studijaizvedivostii partnerskiprogram projekt žičarana...

Studija izvedivosti i partnerski programProjekt žičara na Učku

2


Odricanje od odgovornosti

Ova studija izvedivosti i partnerski program je pripremio Kohl & Partner sa čistom savjesti temeljenoj na iskustvu sa sličnim projektima i trebao bi poslužiti inicijatorima projekta da donesu prave odluke glede razvoja projekta žičare na Učku. Za bilo koje buduće odluke odgovorni su inicijatori projekta – Kohl & Partner ne mogu se smatrati odgovornima za ikakve odluke.

Ova studija izvedivosti i partnerski program je izvorno sastavljeno na engleskom jeziku i kasnije je prevedeno na hrvatski jezik.

Trenutna studija izvedivosti i partnerski program prikazuje sve informacije dostupne u vrijeme provedbe studije i temelji se na prethodnim studijama (npr. Pred investicijska studija, Lokacijska dozvola, Glavnom planu razvoja turizma Primorsko goranske županija itd.) Sadržaj ove studije izvedivosti, zajedno sa sadržajem drugih prethodno provedenih studija, trebao bi poslužiti pripremi prijave za Eu-financirani projekt.

Gernot MemmerGeneralni direktor

Izvršitelj:

Kohl & Partner GmbH

Bahnhofstrasse 8

9500 Villach, AUSTRIA

Tel. +43 4242 21123

Fax +43 4242 29553

E-mail: [email protected]

www.kohl-int.com

Naručitelj:

Primorsko-goranska županija

Adamićeva 10

51000 Rijeka, CROATIA

Voditelj Projekta:

Christopher Hinteregger

Mob. + 43 664 110 92 69

E-mail: [email protected]

Datum:

13. siječanj 2015

3

Sadržaj rada


I. UVOD 81. Nositelj Projekta 92. Predmet Analize 10

2.1. O projektu žičara na Učku 102.1.1. Ideja 102.1.2. Konzorcij „Rivijera Učka“ 102.1.3. Predinvesticijska studija 102.1.4. Žičara Učka d.o.o. 11

3. Ciljevi nositelja projekta 133.1. Modul I Ažuriranje analize 133.2. Modul II Investicijski plan 133.3. Modul III Ekonomska predviđanja 133.4. Modul IV Partnerski program (marketing) 14

4. Izvršitelj 154.1. Prijašnja iskustva 154.2. Voditelj projekta studije izvedivosti 16

II. INTERVJUI I AŽURIRANJE ANALIZE 17

III. SOCIO EKONOMSKI OKVIR 191. Analiza relevantnih okvirnih uvjeta 20

1.1. Planirana ruta žičare 201.2. Parametri žičare 201.3. Glavni tehnički parametri žičare 21

1.3.1. Planirana stanica u podnožju – presjek 221.3.2. Planirana stanica u podnožju – geodetske podloge 231.3.3. Planirana stanica u podnožju – tlocrt 241.3.4. Planirana stanica na vrhu – presjek 251.3.5. Planirana stanica na vrhu s ugo. objektom – tlocrt 26

4


1.3.6. Tornjevi žičare 271.4. Pristupačnost polazne stanice 281.5. Socio-kulturni elementi 29

1.5.1. Park prirode Učka 291.5.2. godišnji dolasci gostiju 30

1.6. Demografski elementi 311.7. Ekonomski aspekti 32

1.7.1. hrvatske atrakcije 321.7.2. usporedive žičare 331.7.3. europske atrakcije 341.7.4. hrvatske stope frekventnosti 351.7.5. stope frekventnosti usporedivih žičara 36

1.8. Usuglašenost projekta s regionalnim, nacionalnim i EU okvirima 371.8.1. Usuglašenost projekta s regionalnim okvirima 37

1.8.1.1. Razvojna strategija Primorsko goranske županije 371.8.1.2. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske-Jadranska Hrvatska 37

1.8.2. Usuglašenost projekta s nacionalnim okvirima 381.8.2.1. Strategija razvoja turizma RH do 2020. 38

1.8.3. Usuglašenost projekta s EU okvirima 381.8.3.1. Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast 381.8.3.2. 5 tematskih ciljeva strategije Europa 2020 391.8.3.3. 11 tematskih ciljeva financijske perspektive EU 2014.-2020. 40

IV. SWOT ANALIZA 411. Glavne prednosti 422. Glavni nedostaci 423. Glavne prilike 434. Glavne prijetnje 43

V. INVESTICIJSKI MODEL 441. Nositelj projekta Žičara Učka d.o.o. 45

5


2. Ukupni iznos investicije 463. Moguće ostvariva subvencija iz EU Strukturnih fondova 474. Buduća vlasnička struktura 48

4.1. konačna 484.2. prijedlog inicijatora projekta 49

VI. FINANCIJSKA ANALIZA (EKONOMSKA PREDVIĐANJA) 501. Temeljne pretpostavke financijske analize 51

1.1. temeljna analiza cijena 511.2. troškovi zaposlenika 521.3. ukupni troškovi: 53

1.3.1. troškovi prodanih proizvoda 531.3.2. troškovi materijala 531.3.3. troškovi plaća 531.3.4. porezi i doprinosi 531.3.5. operativni troškovi 541.3.6. administrativni i opći troškovi 541.3.7. prodaja i marketing 541.3.8. drugi troškovi 54

1.4. Troškovi amortizacije 552. Simulacija scenarija realizacije 56

2.1. Realistički scenarij 562.1.1. Stopa frekventnosti 562.1.2. Broj posjetitelja 572.1.3. Ukupni prihodi 2017. – 2026. 58

2027. – 2036. 592.1.4. Ukupni troškovi 2017. – 2026. 60

2027. – 2036. 612.1.5. EBITDA 2017. – 2026. 62

2027 – 2036. 63

6


2.1.6. Novčani tok 642.1.7. Povrat na ulaganja 652.1.8. Povrat kapitala 65

2.2. Optimistički scenarij 662.2.1. Stopa frekventnosti 662.2.2. Broj posjetitelja 672.2.3. Ukupni prihodi 2017. – 2026. 68

2027. – 2036. 692.2.4. Ukupni troškovi 2017. – 2026. 70

2027. – 2036. 712.2.5. EBITDA 2017. – 2026. 72

2027. – 2036. 732.2.6. Novčani tok 742.2.7. Povrat na ulaganja 752.2.8. Povrat kapitala 75

2.3. Pesimistički scenarij 762.3.1. Stopa frekventnosti 762.3.2. Broj posjetitelja 772.3.3. Ukupni prihodi 2017. – 2026. 78

2027. – 2036. 792.3.4. Ukupni troškovi 2017. – 2026. 80

2027. – 2036. 812.3.5. EBITDA 2017. – 2026. 82

2027. – 2036. 832.3.6. Novčani tok 842.3.7. Povrat na ulaganja 852.3.8. Povrat kapitala 85

3. Plan otplate i novčani tijek 863.1. Dopušteno kreditiranje 87

7


3.2. Novčani tijek 883.2.1. u realističkom scenariju 883.2.2. u pesimističkom scenariju 893.2.3. u optimističkom scenariju 90

VII. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI (CBA) 911. Ekonomski aspekti 922. Društveno-kulturni aspekti 923. Turizam i BDP 934. Opatijska rivijera – društvene koristi 94

VIII.PARTNERSKI PROGRAM (MARKETING) 951. Optimizacija marketinškog pristupa 962. Važnost žičare za destinaciju 973. Povećanje duljine boravka u destinaciji 984. Modeli partnerskog programa 995. Prednosti i nedostaci modela partnerskog programa 1006. Nesegmentirani model – prijedlog inicijatora projekta 1017. Plan usvajanja partnerskog programa 102

IX. ZAKLJUČNA OCJENA – SAŽETAK 103

LISTA PUBLIKACIJA KORIŠTENJA TIJEKOM PRIPREME STUDIJE IZVEDIVOSTI

8


I. UVOD


Nositelj projekta

9

1. Nositelj projekta

Nositelj projekta

Trgovačko društvo Žičara Učka d.o.o. Opatija sa sjedištem u Opatiji , Vladimira Nazora 3.

OIB: 21248575428 MB: 02645785 MBS: 040263552

Inicijatori Projekta:

Uprava društva: Željko Kuiš Prokuristi društva: Mladen Blažević, voditelj projekta -Miroslav Gudelj - Milorad Stanić

Nadzorni odbor: Ingo Kamenar, predsjednik - Ervino Mrak, zamjenik predsjednika - Katarina Hauptfeld - O´Brien Sclaunch - Emil Bratović

Skupština: Bojan Hlača, predsjednik - Andrija Vitezić, zamjenik predsjednika

članovi Društva: Društvo ima 208 članova i 1810 glasova u skupštini, a vodeći udjelničari su:Općina Lovran (235/1810), Grad Opatija (235/1810), PGŽ (160/1810), Grad Rijeka(100/1810), Grad Kastav (48 /1810), Općina Matulji (48 /1810), Općina MoščenićkaDraga (28/1810), Općina Omišalj (20/1810)

Temeljni kapital

Društvo ima temeljni kapital u visini 1.440.000 kuna u čemu

javni sektor sudjeluje sa 50,28 %,

privatni sektor - pravne osoba sa 25,42 % - fizičke osobe 24,30 %

10


Uvod

2.1. O projektu Žičare na Učku

2.1.1. IdejaIdeaja o povezivanju mora i vrha Učke stara je preko 100 godina. Pri tome su razmatrane mnoge moguće varijante povezivanja s različitim lokacijama kako za stanicu u podnožju (Ika, Lovran, Medveja, Ičići, Opatija) tako i za stanicu na vrhu (Vojak, Poklon, Tisva, sedlo ispod Vojaka).

Takve rasprave spriječile su daljnji razvoj projekta i svaka inicijativa je odmah dobila negativnu ocjenu i daljnji koraci su bili zaustavljeni.

2.1.2. Konzorcij „Rivijera Učka“Točka preokreta za projekt žičare na Učku bilo je osnivanje.

Parka prirode Učka u 1999 i donošenje prostornoplanskih dokumenata Grada Opatije, Općine Lovran i Parka prirode Učka. U 2008. g. osnovan je konzorcij “Rivijera Učka”. Glavna svrha konzorcija bila je pripremi potrebne podloge : prostorno planske, koncesijske, tehničke, financijske, komercijalne i organizacijske, u alternativnim mogućnostima, za izgradnju i eksploataciju žičare na Učku. Ovo se može smatrati startnom točkom za realizaciju 100 godišnje ideje.U 2009 godini izrađena je Pred investicijska studija od strane neovisne konzultantske firme Kohl & Partner da bi dokazala da je Projekt načelno izvediv s ekonomskog stajališta te da odredi najbolju moguću rutu za takav projekt žičare (Medveja do Vojaka).

2.1.3. Predinvesticijska studijaPredinvesticijska studija je također dala preporuke u svezi slijedećih potrebnih koraka za implementaciju projekta npr.:

• Pregovori s vlasnicima zemlje o zakupu/kupnji zemlje• Razjašnjenje investicijske strukture• Potpuna investicijska studija bazirana na Pred investicijskoj studiji• Rješenje za otvorenu cestu Poklon-Vojak

2. Predmet Analize

11


Uvod

2.1.4. Žičara Učka d.o.o.Da bi nastavili s radom inicijatori projekta (članovi konzorcija) odlučili su osnovati trgovačko društvo “ŽičaraUčka d.o.o. Opatija”. Glavna svrha osnivanja trgovačkog društva bila je provesti prethodno definirane zadaće Faze II uključujući:

• Geodetske podloge za trasu žičare, stanicu u podnožju i stanicu na vrhu

• Promjene u prostornom planu (generalnom urbanističkom planu)

• Studiju utjecaja na okoliš (s rješenjima o prihvatljivosti zahvata na okoliš)

• Izradu idejnog projekta trase, polazne i završne stanice, te restorana vidikovac na Učki

• Studiju izvedivosti i partnerski program

• Definiranje najboljeg mogućeg modela za nastavak s projektom

Između 2010. i 2014.g. trgovačko društvo je ostvarilo postavljeneciljeve i razjasnilo tehnički model investicije (optimalnu trasu i(tipove objekata) kao i preferirani financijski model (povući novac iz EU fondova radi realizacije projekta).

Ova potpuna Studija izvedivosti biti će slijedeći korak kaimplementacije, a uključuje i prijedlog partnerskog programau svrhu marketinga kao i preporuke vezano za budućuvlasničku strukturu projekta sve kako bi se projekt uspješnoImplementirao.

12

Inicijatori projekta planiraju izgraditi žičaru koja bi povezivala hrvatsku obalu s planinskim lancem Učka


Status Quo

Izvor: Google maps * Lokacijska dozvola čini prilog ove studije

• Lokacija projekta se nalazi u blizini administrativne granice između Primorsko-goranske županije i Istarske županije u zapadnom dijelu Hrvatske – oko 20 kilometara od Rijeke.

• U 2009. Kohl & Partner su izradili Predinvesticijsku studiju utvrđujući najprikladniju trasu za takvu žičaru.

• Do 2014. planovi su dodatno napredovali budući su dovršena ekološka istraživanja i dobivena lokacijska dozvola* – u isto vrijeme, zbog pristupanja Hrvatske EU postali su dostupni fondovi za sufinanciranje žičare.

• U idućem koraku potrebno je izraditi kompletnu izvedbenu studiju koja će razjasniti investicijski plan, predvidjeti ključne ekonomske parametre i razviti partnerski program (marketing).Lokacija projekta


Sadržaj projekta

13

3. Ciljevi nositelja projekta

3.1. Modul I Ažuriranje analizeIntervjui na licu mjesta

Intervjui na licu mjesta sa uključenim dionicima (inicijatori projekta, predstavnici javne vlasti, privatni dionici)

• Ažuriranje analize

Temeljeno na Pred investicijskoj studiji iz 2009.g. najvažniji okvirni uvjeti za projekt žičare biti će naglašeni i ažurirani (dostupnost, zona obuhvata, itd.)

3.2. Modul II Investicijski plan

• Investicijski model

Zajedno sa inicijatorima projekta razraditi će se različiti investicijski modeli za realizaciju projekta. Najvažniji kriterij za odabir konkretnog investicijskog modela biti će mogućnost povlačenja što većih financijskih potpora iz EU fondova.

3.3. Modul III Ekonomska predviđanja

• Ekonomska predviđanja

Temeljeno na razvojnom konceptu rezultati rada će biti izračunati za 20 godina u tri scenarija uključujući procjene koje se tiču

• Strukture prihoda – prodane karte za žičaru (uključujući model cijene, ostali prihodi), ostali prihodi (npr. parking, ugostiteljstvo itd.)

• Strukture troškova (trošak djelatnika, trošak održavanja trošak energije, trošak administracije, ....

• Društveno-ekonomske analize troškova i koristi

• GOP i EBITDA*

gross operating profit i earnings before interest, taxes, depreciation and amortization


Sadržaj projekta

14

Nadalje, slijedeći pokazatelji rada će biti izračunati:

• Stopa amortizacije

• Otplata glavnice (plan otplate)

• Tijek novca

• Povrat na ulaganja (ROI - Return on Investment)

• Povrat na kapital (ROE – Return on Equity)

3.4. Modul IV Partnerski program (marketing)

Takav partnerski program trebao bi biti situacija u kojoj su sve uključene strane na dobitku – žičara će imati korist od šireg marketinškog pristupa preko svojih partnera a partneri (kao smještajni objekti tour-operatori itd.)imati će korist iz činjenice da imaju dodatni proizvod u svojoj ponudi.

• Pregled postojećih partnerskih programa i procjena mogućih sistema

Opis postojećih modela i primjeri najboljih cijena

Definicija partnerskih ciljeva

Određivanje mogućih partnera za žičaru

Prednosti i nedostaci partnerskih modela i preporuke

• Radionica sa inicijatorima projekta (prezentacija i rasprava o rezultatima) i dogovor o najprikladnijem partnerskom modelu

• Plan implementacije za Partnerski program

• Izvještaj sa sažetkom ključnih parametara Partnerskog Programa

• Organiziranje prezentacije u turističkom objektu koji je implementirao partnerski program


O Kohl & Partner

15

Kohl & Partner je nezavisno i međunarodno djelujuće konzultantsko društvo, specijalizirano u području hotela i razvoja turizma.

Kohl & Partner je vodeće turističko konzultantsko društvo u Austriji, jednoj od najrazvijenijih turističkih destinacija na svijetu(sa više od 131 milijun noćenja godišnje). Izvan Austrije Kohl & Partner su osnovali urede u osam drugih zemalja i zbog toga su jedno

od najvećih specijaliziranih društava u Europi. Klijenti Kohl & Partner rangiraju od poznatih turističkih destinacija, vodećih društava, javnih vlasti do poznatih investitora. Naš turistički know-how, kombiniran sa više od 30 godina iskustva u području turističkog razvoja daje nam mogućnost djelovanja kao pouzdanog partnera za razvoj međunarodnih turističkih projekata.

Kohl & Partner znači „kvaliteta u turizmu“. Društvo je razvijeno i vođeno u skladu s EFQM-Modelom za Poslovnu Izvrsnost i osvojilo je „Nagradu Kvaliteta Austrije” (na natjecanju Austrijskog Ministarstva Ekonomije) za SME u Austriji.

Nadalje Kohl & Partner je pridruženi član Svjetske Turističke Organizacije UN i radi u skladu sa međunarodnim konzultantskim standardima. Osim tržišta njemačkog govornog područja Kohl & Partner su posebno fokusirani na središnju, istočnu i jugoistočnu Europu.

Društvo trenutno ima urede i lokalne partnere u devet zemalja (Austrija, Njemačka, Italija, Švicarska, Turska, Mađarska, Rumunjska, Makedonija i Albanija). Ukupno više od 40 profesionalaca je zaposleno u Kohl & Partner.

Smještajna industrija

Turističke destinacije

Turističkainfrastruktura

Područja rada4. Izvršitelj

4.1. Prijašnja iskustva


O Kohl & Partner

16

Christopher HintereggerPozicija: Voditelj poslovne jedinice ‘’Internacionalni projekti’’ / Projektni menadžer

Godine rada u firmi: 10 godina Nacionalnost: Austrijanac

Izabrani projekti:

• Studija izvedivosti i Marketinški plan za planirano planinsko odmorište u Ariesni, Rumunjska

• Studija izvedivosti za planirano planinsko odmorište u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine

• Glavni plan razvoja turizma za Bashkortostan Republic, Rusija

• Glavni plan razvoja turizma za Split-Dalmacija, Hrvatska

• Plan razvoja turizma za planinsko odmorište Shahdag, Azerbaijan

• Glavni plan razvoja turizma za Jahorinu, Bosna i Hercegovina

Radno iskustvo:

• 09/2003 – 12/2007Mlađi konzultant i Konzultant u Kohl & Partner Hotel & Tourism Consulting

• 01/2008 – 07/2008Stariji konzultant u Roland Berger Strategy Consultants u Moskvi (Rusija)

• 07/2008 – 02/2009Direktor suradnik u Horwath HTL u Moskvi (Rusija)

• 03/2009 – danasVoditelj poslovne jedinice “Internacionalni projekti” u Kohl & Partner

Edukacija:

Diplomirao na Sveučilištu za primijenjenu znanost „IMC“ U Kermsu (Austrija) u 2003 studirajuću Menadžment u turizmu

Odabrane konferencije (govornik):

• Konferencija UN Svjetske turističke organizacije o razvoju planinskih odmarališta u Almaty, Kazakhstan

• Slovenski turistički forum u Radenci, Slovenija

• Saudijsko tržište investicija u putovanjima i turizmu u Riyadh, Saudijska Arabija

4.2. Voditelj projekta studije izvedivosti

17


II. INTERVJUI I AŽURIRANJE ANALIZE

18

Da bi se ažurirala provedena Predinvesticijska studija bilo je potrebno sakupiti sve nove relevantne informacije


Intervjui i ažuriranje analize

Ažuriranje analize

• Sukladno sastancima, intervjuima i materijalimaosiguranim od strane Žičare Učke d.o.o., Kohl & Partner je ažurirao najvažnije elementePredinvesticijske studije (npr. zona obuhvata, stopa frekventnosti usporedivih turističkihatrakcija)

• Cilj Studije izvedivosti je bio odrediti ekonomskuizvedivost projekta – ova studija je još jedan nužnikorak potreban za realizaciju projekta i njezinavažnost je jednaka onoj Predinvesticijske studije, Tehničke studije ili Studije utjecaja na okoliš

• Sve gore spomenute studije zajedno su čvrstitemelj za pripremu projekta na natječaje zadobivanje EU potpora za realizaciju žičare

Intervjui

• Da bi se dobile sve potrebne informacije za pripremu Studije izvedivosti bilo je potrebno provesti nekoliko sastanaka i intervjua s relevantnim dionicima - posebno sa voditeljem projekta g. Mladenom Blaževićem i njegovim timom

• U isto vrijeme niz sastanaka i intervjua je već bio proveden prije pripreme Predinvesticijske studije

• Slijedom toga može se zaključiti da je Kohl & Partner dobio sve potrebne informacije za pripremu tražene Studije izvedivosti

• Također, nacrt finalne verzije studije izvedivosti je prezentiran i prokomentiran sa relevantnim dionicima (predstavnicima Žičare Učka d.o.o., tour operatora, regionalne turističke zajednice i županije) na zajedničkoj radionici u Opatija

• Posebno je mogućnost realizacije projekta prokomentirana sa čelništvom Primorsko goranske županije i Ministarstvom turizma

19


III. SOCIO EKONOMSKI OKVIR

20

Stanica u podnožju će biti smještena u mjestu Medveja –stanica na vrhu u blizini vrha Vojak


Projektni parametri

Izvor: Google maps, www.doppelmayr.com

1.2. Parametri žičare

• Ukupna dužina žičare iznositi će 4,866 kilometara

• Osim stanica u podnožju i na vrhu, duž trase će biti izgrađeno pet tornjeva

• Odabrana je povratna žičara sa dvije kabine svaka kapaciteta 60 putnika (sa ukupnim kapacitetom od 350 putnika po satu)

• Žičara će putovati brzinom od 10 metara u sekundi – izlet će trajati 8 – 9 minuta

• Dvije kabine će putovati na dvije nezavisne pruge pri čemu svaku prugu čini nezavisno čelično uže

1.1. Planirana ruta žičare

• Medveja je turističko mjesto na Kvarnerskoj obalisa tri kilometra dugom uvalom i 800 metaradugačkom šljunčanom plažom koja se smatrajednom od ljepših u kvarnerskom zaljevu

• Vojak (1.401 m) je najviši vrh planinskog lanca Učka i cijelog istarskog poluotoka – 1911. godine na vrhu je izgrađena mala osmatračka kamena kula

Primjer:

1. Analiza relevantnih okvirnih uvjeta

21

Žičara će imati dvije kabine sa ukupnim kapacitetom od 60 putnika po kabini


Projektni parametri

Izvor: Tehnički plan žičare

Broj kabina 2

Kapacitet kabine 60 putnika

Visinska razlika 1.310 m

Stvarna dužina puta 4.866 m

Horizontalna udaljenost 4.679 m

Prosječni nagib žice 28,7 %

Broj stupova 5

Visina stupova 25 – 43 – 17 – 45 – 14

Težina prazne kabine 6.400 kg

Težina pune kabine 10.975 kg

Promjer glavnog

pogonskog kotača 2.600 mm

Nominalna snaga motora 670 kw

Vršna snaga motora 1.060 kw

Težina protuutega sajle 8,0 t

Druge tehničke informacije se mogu dobiti u tehničkom planu žičare koji je sastavni dio lokacijske dozvole.

Inicijatori projekta su izabrali ovaj tip žičare radi slijedećih prednosti :

• Pouzdana za organizaciju dnevnog rasporeda u skladu sa sezonskom potražnjom

• Optimalan broj zaposlenika

• Manji troškovi energije i održavanja

• Optimalni kapacitet kabina (mogućnost prijevoza ljudi kapaciteta jednog autobusa)

1.3. Glavni tehnički parametri žičare

22

1.3.1. Planirana stanica u podnožju - presjek


Projektni parametri


Planirana stanica u podnožju u Medveji nalaziti će se na samom kraju kampa Medveja na nadmorskoj visini od 52,5 metara. Biti će potrebno izgraditi cestu dužine 850 m od glavne ceste do parkirališta stanice u podnožju. Planirano parkiralište će imati ukupni kapacitet za 90 automobila i 6 autobusa i nalaziti će se odmah uz stanicu u podnožju.

Stanica u podnožju, ukupne površine 1.754 m², sastojati će se od te stanice, uslužnog objekta, blagajne za izdavanje karata, trgovine i malog kafića. Ukupna veličina građevinske čestice iznositi će oko 9.000 m².

23

1.3.2. Planirana stanica u podnožju (geodetska podloga & funkcionalno prostorna struktura)


Projektni parametri


24

1.3.3. Planirana stanica u podnožju - tlocrt


Projektni parametri


25

1.3.4. Planirana stanica na vrhu - presjek


Projektni parametri


Planirana stanica na vrhu nalaziti će se na 1.349,5 m, malo udaljena od glavnog vrha planinskog lanca Učke (Vojak na 1.401 m). Osim zgrade biti će potrebno izgraditi i 300 m servisne ceste koja će spajati stanicu na vrhu i TV stanicu.

Stanica na vrhu će se sastojati od dvije zgrade: same stanice i panoramskog restorana. Površina zgrade stanice će iznositi 579 m², dok će površina panoramskog restorana iznositi 1.210 m² (sa unutrašnjim prostorom i otvorenom terasom). Ukupna veličina građevinske čestice iznositi će oko 10.000 m².

26

1.3.5. Planirana stanica na vrhu s ugostiteljskim objektom - tlocrt


Projektni parametri


27

1.3.6. Tornjevi žičare


Projektni parametri


Na trasi žičare biti će sagrađeno pet stupova od montažnih čeličnih elemenata. Biti će potrebno izgraditi pristupne ceste do svakog od pet stupova – očekivana ukupna dužina pristupnih cesta prema stupovima će iznositi oko 2,5 kilometra.

28

Planirana stanica u podnožju u Medveji će se nalaziti odmah uz državnu cestu 66 koja povezuje Opatiju i Pulu


Pristupačnost

Izvor: Google maps

A7

D66

A8

Pristupačnost automobilom/autobusom

• Stanica u podnožju planirane žičare nalazit će se oko 14 kilometara južno od Autoceste (A7), koja povezuje Rijeku sa Rupom na hrvatsko/slovenskoj granici

• A8 prema Kanfanaru i zapadnoj Istri je također samo 15 –20 minuta udaljena od Medveje

• Državna cesta 66 (Opatija – Pula) direktno povezuje Medveju sa Pulom (75 kilometara)

Udaljenost od Medveje automobilom

Mošćenička Draga (HR) 4 km

Opatija (HR) 9 km

Rijeka (HR) 22 km

Rabac (HR) 41 km

Crikvenica (HR) 55 km

Novi Vinodolski (HR) 65 km

Pula (HR) 76 km

Trst (I) 78 km

Poreč (HR) 83 km

Rovinj (HR) 84 km

Koper (SLO) 88 km

Ljubljana (SLO) 117 km

Karlovac (HR) 130 km

Zagreb (HR) 183 km

1.4. Pristupačnost polazne stanice

29

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode – Park prirode Učka je jedan od njih


Park prirode Učka

• Park prirode Učka čine planina Učka i dio planinskog lanca Ćićarija – smješten je duž sjeverne jadranske obale na jednoj od najsjevernijih točaka Mediterana, baš gdje se Istra spaja sa kontinentalnim dijelom Hrvatske

• Osnovan je 1999. godine s ukupnom površinom od 160 kvadratnih kilometara sa najvišim vrhovima Vojak (1.401 m) i Veli Planik (1.272 m)

• Park nudi više označenih staza za penjanje/biciklizam, edukacijske staze ili područja za slobodno penjanje – uz to je i dobra polazišna točka za paraglajdere

• U Parku prirode se nalazi nekoliko malih sela, srednjevjekovni dvorac Kožljak, kamena kula na vrhu Vojaka ili fontana „Voda Josipa II”

• U parku prirode nalazi se nekoliko restorana (npr. u selima Vela Učka ili Lovranska Draga) kao i mali smještajni kapaciteti (privatni b&b kapaciteti ili planinske kolibe)

• U ponudi su ture sa vodičem (poludnevne za 300 kuna za grupe do 10 ljudi ) i posebni aranžmani (primjerice „Provedi dan sa rendžerom parka prirode”)

Izvor: Google maps, www.pp-ucka.hr

1.5. Socio-kulturni elementi

1.5.1. Park prirode Učka

30

Dvije relevantne hrvatske županije trenutno službeno ostvaruju više od 5,3 milijuna dolazaka gostiju godišnje


Turistička snaga

Izvor: Ministarstvo turizma RH * Prosječna godišnja stopa rasta

• Najvažniji turistički pokazatelj za Projekt žičara na Učku je broj godišnjih dolazaka u dvije relevantne županije, Istarsku i Primorsko-goransku i njihov razvoj unazad par godina

• U obje se županije broj dolazaka povećavao za skoro 2% godišnje između 2004. i 2013. godine – također, obje su se županije brzo oporavile od značajnog pada u 2010. dosežući rekordne vrijednosti već u sljedećoj 2011. godini

• Pretpostavlja se da će se pozitivni razvoj nastaviti u nadolazećim godinama i stoga to treba uzeti u obzir u procjenjivanju očekivanih godišnjih posjetitelja žičare

• 93% godišnjih dolazaka u Istarskoj županiji ostvaruju se u šest mjeseci ljetne sezone (90% u Primorsko-goranskoj županiji)

Dolasci (u 000) 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 PGSR*

Istarska županija 2.516 2.505 2.575 2.720 2.730 2.755 2.628 2.896 2.985 2.981 1,9 %

Primorsko-goranska županija

2.025 2.077 2.150 2.248 2.214 2.206 2.151 2.360 2.353 2.380 1,8 %

Ukupno 4.541 4.582 4.725 4.968 4.944 4.961 4.779 5.256 5.338 5.361 1,9 %

1.5.2. godišnji dolasci gostiju

31

Više od milijun ljudi živi u radijusu od 90 minuta automobilom od planirane stanice u podnožju u Medveji


Stanovnici

Izvor: Državni uredi za statistiku

Stanovnici (u 000)

Istarska županija 208

Primorsko-goranska županija (bezCresa, Lošinja i Raba)

278

Karlovačka županija (djelomično) 86

Ličko-senjska županija (djelomično) 11

17 slovenskih općina 237

Tršćanska pokrajina 237

Ukupno 1.057

Rijeka

129.000 stanovnika

25 – 30 minuta automobilom

Trst

201.000 stanovnika

60 – 70 minuta automobilom

Pula

57.000 stanovnika

60 - 70 minuta automobilom

1.6. Demografski elementi

32

Cijene glavnih hrvatskih turističkih atrakcija kreću se od 40 HRK (Arena u Puli) do 180 HRK (Plitvička jezera)


Analiza cijena – atrakcije u Hrvatskoj

Izvor: Internet stranice atrakcija

Arena u Puli

Odrasli: 40 HRK (5,20 EUR)Djeca: 20 HRK (2,60 EUR)Djeca do 5 godina besplatno

Jama Baredine


Plitvička jezera


Žičara Dubrovnik


Nacionalni park Krka


Porečki akvarij


1.7. Ekonomski aspekti

1.7.1. hrvatske atrakcije

33

Usporedive žičare naplaćuju između 11,80 EUR i 60,70 EUR za povratnu kartu za odrasle


Analiza cijena – usporedive žičare

Izvor: Internet stranice žičara

Pfänderbahn, Bregenz (AT)

Odrasli: 11,80 EUR (90 HRK)Tinejdžeri: 9,40 EUR (72 HRK)Djeca: 5,90 EUR (45 HRK)Djeca do 5 godina besplatno

Table Mountain, Cape Town (SA)

Odrasli: 14,00 EUR (107 HRK)Djeca: 6,80 EUR (52 HRK)Djeca do 3 godina besplatno

Planina Tahtali, Kemer (TK)

Odrasli: 30 EUR (230 HRK)Djeca: 15 EUR (115 HRK)Djeca do 6 godina besplatno

Vrh Sandia, Albuquerque (US)

Odrasli: 14,50 EUR (111 HRK)Tinejdžeri: 12,30 EUR (94 HRK)Djeca: 8,70 EUR (67 HRK)Djeca do 4 godina besplatno

Žičara Shinhotaka (JP)


Stanserhorn Bahn, Luzern (CH)


1.7.2. usporedive žičare

34

Glavne turističke atrakcije u Srednjoj i istočnoj Europi dosežu godišnju stopu frekventnosti od 15 – 20 %


Stopa frekventnosti - primjeri

Izvor: Podaci od kompanija, državni uredi za statistiku * unutar 60 minuta automobilom

Pyramidenkogel, Keutschach (AT)

~ 400.000Stanovnici*:

~ 1,5 milijunaDolazaka godišnje *:

~ 320.000Posjetitelja godišnje:

~ 17 %Stopa frekventnosti:

Pyramidenkogel je najviša drvena osmatračnica na svijetu (900 metara) – otvorena je 2013. godine i jedna je od najposjećenijih turističkih atrakcija Koruške.

Postojnska jama (SLO)

~ 1,2 milijunaStanovnici*:




Postojnska jama je jedna od najpoznatijih jama na svijetu i jedna od najvećih svjetskih krških spomenika– najposjećenija turistička atrakcija Slovenije.

1.7.3. europske atrakcije

35

Turističke atrakcije Hrvatske dosežu prosječnu godišnju stopu frekventnosti od 8 – 15 % - najposjećenije značajno više


Stopa frekventnosti - Primjeri

Izvor: Upravljačka društva, državni uredi za statistiku * unutar 60 minuta automobilom

Arena, Pula (HR)





Arena je jedini sačuvani rimski amfiteatar koji ima četiri stubišna tornja i sa sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti sačuvana. Sagrađena je između 27. prije Krista. – 68. poslije Krista.

Nacionalni park Krka (HR)





Smješten je duž srednje donjeg toga rijeke Krka u središnjoj Dalmaciji blizu grada Šibenika. Nudi brojne pješačke staze, suvenirnice, muzeje i restorane.

1.7.4. hrvatske stope frekventnosti

36

Usporedive žičare dosežu stopu frekventnosti od 10 – 15 %


Stopa frekventnosti - Primjeri

Izvor: Upravljačka društva, državni uredi za statistiku * unutar 60 minuta automobilom

Pfänderbahn, Bregenz (Austrija)



~ 570.000Putnika godišnje:


Žičara (sa kabinama za 80 putnika) prevozi putnike od Bregenza na 1.064 metara za 6 minuta. Ukupna dužina iznosi oko 2 kilometra.

Planina Table, Cape Town (JAR)



~ 800.000Putnika godišnje:


Vučnica na planini Table vodi na vrh planine Table u Cape Town-u, u Južnoj Africi. Okomita udaljenost od 765 metara prelazi se unutar 4 do 5 minuta.

1.7.5. stope frekventnosti usporedivih žičara

37


1.8. Usuglašenost projekta sa regionalnim, nacionalnim i EU okvirima

1.8.1. Usuglašenost projekta s regionalnim okvirima

1.8.1.1. Razvojna strategija Primorsko goranske županije

Projekt je usklađen sa razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije 2011. - 2013. (važenje produženo na 2014.g.) i to: Strateškim ciljem 1. Razvoj Dinamičkog gospodarskog okruženjaPrioritet 1. Razvoj sektora gospodarstva, Mjera 3. Razvoj turizmaPrioritet 2. Povećanje konkurentnosti gospodarstva, Mjera 3. Umrežavanje poduzetnika i institucija, Mjera 4. Promocija regije i gospodarstva

Strateški ciljem 2. Uravnoteženi regionalni razvojPrioritet 2. Razvoj ruralnih područja, Mjera 1. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima

Strateški ciljem 4. Zaštita prirode i okolišaPrioritet 1. Očuvanje bioraznolikosti i sprečavanje rizika, Mjera 4. Valorizacija prirodne baštine u cilju održivog razvoja

1.8.1.2. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2010.-2013. Jadranska Hrvatska (važenje produženo na 2014.g.)

Projekt je usklađen sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2010.- 2013. Jadranska Hrvatska (važenje produženo na 2014.g.) i to:Prioritetom: Održivo gospodarstvo prirodnih i kulturnih vrijednosti u svrhu jačanja konkurentnosti regije, Mjerom HR03-01-02 Održivi razvoj zaštićenih područja, Mjerom HR03-01-04 Valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine, Mjerom HR03-01-01 Razvoj selektivnih oblika turizma, diversifikacija usluga i proširenje turističke ponude, te poboljšanje kvalitete postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja.

38


1.8.2. Usuglašenost projekta s nacionalnim okvirima

1.8.2.1. Strategija razvoja turizma RH do 2020

Projekt je usuglašen sa Strategijom razvoja turizma RH do 2020.:Projekt je u skladu s ''Vizijom razvoja hrvatskog turizma'': Žičara će biti prepoznatljivi proizvod regije, utjecati će na produženje turističke sezone, proširuje se prostor kretanja turista dovođenjem do inače slabije posjećene destinacije – vrha Učke i Parka priroda Učka. Gradnjom žičare povećava se raznovrsnost turističke ponude. Žičara je ekološki prihvatljiv projekt koji će utjecati na smanjenje količine ispušnih plinova zbog predviđenog zatvaranja ceste nakon otvaranja žičare čime se dugoročno štiti prostor parka prirode Učka. Očekivanim povećanjem broja turističkih dolazaka povećava se konkurentnost i atraktivnost područja za daljnje investicije.

Projekt je u skladu s operativnim strategijama:5.2. razvoj turističke ponude :5.2.1.1. Sunce i more - razvoj novostvorenih atrakcija s potencijalom samostalnog privlačenja regionalne i međunarodne potražnje i 5.2.1.9. ruralni i planinski turizam – izgradnja sustava vertikalnog transporta5.2.4. Unapređenje ostale turističke ponude – centri za posjetitelje5.3. Investicije – ulaganje u novostvorene turističke atrakcije.

1.8.3. Usuglašenost projekta s EU okvirima

1.8.3.1. Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Projekt je usklađen sa Strategijom Europa 2020. na slijedeći način:strategija predlaže tri prioriteta i to:pametan, održiv i uključiv rast.Projekt žičare je zbog svojih posebnosti izazvanih položajem i klimatskim uvjetima inovativnoga karaktera te zahtijeva posebno obučavanje osoba koje će raditi na održavanju i upravljanju pogonom žičare (pametan rast).Projekt promiče ekološki prihvatljiv i održiv pristup obogaćivanja turističke ponude (smanjenje emisije plinova) i teži povećanju konkurentnosti cijele regije (održiv rast).Projekt će utjecati na povećanje broja radnih mjesta, a kao posljedica dodatnog zapošljavanja očekuje se i smanjenje siromaštva. (uključiv rast)

39


1.8.3.2. 5 temeljnih ciljeva strategije Europa 2020

Projekt doprinosi tematskim ciljevima strategije Europa 2020:5.a. Zapošljavanje: Predinvesticijskom studijom projekta predviđeno je da će sama Žičara zapošljavati 19 osoba, no očekuje se porast broja zaposlenih i izvan same Žičare. Na početnoj i završnoj stanici nalaziti će se različiti sadržaji poput ugostiteljskih objekata, posjetiteljskog centra i prodavaonica suvenira koje će za svoj rad zapošljavati potrebne radnika. Nadalje zbog očekivanog porasta broja turista ugostiteljima, hotelijerima i različitim obrtnicima u široj okolici povećati će se obim posla zbog čega se također očekuje porast broja zaposlenih. Također sama izgradnja žičare te početne i završne stanice iziskivati će rad velikog broja radnika raznih zanimanja i stupnja obrazovanja slijedom čega se i zbog same izgradnje očekuje otvaranje novih radnih mjesta.

5.b. Inovacije:Projekt Žičare na Učku predviđa izgradnju jedne od najdužih žičare u Europi. Žičara zbog svog ekološkog karaktera predviđa i minimalan broj stupova (njih samo 5). Nadalje na području predviđene trase (kao i na cijelom području Kvarnera) uobičajeni su snažni vjetrovi. Zbog svega toga projekt ima i snažni inovativni karaktera i predstavlja izazov i za projektanta i izvođača.

5.c. Klimatske promjene:Sa početkom rada Žičare predviđa se zatvaranje ceste od Poklona do vrha Učke (osim u organizaciji parka prirode Učka). Time će se smanjiti emisija plinova na Učki koja je Park prirode, a zainteresiranima će biti omogućeno da Žičarom kojoj se predviđa pogon na električnu energiju, dakle na ekološki puno prihvatljiviji način dođu na Učku i uživaju u ljepotama parka prirode.

5.d. Obrazovanje:Novozaposlene osobe za rad na održavanju Žičare morati će proći posebnu obuku da bi mogli obavljati konkretni posao.

40


5.e. Siromaštvo:Povećanjem turističke ponude zbog koje se očekuje povećan dolazak turista porasti će i potreba za novim zapošljavanjem. Turistička potražnja za autohtonim proizvodima utjecati će na revitalizaciju tradicionalnih, gospodarskih poljoprivrednih i obrtničkih djelatnosti. Također se stvara mogućnost za nove poslovne pothvate i stvaranje novih turističkih proizvoda koji će se nadovezati na rad Žičare. Ukupan očekivani rezultat je smanjenje siromaštva na području realizacije projekta i šire.

1.8.3.3. 11 tematskih ciljeva financijske perspektive 2014.-2020.

Projekt je usklađen s tematskim prioritetom 6. Zaštita okoliša i učinkovito upravljanje resursima, odnosno mjerom 6.3. Zaštita, promicanje i razvoj kulturnog i prirodnog nasljeđa, obzirom da Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije u prostorno-funkcionalnom prikazu projekata destinacije Opatijska rivijera predviđa valorizaciju parka prirode Učka, između ostalog i izgradnjom žičare.

Također, ostvarenjem projekta otvara se mogućnost novog zapošljavanja, podiže se atraktivnost Županije kao turističke destinacije i stvara povoljniji identitet Županije s turističkog aspekta. S toga se možemo vezati i za prioritet 8. Podizanje razine zaposlenosti i mobilnosti radne snage te prioritet 9. u vidu borbe protiv siromaštva.

41


IV. SWOT ANALIZA

42

Projekt žičara na Učku ima više prednosti nego nedostataka


SWOT analiza

1. Glavne prednosti

• Spektakularan pogled sa vrha Vojak i Vojak kao najviši vrh istarskog poluotoka

• Ograničeni broj usporedivih turističkih atrakcija u županiji – prva žičara na Istarskom poluotoku

• Više od milijun stanovnika živi unutar 90 minuta automobilom od Medveje

• Više od 5,3 milijuna godišnjih dolazaka u Istarsku i Primorsko-goransku županiju

• Park prirode Učka

• Laka dostupnost stanice u podnožju u Medveji

• Veliki broj hotela, odmarališta itd. u blizini Medveje (Liburnijska Rivijera)

• Grad Rijeka (129.000 stanovnika) je udaljen samo 25 – 30 kilometara

2. Glavni nedostaci

• Visoka sezonalnost turizma u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji

• Najposjećenija turistička odredišta na zapadnoj obali istarskog poluotoka udaljena su gotovo 90 minuta od Medveje

• Nedostatak turističkih proizvoda na Vojaku

• Park prirode trenutno nije razvijen kao turistička atrakcija

• Rad će najvjerojatnije biti ograničen na ljetnu sezonu (od sredine travnja do sredine listopada)

43

Projekt otkriva brojne prilike ali istovremeno se moraju uzeti u obzir moguće prijetnje

Studija izvedivosti i partnerski programCable Car Project Učka

SWOT analiza

3. Glavne prilike

• Postati jedan od glavnih turističkih prednosti Istarskog poluotoka i Kvarnerskog zaljeva

• Iskoristiti turistički val u regiji do najvećih mogućih razmjera

• Privući značajan broj dodatnih jednodnevnih turista koji će dolaziti u Medveju radi žičare

• Zajednički razvoj sa Parkom prirode Učka – ali na održivi način

• Dostupne subvencije iz EU fondova za realizaciju projekta

4. Glavne prijetnje

• Niska razina atraktivnosti u području pokraj stanica u podnožju i na vrhu

• Nema dodatnih turističkih proizvoda u blizini stanice na vrhu (na primjer, rekreacijski sadržaji, dostatne pješačke/penjačke staze, dječja igrališta, mjesta sa pogledom/za slikanje, sportske aktivnosti)

• Opadajući broj dolazaka turista u županiji

• Nedostatak potpore od domaćih vlasnika udjela u turizmu

• Niska razina zainteresiranosti domaćih stanovnika koji žive unutar 90 minuta automobilom od Medveje

44


V. INVESTICIJSKI MODEL

45

Žičara Učka d.o.o. je glavni pokretač projekta Žičare na Učku


Investicijski model

Trenutna vlasnička struktura Osvrt na budućnost društva Žičara Učka d.o.o.

Trenutno Žičara Učka d.o.o. ima 208 udjelničara. Osam udjelničara iz javnog sektora (jedna županija i sedam gradova i općina) i 200 iz privatnog sektora(30 pravnih i170 fizičkih osoba). Originalno 50,28 % udjela pripadalo je javnom a 49,72 % privatnomsektoru.

Osnivački kapital trgovačkog društva je 1.440.000 HRK – no zbog dodatnih investicija procjenjuje se da društvo sada ima u vrijednost od više od 400.000 EUR. Kao posljedica dodatnih investicija, procjenjujese da se povećao postotak udjela javnog sektora na58,55 % , a smanjio postotak privatnog sektora na41,45 %.

Zbog recesije u Hrvatskoj, daljnje investiranje privatnog sektora, posebno fizičkih osoba je vrlo upitno. Ovo je već vidljivo iz činjenice da se vlasnička struktura kroz godine i snažnu uključenost javnog sektora promijenila.

Također, s većom količinom udjela javnog sektora, čini se vjerojatnije da će se maksimizirati potencijal EU sufinanciranja iz strukturnih fondova.

Sam projekt ima potrebnu javnu potporu time što ga je Primorsko-goranska županija uvrstila među ‘’strateški važne projekte’’ za razvoj županije a s druge strane projekt je prepoznat od strane Ministarstva turizma kao “potencijalno važni turistički infrastrukturni objekt’’.

58,55%

41,45% Javno

Private

1. Nositelj projekta Žičara Učka d.o.o.

46

Procjenjuje se da će ukupni iznos investicije za žičaru iznositi približno 23 milijuna EUR


Investicijski model

Investicije (u 000 EUR)

Žičara 12.000

Građevinski radovi (uključujući pristupne ceste) 640

Stanica na vrhu i restoran (200-300 sjedala) 1.400

Stanica u podnožju i parkiralište 3.000

Infrastruktura – opskrba električnom energijom / opskrba vodom / kanalizacija

1.700

Kupnja zemljišta za stanicu u podnožju (9.000 m²) 160

Troškovi prije otvorenja (marketing) 300

Infrastruktura – cesta prema stanici u podnožju 2.800

Ulaganja do provedbe (na primjer troškovi planiranja, dozvole, itd.) 400

Rezerve (~ 3 %) 600

Ukupno 23.000

2. Ukupni iznos investicije

47

Projekt može ostvariti 85 % subvencije iz EU strukturnih fondova


Investicijski model

85 % EU subvencija

75 % EU subvencija

50 % EU subvencija

EU subvencije(Strukturni

fondovi)

Potrebni kapital (u 000 EUR)

85 % EU subvencija 3.450



Moguće EU subvencije

85 %Ako je javni sektor većinskivlasnik društva koje upravlja žičarom

75 %Ako su javni i privatni sektor 50% vlasnici svaki

50 %Ako je privatni sektor većinski vlasnik društva koje upravlja žičarom

Očekuje se da će Vlada Republike Hrvatske pripremiti detalje programa za ostvarivanje subvencija iz EU strukturnih fondova na jesen 2014.

Čim detalji programa budu objavljeni, inicijatori projekta trebaju definirati buduću vlasničku strukturu društva koje upravlja žičarom – uvijek sa ciljem povećanja subvencijske podrške EU.

3. Moguće ostvariva subvencija iz EU Strukturnih fondova

48

Konačna vlasnička struktura* ovisiti će također o volji privatnog sektora za investiranje u projekt


Investicijski model

Javni sektor Privatni sektor

Preporuča se da javni sektor bude većinski vlasnik budućeg društva koje će upravljati žičarom s udjelom dionica između 60 i 100 %.

Potencijalni udjelničari iz javnog sektora

• Primorsko-goranska županija

• Istarska županija

• Lokalne općine/gradovi

Preporuča se da privatni sektor drži između 0 i 40 %dionica budućeg društva koje će upravljati žičarom

Potencijalni udjelničari privatnog sektora

• Privatna društva

• Fizičke osobe

0% 20% 40% 60% 80% 100% 0% 20% 40% 60% 80% 100%

* pretpostavljajući potrebu da javni sektor bude većinski dioničar društva koje će upravljati žičarom kako bise maksimizirale subvencije EU

Konačna vlasnička struktura trgovačkog društva žičare (podijeljena između javnog i privatnog sektora) ovisiti će o volji i stvarnom potencijalu privatnih udjelničara da investiraju u projekt kao i stavu i mogućnostima uključenih udjelničara iz javnog sektora.

Zbog očekivano velike potpore EU ka o i vjerojatnosti da će žičara poslovati profitabilno, čini se realističnim da će se naći zainteresirane strane (kako u javnom tako i u privatnom sektoru).

4. Buduća vlasnička struktura

4.1. konačna

49

Za inicijatore projekta buduća struktura udjela od 70% javnog i 30% privatnog sektora čini se realističnom


Investicijski model

Daljnja procedura

Biti će zadatak inicijatora projekta da odrede konačnu vlasničku strukturu budućeg društva žičare i to pregovaranjem s postojećim i novim potencijalnim udjelničarima. Uvijek pod pretpostavkom da se realizira maksimalna količina potpore.

85%

15%EU potpore

Vlastita investicija

15 % predviđene ukupne investicije od 23 milijuna EUR

=

EUR 3.450.000

Javni sektor Privatni sektor

0% 20% 40% 60% 80% 100%

70 % vlastite investicije = EUR 2.415.000

0% 20% 40% 60% 80% 100%

30 % vlastite investicije = EUR 1.035.000

4.2. prijedlog inicijatora projekta

50


VI. FINANCIJSKA ANALIZA (EKONOMSKA PREDVIĐANJA)

51

Temeljem analize cijena preporučamo naplatu od 15 EUR za jednu odraslu osobu u oba smjera u prvoj godini rada


Strategija cijena (za sva tri scenarija)

Period rada

Zbog činjenice da je regija uglavnom ljetna destinacija sa gotovo 90% svih turističkih dolazaka u ljetnim mjesecima, preporučamo da žičara radi samo šest mjeseci u godini, od sredine travnja do sredine listopada. Očekuje se da će prva cijela godina rada biti 2017. Nadalje, pretpostavlja se da će 40% karata biti prodano od strane partnera programa po sniženoj cijeni (s prosječno 10 % popusta).

Preporučene cijene za 2017. i očekivane prosječne cijene

u EUR Cijena Očekivana količina putnikaProsječnacijena (net)

Uklj. 40 % snižene

karteOba

smjeraJedansmjer

UkupnoOba

smjeraJedansmjer

Odrasli 15,00 10,50 55 % 80 % 20 % 6,20 5,96

Tinejdžeri (13 do 19) 10,50 8,00 15 % 85 % 15 % 1,22 1,16

Djeca (5 do 12) 8,50 6,50 20 % 95 % 5 % 1,34 1,29

Djeca (0 do 4) - - 5 % 95 % 5 % - -

Obiteljska karta (2 odraslih + 2 ili više djece)

40,50 29,00 5 % 95 % 5 % 0,40 0,37

Prosječna cijena karte 8,78

1. Temeljne pretpostavke financijske analize

1.1. temeljna analiza cijena

52

Za pravilan rad, upravljanje i održavanje žičare potrebno je oko 20 zaposlenih


Plan zapošljavanja (za sva tri scenarija)

Položaj Količina MjeseciMjesečni trošak po zaposleniku (EUR)

Godišnjitroškovi

Voditelj poslova 1 12 3.100 37.200

Zamjenik voditelja poslova 1 12 2.300 27.600

Tajnica 1 12 1.300 15.600

Osoba zadužena za marketing i prodaju 1 12 2.300 27.600

Tehničar 1 8 2.300 18.400

Zaposlenik zadužen za brojanje karata 3 6 1.600 28.800

Zaposlenik u dućanu 3 6 1.600 28.800

Zaposlenik stanice u podnožju 3 6 1.600 28.800

Zaposlenik u žičari 5 6 1.600 48.000

Zaposlenik stanice na vrhu 3 6 1.600 28.800

+ dodatna plaćanja (10 %) 29.000

Ukupno 22 318.600

Sljedeća tablica prikazuje potrebni broj zaposlenih i očekivane bruto plaće u prvoj godini rada (2017.) temeljeno na sličnim žičarama, pravnim propisima i prosječnoj visini bruto plaće u Hrvatskoj.

1.2. troškovi zaposlenika

53

Ukupni troškovi rada podijeljeni su u osam glavnih skupina (1/2)


Očekivani troškovi (sva tri scenarija)

1.3.1. Troškovi prodanih proizvoda

Uključuju: troškovi nabave hrane, pića, suvenira, itd. prodanih u dućanu

Procjena temeljena na: 50% prihoda trgovine

1.3.2. Troškovi materijala

Uključuju: proizvode, gorivo, energiju, vodu, itd.

Procjena temeljena na: usporednim podacima drugih žičara – godišnje povećanje od 5%

1.3.3. PlaćeUključuju: nadnice, socijalne doprinose, dodatna plaćanja, itd.

Procjena temeljena na: planu zapošljavanja sa 39. stranice

1.3.4. Porezi & Doprinosi

Uključuju: općinske poreze, obvezne doprinose, itd.

Procjena temeljena na: usporednim podacima drugih žičara – godišnje 1,2% ukupnog prihoda

1.3. ukupni troškovi:

54

Ukupni troškovi rada podijeljeni su u osam glavnih skupina (2/2)


Očekivani troškovi (sva tri scenarija)

1.3.5. Operativni troškovi

Uključuju: održavanje, čišćenje, trošak nabave robe, otpad/otpadu vodu, itd.

Procjena temeljena na: usporednim podacima drugih žičara – godišnje povećanje od 10% u prvih 10 godina i 3% nakon toga

1.3.6. Administrativni i opći poslovi

Uključuju: troškove računovodstva, trošak pravnih poslova, telefon/ internet, opskrbu ureda, itd.

Procjena temeljena na: usporednim podacima drugih žičara – godišnje povećanje od 3%

1.3.7. Prodaja i Marketing

Uključuju: reklamiranje, događanja, sajmove, promocije, marketing kampanje, itd.

Procjena temeljena na: usporednim podacima turističkih atrakcija – 300 000 EUR u prve 2 godine rada – 250 000 EUR u trećoj godini – nakon toga godišnje povećanje od 3%

1.3.8. Drugi troškovi

Uključuju: nepredvidljive (neuobičajene) troškove

Procjena temeljena na: usporednim podacima drugih žičara – godišnje između 3% i 4% ukupnog prihoda

55

Zajednička linearna stopa amortizacije od 5% biti će primijenjena na troškove izgradnje


Amortizacija (sva tri scenarija)

Amortizacija (u 000 EUR) 2017 2018 2019 2020 2021

Troškovi izgradnje (5 %)

Troškovi prije otvaranja (100 %)

1.135

300

1.135

-

1.135

-

1.135

-

1.135

-

Ukupna amortizacija 1.435 1.135 1.135 1.135 1.135

2022 2023 2024 2025 2026

Troškovi izgradnje (5 %) 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135


2027 2028 2029 2030 2031



2032 2033 2034 2035 2036



1.4. Troškovi amortizacije

56

U realističnom scenariju temeljimo naše procjene na stopi frekventnosti od 10 %


Realistični scenarij – Stopa frekventnosti

Izvor: Google maps

Primorsko-goranska županija: Rijeka, Kastav, Opatija, Čavle, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Viškovo

Istarska županija: Labin, Kršan, Lupoglav, Pićan, Raša, Sveta Nedelja

Primorsko-goranska županija: Bakar, Crikvenica, Delnice, Kraljevica, Novi Vinodolski, Dobrinj, Fužine, Jelenje, Klana, Kostrena, Lokve, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Ravna Gora, Vinodol

Istarska županija: Pazin, Buzet, Barban, Cerovlje, Gračišće, Kanfanar, Karojba, Lanišće, Marčana, Motovun, Oprtalj, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Žminj

Slovenia: Ilirska Bistrica, Hrpelje–Kozina, Divača, Pivka

Općine/gradovi unutar 30 min.

Općine/gradovi između 30 i 60 min.

10 %

Očekivana stopa frekventnosti za žičaru Učka(radijus 60 min) u stabilnoj godini

2. Simulacija scenarija realizacije

2.1. Realistički scenarij

2.1.1. Stopa frekventnosti

57

U realističnom scenariju očekujemo 240.000 posjetitelja godišnje za prvu stabilnu godinu (treća godina rada – 2019.)


Realistični scenarij – Očekivana posjećenost

Realistični Scenarij (2019 – prva stabilna godina)

Očekivana posjećenost (u 000)Zona obuhvata

(0 – 30 min.)Zona obuhvata(31 – 60 min.)

Ukupno

StanovniciOčekivana stopa frekventnosti

Procijenjeni broj posjetitelja

21411 %

24

1304 %

5

3448 %

29

Dolasci (+ 20 % “sivo tržište”)Očekivana stopa frekventnosti

Procijenjeni broj posjetitelja

1.01715 %

153

9706 %

58

1.98711 %

211

Ukupni broj posjetiteljaStopa frekventnosti

17714 %

636 %

24010 %

Izvor: Uredi za statistiku RH, Slovenije i Italije – Uprave Primorsko-goranske županije i Istarske županije

Pretpostavke

• Što veća privlačnost područja uz stanicu na vrhu bude razvijena, veće su šanse za dosegnuti procijenjenu količinu posjetitelja godišnje – također cesta prema Vojaku treba biti blokirana

• Žičara će raditi samo tijekom ljeta – zbog toga dolasci zimi (10 %) nisu uzeti u obzir

• Iskustva sa sličnim turističkim atrakcijama su pokazala da nije realno da turisti koji borave (ili stanovnici koji žive) na udaljenosti većoj od 60 minuta od atrakcije budu zainteresirani

• Donji izračun je temeljen na broju dolazaka u 2013. proširen za prosječno godišnje povećanje dolazaka od 1,9 %

2.1.2. Broj posjetitelja

58

U realističnom scenariju očekuje se ostvariti ukupni prihod od oko 2,5 milijuna EUR u 2019.


Realistični scenarij – Očekivani prihod

Realistični Scenarij – 2017. do 2026.

Očekivani prihod (u 000 EUR) 2017 2018 2019 2020 2021

Broj putnikaprosječna cijena (net)

Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

181.0008,78

1.590

217

32

208.0008,78

1.827

258

37

240.0009,13

2.192

305

44

243.0009,13

2.219

319

44

248.0009,50

2.356

334

47

Ukupni prihod 1.839 2.121 2.541 2.583 2.737

* najam restorana kod stanice na vrhu, parking

2022 2023 2024 2025 2026


Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

252.0009,50

2.394

350

48

256.0009,88

2.529

367

51

260.0009,88

2.568

384

51

265.00010,27

2.722

402

54

269.00010,27

2.764

421

55

Ukupni prihod 2.792 2.946 3.004 3.179 3.240

Prva stabilna godina

2.1.3. Ukupni prihodi 2017. – 2026.

59

U realističnom scenariju očekuje se ostvariti ukupni prihod od 3 – 4 milijuna EUR godišnje između 2027. i 2036.


Realistični scenarij – Očekivani prihod




Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

271.00010,68

2.895

424

58

274.00010,68

2.928

430

59

275.00011,11

3.056

430

61

278.00011,11

3.089

436

62

279.00011,56

3.224

436

64

Ukupni prihod 3.378 3.416 3.547 3.586 3.725


2032 2033 2034 2035 2036


Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

282.00011,56

3.259

442

65

283.00012,02

3.401

442

68

286.00012,02

3.437

448

69

286.00012,50

3.575

448

71

290.00012,50

3.625

454

72

Ukupni prihod 3.766 3.912 3.954 4.095 4.151

Ukupni prihodi 2027. – 2036.

60

U realističnom scenariju ukupni troškovi se procjenjuju na oko 1,1 – 1,4 milijuna EUR u prvoj godini rada


Realistični scenarij – Očekivani troškovi


Očekivani troškovi (u 000 EUR) 2017 2018 2019 2020 2021

Troškovi Prodanih ProizvodaTroškovi MaterijalaPlaćePorezi i DoprinosiOperativni troškoviTroškovi administracije i opći trošk.Prodaja i MarketingDrugi Troškovi

109110319

22150105300

70

129116334

25165108300

72

153121351

30182111250

76

160127369

31200115258

77

167134387

33220118265

82

Ukupni Troškovi 1.184 1.249 1.275 1.336 1.406

2022 2023 2024 2025 2026

Troškovi prodanih proizvodaTroškovi materijalaPlaćePorezi & DoprinosiOperativni troškoviTroškovi administracije i opći trošk.Prodaja & MarketingDrugi Troškovi

175140407

34242122273

84

183147427

35266125281

88

192155448

36292129290

90

201163471

38322133299

95

211171494

39354137307

97

Ukupni troškovi 1.476 1.554 1.633 1.721 1.810

2.1.4. Ukupni troškovi 2017. – 2026.

61

Godišnji troškovi će se kasnije povećati do 1,9 – 2,6 milijuna EUR između 2027. i 2036.


Realistični scenarij – Očekivani troškovi



Troškovi Prodanih ProizvodaTroškovi MaterijalaPlaćePorezi & DoprinosiOperativni troškoviTroškovi administracije i opći trošk.Prodaja & MarketingDrugi Troškovi

212179519

41364141317101

215188545

41375145326102

215198572

43386150336106

218207601

43398154346108

218218631

45410159356112

Ukupni Troškovi 1.874 1.938 2.006 2.075 2.148

2032 2033 2034 2035 2036

Troškovi Prodanih ProizvodaTroškovi MaterijalaPlaćePorezi & DoprinosiOperativni troškoviTroškovi administracije i opći trošk.Prodaja & MarketingDrugi Troškovi

221229662

45422164367113

221240695

47435168378117

224252730

47448174389119

224265767

49461179401123

227278805

50475184413125

Ukupni Troškovi 2.223 2.303 2.383 2.469 2.557

Ukupni troškovi 2027. – 2036.

62

U realističnom scenariju predviđa se EBITDA od 1,19 milijuna EUR (46,8%) za 2019.


Realistični scenarij - EBITDA


Očekivana EBITDA (u 000 EUR) 2017 2018 2019 2020 2021

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

1.839

1.184

2.121

1.249

2.541

1.275

2.583

1.336

2.737

1.406

Neto operativna dobit 655 871 1.266 1.247 1.331

Inovacijska rezerva* 46 53 76 77 82

EBITDA 609 818 1.190 1.169 1.249

2022 2023 2024 2025 2026

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

2.792

1.476

2.946

1.554

3.004

1.633

3.179

1.721

3.240

1.810

Neto operativna dobit 1.316 1.392 1.371 1.458 1.430

Inovacijska rezerva 84 88 90 95 97

EBITDA 1.232 1.304 1.281 1.363 1.333


* npr. novi sistem karata, stvaranje atrakcija blizu ulaza i izlaza ili novi i atraktivniji izgled gondola, itd.

2.1.5. EBITDA 2017. – 2026.

63

Očekuje da će godišnja EBITDA biti stabilna na oko 1,4 – 1,5 milijuna EUR između 2027. i 2036.


Realistični scenarij - EBITDA



Ukupni prihod

Ukupni troškovi

3.378

1.8743.4161.938

3.547

2.006

3.586

2.075

3.725

2.148



EBITDA 1.402 1.375 1.435 1.404 1.465

2032 2033 2034 2035 2036

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

3.766

2.223

3.912

2.303

3.954

2.383

4.095

2.469

4.151

2.557



EBITDA 1.430 1.492 1.452 1.503 1.470

EBITDA 2027. – 2036.

64

U realističnom scenariju godišnji tijek novca će narasti sa 600 000 EUR na 1,3 milijuna EUR u prvih deset godina rada


Realistični scenarij – Tijek novca

Tijek novca(u 000 EUR)

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

EBITDA

- Amortizacija

609

1.435

818

1.135

1.190

1.135

1.169

1.135

1.249

1.135

1.232

1.135

1.304

1.135

1.281

1.135

1.363

1.135

1.333

1.135

Dobit prije oporezivanja

-826 -317 55 34 114 97 169 146 228 198

- Porez 11 7 23 19 34 29 46 40

Neto Dobit -826 -317 44 28 91 78 135 117 182 159

+ Amortizacija 1.435 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135

Tijek Novca 609 818 1.179 1.163 1.226 1.213 1.270 1.252 1.317 1.294

Realistični Scenarij – 2017. – 2026.

Novčani tok će biti raspodijeljen između dioničara koji će ga koristiti za vraćanje kredita ili financiranje novih projekta (ovisno o konačnom investicijskom modelu). Posebno se preporuča zadržati približno 15 – 25 %godišnjeg novčanog toka u prve tri godine rada radi osiguranja trenutne likvidnosti.

2.1.6. Novčani tok

65

U realističnom scenariju povrat na ulaganja (ROI) je 19,9 godina dok povrat na kapital (ROE) varira između 3,0 i 10,1 godina


Realistični scenarij – ROI/ROE

PK (realistični scenarij) – 15 %

Ulaganje

Tijek Novca – 10-godišnji prosjek

3.450

1.134

Povrat na kapital 3,0 godine

PU (realistični scenarij)

Ulaganje

EBITDA – 10-godišnji prosjek

23.000

1.155

Povrat na ulaganja 19,9 godina

2.1.8. Povrat na kapital (15 %, 25 % i 50 %)

PK (realisitični scenarij) – 25 %

Ulaganje


5.750

1.134

Povrat na kapital 5,1 godina

PK (realistični scenarij) – 50 %

Ulaganje


11.500

1.134

Povrat na kapital 10,1 godina

2.1.7. Povrat na ulaganja

66

U optimističnom scenariju temeljimo naš izračun na stopi frekventnosti od 12 %


Optimistični scenarij – Stopa frekventnosti

Izvor: Google maps






Općine/gradoviunutar 30 min.

Općine/gradovi između 30 i 60 min.

12 %

Očekivana stopa frekventnosti za žičaru Učka(radijus 60 min) u stabilnoj godini

2.2. Optimistički scenarij


67

U optimističnom scenariju očekujemo 287.000 posjetitelja godišnje u prvoj stabilnoj godini (treća godina rada – 2019.)


Optimistični scenarij – Očekivana posjećenost

Optimistični scenarij (2019. – prva stabilna godina)

Očekivana posjećenost (u 000)Zona obuhvata


Ukupno

StanovniciOčekivana Stopa Frekventnosti

Očekivani broj posjetitelja

21413 %

28

1306 %

8

34410 %

36

Dolasci (+ 20 % “sivo tržište”)Očekivana Stopa Frekventnosti


1.01717 %

173

9708 %

78

1.98713 %

251


20116 %

868 %

28712 %

Izvor: Uredi za statistiku RH, Slovenije i Italije – Uprave Primorsko-goranske županije i Istarske županije.

Pretpostavke




• Donji izračun je temeljen na broju dolazaka u 2013 i proširen za prosječno godišnje povećanje dolazaka od 1,9 %


68

U optimističnom scenariju očekuje se u 2019. dosegnuti ukupni prihod od oko 3,0 milijuna EUR


Optimistični scenarij - Očekivani prihod

Optimistični Scenarij – 2017. do 2026.


Broj putnikaprosječna cijena

Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

217.0008,78

1.906

260

38

250.0008,78

2.195

309

44

287.0009,13

2.621

365

52

291.0009,13

2.658

381

53

296.0009,50

2.812

399

56

Ukupni prihod 2.204 2.548 3.039 3.092 3.267

* mountain station restaurant lease, parking

2022 2023 2024 2025 2026


Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

301.0009,50

2.859

418

57

306.0009,88

3.023

438

60

311.0009,88

3.072

459

61

316.00010,27

3.246

480

65

321.00010,27

3.298

503

66

Ukupni prihod 3.334 3.521 3.592 3.792 3.867


2.2.3. Ukupni prihodi 2017. – 2026.

69

U optimističnom scenariju očekujemo ostvariti ukupni prihod od 4 – 5 milijuna EUR godišnje između 2027. i 2036.


Optimistični scenarij – Očekivani prihod




Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

324.00010,68

3.462

508

69

328.00010,68

3.504

514

70

330.00011,11

3.667

516

73

334.00011,11

3.711

523

74

335.00011,56

3.871

525

77

Ukupni prihod 4.039 4.089 4.257 4.308 4.474


2032 2033 2034 2035 2036


Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

340.00011,56

3.929

532

79

341.00012,02

4.098

534

82

345.00012,02

4.146

541

83

347.00012,50

4.337

543

87

351.00012,50

4.387

550

88

Ukupni prihod 4.540 4.714 4.770 4.967 5.025


70

U optimističnom scenariju ukupni troškovi su predviđeni na oko 1,2 – 1,5 milijuna EUR u prvoj godini rada


Optimistični scenarij – Očekivani troškovi



Troškovi Prodanih UslugaTroškovi MaterijalaPlaćePorezi i DoprinosiOperativni troškoviTroškovi administracije i opći trošk.Prodaja i MarketingDrugi Troškovi

130110319

26150105300

84

154116334

31165108300

87

183121351

36182111250

91

191127369

37200115258

93

200134387

39220118265

98

Ukupni Troškovi 1.224 1.295 1.326 1.389 1.461

2022 2023 2024 2025 2026


209140407

40242122273100

219147427

42266125281106

229155448

43292129290108

240163471

46322133299114

252171494

46354137307116

Ukupni Troškovi 1.533 1.614 1.695 1.786 1.877

2.2.4. Ukupni troškovi 2017. – 2026.

71

Godišnji će troškovi narasti do 1,9 – 2,6 milijuna EUR između2027. i 2036.


Optimistični scenarij – Očekivani troškovi




254179519

48364141317121

257188545

49375145326123

258198572

51386150336128

261207601

52398154346129

263218631

54410159356134

Ukupni Troškovi 1.944 2.008 2.079 2.149 2.224

2032 2033 2034 2035 2036


266229662

54422164367136

267240695

57435168378141

270252730

57448174389143

272265767

60461179401149

275278805

60475184413151

Ukupni Troškovi 2.301 2.382 2.464 2.553 2.642


72

U optimističnom scenariju predviđa se EBITDA od 1,62 milijuna EUR (53,4 %) za 2019.


Optimistični scenarij - EBITDA



Ukupni prihod

Ukupni troškovi

2.204

1.224

2.548

1.295

3.039

1.326

3.092

1.389

3.267

1.461

Neto operativna dobit 980 1.253 1.713 1.704 1.806


EBITDA 925 1.190 1.622 1.611 1.708

2022 2023 2024 2025 2026

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

3.334

1.533

3.521

1.614

3.592

1.695

3.792

1.786

3.867

1.877



EBITDA 1.702 1.802 1.790 1.892 1.874



2.2.5. EBITDA 2017. – 2026.

73

Poslije se očekuje da će godišnja EBITDA biti stabilna oko 2,0 – 2,2 milijuna EUR između 2027. i 2036.


Optimistični scenarij - EBITDA



Ukupni prihod

Ukupni troškovi

4.039

1.944

4.089

2.008

4.257

2.079

4.308

2.149

4.474

2.224



EBITDA 1.974 1.957 2.050 2.030 2.115

2032 2033 2034 2035 2036

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

4.540

2.301

4.714

2.382

4.770

2.464

4.967

2.553

5.025

2.642



EBITDA 2.103 2.191 2.163 2.265 2.233

EBITDA 2027. – 2036.

74

U optimističnom scenariju godišnji tijek novca će narasti od 1,0 do 1,8 milijuna EUR u prvih deset godina rada


Optimistični scenarij – Tijek novca

Novčani tok(u 000 EUR)

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

EBITDA

- Amortizacija

925

1.435

1.190

1.135

1.622

1.135

1.611

1.135

1.708

1.135

1.702

1.135

1.802

1.135

1.790

1.135

1.892

1.135

1.874

1.135


-510 55 487 476 573 567 667 655 757 739

- Porez 11 97 95 115 113 133 131 151 148

Neto Dobit -510 44 390 381 459 453 534 524 606 591

+ Amortizacija 1.435 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135

Tijek novca 925 1.179 1.525 1.516 1.594 1.588 1.669 1.659 1.741 1.726

Optimistični Scenarij – 2017. – 2026.

Tijek novca može biti raspodijeljen između udjelničara koji će ga koristiti za vraćanje kredita ili financiranje novih projekta (ovisno o konačnom investicijskom modelu). Posebno se preporuča zadržati približno 10 –20 % godišnjeg tijeka novca u prve tri godine rada radi osiguranja trenutne likvidnosti.

2.2.6. Novčani tok

75

U optimističnom scenariju povrat na ulagana (ROI) iznosi 14,3 godina dok povrat na kapital (ROE) varira između 2,3 i 7,6 godina


Optimistični scenarij - ROI / ROE

PK (optimistični scenarij) – 15 %

Ulaganje

Tijek novca – 10-godišnji prosjek

3.450

1.512

Povrat na kapitala 2,3 godine

PU (optimistični scenarij)

Ulaganje


23.000

1.612

Povrat na ulaganja 14,3 godina

2.2.9. Povrat Kapitala (15 %, 25 % i 50 %)


Ulaganje


5.750

1.512



Ulaganje


11.500

1.512

Povrat na kapitala 7,6 godina


76

U pesimističnom scenariju temeljimo naše izračune na stopi frekventnosti od 8 %


Pesimistični scenarij – Stopa frekventnosti

Izvor: Google maps






Općine/ gradoviunutar 30 min.

Općine/ gradoviizmeđu 30 i 60 min.

8 %

Očekivana stopa frekventnosti za žičaru Učka (radijus 60 min) u stabilnoj godini

2.3. Pesimistički scenarij


77

U pesimističnom scenariju očekujemo 193.000 godišnjih posjetitelja u prvoj stabilnoj godini (treća godina rada – 2019.)


Pesimistični scenarij – Očekivana posjećenost

Pesimistični scenarij (2019. – prva stabilna godina)

Očekivana posjećenost (in 000)Zona obuhvata


Ukupno

StanovniciOčekivana Stopa Frekventnosti


2149 %

19

1302 %

3

3446 %

22

Dolasci (+ 20 % “sivo tržište”)Očekivana Stopa Frekventnosti


1.01713 %

132

9704 %

39

1.9879 %

171


15112 %

424 %

1938 %

Izvor: Uredi za statistiku RH, Slovenije i Italije – Uprave Primorsko-goranske županije i Istarske županije

Pretpostavke




• Donji izračun je temeljen na broju dolazaka u 2013 i proširen za prosječno godišnje povećanje dolazaka od 1,9 %


78

U pesimističnom scenariju očekuje se ostvariti ukupni prihod od oko 2,0 milijuna EUR u 2019.


Pesimistični scenarij – Očekivani prihod

Pesimistični scenarij – 2017. do 2026.


Broj putnikaprosječna cijena (neto)

Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

146.0008,78

1.282

175

26

168.0008,78

1.475

207

30

193.0009,13

1.763

246

35

196.0009,13

1.790

257

36

199.0009,50

1.890

269

38

Ukupni prihod 1.483 1.712 2.043 2.083 2.197


2022 2023 2024 2025 2026

Broj putnikaProsječna cijena (neto)

Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

203.0009,50

1.928

282

39

206.0009,88

2.035

296

41

210.0009,88

2.074

310

41

213.00010,27

2.188

324

44

217.00010,27

2.229

340

45

Ukupni prihod 2.249 2.371 2.426 2.556 2.614


2.3.3. Ukupni prihodi 2017. – 2026.

79

U pesimističnom scenariju očekujemo ostvariti prihod od 2,7 – 3,3 milijuna EUR godišnje između 2027. i 2036.


Pesimistični scenarij – Očekivani prihod




Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

218.00010,68

2.329

341

47

220.00010,68

2.351

345

47

220.00011,11

2.445

345

49

222.00011,11

2.467

348

49

222.00011,56

2.565

348

51

Ukupni prihod 2.717 2.743 2.838 2.864 2.964


2032 2033 2034 2035 2036


Prihod od putnika

Prihod od trgovine

Drugi prihod*

224.00011,56

2.589

351

52

224.00012,02

2.692

351

54

226.00012,02

2.716

354

54

226.00012,50

2.825

353

56

228.00012,50

2.850

357

57

Ukupni prihod 2.992 3.097 3.125 3.235 3.264


80

U pesimističnom scenariju očekivani ukupni troškovi iznose oko 1,1 – 1,4 milijuna EUR u prvoj godini rada


Pesimistični scenarij – Očekivani troškovi



Troškovi Prodanih UslugaTroškovi MaterijalaPlaćePorezi i DoprinosiOperativni troškoviTroškovi administracije i opći troš.Prodaja i MarketingDrugi Troškovi

88110319

18150105300

56

104116334

21165108300

58

123121351

25182111250

61

129127369

25200115258

62

135134387

26220118265

66

Ukupni Troškovi 1.145 1.206 1.224 1.284 1.351

2022 2023 2024 2025 2026


141140407

27242122273

67

148147427

28266125281

71

155155448

29292129290

73

162163471

31322133299

77

170171494

31354137307

78

Ukupni Troškovi 1.419 1.494 1.571 1.656 1.743

2.3.4. Ukupni troškovi 2017. – 2026.

81

Poslije će godišnji troškovi narasti do 1,8 – 2,5 milijuna EUR između 2027. i 2036.


Pesimistični scenarij – Očekivani troškovi




171179519

33364141317

82

173188545

33375145326

82

172198572

34386150336

85

174207601

34398154346

86

174218631

36410159356

89

Ukupni Troškovi 1.805 1.867 1.933 2.001 2.072

2032 2033 2034 2035 2036


176229662

36422164367

90

175240695

37435168378

93

177252730

37448174389

94

177265767

39461179401

97

179278805

39475184413

98

Ukupni Troškovi 2.145 2.222 2.302 2.385 2.471


82

U pesimistično scenariju predviđa se EBITDA od 758 000 EUR (37,1 %) za 2019.


Pesimistični scenarij - EBITDA



Ukupni prihod

Ukupni troškovi

1.483

1.145

1.712

1.206

2.043

1.224

2.083

1.284

2.197

1.351

Neto operativna dobit 338 507 820 799 846


EBITDA 301 464 758 736 781

2022 2023 2024 2025 2026

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

2.249

1.419

2.371

1.494

2.426

1.571

2.556

1.656

2.614

1.743



EBITDA 762 806 782 824 793



2.3.5. EBITDA 2017. – 2026.

83

Poslije se očekuje da će godišnja EBITDA biti stabilna oko 700 000 – 800 000 EUR između 2027. i 2036.


Pesimistični scenarij - EBITDA

Pesimistični Scenarij – 2027. do 2036.


Ukupni prihod

Ukupni troškovi

2.717

1.805

2.743

1.867

2.838

1.933

2.864

2.001

2.694

2.072



EBITDA 831 793 820 778 803

2032 2033 2034 2035 2036

Ukupni prihod

Ukupni troškovi

2.992

2.145

3.097

2.222

3.125

2.302

3.235

2.385

3.264

2.471



EBITDA 757 781 729 752 695

EBITDA 2027. – 2036.

84

U pesimističnom scenariju godišnji tijek novca će narasti od 300 000 do 800 000 EUR u prvih deset godina rada


Pesimistični scenarij – Tijek novca


2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

EBITDA

- Amortizacija

301

1.435

464

1.135

758

1.135

736

1.135

781

1.135

762

1.135

806

1.135

782

1.135

824

1.135

793

1.135


-1.134 -671 -377 -399 -354 -373 -329 -353 -311 -342

- Porez

Net Dobit -1.134 -671 -377 -399 -354 -373 -329 -353 -311 -342

+ Amortizacija 1.435 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135 1.135

Tijek Novca 301 464 758 736 781 762 806 782 824 793

Pesimistični scenarij – 2017 - 2026

Tijek novca će biti raspodijeljen između dioničara, koristeći da za vraćanje kredita ili financiranje novih projekta (ovisno o konačnom investicijskom modelu). Posebno se preporuča zadržanje približno 20 – 30 % godišnjeg tijeka novca u prve tri godine rada radi osiguranja trenutne likvidnosti.

2.3.6. Novčani tok

85

U pesimističnom scenariju povrat na ulaganja (ROI) je 32,8 godine, dok povrat na kapital (ROE) varira između 4,9 i 16,4 godina


Pesimistični scenarij – ROI / ROE

PK (pesimistični scenarij) – 15 %

Ulaganje


3.450

701


PU (pesimistični scenarij)

Ulaganje


23.000

701

Povrat na ulaganja 32,8 godine

2.3.8. Povrat na kapitala (15 %, 25 % i 50 %)


Ulaganje


5.750

701



Ulaganje


11.500

701



86


Plan otplate i tijek novca – 15 % kreditom

Plan otplate i tijek novca15 % ukupnog ulaganja financirano je kreditom

Preporuka

Radi sigurnosti (čak i u pesimističnom scenariju) ne preporuča se financirati kreditom više od 15 % ukupnog previđenog ulaganja.

S jedne strane, u slučaju sa 85 % subvencija EU, preostalih 15 % je moguće financirati kreditom. S druge strane – u slučaju sa 75 % ili 50 % subvencija EU biti će potrebno financirati dio ukupnih ulaganja (barem 10 % u slučaju sa 75 % subvencija EU i najmanje 35 % u slučaju sa 50 % subvencija EU) sa kapitalom,jer je inače likvidnost društva koje upravlja žičarom u opasnosti.

3. Plan otplate i novčani tijek

87

U slučaju potrebe financiranja 15 % kreditom preporuča se kredit na 10 godina (sa prve dvije godine bez otplate)


Plan otplate i tijek novca – 15 % kreditom

15 % financirano kreditom

Godina Dug prije Dug poslije Otplata* Kamate (7 %) Ukupni anuitet

2017 3.450.000 3.450.000 - 241.500 241.500

2018 3.450.000 3.450.000 - 241.500 241.500

2019 3.450.000 3.113.736 336.264 241.500 577.764

2020 3.113.736 2.753.934 359.802 217.962 577.764

2021 2.753.934 2.368.945 384.989 192.775 577.764

2022 2.368.945 1.957.007 411.938 165.826 577.764

2023 1.957.007 1.516.233 440.774 136.990 577.764

2024 1.516.233 1.044.606 471.628 106.136 577.764

2025 1.044.606 539.964 504.642 73.122 577.764

2026 539.964 - 539.965 37.797 577.762

Ukupno 3.450.000 1.655.110 5.105.110

3.1. Dopušteno kreditiranje

88

U realističnom scenariju (15 % kreditom) godišnji tijek novca varira između 370 000 i 750 000 EUR


Plan otplate i tijek novca– 15 % kreditom


2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

EBITDA

- Kamate

- Amortizacija

609

242

1.435

818

242

1.135

1.190

242

1.135

1.169

218

1.135

1.249

193

1.135

1.232

166

1.135

1.304

137

1.135

1.281

106

1.135

1.363

73

1.135

1.333

38

1.135


-1.068 -558 -187 -184 -79 -69 32 40 155 160

- Porez na dobit(20 %)

6 8 31 32

Neto Dobit -1.068 -558 -187 -184 -79 -69 26 32 124 128

+ Amortizacija

- Otplata dugoročnih zajmova

1.435 1.135 1.135

336

1.135

360

1.135

385

1.135

412

1.135

441

1.135

472

1.135

505

1.135

540

Tijek novca 367 577 612 592 671 654 720 695 754 723

Kumulativni tijek novca

944 1.556 2.148 2.819 3.473 4.193 4.888 5.643 6.366

3.2.1. Realistični scenarij – 15 % financirano kreditom

3.2. Novčani tijek

89

U optimističnom scenariju (15 % kreditom) godišnji tijek novca će varirati između 680 000 i 1,2 milijuna EUR



Novčani tok(u 000 EUR)

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

EBITDA

- Kamate

- Amortizacija

925

242

1.435

1.190

242

1.135

1.622

242

1.135

1.611

218

1.135

1.708

193

1.135

1.702

166

1.135

1.802

137

1.135

1.790

106

1.135

1.892

73

1.135

1.874

38

1.135


-751 -187 246 258 381 401 530 549 684 701


49 52 76 80 106 110 137 140

Neto Dobit -751 -187 197 206 304 321 424 439 547 561

+ Amortizacija

- Otplata dugoročnihzajmova

1.435 1.135 1.135

336

1.135

360

1.135

385

1.135

412

1.135

441

1.135

472

1.135

505

1.135

540

Tijek novca 684 948 995 982 1.054 1.044 1.118 1.103 1.178 1.156


1.632 2.627 3.609 4.663 5.707 6.825 7.928 9.105 10.261

3.2.2. Optimistični scenarij – 15 % financirano kreditom

90

U pesimističnom scenariju (15 % kreditom) godišnji tijek novca će varirati između 60 000 i 250 000 EUR




2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026

EBITDA

- Kamate

- Amortizacija

301

242

1.435

464

242

1.135

758

242

1.135

736

218

1.135

781

193

1.135

762

166

1.135

806

137

1.135

782

106

1.135

824

73

1.135

793

38

1.135


-1.376 -913 -618 -616 -547 -538 -466 -459 -384 -380


Neto Dobit -1.376 -913 -618 -616 -547 -538 -466 -459 -384 -380

+ Amortizacija

- Otplata dugoročnihzajmova

1.435 1.135 1.135

336

1.135

360

1.135

385

1.135

412

1.135

441

1.135

472

1.135

505

1.135

540

Tijek novca 59 222 180 159 203 185 228 204 246 215


281 462 620 823 1.008 1.236 1.440 1.686 1.901

3.2.3. Pesimistični scenarij – 15 % financirano kreditom

91


VII. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI (CBA)

Preporuka

Prema praksi Europskih fondova i sukladno Europskom priručnika za izradu socio-ekonomske analize(CBA) iz srpnja 2008.g., nije potrebno izraditi Socio-ekonomsku analizu za projekte pojedinačne vrijednostiispod 50 mil eura, a ista se iznimno radi za projekte zaštite okoliša preko 25 mil eura. Neovisno odprednjeg u nastavku studije dani su osnovni elementi socio-ekonomske analize troškova i koristi.

92

Društveno – ekonomske koristi projekta žičare mogu biti podijeljene u dvije glavne skupine


Društveno – ekonomske koristi

2. Društveno – kulturni aspekti1. Ekonomski aspekti

Jačanje turizma

Otvaranje dodatnih radnih mjesta

Povećanje kvalitete življenja

Podizanje svijesti

Lokalno stanovništvo će također koristit žičaru za posjećivanje Parka prirode radi pješačenja/ bicikliranja ili odmaranja na vrhu planine i zbog toga se može smatrati pogodnošću koja povećava kvalitetu življenja lokalnog stanovništva.

Turizam je već sada jedan od najvažnijih ekonomskih sektora Hrvatske. Svaka dodatna turistička atrakcija će povećati privlačnost destinacije i imati će pozitivne učinke na cijelu turističku industriju županije.

Žičara će povećati interes za Parkom prirode Učka.Očekivani tok posjetitelja može se koristiti u svrhu podizanja svijesti o temama poput „zaštita prirode” ili „domaći proizvodi” – mogu se također ponuditi edukacijske ture za školsku djecu.

Izgradnja i rad planirane žičare će otvoriti dodatna izravna radna mjesta za 20 do 25 ljudi sa društvom koje će upravljati žičarom. U isto vrijeme se očekuje 10 – 15 dodatnih poslova za planinski restoran(koji će biti iznajmljen).

Ostvarivanje dodatnog poreza na dobit Podrška lokalnim običajima

Događaji radi očuvanaj lokalnih običaja se mogu organizirati u blizini stanice (glazbe, ručnog rada, lokalnih proizvoda, itd.) – važna stavka za svaku uspješnu turističku destinaciju.

Osim prihoda od PDV-a (25 % za svaku prodanu kartu), javne vlasti će ostvariti dodatni porez na dobit (20 %).

93

Turizam je jedan od najvažnijih ekonomskih sektora Hrvatske i iznosi 27,7 % BDP-a


Ekonomski aspekti

Doprinos turizma BDP-u 2013. (u %) Doprinos BDP-u 2013. (po stanovniku, USD)

Putovanja i turistička industrija trenutno doprinosi 27,7% BDP-u Hrvatske – zemlja je zbog toga rangirana na 1. mjesto, od 47 analiziranih zemalja u Europi.

Istovremeno, ovaj pokazatelj se značajno promijenio u posljednjih 16 godina pošto je 1997. doprinos iznosio 17,6 %.

Drugi važni pokazatelj koji određuje važnost turizma određene države je ukupni doprinos po stanovniku.

U Hrvatskoj je ukupni opseg putovanja i turističke industrije za BDP iznosio 3.234 USD po stanovniku. To je na razini država poput Grčke, Francuske, Italije ili Portugala.

54

55

57

3.170

3.2753.321

6.290

6.747

9.660

0 3.500 7.000 10.500 14.000

Uzbekistan

Moldavija

Kirgistan

Grčka

Hrvatska

Italija

Švicarska

Luksemburg

Island 1

2

3

``.

13

14

15

Hrvatska(27,7 %)

Malta (25,5 %)

Island (21,6 %)

Gruzija(21,1 %)

Cipar(20,5 %)

Crna Gora(20,0%)

1 2 3

4 5 6

``.

45

46

47

Izvor: WTTC

3. Turizam i BDP

94

Opatijska Rivijera se suočava sa usporedivo kraćom prosječnom duljinom boravka koja je također u opadanju tijekom posljednjeg desetljeća


Ekonomski aspekti

Razvoj prosječne duljine boravka

Prosječna duljina boravka(u danima)

2004 2013 Promjena

Opatijska Rivijera 3,7 dana 3,4 dana -0,3 dana

Primorsko-goranska županija 5,0 dana 5,5 dana +0,5 dana

Istarska županija 6,6 dana 6,9 dana +0,3 dana

?Prosječna duljina boravka u mikro – regiji (Opatijska Rivijera) je značajno kraća od one na razini županije. Dok turisti u Primorsko-goranskoj županiji ostaju 5,5 dana (i čak 6,9 dana u Istarskoj županiji), na Opatijskoj Rivijeri ostaju samo 3,4 dana. Istovremeno, prosječna duljina boravka je opala za 0,3 dana na Opatijskoj Rivijeri u posljednjih 10 godina, dok se na županijskoj razini povećala. Jedan od razloga je ograničeni broj ponuđenih turističkih atrakcija/aktivnosti, osim sunca i mora.

Svaka dodatna značajna turistička atrakcija (kao što je žičara na Učku) će stoga povećati atraktivnost Opatijske Rivijere kao destinacije i, u isto vrijeme, produljiti šanse za ostanak turista na određenoj destinaciji.

Ako bi se povećala prosječna duljinu boravka u Opatijskoj Rivijeri za samo 0,3 dana (ili kad bi se izbjeglo da prosječna duljina boravka u Opatijskoj Rivijeri opadne za dodatnih 0,3 dana) to bi rezurtiralo sa dodatnih140.000 noćenja. Kad bi turisti potrošili u prosjeku 90 EUR po danu, to bi dovelo do dodatnog prihoda od 12,6 milijuna EUR za Opatijsku Rivijeru (što bi trebalo biti u interesu svakog vlasnika udjela – javnog ili privatnog). Realizacija žičare bi bio važan prvi korak za ostvarenje tog cilja.

4. Opatijska rivijera – društvene koristi

95


VII. PARTNERSKI PROGRAM (MARKETING)

96

Inicijatori projekta žele pokrenuti partnerski program radi optimiziranja marketinškog pristupa buduće žičare


Partnerski program (marketing)

(Značajno) povećanje prihoda

Glavni razlog partnerskog programa buduće žičare:

Moguće prednosti partnerskog programa za partnere:

Cjenovna prednost

Partner će moći prodavati karte po povoljnijoj cijeni

Marketinška prednost

Kombinirana prodaja partnerima kroz individualne marketinške kanale

Proizvodne prednosti

Dodatne (ili poželjne) usluge za putnike dolaze od partnera

Motivacija radnika

Poticati motivaciju recepcijskih radnika za prodaju karata za žičaru

Mogući partneri:

• Smještajni objekti

• Tour operateri / turističke agencije

• Veća društva

• Drugi turistički infrastrukturni objekti

1. Optimizacija marketinškog pristupa

97

Potencijalni partneri moraju shvatiti važnost žičare za tu destinaciju



Zašto bi vlasnici udjela u turizmu te destinacije trebali imati veći interes za uspješnost žičare?

Žičara će ojačati destinaciju

Broj privlačnih turističkih infrastrukturnih objekata je važan pokazatelj privlačnosti turističke destinacije.

Radi širenja cjelokupne privlačnosti/ slike te destinacije, svaki bi turistički infrastrukturni objekt trebao biti podržan što je više moguće od strane svih turističkih dioničara.

Trenutno je broj prvoklasnih turističkih atrakcija (usporedivih sa budućom žičarom) ograničen u županiji. Sve dodatno će imati pozitivni učinak na privlačnost te destinacije.

Također, ako projekt žičare na Učku bude uspješan, to bi moglo imati pozitivan učinak na želju drugih inicijatora projekta za ulaganjem u turističke atrakcije u županiji.

2. Važnost žičare za destinaciju

98

Privlačne turističke atrakcije obično imaju pozitivni učinak na prosjek duljine boravka u toj destinaciji



Razvoj prosječne duljine boravka

Prosječna duljina boravka (u danima)

2004 2013 Razlika

Opatijska Rivijera 3,7 dana 3,4 dana -0,3 dana

Primorsko-goranska županija 5,0 dana 5,5 dana +0,5 dana

Istarska županija 6,6 dana 6,9 dana +0,3 dana

?Prosječna duljina boravka u mikro – regiji (Opatijska Rivijera) je značajno kraća od one na razini županije. Dok turisti u Primorsko-goranskoj županiji ostaju 5,5 dana (i čak 6,9 dana u Istarskoj županiji), na Opatijskoj Rivijeri ostaju samo 3,4 dana. Istovremeno, prosječna duljina boravka je opala za 0,3 dana na OpatijskojRivijeri u posljednjih 10 godina, dok se na županijskoj razini povećala. Jedan od razloga je ograničeni broj ponuđenih turističkih atrakcija/aktivnosti, osim sunca i mora.

Svaka dodatna značajna turistička atrakcija (kao što je žičara na Učku) će stoga povećati atraktivnost Opatijske Rivijere kao destinacije i, u isto vrijeme, produljiti šanse za ostanak turista na određenoj destinaciji.

Ako bi se povećala prosječna duljinu boravka u Opatijskoj Rivijeri za samo 0,3 dana (ili kad bi se izbjeglo da prosječna duljina boravka u Opatijskoj Rivijeri opadne za dodatnih 0,3 dana) to bi rezurtiralo sa dodatnih140.000 noćenja. Kad bi turisti potrošili u prosjeku 90 EUR po danu, to bi dovelo do dodatnog prihoda od 12,6 milijuna EUR za Opatijsku Rivijeru (što bi trebalo biti u interesu svakog vlasnika udjela – javnog ili privatnog). Realizacija žičare bi bio važan prvi korak za ostvarenje tog cilja.

3. Povećanje duljine boravka u destinaciji

99

Tri su različita modela za budući partnerski program žičare na Učku



Mogući modeli partnerskog programa za žičaru na Učku:

Ekskluzivni partnerski programUz postojeću vlasničku strukturu smještajnih kapaciteta u županiji,jedna mogućnost je stvoriti ekskluzivni partnerski program sa Remisens-om.

Nesegmentirani partnerski programČlanstvo u partnerskom programu će biti otvoreno za sve smještajne kapacitete koji zadovoljavaju određene minimalne uvjete – postojati će samo jedan stupanj članstva.

Segmentirani partnerski programČlanstvo u partnerskom programu će biti otvoreno za sve smještajne kapacitete koji zadovoljavaju određene minimalne uvjete – postojati će tri stupnja članstva

Ekskluzivnipartnerskiprogram

Nesegmentiranipartnerskiprogram

Segmentirani partnerskiprogram

Mogućimodeli

4. Modeli partnerskog programa

100

Svaki model ima nekoliko prednosti ali i neke nedostatke



Prednosti i nedostaci različitih modela:

Ekskluzivnimodel

• Treba postići i potpisati dogovor sa samo jednim partnerom

• Ekskluzivnost će dati Remisensu mogućnost za bolju marketinškusuradnju

• Laka provedba programa

• Ovisnost o jednom partneru

• Isključuje sve druge smještajne kapacitete

Nesegmentiranimodel

• Lakša provedba i komunikacija sa potencijalnim partnerima nego li u neujednačenom modelu

• Otvoren za sve smještajne kapacitete koji ispunjavaju minimalne kriterije

• Manje poticajno za jače partnere nego u neujednačenom modelu

Segmentirani model

• Poticajniji za jače partnere nego u neujednačenom modelu

• Otvoren za sve smještajne kapacitete koji ispunjavaju minimalne kriterije

• Partneri mogu izabrati njihov stupanj partnerstva

• Za izlaganje partnerskog programa je potreban veći napor

+ -

5. Prednosti i nedostaci modela partnerskog programa

101

Nakon predstavljanja različitih modela, inicijatori projekta preferiraju nesegmentirani model



Partnerski program (nesegmentirani model)

Obveze partnera

• Informacije o žičari na recepciji i u sobama (npr. letci, plakati)

• Aktivna prodaja na recepciji (npr. tijekom prijave)

• Informacije o žičari u novinama i brošurama (npr. logo, slike, napomena o partnerstvu)

• Kratki opis žičare i poveznica na web stranici partnera

• Minimalni iznos prihoda za žičaru prema broju kreveta po godini (npr. 20 EUR)

• Partneri mogu staviti oglasni materijal na predefiniranom području stanice u podnožju žičare

• Informacije o partnerima u novinama i brošurama društva koje će upravljati žičarom

• Kratki opis partnera i poveznica na web stranici

• Najprodavaniji smještajni kapaciteti će biti posebno istaknuti

• 10 % popusta na cijenu karte za goste koji noće u kapacitetu partnera

• Jedna besplatna karta na godinu za svakog zaposlenog

• Mali poklon na stanici na vrhu za goste partnera (npr. besplatna čaša vina/prosecca)

• Zabva za sve recepcijske zaposlenike partnera na početku sezone

• Natjecanje za recepcijske zaposlenike (sa posebnom nagradom na kraju sezone za one koji prodaju najviše)

Obveze društva koje će upravljati žičaromMinimalni zahtjevi za partnere

• Svi partneri moraju imati vlastite web stranice

• Mogućnost rezervacija putem web stranice ili e-mail-a

6. Nesegmentirani model – prijedlog inicijatora projekta

102

Sastavljanje partnerskog programa trebalo bi započeti oko godinu dana prije početka rada



Plan usvajanja partnerskog programa

Pripremaprezentacije o partnerskom

programu

Rasprava o partnerskom programu sa potencijalnim partnerima

Definiranje konačnog

sadržaja partnerskogprograma

Potpisivanje dogovora o

partnerskom programu

Usvajanjepartnerskogprograma

Ocjena partnerskogprograma

1 2 3

456

Nakon što financiranje žičare bude osigurano i vlasnička struktura budućeg društva koje će upravljati žičarom bude definirana, treba započeti sa sastavljanjem partnerskog programa (oko jedne godine prije otvorenja). U prvom stupnju, prezentacija za potencijalne partnere treba biti sastavljena (temeljena na elementima preporučenim u Studiji izvedivosti). Sadržaj treba biti predstavljen i raspravljen sa potencijalnim partnerima kako bi se dobila povratna informacija od njih. Nakon toga treba pripremiti konačnu verziju partnerskog programa i sporazum o partnerskom programu. Nakon potpisivanja sporazuma o partnerskom programu treba započeti sa implementacijom tog programa.

7. Plan usvajanja partnerskog programa

103


IX. ZAKLJUČNA OCJENA – SAŽETAK

104

Profitabilan rad žičare je vrlo vjerojatan – izvedivost cijelogprojekta će ovisiti o konačnom investicijskom modelu i iznosu dobivenih potpora


Zaključak-Sažetak

• Mogući tok novca ovisiti će o konačnominvesticijskom modelu i izabranom načinufinanciranja projekta – da bi se ostalo na sigurnojstrani (čak i u pesimističnom scenariju) ne preporuča se kreditom financirati više od 15% ukupne procijenjene investicije

• Da bi se projekt učinio atraktivnim za investitoreglavni cilj Žičare Učka sada bi trebao bitimaksimizacija iznosa potpore za realizacijuprojekta

• Sadržaj ove Studije izvedivosti - zajedno sasadržajem već provedenih studija - trebao bi bitibaza Žičari Učka d.o.o. da se prijavi za programepotpore EU fondova i u tom smislu pripremikonkretni poslovni plan

Sažetak

• Ukoliko se realizira, Žičara na Učku će biti jedna od glavnih turističkih atrakcija regije

• Sudeći prema broju godišnjih dolazaka i stanovnika u zoni do 60min te umjerenoj stopi frekventnosti (10%), čini se realističnim postići između 200.000 i 300.000 posjetitelja godišnje

• S tim brojem posjetitelja godišnje i predviđenom prosječnom cijenom čini se mogućim postići prihod od 2.4 milijuna EUR u prvoj stabilnoj godini (treća godina poslovanja) i postepeno povećavati prihod nakon toga

• Uzimajući u obzir troškove, procjenjuje se da će moguća EBITDA u realističnom scenariju biti između 1,0 i 1,5 milijuna EUR godišnje nakon treće godine poslovanja

Izvor: Zapisnik sa sastanka u Istarskoj županiji 05.02.2014., Zapisnik sa sastanka u Primorsko goranskoj županiji02.10.2014., Zapisnik sa sastanka s Ministrom turizma 16.10.2014.

105


Lista publikacija korištena tijekom pripreme ovog izvještaja:

• Pred investicijaska studija izrađena od Kohl & Partner u 2009.

• Trenutni Glavni plan razvoja turizma Primorsko goranske županije

• Statističi podaci Primorsko-goranske županije i Istarske županije

• Lokacijska dozvola za žičaru

• Detaljni tehnički plan za žičaru

• Ponuda trgovačkog društva Doppelmayer za gradnju žičare

• Publikacija WTTC-a (World Travel and Tourism Council – Svjetsko putničko i turističko vijeće )

www.kohl-int.comVILLACH • VIENNA • INNSBRUCK • SOUTH TYROL • MUNICH • STUTTGART • ZURICH • BUCHAREST • ANKARABUDAPEST • SKOPJE • TIRANA

studijaizvedivostii partnerskiprogram projekt žičarana...

Documents