studio 3lhd rovinj, lipanj 2007...rovinj se nalazi u području povoljnih klimatskih prilika. po...

GRAD ROVINJ – CITTA DI ROVIGNO

DPU ZONE MONTE MULINI

STUDIO 3LHD Rovinj, lipanj 2007.


Studio 3LHD lipanj 2007.

Županija: ISTARSKA Grad: ROVINJ Naziv prostornog plana:

Detaljni plan uređenja zone Monte Mulini

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Sl. glasnik Grada Rovinja br. 08/06 Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Sl. glasnik Grada Rovinja br. 04/07

Javna rasprava (datum objave):

17. veljače 2007. (Glas Istre i La voce del popolo)

Javni uvid održan:

26. veljače 2007. do 27. ožujka 2007.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:dipl. iur. Ivan Begić

potpis

Suglasnost na plan prema članku 45.a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) KLASA: 350-02/07-04/67, URBROJ: 531-06-07-4 od 15. svibnja 2007. godine Pravna osoba koja je izradila plan:

STUDIO 3LHD d.o.o., Božidarevićeva 13, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan: (broj plana 100)

M.P.

Odgovorna osoba:Prokurist: Silvije Novak, dipl.ing.arh.

potpis

Koordinator plana: Tatjana Grozdanić Begović, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana:

Saša Begović, dipl.ing.arh. Marko Dabrović, dipl.ing.arh. Tatjana Grozdanić Begović, dipl.ing.arh. Silvije Novak, dipl.ing.arh. Krunoslav Szorsen, dipl.ing.arh.

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh., APE d.o.o. Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh. Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Loredana Franković, dipl.ing.građ. Goran Herceg, dipl.ing.stroj.

Pečat Gradskog vijeća:

MP.

Predsjednik Gradskog vijeća: Davorin Flego

potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

MP.



PRILOG 1

OVLAŠTENJA STRUČNOG IZRAĐIVAČA



PRILOG 2

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA NA PLAN



SADRŽAJ TEKSTUALNOG DIJELA DPU-A

I. OBRAZLOŽENJE UVOD 1 1. POLAZIŠTA 1 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A 1 1.2. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 8 1.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST 12 1.3.1. Prometna opremljenost 12 1.3.2. Telekomunikacije 12 1.3.3. Energetski sustav 13 1.3.4. Vodoopskrba 14 1.3.5. Zbrinjavanje otpada 15 1.4. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA 15 1.4.1. Namjena površina 16 1.4.2. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih

cjelina 16 1.5. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA 17 2. PLAN UREĐENJA PROSTORA 18 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA 18 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 21 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i

planiranih građevina 22 2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 23 2.3.1. Promet 23 2.3.2. Telekomunikacije 26 2.3.3. Energetski sustav 27 2.3.4 Vodoopskrba 31 2.3.5 Odvodnja otpadnih voda 35 2.3.6. Zbrinjavanje otpada 36 2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 36 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 36 2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina 39 2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti 39 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 40

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA 45 1.1. Ugostiteljsko – turistička namjena 45 1.2. Sportsko – rekreacijska namjena 46 1.3. Javne zelene površine 46 1.4. Površine infrastrukturnih sustava 46 1.5. Pregled namjene površina 46 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA I

GRAĐEVINA 47 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća

izgrađenosti) 47 2.1.1. Veličina i oblik građevnih čestica 47 2.1.2. Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica 47 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevina, visina

i broj etaža) 48 2.3. Namjena građevina 49 2.4. Smještaj građevina na građevnim česticama 50



2.5. Oblikovanje građevina 50 2.6. Uređenje građevnih čestica 50 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 51 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 51 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA 57 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA 57 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIK CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 57 7. POSEBNI UVJETI ZAŠTITE LJUDI I DOBARA 58 8. MJERE SPRIJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 58 9. MJERE PROVEDBE PLANA 59 PRILOG 3: PROFILI PROMETNICA SADRŽAJ GRAFIČKOG DIJELA DPU-a

List 1A POSTOJEĆE STANJE 1:1000 List 1B DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000

2 PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

List 2A1 PROMET – kota terena 1:1000 List 2A2 PROMET – kota -1 1:1000 List 2B TELEKOMUNIKACIJE 1:1000 List 2C ENERGETSKI SUSTAV 1:1000 List 2D VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:1000

3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

List 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1:1000

4 UVJETI GRADNJE

List 4A PLAN PARCELACIJE 1:1000 List 4B1 UVJETI GRADNJE – kota terena 1:1000 List 4B2 UVJETI GRADNJE – podrumska etaža 1:1000


Studio 3LHD 1 lipanj 2007.

I. OBRAZLOŽENJE

UVOD

Temeljem odredbe članka 65. Statuta Grada Rovinja («Službeni glasnik Grada Rovinja», br. 5/02 – pročišćeni tekst), Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja na svojoj sjednici održanoj dana 16. ožujka 2006. godine, donijelo je ZAKLJUČAK, kojim se prihvaća Projektni program za izradu Detaljnog plana uređenja Monte Mulini.

DPU-a izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) te Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), kao i drugim odgovarajućim zakonima koji pokrivaju problematiku prostora za koji se izrađuje ovaj DPU-a.

DPU-a Zone Monte Mulini baziran je na slijedećim bitnim dokumentima i elaboratima: Projektnom zadatku, Konceptualnom Master Planu Zone Monte Mulini kojeg je izradila grupa arhitekata u prosincu 2004, Zoni zahvata arhitektonsko - urbanističkog prijedloga, PPUG-a Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 9a/05), GUP-u Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 7a/06), Studiji utjecaja na okoliš, katastarskim izvodima, fotografijama iz zraka, geodetskoj situaciji i dokumentaciji postojećih objekata.

DPU-a izrađen je na katastarsko-topografskoj podlozi u mj. 1:1000. Sredstva za izradu DPU-a osigurao je investitor – podnositelj zahtjeva za izradu DPU-a.

1. POLAZIŠTA

Područje obuhvata DPU-a utvrđeno je u suglasju sa utvrđenom namjenom prostora iz PPU-a Grada Rovinja (Sl gl. Grada Rovinja br. 9a/05) i GUP-a Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja br. 7a/06). Izrada ovog DPU-a predviđena je i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Rovinja za razdoblje 2007-2010 godine (Sl. gl. Grada Rovinja br. 08/06).

Opis granice obuhvata Područje obuhvata DPU-a nalazi se na području Monte Mulini, smještenom na rubu Južne luke grada Rovinja. Na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa ACI Marinom i obalnim rubom sa šetalištem. Sa južne strane područje graniči sa Park šumom Punta Corente, a sa sjeveroistočne strane građevinskim područjima sa dominatno slobodno stojećim vilama i stambenim zgradama te sa istočne strane ulicom Luje Adamovića.

Površina obuhvata DPU-a iznosi cca 28,6 ha.

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU DPU-A

Područje je smješteno na jugozapadu Grada Rovinja, na uzvisini kojom dominira vrh Monte Mulini na koti od 43 m nadmorske visine. Svojim oblikom i visinom predstavlja jednu od najznačajnijih topografskih i vizualnih točaka grada Rovinja. Posebnost područja je u šumi alepskog bora koja u cijelosti pokriva padine i vrh uzvisine.

Cijela zona Monte Mulini nalazi se unutar granica značajnog krajobraza "Rovinjski otoci i priobalno područje“ koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, a obuhvaća sve naseljene i nenaseljene otoke, kao i uže priobalno područje oko 500 m od obale, zavisno od



konfiguracije terena od rta sv. Ivana kod ulaza u Limski kanal do Barbarige, izuzimajući područje grada Rovinja od rampe na željezničkoj pruzi do ruba šume Monte Mulini.

Akvatorij priobalja sa Rovinjskim otočićima ulazi u jezgru preliminarne nacionalne ekološke mreže (NEN). Navedeno područje vrednovano je i kao dio područja važno za ptice EU (SPA) "Akvatorij zapadne Istre“ te predstavlja potencijalno područje EU ekološke mreže "Natura 2000“.

Svi postojeći turistički objekti nalaze se na udaljenosti do 200 m od morske obale. Uz samo područje zahvata nalazi se Park šuma Punta Corente. Samo područje obuhvata DPU-a udaljeno je od stare gradske jezgre cca 1000 – 1300 m.

Svojim reljefom, očuvanom autohtonom i kultiviranom vegetacijom, blizinom mora, ali i urbane cjeline grada Rovinja, ovaj prostor pruža mogućnosti za razvoj svih vrsta turističkih i sportsko rekreativnih sadržaja.

Klimatske osobine područja Rovinj se nalazi u području povoljnih klimatskih prilika. Po Kopenu, obalno područje Rovinja spada u toplu umjerenu kišnu subhumidnu klimu oznake Cfsax (Klimatski podaci SR Hrvatske, Republičkog hidrometeorološkog zavoda SR Hrvatske, Zagreb). Podaci relevantni za promatrano područje prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Puli koja je od promatranog područja udaljena cca 20 km. Temperatura zraka

Godišnji hod temperature ima maritimni karakter. Godišnji srednjak iznosi 13,8 0C, a mjesečni 18,6 0C. Srednji broj hladnih dana u toku godine, sa temperaturom manjom od 00C iznosi 22,2. Srednji broj toplih dana sa temperaturom do 25 0C u toku godine iznosi 89,2. Najveći broj toplih dana pada u srpnju (27,8) i kolovozu (26,6). Dani sa temperaturama ispod nule mogu se očekivati od studenog do travnja. Apsolutni maksimum temperature izmjeren u Puli bio je u kolovozu 1990. godine (35 0C), a apsolutni minimum u veljači 1991. godine (-9 0C).

Na postaji Pula uočen je trend porasta temperature zraka u odnosu na prethodno promatrano razdoblje, karakterističan za sjevernu hemisferu. Ukoliko se trend nastavi mogu se očekivati i druge promjene u klimi područja, što valja imati na umu prilikom planiranja i izgradnje objekata. Jedna od mogućnosti je i povišenje razine mora što je važno za planiranje zahvata u samom priobalnom pojasu.

Srednje mjesečne, apsolutne i minimalne temperature Meteo postaja Pula (1981-1992)

Padaline Izraziti maksimum količine padalina je u studenom, a minimum je u ljetnim mjesecima (srpanj). Najveći dio padalina je u obliku kiše, a vrlo rijetko u obliku tuče ili snijega. Za razdoblje od 1953. do 1998. godine prosječna godišnja količina padalina iznosila je 841,1 mm s minimumom od 551,5 mm i maksimumom od 1122,0 mm.



Srednje mjesečne količine oborina na Meteo postaji Pula (1953-1998)

Relativna vlaga

Srednja godišnja vrijednost relativne vlage varira između 65% do 72%, sa srednjakom od 71%. Maksimum vlage je u zimskim mjesecima (od 72% do 74%), dok je minimum u ljetnim mjesecima pa za srpanj iznosi svega 62 do 65%. Uočeno je da su vrijednosti nešto niže nego u prethodnom promatranom nizu, što je u skladu sa promjenama u temperaturi zraka. Naoblaka

Srednja godišnja naoblaka je 5,4 desetina prekrivenosti neba oblacima. Maksimum oblačnosti je u studenom (6,7) dok je najvedriji mjesec kolovoz sa srednjom mjesečnom naoblakom od 3,0 desetina. Pojava magle je relativno rijetka. Najveći broj dana s maglom može se očekivati siječnju (do 8). Ukupan broj dana godišnje iznosi od 6 do 23 dana, a prosjek je 13 dana. Tijekom ljeta česta je pojava sumaglice na moru, što je pojava vezana uz pojačano isparavanje mora.

Vjetar

Na području obuhvata prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistočnog i istočnog smjera, s učestalošću od 20% godišnje, uz prosječnu jačinu od 2,2 do 2,7 bofora. Veća učestalost ovih vjetrova je u hladnom dobu godine, dok je ljeti znatno manja (11 do 19%). U proljetnim mjesecima uglavnom puše jugo iz jugoistočnog smjera. Njegova učestalost je oko 13%, a prosječna jačina kreće se oko 2,2 bofora. Najmanje zastupljen je vjetar iz sjevernog smjera, sa učestalošću od 4% i jačinom od 1,5 bofora i vjetar iz južnog smjera sa učestalošću od 5% i prosječnom jačinom od 2,0 bofora. U ljetnim mjesecima nastupa strujanje zapadnog smjera – maestral.

Rovinj ima najveću učestalost tišina na sjevernom Jadranu, i to najviše ljeti sa učestalošću od 16% a najmanje u proljeće 11%. Pojava vjetra brzine veće od 62 km/h je vrlo mala. Ljeti je se ta mogućnost javlja u 0,3 % slučajeva, a u ostalom dijelu godine 1 do 2 %.

Ruža vjetrova



Geološke osobitosti Tektonika Istre sastoji se od dvije glavne tektonske jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne istre a drugoj teren sjeveroistočnog dijela Istre. Područje koje zahvaća prva jedinica odlikuje se superpozicijskim slijedom naslaga i odsustvom intenzivnijih tektonskih pokreta. Područje druge tektonske jedinice karakteriziraju intenzivna tektonska gibanja, koja su uzrokovala nastanak reversnih rasjeda i ljuskave građe.

Prema geološkom sastavu, u Istri razlikujemo tri područja, i to: - jursko-kredno-paleogenska ploča ili ravnjak južne i zapadne Istre,

- kredno-paleogensko karbonatna-klastična zona s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri,

- paleogenski flišni bazen središnje Istre.

Područje Istre izgrađeno je pretežno od karbonatnih stijena jurske do eocenske starosti, te manjim dijelom od paleogenskih klastita-fliša i breča.

Naslage razvijene na površini mogu se podijeliti u četiri sedimentacijske cjeline:

- Regresivna megasekvencija u juri,

- transgresivno-regresivna megasekvencija u juri i kredi,

- transgresivno-regresivna megasekvencija u kredi,

- stratigrafski slijed naslaga u paleogenu. Područje obuhvata DPU-a nalazi se na dijelu regresivne megasekvencije u juri koja obuhvaća samu jezgru zapadnoistarske antiklinale i to između Poreča i Rovinja, debljine oko 160 m. U toj jedinici može se izdvojiti više manjih litostratigrafskih jedinica izgrađenih uglavnom od različitih vrsta vapnenca (monsena mikriti, Lim peletni vapnenci, Muča vapnenci i Rovinj breče).

Pedološke osobitosti Pedosfera Istre sastoji se pretežno od tankog pokrivača rahlog tla manje ili više prošaranog skeletom. Pod utjecajem prirodnih i antropogenih faktora razvilo se nekoliko tipova tala. Područje obuhvata DPU-a nalazi se na području zapadne Istre na vapnenoj podlozi, tzv. «Crvena Istra». Na tom području razvijene su tipične crvenice, antropogenizirane i lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke, smeđe na vapnencu (na brežuljkastom dijelu).

Prema Pedološkoj karti Istre, (Izrađivač Projektni savjet za izradu pedološke karte Hrvatske, A. Škorić i suradnici), promatrano područje spada pod kategoriju tipičnih, plitkih do srednje dubokih smeđih tala na vapnencu (25:50), stjenovitosti od 25 – 50% površine i nagibom terena 8 – 30%.

Vegetacija Područje Rovinja u fitogeografskom smislu spada u sredozemni vegetacijski pojas (eumediteran), ali djelomice se u ovaj prostor spušta i vegetacija submediteranskog vegetacijskog pojasa. Prirodni obraštaj ovog područja tako čine jadranska makija crnike (Orno-Quercetum ilicis), ali i mješavina degradacijskih oblika As. Carpinetum orientalis croaticum H-ić.

As. Querco-Carpinetum orientalis H-ić (1939) 1971. Autohtone ilirske šume crnike u rovinjskom priobalju intenzivno se mijenjaju još od doba rimljana. U novije vrijeme vidi se i utjecaj pejsažnog oblikovanja i sadnje četinara koji su se ovdje udomaćili. Pojedini dijelovi pretvoreni su u park šume.

Prema podacima Studije o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini (Abaka d.o.o., Rovinj), šumu unutar područja obuhvata čine gotovo čiste, sađene, sastojine brucijskog (Pinus brutia Ten) i alepskog bora (Pinus halepensis Miller), u odnosu 1,5:1. Starost sastojine je cca 100 godina.



Brežuljak s blagim do umjereno strmim pristrancima različite ekspozicije sa pokrovom plitke do srednje duboke crvenice, djelomično ilovaste, obrastao je kulturom brucijskog i alepskog bora, potpunog sklopa s mjestimice prekinutim sklopom, srednje do dobre kvalitete, dobrog zdravstvenog stanja stabala. U podstojnoj etaži prisutna je crnika (Quercus ilex), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum tinusd), tršlja (Pistacia lentiscus), razno prizemno rašće (Ostrys alba, Ruscus aculeatus), a pojedinačno se javlja pomladak bora.

Južne, jugozapadne i zapadne površine obrasle su također kulturom alepskog i brucijskog bora iste starosti, nepotpunog sklopa, grupimično do stablimičnog rasporeda stabala dobre kvalitete i dobrog zdravstvenog stanja. Na južnom dijelu u podstojnoj etaži prisutni su elementi autohtone makije gustog sklopa, mjestimično neprohodne: crnika (Quercus ilex), lovor (Laurus nobilis), lemprika (Viburnum tinus), zelenika (Phillyrea latifolia), tršlja (Pistacia lentiscus), veprina (Ruscus aculeatus). U blizini turističkih objekata (hotel Monte Mulini, Montauro, Park i depandanse) nalaze se veće ili manje čistine sa pojedinačnim stablima cedra, ariša, čempresa, pinije, lovora, širokolisne kaline te grmolikim ukrasnim vrstama (oleandar, tamaris, pitospora, lovorvišnja, forsitija).

Unutar područja DPU-a iznad hotela Park, na nekoliko mjesta konstatirano je više mladih stabala pajasena (Ailanthus altissima). Kako se radi o alohtonoj invazivnoj vrsti, preporučeno je da se isti uklone prilikom uređenja park šume.

Životinjski svijet Budući da se radi o području na kojem su provedene mnoge promjene i izgradnja, životinjski svijet je prilično prorijeđen u odnosu na prirodno stanje. Većih predstavnika sisavaca nema. Najbrojniji predstavnici svakako pripadaju kukcima (Insecta), ali ih je ovom prilikom zbog brojnosti jednostavno nemoguće sve nabrojiti. Zastupljeni su mnogi predstavnici leptira, mrava, skakavaca, kornjaša, opnokrilaca i dr.

Unutar područja DPU-a konstatirano je 39 vrsta ptica, od čega je veći dio ugroženih pjevica. Prema podacima iz Studije o utjecaju na okoliš turističke zone Monte Mulini (Abaka d.o.o., Rovinj) stanje na terenu je slijedeće:

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) definirane su strogo zaštićene divlje svojte (u popisu, uz ime divlje životinje, nose oznaku D II), i zaštićene divlje svojte (u popisu, uz ime divlje životinje, nose oznaku D III).

Stanje na terenu je slijedeće:

PTICE (Aves) PODICIPEDIFORMES: Podicipedidae Crnogrli gnjurac Podiceps nigricollis D II PELECANIFORMES: Phalacrocoracidae Veliki vranac Phalacrocorax carbo D III Morski vranac Phalacrocorax aristotelis D II FALCONIFORMES : Accipiteridae Kobac Accipiter nisus D II CHARADRIIFORMES: Laridae Galeb klaukavac Larus cachinnans D III Riječni galeb Larus ridibundus D III COLUMBIFORMES: Columbidae Golub Columba livia domestica Grlica Streptopelia turur D III Gugutka Streptopelia decaocto D III PICIFORMES: Picidae Veliki djetlić Dendrocopus major D II Zelena žuna Picus viridis DE II



PASSERIFORMES: Troglodytidae Palčić Troglodytes troglodytes D II Prunelidae Sivi popić Prunella modularis D II Turdidae Mala crvenperka Phoenicurus ochruros D II Kos Turdus merula D III drozd cikelj Turdus philomelos D III Sylviidae Kratkokrili voljić Hippolais polyglotta D II Brezov zviždak Phylloscopus trochilus D II Zviždak Phylloscopus collybita D II Crnokapa grmuša Sylvia atricapilla D II Siva grmuša Sylvia borin D II Bjelobrka grmuša Sylvia cantillans D II Crnoglava grmuša Sylvia melanocephala D II Zlatnoglavi kraljić Regulus regulus D II Vatroglavi kraljić Regulus ignicapillus D II Aegithalidae Dugorepa sjenica Aeghitalos caudatus D II Paridae Velika sjenica Parus major D II Plavetna sjenica Parus caeruleus D II Muscicapidae Crvendać Erithacus rubecula D II Corvidae Šojka Garulus glandarius Svraka Pica pica Emberizidae Crnogrla strnadica Emberiza cirlus D II Fringillidae Zeba Fringilla coelebs D III Zelendur Carduelis chloris D II Čižak Carduelis spinus D II Češljugar Carduelis carduelis D II Juričica Acanthis cannabina D II Žutarica Serinus serinus D II Passseridae Vrabac Paser domesticus

SISAVCI (Mammalia) Red Kukcojedi – Insectivora Porodica Ježevi – Erinaceidae D III Bjeloprsi jež Erinaceus concolor Mart. Red Glodavci – Rodentia Porodica Sciuridae – Vjeverice Vjeverica Sciurus vulgaris L. D III



Seizmika Po seizmičkim osobitostima područje obuhvata spada u VII zonu seizmičnosti po MCS ljestvici, za povratni period od 500 godina.

More i priobalni pojas U prostor DPU-a ulazi tzv. južni lučki bazen unutar spojnica od rta Monte do otoka Sv. Katarine i rta Muntravo. Ovaj bazen je raščlanjen u tri dijela. Prvi je prostor prvobitne ribarske i trgovačke luke Andana sa središnjom dubinom približno 6 m, drugi dio obuhvaća uvale Squeri i Sabionera do lukobrana ACI turističke luke, a treći dio je uvala Lone.

U svom izvornom obliku obalni rub sadašnje južne luke bio je hridinaste prirode, ali je postepeno zasipavan. Izgrađeni su veliki i malo molo, obale Sotomuro i Sotolatina i u produžetku obale S. Nicolo izgrađene su rive prema tvornici duhana do klaonice. Iza brodogradilišta proširena je operativna obala u predjelu Lavatoja, plivačkog bazena Delfin i ACI turistička lučica sa lukobranom, koji ovaj prostor štiti iz pravca jugozapada.

Središnji dio akvatorija pokriven je pješčanim naslagama, sa ponešto muljevitih sedimenata antropoterigenog porijekla. Ti sedimenti su uglavnom siltozni pijesci i pjeskoviti silt sa najvećim učešćem karbonata (37-47% biogenog kalcita i aragonita te 12-15% dolomita pleistocenskog porijekla), zatim 25-40% silikatnih čestica (kvarc i alumosilikati) i sa 4-6% ukupne organske tvari. Kopneni dio je skoro u cijelosti izgrađen, uglavnom ravan i blago nagnut zbog nasipanih dijelova obale, osim u dijelu pozadine hotela Park. Obala je ravna a obalna linija dobro razlučena izgrađenom kamenom rivom.

Za izgradnju u neposrednoj blizini obale važan je podatak o morskim mijenama i razini mora. Prema podacima amareografske stanice u Rovinju i na temelju prognoziranih raspona plimnog vala procjenjuje se da srednja amplituda, tj. razlika između srednje visoke plime i srednje niže oseke iznosi 0.50 – 0.90 m. Maksimalne razlike koje se mogu očekivati pod određenim uvjetima mogu iznositi između 142 – 210 cm, odnosno približno 148 cm. iznad geodetske nule kad puše jaka bura sa visokim barometarskim tlakom. Period morskih mijena iznosi 12 h i 24'.

Na sezonske promjene temperature i slanoće mora utječe sezonska izmjena topline između atmosfere i morske vode, izmjena vodenih masa sa otvorenog mora te dotok vode sa kopna iz podvodnih izvorišta (vrulje) te procjeđivanje oborinskih voda sa slivnog područja. Sezonsko raslojavanje tijekom ljeta nije izraženo zbog malih dubina i pojačanog morskog prometa.

Kao što je već spomenuto Rovinj ima najveću učestalost mirnog mora na Jadranu (30% u studenom do 56% u svibnju). U dijelu godine kada ima valova njihov smjer je promjenjiv, pa samo u jesen prevladavaju valovi od bure (smjer NE), te u travnju valovi od juga (smjer SE). U tim razdobljima visina vala iznosi 0.6 – 1.0 m., a srednja maksimalna visina vala doseže 2.5 – 3.0 m. Mogućnost razornih valova je mala, ali računski, na temelju očekivane jačine vjetra i vremenskog trajanju smjerova sa III i IV kvadranta za područje južne rovinjske luke mogu se očekivati valovi najviše 2.5 – 3.0 m.

Sanitarna kvaliteta morske vode Sanitarna kvaliteta priobalnog mora kontrolira se dugi niz godina na 32 postaje od kojih su 4 u neposrednoj blizini obuhvata DPU-a. To su: Monte Mulini – do lukobrana, Moulin Rouge – gradska plaža, Hotel «Eden» i Punta Corente. Rezultati ispitivanja za 2005. godinu pokazuju da je na sve četiri postaje more bilo dobre kvalitete.

Procjena izmjene morske vode u južnoj rovinjskoj luci Na temelju matematičkog modela procjene, sa izabranim parametrima koji imaju utjecaj na kvalitetu vode (srednja dubina, zapremina akvatorija, amplituda, faktor razrjeđenja, koeficijent otjecanja, perioda morskih mijena), procijenjeno je da srednje poluvrijeme izmjene vode unutar tog bazena s vanjskim akvatorijem iznosi između 72 i 85 sati.



Životne zajednice morskog dna Na rovinjskom priobalju zabilježeno je 9 životnih zajednica morskog dna. One se javljaju ovisno o podlozi i dubini u tipičnom obliku sjeverno jadranskih lokaliteta. Na muljevito pješčanoj podlozi središnjeg dijela luke mejofauna je vrlo siromašna i po broju vrsta i po broju jedinki. Približavanjem gradskoj luci povećano je prisustvo zajednica prijelaznog karaktera sa izraženim znakovima degradacije. Degradacija je posebno uočljiva u zajednicama supra i mediolitorala.

U mediolitoralnoj zajednici tako prevladavaju vrste Mytilus galloprovincialis, Ulva rigida, Cladophora sp. i ponegdje Enteromorpha intestinalis, što govori o prisutnosti fekalnih otpadnih voda.

Ribarstvo Na širem području ribarstvo još uvijek ima veliki značaj. Na samom području obuhvata DPU-a ono je zanemarivo. Obala Istre ističe se velikom raznolikošću raznih biotopa u kojima su se razvile posebne ihtiocenoze, koje se javljaju u raznolikom broju ribljih vrsta. Pelagijske zajednice sadrže pretežito srdele, zatim skuše, inćune, papaline, lokarde, povremeno polanda, iglica i dr.

U pridnenim zajednicama na hridinastom dnu pretežno se susreću ribe iz porodice špara, usnača i škrpina, a od rakova velika rakovica, hlap, ponekad škamp.

1.2. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Jedna od glavnih kvaliteta prostora DPU-a je izuzetno atraktivan smještaj na uzvisini usred bujne vegetacije i izrazitog mediteranskog ugođaja. Blizina plaža, ali i stare jezgre grada svakako doprinosi atraktivnosti prostora.

Na području DPU-a izgrađeni su slijedeći ugostiteljsko-turistički objekti:

1. HOTELI

hotel tip smještaja kategorija broj jedinica

osnovni kreveti

pomoćni kreveti

ukupno kreveta

1/1 81 81 81 1/2 230 460 135 595 APP 3 6 3 9 EDEN

Suite

16 32 16 48 UKUPNO EDEN 4**** 330 579 154 733

1/1 56 56 53 109 1/2 191 382 78 460 1/3 27 54 27 81 uk. soba 274 492 158 650 APP 1/4 2 4 4 8 APP 1/5 9 18 27 45

MONTAURO

uk. APP

11 22 31 53 UKUPNO MONTAURO 2** 285 514 189 703

1/1 24 24 24 1/2 127 254 41 295 1/3 1 3 3 MONTE MULINI

1/4

12 48 48 UKUPNO MONTE MULINI 2** 164 329 41 370

1/1 29 29 29 1/2 138 276 21 297 PARK Suite 1/4

35 140 7 147

UKUPNO MONTE MULINI 3*** 202 445 28 473 UKUPNO HOTELI 981 1867 412 2279



HOTEL EDEN površina BRP katnost

HOTEL m2 6.460,00PARKIRALIŠTE m2 3.143,00VANJSKI BAZENI m2 4.523,00

SMJEŠTAJNI DIO ( sobe, apartmani i hodnici ) m2 11.679,85HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR, KAVANA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 1.204,18TERASA APERITIV BARA I HALLA m2 280,14RESTORANI m2 952,47TERASA RESTORANA m2 247,35KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 765,77SANITARIJE ZA GOSTE m2 238,65LJEČNIK + MASAŽA m2 35,34SLASTIČARNA m2 121,94KONGRESNE DVORANE I PRATEĆI SADRŽAJI m2 567,25STUBIŠTA I LIFTOVI m2 463,20KOTLOVNICA I PRAONICA m2 1.429,90SALA ZA ANIMACIJU SA PRATEĆIM SADRŽAJIMA m2 818,90TRIM KABINET m2 141,49PREDVORJE TRIMA m2 194,90VANJSKA TERASA m2 214,51UNUTRAŠNJI BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 624,75

ukupno: m2 19.980,59 P+5

PROSTORI NA OTVORENOMGOSPODARSKO DVORIŠTE m2 520,00VANJSKI BAZENI m2 1.089,96SUNČALIŠTE m2 1.459,32STUBIŠTA I PRILAZI BAZENU m2 244,08MINI CLUB m2 44,64CLUB HOUSE m2 35,88

ukupno: m2 3.393,88 PSVEUKUPNO: m2 23.374,47 28.290,00

UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA)

SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU:

2. OSTALE GRAĐEVINE naziv namjena SNACK BAR EDEN ugostiteljska /20 mjesta u zatvorenom i 150 mjesta na otvorenom/ SNACK BAR NA PLAŽI "MOULEN ROUGE" ugostiteljska

RESTORAN MARINA ugostiteljska RESTORAN DELFIN sa pratećim sadržajima uz vanjski bazen ugostiteljska, sportsko - rekreacijska

SKLADIŠTA kod hotela EDEN komunalno-servisna LUNGO MARE kod hotela PARK Ugostiteljska, trgovačka UPRAVNA ZGRADA poslovna

Hoteli Hotel Eden karakterističan je za hrvatsku hotelsku arhitekturu kasnih šezdesetih godina. Osim nužnih preuređenja, zadržat će se osnovni arhitektonski izraz.

Hoteli Montauro i Monte Mulini ni arhitektonski ni sadržajno ne zadovoljavaju potrebe planirane turističke ponude te su stoga predviđeni za rušenje, kao i depandanse, a na njihovom mjestu sagradit će se objekti primjereniji potrebama modernog turizma.



HOTEL MONTAURO površina BRP katnostUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA) m2 10.038,00HOTEL m2 2.398,00PARKIRALIŠTE

SMJEŠTAJNI DIO ( sobe i apartmani ) m2 6.799,93HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 741,65RESTORANI m2 683,39KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 483,99SANITARIJE ZA GOSTE m2 117,25HODNICI, STUBIŠTA, LIFT m2 2.432,20POMOĆNI PROSTORI SMJEŠTAJNOG DIJELA (spremišta sobar.i sl.) m2 527,83BUTIK m2 59,19FRIZER m2 47,85SAMOPOSLUGA m2 120,13PRATEĆI SADRŽAJI GOSPODARSKOG DIJELA (gospodarski ulazi,smeće, prip.tople vode, aku-baterije, tel.centrala, agreg.stanica) m2 709,94

ukupno: m2 12.723,35 P+7+PkGOSPODARSKO DVORIŠTE m2 241,81BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 1.587,73NATKRIVENE TERASE I PRILAZI m2 930,26OTVORENE TERASE I PRILAZI m2 1.221,81

ukupno: m2 3.981,61SVEUKUPNO: m2 16.704,96 20.215,00


HOTEL MONTE MULINI površina BRP katnostUKUPNO SVI OBJEKTI 7.167,36UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 2.697,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 211,36RESTORAN I OFFICE m2 336,49ŠANK I SKLADIŠTE m2 23,35APERITIV BAR m2 77,16KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 311,30KAVANA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 148,82DISCO I PRATEĆI SADRŽAJI m2 338,77TERASE m2 783,60

Ukupno HOTEL MONTE MULINI: m2 2.230,85 P+2DEPANDANSA MONTAURO - IIIUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.289,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 56,25KUĆNI MAJSTOR m2 20,48SPREMIŠTE m2 202,65SMJEŠTAJNI DIO m2 1.696,22

Ukupno DEPANDANSA MONTAURO: m2 1.975,60 P+3DEPANDANSA IUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.400,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 123,16ARHIVA m2 209,24KOTLOVNICA m2 23,34PRAONICA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 76,99SMJEŠTAJNI DIO m2 963,58

Ukupno DEPANDANSA I: m2 1.396,31 P+3DEPANDANSA IIUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.366,00

RECEPCIJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 240,44NATKRIVENA TERASA m2 9,56SMJEŠTAJNI DIO m2 1.314,60

Ukupno DEPANDANSA II: m2 1.564,60 P+3SVEUKUPNO: m2 7.167,36 8.700,00







SNACK BAR EDEN površina BRP katnostUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 1.377,00

SNACK BAR m2 79,32KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 103,78NATKRIVENO GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 39,20GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 96,49NATKRIVENA TERASA m2 85,28OTVORENA TERASA m2 412,36

Ukupno SNACK BAR EDEN: m2 816,43 PSNACK BAR NA PLAŽI "MOULEN ROUGE" m2 43,84 PRESTORAN MARINA m2 903,77 P+1(2)RESTORAN DELFIN sa pratećim sadržajima uz vanjski bazen m2 367,37 PSKLADIŠTA kod hotela EDEN m2 1.061,63 POBJEKAT LUNGO MAREUKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKTA (OKUĆNICA) m2 2.488,00SADRŽAJ OBJEKTA PREMA TIPU:UGOSTITELJSKO - TRGOVAČKI SADRŽAJI LUNGO MARE m2 720,84

Ukupno OBJEKAT LUNGO MARE: m2 720,84 PUPRAVNA ZGRADA m2 427,53 P+2SVEUKUPNO m2 4.341,41 5.255,00


HOTEL PARK BRP katnost

HOTEL m2 8.693,00 P+4PARKIRALIŠTE m2 8.121,00

SMJEŠTAJNI DIO ( sobe, apartmani i hodnici ) m2 7.093,10HALL, RECEPCIJA, APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 774,70TERASA APERITIV BARA I KAVANE m2 90,00RESTORAN m2 664,70TERASA RESTORANA m2 210,00KUHINJA I PRATEĆI SADRŽAJI m2 779,70SANITARIJE ZA GOSTE m2 126,57LJEČNIK m2 37,22KOZMETIČAR m2 10,24FRIZER m2 40,00KONGRESNA DVORANA m2 466,50ULAZNI HALL KONGRESNE DVORANE m2 97,50CAPETAIN CLUB m2 156,44DONJI APERITIV BAR I PRATEĆI SADRŽAJI m2 261,90TV SALA m2 72,90KOTLOVNICA I PRAONICA m2 385,15POLIVALENTNA SALA ZA ANIMACIJU m2 430,50MINI CLUB m2 86,60TRIM KABINET m2 133,30UNUTRAŠNJI BAZEN I PRATEĆI SADRŽAJI m2 757,84

ukupno: m2 12.674,86 P+4GOSPODARSKO DVORIŠTE m2 160,65VANJSKI BAZENI m2 289,00OTVORENE TERASE I SUNČALIŠTA m2 1.663,80VANJSKI PRODAJNI PROSTORI m2 142,16

ukupno: m2 2.255,61DEPANDANSA PARK m2 2.963,17 P+3

SVEUKUPNO: m2 17.893,64 21.680,00

UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA OBJEKATA (OKUĆNICA)


Izgradnjom hotela Park stvorena je velika visinska razlika (cca 5,5 m) između šetnice (lungo mare) i donjeg platoa hotela te potom između glavnog ulaza u hotela i parkirališta (cca 7- 11 m). Pokosi su ozelenjeni.

Hotel Park se zadržava, a na mjestu postojećih objekata depandanse i upravne zgrade planirana je dogradnja hotela, na način da se zadrži uređena parkovna površina ispred današnje depandanse.



Od ostalih objekata zadržavaju se: Snack barovi Eden i Moulen Rouge, restorani Marina sa Skiper barom i restoran Delfin te objekt Lungo mare.

Dio obalnog ruba koji se nastavlja u lukobran djelomično je uređen za kupanje, ali je zbog slabog održavanja i djelovanja abrazije znatno oštećen. Dio uvale Lone ispred hotela Eden se koristi za izvlačenje čamaca i kao servisni prostor te je stoga na ovom dijelu također otežano kupanje.

Vrh Monte Mulini nalazi se na koti 43 m.n.v. i predstavlja najveću ambijentalnu vrijednost ovog prostora. Svojim oblikom i visinom dominira cjelokupnim područjem i predstavlja jednu od najznačajnijih topografskih i vizurnih točaka Rovinja.

1.3. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA, ENERGETSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

Cjelokupno područje obuhvata DPU-a nalazi se u blizini centra grada tako da ima razmjerno dobru infrastrukturnu i komunalnu opremljenost.

1.3.1. Prometna opremljenost Grad Rovinj je na mrežu državnih i europskih cestovnih pravaca povezan državnom cestom D303 (Rovinj – čvor Kanfanar /D3/) i županijskom cestom Ž5096 (Rovinj - Bale). Na području grada pristup na oba pravca je preko Ulica Gripole i Štanga. Glavni kolni pristup do području obuhvata ostvaruje se ulicom Luja Adamovića, sa koje stambenom ulicom nedovoljnog profila pristupa do hotela Park, ulicom Antonija Smareglie do hotela Monte Mulini te kolnim odvojcima do hotela Eden i Montauro.

Pristup na područje obuhvata do restorana Delfin sa bazenom, restorana Marina, ACI marine, upravne zgrade te objekta Lungo mare uz hotel Park moguć je sa sjeverne strane obalom Vladimira Nazora te u nastavku Šetalištem Vijeća Europe.

Postojeće prometnice i parkirališta djelomično zadovoljavaju postojeće kapacitete. Kod rekonstrukcije i nove izgradnje potrebno je predvidjeti izgradnju nove prometnice po zoni Monte Mulini za pristup do svih objekata, sa ulazom u zonu na prostoru sadašnjih skladišta uz hotel Eden. Potrebno je izgraditi parkirališta i garaže za hotel Eden, nove hotele Lone i Monte Mulini te hotel Park.

Promet u mirovanju Na prostoru obuhvata postoje slijedeća parkirališta:

- parkiralište uz hotel Eden 120 PM

- parkiralište uz hotel Montauro 80 PM

- parkiralište uz hotel Park 68 PM Sva parkirališna mjesta uz hotele su natkrivena.

Parkiranje je još moguće uz obalu Vladimira Nazora sve do Šetališta Vijeća Europe te uz ulicu A. Smareglie nasuprot depandansi hotela Monte Mulini.

1.3.2. Telekomunikacije Telefonske instalacije zadovoljavaju postojeće kapacitete. Kod rekonstrukcije i izgradnje novih kapaciteta treba izvršiti ugradnju novih digitalnih telefonskih centrala.

Od Hotela Park do Hotela Eden, odnosno do ulice Luje Adamovića proveden je svjetlovodni kabel, kabelskom kanalizacijom.



Razvoj grada Rovinja i prigradskih naselja u segmentu nepokretne mreže u skladu s Prostornim planom grada Rovinja moraju biti prilagođeni razvoju telekomunikacija u Istarskoj županiji gdje je predviđena 100%-tna digitalizacija kako komutacije tako i transmisije, uz mogućnost uvođenja novih TK usluga i daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja u skladu s razvojem na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje županije je oko 55 GTP-a na 100 stanovnika. Transmisija TK mreže planira se isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje i takvom prijenosnom opremom koja bi osigurala redundantnost i pouzdanost mreže.

1.3.3. Energetski sustav Plinoopskrba Plinska instalacija na području obuhvata DPU-a (zone Monte Mulini) je postojeća i izvedena, a sastoji se od postojećeg spremnika ukapljenog naftnog plina (UNP-a) V=4850 lit koji je smješten na uzvisini podno vrha Monte Mulini.

Spremnik je lociran i izveden prema Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenje i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl. list 24/71), sa svom potrebnom opremom, zaštitnom ogradom, primjenama zaštite na radu i zaštite od požara. Iz postojećeg spremnika UNP-a plinom se snabdijevaju postojeća trošila u kuhinjama hotela Eden, Montauro i Park, a preko plinskog razvoda-cjevovoda smještenog u zemlji u istom prostoru obuhvata. Spremnik se puni pomoću vozila za punjenje (plinske cisterne) UNP-a na prilaznom putu istog.

Obzirom da će gradnja i uređenje plinskog sustava cijelog prostora obuhvata DPU (zone Monte Mulini) biti podijeljena u dvije faze (I fazu i II fazu), u prvoj fazi se predviđa zadržavanje postojećeg spremnika UNP-a i postojeće plinske instalacije sa mogućom privremenom nadogradnjom te spojem trošila u kuhinjama hotela Lone, Monte Mulini i restoran Marina, dok se u drugoj fazi predviđa uklanjanje kompletnog spremnika UNP-a sa svom postojećom opremom i razvodima.

U drugoj fazi predviđa se izgradnja nove plinske instalacije sa spojem na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag kao dionice magistralnog plinovoda Pula-Karlovac.

Elektroopskrba Izvor napajanja razmatranog područja Grada Rovinja je transformatorska stanica (TS) 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina), smještena uz sjeveroistočnu granicu obuhvata GUP-a. Srednjenaponska 10(20) kV elektroenergetska mreža, odnosno cjelokupna potrošnja grada Rovinja napaja se iz: TS Rovinj 35/10(20) kV 2x8 MVA smještena u gradu te 35/10(20) kV 1x8 MVA, smještena u sklopu TS 110/35/10(20) Rovinj (Turnina).

Postojeći objekti u zoni napajaju se iz slijedećih trafostanica:

- TS Eden (1000 kVA) – el. energ. suglasnost 620 kW, u vlasništvu HEP-a, - TS Monte Mulini (630 kVA) – el. energ. suglasnost 492 kW, u vlasništvu HEP-a, - TS Park (1000 kVA) – el energ. suglasnost 468 kW, u vlasništvu Maistre, - TS Marina (250 kVA) u vlasništvu Maistre.

Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće:

- Hotel EDEN – povećanje za cca. 200 (300) kW snage; - Hotel LONE – izgradnja nove trafostanice snage cca 1600 kW; - Hotel MONTE MULINI – izvršiti rekonstrukciju trafostanice Monte Mulini (snaga cca 1600

kW); - Hotel PARK – Povećanje za cca. 200 (300) kW snage. - Zamjena 10(20) kV kablova između trafostanica.



1.3.4. Vodoopskrba Vodoopskrba zone Monte Mulini priključena je na tranzitno-opskrbni cjevovod koji prolazi ovom zonom, a povezuje vodospremnik "Monvi" sa centrom grada Rovinja. Taj tranzitno-opskrbni cjevovod profila Ø450, Ø400, Ø350 i Ø300 mm sastavni je dio vodoopskrbnog podsustava grada Rovinja. Kroz zonu Monte Mulini prolazi i cjevovod Ø200 mm i to prvim dijelom paralelno sa navedenim tranzitno/opskrbnim cjevovodom, te se zatim odvaja prema Crvenom otoku. Vodoopskrbni podsustav grada Rovinja temelji se na opskrbi vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava Istre, iako na području grada postoji zdenac manjih crpnih kapaciteta.

Obzirom na potrebu racionalizacije vodoopskrbnog podsustava u srpnju 1999. godine je izrađena je projektna dokumentacija vodova pod nazivom "Vodoopskrbni sustav Istre - Idejno rješenje distribucijskih sustava-podsustava u pojedinim područjima opskrbe - grad Rovinj" u kojoj je na bazi mjerenja i modeliranja, a polazeći od triju vodospremnika kao ishodišnih točki podsustava (VS "Rovinj I i II", VS "Valtida" i VS "Monvi"), analizirano postojeće stanje vodoopskrbe i dane smjernice za daljnji razvoj vodoopskrbnog podsustava.

Vodospremnici "Rovinj I i II" i "Valtida" položajno i visinski su smješteni tako da se iz tih ishodišnih točki većim dijelom opskrbljuje grad Rovinj, dok je pravac vodospremnik "Monvi" - tranzitno/opskrbni cjevovod - centar manje opterećen tranzitnom količinom vode, već samo protokom za potrebe hotelskog kompleksa na jugu. Stoga je vodospremnik "Monvi" volumena 1000 m3, kote ulaza 58,4 m n.m., kote izlaza 53,9 m n.m. i kote preljeva 58,0 m n.m., temeljni vodospremnik za pokrivanje dnevno-satnih oscilacija potrošnje i održavanja povoljnih hidrauličkih stanja u tranzitno/opskrbnom cjevovodu, vodovodnoj mreži zone Monte Mulini i tranzitno/opskrbnom cjevovodu prema Crvenom otoku.

Na vrhu Monte Mulini (na koti 43,8 m n.m.) postoji vodosprema koja se više ne koristi, ali se planira njeno zadržavanje sa mogućnošću prihvata oborinskih voda i korištenja za potrebe zalijevanja.

Tranzitno/opskrbni cjevovod prema Crvenom otoku na dijelu koji prolazi zonom Monte Mulini starosno i položajno ne odgovara novijoj dispoziciji objekata u ovoj zoni, pa se predviđa njegova rekonstrukcija prema ovome DPU-a. Slična je situacija i sa tranzitno/opskrbnim cjevovodom prema centru grada čija će se nova trasa temeljiti na izgradnji prometnica i puteva u zoni Monte Mulini. Oba su cjevovoda u nadležnosti Istarskog vodovoda d.o.o.

1.3.5. Odvodnja otpadnih voda

Sustav odvodnje temelji se na postavkama GUP-a grada Rovinja. Prikupljanje fekalnih otpadnih voda u obuhvatu GUP-a usmjereno je na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i podmorski ispust u zoni Cuvi.

Prema GUP-a, izrađena je studija odvodnje grada Rovinja, koja će odrediti faznu izgradnju sustava, pojedine međufaze do potpunog uvođenja u funkciju, eventualno novih uređaja ili rekonstrukcija postojećih i izgradnja glavnih kolektora i mreže, međusobno usklađenih sustava, kao i površine predviđene za rasterećenje odvodnje oborinskih voda.

Kanalizacijski sustav na području obuhvata GUP-a grada Rovinja bio je podvrgnut sistemskoj analizi 2001. god. (Fluming d.o.o. Rijeka: Analiza postojećeg stanja kanalizacijskog sustava Grada Rovinja). Jedan od do sada izvedeni glavni objekti središnjeg kanalizacijskog sustava, koji je relevantan za ovaj DPU-a, je kolektor Monte Mulini te crpna postaja CP Squero, posredstvom koje se otpadne vode transportiraju u smjeru uređaja za pročišćavanje “Cuvi”.

Crpna postaja Squero tlocrtne je površine 11 × 7,87 m, dubine 5,30 m. U njoj je ugrađeno 5 crpki ABS tip AFP 75 (ex) - ND 200 - 348/2 - CB SISTEM. Opremljena je sigurnosnim ispustima Ø 560 mm, Ø 355 mm i Ø 250 mm.

Uređaj za mehaničko pročišćavanje „CUVI“ nalazi se na obronku brežuljka Monvi, na koti 14,00 do 15,70 m n.m. Građevine izgrađenog mehaničkog predtretmana zauzimaju površinu od približno 1100 m2, a za eventualno proširenje uređaja rezervirana je i ograđena površina od



oko 1,0 ha. Do sada su izvedene grube rešetke, fine rešetke s mehaničkim grabljama u automatskom radu, zaobilazni kanal sa sustavom zapornica, mjerač protoke s ultrazvučnom sondom, aerirani pjeskolov-mastolov, kompresorska postaja, retencijski bazen s dozažnim sifonom i automatsko fino sito.

Podmorski ispust I faze sastoji se od kopnene dionice, L = cca 380 m i podmorske dionice L = cca 830 m, koja završava trokrakim difuzorom na dubini - 28,0 m (od srednje razine mora).

Postojeći mehanički uređaj nedavno je moderniziran. Postojeće funkcioniranje, u granicama njegovih mogućnosti, je zadovoljavajuće, ali značajnije poboljšanje učinka pročišćavanja na njemu nije moguće. U dugoročnom rješenju predviđena je izgradnja II faze, odnosno biološkog dijela uređaja.

Poseban problem u kanalizacijskom sustavu predstavlja infiltracija morske vode, a posebno njeno ulaženje preko ispusta u obalnom kolektoru. U ovom trenutku za mehanički sustav pročišćavanja prvenstveno predstavlja problem količina, ali budućom izgradnjom biološkog dijela uređaja pojavljivat će se s visokim koncentracijama klorida i problemi vezani za uvjete preživljavanja mikroorganizama potrebnih za postupke pročišćavanja. Iz tog razloga je važno da prije daljnje dogradnje uređaja za pročišćavanje bude izvršena sanacija obalnih kolektora i ostalih dijelova sustava javne odvodnje na kojima može doći do značajnijeg ulaza morske vode.

1.3.5. Zbrinjavanje otpada Otpad se sa područja obuhvata odvozi organizirano, kao i u ostalom dijelu grada Rovinja.

1.4. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

GUP-om Grada Rovinja predviđeno je da prostor može dostići rekonstrukcijom, nadogradnjom, te izgradnjom u neposrednoj blizini postojećih objekata kapacitet do 2400 turističkih kreveta 4* i 5*, s time da je u taj broj uračunat i broj postojećih kreveta koji su već izgrađeni u hotelima Eden, Montauro, Lone, Monte Mulini i Park. Izvod iz GUP-a grada Rovinja

M1 – mješovita namjena – pretežito stambena

T1 – ugostiteljsko-turistička namjena – hoteli

R1 – sportsko-rekreacijska namjena – sport

R3 – sportsko-rekreacijska namjena – uređena kupališta

R5 – sportsko-rekreacijska namjena – plažni objekti

Z1 – javne zelene površine – javni park

LN – luka posebne namjene – nautički turizam – marina L4

Odredbama za provođenje GUP-a određena je obveza izrade detaljnijeg plana.



1.4.1. Namjena površina Na području obuhvata DPU-a nalaze se slijedeće namjene:

1. ugostiteljsko-turistička T1,

2. sportsko-rekreacijska R1, R3 i R5,

3. javne zelene površine - javni park Z1.

Ugostiteljsko-turistička namjena (T1) – površine su predviđene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude).

Sportsko-rekreacijska namjena (R1, R3 i R5) – sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu). U sklopu sportsko – rekreacijskih zona (R1) mogu se izgraditi sportske dvorane i bazeni (zatvoreni i otvoreni).

Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih puteva i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru.

Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje.

Uređena kupališta u morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turističkih zona, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocijeni prihvatljivim utjecaj na okoliš.

Plažni objekti – Ovim DPU-a omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo). Javni park (Z1) – je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove turističkih zona, četvrti ili susjedstva, trgove i skverove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

1.4.2. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih

cjelina Zaštita prirodne baštine Temeljem Zakona o zaštiti prirode u kategoriji značajni krajobraz štite se Rovinjski otoci i priobalno područje.



PPU Grada Rovinja, čl.205. Sl. gl. grada Rovinja 9a/05, te čl. 137 i 138 GUP Grada Rovinja, područje obuhvata nalazi se unutar osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza.

Smjernice za zaštitu:

Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito: • njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i

karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem;

• očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza; • zaštitom područja prirodnih biotopa; • osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih dijelova grada i njihova prirodnog

okruženja (šume, kultivirani krajolik).

Zaštita kulturne baštine GUP-om Grada Rovinja pod posebnu zaštitu, prema propisima o zaštiti spomenika kulture, u kategoriji: ostali pojedinačni objekti ili kompleksi izvan zaštićene povijesne jezgre i kontaktnog područja, stavljene su Monte Mulini – vjetrenjače.

1.5. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

Temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima te drugim Zakonima relevantnim za problematiku koja je predmet ovoga DPU-a. Svi zahvati u prostoru predviđeni ovim DPU-om vođeni su globalnom težnjom za očuvanjem prirodnog i kulturnog nasljeđa, tj. prostorne baštine, a određeno je i Programom prostornog uređenja RH, PPŽI, PPUG i GUP-om Grada Rovinja.

Prostor koji je predmet ovog DPU-a smješten je u neposrednoj blizini povijesne jezgre Rovinja. Područje ugostiteljsko – turističke namjene je izgrađeno, ali je dio zauzet izgradnjom neprimjerenom za današnje moderno poimanje turističke ponude.

Naglasak je stavljen na očuvanje prirodne baštine (zelenila), povijesnih pješačkih puteva i vizura prema povijesnoj jezgri, ali i iz nje. To podrazumijeva:

− Turističku izgradnju treba nadvisivati prirodna formacija šume i to min. za 1/3 visine,

− Zadržavanje povijesnih oblika komunikacija – starih cesta i pješačkih putova (stube Monte Mulini),

− Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vizura,

− Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima te istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta (vjetrenjače).

Perivoji i zelene površine Postojeće zelenilo parka-šume jedna je od najbitnijih karakteristika cjelokupne zone. Bilo kakvo zahvaćanje u taj prostor u smislu sječe ili oštećenja postojećeg formiranog zelenila uvelike bi smanjilo vrijednost prostora.

Glavne smjernice za očuvanje su: zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog biljnog fonda, kvalitetni pristup parkovnom oblikovanju prostora oko novoizgrađenih objekata, koji će se u potpunosti uklopiti u sliku postojećeg zelenila.



2. PLAN UREĐENJA PROSTORA

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA Ovaj DPU-a je izrađen u skladu sa odredbama GUP-a Grada Rovinja. Oblik i veličina građevnih i ostalih parcela nastali su temeljem planirane namjene parcela, vlasničkih odnosa te stručnih zahtjeva i uvjeta za uređenje.

Osobita pozornost posvećena je zaštiti kulturne i prirodne baštine, prometnoj pristupačnosti te pejzažnom oblikovanju i zaštiti okoliša.

Zahvati u prostoru usmjereni su revitalizaciji, modernizaciji sanaciji, te izgradnji građevina i prostorne strukture te intervenciji na nekvalitetno oblikovanim građevinama i prostorima, sa ciljem da se dobije očuvana i unaprijeđena ambijentalna vrijednost ovog dijela grada, ali i ugodan i živ ambijent sa novim sadržajima namijenjen turistima, ali i stanovnicima grada i njegovim posjetiocima. Ponuđenim sadržajima upotpunila bi se ponuda grada, a ujedno bi se otvorila nova radna mjesta.

Nakon detaljne analize šireg područja grada Rovinja i užeg područja same zone Monte Mulini, svih potencijala i to analize vlasništva, zelenila, objekata, sadržaja i prometa, načina dolaska do zone, definirane su tzv. gradive i negradive površine.

Sve negradive površine posljedica su pažljive analize vrijednog vegetacijskog fonda, odnosno potrebe realizacije šire negradive površine uz obalu (cca 70 metara od mora).

Studirani su i prezentirani osnovni karakteristični presjeci i osnovni visinski gabariti pojedinih dijelova izgradnje sa idejom maksimalnog uklapanja u prirodni okvir neposrednog okoliša, prepoznatog kao specifičnog i jedinstvenog.

DPU-a izrađen je na osnovu Konceptualnog master plana i uvažavanju svih pretpostavki koje taj plan čini, provedena je detaljna studija profila svih prometnica, uvažene su nove programske smjernica (umjesto depandansi Monte Mulini predvidjeti izgradnju novog Hotela Monte Mulini) te je usklađen sa GUP-a grada Rovinja.

KONCEPCIJA ZONE MONTE MULINI Sinteza analize pokazala je gdje je moguće građenje i što je moguće graditi. Iz toga je proizašla i osnovna namjena površina Zone Monte Mulini koja se sastoji od pet karakterističnih ambijenata: • Ambijent 01 – prostor parka-šume, • Ambijent 02 – prostor obale i plaže, • Ambijent 03 – prostor marine sa novom urbanom "palubom“, • Ambijent 04 – međuprostor između građevina hotela i obale, • Ambijent 05 – zona smještajnih kapaciteta.

Ambijent 01 – prostor parka – šume Prepoznat je kao jedna od najbitnijih karakteristika cjelokupne zone, sa bogatim vrlo vrijednim zelenilom, koje je i osnovni element oblikovanja čitave zone. Osnovne karakteristike projektantske metode su: • zaštita vrijednog vegetacijskog fonda, sanacija i rehabilitacija eventualno devastiranog

biljnog fonda • realizacija mreže pješačkih staza, biciklističkih i rekreacijskih puteva prilagođenih topografiji i

postojećoj vegetaciji • razmještaj i oblikovanje odgovarajuće urbane opreme i infrastrukture za dnevno i noćno

korištenje • stvaranje kolnog puta od info punkta do hotela Park.



Elementarni autoritet pri lociranju i programiranju sadržajnog karaktera nalazi se u zaštićenom prirodnim, vrijednim i povijesnim arhitektonskim slojevima (nalazima).

Zatečene stube “Monte Mulini” i fragmentarni nalazi na lokalitetu “Mulini - vjetrenjače” u potpunosti su respektirani i podliježu stručnoj valorizaciji i rekonstrukciji.

Pored evidentirane lokacije potrebno je specijalističkim povijesno-konzervatorskim studijama i smjernicama definirati pristup i omogućiti daljnji projektantski rad.

Ambijent 02 – prostor obale i plaže Želja je urediti i produžiti urbanu šetnicu grada – lungo mare, koja se nastavlja direktno sa palube – marine, sa naglaskom na kvalitetu, a ne kvantitetu sadržaja. To je zone šetališta uz more sa redizajniranim pripadajućim plažama i dodanim minimalnim novim sadržajima.

Naglasak je na novoj urbanoj opremi, infrastrukturi i podnoj plohi.

Unutar prirodnih datosti, karakteristika morske obale, odnosno konfiguracije terena (padina prema moru), postojeća šetnica (“lungo mare”) nosi glavni karakter ove zone koja će pravilnim profiliranjem i dimenzioniranjem poprimiti nove vrijednosti i nositi rubne atrakcije adekvatnijih sadržaja.

Neposredni kontakt sa morskim plićakom (plaža) omogućiti će se preko sunčališnih platoa oblikovanih i prilagođenih zatečenim posebnostima konfiguracije obalne zone. Dizajnersko rješenje predmet je daljnjih studija i ovisi o detaljnom nalazu (“od mjesta do mjesta”). Tretman podnice (popločenja) prije svega definira upotreba prirodnih materijala, a očekivani kontrast proizlazi iz obrade i tekstura materijala proizašlih iz lokalne tradicije i tehnologije.

Raspon i zbir pratećih elemenata opreme i dizajna (klupe, informativni pultovi, tende…) formirati će ambijent specifičnog i prepoznatljivog identiteta.

Posebnu važnost pridajemo očekivanoj studiji umjetne rasvjete u detalju i cjelini. Ti će efekti maksimalno istaknuti vrijednost lokacije, arhitekture i vegetacije. Ne predviđa se artificijelno zatrpavanje mora.

Ambijent 03 – prostor marine sa novom urbanom "palubom" Prepoznata je specifična i značajna pozicija Hotela Park i prostora ispred njega. To je prostor jake urbane karakteristike, novi prostor i gradskog okupljanja i novih sadržaja hotela i novih prostora marine. Hotel Park u širem kontekstu grada predstavlja kopču-zglob koji spaja staro gradsko tkivo s turističko-parkovnim dijelom u prostoru Monte Mulini. Uz tu longitudinalnu vezu tu je i marina smještena ispred samog hotela. Konceptom adaptacije preoblikovanja i reartikulacije cijelog prostora između marine i hotela, pokušao se stvoriti ulaz/izlaz u prostor zone Monte Mulini te produžiti urbani prostor i "preliti" grad uz more prema jugu. Ovim DPU-a omogućena je jasna diferenciranost i funkcionalna čistoća prostora i dodan je novi ambijent – šetnica ispred hotela i preko restorana Marina, reinterpretacijom postojeće šetnice.

Ispod šetnice predviđena je podzemna garaža za cca 110 GPM.

Ambijent 04 – međuprostor između građevina hotela i obale "Zona susreta, užitaka, senzacije“, je prostor najsnažnijeg potencijala za formiranje i identifikaciju čitavog kompleksa. U njoj je naglašen prostorni i doživljajni kontinuitet slobodnih parkovnih rekreacijskih, bazenskih površina ispred svih navedenih hotela, sa dodavanjem novih sadržaja iste tematike.

Atrakcije i posebnost ljetnog boravka u mediteranskom pejzažu i na moru u ovom su slučaju orijentirani i na rekreativne zone i ugodu u neposrednoj blizini smještajnih jedinica.

U tom ambijentu se nalaze sistemi vodenih ploha sa uređenim parkovnim površinama, sunčalištima, terasama, paviljonima, barovima i restoranom.



Smještaj bazena određuje poziciju postojećih paviljona čijim rušenjem se ostvaruje slobodna površina. Detaljno pozicioniranje vodenih površina i okolnih sunčališta definirano je nalazom visokog i vrijednog zelenila.

Ambijent 05 – zona smještajnih kapaciteta Ovo je ambijent gdje je naročito naglašena potreba kontinuiteta urbane tipologije svih hotela i njihovog pozicioniranja, sa prijedlozima lociranja novog Hotela Lone i novog hotela Monte Mulini, te novog krila Hotela Park. Pejsažno-arhitektonski tretman cijele zone temeljen je na detaljnoj analizi svih elemenata i karakteristika postojećih zgrada i sadržaja, konfiguracije terena, komunikacijske mreže i hortikulture.

Redefiniranjem ambijenata i prirodnog okruženja, otkrivajući posebnosti lokacije, atmosfere i prostornog fenomena te interpoliranjem nove arhitekture, ostvareni su novi odnosi i prostorne korelacije.

Ovaj ambijent je prepoznat kao zona gdje je naročito naglašena potreba kontinuiteta urbane tipologije svih hotela i njihovog pozicioniranja. Izrazito horizontalna postava svih hotela zone, proizašla je iz koncepcije Hotela Eden ali također i za željom da su novi volumeni ispod najviše razine vegetacijskog fonda, tako da se ne ističu u prirodnom okružju.

Unutar zone hotela smješteni su i hoteli MONTAURO i MONTE MULINI, kako su navedeni objekti arhitektonski, te prostorno i funkcionalno u neskladu sa sadašnjim zahtjevima turističke potražnje predviđa se njihovo rušenje, te na u izgradnja zamjenskih hotela LONE i MONTE MULINI.

napomena: kod hotela Park u ukupnu katnost je obračunat objekt Lungo mare jer se nalazi na istoj parceli.

Uz hotel PARK predviđa se rušenje postojeće upravne zgrade i depandanse te se na njihovom mjestu planira dogradnja hotela Park.

Sportsko – rekreacijska zona DELFIN U zoni Delfin, planirana je:

- rekonstrukcija i dogradnja bazena sa pratećim sadržajima uz mogućnost natkrivanja bazena.

- rekonstrukcija i dogradnja građevine i neposrednog okoliša kao recepcijsko – informativne zone u funkciji prijema gostiju za otoke.

Planirano je izmještanje klorne stanica koja se danas nalazi izvan parcele bazena na parcelu bazena. Nova lokacije će utvrditi projektom bazenske tehnike.

Gradska plaža Na potezu od lukobrana ACI Marine do ulaza u bazenski kompleks hotela EDEN predviđa se uređenje plaže sa proširenjem sunčališta, uređenjem obale, te izgradnjom slijedećih sadržaja:

- plažni bazen za djecu sa sunčalištem površine cca 1.000 m2, sa vodenim efektima i instalacijama za igru na vodi: gumeni tobogani, otoci i sl.

- bar uz bazen sa terasom za cca 300 osoba - proširenje sunčališta sa: umjetnim lagunama, igralištima za odbojku u pijesku, te

kućicom za izdavanje sportskih rekvizita i plovila,

KVANTIFIKACIJA PO HOTELIMA

KATEGORIJA* KATNOST BROJ SOBAHOTEL PARK 202NOVO KRILO HOTELA PARK 102HOTEL MONTE MULINI 5* P+4 105+15APHOTEL LONE 5* P+5 255HOTEL EDEN 4* P+5 330

994+15AP

4* P+4(5)



a sve prema cjelovitom Idejnom rješenje. Postojeći Snack Bar uz hotel Eden se zadržava uz mogućnost dogradnje. Kapacitet iznosi u zatvorenom prostoru 20 stolica i otvorenom 150 stolica.

Ulaz u zonu Na mjestu skladišta uz hotel EDEN planira se izgradnja kužnog toka. Sve servisne građevine se ruše, a uz ulaz u zonu planira se INFORMATIVNI PUNKT.

2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA Prema Detaljnoj namjeni površina (list 1b) ukupna površina obuhvata iznosi 28,61 ha. Površine pojedinačnih sadržaja i namjena date su u slijedećem prikazu:

UGOSTITELJSKO – TURISTIČKA NAMJENA T1, T4

Ugostiteljsko-turističku namjenu obuhvaća smještajne objekte iz skupine hoteli T1 (hotel, apartmanski hotel, pansioni), visoke kategorije (4**** i 5*****). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, sunčališta, terase, paviljoni, barovi, restorani i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). Kao prateće građevine u turističkoj zoni planirani su restoran i informativni punkt (oznaka T4). Na građevnim parcelama ugostiteljsko-turističke namjene izdvojene su površine za izgradnju hotela, većih bazenskih površina i pratećih građevina (restorani, barovi i sl.), zelenih/hortikulturnih površina (parkovne površine) te kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih površina.

SPORTSKO – REKREACIJSKA NAMJENA R1, R3, R5

Sportsko-rekreacijska namjena – sadrži površine za sport i rekreaciju, bazene, uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare.

Gradski bazen R1 podrazumijeva uređenje područja Delfin, odnosno rekonstrukciju i dogradnju bazena (natkrivanje) i izgradnju pratećih građevina.

Gradska kupališta R3 podrazumijevaju uređene plaže u morskim zonama maritimne rekreacije uz građevinska područja turističkih zona, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš.

Plažni objekti R5 – Ovim DPU-a omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare), izuzev postojećih objekata. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo).

NAMJENA OZNAKA POVRŠINA UDIOT1 12,54 43,8%T4 0,28 1,0%R1 0,26 0,9%R3 0,82 2,9%R5 0,27 0,9%

JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1 11,62 40,6%INFRASTRUKTURNI SUSTAVI IS 2,81 9,8%UKUPNO: 28,61 100%

UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA

SPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA



POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

MAX kig

BRUTO RAZVIJENA POVRŠINA NADZEMNE GRAĐEVINE

MAX kis KATNOST

m2osnovna namjena

ostale građevine m

2 aps. nadzemno

HOTEL PARK 10823 24330 P+4 (5)HOTEL PARK - Lungo mare i TS

1880 1738 P+1

HOTEL MONTE MULINI 6236 bez bazena P+4HOTEL MONTE MULINI- zona bazena

4007

HOTEL MONTE MULINI - DEPANDANSE

T1-3 2780 1846 0

HOTEL LONEizgradnja na mjestu hotela Montauro

T1-4 22062 11961 0 30000 1,36 P+5

HOTEL EDEN 8375 32050 P+5HOTEL EDEN- ostale građevine

5325 7375 P

RESTORAN MARINAsa Skiper barom

rekonstrukcija i dogradnja

T4-1 2612 1622 0 2500 0,96 P+1

INFORMATIVNI PUNKT izgradnja T4-2 223 138 0 138 0,62 P128258 41001 11212 0,41 113131 0,88 =Kis

GRADSKI BAZEN- prateći sadržaji

1146 P+1

GRADSKI BAZEN- dio bazena

1312 P

R3-1 1873R3-2 6326


R5-1 1675 824 0 0,49 824 0,49 P


R5-2 1025 204 0 0,20 204 0,20 P

13536 2174 1312 0,26 4028 0,30 =KisTRAFOSTANICA rekonstrukcija IS-1 61 35 0 0,57 35 0,57 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-2 49 20 0 0,41 20 0,41 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-3 49 20 0 0,41 20 0,41 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-4 49 25 0 0,51 25 0,51 PTRAFOSTANICA rekonstrukcija IS-5 50 27 0 0,54 27 0,54 PTRAFOSTANICA izgradnja IS-6 34 15 0 0,44 15 0,44 P

292 142 0 0,49 142 0,49 =Kis

0,29 3000 1,14


NAMJ

ENA

UGOS

TITE

LJSK

OTU

RIST

IČKA

UCRTANA POVRŠINA

VERTIKALNE PROJEKCIJE GRAĐEVINE

OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE

GRAĐEVINA

UKUPNO

T1-1 31446

P

R1-1 2637

T1-5 46234 0,69

15000

PLAŽNI OBJEKT

FRAS

TRUK

TURN

I SU

STAV

I

UKUPNO

SPOR

TSKO

REKR

EACI

JSKA

GRADSKA KUPALIŠTA

UKUPNO

izgradnja na mjestu otvorenog bazena

uređenje

0,77

NIVO INTERVENCIJE


T1-2 229010,58

izgradnja na mjestu restorana i depandansi Monte Mulini

IN

JAVNE ZELENE POVRŠINE Z1

Javni park u ovom slučaju park turističke zone je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i korisnika turističke zone.

Funkcionalno oblikovanje parkova, odnosno park – šume Monte Mulini određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Unutar prostora DPU-a definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava. Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža i trgovi, parkirališta i garaže, pješačke zone, putovi i sl.

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina



POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

m2

Z1-1 2291Z1-2 195Z1-3 51671Z1-4 7794Z1-5 2468Z1-6 18232Z1-7 3280Z1-8 698Z1-9 21229Z1-10 697Z1-11 2731Z1-12 4172Z1-13 392Z1-14 386

116236UKUPNO

JAVN

E ZE

LENE

POV

RŠIN

EJAVNI PARKOVI

NAM

JENA OZNAKA

ČESTICEGRAĐEVINA

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Svi infrastrukturni zahvati na području DPU-a moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

2.3.1. Promet Izgradnja i uređenje postojećih i planiranih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Ovim DPU-om određene su građevne parcele za ulice (unutar kojih su obuhvaćene sve površine unutar koridora prometnica), javna parkirališta, kolno-pješačke i pješačke površine (na zasebnim parcelama). Sve te površine prikazane su na grafičkom listu 1: Detaljna namjena površina i na grafičkim listovima 2a: Promet.

Promet je projektiran tako da se postigne maksimalna funkcionalnost i sigurnost, uz što manje zahvata u prirodni obraštaj okoliša. U tu svrhu korišten je dio postojećih prometnica uz njihovu nužnu rekonstrukciju te su projektirane nove pristupne prometnice prema pojedinim hotelima.

Prema prometnoj studiji grada Rovinja ulica Luje Adamovića planirana je kao glavna naseljska cesta – sekundarna, a dok bi obala V. Nazora bila sabirna ulica sa okretištem kod "Delfina" (postojeće, uz mogućnost rekonstrukcije i dogradnje), na način da je zadržan pristup do marine, ali prema posebnom režimu prometovanja. Režim prometa – vanjski promet zaustavljao bi se na ulazu u zonu. Unutar zone vršio bi se samo interni promet za potrebe turističke zone.

Unutarnje komunikacije kapacitirale bi se uobičajenim elementima za normalni promet bez obzira što će postojati poseban režim prometa.

Ulazi na područje DPU-a Kao jedan od bitnih preduvjeta funkcioniranja i prepoznavanje cijele zone kao pješačke oaze, pojavila se potreba za što kraćim prometnim putevima i jednim kontroliranim ulazom. On omogućuje kontrolu, ali i prepoznatljivost čitavog kompleksa.

Glavni ulaz sa kontrolnom točkom nalazi se na istočnoj strani sa ulice Luje Adamovića i vodi na kružni tok.



Sporedni ulaz nalazi se sjevernije i vodi obalom Vladimira Nazora do šetališta Vijeća Europe, pristupa marini i zoni bazena hotela Park te javnoj garaži.

Postojeći ulaz ulicom Ivana Matetića Ronjgova prema hotelu Park se ukida, jer se radi o stambenoj ulici nedovoljne širine za dvosmjerni promet, prvenstveno turističkih autobusa. Uređenjem nove pristupne ceste prema hotelu Park, dio ulice I.M. Ronjgova, od granice obuhvata pa do nove prilazne ceste hotelu Park, služit će samo za prometovanje prema posebnom režimu (interventna vozila, vozila stanara i sl.). U skladu s konceptom ulaza proizašla je i ideja mreže prometnica kao najkraćih mogućih veza ulaznog info punkta i pojedinih hotela. Smanjivanjem broja prometnica na minimum omogućilo je gotovo kompletnoj zoni da se pretvori u svojevrsnu pješačku oazu mira, tišine i uživanja u prirodnom okolišu.

Pristupne ceste Osim direktnih i kratkih veza prema hotelima Eden, Monte Mulini i Lone, planirana je prometnica do hotela Park te je time omogućen pristup svakom hotelu sa jednog mjesta, odnosno jednog kontroliranog ulaza. Prometni tokovi Na području obuhvata planirane su slijedeće prometnice:

- Pristupna cesta za hotel Park /os 2601/ – odvaja se od ulice A. Smareglie za hotel Monte Mulini, te vodi na sjever do hotela Park.

- pristupna cesta za hotel Monte Mulini /os 120/- Od kružnog toka na sjeverozapad odvaja se novi dio ceste koji se spaja na postojeću ulicu Antonia Smareglie. Od tog spoja nadalje ulica A. Smareglie bit će rekonstruirana i proširena do hotela.

- Pristupna cesta za hotel Lone /os 100/– nova cesta od kružnog toka do hotela Lone.

- Pristupna cesta za hotel Eden /os 140/– rekonstrukcija postojeće ceste od kružnog toka do hotela Eden.

- Obala Vladimira Nazora – nalazi se na sjevernoj strani obuhvata DPU-a i od sjevernog ulaza vodi do Šetališta Vijeća Europe, te zone bazena, gata i marine. U dijelu od okretišta do ulaza u garažu, odnosno pristupu marini ima poseban režim korištenja, odnosno pristup je moguć samo korisnicima garaže i marine, korisnicima

auto vlaku.

Sve ulice su dvosmjerne.

objekata na Šetalištu, te

1 Uzdužni profili dani su u prilogu.



Pješačke i biciklističke staze Kroz čitavu zonu povučena je kompleksna mreža pješačkih i rekreativnih te ujedno i biciklističkih puteva. Time se omogućuje i planirani naglasak na izuzetnu vegetaciju, ali i uređenje partera.

Putevi za interventna i dostavna vozila su minimalizirani i većinom su po postojećim rutama.

Zadržavaju se Šetališta Vijeća Europe i Šetalište Uvale Lone kao pješačke zone sa trasom auto vlaka i biciklističke staze. Glavna biciklistička staza je minimalne širine 2,00 m i definirana je u trasi šetališta Šetalište Vijeća Europe – sa zapadne strane ulice – cijela ulica te u nastavku Obalom V. Nazora – sa zapadne strane ulice te uz granicu obuhvata - Ulicom L. Adamovića – sa zapadne strane.

Unutar turističke zone Monte Mulini vožnja biciklima planirana je svim kolnim, kolno-pješačkim i većim pješačkim stazama.

Promet u mirovanju Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM) unutar zone potrebno je osigurati temeljem posebnog propisa.

Za hotel EDEN predviđa se rekonstrukcija i dogradnja postojećeg parkirališta, odnosno izgradnja podzemne garaže na mjestu postojećeg parkirališta. Na Šetalištu Vijeća Europe, ispod današnjeg objekta "Lungo mare" planirana je javna garaža, koja se može graditi u fazama, ali uz obavezno zadržavanje kolektora unutar ili uz samu garažu. Ulaz u nju omogućen je sa Obale V. Nazora.

PGM osiguravaju se na parceli i/ili na zajedničkom parkiralištu, odnosno garaži koja se nalazi na parceli hotela Eden.

JAVNA GARAŽAPLATO - Šetalište Vijeća Europe PARK EDEN LONE

MONTE MULINI UKUPNO

Broj soba 202+102 330 255 120 1009podzemna garaža GPM max.110 max. 80 min. 160 max. 100 max. 60 400natkrivena parkirališta PM 0 max. 78 min. 80 max. 18 176

Ukupno GPM planirano 158 240 100 78 576

HOTELI

U bruto izgrađenu korisnu površinu za izračun garažno – parkirališnih mjesta ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa te zajedničke horizontalne i vertikalne komunikacije.

U neposrednoj blizini hotela Eden planirano je i parkiralište za kraće zaustavljanje (čekanje) autobusa.

Javni gradski promet Prema prometnoj studiji rješenje atraktivnog javnog prijevoza se može temeljiti na slijedećim prijevoznim sredstvima:

• minibus • mini auto-vlak

Mini auto-vlak na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, priobalnim šetalištem, zatim uz luku, ulaženjem u staru gradsku jezgru, prolazom u staru Luku Rovinj, uz Marinu sve do kupališnih zona Škarabe i hotelskih sadržaja na južnom dijelu grada.



Mini auto-vlak na relaciji od zone Bolnice odnosno kupališnih zona oko nje, priobalnim šetalištem, Dužina linije mini auto-vlaka bi iznosila cca 8,5 km.

Minibus linije se prema prometnoj studiji organiziraju prijevoznim jedinicama malog jediničnog kapaciteta (15 do 25 putničkim mjesta) i sa manjim intervalima slijeda vozila (većim frekvencijama) te ne zahtijevaju posebne intervencije na rekonstrukciji prometne infrastrukture.

Na širem području obuhvata DPU-a planirana je Linija 4 – Škaraba-Stari grad (cca 4,5 km): Škaraba - Monvi – (Cesta za Škarabu) – Ulica L. Adamovića – S. Radića – Braće Lorenzetto – G. Paliage – Pietra Ive – Trg Pignatona – A. Rismonda – A. Negrija – V. Nazora – Vijeća Europe – Omladinska – Zagrebačka – L. Adamovića – (Cesta za Škarabu) – Monvi – Škaraba. Izvod iz Prometne studije: lijevo – trasa auto vlaka, desno – trasa minibusa

Kolni ulazi na parcele Svakoj parceli osiguran je najmanje jedan kolni ulaz. Na samoj građevnoj parceli treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa.

2.3.2. Telekomunikacije Razvoj grada Rovinja i prigradskih naselja u segmentu nepokretne mreže u skladu s Prostornim planom grada Rovinja moraju biti prilagođeni razvoju telekomunikacija u Istarskoj županiji gdje je predviđena 100%-tna digitalizacija kako komutacije tako i transmisije, uz mogućnost uvođenja novih TK usluga i daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja u skladu s razvojem na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje županije je oko 55 GTP-a na 100 stanovnika. Transmisija TK mreže planira se



isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje i takvom prijenosnom opremom ntnost i pouzdanost mreže.

e se na telekomunikacijsku mrežu grada Rovinja na način kako to uvjetuje nadležni perater.

den, odnosno do ulice Luje Adamovića proveden je svjetlovodni om.

zgradnje DTK i tehnološkog rješenja

K u odnosu na ostale komunalne instalacije:

koja bi osigurala redunda

Izgradnja planirane telekomunikacijske infrastrukture raditi će se u suglasju s pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Cijelo područje DPU-a priključiti ćo

Od Hotela Park do Hotela Ekabel, kabelskom kanalizacij

Predloženo rješenje za spajanje novih građevina prikazano je u priloženom kartografskom prikazu 2B: Telekomunikacije.

Na mjestima račvanja i skretanja DTK predviđeni su montažni HT zdenci tipa D1, D2, i D3.

Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (provlačenje TK kabela, smještaj kabelskih izvoda i sl.) na području obuhvata nije predmet ovog DPU-a već će telekomunikacijski operator isto izraditi na temelju vlastitog rješenja u trenutku odlučivanja o pokretanju investicijskih radova. Ukoliko prilikom projektiranja odnosno itelekomunikacijske mreže neke predviđene građevine ne budu izgrađene, za iste će se predvidjeti rezerva.

Položaj DT

Paralelno vođenje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK:

i kabel do 35 kV 1,0 m DTK - energetski kabel do 10 kV 0,5 m DTK - energetskDTK - telefonski kabel 0,5 m DTK - vodovodna cijev promjera do 200 mm 1,0 m DTK - vodovodna cijev promjera preko 200mm 2,0 m DTK - cijev gradske kanalizacije 1,0 m

Križanje Minimalna udaljenost drugih objekata od najbliže cijevi DTK:

DTK - energetski kabel 0,5 m 0,5 m

vodovodna cijev 0,15 m ence DTK. U slučaju prolaza ispod DTK

kon izvođenja radova. Kod planiranja i projektiranja po je jećih TK instalacija .

Pokretne ko k

DTK - tk podzemni kabel DTK -

Napomena: Ne dozvoljava se prolaz drugih komunalnih instalacija kroz zdzdenca treba osigurati njegovu mehaničku stabilnost za vrijeme i na

trebno izbjegavati zadržavanje trasa posto u kolniku

muni acije Infrastruktur e kro tela.

2.3.3. Ener i

nergetske mreže prikazano je u kartografskom prikazu 2C.

Planom plin rb vije faze gradnje, reko ije i izmjene plinskog sustava pod b onte Mulini).

u pokr tnih komunikacija moguće je smještati na vove ho

getsk sustav Rješenje e

Plinoopskrba oopsk e predviđene su d

Mnstrukc

ručja o uhvata DPU (zone

I faza predviđa zadržavanje postojeće instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći spremnik UNP-a, te priključivanje ostalih hotela i restorana, odnosno njihovih plinskih trošila u kuhinjama hotela i restorana sa eventualnom nadogradnjom kapaciteta dodavanjem još jednog spremnika UNP-a od maksimalnog kapaciteta V=4850 lit ukoliko se za to ukaže potreba. Odluku o tome



donosi investitor ovisno o povećanoj potrošnji koja će se očitavati na brzini pražnjenja i

oguće je ukapanje postojećeg plinskog ili plinskih (nakon dodavanja još jednog) spremnika NP-a, te pretvaranje nadzemnog spremnika u podzemni spremnik (ili podzemne spremnike)

m investitor, a svi radovi vih potrošača od ostalih hotela na postojeći spremnik UNP-a, dodavanje i vog spremnika ili eventualno ukopavanje postojećeg i novog spremnika trebaju

je i pretakanje tekućeg naftnog plina (Sl.

punjenja postojećeg spremnika UNP-a.

MUUNP-a.

Financiranje novih priključaka nadogradnje i rekonstrukcije snosit će sana spajanju nonadogradnju nobiti izvedeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) i Pravilniku o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i uskladištenlist 24/71). Puštanje u pogon rekonstruiranog i nadograđenog i ukopanog plinskog sustava spremnika UNP-a treba biti odobreno od strane nadležnog Državnog Inspektorata - Inspekcije posuda pod tlakom, te MUP-a.

II faza pretpostavlja izgradnja distributivne plinovodne mreže na nivou grada Rovinja, a vezano za Projekt plinofikacije (mreža 1. instalacije) duljine 35 km iz PEHD cijevi, koja će se u budućnosti širiti. Lokacija MRS Rovinj predviđena je na poziciji Turnina u koridoru

mogu se predvidjeti uz hotele ili bazene, ali snaga pojedine takve jedinice ne bi smjela

visokotlačnog plinovoda Pula – Umag.

Plinske kogeneracijske mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i električnu energiju,prelaziti 250 kW. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu ne rade više od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vruće vode se skladišti u posebnim izoliranim spremnicima i služi za zagrijavanje tokom cijelog dana.

U II fazi predviđa se uklanjanje kompletne postojeće (zatečene) instalacije plinskog razvoda uključivo postojeći (ili postojeće) spremnik UNP-a, te demontažu kompletne opreme (regulatora, isparivača, zaštitne ograde i dr.). Nakon toga potrebno je izvršiti spoj sustava područja obuhvata DPU-a na budući visokotlačni plinovod Pula-Umag u skladu sa posebnim uvjetima za priključak i energetskoj suglasnosti koje treba zatražiti od nadležnog distributera

MULINI – ukida se trafostanica Monte Mulini te je planirana izgradnja nove planiranu snagu 1600 kW;

gu 1600 kW);

ještanje, odnosno i hotela). S

selja, planirana je pajala samo hotel

plina za to područje.

Elektroopskrba Postojeći objekti u zoni napajaju se iz slijedećih trafostanica:

- TS Eden (1000 kVA) – el. energ. suglasnost 620 kW, u vlasništvu HEP-a,

- TS Monte Mulini (630 kVA) – el. energ. suglasnost 492 kW, u vlasništvu HEP-a,

- TS Park (1000 kVA) – el energ. suglasnost 468 kW, u vlasništvu Maistre,

- TS Marina (250 kVA) u vlasništvu Maistre. Za izgradnju novih, te dizanje nivoa postojećih kapaciteta planirano je slijedeće:

- Hotel EDEN - povećanje za cca. 200 (300) kW snage. S obzirom da se iz navedene stanice ne napaja samo hotel, planirana je izgradnja nove TS sjeverno od planiranog rotora za konzum stambenog naselje izvan područja obuhvata DPU-a, čime bi TS Eden napajala samo hotel Eden;

- Hotel MONTE trafostanice za

- Hotel LONE – izgradnja nove trafostanice (za planiranu sna

- Hotel PARK – Povećanje za cca. 200 (300) kW snage. Planira se izmizgradnja zamjenske trafostanice TS Park (jer se nalazi na planiranoj garažobzirom da se iz navedene TS napaja i dio konzuma stambenog naizgradnja nove TS uz nastavku ulice I.M. Ronjgova, čime bi TS Park naPark;



Odnosno na području obuhvata planirana je izgradnja četiri nove TS: - Lone kapaciteta 2x1000 kVA,

- Monte Mulini kapaciteta 2x1000 kVA,

2x1000 kVA.

- Rotor kapaciteta 1000 kVA,

- Ronjgova kapaciteta 1000 kVA,

te izmještanje TS Park sa kapacitetom 1000 kVA uz mogućnost povećanja do

Za TS Park, Lone i Monte Mulini dane su po dvije lokacije (alternativno): prva na zasebnoj čestici t

studio 3lhd rovinj, lipanj 2007...rovinj se nalazi u području povoljnih klimatskih prilika. po...

Documents