prodavaonica lanca Wer-kauft. Ovo preuzimanje pokazivalo je po-tencijal za dugoročni uspjeh pošto je za-rada te kompanije iznosila 3 posto uku-pne prodaje, lokacije su bile konkuren-tne, a menadžment je bio prilično spo-soban9. Međutim, preuzimanje hiper-marketa maloprodajnog lanca Interspar od starta nije pokazivalo velike izglede za uspjeh, zbog više faktora. Spar je, pri-je svega, smatran najslabijim igračem na njemačkom tržištu zbog svoje heteroge-nosti veličinom i formatom, s većinom prodavaonica lociranim na rubnim di-jelovima središta gradova, i nemogućno-sti ostvarivanja visokog obrtaja. Usprkos tome Wal-Mart je platio Spar-u 560 mi-lijuna eura za tu transakciju, koja je naj-vjerojatnije bila najbolji posao u povije-sti Interspara, uzevši u obzir da je dvije godine prije Spar kupio 36 prodavaonica za „sitnih“ 85 milijuna eura. Najgore od svega, golemom transakcijom Wal-Mart čak nije ni fizički kupio te prodavaoni-ce nego samo status „podstanara“ u tim prodajnim formatima10.

Prema njemačkim maloprodajnim ek-spertima, da bi u potpunosti iskoristio ekonomiju obujma u sektoru malopro-daje prehrambenih artikala, Wal-Mar-tu je bio potreban godišnji obrtaj od 7,7

milijardi eura, što je iznosilo 2,5 puta više od ukupne ostvarene prodaje11.

Menadžment sukoba kultura Ambicije svih internacionalnih kom-panija poput profitabilnog pozicionira-nja na stranim tržištima, kao i nastoja-nja da postanu globalni igrači osujećene su njihovom nesposobnošću da u pot-punosti shvate i da se prilagode uvjeti-ma i regulacijama na stranim tržištima. Upravo to se i dogodilo Wal-Martu, od-nosno menadžerima Wal-Marta koji su upravljali poslovanjem u Njemačkoj. U poslovnom svijetu poznato je da je naj-teže uspostaviti korporativnu kulturu po želji tvrtke kupca na stranom tržištu - neuspjeh da se to postigne u zadovolja-vajućoj mjeri neizbježno rezultira među-sobnim nepovjerenjem, razočaranjem, demotivacijom, ali i egzodusom visoko obećavajućeg kadra kao i „stare iskusni-je garde“. To se potom odražava na kon-kurentnost drugih poduzeća, na profi-tabilnost, a samim time i na vrijednost dionica cijele kompanije.

Sve navedeno vrijedi za slučaj Wal-Mar-ta na njemačkom tržištu. Naime, u prve četiri godine poslovanja promijenila su se četiri glavna izvršna direktora. Prvi od njih bio je Amerikanac Rob Tiarks, sta-riji potpredsjednik Wal-Mart Inc., koji ne samo da nije govorio njemački jezik, nego je i uveo engleski kao službeni je-zik na razini menadžmenta cijele tvrtke u Njemačkoj. Ujedno je i potpuno igno-rirao savjete bivših direktora lanca Wer-kauft što je dovelo do odlaska njihova tri najviša dužnosnika sa savjetničkih po-zicija u roku od šest mjeseci. Sljedeći na mjestu glavnog direktora bio je englez Allan Leighton koji je pak preferirao da tvrtku vodi iz Leedsa u Velikoj Britaniji pa i ne čudi da je zamijenjen nakon du-gih šest mjeseci. Prvi Nijemac na glavnoj poziciji bio je Volker Barth, jedan od ri-jetkih preostalih menadžera iz kompani-je Werkauft, no niti on nije uspio konač-no usmjeriti tvrtku na pravi put. Zadnji menadžer na poziciji glavnog direktora bio je Kay Hafner, za vrijeme čijeg ruko-vođenja je odlučeno da više nema smisla poslovati na njemačkom tržištu12.

8 Christopherson, 2007., str. 460.9 Lichtenstein, 2006.10 http://www.fundinguniverse.com/company-histories/spar-handels-ag-history/, pristupljeno

24.03.2015.11 Krylov, 2008., str. 263.12 Knorr, Arndt, 2003., str. 21.


internacionalizacija

Suočeni sa pogrešnim odlukama koje su rezultirale sve većim gubicima top me-nadžeri su smanjivali plaće na svim ni-žim razinama, zatvarali prodavaonice koje su ostvarile gubitak kako bi sreza-li iznadprosječne troškove za zaposlene. No, za razliku od Sjedinjenih Država, u Njemačkoj je većina radnika bila u sin-dikatima što je rezultiralo tužbom pro-tiv kompanije, što svakako nije odmoglo konačnoj propasti poslovanja. Društve-ne norme u Njemačkoj naglašavaju važ-nost suradnje svih zainteresiranih stra-na u donošenju odluka, uključujući i za-poslenike - Wal-Mart-ova autonomija su-kobila se s tom društvenom praksom13. Sve ovo bilo je popraćeno vrlo negativnim napisima u vodećim njemačkim novina-ma i časopisima što je u potrošača stvo-rilo negativnu sliku o Wal-Martu. Zbog otpuštanja njemačkih menadžera, uvo-đenja engleskog kao službenog jezika na visokim upravljačkim razinama, te loše komunikacije sa sindikatima, Wal-Mart je u njemačkoj javnosti stekao reputaci-ju „bahatog amerikanca koji želi poduči-ti Nijemce kako trebaju raditi, a uz to ih i platiti manje negoli su zaslužili!“.

Neuspjeh proboja pod sloganom tvrtkeDvije krilatice, tj. slogana koje su ključ-ne za Wal-Mart su:

1) „Mi prodajemo za manje, uvijek!“

2) „Izvrsna usluga kupcima!“

Prvi slogan ukazuje na temeljnu poslov-nu strategiju Wal-Mart-a, a to je bespo-štedni rat cijenama na svakom tržištu na koje uđe, kako bi se na osnovu toga pozi-

cionirao u percepciji potrošača kao cje-novno najpovoljniji. Iako je ta strategija uspijevala na svakom tržištu, u Njemač-koj nije doživjela uspjeh u velikoj mjeri, zahvaljujući nespremnosti na prilagod-bu, ignoranciji menadžera te nepoznava-nju propisa i regulacija. Najveći konku-renti, među njima Aldi, koji je kroz cijelo svoje poslovanje branio vodeću poziciju na njemačkom tržištu kroz niske cijene i odgovarajuću razinu usluge, ne samo da je uspio konkurirati Wal-Mart-ovoj stra-tegiji niskih cijena, nego je kroz neovi-sna istraživanja ustanovljeno da je kri-latica kojom se Wal-Mart toliko pono-sio pokazala neistinitom14. Naime, Wal-Mart nije uspio srezati cijene u odnosu na konkurenciju, te je njegov asortiman u konačnici bio skuplji od Aldi-a, Lidl-a, Rewe i Edeke. Dakle, u potpunosti je za-nemarena činjenica kako je upravo nje-mačko tržište iznjedrilo prodajni format tvrdih diskontera (engl. hard discoun-ters) te kako se upravo neki od navede-nih primjera već tada u poslovnoj lite-raturi iz područja maloprodaje izučava-ju kao primjeri za strategiju troškovnog vodstva. Profitna marža za maloproda-ju prehrambenih proizvoda na njemač-kom tržištu je bila izrazito niska; stoga, pa čak ni politika svakodnevno niskih ci-jena nije bila dovoljna za opstanak Wal-Marta na ovom tržištu15. Wal-Mart-ovoj

strategiji ulaska na novo tržište, potkopa-vanjem konkurenata, njemačka je kon-kurencija, pogotovo Aldi i Lidl, uzvrati-la drastičnim pojeftinjenjem proizvo-da. Kao što je jedan njujorški analitičar rekao, „konkurencija je u biti out-Wal-Mart-ovala Wal-Mart“. Strategija poslo-vanja prodajom ispod nabavne vrijedno-sti proizvoda u suprotnosti je s njemač-kim fer trgovanjem i anti-trustovskim zakonima koji štite manje tvrtke od ne-lojalne konkurencije16.

Drugi dio tržišne strategije, pod krila-ticom „Izvrsna usluga kupcima“, tako-đer je doživio potpun neuspjeh – štovi-še, razina usluga koju je Wal-Mart pru-žao ocijenjena je kao prosječna ili malo iznad prosjeka17. Dapače, kupci su Wal-Martu zamjerali što pakiranja robe (am-balažu) u mnogim dijelovima nije pri-lagodio njemačkim industrijskim stan-dardima, niti je organizirao odjel voća i povrća na način kako su kupci bili navi-knuti da je organiziran u drugim prodaj-nim lancima. Uz to, kupcima je bila od-bojna i praksa da ih na ulasku u prodaj-ni prostor pozdravlja za to plaćeno oso-blje, a još im je bilo odbojnije što je net-ko dirao njihove namirnice pri izlasku iz prodavaonice. Naime, Wal-Mart zapo-šljava ljude kojima je zadatak pozdravlja-li kupce i pomagali kupcima da kuplje-nje namirnice stave u vrećice prije izla-ska iz prodavaonice.

Nadalje, od svojih zaposlenika i zaposle-nica na blagajnama, Wal-Mart je zahti-jevao da se uvijek i bezuvjetno osmje-huju kupcima što su neki kupci muškog spola, zbog izraženih kulturnih razli-ka, nerijetko interpretirali kao pokušaj f lerta, pa je dolazilo do brojnih neugod-nih situacija18.

Osim toga, kupcima je bilo čudno i smi-ješno kada su u medijima saznali za prak-su zagrijavanja radnika svakodnevnom obveznom tjelovježbom prije posla19. Sin-dikati su i na ovu praksu koja je provođe-na prema zaposlenicima žustro reagira-li. I naravno, mediji su to vrlo dobro po-pratili stvarajući još negativniju sliku o Wal-Martu.

13 Christopherson, 2007., str. 454.14 Knorr, Arndt, 2003., str. 20.15 Nazir, Shah, Zaman, 2014., str. 9.16 Needle, 2010.17 Krylov, 2008., str. 267.18 prema http://www.nytimes.com/2006/08/02/business/worldbusiness/02walmart.html?page

wanted=all&_r=0 , pristupljeno 15.04.2015.19 prema http://www.atlantic-times.com/archive_detail.php?recordID=615, pristupljeno 15.04.2015.

www.suvremena.hr |

53

Suvremenatrgov ina


Loš publicitet zbog kršenja njemačkih zakona Wal-Mart u Njemačkoj nije uspio dijelom i zbog toga što je pogrešno procijenio nje-mačke zakone o radu i podcijenio ulogu sindikata koji su u njemačkoj vrlo bitan čimbenik pri regulaciji prava zaposlenika i kontroli kršenja prava zaposlenika. Za-branili su svojim zaposlenicima prirod-ne stvari, poput romantičnih odnosa ili čak koketiranja. Također, naređeno im je da uvijek moraju biti nasmiješeni, te su od njih zahtijevali da prije radnog vre-mena provode tjelovježbu uz Wal-Mar-tovu pjesmu, time su ozbiljno ušli u sfe-ru privatnosti zaposlenika, pa se to kosi-lo sa njemačkim zakonom o radu i o pra-vima radnika te izazvalo burne reakcije sindikata u medijima. A što se tiče surad-nje sa sindikatima, Wal-Mart je previdio i činjenicu kako su u njemačkoj sindikati usko povezani i sa zaposlenicima i sa po-duzećima, te da ih poduzeća doživljava-ju kao istinsku pregovaračku snagu pri regulaciji prava zaposlenih.

Osim što su kršili prava radnika, kršili su i temeljne njemačke antitrustovske za-kone20. Poglavlje 335a Zakona o trgovini (Handelsgesetzbuch), obvezuje sve kor-poracije koje posluju u Njemačkoj da jav-no objavljuju osnovne financijske infor-macije, uključujući bilancu poslovanja te godišnju izjavu o ostvarenom profitu/gu-bitku. Odjeljak 20 Zakona o tržišnom na-tjecanju (Gesetz gegen Wettbewerbsbes-chränkungen) zabranjuje svim poduzet-nicima sa superiornom tržišnom moći prodaju proizvoda široke potrošnje po-vremeno ispod nabavne cijene, osim u slučaju objektivnog opravdanja za to.

Nespremnost kompanije da objavi svoje financijske podatke rezultirala je velikim kaznama nametnutim od njemačkih re-gulatornih tijela ne samo Wal-Martu kao pravnoj osobi već i vodećim direktorima poput Davea Fergusona (voditelja poslo-vanja na europskom tržištu), Kaya Hafne-ra (glavnog izvršnog direktora) i Gottfri-eda Hauga (glavnog financijskog direkto-ra). Ubrzo su i mediji Wal-Mart-ove po-stupke prikazali kao loš pokušaj skriva-nja stvarnih podataka o oronulom stanju poslovanja na njemačkom tržištu od jav-nosti i dioničara kompanije21.

ZaključakUčinkovito poslovanje današnjih organi-zacija na globalnom tržištu pretpostavlja kvalitetan i učinkovit menadžment te-meljen na poznavanju međudjelovanja različitih kulturnih elemenata u izgrad-nji uspješnih poslovnih odnosa. Uspjeh u globalnom poslovanju u značajnoj mje-ri ovisi o f leksibilnosti i primjerenoj re-akciji menadžera na praksu i vrijednosti koje se značajno razlikuju od vlastitog po-slovnog okruženja. U slučaju Wal-Marta, međutim, uspjeh se temelji na vertikal-no orijentiranim zapovjednim i kontrol-nim procesima. Upravo je rigidnost po-slovanja Wal-Marta, općenito američkog korporativnog modela, jedan od čimbe-nika koji prilagodbu međunarodnim tr-žištima čine problematičnijom.

Potpuno pogrešnim izborom menadžera, kao i nespremnošću na prilagodbu tržištu kupaca te neprepoznatom ulogom sindi-kata, Wal-Mart je doživio fijasko na trži-štu od kojeg se očekivalo mnogo. Glav-ni menadžeri, koji su trebali biti nosioci korporativne kulture, nisu primjenjiva-li prilagodbu poslovne prakse uvjetima na domaćem tržištu, već su se sa velikom dozom arogancije odnosili prema jednom od najprosperitetnijih tržišta s najvećim izgledima za uspjeh. Uzastopnim krše-njima njemačkih zakona i propisa Wal-Mart je početničkim poslovnim pogreš-kama, izgubio bitku na najvećem europ-skom tržištu maloprodaje kao i nebroje-ne milijarde prihoda. Umjesto da svojim inovativnim pristupom poslovanju do-brano „protrese“ njemačko tržište malo-prodaje, kao što mu je do tada uvjerljivo uspijevalo u SAD-u, u Njemačkoj je oči-to Wal-Mart bio prije plijen nego lovac.

Literatura1. Bedeković, V. (2011): Kultura društva kao

osnova oblikovanja organizacijske kulture u kontekstu suvremenih menadžerskih procesa, Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Vol. 2, No. 2, str. 15-20.

2. Christopherson, S. (2007): Barriers to ‘US style’ lean retailing: the case of Wal-Mart’s failure in Germany, Journal of Economic Geography, Vol. 7, str. 451–469.

3. Gupta, A. K., Govindarajan, V., Wang, H. (2008): The Quest for Global Dominance: Transforming Global Presence into Global Competitive Advantage Hardcover, Second edition, Jossey-Bass, San Francisco

4. Knorr, A., Arndt, A. (2003): Why did Wal-Mart fail in Germany, Universitat Bremen,

dostupno na: http://www.iwim.uni-bremen.de/publikationen/pdf/w024.pdf

5. Kranich, G./Rutsche, R. (2002), Module für mehr Ertrag, Rundschau für den Lebensmittelhandel, No. 8, str. 24-26.

6. Krylov, A., Schauf, T. (2008): Internationales Management, Fachspezifische Tendenten und Best-Practice, Berlin

7. Lichtenstein, N. (2006): Wal-Mart, The face of twenty-first-century Capitalism, The New Press

8. Nazir, T., Shah, S. F., Zaman, K. (2014): Wal-mart in Germany: what we know, what we should know?, Journal of Project and Operations Management, Vol. 1, No. 1, str. 9-16.

9. Needle, D. (2010): Wal-Mart in Germany, dostupno na: http://mibe.unipv.it/attach/file/Majocchi/WALMART%20Case.pdf

10. http://corporate.walmart.com/our-story, 17.03.2015.

11. http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,100627,00.html, 17.03.2015.

12. http://www.atlantic-times.com/archive_detail.php?recordID=615, 15.04.2015.

13. http://www.gtai.de/GTAI/Navigation/EN/ I nvest/ I ndust r ies/Consumer-industries/consumer-goods-retail.html, 17.03.2015.

14. http://www.fundinguniverse.com/company-histories/spar-handels-ag-history/, 24.03.2015.

15. http://www.nytimes.com/2006/08/02/business/worldbusiness/02walmart.html?pagewanted=all&_r=0 , 15.04.2015.

16. http://w w w.ukessays.com /essays/management/a-critical-analysis-on-wal-marts-failure-management-essay.php, 23.03.2015. ST

20 Krylov, 2008., str. 267.21 Knorr, Arndt, 2003., str. 20.


malno-pravnog registriranja uz pomoć Ministarstva održi-vog razvoja i turizma, mi ima-mo oko 40 članica odnosno klastera – medicinskog tu-rizma, posebno dentalnog tu-rizma, wellness i spa, holizma ili pristupa zdravom čovjeku, do sektora sportsko- rekrea-tivnog turizma, gdje imamo potencijala u vidu sportskih dvorana - od sjevera, do To-polica u Baru i Ulcinjske rivi-jere, koja je bogomdana za re-kreativni turizam“ – konsta-tirao je na okruglom stolu iz-vršni direktor klastera zdrav-stvenog turizma prof. Vasili-je Vlatko Stijepović, i dodao: „Sve to treba nadopuniti kva-litetnim pripremama za re-sursni centar, do samih kon-takata s lokalnim turistič-kim organizacijama. Upravo nam je jučer predsjednica lo-kalne Turističke organizacije općine Budva Jelena Rađeno-vić, pružila podršku i okupila zdravstvene ustanove s terito-rije općine Budva. Na jednom vrlo kvalitetnom sastanku po-kazali smo koji su to benefiti članstva u klasteru i svrstava-nja njegovih usluga u jedin-stvenu marketinšku ponudu, a sve gradeći imidž Crne Gore kao destinacije zdravlja“ .

sajmovi

ST

Predsjednik Udruge „Dani hrvatske male brodogradnje“ Brani-

mir Matijaca, posjetio je Ja-dranski sajam u Budvi i s di-rektorom doc. dr. Rajkom Buj-kovićem razgovarao o mode-lima suradnje na sajamskim manifestacijama.

„Naša Udruga već sedmu go-dinu zaredom organizira ma-nifestaciju „Dani hrvatske male brodogradnje“ , koja pro-movira hrvatsku proizvodnju plovila i plovne opreme.

Ove godine prvi put predstav-ljamo široj javnosti Sajam tu-rističkih atrakcija, na kojem učestvuje preko 50 izlagača. Nadamo se početku dobre su-radnje s Jadranskim sajmom u Budvi i zajedničkom kon-ceptu kojim ćemo, na sličan ili nešto drukčiji način, pro-movirati ono što radimo u Hr-vatskoj, a takođe dati moguć-nost crnogorskim izlagačima da promoviraju ono što nude na Hrvatskom tržištu“ – ka-zao je Matijaca.

Predsjednik Udruge „Dani hrvatske male brodogradnje“ Branimir Matijaca, posjetio je Jadranski sajam

Okrugli sto na temu „Potencijali i prav-ci razvoja zdrav-

stvenog turizma“, po riječi-ma potpredsjednice Privred-ne komore Crne Gore Ljilja-ne Filipović, okupio je kom-petentne predstavnike Mini-starstva turizma, Nacionalne turističke organizacije, zdrav-lja, lokalnih turističkih orga-nizacija i agencija, koji su raz-mijenili svoja iskustva i mi-šljenja o svemu što je potreb-no napraviti u okviru Strate-gije razvoja turizma.

„ Poznato je da zdravstveni tu-rizam bilježi rast od 15 do 20% godišnje. Svjetska zdravstve-na organizacija kaže da će to biti najveći pokretač razvoja turizma, a u Crnoj Gori te po-tencijale imamo. Ono što Cr-noj Gori nedostaje je produže-tak turističke sezone, a šansa za to je zdavstveni turizam .

Takođe, Crna Gora je prepo-znata na mapi svjetskih de-stinacija kao jedna lijepa ze-mlja, i nešto što posebno veseli je to što nas u posljednje vrije-me prepoznaju da su naši tu-ristički radnici prilagodili ci-jene i definirali ih u toj razini koliki je i kvalitet usluga koje nudimo“ – kazala je Filipović.„Samo za dva mjeseca od for-

Okrugli stol na temu „Potencijali i pravci razvoja zdravstvenog turizma

U Budvi održani sajmovi turizma, nautike i ekologije

gospodarstvo


• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremenog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kvalitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje osnovna su obilježja KOTKA odijela

• Prepoznatljivost je posebna odlika

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, budi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

KOTKADrugo ime za vrhunsko muško odijeloKONFEKCIJA KRAPINA

www.suvremena.hr |

57

SuvrS T R U

• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremenog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kvalitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje osnovna su obilježja KOTKA odijela

• Prepoznatljivost je posebna odlika

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, budi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

KOTKADrugo ime za vrhunsko muško odijelo

ZAGREBD.T.R., Ilica 25MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269bNAMA, Ilica d.d. u stečajuNAMA Kvatrić d.d. u stečaju, Kvaternikov trgTEKSTILPROMET, Dubrava 45TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1JVELIKA GORICAMODIANA, Slavka Kolara 2KRAPINAKOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2PULART - STIL, Flanatička 3VESNA – STIL d.o.o., Sergejevaca 35SOLINMODIANA, Matoševa 10ÐAKOVOMODIANA, Vladimira Nazora 6RIJEKATEKSTILPROMET, Koblerov trg 1DUBROVNIKTEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2OSIJEKTEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31aTEKSTIKPROMET, Trg slobode 3ZADARSMOKVICA, Fashion Square, trg sv. Stošije 3MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17SPLITButique Mister Mot, Domovinskog rata 39ŠIBENIKM – club, Trg kralja Držislava 4


istraživanje

Međunarodna organizacija ICERTIAS, provela je u ožujku najnovije istraživanje ICERTIAS Customers’ Friend o mišljenju hrvatskih potrošača o prodavačima u Hrvatskoj.

Zanimljivo je saznati što je za prosječnog hrvatskog kupca idealan prodavač i što hrvatski potrošači najviše mrze kod hrvatskih trgovaca...

Zagreb, Zurich, 15. trav-nja, 2015. - Ukoliko pro-

izvođači proizvoda i davate-lji usluga žele danas povećati svoju prodaju na raspolaganju im je nekoliko opcija: spustiti cijenu, povećati kvalitetu, po-većati promotivne aktivnosti, povećati ciljano tržište (bez obzira da li je riječ o novim te-ritorijima, dodatnim trgovi-nama i sl.), uvoditi nove, zani-mljive, inovativne proizvode ili poraditi na odnosu sa svo-jim kupcima.

Upravo u tom odnosu izme-đu ponuđača i kupca ključan je faktor prodavač. O vještini prodavača, njegovoj ljubazno-sti, stručnosti, nastupu prema kupcu, uvelike ovisi krajnji re-zultat u samoj prodaji - hoće li ona biti manja ili veća.

ISTRAŽIVANJE: Prodavači u Hrvatskoj - ICERTIAS Customers’ Friend - Hrvatska, ožujak 2015.

ICERTIAS Customers’ Friend: Kakve trgovce i prodavače vole hrvatski kupci?

Iz tog razloga, zanimljivo je saznati kakvo mišljenje o pro-davačima u Hrvatskoj imaju sami hrvatski kupci - hrvat-ski potrošači.

Tijekom ožujka, međuna-rodna organizacija ICER-TIAS sa sjedištem u Zurichu, u suradnji sa svojom sestrin-skom tvrtkom ICERTIAS u Hrvatskoj, provela je ciljano istraživanje hrvatskog trži-šta „Prodavači u Hrvatskoj - ICERTIAS Customers’ Fri-end - Hrvatska, ožujak 2015.“ o mišljenju hrvatskih potro-šača o prodavačima i trgov-cima na teritoriju Republike Hrvatske. Anketa je provede-na putem web obrasca (CAWI metodologija) na reprezenta-tivnom uzorku za opću popu-laciju u Hrvatskoj od 1.200 is-pitanika.

Najviše se cijeni ljubaznost i stručnostPrema nalazima ovog najno-vijeg ICERTIAS Customers’ Friend istraživanja u Hrvat-skoj može se zaključiti kako hrvatski kupci najviše cijene prodavače koji im mogu dati neki kvalitetan savjet, kao i one prodavače koji su ljubazni i uslužni. Istovremeno, ispita-nici u ovom istraživanju na-vode kako najviše mrze i kako su im najiritantniji prodavači koji su prenapadni, nestručni i neljubazni.

Potrošači u Hrvatskoj kod prodavača cijene osim savje-

ta i ljubaznosti i uslužnost, iskrenost, kao i prodavače koji ih respektiraju. Potrošačima, osim što su iritantni nestruč-ni i neljubazni prodavači, na živce im idu i nezainteresira-ni, namrgođeni, osorni i loše raspoloženi trgovci.

Zanimljivo je da kupce čak više smeta kad prodavač nije nasmijan i kad je namrgo-đen, nego kad se ne drži ne-kog obećanja ili kad prikriva neke iznimno loše karakteri-stike proizvoda ili usluge.

Ovi zanimljivi zaključci te-melje se na odgovorima do-bivenih od ispitanika putem dva odvojena zatvorena pita-nja: „Što vi kad kupujete neki proizvod ili uslugu najviše ci-jenite kod prodavača?“ i „Što vi najviše mrzite i što vam je najiritantnije kod nekih pro-davača u Hrvatskoj?“.

Ispitanicima je također po-stavljeno i treće pitanje - tzv. otvorenog tipa: „Što smatrate da prodavačima u Hrvatskoj najviše nedostaje i što smatra-te da bi prodavači u Hrvatskoj u svojem poslu trebali najvi-še promijeniti kako bi vama kupnja bila kvalitetnija, lak-ša, ugodnija?“

Kod zatvorenog pitanja: „Što vi kad kupujete neki proizvod ili uslugu najviše cijenite kod prodavača?“, ispitanicima su unaprijed, u rotaciji, ponuđe-ni sljedeći odgovori:

a) prodavača koji mi može dati kvalitetan savjet;

b) ljubaznog prodavača;

c) nasmiješenog prodavača;

d) uslužnog prodavača;

e) iskrenog prodavača;

f ) prodavača koji me sluša;

g) prodavača koji me respek-tira;

h) drugo (molimo preciziraj-te).

Kod zatvorenog pitanja: „Što vi najviše mrzite i što vam je najiritantnije kod nekih pro-davača u Hrvatskoj? ispitani-cima su unaprijed, u rotaciji, ponuđeni sljedeći odgovori:

a) nezainteresiranost za mene (za kupce općenito);

b) neiskrenost;

c) osornost;

d) neljubaznost;

e) kad je prodavač namrgo-đen i loše raspoložen;

f) kad je prodavač prenapa-dan (uporno želi proda-ti nešto što meni nije po-trebno i sl.);

g) kad prodavač ne razumije moje potrebe;

h) kad prodavač nije stručan i kad se ne razumije u ono što prodaje;

i) kad se prodavač ne drži obećanja;

j) kad prodavač prikriva neke iznimno važne loše karak-teristike proizvoda ili uslu-ge;

k) drugo (molimo preciziraj-te).

www.suvremena.hr |

59

Suvremenatrgov ina


Rezultati istraživanja:Naziv istraživanja: ICERTIAS Customers’ Friend istraži-vanje - Hrvatska, ožujak, 2015.Teritorij: Republika HrvatskaMetoda anketiranja: CAWI (Computer Assisted Web In-terviewing)Uzorak: N=1.200; reprezentativni uzorak za opću popula-ciju u RH; korisnici interneta stariji od 15 godinaVrijeme anketiranja: ožujak, 2015.Istraživanje proveo: ICERTIAS - International Certifica-tion Association GmbH, Zürich, Switzerland u suradnji s ICERTIAS d.o.o., Hrvatska

Bitna napomena - kod oba ova zatvorena pitanja ispitanici su mogli odabrati nekoliko po-nuđenih odgovora.

Na pitanje: „Što vi kad kupu-jete neki proizvod ili uslugu najviše cijenite kod prodava-ča?“, najviše ispitanika oda-bralo je ponuđeni odgovor „Prodavača koji mi može dati kvalitetan savjet“ - čak njih 56%. Istovremeno, 41% ispita-nika odabralo je odgovor „Lju-baznog prodavača“ dok se 34% ispitanika odlučilo za „Usluž-nog prodavača“. 27% ispitanih odabralo je „Iskrenog proda-vača“, a 24% njih „Nasmiješe-nog prodavača“...

Na pitanje: „Što vi najviše mr-zite i što vam je najiritantnije kod nekih prodavača u Hrvat-skoj?“ najveći broj ispitanika, njih 50% odlučio se za odgo-vor: „Kad je prodavač prena-padan - kad uporno želi pro-dati nešto što mi nije potreb-no i sl.)“. Istovremeno, 48% is-pitanika kao najrelevantniji ponuđeni odgovor odabralo je „Neljubaznost“, te zatim slije-de „Kad prodavač nije stručan i kad se ne razumije u ono što prodaje“ - 36% i „Kad je pro-davač namrgođen i loše ras-položen“ - 33%...

Što prodavačima u Hrvatskoj najviše nedostaje?Na otvoreno pitanje“Što sma-trate da prodavačima u Hr-vatskoj najviše nedostaje i što smatrate da bi prodavači u Hr-vatskoj u svojem poslu treba-li najviše promijeniti kako bi vama kupnja bila kvalitetni-ja, lakša, ugodnija?“ ispitanici su sami mogli slobodno navo-diti svoja razmišljanja na ovu temu.

Od zanimljivijih i češće po-navljanih odgovora na ovo otvoreno pitanje izdvajamo: „Neznanje o proizvodu koji prodaju“; „Ljubaznost“; „Ne volim kad me netko upor-no nagovara da nešto ku-

pim; „Biti malo više ljubazni ali ne prenapadni“; „Educi-ranost“; „Poznavanje onoga što prodaju“; „Kad ne bi svoj posao radili samo da nešto rade“; „Da proizvod koji pro-daju ne prezentiraju kao bo-žansko čudo“; „Iskrenost i po-štenje“; „Vrijeme da se posve-te kupcu“; Stručnost“; „Trebali bi biti nasmiješeni i dobre vo-lje...“; „Trebaju biti zainteresi-rani za moje potrebe, pažljivo me saslušati i tek zatim dati svoj stručan prijedlog odno-sno savjet...“; „Motiviranost“; „...U većim centrima nemaju vremena za kupce...“; „Iskre-na želja za pomoći kupcu...“...Zanimljivo je da se velik broj ispitnika solidarizira s proda-vačima u Hrvatskoj te na ovo pitanje odgovara s odgovori-ma poput: „Prodavači u Hr-vatskoj rade previše, a prema-lo su plaćeni“; „Prodavačima treba veća plaća pa će onda biti i ljubazniji“; „Morali bi ima-ti bolju plaću pa bi onda sve bilo i drugačije“; „Treba ih ra-zumjeti da su i oni samo lju-di s problemima...“; „Proda-vačima bi prvenstveno treba-li normalniji šefovi...“; „Veća plaća“ i sl.Iz svega gore navedenog, može se zaključiti da hrvatski proi-zvođači kao i ponuđači uslu-ga, a posebice trgovci, kao i svi oni koji na tržištu ovise o pro-daji krajnjim kupcima u općoj populaciji, imaju još iznimno puno prostora za rad na kvali-teti svojeg prodajnog osoblja.U ICERTIAS-u smatraju kako će jedna od ključnih poluga na hrvatskom tržištu, u borbi za hrvatskog potrošača u nared-nih 2 - 5 godina, biti upravo u kvaliteti odnosa između po-nuđača i kupca.„Oni koji će u narednim go-dinama na hrvatskom tržištu raditi na kvaliteti svojeg pro-dajnog osoblja, kao i kvalite-ti kompletnog odnosa sa svo-jim kupcima, mogu očekiva-ti značajne pozitivne pomake u svojoj tržišnoj poziciji u Hr-vatskoj“ zaključuju u ICER-TIAS-u.

Anketno pitanje 2:„Što vi najviše mrzite i što vam je najiritantnije kod nekih prodavača u Hrvatskoj?“

Ponuđeni odgovori u rotaciji i rezultati (napomena - ispitanici su mogli odabrati više ponuđenih odgovora):

a) nezainteresiranost za mene (za kupce općenito) - 28,6%;

b) neiskrenost - 11,9%;c) osornost - 28,6%;d) neljubaznost - 47,6%;e) kad je prodavač namrgođen i loše raspoložen -

33,3%;f) kad je prodavač prenapadan (uporno želi prodati

nešto što meni nije potrebno i sl.) - 50,0%;g) kad prodavač ne razumije moje potrebe - 9,5%;h) kad prodavač nije stručan i kad se ne razumije u

ono što prodaje - 35,7%;i) kad se prodavač ne drži obećanja - 4,8%;j) kad prodavač prikriva neke iznimno važne loše

karakteristike proizvoda ili usluge - 26,2%.

Anketno pitanje 1:„Što vi kad kupujete neki proizvod ili uslugu najviše cijenite kod prodavača?“

Ponuđeni odgovori u rotaciji i rezultati (napomena - ispitanici su mogli odabrati više ponuđenih odgovora):

a) prodavača koji mi može dati kvalitetan savjet - 56,1%

b) ljubaznog prodavača - 41,5%c) uslužnog prodavača - 34,1%d) iskrenog prodavača - 26,8%e) nasmiješenog prodavača - 24,4%f) prodavača koji me respektira - 19,5%g) prodavača koji me sluša - 14,6%.

ST

PRODAJNA MJESTA:Zagreb: camel active shop – Gajeva 2A; City Center One West / 1. kat, Jankomir 33; moderato shop – F. Petrica 7; moderato shop – ROMA / 1.kat, Av. Dubrava 45 Dubrovnik: moderato shop – RK Minceta / 1. kat, N. Tesle 2

Osijek: camel active shop – TC Portanova – Svilajska 31a; moderato shop – Trg slobode 3 Pula: moderato shop – Sergijevaca 39 Rijeka: moderato shop – RK Korzo / 1. kat, Koblerov trg 1 Split: moderato shop – RK Prima Grad / 1. kat, Trg G. Bulata 5

PLAĆAJTE VIRTUALNOM AMERICAN EXPRESS® KARTICOM INTEGRIRANOM U VAŠ MOBILNI TELEFON!*

Inovacijaiz PBZ-a

PLAĆAJTE VIRTUALNOM AMERICAN EXPRESS

wave2pay.pbz.hr

*Mobilni telefon treba podržavati NFC tehnologiju i imati operativni sustav Android KitKat 4.4 ili više. Prodajna mjesta na kojima je moguće plaćanje Virtualnom American Express karticom označena su simbolima za prihvat beskontaktnog plaćanja.

American Express® je zaštićeni znak American Express Company. PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj.

SVIJET MOGUĆEG.

PBZ grupa donosi vam inovaciju koja suvremeno bankarstvo podiže na najvišu razinu. Uz PBZ Wave2Pay uslugu plaćanje postaje još jednostavnije i sigurnije. Da biste iskoristili prednosti novog načina plaćanja, sve što trebate učiniti je ugovoriti PBZ Wave2Pay uslugu u najbližoj PBZ poslovnici i postati korisnik

Virtualne American Express kartice. Zakoračite u svijet jednostavnog, sigurnog i brzog plaćanja u zemlji i inozemstvu uz PBZ Wave2Pay uslugu!

ZAKORAČITE U

DIGITALNO DOBA

PLAĆANJA!