studija_zapošljavanje, mobilnost radne snage i nove tehnologije u eu_workflow_pu križevci.pdf

8/12/2019 Studija_Zapoljavanje, mobilnost radne snage i nove tehnologije u EU_WORKFLOW_PU Krievci.pdf

1/26

Zapoljavanje, mobilnost radne snage inove tehnologije u Europskoj Uniji


2/26

2

Cross-border work flow promotion HUHR/1001/2.1.2/0005

IMPRESUM:

Nakladnik: Hrvatski zavo za zapoljavanje, Poruna sluba Krievci

Telefon: 048/681 904, 048/681 905

Telefaks: 048/270 289

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.hzz.hr

Za nakladnika: Jaranka apalija, proelnica Hrvatskog zavoa za zapoljavanje,

Porune slube Krievci

Autor: Mlaen Vojkovid, MMV Savjetovanje za razvoj d.o.o., Pijavide 17 , 10090 Zagreb

Saraj ove publikacije iskljuiva je ogovornost Hrvatskog zavoa za zapoljavanje, Porune slube

Krievci i ni na koji nain ne oraava gleita Europske unije.

Ova je publikacija izraena uzfinancijsku pomod Europske unije.

Projekt br.: HUHR/1001/2.1.2/0005

Promocija mobilnosti radne snage

Cross-border work flow promotion
mailto:[email protected]:[email protected]://www.hzz.hr/http://www.hzz.hr/mailto:[email protected]


3/26

3


1. Uvod u politike zapoljavanja u EU

Politika zapoljavanja u Europskoj Uniji trenutno je u procesu prilagobe izazovima koje jepre zemlje lanica stavila svjetska financijska i gospodarska kriza. Kriza je razotkrila raznenedostatke u europskom gospodarstvu. Prosjene stope rasta nie su o onih glavnihkonkurenata SAD-a, Japana i Kine, ponajvie zbog niske razine ulaganja u porujeistraivanja i razvoja, te inovacija i neovoljne uporabe informacijskih i komunikacijskihtehnologija. Pokazalo se a je poslovni sektor u EU manje sklon prihvadanju inovacija iprilagodbi na suvremene trendove u poslovanju temeljene na visokim tehnologijama i

orivom rastu. Slijeedi kljuan problem je niska stopa zaposlenosti u usporedbi s ostalimdijelovima svijeta - 69% u prosjeku za populaciju od 20-64 godine. Stope zaposlenosti enaistarijih radnika posebno su niske (63% odnosno 46% za starije radnike u dobnoj skupini od

55-64 godine). Kriza je snano pogoila mlae meu kojima je stopa nezaposlenosti u 2012.bila preko 22%. Postoji veliki rizik da ljudi koji nisu u doticaju ili su tek slabo vezani uz svijet

rada izgube doticaj s tritem raa i nau se na marginama siromatva i iskljuenosti. Tredikljuni problem europskog gospoarstva je ubrzano starenje stanovnitva onosnosmanjenje broja ranog aktivnog stanovnitva koje de se ogoiti nakon postupnogumirovljenja baby-boom generacije. Vedi broj umirovljenika u onosu na radno aktivnostanovnitvo moe ovesti o oatnog opteredenja za postojedi mirovinski sustav teugroziti europski sustav socijalne sigurnosti i blagostanja. Broj ljudi starijih od 60 godina sada

raste dvostruko bre nego prije 2007. goine za gotovo 2 milijuna goinje u usporebi sprijanjih milijun.

"Europa 2020"

Navedeni problemi ili kako ih Europska Komisija voli nazivati "izazovi" osnovni su razlogpokretanja sveobuhvatne viegoinje strategije nazvane Europa 2020. Ova nova strategijaprestavlja oreen zaokret u onosu na prethonu Lisabonsku strategiju za rast izapoljavanje prestavljenu 2000. goine, a trebala je Europsku Uniju do 2010. godinepretvoriti u najkonkurentnije i najinaminije gospodarstvo na svijetu, utemeljeno na znanju,sposobnosti za orivi rast te snanoj gospoarskoj i socijalnoj koheziji. Analitiari najviezamjeraju Lisabonskoj strategiji nedostatak konkretnih ciljeva i mjerenje pokazatelja uspjeha

provedbe te premalo fokusa na ulaganje u istraivanje i razvoj. Nova strategija Europa 2020je konkretnija i s puno vie mjerljivijih ciljeva koji bi trebali pomodi EU a izae iz krize ipretvori EU u gospoarstvo koje de ostvarivati visoke stope zaposlenosti, prouktivnosti i

rutvene povezanosti. Temeljna tri stupa ove strategije koji se meusobno naopunjuju teispravljaju neostatke prethonog stratekog usmjerenja Unije onose se na:

- Pametan rast:razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

- Oriv rast:promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je zelenija ikonkurentnija

- Ukljuiv rast:njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja onosi rutvenu iteritorijalnu povezanost.


4/26

4


Cilj novog smjera europske politike nisu kratkorone mjere koje de rijeiti trenutne problemevezane uz gospoarsku krizu ved sveobuhvatne srenjorone i ugorone reforme koje deosigurati ekonomski rast temeljen na znanju i ekologiji te u kojem de sujelovati sverutvene skupine.Prioriteti pametnog, orivog i ukljuivog rasta trebali bi se ostvariti kroz

slijeede mjerljive ciljeve:

Povedati stopu zaposlenosti na75 % za populaciju u obi izmeu 20- 64 godina. Povedati investiranje u istraivanje i razvoj na 3 % BDP-a. Povedati uio energije iz obnovljivih izvora na 20%, smanjiti staklenike plinove za

20% u usporebi s razinom iz 1990. goine te povedati energetsku uinkovitost za

20%

Smanjiti postotak osoba koje rano napuste kolovanje ispo 10 %, te povedati uiovisokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 na preko 40%.

20 milijuna ljudi manje u opasnosti o siromatva.

Politike zapoljavanjau EUPolitike zapoljavanja sastavni su io obuhvatne europske strategije 2020 i znaajna poluga uoravanju razine zaposlenosti u vremenu gospodarske recesije. Prestavljaju kljuni preduvjet zauspjean oporavak i strategije rasta Unije, ali nuno moraju integrirati i kvalitetno izajniranesocijalne politike koje de omoguditi ravnomjerniji utjecaj i preraspodjelu dobrobiti gospodarskograsta na sve skupine stanovnitva.Ukljuivirazvoji rast (tredi prioritet Strategije 2020)znai razvojkompetencija pojedinca koje de mu pomodi u prilagobi promjenama na tritu raa te unaprijeiti

mogudnosti za stvaranje kohezivnog rutva. Ovaj prioritet strategije takoer je usmjeren na borbuprotiv siromatva, moerniziranje trita raa te ravnomjerni razvoj svih ijelova Unije onosnosnanija teritorijalna kohezija. Kako bi ogovorila na izazove kao to su starenje rane snage, niskastopa zaposlenosti i sve veda globalna konkurencija, Europska Unija mora u potpunosti iskoristitipotencijale svoje radne snage. U sklau s time potrebna je moernizacija politika zapoljavanja,obrazovanja i sistema socijalne sigurnosti. Strategija 2020 posebno istie integrirani rast kao temeljnuvrijenost novog usmjerenje zemalja lanica to porazumijeva postizanje visoke stope zaposlenosti,investiranje u obrazovanje i borbu protiv siromatva. Za postizanje integriranog rasta potrebno jeukloniti prepreke za zapoljavanje ena, starijih osoba, mlaih osoba s invaliitetom i migranata teomoguditi nesmetano funkcioniranje trita raa. U tom smislu vano je stvoriti uvjete za uspjenepromjene u karijeri radnika, stjecanje primjerenih kvalifikacija, poboljanje kvaliteta radnih mjesta,

borbu protiv strukturne nezaposlenosti, aktivnu integraciju, kao i socijalnu zatitu koja je primjerena iodriva. Kako bi se ostvarili ciljevi zacrtani u strategiji. Europska Komisija je obznanila niz smjernicakoje zemlje lanice trebaju ugraiti u svoje nacionalne strateke okumente u kojima de etaljnoobjasniti koje mjere trebaju provesti kako bi se postigli ciljevi Strategije 2020. Integrirane smjernice

prestavljaju osnovni strateki okvir oko kojega se oblikuju nacionalne politikeu svim segmentimarutvenog i gospoarskog jelovanja, pa tako i u sektoru zapoljavanja uz koji su vezane etirispecifine smjernice:

Smjernica 7: Povedati sujelovanje na tritu raa i smanjiti strukturnu nezaposlenost - do 2020.godine 75% stanovnitva u obi izmeu 20 i 64 goine treba biti zaposleno.

Moernizacija trita raa je nuna kako bi se Europa ravnopravno ukljuila u tritnu utakmicu saglobalnim konkurentima, SAD-om, Japanom, Kinom te drugim inaminim gospoarstvima. Princip


5/26


6/26

6


reformirati na nain a se omogudi sigurnost primanja usluga, ali i a te usluge i itav sustav buufinancijski orivite a potiu marginalizirane skupine na ukljuivanje u rutvo i svijet raa. Ciljevisustava trebaju biti usmjereni na pruanje usluga koje de motivirati i angairati marginaliziraneskupine (obitelji s jednim roditeljem, manjine osobe s invaliditetom, djeca i mladi, migranti, starije

osobe), prije svega na zapoljavanje i aljnje obrazovanje.

Za provebu smjernica iz poruja zapoljavanje namjenjena su srestva iz Europskogsocijalnog fonda iz financijske perspektive za razdoblje od 2014-2020 godine.


7/26

7


2. Razvoj ljudskih potencijala u EU

Upravljanje i razvoj ljudskih potencijala

Ljuski potencijali su ukupna znanja, vjetine, sposobnosti, kreativne mogudnosti, motivacija ioanost kojom raspolae neka organizacija (ili rutvo). To je ukupna intelektualna i psihika energijakoju organizacija i itavo rutvo moe angairati za ostvarivanje ciljeva i razvoja poslovanja.

Razvoj i upravljanje ljuskim potencijalima pretpostavlja niz meusobno povezanih aktivnosti izadataka upravljanja usmjerenih na osiguranje adekvatnog broja i strukture zaposlenih, njihovih

znanja, vjetina, interesa, motivacije te oblika ponaanja potrebnih za ostvarivanje aktualnih,razvojnih i strategijskih ciljeva organizacije i rutva u cjelini. Razvoj i upravljanje ljudskimpotencijalima ima svrhu ispunjenja ekonomskih ciljeva, na primjer porast proizvodnje i

profitabilnosti, zatim efikasnost, efektivnost i fleksibilnost pouzeda, ali takoer i ostvarenjesocijalnih ciljeva, poput zaovoljenja interesa zaposlenika, poboljanje njihovog socioekonomskogpoloaja, poizanje kvalitete ivota te opdenito razvitak iniviualnih sposobnosti svakogzaposlenika. Ulaganje u ljue, privlaenje i motiviranje najboljih zaposlenika ini kljunu razliku kojaijeli uspjene o neuspjenih organizacija. Uinkoviti razvoj i upravljanje ljudima obuhvada pitanjapolitike zapoljavanja u pouzedu, kreiranje povoljnih radnih uvjeta i atmosfere, nagraivanjezaposlenika za postignute ciljeve i motiviranje na rad i razvoj u skladu s individualnim aspiracijama

ranika i poslovnim ciljevima pouzeda. Direktna korist od efikasnog razvoja ljudskih potencijala jeprije svega vede zaovoljstvo zaposlenika unutar organizacije, njihova veda lojalnost i posvedenostciljevima pouzeda, veda kvaliteta raa iniviualnog zaposlenika te njihova veda prouktivnost. Narazini organizacije ovo moe ovesti o rasta profitabilnosti i konkurentnosti pouzeda a na razinirutva moe znaiti vede mogudnosti za zapoljavanje i gospoarski rast.

Politike upravljanja i razvoja ljudskih potencijala na razini EUKljuni prioriteti politike zapoljavanja u EU istiu ulaganje u ljuske potencijale kao nune preuvjetegospodarskog rasta. Kao dio Strategije Europa 2020 'Agena za nove vjetine i mogudnostizapoljavanja" predstavlja doprinos Komisije postizanju vede stope zaposlenosti, smanjenju stoperanog naputanja kole i povedanje broja mlaih ljui u visokom obrazovanju. Osnovni cilj oveinicijativeje povedati stopu zaposlenosti rano aktivnog stanovnitva (20-64 godine) na 75%. Agendase fokusira na moderniziranje trita rada olakavanjem mobilnost zaposlenih i stjecanjemkvalifikacija tijekom cijelog ivota, sa ciljem povedanja stopa zaposlenosti i bolje usklaenosti ponuei potranje na tritu raa. Zemlje lanice poziva se na primjenu principa fleksigurnosti u borbi protivsegmentacije trita raa i strukturne nezaposlenosti te se promoviraju mjere aktivnog starenja,rone ravnopravnosti, integracije mlaih i rugih ranjivih skupina na trite raa.

Razvoj novih vjetina koji je temeljna odrednica ove inicijative Europske Komisije trebao bi datioprinos u zapoljavanju sve starijeg stanovnitva i smanjenju stope ranog naputanja obrazovanja zamanje od 10%, a poseban je naglasak stavljen na potrebu a to vie mlaih ljui sujeluje u procesuvisokog obrazovanja, kako bi se sustav zapoljavanja EU prilagoio sve vedim i sloenijim zahtjevimanovih tehnologija buudnosti.Agena posebno istie slijeede prioritete:

Ubrzati reformu trita raa za poboljanje fleksibilnosti i sigurnosti na tritu raa EU Povedati srestva za obuku ranika kako bi se stalno usavravali i prilagoili tritu raa; Poboljati zakonodavstva posebno u dijelu koji se odnosi na radne uvjete radnika u

zemljama lanicama;

Omoguditi bolju pokretljivost ranika smanjenjem aministrativnog tereta ili sniavanjemporeza koji optereduju ra.


8/26

8


Povedati razvoj novih vjetina koje de omoguditi prilagobu postojedih ranika izazovimabuudnosti kroz cjeloivotno uenje.

Porati kreiranje novih ranih mjestaRazvoj ljuskih potencijala u pouzedima te razvoj vjetina nezaposlenih jena je o kljunih temaAgene. Ranici bi trebali posjeovati kompetencije koje de im omoguditi laku prilagobu natehnoloke promjene te nove obrasce organizacije raa u pouzedima to je veliki izazov akouzmemo u obzir stalne promjene u potranji za vjetinama i znanjima na tritu raa. Investiranje uobrazovanje, previanje potreba trita raa, posreovanje pri zapoljavanju te profesionalnousmjeravanje prestavljaju temeljne aktivnosti za povedanje konkurentnosti, prouktivnosti izapoljivosti rane snage. Ulaganje u razvoj ljuskih potencijala unost je zemalja lanica prekoaktivnih mjera zapoljavanja i poticajnih zakonodavnih mjera, zatim pouzeda koja moraju kreiratistimulativno okruenje za razvoj vlasitih zaposlenika te samih radnika koji bi trebali kontinuiranousavravati svoje vjetine te aktivno traiti zaposlenje ukoliko su nezaposleni ili ele promjenitikarijeru.

Bolji rani uvjeti za ranike usko su povezani s njihovom prouktivnodu. Ova injenica nagnala jeEuropsku Komisiju i zemlje lanice a posebnu panju posvete brizi za ranike kroz promicanjekvalitete poslova te uvjeta rada. Vlae zemalja lanica te posloavci u suranji sa socijalnimpartnerima trebaju kreirati bolje radne uvjete za radnike, voiti rauna o njihovom fizikom imentalnom zravlju te olakati este tranzicije na intezivnije i kompleksnije poslove unutar radneorganizacije.

Kompetenta i fleksibilna radna snaga nije jedini preduvjet za gospodarski rast. Agenda za nove

vjetine istie vanost kreiranja novih ranih mjesta, a naroito u sektorima s velikom oanomvrijenodu kao to je istraivanje i razvoj te djelatnosti povezane sa "zelenom" ekonomijom. Drave

lanice se pozivaju na razvoj i provebu mjera koje de omoguditi pos lodavcima iz djelatnosti kojeimaju veliku perspektivu, novo zapoljavanje te kreiranje mogudnosti za samozapoljavanje zazaposlene i nezaposlene.

Koristi za poduzea od nove politike zapoljavanja EU

Primjena principa fleksigurnosti kroz nacionalna zakonodavstva omoguduje posloavcima vedufleksibilnost prilikom novog zapoljavanja i raskianja ranih onosa, to moe pomodimenamentu u fokusiranju na razvoj zaposlenika koji prestavljaju resurs za ugoroni razvojposlovanja, naroito u vremenima recesije i smanjenja profita. Fleksibilnost znai i mogudnostprilagoavanja organizacije rada i radnog vremena zaposlenika sukladno poslovnim rezultatima i

zahtjevima proizvodnje i/ili prelaska na nove tehnologije. Primjena principa fleksigurnosti znai ipromicanje fleksibilnih ranih aranmana za zaposlene kao to su ra ko kude i skradeno ranovrijeme to je posebno vano za usklaivanje privatnog i poslovnog ivota za obitelji s jecom ilirugim ovisnim lanovima.

Agena potie provebu aktivnih mjera zapoljavanja koje ciljaju starije ranike, mlae koji tek ulazena trite raa te ranike u inustrijama koje prolaze kroz proces restrukturiranja i prelaska na novetehnologije. Kroz aktivne mjere zapoljavanja kao to su subvencije ili osposobljavanja, posloavci dedobiti mogudnost sufinanciranja trokova plada za one ranike koje ne bi mogli zaposliti bez vanjskepotpore a mogu im omoguditi aljnji rast poslovanja. Takoer de imati porku prilikom osposobljavanja odnosno prekvalifikacije vlastitih radnika u procesu restrukturiranja a koja de biti

pruana kroz programe aktivne politike zapoljavanja inicirane o strane javnih ustanova zazapoljavanje.


9/26

9


Zajeniko djelovanje svih ionika prema izbalansiranom i funkcionalnom tritu raa jean je oprioriteta Agene za nove vjetine. Komisija istie vanost zajenikog raa javnih institucija,obrazovnih ustanova i posloavaca na usklaivanju ponue i potranje na tritu raa i to krozkontinuiranu analizu potreba poslodavaca za radnom snagom, kreiranje i poboljanje programa

formalnog i neformalnog obrazovanja te provebu razliitih programa uenja na ranom mjestu kosamih poslodavaca. Kompetenta i ostupna rana snaga prestavlja kljuan faktor u postizanju boljih poslovnih rezultata pouzeda te je iz tog razloga nuno partnersko jelovanje svih ionika natritu raa sa ciljem usklaivanja znanja i vjetina rane snage s potrebama posloavaca.

Dobrobiti o nove europske politike zapoljavanja za posloavce oekuju se i o povedane ponuekompetentne rane snage to de se ogoiti kao rezultat promicanja mobilnosti radnika unutar EU.Poticanje mobilnosti radne snage provoit de se uz financijsku porku strukturnih fonova,prvenstveno Europskog socijalnog fonda (ESF), te de zemlje lanice raiti na promicanjusveobuhvatne politike migracije rane snage s pogleom u buudnost, a koja bi na fleksibilan nainogovarala prioritetima i potrebama trita raa;

Koristi za radnike i nezaposlene od nove politike zapoljavanja EU

Agena za nove vjetine onosi itav niz akcija i prijeloga koji bi trebali omoguditi vedu zaposlenost ilaku integraciju svih rutvenih skupina na trite raa. Zemlje lanice trebale bi promicaticjeloivotno uenje i razvoj vjetina radnika i nezaposlenih kako bi se osigurala njihova ugoronakonkurentnost na tritu raa. Kroz nacionalnu legislativu osigurava se laka prohodnost u sustavuobrazovanja te otvara mogudnost za lake promjene karijere, napreovanja i promjene sektora ukojem individualni radnik djeluje. Agenda istie potrebu a se kompetencije koje su potrebne zasujelovanje u aljnjem uenju te na tritu raa prepoznaju kroz cijelo opde, strukovno, visoko i

obrazovanje odraslih te se inzistira na razvijanju zajenikog jezika i operativnog alata zaobrazovanje/osposobljavanje i posao (Europski okvir za vjetine, kompetencije i zanimanja (ESCO)).Ranici bi trebali imati koristi o aktivnih mjera zapoljavanja koje de prije svega ciljati nanezaposlene osobe kojima je otean pristup tritu raa te na starije radnike i radnike u industrijamakoje su u procesu restrukturiranja. Ove skupine bi trebale obiti aekvatne pakete pomodi kojiukljuuje savjetovanje za zapoljavanje, profesionalno usmjeravanje, ciljano osposobljavanje ipoticaje za zapoljavanje. Ovakvevrste potpore bi trebale prije svega omoguditi povratak na triteraa roitelja koji imaju zavisne lanove obitelji, zatim teko zapoljivih skupina kao to su mlai istariji ranici te ranici koje bi se sve vie trebalo usmjeravati iz traicionalnih industrijskih granaprema zelenim poslovima.Nove vjetine za nova rana mjesta oslanjaju se na postojedefinancijske instrumente Europske Unije,a jean o najvanijih pratedih instrumenata je ESF (Europski socijalni fon). To je osnovni instrumentza provebu politika zapoljavanje EU.


10/26

10


3. Mobilnost radne snage i trenutne zakonske regulative

Europska Unija prepoznaje vanost mobilnosti rane snage, to je naglaeno i kroz Strategiju Europe2020, onosno njenu inicijativu Agenda za nove vjetine i rana mjesta, koja za cilj ima, izmeuostalog, povedano sujelovanje rane snage te bolje usklaivanje ponue i potranje kroz mobilnostradne snage.

Mobilnost rane snage smatra se mehanizmom za rjeavanje problema postojanja regionalnihporuja s visokom nezaposlenodu i reagiranja na potrebe trita raa. U zanjih nekoliko goina,Europska Unija je pokrenula mnoge inicijative kako bi uklonila pravne i administrativne barijere

mobilnosti rane snage, posebno u poruju prepoznavanja kvalifikacija i prenosivosti prava zamirovinsko osiguranje. Najvedi problemi koji negativno utjeu na mobilnost rane snage sustanovanje, jezik, boravak i prilike za zapoljavanje za partnere, mehanizmi povratka u matinuzemlju, povijesne barijere te prepoznavanje iskustva steenog u nekoj rugoj zemlji.

Zemlje EU-a su se ogovorile a de razviti zajeniku migracijsku politiku kako bi se osiguralo da seobro upravlja legalnim migracijama u EU, kako bi se poboljale integracijske mjere za migrante injihove obitelji te poboljala suranja sa zemljama iz kojih migranti olaze.Ti ciljevi su navedeni u Stockholmskom programu, koji predstavlja putokaz za razvoj migracijskih

politika EU-a za razdoblje od 2009. do 2014. Njegov cilj je izgraditi odgovornost, solidarnost i

partnerstvo u pitanjima migracije i azila s inaminom i sveobuhvatnom politikom migracija.Stockholmski program potie usklaenost izmeu migracijskih politika i ostalih povezanih porujaEU politika, poput razvojne pomodi i onosa sa zemljama izvan EU-a.

Kako bi se uinkovito upravljalo migracijama, EU blisko surauje sa zemljama iz kojih migranti olaze ikroz koje prolaze kako bi oli o ciljane zemlje. Kroz taj partnerski pristup, EU eli stvoriti ravnoteu

izmeu tri kljuna cilja politika: bolje organiziranje legalnim migracija uz jaanje prevencije ilegalnihmigracija te maksimiziranje uzajamnih koristi od migracija za razvoj.

Globalni pristup migracijama, koji se oglea u Stockholmskom programu, te koji ini okvir za ijalog isuradnju sa zemljama koje nisu lanice EU-a, ukljuuje:

Poticanje mobilnosti i legalne migracije u EU, istovremeno promiudi razvoj u zemljama izkojih migranti olaze kako bi se poboljali ivotni stanari i minimizirao oljev mozgova;

Osiguranje usklaenog razvoja politika unutar EU-a tako da se globalan pristup migracijama upotpunosti integrira u sve inicijative EU-a izvan Unije, ukljuujudi razvoj pomodi za razvoj ivanjskopolitikih onosa.

Postoje direktive koje se odnose na cijelu EU koje standardiziraju pravila ulaska i boravka za sljeede

kategorije ravljana iz zemalja izvan EU-a koji ele odi u zemlju lanicu EU-a kako bi radili ilistudirali:

visokokvalificirane radnike (Plava karta za EU) studente nepladene polaznike osposobljavanja, uenike i volontere istraivae.

U prosincu 2011. godine usvojena je Direktiva o jedinstvenoj dozvoli za ulazak. Ovo novo

zakonodavstvo uvodi jedinstvenu dozvolu za boravak i rad za sve dravljane zemalja nelanica EU-a.Ono olakava proceuru za migrante koji trae ozvolu za boravak i ra u EU-u. Takoer, ovairektiva osigurava a ranici iz zemalja nelanica EU-a koji legalno borave u zemlji lanici EU-a imaju

zajeniki skup prava kojase temelje na jenakom tretmanu kao a su ravljani zemlje EU -a koja je
http://ec.europa.eu/immigration/tab1.do?subSec=29&language=7$en#anchor3http://ec.europa.eu/immigration/tab1.do?subSec=29&language=7$en#anchor3


11/26

11


omadin. Zemlje lanice EU-a moraju uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo s ovom direktivom dopoetka 2014. goine.

Dravljane zemalja nelanica EU-a se mora dobro tretirati i njihova prava se moraju potivati. Pravilakoja se primjenjuju za cijelu EU omoguduju ravljanima zemalja nelanica a obiju proueni

boravak te oveu lanove svoje obitelji a ive s njima u novoj zemlji. Integracijska politika EU-a imaza cilj omoguditi tim ravljanima zemalja nelanica prava i obveze sline onima koje ravljani E U-aimaju.

EU je uspostavila zonu bez granica po nazivom Schengenska zona, koja ukljuuje vedinu zemalja EU(osim Irske i Ujeinjenog Kraljevstva). Sve zemlje lanice Schengenske zone izaju iste kratkoronevize koje omogudavaju putovanja unutar zone.

Direktiva o Plavoj karti za EU

Visokokvalificirani migranti igraju kljunu ulogu u jaanju konkurentnosti EU-a. Stoga je EU postavilaprivlane uvjete za ranike iz zemalja nelanica EU-a koji ele nadi posao na visokokvalificiranim

ranim mjestima u zemljama lanicama EU-a, stvarajudi bru proceuru i zajenike kriterije (ugovoro rau, profesionalne kvalifikacije i minimalnu razinu plade) za izavanje posebne ozvole za bo ravaki ra koja se zove Plava karta za EU. Plava karta omogudava pristup tritu raa te omogudavanjenim imateljima socijalna i ekonomska prava te povoljne uvjete za spajanje obitelji i kretanje

unutar EU-a.

Direktiva o Plavoj karti za EU takoer promie etike stanare tijekom zapoljavanja kako bi seograniilo ili ak u potpunosti sprijeilo aktivno zapoljavanje o strane zemalja lanica uzemljama u razvoju koje ved pate o ozbiljnog oljeva mozgova. Plava karta ne aje pravo olaska;ona se temelji na potranji, onosno na ugovoru o rau. Razoblje valjanosti je izmeu jene i etirigoine, s mogudnodu prouenja.

Sezonski rad u EU

Po procjenama, preko 100.000 sezonskih ranika iz zemalja nelanica EU-a dolazi raditi u EU svakegodine (broj ukljuuje i ilegalne migrante). Gospoarstva EU-a su suoena sa strukturnom potrebomza sezonskim raom za koji se oekuje a de biti sve tee nadi ranu snagu unutar EU-a. Nadalje,postoje znaajni okazi a su oreeni ne-EU sezonski ranici suoeni s iskoritavanjem i ranimuvjetima ispo stanara, koji mogu ugroziti njihovo zravlje i sigurnost. Konano, gospoarskisektori u kojima postoji velika prisutnost sezonskih radnika najvie poljoprivrea, vrtlarstvo iturizamsu utvreni kao sektori u kojima graani iz zemalja nelanica rae bez rane ozvole.

Iz gore naveenih razloga, Europska komisija je 2010. goine preloila Direktivu o sezonskomzapoljavanju, o kojom Europski parlament i Europsko vijede jo uvijek raspravljaju. Kaa se onausvoji, sezonski ranici de modi u EU udi bre u sluajevima kaa postoji potranja za njihovim raom(to de biti omogudeno ubrzanom proceurom i je instvenom dozvolom za boravak/ rad kojapojednostavnjuje proceure koje se trenutano primjenjuju u zemljama lanicama).

Jasnija i jednostavnija pravila ulaska trebaju rezultirati u manjem broju ljudi koji ilegalno rade na

sezonskim poslovima i/ili ostaju u EU-u ue nego to smiju. Naalje, nova pravila koja de ureivatirane uvjete pomodi de sprjeavanju iskoritavanja i zatiti zravlja i sigurnosti sezonskih ranika izzemalja nelanica. Posloavci de morati okazati a sezonski ranici imaju ogovarajudi smjetajtijekom svog boravka, a bit de omoguden i mehanizam za albe za sezonske ranike iz zemaljanelanica.

Na kraju, cirkularno kretanje sezonskih ranika izmeu EU-a i njihove omovine potaknut de se

uvoenjem viesezonske ozvole ili olakati postupkom ponovnog ulaska iz istog razloga. To de


12/26


13/26

13


da ima potrebne kvalifikacije; a plada eljenogranika nede biti manja o 80% nacionalnog prosjeka u anoj grani; a su uvjeti zapoljavanja i raa u sklau s zakonskim minimalnim pravilima; da poslodavac nije u proceduri inspekcije rada; a posloavac nije kanjen u prethonoj goini (ili u zanje tr i godine ako je kazna bila zbog

ilegalnog zapoljavanja ravljana izvan EU-a);

a nisu u tijeku trajkovi ili znaajna otputanja.Ako nema ogovarajudeg kaniata na raspolaganju na lokalnom tritu raa koji ima ogovarajudekvalifikacije te ako su ispunjeni svi traeni uvjeti, rana ozvola de se oobriti i izati.

Oreene kategorije ranika ne trebaju imati ranu ozvolu, poput:

irektora porunica ili prestavnitva poslovne asocijacije registrirane u tredoj zemlji; djelatnika diplomatskih ili konzularnih misija; imatelja ozvola o stalnom boravku izanih u sklau s prijanjim zakonima; ravljana zemalja nelanica zaposlenih u meunaronim organizacijama ili zajenikim

organizacijama osnovanim u sklopu meunaronih konvencija;

ravljana zemalja nelanica zaposlenih u ovlatenim servisima, servisima za popravak unutarjamstva, servisima za oravanje koji obavljaju svoje usluge na temelju privatnog ugovora spouzedem registriranim u tredoj zemlji, ako takav ra ne prelazi 15 uzastopnih anaodjednom.

Cjelovit popis aktivnosti koje su osloboene potrebe za imanjem rane ozvole naveen je uVladinom dekretu broj 355/2009. (XII.30.).

Poto osoba obije ranu ozvolu, mora zatraiti ozvolu boravka u veleposlanstvu ili konzulatu uzemlji podrijetla ili, u nekim sluajevima, u mjestu u kojem ima ozvolu za boravak. U prijavi zaboravinu ozvolu osoba mora zatraiti i vizu koja omogudava stjecanje takve ozvole boravka.

Poruna jeinica Urea za imigracije i nacionalnost u Maarskoj de procijeniti zamolbu te, ako seona oobri, izat de se viza koja aje pravo imatelju na boravak u svrhu zapoljavanja uveleposlanstvu ili konzulatu u zemlji porijetla. ak i kaa osoba ne treba ranu ozvolu, jo uvijektreba dobiti dozvolu boravka u svrhu rada.

U razoblju u kojem je viza valjana, osoba treba zatraiti ozvolu boravka u porunoj jeinici Ureaza imigracije i nacionalnost.

Traitelj treba okazati a posjeuje:

valjani putni dokument; ogovarajudi smjetaj; ostatna financijska srestva za izravanje; zdravstveno osiguranje.

Osoba koja trai ozvolu ne smije biti registrirana u Schengenskom informacijskom sustavu kaoosoba kojoj je zabranjen ulazak ili na iji ulazak treba paziti. Ne smije biti prijetnja za javnu politiku,zdravlje ili sigurnost u Maarskoj.

Dozvola za privremeni boravak u svrhu zapoljavanja vrijei maksimalno tri goine i moe seprouiti za oatne tri goine.

Ako je potrebna rana ozvola, trajanje boravine ozvole de biti usklaeno s trajanjem ranedozvole.

Radna dozvola se izaje za oreeno rano mjesto i oreenog posloavca. Osoba ne moepromijeniti posao, osim ako ne preda novu zamolbu relevantnim tijelima.


14/26

14


Maarski zakon prepoznaje tri razliita reima za ugotrajni boravak, a za svaki je potrebno imati:

ogovarajudi smjetaj; ostatna financijska srestva za izravanje; zdravstveno osiguranje.

Takoer, osoba ne smije biti prethono kanjavana, biti prijetnja za javnu ili nacionalnu sigurnost, bitiprotjerana iz zemlje ili da joj je zabranjen ulazak u Schengensku zonu.

Osoba ima pravo na dozvolu stalnog boravka ako je legalno i neprekidno boravila barem tri godine u

Maarskoj. Ova ozvola omogudava boravak u Maarskoj na neoreeno vrijeme. Uz okaz onekanjavanju, primjenjuju se opdi uvjeti kao i za ozvolu boravka.

Stalni boravakse moe oobriti i ako osoba ima boravinu ozvolu i:

ako je zakonski boravila u Maarskoj barem prethone tri goine prije nego to se zatraiostalan boravak;

ako je osoba lan obitelji (osim suprunika) ili zavisan lan obitelji po uzlaznoj liniji (npr.roitelj) ravljana zemlje nelanice sa stalnim boravinim statusom te ako su zajeno ivjelibarem godinu dana prije predaje zamolbe;

ako je osoba suprunik ravljana zemlje nelanice sa stalnim boravkom, a brak je zakljuenbarem dvije godine prije zamolbe;

ako je osoba bivi maarski ravljanin kojemu je ukinuto ravljanstvo ili je preak te osobebio ili je maarski ravljanin.

Osoba ima pravo na status dugotrajnog boravka u Europskoj zajednici ako je ivjela neprekino ilegalno u Maarskoj pet goina. Preko ove ozvole ova osoba moe boraviti u Maarskoj naneoreeno vrijeme.

Prijelazna dozvola stalnog boravka moe se oijeliti osobi nakon pet goina boravka. Vrijei pet

goina i moe se prouiti za oatnih pet goina. Ako je osoba ravljanin zemlje nelanice EU-a teima ozvolu za ugotrajni boravak u Europskoj zajenici neke ruge zemlje, moe obiti prijelaznudozvolu boravka:

u svrhu zapoljavanja, osim sezonskog zapoljavanja u svrhu studiranja ili strukovnog osposobljavanja ili iz drugih opravdanih razloga.

Osoba moe ovesti svoju obitelj u Maarsku u svrhu spajanja ako ima jenu o sljeedih ozvola:

dozvolu boravka imigracijsku dozvolu

dozvolu stalnog boravka prijelaznu dozvolu stalnog boravka dozvolu stalnog boravka u Europskoj zajednici; boravinu kartu; kartu za stalni boravak.

Osoba se moe spojiti sa sljeedim lanovima obitelji:

suprunikom maloljetnim jetetom i jetetom suprunika, ukljuujudi i usvojenu jecu; maloljetnim zavisnim djetetom, ukljuujudi usvojenu jecu ili svoje ili suprunikove tidenike

uz roiteljsko skrbnitvo;

zavisnim roiteljima te osobe ili suprunika;


15/26


16/26

16


azil, supsiijarnu ili privremenu zatitu, privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim ravljaninom, strancem na stalnom

boravku, azilantom te strancem kojem je oobrena supsiijarna ili privremena zatita,

privremeni boravak iz humanitarnih razloga, autonomni boravak, status reovitog uenika ili stuentakaa obavljaju poslove posrestvom ovlatenih

posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,

privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraivanja koji je oobren temeljem ugovora ogostovanju.

Dozvola za boravak i ra na temelju goinje kvote oobrit de se strancu koji ispunjava uvjete zaoobrenje privremenog boravka te priloi:

ugovor o rau, onosno pisanu potvru o sklopljenom ugovoru o rau ili ogovarajudi okazo radu,

okaz o steenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca, okaz o registraciji trgovakog rutva, porunice, prestavnitva, obrta, uruge ili ustanove

u Republici Hrvatskoj.

Dozvola za boravak i ra izvan goinje kvote moe se izati:

dnevnim migrantima pod uvjetom uzajamnosti, kljunom osoblju, pruateljima usluga, ranicima i lanovima njihovih obitelji, iji je status

reguliran Sporazumom o stabilizaciji i priruivanju izmeu europskih zajenica i njihovihrava lanica i RepublikeHrvatske (onosi se na ravljane EU),

strancima koji obavljaju kljune poslove u trgovakim rutvima, porunicama iprestavnitvima,

strancima koji su premjeteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovakih rutava iostalih neophodnih osoba, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike HrvatskeMarakekom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

strancu koji se samozapoljava u vlastitom trgovakom rutvu ili u trgovakom rutvu ukojem ima vlasniki uio vedi o 51%ili vlastitom obrtu,

raniku koji obavlja poslove pruanja usluga u ime ili za inozemnog posloavca koji nemapravo poslovnog nastana u ravi lanici EEP-a (inozemni posloavac je registriran u ravikoja nije rava lanica EEP-a, npr. BiH, Ruska Federacija itd.),

uiteljima i nastavnicima koji izvoe nastavu u kolskim ustanovama na jeziku i pismunacionalnih manjina,

profesionalnim portaima ili portskim jelatnicima koji rae u Republici Hrvatskoj, umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj, strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana

uruga u Republici Hrvatskoj i jo najmanje tri rave,

strancima koji su lanovi zaklanih tijela prestavnitava stranih zaklaa i funacija upisanihu Upisnik prestavnitava stranih zaklaa i funacija u Republici Hrvatskoj,

strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodiu suranji s rugim ravama,

znanstvenim istraivaima te strancima koji se zapoljavaju na znanstvena, znanstveno nastavna ili ruga istraivaka rana mjesta u znanstvenim pravnim osobama,

profesorima izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima kojiizvoe nastavu na hrvatskim visokim uilitima ili registriranim kolama stranih jezika,

strancima koji rae na temelju meunaronog ugovora.Za obivanje rane ozvole izvan goinjih kvota, stranac treba priloiti:


17/26

17


ugovor o rau, onosno pisanu potvru o sklopljenom ugovoru o rau ili rugi ogovarajudiugovor,

okaz o steenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca, okaz o registraciji trgovakog rutva, porunice, prestavnitva, obrta, uruge ili ustanove

u Republici Hrvatskoj, obrazloenje o opravanosti zapoljavanja stranca koje sari poatke o strunom znanju,

kvalifikacijama i ranom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se rano mjesto ne moepopuniti s hrvatskog trita rane snage.

Strancu-pruatelju usluga ozvola za boravak i ra moe se izati ukoliko ispunjava uvjete zazapoljavanje izvan kvota i ako je pruatelj usluge zaposlen ko inozemnog posloavca te imaogovarajude kvalifikacije, a inozemni posloavac ima sklopljen ugovor s trgovakim rutvom,onosno obrtom u Republici Hrvatskoj, po uvjetom a se rai o specifinom pruanju usluga naporuju visoke tehnologije te a pruanje usluga prestavlja interes za Republiku Hrvatsku.

Dozvola za boravak i rad izvan goinje kvotemoe se oobriti strancu koji ispunjava uvjete za

privremeni boravak i :

koji obavlja kljune posloveu trgovakom rutvu koje je nositelj poticajnih mjera suklanopropisu o poticanju ulaganja ili u njemu ima vlasniki uio o najmanje 51% ili

koji u Republici Hrvatskoj obavlja poslove ili provoi projekte na temelju meunaronihugovora o struno-tehnikoj pomodi, koje je Republika Hrvatska sklopila s Europskom unijom,rugom ravom ili meunaronom organizacijom.

Zahtjev za ranu ozvolu preaje posloavac policijskoj upravi ili stanici u mjestu sjeita posloavca.Posloavac treba preati sljeede okumente:

ugovor o radu ili pismenu potvrdu o potpisanom ugovoru (najkasnije 15 dana od izdavanjaradne dozvole)

podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i radnim uvjetima dokaz o kvalifikacijama i sposobnostima stranca okaz o registraciji pouzeda, porunice, prestavnitva, obrta, ustanove ili organizacije u

Hrvatskoj

dokaz o podmirenim obvezama za poreze i doprinose izjava s razlozima koji opravavaju zapoljavanje stranca.

Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza (to je sluaj za ravljane EU-a)zahtjev za izavanje ozvole za boravak i ra moe ponijeti i u policijskoj upravi, onosno policijskojpostaji prema mjestu namjeravanog boravka stranca, sjeitu posloavca ili mjestu raa stranca.


18/26

18


4. Mogunosti irenja na nova trita koritenjem novih tehnologijakomunikacije

Koritenje novih tehnologija je horizontalna tema svih politika u EU te je inkorporirana u svesmjernice europske strategije 2020.

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) je takozvana tehnologija opde svrhe, s trialekosene karakteristike: sveproimajuda je, buudi a se iri na sve gospoarske sektore;poboljava se s vremenom te stoga neprekino smanjuje trokove za svoje korisnike; te pokredeinovacije, onosno omogudava istraivanja, razvoj i uvoenje na trite novih proizvoa, usluga iliprocesa. Najzastupljeniji primjer informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i onaj koji je

potaknuo najvedi razvoj, je Internet. Neprekino se razvija, uvoedi nove i unaprjeujudi postojedemogudnosti, stvarajudi, izmeu ostalog, i novo okruenje za razvoj poslovanja, irenje na nova trita ipovedanje konkurentnosti.

to je e-poslovanje?Uloga Interneta kao komunikacijskog i poslovnog kanala raste iz godine u godinu. Elektronikoposlovanje ili krade e-poslovanje moe se efinirati kao svako poslovanje onosno poslovni proceskoji se ovija elektronikim putem primjenom suvremenih informacijskih i komunikacijskihtehnologija. OECD efinira elektroniko poslovanje u irem smislu kao automatizirane poslovneprocese (unutar i izmeu pouzeda) preko mrea kojima posreuju raunala. To ukljuuje samuelektronsku trgovinu, ali i igitalizaciju internih poslovnih procesa te suranike procese izmeupouzeda koje nisu neophono temeljene na transakcijama.

Globalizacija i brzi razvoj novih tehnologija stvaraju inamiko okruenje kojem se pouzeda iorganizacije, a naroito mala i srenja pouzeda, moraju konstantno prilagoavati, kako bi orala

svoju konkurentnost s velikim pouzedima. Kako bi orale zaovoljavajudu razinu konkurentnosti,mala i srenja pouzeda moraju reagirati brzo te se moraju stalno prilagoavati promjenama natritu. Naalje, moraju imati sposobnost ponovne konfiguracije svojih kljunih poslovnih procesaonako kako to diktiraju promjenjivi uvjeti na tritu te moraju ogovoriti na nove zahtjeve brzo , bezprekianja tijeka poslovanja. U takvom inamikom okruenju, primjena koncepta elektronikogposlovanja u rau svih gospoarskih subjekata, a posebno malih i srenjih pouzeda, neophodan jeuvjet.

U onosu na klasino poslovanje, trokovi uvoenja elektronikog poslovanja su relativno mali, akorist za svaku organizaciju izravna i lako mjerljiva. E-poslovanje skraduje vrijeme potrebno zaobavljanje oreenih poslovnih aktivnosti te pouzedu omogudava nastup na novim tritima.Primjena elektronikog poslovanja osigurava konkurentnije poslovanje i povedava anse opstanka natritu malim i srenjim pouzedima.

Zato e-poslovanje?

On-line poslovanje, preko interneta, pojavilo se kao brzo rastude trite, najvie zbog koristi koje ovajoblik poslovanja prua. E-poslovanje eliminira barijere vremena, prostora i udaljenosti. Pojedinci ipouzeda slobono mogu kupiti ili proati to go ele samo jenim pritiskom mia. Transakcije subre, ogaaju se u stvarnom vremenu (real-time) te se greke u procesiranju eliminiraju. Zapouzede, moa je najvanija prenost a e-poslovanje povedava profitabilnost smanjenjemtrokova, privlaenjem novih kupaca i irenjem trita.

Broj e-trita raste, pri emu se javlja tenencija njihovog formiranja u jeno veliko globalno e-trite.

Koristi kojepoduzeaimaju uvoenjem e-poslovanja su sljeede:


19/26

19


Nacionalno i meunarono irenje trita: Sveprisutnost Interneta omogudava jeftinu i brzukomunikaciju s kupcima koji su i tisude kilometara ualjeni o proajnog mjesta. Proaja vienije ograniena samo na lokalno trite.

Integriranje informacijskih sustava s poslovnim partnerima: Ovo se povezivanje obinoodvija unutar prodajnog, proizvodnog ili opskrbnog lanca, ime se postie povedanje tonostiposlovanja, bolje pradenje konkurencije te se smanjuje broj izvritelja u poslovnom procesu.

Personaliziranje ponude kroz mikro-segmentiranje trita: Primjenom sustava za upravljanjeodnosima s kupcima (Customer Relationship Management, CRM) pouzeda mogu prepoznatisklonosti i navike svojih korisnika te prilagoditi proizvode njihovim individualnim

preferencijama.

Snieni trokovi: E-poslovanje smanjuje trokove kao to su oravanje trgovine, najamnina,osiguranje, reije. Pouzeda mogu kreirati igitalne kataloge svojih proizvoa te ih prestavitina svojoj web stranici uz znatno manje trokove o trokova tiskanja i slanja papirnihkataloga. Poslovanje se moe voiti iz virtualnog urea, za kojeg su samo potrebni raunaloi Internet veza.

Mogudnost igitalizacije razliitih meija, kao to su tekst, slike, zvuk i vieo: Podaci uigitalnom obliku mogu se obraivati, pretraivati, spremati, kopirati i prenositi efikasno i uvelikim koliinama putem raunalnih, telefonskih, beinih ili kabelskih mrea.

Rad na daljinu teleworking: Teleworkingom, radom na daljinu ili obavljanjem poslova kodkude ranika ili u rugom prostoru koji nije prostor posloavca (ureenim u RepubliciHrvatskoj lankom 15. Zakona rau 149/2009) pouzeda smanjuju reijske trokove, trokovenaknaa za prijevoz zaposlenika i sl. S ruge strane zaposlenicima teleworking omogudavaprilagobu ranih uvjeta svojim navikama, ime se povedava uinkovitost njihovog raa, atime i konkurentnost poduzeda.

Bra isporuka i veda konzistentnost (poslovnih) okumenata: Koritenjem elektronikepote okumenti stiu o primatelja za samo nekoliko sekuni.

Zapotroae, koristi od e-poslovanja su sljeede:

Kontinuirana raspoloivost (24/7): Korisnici mogu naruiti proizvo ili obavljati rugetransakcije 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, cijelu godinu i s bilo koje lokacije.

Bolja informiranost: Kupci mogu pronadi velike koliine usporeivih informacija opouzedima, proizvoima i konkurenciji. Mogu se koncentrirati na objektivne kriterije kao tosu cijena, kvaliteta, dostupnost, servis ili garancija.

Udobnost: Kupci mogu pretraivati ponuu ne naputajudi uobnost vlastitog oma ili urea. Interakcija potroaa kroz razmjenu ieja i iskustava: Sudjelovanjem na raznim internetskim

forumima korisnici mogu razmjenjivati vlastita iskustva vezana za proizvoae i njihoveproizvode.

Vedi izbor i bra isporuka proizvoa, posebno igitalnih.Kako e-poslovanje?

E-poslovanje ne onosi se samo na bolji i vedi pristup (potencijalnim) kupcima ili klijentima, negomoe poprimiti nekoliko oblika, koji svi oprinose uinkovitosti poslovanja i konkurentnostipouzeda.

E-poslovanje se moe poijeliti u sljeede kategorije:

Poslovanje meu pouzedima (Business-to-Business, B2B) omoguduje bolju povezanostpouzeda te bre i jeftinije meusobno poslovanje putem elektronike razmjene poataka(Electronic Data Interchange, EDI) u digitalnom obliku. B2B poslovanje koristi se za

koorinaciju operacija pouzeda i njenih obavljaa, logistiko planiranje u organizaciji i upartnerskim organizacijama koje transportiraju, sklaite, proaju ili oravaju njene


20/26

20


proizvoe. Njime se postiu nie nabavne cijene, smanjenje zaliha, skradeni proizvoni ciklusite nii trokovi marketinga i proaje.

Poslovanje pouzeda s korisnicima (Business-to-Consumer, B2C) se u osnovi odnosi na on-line proaju proizvoa pouzeda krajnjim kupcima, uz obilato koritenje nekog oblika

odnosno tehnike internet marketinga (viral, affiliate, referral, email marketingi dr.).Dok proizvona pouzeda internet mogu koristiti iskljuivo kao kanal proaje, uslunapouzeda internet koriste i kao kanal istribucije. S obzirom a su pruanje i koritenje usluganeovojivi procesi, istribucija usluga prestavlja pruanje e-usluga.Elektroniki marketing obuhvada istraivanje trita i istraivanje konkurencije (pritom sekoriste mehanizmi pretraivanja resursa na internetu), razvoj ponue koritenjem webpublikacija i komunikacijom s ogovarajudim skupinama korisnika, te proaja i oravanjeproizvoda posredstvom weba.

Internetsko oglaavanje porazumijeva sve oblike oglaavanja putem interneta kao novogmedija komunikacije s korisnicima. Iako predstavlja masovni oblik komunikacije (kao i

oglaavanje putem traicionalnih meija), omoguduje i povratnu informaciju korisnika (na

primjer, klikom na oglas). Oblici oglaavanja putem interneta su: banner oglasi (i njegovevarijacije: button, rectangle, skyscraper), pop-up i pop-under oglasi, rich media oglasi,

sponzorstva, oglaavanje putem kljunih rijei (engl. keyword advertising), razni oblicikontekstualnog oglaavanja (na primjer, in-text advertising) te affiliate programi(nagraivanje porunica/ partnera za pregleavanje oglasa preko njihovih web stranica).Internetsko oglaavanje jo uvijek prestavlja ominantan nain marketinke komunikacijeputem interneta, ali je ugroeno pojavom tzv. banner blindness, onosno neprimijedenostibannera(najedeg oblika oglaavanja) o strane posjetitelja web stranica. Razlog je injenicato banner oglasi esto nisu nametljivi i ne privlae panju korisnika koji su usmjereni nasaraj web stranice. Prepoznatost banner blindness-a prouzroila je razvoj novih vrstaoglasa na internetu poput skyscraperi rectangleoglasa (slino bannerima, ali rugih veliina)

te floater (prekrivaju io saraja) i rich media oglasa (sare neki oblik interaktivnosti).Pore toga, oglaivai se sve vie okredu rugim oblicima oglaavanja putem interneta, poputoglaavanja putem kljunih rijei.Pore oglaavanja, direktna elektronika potaje jean o najstarijih oblika marketinkekomunikacije putem interneta. Po svojoj prirodi, ta aktivnost internetskog marketinga

najslinija je svom ekvivalentu u traicionalnom marketingu. Ipak, zbog obiljeja internetakao tehnologije ima brojne prenosti u onosu na klasinu irektnu potu. Mogude ju jeprovoiti znatno bre u onosu na traicionalnu irektnu potu, jer je priprema kampanjeznatno jenostavnija, kao i samo slanje poruke. Ne postoje zemljopisna ogranienja, odnosnoporuku je jenakom brzinom mogude ostaviti bilo gje u svijetu, a reakcija korisnika naprimljenu poruku je znatno bra. Sustavi za provoenje kampanja irektne pote olakavaju

pradenje provoenja kampanje i njezinu prilagobu razliitim segmentima korisnika. Svenaveene prenosti prisutne su uz nie trokove kampanja irektne e-pote.Razvijeni su i elektroniki sustavi plaanja u kojima se koristi elektroniki (igitalni) novac,elektroniki ekovi i pladanje kreitnim karticama posrestvom raunalne mree.Elektroniko bankarstvo omoguduje strankama a obavljaju razliite financijske transakcije sasvojeg osobnog raunala posrestvom Interneta.

Poslovanje rave s pouzedima (Government-to-Business, G2B) onosno graanima(Government-to-Citizen, G2C) obuhvada veliki broj usluga i informacija koje rava pruakako poslovnim subjektima tako i graanima. Usluge pouzetnicima su najede vezane uzmirovinsko i zdravstveno osiguranje zaposlenika, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost,

registraciju novog pouzeda, prijavu poataka ravnom zavou za statistiku, carinsku

eklaraciju, zatitu okolia te javnu nabavu.


21/26

21


Poslovanje unutar pouzeda (Business-to-Employee, B2E) ima za cilj povedanje efikasnosti ikvalitete rada u organizaciji te integraciju raznih funkcija organizacije. Obuhvadakomunikaciju izmeu zaposlenika putem elektronike pote ili vieokonferencija kao ielektroniko objavljivanje okumenata. Elektroniko objavljivanje okumenata omoguduje

pouzedu jeftino, brzo i aurno objavljivanja dokumenata od interesa za zaposlenike.Dokumenti se objavljuju na intranetu ime se tei ureski materijal, a izmjene i oaciokumentaciji mogu se objaviti znatno jeftinije i bre.Tvrtke moraju prodi kroz proces transformacije kako bi to vie omogudile stvaranje ikoritenje znanja. Dananje komplicirane organizacije s visoko specijaliziranim ranicima kojirade jednostavne poslove moraju se transformirati u jednostavnije organizacije s

fleksibilnom, autonomnom i kvalificiranom radnom snagom, sposobnom izvoditi vrlo

zahtjevne zaatke koji se mijenjaju tijekom vremena. Da bi preivjele na ananjimzahtjevnim tritima i u uvjetima teke i globalne konkurencije tvrtke moraju postatiorganizacije koje ue, s ugoronom politikom obrazovanja i treninga i s informacijskom ikomunikacijskom infrastrukturom koja omoguduje on-line uenje, jenostavan i brz pristup

informacijama, suradnju i komunikaciju.Pouzeda, akle, moraju postati sustavi za prikupljanje, organizaciju i oravanje relevantnihinformacija, te analizu tih informacija i izvlaenje znanja iz njih. Koritenje znanja iintelektualnog kapitala pouzedaomoguduje organizacijama onoenje kvalitetnijih oluka,vede uede u razvoju inovacija, te aaptaciju i preivljavanje u novim okolnostima.Informacijska tehnologija ima vanu ulogu u upravljanju znanjem. Tako sklaita poatakaomoguduju pohranjivanje velike koliine poslovnih poataka u obliku koji olakava njihovokoritenje. Sustavi za upravljanje okumentima omoguduju sklaitenje i pristup nizuraznovrsnih okumenata kao to su specifikacije, koresponencija ili opisi proizvoa, teinteligentno slanje dokumenata do zaposlenika kojima su ti podaci potrebni. Softver za

pretraivanje omoguduje pronalaenje relevantnih poataka u razliitim oblicima (tekstovi,

slike i sl.). Inteligentni agenti automatiziraju pretraivake i ruge funkcije i time olakavajukorisnicima nalaenje poataka o interesa, traenje najpriklanijih proizvoa ili usluga,pregovaranje s rugim agentima i slino.Metoe ruarenja poataka (data mininig) slue otkrivanju novih i korisnih informacija izvelikih repozitorija podataka koje tvrtke posjeduju. Time se stvara novo znanje koje se koristi

za onoenje kvalitetnijih oluka. Tehnike prikaza znanja omoguduju koificiranje znanja, dokekspertni sustavi omoguduju onoenje zakljuaka pomodu koificiranog znanja. Metoe zapotporu oluivanju, kao to su optimizacija i simulacijsko moeliranje, omoguduju koritenjeinformacija i znanja u onoenju kvalitetnih oluka.Poslovna inteligencija (business intelligence) predstavlja skup metoda koje organizacijama

omoguduju a iskoriste informacije koje posjeuju i na temelju njih steknu uvi u prirou

poslovanja, to im omoguduje onoenje kvalitetnijih poslovnih oluka. Sustavi poslovneinteligencije pritom kombiniraju podatke iz internih izvora tvrtke i podatke iz njenaokruenja. Sustavi poslovne inteligencije temelje se na ogovarajudoj organizaciji ipohranjivanju podataka te analizi tih podataka i otkrivanju znanja koje se u njima

potencijalno krije. Temelj organizacije i pohranjivanja podataka u sustavima poslovne

inteligencije su skladita podataka (data warehouses) koja omoguduju agregiranje poatakaiz vedeg broja ovojenih izvora, to je neophono a bi se mogla napravit i analiza utjecaja iveza izmeu raznovrsnih tipova poataka.

Koje promjene e-poslovanje donosi?

Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju dovela je do razvoja niza alata i usluga koji su

preobrazili poslovanje. Elektroniko poslovanjeobuhvada meu ostalim elektroniko komuniciranje,ra u skupini na rjeavanju zaataka, elektroniko trgovanje, multimeijsko publiciranje na webu te


22/26

22


koritenje elektronikih publikacija. Elektroniko poslovanje ovoi o racionalnijeg poslovanja,smanjenja potrebe za papirom, smanjenja trokova transporta, mogudnosti breg i kvalitetnijegoluivanja, integriranja opskrbnog lanca, a time i povedane konkurentnosti poslovnih organizacija natritu.

Neki o znaajnih trenova promjene naina raa unutar poslovne organizacije jesu rad u skupini,mogudnost raa izvan urea, nehijerarhijska organizacija raa i povjeravanje ijela posla vanjskimorganizacijama i pouzedima. Ra u skupini sve je potrebniji jer su zaaci koji se postavljaju preorganizaciju sve kompleksniji, a sve vie poslovnih organizacija oslanja se na timove koji se formirajuza potrebe izvrenja oreenog zaatka ili projekta. Takav ra zahtijeva mogudnost brze i

jenostavne komunikacije (posebno ako lanovi skupine ne rae na istoj lokaciji) te koritenjesoftverskih alata koji poravaju ra u skupini, oravanje sastanaka na aljinu i sl.

Osnovni je alat za komunikaciju na aljinu elektronika pota. Ra se vie ne obavlja samo na ranommjestu, ved je zbog proirenosti raunalnih mrea i koritenja beinih komunikacija mogude raiti iko kude i na putu, onosno u vrijeme i u okolini koji ovjeku najvie ogovaraju. Informacijska

tehnologija s brzom komunikacijom i mogudnodu istribuiranog koritenja centraliziranih baza isklaita poataka te lokalno smjetenih alata za potporu oluivanju porava i nehijerarhijskuorganizaciju rada, u kojoj su zbog brzih promjena u poslovnoj okolini pojedinci i radne skupine u

realizaciji zaataka u velikoj mjeri nezavisni te se mogu bre prilagoiti promjenama i ogovoritinovim izazovima.

Mogudnost brzog i jeftinog slanja velike koliine poataka na velike ualjenosti te bitno poboljanakomunikacija utjecali su i na znatno povedavanje povjeravanja poslova vanjskim organizacijama ilipouzedima(outsourcing). Poslovi se mogu povjeravati i pouzedima koji su na rugom kontinentu, ada protok informacija i dinamika rada na projektu ni najmanje ne trpe. Povjeravanje poslova vanjskim

pouzedima ujeno omoguduje fokusiranje pouzeda na poslove za koje je specijalizirana.

Korisnici obivaju izravan pristup poacima, tako a mogu vijeti stanje svojih bankovnih rauna,prebacivati novac s jenog na rugi raun, pratiti faze transporta svojih hitnih poiljki i sl. Oni se viene zadovoljavaju standardnim proizvodima stvorenim za masovnu potronju, ved trae proizvoe iusluge krojene po njihovoj elji. To je ovelo o razvoja fleksibilnih proizvonih sustava koji moguproizvoiti male serije raznovrsnih proizvoa, ok je u poruju usluga npr. omogudila stvaranjepersonaliziranih izanja elektronikih novina i asopisa te CD-a s personaliziranim kolekcijama glazbe.

E-poslovanje u Europskoj Uniji

Strateki okvir za razvoj e-poslovanja u Europskoj Uniji dan je u prvom stupu Inicijative i2010, koja seonosi na zajeniki europski informacijski prostor. Glavni smjerovi aktivnosti EU odnose se pritomna uspostavljanje povoljnog pravnog okruenja, poticanje elektronike trgovine, analize stanja e-

poslovanja u EU, nazor i pradenje pokazatelja razvoja e -poslovanja s posebnim naglaskom na indeksspremnosti za e-poslovanje (e-business readiness index).

Najinovativnija pouzeda otkrila su i poela iskoritavati potencijal informacijske i komunikacijsketehnologije (ICT-a) za postizanje kljunih poslovnih ciljeva; integrirali su ICT u svoje pruanjekvalitetnih dobara i usluga, u svoje upravljanje kvalitetom te u zadnje vrijeme u marketing i

poboljanje onosa s klijentima. Ove zanje spomenute primjene se nairoko smatraju kljunima zapoboljanje konkurentnosti u postojedoj fazi razvoja europskih ekonomija. Konkuriranje na zrelimtritima zahtijeva ne samo optimiziranu strukturu trokova, maksimalnu uinkovitost te proizvoe iusluge oline kvalitete, nego takoer i sposobnost uinkovitog komuniciranja i suranje s klijentimai potencijalnim klijentima.

Europska Unija je o samog poetka shvatila veliki potencijal e-poslovanja; a moe promicatikonkurentnost te ozvoliti pouzedima a razviju nove onose sa svojim klijentima, na temelju


23/26

23


moela gje obje strane pobjeuju. Meutim, europsko trite e-poslovanja ne moe se smatratijeinstvenim tritem, buudi a postoje ogromne razlike o zemlje o zemlje. U stvarnosti,europsko trite e-poslovanja sastoji se o nekoliko trita: novog trita gje se ICT tek razvija, kaoto su zemlje istone Europe, i gje postotak korisnika interneta u svrhu kupnje obara i usluga iznosi

izmeu 4% i 12%; zatim tu su rastuda trita gje se zapaa sve vede koritenje interneta za kupovinuu postotku o 12% o 56% (Maarska spaa u ta trita s 18% korisnika interneta); te zrelih trita,koja se sastoje preteno o zemalja sjeverne Europe, gje su 56% do 71% svih korisnika interneta e-kupci.

Kako mala, tako i velika pouzeda iz razliitih inustrija ovise o elektronskom poslovanju kako bipreivjela i konkurirala na lokalnom, nacionalnom i globalnom tritu. Ta pouzeda koristeelektronsku potu za komunikaciju sa svojim potroaima i obavljaima te internet za oglaavanje,obrau i uspostavu elektronskih transakcija. Zbog globalizacije, vanost elektronskog poslovanja sepovedala i jo uvijek se povedava velikom brzinom. Sve vie pouzeda koristi elektronsku trgovinukako bi povedala svoju obit, a taj de se tren nastaviti i u buude.

U uslunim sektorima, poput turizma i telekomunikacija, interakcija s klijentima pomodu ICT-apostao je nezamjenjiv element marketinkih strategija, ako ne i najvaniji kanal o svih. Iako uslunisektor prevoi u koritenju ICT-a, one se takoer sve vie koriste u sektorima prerae kako bi sepoboljala razina pruanja usluga. S jedne strane, neke aktivnosti e-poslovanja sazrijevaju u mnogimsektorima kako aplikacije koje se koriste postaju sve prilagoenije, ok se na rugu stranu primjenaICT-a iri na nova poruja u poslovanju, a pouzeda i njihovi obavljai pronala ze kreativne iinovativne primjene postojedih rjeenja.

Komunikacija i2010 naglaava kljunu ulogu ICT-a u prouktivnosti i inovacijama, navoedi a jeusvajanje i vjeta primjena ICT-a jena o najvedih oprinosa prouktivnosti i rastu u gospoarstvu,koji voi o poslovnih inovacija u kljunim sektorima.

Europska komisija je u oujku 2010. goine objavila Strategiju Europe 2020 kako bi izala iz krize ipripremila gospodarstvo EU-a za izazove sljeedeg esetljeda. Europe 2020 efinira viziju postizanjavisokih razina zapoljavanja, gospoarstvo s niskom razinom emisija ugljika, prouktivnost i socijalnukoheziju, koja se treba postidi kroz provebu konkretnih aktivnosti na EU i nacionalnim razinama.

Digitalna agena za Europu je jena o seam voedih inicijative za postizanje ciljeva StrategijeEurope 2020, koja efinira kljunu ulogu ICT-a u postizanju ambicija EU-a za 2020. godinu.

Informacijska i komunikacijska tehnologija u Maarskoj

ICT prestavlja oko 6% ukupnog maarskog gospoarstva i jean je o najinaminijih sektora.irokopojasni Internet je lako ostupan, posebno u urbanim porujima. Usprkos injenici a jekonkretna penetracija interneta na trite relativno niska, postotak korisnika interneta je ved osegao

europski prosjek. Maarska pouzima korake kako bi poboljala sigurno i inkluzivno koritenjeinterneta, inovacije u sektoru i omogudila penetraciju e-poslovanja.

Maarsko informacijsko rutvo temelji se na tri glavna stupa: poboljanje ICT vjetina trita raa,ciljajudi najvie na mala i srenja pouzeda te povedanje broja ICT strunjaka.

U zanjih nekoliko goina, koritenje interneta se povedalo, a postotak reovitih korisnika internetaje manje vie slian prosjecima EU-a. Meutim, postoje razlike u uslugama za koje se internetkoristi, pa tako natprosjeni postotak stanovnitva koristi internet za itanje novina, postavljanjesaraja na Internet, traenja informacija i sluanje/ gleanje auio i vieo saraja. Na rugu stranu,ispoprosjean postotak stanovnitva kupuje obra i usluge preko interneta te koristi e-bankarstvo.


24/26

24


Informacijska i komunikacijska tehnologija u Hrvatskoj

Opdenito govoredi, Hrvatska ima slabije pokazatelje za koritenje ICT-a od europskog prosjeka. Samo50% kudanstava je prikljueno na Internet. U Hrvatskoj ima manje redovitih internet korisnika od

europskog prosjeka. Osim itanja novina on-line, hrvatski graani ispoprosjeno koriste ostaleInternet usluge, ukljuujudi i e-poslovanje. S ruge strane, Hrvatska je znaajno povedalaraspoloivost on-line usluga vlade, poput e-katastra, e-porezne i slino.


25/26

25


Literatura

1. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the EuropeanEconomic and Social Committee and the Committee of the Regions:An Agenda for new skillsand jobs: A European contribution towards full employment, Strasbourg, 23.11.2010

2. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the EuropeanEconomic and Social Committee and the Committee of the Regions:A Digital Agenda for

Europe, Brussels, 26.8.2010

3. ICT Country Profiles, Commission staff working document, Volume 2, Brussels, 17.5.20104. Updated Work Programme 2011 and Work Programme 2012, Cooperation, Theme 3: ICT

Information and Communication Technologies, European Commission C (2011), 5086 of 19

July 2011

5. Diacon, P. E., Donici, A. N.: E-Commerce Across European Union, CES Working papers, III, (3),2011

6. Previid, J., Ozretid Doen, ., (ur.): Marketing, Adverta, Zagreb, 20047. erid, V., Varga, M. (ur.): Informacijska tehnologija i poslovanje, Element, 20048. Studija o e-trgovini i mogunostima izvoza na trite Europske unije malih i srednjih poduzea

u Osjeko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji, projekt: Innovative Cross-Border SME

Export NetworkCB NET

9. www.nn.hr10.http://ec.europa.eu/enterprise/11.http://eur-lex.europa.eu/12.www.mup.hr13.www.migrationservicescentres.org14.www.hzz.hr15.http://ec.europa.eu/immigration
http://www.nn.hr/http://www.nn.hr/http://ec.europa.eu/enterprise/http://ec.europa.eu/enterprise/http://ec.europa.eu/enterprise/http://eur-lex.europa.eu/http://eur-lex.europa.eu/http://eur-lex.europa.eu/http://www.mup.hr/http://www.mup.hr/http://www.mup.hr/http://www.migrationservicescentres.org/http://www.migrationservicescentres.org/http://www.migrationservicescentres.org/http://www.hzz.hr/http://www.hzz.hr/http://www.hzz.hr/http://ec.europa.eu/immigrationhttp://ec.europa.eu/immigrationhttp://ec.europa.eu/immigrationhttp://ec.europa.eu/immigrationhttp://www.hzz.hr/http://www.migrationservicescentres.org/http://www.mup.hr/http://eur-lex.europa.eu/http://ec.europa.eu/enterprise/http://www.nn.hr/


26/26

studija_zapošljavanje, mobilnost radne snage i nove tehnologije u eu_workflow_pu križevci.pdf

Documents