studij: aeronatika – modul: civilni pilot, vojni...

ZAVOD ZA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKI PROMET

Katedra za informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

1

STUDIJ: PROMET, INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I LOGISTIKA

((IIVV..)) sseemmeessttaarr

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

Akademska godina 2011./2012.

Kolegij: MMeehhaanniikkaa IIII

Nositelji kolegija: prof. dr. sc. Željko Marušić

Suradnici: V. pred. mr. sc. Davor Franjković, V. pred. mr. sc. Branko Maković

Semestar: IVV.. Sati predavanja: 45

Sati vježbe: 30 AV

Sati seminara: 0

ECTS bodovi: 8

Nastavna grupa za predavanje: 200 Nastavna grupa za vježbe: 100 AV

Cilj kolegija:

Uvođenje studenata u poznavanje stručnih i znanstvenih sadržaja mehanike, odnosno kinematike i dinamike krutih tijela, što je nužno u poznavanju prometne struke i usavršavanju u njoj.

Usvajanje pristupa, metoda i postupaka za efikasno korištenje mehanike kao osnove u razumijevanju drugih kolegija na studiju.

Usvajanje pristupa, metoda i postupaka za efikasnu primjenu mehanike u praksi.

Ishodi učenja:

Nakon odslušanog kolegija studenti de: 1. biti osposobljeni za samostalno korištenje prirodnih zakonitosti i njihovu praktičnu

primjenu u: a) savladavanju drugih kolegija, b) svojim bududim zanimanjima. 2. imati razvijen znanstveni pristup mehanici primjenom logičkih zakonitosti, matematičkih

analiza i grafičkih postupaka. 3. znati primijeniti odgovarajudi model u rješavanju problema u praksi. 4. modi analizirati utjecaje pojedinih veličina u mehaničkom sustavu i izraditi odgovarajude

dijagrame. 5. donositi zaključke temeljene na izračunu i odabirati najpovoljnija rješenja.




2

PREDAVANJA i VJEŽBE

Tjedan

SSaaddrržžaajj Oblik

nastave Izvodi

Sati

Napomena

1.

Uvodno predavanje (upoznavanje sa sadržajem kolegija, literaturom, dijagramom tijeka za uspješan prolazak kroz kolegij, bodovnim sustavom)

P

Bra

nko

M

ako

vid

3

Predmet proučavanja i temeljni pojmovi mehanike

P

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

2.

KINEMATIKA

Uvodna razmatranja

KINEMATIKA ČESTICE

Putanja, vektor položaja, brzina i

ubrzanje

P B

ran

ko

Mak

ovi

d

3

KINEMATIKA

KINEMATIKA ČESTICE

Putanja, vektor položaja, brzina i

ubrzanje

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

3.

PRAVOCRTNO GIBANJE

Položaj, brzina i ubrzanje;

OdreĎivanje zakona gibanja;

Pravocrtno harmonijsko gibanje

P

Bra

nko

M

ako

vid

3

PRAVOCRTNO GIBANJE

Položaj, brzina i ubrzanje;

OdreĎivanje zakona gibanja;

Pravocrtno harmonijsko gibanje

AV D

avo

r Fr

anjk

ovi

d,

Bra

nko

M

ako

vid

2

4.

KRIVOCRTNO GIBANJE

o Prikazivanje gibanja u

pravokutnom, prirodnom i

polarnom koordinatnom

sustavu

P

Željk

o

Mar

uši

d

3

KRIVOCRTNO GIBANJE

Prikazivanje gibanja u

pravokutnom, prirodnom i

polarnom koordinatnom sustavu

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2




3

5.

KINEMATIKA KRUTOG TIJELA

TRANSLACIJA, ROTACIJA P

Željk

o

Mar

uši

d

3

KINEMATIKA KRUTOG TIJELA

TRANSLACIJA, ROTACIJA AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

6.

RAVNINSKO GIBANJE TIJELA

Brzina i ubrzanje točke na tijelu;

Plan brzina i ubrzanja; Trenutni

pol brzina

P

Željk

o

Mar

uši

d

3


Brzina i ubrzanje točke na tijelu;

Plan brzina i ubrzanja; Trenutni

pol brzina

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

7.

SFERNO GIBANJE TIJELA, OPĆE

GIBANJE TIJELA

KINEMATIKA SLOŽENOG

GIBANJA ČESTICE

Prijenosno gibanje je translacija;

Prijenosno gibanje je rotacija

P Že

ljko

Mar

uši

d 3

SFERNO GIBANJE TIJELA, OPĆE

GIBANJE TIJELA

KINEMATIKA SLOŽENOG

GIBANJA ČESTICE

Prijenosno gibanje je translacija;

Prijenosno gibanje je rotacija

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

8.

DINAMIKA

Uvodna razmatranja

DINAMIKA ČESTICE

o Jednadžbe gibanja; D'

Alembertov princip;

Mehanički rad i snaga

P

Željk

o M

aru

šid

3

DINAMIKA

Uvodna razmatranja

DINAMIKA ČESTICE

Jednadžbe gibanja; D' Alembertov

princip; Mehanički rad i snaga

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2




4

9.

Kinetička energija i zakon

kinetičke energije; Potencijalna

energija; Zakon održanja

mehaničke energije; Impuls sile,

količina gibanja, Zakon količine

gibanja; Kinetički moment, Zakon

kinetičkog momenta

P

Bra

nko

Mak

ovi

d

3

1. kolokvij, zaključno s temama prvih 7 predavanja i

7 vježbi

Kinetička energija i zakon kinetičke

energije; Potencijalna energija; Zakon

održanja mehaničke energije; Impuls

sile, količina gibanja, Zakon količine

gibanja; Kinetički moment, Zakon

kinetičkog momenta

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

1. kolokvij, zaključno s temama prvih 7 predavanja i 7 vježbi

10.

DINAMIKA SUSTAVA ČESTICA

Osnovni zakoni dinamike sustava

čestica

SUDARI

o Ravni centrični sudar; Kosi

centrični sudar; Udar čestice

u nepomični zid

P

Željk

o M

aru

šid

3

DINAMIKA SUSTAVA ČESTICA

Osnovni zakoni dinamike sustava

čestica

SUDARI

Ravni centrični sudar; Kosi

centrični sudar; Udar čestice u

nepomični zid

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko M

ako

vid

2

11.

DINAMIKA KRUTOG TIJELA

DINAMIĈKI MOMENTI TROMOSTI

o Aksijalni i centrifugalni

momenti tromosti; Momenti

tromosti za paralelne osi;

Momenti tromosti složenih

tijela

P

Željk

o M

aru

šid

3

DINAMIKA KRUTOG TIJELA

DINAMIĈKI MOMENTI TROMOSTI

Aksijalni i centrifugalni momenti

tromosti; Momenti tromosti za

paralelne osi; Momenti tromosti

složenih tijela

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

12.

TRANSLACIJA

ROTACIJA

Jednadžba gibanja; D' Alembertov

princip; Dopunske reakcije u

osloncima; Kinetička energija;

Zakon kinetičke energije; Kinetički

moment

P

Željk

o M

aru

šid

3




5

TRANSLACIJA

ROTACIJA

Jednadžba gibanja; D' Alembertov

princip; Dopunske reakcije u

osloncima; Kinetička energija;

Zakon kinetičke energije; Kinetički

moment

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko M

ako

vid

2

13.



princip; Kinetička energija; Zakon

kinetičke energije

P

Željk

o

Mar

uši

d

3



princip; Kinetička energija; Zakon

kinetičke energije

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

14.

MEHANIĈKE VIBRACIJE

Slobodne neprigušene vibracije;

Slobodne vibracije s viskoznim

prigušenjem

P Že

ljko

M

aru

šid

3

MEHANIĈKE VIBRACIJE

Slobodne neprigušene vibracije;

Slobodne vibracije s viskoznim

prigušenjem

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2

15.

Rekapitulacija. Dodatno povezivanje obrađenog gradiva s primjerima iz prometne prakse.

P

Bra

nko

M

ako

vid

3

Rješavanje zadataka vezanih uz prometnu praksu.

AV

Dav

or

Fran

jko

vid,

B

ran

ko

Mak

ovi

d

2 2. kolokvij

OBVEZE STUDENATA I NAČIN POLAGANJA ISPITA

Uvjeti za stjecanje potpisa: Student za dobivanje potpisa treba prisustvovati na najmanje 60% predavanja i 60% vježbi. Polaganje ispita:

Ispit se polaže pismeno i usmeno. Konaĉna ocjena je aritmetiĉka sredina pismenog i

usmenog dijela. Uvjet za polaganje ispita iz „Mehanike II“ je položen ispit iz

„Mehanike I“.




6

Pisana provjera znanja: Pisana provjera znanja provodi se na dva načina:

- Studenti mogu pismeni dio ispita položiti preko dva kolokvija ili na ispitnom roku.

- Prvom kolokviju smiju pristupiti samo studenti koji redovno prisustvuju nastavi

„Mehanike II“ u tom semestru. Drugom kolokviju pristupaju samo studenti koji su

položili prvi kolokvij i koji su ostvarili pravo na potpis.

- Studenti koji su položili oba kolokvija osloboĊeni su pismenog dijela i izlaze samo

na usmeni dio ispita.

Na prvom su kolokviju 4 zadatka iz kinematike. 3 zadatka nose svaki po 12 bodova, a 1

najteži 14 bodova; ukupno 50 bodova. Prolaz na prvom kolokviju je ostvarenih najmanje 20

bodova.

Na drugom su kolokviju 4 zadatka iz dinamike. 3 zadatka nose svaki po 12 bodova, a 1

najteži 14 bodova; ukupno 50 bodova. Prolaz na drugom kolokviju i osloboĊenje od pismenog

dijela ispita je ostvarenih najmanje 20 bodova na drugom kolokviju.

Na pismenom dijelu ispita je 6 zadataka (3 kinematika i 3 dinamika). 4 zadatka nose svaki

po 15 bodova, a 2 najteža svaki po 20 bodova; ukupno 100 bodova. Ovisno o mogućoj

prolaznosti na ispitnom roku na usmeni se pozivaju studenti s najmanje 40 do 50 bodova. Prolaz

na pismenom dijelu je 50 bodova!

Ocjene pismenog dijela ispita:

50 – 65 bodova – ocjena dovoljan (2)

66 – 75 bodova – ocjena dobar (3)

76 – 85 bodova – ocjena vrlo dobar (4)

86 – 100 bodova – ocjena izvrstan (5) Usmena provjera znanja: Nakon pismenog dijela ispita studenti s dovoljnim brojem bodova polažu usmeni dio.

LITERATURA a) Obvezna literatura

1. Jurum-Kipke, J., Wolf, H., Muftić, O.: Mehanika u prometu, Fakultet prometnih znanosti

Sveuĉilista u Zagrebu, Zagreb, 2009.




7

b) Dopunska literatura

1.Jecić, S.: Mehanika II, Tehniĉka knjiga Zagreb, Zagreb, 1989.

2.Nožica, M.: Mehanika I, II, Split, 1999. 3. Rotim, F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Svezak 3 (Sudari vozila), Hrvatska

akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1992. 4.Rotim, F., Peran, Z.: Forenzika prometnih nesreća, Hrvatsko znanstveno društvo za promet,

Zagreb, 2011.

5.Meriam, J. L.: Dynamics, 2nd Edition, John Wiley & Sons, New York, 1971.

METODOLOGIJA IZVEDBE PREDMETA 1. PREDAVANJA

Predavanja prate materiju izloženu u skriptama, prezentacijama i udžbeniku, a uglavnom se izvode uz korištenje ploče i Power Point prezentacija. Za uspješnije savladavanje gradiva na predavanjima se koriste i video animacije. Potiče se diskusija iz problematike koja se predaje. 2. VJEŽBE

Auditorne vježbe se izvode na način da se rješavaju numerički zadaci kako bi studenti bili osposobljeni za samostalno korištenje prirodnih zakonitosti i njihovu praktičnu primjenu u: a) savladavanju drugih kolegija, b) svojim bududim zanimanjima, te radi usvajanja pristupa, metoda i postupaka za rješavanje problema u praksi.

3. DOKUMENTACIJA Vodi se evidencija prisutnosti na predavanjima i vježbama, te uspjeha na pojedinim kolokvijima.

4. BODOVANJE KOLEGIJA Praćenje rada studenata:

Aktivnost/segment ECTS bodovi

Predavanja+vježbe 2

1. kolokvij = pismeni ispit

1,5 3

2. kolokvij 1,5

Usmeni ispit 3

Ukupno 8




8

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu:

Ispit se polaže pismeno i usmeno. Konaĉna ocjena je aritmetiĉka sredina pismenog i usmenog

dijela.

studij: aeronatika – modul: civilni pilot, vojni...

Documents