studentski časopis "ascent" (2. broj)

STUDENTSKI ASOPIS SVEUILINOG ODJELA ZA STRUNE STUDIJE PROSINAC, 2015

SADRAJ

4 OSS kalendar

10 Putevima bolonje

13 Udruga UPIT

15 Studentski zbor

17 Intervju

20 AlumniUmbra

22 Aktualno

24 Struni student

27 Kolumna Dine Bujas

29 Drutvo

31 Struni posjet

35 Start up konferencija

36 Dan Odjela

38 Anketni upitnik

3

SADRAJ

4 OSS kalendar

10 Putevima bolonje

13 Udruga UPIT

15 Studentski zbor

17 Intervju

20 AlumniUmbra

22 Aktualno

24 Struni student


29 Drutvo

31 Struni posjet


36 Dan Odjela

38 Anketni upitnik

4 OSS kalendar

10 Putevima bolonje

13 Udruga UPIT

15 Studentski zbor

17 Intervju

20 AlumniUmbra

22 Aktualno

24 Struni student


29 Drutvo

31 Struni posjet


36 Dan Odjela

38 Anketni upitnik

UVODNA RIJE

Drage kolegice i kolege,

zadovoljstvo mi je predstaviti Vam drugi broj asopisa Ascenta koji sadri

podosta raznolikih i vrijednih priloga. U pripremi ovog broja bili su ukljueni

studenti svih odsjeka, profesori i nai bivi studenti te su upravo oni zasluni za

izlazak ovog broja.

Kako nastojimo postavljati i prihvaati izazove tako smo i ovom broju za Vas

pripremili nove rubrike. Ukljuivanjem naih bivih studenta u urednitvo

donosimo Vam vrijedne informacije koje e Vam biti potrebne u nastavku

studija. Poseban naglasak stavili smo na Bolonjsku reformu i nainu koja je ona

provedena na strunim studijima. Takoer smo obratili pozornost na probleme

koji diskriminiraju studente na strunim studijima u rubrici Aktualno. Teme

koje smo izdvojili su strunog i zanimljivog karaktera te smo sigurni da e svatko

od Vas pronai neto za sebe. Nadamo se da e izrazi Vaih lica prilikom itanja

biti odraz naeg truda i vremena uloenog u asopis.

Ovim se putem elim zahvaliti svima koji su nas pratili u ova dva broja, svim

profesorima koji su pruili strunu i savjetodavnu pomo te doprinijeli

uspjenoj suradnji. Najvie zahvaljujem studentima ije su marljive ruke

sudjelovale u pisanju, grafikoj obradi i dizajnu ovih vrijednih stranica. Na kraju,

istaknuo bih jednu izjavu koja mi je pomogla u razumijevanju studentske

inicijative:

Ne idi uhodanim putevima. Idi tamo gdje nema

puteva, i za sobom ostavi trag.''

IMPRESSUM Studentski asopis Sveuilinog

odjela za strune studije

ASCENT

Glavni urednik:

Kreimir Poljak

Grafiki urednik:

Ante Kiso

Urednici fotografije:

Filip Perkovi, Jao Vrdoljak

Urednitvo:

Ana Kui, Nikola Mula, Ivan Andri,

Ante Kiso, Martin Juki, Josipa

Cvrlje, Kreimir Poljak, Neboja

Veljanovski, Sandra Kovai.

Suradnici:

Alumni OSS, Studentski zbor OSS-a, dr.sc. Ljubomir Maleevi prof. v..,

Udruga Upit, mr.sc. Ivica Rui v.p.,

Dina Bujas (Dalmacija News).

Lektor:

dr. sc. Ivanka Kui

Izdava:

Sveuilini Odjel za strune studije,

Sveuilite u Splitu

Naklada:

500 kom

Prosinac 2015.

asopis se dijeli besplatno!

3

glavni urednik Kreimir Poljak

OSS KALENDAR

4

OSS KALENDAR

Odran prvi energetski dan

N a naem Odjelu u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom upanijom, a u okviru Europskog energetskog tjedna 2015. (EU Sustainable Energy

Week 2015), organiziran je prvi energetski dan

Energetski presjek Put prema zajednici s niskom

emisijom CO2. Prvi energetski dan odrao se u naim

prostorima na Kopilici.

U okviru programa energetskog dana sudjelovali su

predavai iz tvrtki Konar - Obnovljivi izvori d.o.o., HEP

ESCO d.o.o., EVN Croatia Plin d.o.o. te predavai iz

Splitsko-dalmatinske upanije i s naeg Odjela. Tijekom

predavanja dotaknute su mnogobrojne energetske

teme, kao to su koritenje obnovljivih izvora energije u

Hrvatskoj, energetske usluge, upravljanje energijom,

mogunosti upotrebe prirodnog plina za pogon dizalica

topline te u transportu, kao i europski projekti na temu

energetike.

Prvom energetskom danu prisustvovali su predstavnici

Hrvatske gospodarske komore - upanijska komora

Split, Splitsko - dalmatinske upanije, HEP - Vjesnik,

nastavnici s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje u Splitu, studenti i nastavnici naeg Odjela,

te predstavnici mnogobrojnih tvrtki kao to su

Brodosplit - Brodograevna industrija Split d.d., Cemex -

Hrvatska d.d., HEP - Proizvodnja d.o.o.

OSS KALENDAR

4

Izvor: www.oss.unist.hr

OSS KALENDAR

Zelena javna nabava u Hrvatskoj

P rogram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj u suradnji s Dravnom kolom za javnu upravu i naim odjelom, organizirao je 11. lipnja okrugli

stol Zelena javna nabava u Hrvatskoj koji se odrao u

prostorima naeg Odjela. Okrugli stol je potaknuo

dijalog o temama koje stoje na putu realizacije odrive i

zelene javne nabave i o procesima donoenja odluka, te

o primjeni energetskih i okolinih kriterija u

dokumentaciji za nadmetanje kako bi se pokrenule

promjene na tritu i poveala konkurentnost domaih

tvrtki. Dr. sc. Ado Matokovi, proelnik naeg Odjela u

svom je obraanju iskazao zadovoljstvo zbog dogaanja

i rekao kako su Struni studiji otvoreni i za buduu

suradnju sa svrhom ostvarenja Plana zelene javne

nabave. Jelena Kremenja iz UNDP-a u Hrvatskoj, kao

biva studentica strunih studija, kazala je kako joj je na

okruglom stolu drago vidjeti budue kolege koje e u

budunosti sudjelovati u procesima javnih nadmetanja i

naglasila kako su se na okruglom stolu okupili strunjaci

koji sudjeluju u donoenju odluka i poznaju sve barijere

na koje mogu naii, u pravnom i ekonomskom smislu. U

ovom trenutku izrauje se nacrt Akcijskog plana za

zelenu javnu nabavu, dokumenta koji je za Republiku

Hrvatsku poprilino nov. Kao zemlja lanica Europske

unije kroz legislativu slijedimo direktive koje nam daje

EU, a jedna od njih je i Akcijski plan po kojemu bi 50

posto javne nabave trebalo biti zeleno, to je za hrvatske

uvjete poprilino velika stavka rekla je Jelena.

Voditeljica Slube za sustavno gospodarenje energijom

u sektoru za energetsku uinkovitost iz Fonda za zatitu

okolia, Irena Dubravec, rekla je kako Fond svojim

iskustvom pokuava pomoi da se projekt zelene javne

nabave ostvari, a rezultati primjene u dravnoj upravi,

jer to doprinosi i zatiti okolia, tj. smanjenju ugljinog

otiska proizvoda i usluga te dugorono ostvaruje

znaajnu novanu utedu.Na okruglom su stolu

sudjelovali i Dubravka Prelec iz

Dravne kole za javnu upravu,

Smiljana Bezi s Odjela za strune

studije Sveuilita u Splitu, Dijana

Varlec iz Hrvatske gospodarske

komore, Maja Petriec iz Regionalne

energetske agencije Sjever, Manuela

Licul Martini, UNDP trenerica u

zelenoj javnoj nabavi i Ivana Ostoi iz

IQ consulting d.o.o.


5

5OSS KALENDAR

OSS KALENDAR

Odran prvi energetski dan

N a naem Odjelu u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom upanijom, a u okviru Europskog energetskog tjedna 2015. (EU Sustainable Energy

Week 2015), organiziran je prvi energetski dan

Energetski presjek Put prema zajednici s niskom

emisijom CO2. Prvi energetski dan odrao se u naim

prostorima na Kopilici.

U okviru programa energetskog dana sudjelovali su

predavai iz tvrtki Konar - Obnovljivi izvori d.o.o., HEP

ESCO d.o.o., EVN Croatia Plin d.o.o. te predavai iz

Splitsko-dalmatinske upanije i s naeg Odjela. Tijekom

predavanja dotaknute su mnogobrojne energetske

teme, kao to su koritenje obnovljivih izvora energije u

Hrvatskoj, energetske usluge, upravljanje energijom,

mogunosti upotrebe prirodnog plina za pogon dizalica

topline te u transportu, kao i europski projekti na temu

energetike.

Prvom energetskom danu prisustvovali su predstavnici

Hrvatske gospodarske komore - upanijska komora

Split, Splitsko - dalmatinske upanije, HEP - Vjesnik,

nastavnici s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje u Splitu, studenti i nastavnici naeg Odjela,

te predstavnici mnogobrojnih tvrtki kao to su

Brodosplit - Brodograevna industrija Split d.d., Cemex -

Hrvatska d.d., HEP - Proizvodnja d.o.o.

OSS KALENDAR

4


OSS KALENDAR

Zelena javna nabava u Hrvatskoj

P rogram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj u suradnji s Dravnom kolom za javnu upravu i naim odjelom, organizirao je 11. lipnja okrugli

stol Zelena javna nabava u Hrvatskoj koji se odrao u

prostorima naeg Odjela. Okrugli stol je potaknuo

dijalog o temama koje stoje na putu realizacije odrive i

zelene javne nabave i o procesima donoenja odluka, te

o primjeni energetskih i okolinih kriterija u

dokumentaciji za nadmetanje kako bi se pokrenule

promjene na tritu i poveala konkurentnost domaih

tvrtki. Dr. sc. Ado Matokovi, proelnik naeg Odjela u

svom je obraanju iskazao zadovoljstvo zbog dogaanja

i rekao kako su Struni studiji otvoreni i za buduu

suradnju sa svrhom ostvarenja Plana zelene javne

nabave. Jelena Kremenja iz UNDP-a u Hrvatskoj, kao

biva studentica strunih studija, kazala je kako joj je na

okruglom stolu drago vidjeti budue kolege koje e u

budunosti sudjelovati u procesima javnih nadmetanja i

naglasila kako su se na okruglom stolu okupili strunjaci

koji sudjeluju u donoenju odluka i poznaju sve barijere

na koje mogu naii, u pravnom i ekonomskom smislu. U

ovom trenutku izrauje se nacrt Akcijskog plana za

zelenu javnu nabavu, dokumenta koji je za Republiku

Hrvatsku poprilino nov. Kao zemlja lanica Europske

unije kroz legislativu slijedimo direktive koje nam daje

EU, a jedna od njih je i Akcijski plan po kojemu bi 50

posto javne nabave trebalo biti zeleno, to je za hrvatske

uvjete poprilino velika stavka rekla je Jelena.

Voditeljica Slube za sustavno gospodarenje energijom

u sektoru za energetsku uinkovitost iz Fonda za zatitu

okolia, Irena Dubravec, rekla je kako Fond svojim

iskustvom pokuava pomoi da se projekt zelene javne

nabave ostvari, a rezultati primjene u dravnoj upravi,

jer to doprinosi i zatiti okolia, tj. smanjenju ugljinog

otiska proizvoda i usluga te dugorono ostvaruje

znaajnu novanu utedu.Na okruglom su stolu

sudjelovali i Dubravka Prelec iz

Dravne kole za javnu upravu,

Smiljana Bezi s Odjela za strune

studije Sveuilita u Splitu, Dijana

Varlec iz Hrvatske gospodarske

komore, Maja Petriec iz Regionalne

energetske agencije Sjever, Manuela

Licul Martini, UNDP trenerica u

zelenoj javnoj nabavi i Ivana Ostoi iz

IQ consulting d.o.o.


5

OSS KALENDAR

OSS KALENDAR

Dan dobrodolice i Erasmus info dan

U red za mobilnost i meunarodnu suradnju odrao je 22. listopada 2015. Dan dobrodolice i Erasmus info dan za strane i domae studente naeg

Odjela. Studenti koji trenutano borave na naem

Odjelu u sklopu Erasmus+ programa predstavili su svoje

drave i institucije. Studenti su predstavili gradove i

fakultete s kojih dolaze, a najvie je studenata iz

Portugala, Rumunjske i Litve. Takoer, studenti su

predstavili turistike znamenitosti svojega grada te one

elemente koje ine njihovu dravu jedinstvenom u

svijetu. Info dan bio je i prigoda da se uju iskustva naih

bivih Erasmus studenata, kao i da se novi studenti

zainteresiraju za tu vrstu razmjene.

OVIDIU, ANCA MICHAELA, OLGA, JUSTINA, EDGARD,

VIKTORIJA, MARTIN, DIANA, JOSE PEDRO, FRANCISCO,

ALBERTO JORGE thanks for coming!


6 6

OSS KALENDAR

Dan dobrodolice i Erasmus info dan

U red za mobilnost i meunarodnu suradnju odrao je 22. listopada 2015. Dan dobrodolice i Erasmus info dan za strane i domae studente naeg

Odjela. Studenti koji trenutano borave na naem

Odjelu u sklopu Erasmus+ programa predstavili su svoje

drave i institucije. Studenti su predstavili gradove i

fakultete s kojih dolaze, a najvie je studenata iz

Portugala, Rumunjske i Litve. Takoer, studenti su

predstavili turistike znamenitosti svojega grada te one

elemente koje ine njihovu dravu jedinstvenom u

svijetu. Info dan bio je i prigoda da se uju iskustva naih

bivih Erasmus studenata, kao i da se novi studenti

zainteresiraju za tu vrstu razmjene.

OVIDIU, ANCA MICHAELA, OLGA, JUSTINA, EDGARD,

VIKTORIJA, MARTIN, DIANA, JOSE PEDRO, FRANCISCO,

ALBERTO JORGE thanks for coming!


6

8OSS KALENDAR

OSS KALENDAR OSS KALENDAR

Festival matematike

N a Odjel je 15. svibnja 2015. ugostio Festival matematike, otvoreno ekipno natjecanje iz matematike za uenike osnovnih i srednjih kola koje

organiziraju Agencija za odgoj i obrazovanje, Splitsko

matematiko drutvo i Centar za razvoj obrazovanja

Split. Festival matematike je okupio vie od 500 uenika i

preko 60 nastavnika iz 47 kola iz Dalmacije. To je dokaz

kako na Odjel prepoznaje vanost ovakvih dogaaja

kojima je cilj popularizacija matematike i openito

poticanje mladih na uenje i razvoj.

Zabavno edukativni program za osnovno kolce

Na naem Odjelu koncem mjeseca lipnja i poetkom

mjeseca srpnja odrana je ljetna radionica. Program se

sastojao od izrada raunalne igre za 3., 4. i 5. razrede,

edukativne igre iz matematike i raunalni laboratorij iz

fizike za 6., 7. i 8. razrede. U posljednjoj fazi radionice,

tema radionice bila je izrada raunalne igre za 6., 7. i 8.

razrede, koju je uspjeno zavilo 25 osnovnokolaca.

Organizatori ovogodinje ljetne kole estitali su

polaznicima koji su uspjeno zavrili programe te su

zahvalili roditeljima i uenicima, a posebno studentima

Odsjeka za informacijsku tehnologiju. Takoer su

naglasili da su uivali s osnovnokolcima pa Vam

prenosimo i posljednje rijei: Veselimo se iduoj ljetnoj

koli. Izvor:

www.oss.unist.hr

8

OSS KALENDAR

9

9OSS KALENDAR

OSS KALENDAR OSS KALENDAR

Festival matematike

N a Odjel je 15. svibnja 2015. ugostio Festival matematike, otvoreno ekipno natjecanje iz matematike za uenike osnovnih i srednjih kola koje

organiziraju Agencija za odgoj i obrazovanje, Splitsko

matematiko drutvo i Centar za razvoj obrazovanja

Split. Festival matematike je okupio vie od 500 uenika i

preko 60 nastavnika iz 47 kola iz Dalmacije. To je dokaz

kako na Odjel prepoznaje vanost ovakvih dogaaja

kojima je cilj popularizacija matematike i openito

poticanje mladih na uenje i razvoj.

Zabavno edukativni program za osnovno kolce

Na naem Odjelu koncem mjeseca lipnja i poetkom

mjeseca srpnja odrana je ljetna radionica. Program se

sastojao od izrada raunalne igre za 3., 4. i 5. razrede,

edukativne igre iz matematike i raunalni laboratorij iz

fizike za 6., 7. i 8. razrede. U posljednjoj fazi radionice,

tema radionice bila je izrada raunalne igre za 6., 7. i 8.

razrede, koju je uspjeno zavilo 25 osnovnokolaca.

Organizatori ovogodinje ljetne kole estitali su

polaznicima koji su uspjeno zavrili programe te su

zahvalili roditeljima i uenicima, a posebno studentima

Odsjeka za informacijsku tehnologiju. Takoer su

naglasili da su uivali s osnovnokolcima pa Vam

prenosimo i posljednje rijei: Veselimo se iduoj ljetnoj

koli. Izvor:

www.oss.unist.hr

8

OSS KALENDAR

9

10

PUTEVIMA BOLONJE

PUTEVIMA BOLONJE

Bolonja na strunim studijama

B olonjski studiji osobito su pogoeni za strune studije. S aspekta trita rada model studiranja 3+2 (prvostupnik, specijalist) ima, za razliku od

sveuilinih studija, svoje opravdanje. Sveuilini

prvostupnici nisu osposobljeni za izravan pristup tritu

rada i ono ih nije ni prepoznalo. Struni studiji imaju u

svom kurikulumu zastupljenu strunu praksu i razliite

oblike praktinog rada, pa je lake premostiti raskorak

izmeu trita rada i obrazovnog sustava. Trenutano

gotovo polovica studenata strunih studija studira na

sveuilitima, iako je prvotno bilo zamiljeno da se na

sveuilitima izvode sveuilini, a na veleuilitima i

visokim kolama struni studiji. Osim toga, znaajno vei

broj studenata studira na sveuilinim nego na strunim

studijima. To je potpuno suprotno strukturi studenata u

drugim zemljama. U studijskim programima naeg

Odjela koji se usklauju sa eljenim ishodima uenja

vanu ulogu ima praktina nastava - timski projekti,

laboratorijske vjebe, demonstracijske vjebe, terenske

vjebe, struni posjeti. Na tim se temeljima mogu

razvijati i napredovati struni i specijalistiki studiji.

Trebamo se pribliiti organizaciji strunih studija (njem.

Fachhochschule) u Njemakoj gdje su studiji naslonjeni

na javni i privatni sektor i prateu industriju, tako da se

po zavretku studija prijelaz na stvarno radno mjesto

gotovo i ne osjea. U naim uvjetima objektivne

potekoe proizlaze iz nedovoljne razvijenosti

navedenih podruja. Nastojimo ublaiti taj problem

radom naeg poduzetnikog inkubatora, obavljanjem

prakse u naim laboratorijima, poveanom mobilnosti

nastavnika i studenata i potpisivanjem ugovora o

suradnji sa irokom mreom tvrtki i institucija u regiji.

Uz povean angaman stalnih nastavnika i istaknutih

strunjaka kao vanjskih suradnika nastojimo pruiti

studentima stjecanje znanja i vjetina potrebnih za

neposredno ukljuivanje u radni proces.

S druge bi strane i dio studenata trebao promijeniti

pristup studiranju po kojem teie stavljaju na stjecanje

zvanja, a ne vjetina i znanja. Zvanje moe omoguiti

zaposlenje, ali trajnu zapoljivost osiguravaju samo

steene kompetencije i cjeloivotno obrazovanje.

10

PUTEVIMA BOLONJE

PUTEVIMA BOLONJE

11

S ciljem ostvarivanja i razvoja temeljnih zasada Bolonje

i unapreenja kvalitete na Odjelu ustrojeni su: Ured za

mobilnost i meunarodnu suradnju, Ured za poslovnu

suradnju s vanjskim subjektima, Centar za cjeloivotno

uenje i obrazovanje odraslih.

Kvalitetnim radom Ureda znatno je popravljena slika

naeg Odjela u podrujima u kojima do prije nekoliko

godina nismo imali gotovo nikakve rezultate. Imamo ve

respektabilnu dolaznu i odlaznu mobilnost nastavnika i

studenata, potpisan niz ugovora o suradnji, organizirane

okrugle stolove s predstavnicima gospodarstva regije,

organizirali smo meunarodnu konferenciju CIET i

ugostili niz eminentnih predavaa iz tuzemstva i

inozemstva. Puno oekujemo i od novoustrojenog

Centra za cjeloivotno uenje i obrazovanje odraslih koji

bi trebao provoditi novi koncept formalnog,

neformalnog i informalnog uenja i obrazovanja to bi

se ugradili u sustav kvalifikacija. Osnivanje ureda i centra

unaprijedilo je rad i protok informacija.

Sve budue aktivnosti Odjela usmjerit e se na daljnji

razvoj Bolonje te osiguravanje i unaprjeenje

kvalitete. Godinji akcijski planovi Odjela temeljit e se

na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije

Republike Hrvatske, Strategiji Sveuilita u Splitu 2015.-

2020. (u izradi), Strategiji Odjela za strune studije 2016.-

2020. koja je u izradi i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

(HKO).

Dr. sc. Ljubomir Maleevi prof. v. .

11

PUTEVIMA BOLONJE

PUTEVIMA BOLONJE

Bolonja na strunim studijama

B olonjski studiji osobito su pogoeni za strune studije. S aspekta trita rada model studiranja 3+2 (prvostupnik, specijalist) ima, za razliku od

sveuilinih studija, svoje opravdanje. Sveuilini

prvostupnici nisu osposobljeni za izravan pristup tritu

rada i ono ih nije ni prepoznalo. Struni studiji imaju u

svom kurikulumu zastupljenu strunu praksu i razliite

oblike praktinog rada, pa je lake premostiti raskorak

izmeu trita rada i obrazovnog sustava. Trenutano

gotovo polovica studenata strunih studija studira na

sveuilitima, iako je prvotno bilo zamiljeno da se na

sveuilitima izvode sveuilini, a na veleuilitima i

visokim kolama struni studiji. Osim toga, znaajno vei

broj studenata studira na sveuilinim nego na strunim

studijima. To je potpuno suprotno strukturi studenata u

drugim zemljama. U studijskim programima naeg

Odjela koji se usklauju sa eljenim ishodima uenja

vanu ulogu ima praktina nastava - timski projekti,

laboratorijske vjebe, demonstracijske vjebe, terenske

vjebe, struni posjeti. Na tim se temeljima mogu

razvijati i napredovati struni i specijalistiki studiji.

Trebamo se pribliiti organizaciji strunih studija (njem.

Fachhochschule) u Njemakoj gdje su studiji naslonjeni

na javni i privatni sektor i prateu industriju, tako da se

po zavretku studija prijelaz na stvarno radno mjesto

gotovo i ne osjea. U naim uvjetima objektivne

potekoe proizlaze iz nedovoljne razvijenosti

navedenih podruja. Nastojimo ublaiti taj problem

radom naeg poduzetnikog inkubatora, obavljanjem

prakse u naim laboratorijima, poveanom mobilnosti

nastavnika i studenata i potpisivanjem ugovora o

suradnji sa irokom mreom tvrtki i institucija u regiji.

Uz povean angaman stalnih nastavnika i istaknutih

strunjaka kao vanjskih suradnika nastojimo pruiti

studentima stjecanje znanja i vjetina potrebnih za

neposredno ukljuivanje u radni proces.

S druge bi strane i dio studenata trebao promijeniti

pristup studiranju po kojem teie stavljaju na stjecanje

zvanja, a ne vjetina i znanja. Zvanje moe omoguiti

zaposlenje, ali trajnu zapoljivost osiguravaju samo

steene kompetencije i cjeloivotno obrazovanje.

10

PUTEVIMA BOLONJE

PUTEVIMA BOLONJE

11

S ciljem ostvarivanja i razvoja temeljnih zasada Bolonje

i unapreenja kvalitete na Odjelu ustrojeni su: Ured za

mobilnost i meunarodnu suradnju, Ured za poslovnu

suradnju s vanjskim subjektima, Centar za cjeloivotno

uenje i obrazovanje odraslih.

Kvalitetnim radom Ureda znatno je popravljena slika

naeg Odjela u podrujima u kojima do prije nekoliko

godina nismo imali gotovo nikakve rezultate. Imamo ve

respektabilnu dolaznu i odlaznu mobilnost nastavnika i

studenata, potpisan niz ugovora o suradnji, organizirane

okrugle stolove s predstavnicima gospodarstva regije,

organizirali smo meunarodnu konferenciju CIET i

ugostili niz eminentnih predavaa iz tuzemstva i

inozemstva. Puno oekujemo i od novoustrojenog

Centra za cjeloivotno uenje i obrazovanje odraslih koji

bi trebao provoditi novi koncept formalnog,

neformalnog i informalnog uenja i obrazovanja to bi

se ugradili u sustav kvalifikacija. Osnivanje ureda i centra

unaprijedilo je rad i protok informacija.

Sve budue aktivnosti Odjela usmjerit e se na daljnji

razvoj Bolonje te osiguravanje i unaprjeenje

kvalitete. Godinji akcijski planovi Odjela temeljit e se

na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije

Republike Hrvatske, Strategiji Sveuilita u Splitu 2015.-

2020. (u izradi), Strategiji Odjela za strune studije 2016.-

2020. koja je u izradi i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

(HKO).

Dr. sc. Ljubomir Maleevi prof. v. .

UDRUGA UPIT

UDRUGA UPIT

UPIT - Programeri informacijskih tehnologija

U druga UPIT, iako mlada, svojim je brojnim aktivnostima ve sada opravdala svoje postojanje. Organizirali smo brojna predavanja koja su

odrali profesori i kolege studenti s naeg Odjela, a imali

smo i nekoliko gostovanja strunjaka iz poslovnog svijeta

meu kojima posebno izdvajamo bive kolege studente

koji sada rade u struci. eljeli bismo se ovom prilikom

zahvaliti svima, a posebno profesorima Ljiljani

Despalatovi i Tomi Roneviu jer nam je njihova

kontinuirana podrka od neprocjenjiva te se veselimo

daljnoj suradnji. Vjerujemo da su odrana predavanja

bila korisna studentima i to iz dvojakog razloga: studenti

su imali priliku stei nova struna znanja ili dodatno

proiriti postojea te samostalno pripremati svoja

predavanja i odrati ih pred auditorijem. U svibnju smo

poeli s novim uzbudljivim projektima: projekt Arduino

robot za noni nadzor proao je pripremnu fazu, a

internetske stranice za Proljetnu pedijatrijsku kolu KBC-

a Split (HPP) ve su u izradi. Robot je zamiljen kao

suradnja izmeu vie odjela (IT, konstrukcijsko

strojarstvo, elektrotehnika), te e kada bude gotov ostati

fakultetu u trajno koritenje. Ujedno se nadamo da e

sljedee generacije nastaviti poboljavati i unaprjeivati

robota . Za izradu stranice za HPP posebno se

zahvaljujemo profesoru Sinii Zorici jer nam je omoguio

rad na ovom uzbudljivom projektu.Kao to vidite,

projekata ima, a ima i volje. Ako ste se itajui ovaj tekst

zainteresirali, javite nam se jer to nas je vie to smo jai!

13

13

UDRUGA UPIT

UDRUGA UPIT

UPIT - Programeri informacijskih tehnologija

U druga UPIT, iako mlada, svojim je brojnim aktivnostima ve sada opravdala svoje postojanje. Organizirali smo brojna predavanja koja su

odrali profesori i kolege studenti s naeg Odjela, a imali

smo i nekoliko gostovanja strunjaka iz poslovnog svijeta

meu kojima posebno izdvajamo bive kolege studente

koji sada rade u struci. eljeli bismo se ovom prilikom

zahvaliti svima, a posebno profesorima Ljiljani

Despalatovi i Tomi Roneviu jer nam je njihova

kontinuirana podrka od neprocjenjiva te se veselimo

daljnoj suradnji. Vjerujemo da su odrana predavanja

bila korisna studentima i to iz dvojakog razloga: studenti

su imali priliku stei nova struna znanja ili dodatno

proiriti postojea te samostalno pripremati svoja

predavanja i odrati ih pred auditorijem. U svibnju smo

poeli s novim uzbudljivim projektima: projekt Arduino

robot za noni nadzor proao je pripremnu fazu, a

internetske stranice za Proljetnu pedijatrijsku kolu KBC-

a Split (HPP) ve su u izradi. Robot je zamiljen kao

suradnja izmeu vie odjela (IT, konstrukcijsko

strojarstvo, elektrotehnika), te e kada bude gotov ostati

fakultetu u trajno koritenje. Ujedno se nadamo da e

sljedee generacije nastaviti poboljavati i unaprjeivati

robota . Za izradu stranice za HPP posebno se

zahvaljujemo profesoru Sinii Zorici jer nam je omoguio

rad na ovom uzbudljivom projektu.Kao to vidite,

projekata ima, a ima i volje. Ako ste se itajui ovaj tekst

zainteresirali, javite nam se jer to nas je vie to smo jai!

13

14

UDRUGA UPIT

UDRUGA UPIT

Najavljujemo jo jedan novi projekt kojim bismo proirili

suradnju i na druge fakultete, a osmislila ga je studentica

forenzike. Vie o ovome projektu koji se odnosi na

studentske radove u sljedeem broju.

Xamarin Hack Day

Edukativni program Xamarin Hack Day koji se odrao

17. listopada u Splitu u udruzi Upit sudionicima je pruio

pomoi pri razvoju mobilnih aplikacija na Xamarin plat-

formi od strane strunih predavaa i mentora iz lokalnih

i globalnih IT poduzea. Upuujemo estitke lanovima

Connecty Teama na osvojenom

prvom mjestu, drugo mjesto pripalo je WeWannaWork

Teamu a na tree mjesto zasjeo je Exam Jam Team. No,

svi su oni pobjednici jer su stekli nove prijatelje i vrijedna

iskustva.

14

STUDENTSKI ZBOR

Neboja Veljanovski

STUDENTSKI ZBOR

Studentski zbor OSS-a

S tudentski zbor Odjela utemeljen je kao studentsko predstavniko tijelo, te mu je cilj tititi prava i promicati interese studenata Odjela. Studentski zbor

Odjela u suradnji s upravom Odjela uspio je prostor u

prizemlju stare zgrade (ex PLOVPUT) opremiti i dodijeliti

na koritenje studentima (do trenutka kada se ostvare

preduvjeti za rekonstrukciju toga prostora u studentski

restoran). Prostor u staroj zgradi sa stolovima za stolni

tenis i ah stoji studentima na raspolaganju za rekreaciju.

Studentski zbor Odjela potie i prua podrku studen-

tima za sudjelovanje u kulturnim, sportskim, drutvenim

i humanitarnim akcijama i manifestacijama. Takoer

informira studente o predavanjima i okruglim stolovima

iz strunih podruja (drutvenih i tehnikih) koja nisu

striktno vezana uz nastavu. Organizacija Elektrijade koja

e se odrati u svibnju u Crnoj Gori sudjelovanje naih

studenata ovisit e o visini dostupnih materijalnih sred-

stava. Odjel e studentima, u skladu s mogunostima,

osigurati prostor, opremu i ostale resurse kako bi se to

vei broj studenata ukljuio u izvoenje raznih oblika

nastavnih i nenastavnih aktivnosti, a nastavnici e sud-

jelovati u eventualnoj pripremi studenata za Elektrijadu.

Studentski zbor e studentima osigurati strunu, organi-

zacijsku i moguu financijsku podrku za sudjelovanje u

sportskim natjecanjima prema Kalendaru natjecanja

sveuilinog sporta i Studentskog dana sporta. U fazi

elaboracije je ideja kojom bismo trebali uveliati Dan

Odjela. Uz protokolarne sveanosti koje se odravaju u

povodu Dana Odjela uvela bi se i neka druga dogaanja.

U sklopu te sveanosti trebao bi se odrati prigodni

turnir u nekoj sportskoj disciplini te zabavni program za

studente u veernjim satima.

15

15

STUDENTSKI ZBOR

UDRUGA UPIT

Najavljujemo jo jedan novi projekt kojim bismo proirili

suradnju i na druge fakultete, a osmislila ga je studentica

forenzike. Vie o ovome projektu koji se odnosi na

studentske radove u sljedeem broju.

Xamarin Hack Day

Edukativni program Xamarin Hack Day koji se odrao

17. listopada u Splitu u udruzi Upit sudionicima je pruio

pomoi pri razvoju mobilnih aplikacija na Xamarin plat-

formi od strane strunih predavaa i mentora iz lokalnih

i globalnih IT poduzea. Upuujemo estitke lanovima

Connecty Teama na osvojenom

prvom mjestu, drugo mjesto pripalo je WeWannaWork

Teamu a na tree mjesto zasjeo je Exam Jam Team. No,

svi su oni pobjednici jer su stekli nove prijatelje i vrijedna

iskustva.

14

STUDENTSKI ZBOR

Neboja Veljanovski

STUDENTSKI ZBOR

Studentski zbor OSS-a

S tudentski zbor Odjela utemeljen je kao studentsko predstavniko tijelo, te mu je cilj tititi prava i promicati interese studenata Odjela. Studentski zbor

Odjela u suradnji s upravom Odjela uspio je prostor u

prizemlju stare zgrade (ex PLOVPUT) opremiti i dodijeliti

na koritenje studentima (do trenutka kada se ostvare

preduvjeti za rekonstrukciju toga prostora u studentski

restoran). Prostor u staroj zgradi sa stolovima za stolni

tenis i ah stoji studentima na raspolaganju za rekreaciju.

Studentski zbor Odjela potie i prua podrku studen-

tima za sudjelovanje u kulturnim, sportskim, drutvenim

i humanitarnim akcijama i manifestacijama. Takoer

informira studente o predavanjima i okruglim stolovima

iz strunih podruja (drutvenih i tehnikih) koja nisu

striktno vezana uz nastavu. Organizacija Elektrijade koja

e se odrati u svibnju u Crnoj Gori sudjelovanje naih

studenata ovisit e o visini dostupnih materijalnih sred-

stava. Odjel e studentima, u skladu s mogunostima,

osigurati prostor, opremu i ostale resurse kako bi se to

vei broj studenata ukljuio u izvoenje raznih oblika

nastavnih i nenastavnih aktivnosti, a nastavnici e sud-

jelovati u eventualnoj pripremi studenata za Elektrijadu.

Studentski zbor e studentima osigurati strunu, organi-

zacijsku i moguu financijsku podrku za sudjelovanje u

sportskim natjecanjima prema Kalendaru natjecanja

sveuilinog sporta i Studentskog dana sporta. U fazi

elaboracije je ideja kojom bismo trebali uveliati Dan

Odjela. Uz protokolarne sveanosti koje se odravaju u

povodu Dana Odjela uvela bi se i neka druga dogaanja.

U sklopu te sveanosti trebao bi se odrati prigodni

turnir u nekoj sportskoj disciplini te zabavni program za

studente u veernjim satima.

15

16

STUDENTSKI ZBOR

STUDENTSKI ZBOR

U dogovoru s upravom trebao bi uskoro biti objavljen

natjeaj za iznajmljivanje prostora biveg "Lukija", ali ne

kao caffe bar ve kao pekara, u kojoj bi se prodavali

pekarski proizvodi, sendvii, sokovi, jogurti i sl. Cijene bi

bile prilagoene studentima, a jo je potrebno preispi-

tati sve detalje. U organizaciji udruge S4S studenti e

imati, u prostorima Odjela, mogunost napisati u Knjigu

albi i pohvala svoja zapaanja o Odjelu. Na zavrnom

sastanku s elnicima sastavnica Sveuilita, dekanima

fakulteta i proelnicima Odjela bit e uruene Knjige

albi i pohvala.

Studentski projekti...

Nastavnici Odjela ukljuuju studente u struni i

istraivaki rad razvoj softvera, izrada novih

laboratorijskih vjebi, zajedniko objavljivanje strunih

lanaka, nazonost na strunim savjetovanjima. U

skladu s tim Struno vijee donijelo je odluku o

formiranju Fonda za studentske projekte. Iz fonda bi se,

putem natjeaja, financijski potpomagali studentski

projekti. U fondu je izdvojeno 50.000 kuna za jednu

akademsku godinu, te se uskoro oekuje natjeaj za

dodjelu sredstava po definiranim pravilima.

Centar za savjetovanje studenata

Dunost nam je obavijestiti vas da je na naem

Sveuilitu osnovan Sveuilini centar za savjetovanja

studenata. Centar je unutarnja ustrojbena jedinica i

sastavnica Sveuilita u Splitu, bez statusa pravne osobe

niti podrunice pravne osobe. U okviru Centra djelovat

e: Savjetovalite za upravljanje karijerama,

Savjetovalite za studente s invaliditetom, Medicinsko

savjetovalite, Psiholoko savjetovalite, Kinezioloko

savjetovalite, Savjetovalite za meureligijski dijalog i

studentski pastoral i Pravno savjetovalite. Cilj Centra je

sustavna podrke studentima radi akademskog,

karijernog i osobnog napredovanja. Sve usluge Centra

bit e besplatne. Djelatnosti Centra su informiranje,

savjetovanje, usmjeravanje i educiranje studenata svih

godina i sastavnica Sveuilita u Splitu, podrka

podzastupljenim skupinama studenata, podrka

nastavnom, strunom i administrativnom osoblju

Sveuilita vezano uz navedena te ostala podruja u

skladu s ustanovljenim potrebama studenata i

odlukama Senata. Prostor za rad Centra osigurat e

Sveuilite. Ustroj, poslovanje, ovlasti i naini odluivanja

Centra, kao i druga pitanja znaajna za njegov rad, uredit

e se Pravilnikom o ustroju i radu Sveuilinog centra za

savjetovanja studenata. Struno e vijee biti sastavljeno

od voditelja pojedinih savjetovalita. Najvei dio

aktivnosti Centra financirat e se iz sredstava

programskih ugovora koji se odnose na poveanje

studentskog standarda i potpora studentima, kao i

direktnih potpora i sredstava dravnog prorauna

Republike Hrvatske, sredstava Sveuilita u Splitu,

razliitih projekata, programa i slino, EU fondova,

sredstava namijenjenih zapoljavanju mladih,

sponzorstava i donacija, obavljanjem vlastitih djelatnosti

te iz ostalih izvora.

Kreimir Poljak

16

INTERVJU

INTERVJU

J edan od odabranih profesora za intervju u naem drugom izdanju sigurno je dobro poznat svim stu-dentima Odsjeka za elektrotehniku. Profesor Ljubomir

Maleevi jedan je od osnivaa biveg VEST-a, dananjeg

OSS-a. S obzirom na to da na profesor uskoro ide u

zasluenu mirovinu, odluili smo razgovarati s njim o

njegovu ivotu, radu i profesionalnom djelovanju.

Za poetak moete li nam ukratko rei neto o sebi?

Diplomirao sam na Elektrotehnikom fakultetu u Splitu

(dananji FESB) - smjer elektronika. Zatim sam magis-

trirao na poslijediplomskom studiju Elektrotehnikog

fakulteta u Zagrebu 1981. godine. Nakon toga, od 1975.-

1998. godine radio sam kao asistent, znanstveni asis-

tent i predava na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje. Doktorirao sam 1994. god. kao prvi dok-

torand na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodo-

gradnje Sveuilita u Splitu. Jedan sam od utemeljitelja

Veleuilita u Splitu, te od osnutka VEST-a do njegova

ukidanja 2003. godine obavljao sam funkciju proelnika

Odjela elektrotehnike i lana senata Veleuilita. Tek

nakon ukidanja Veleuilita prelazim na novoustrojeni

Odjel za strune studije Sveuilita u Splitu gdje radim i

danas.

S obzirom na to da ste vi pomonik proelnika za osigu-

ranje kvalitete moete li nam pojasniti kojim se pitan-

jima trenutano bavi Odbor za unaprjeenje kvalitete

naeg Odjela ?

Konkretno se bavim izradom studijskih elaborata u ko-

jima teimo da veinski faktor bude struna praksa, te

stoga u budunosti teimo da struna praksa traje jedan

semestar kao to je to praksa u drugim zemljama.

Budui da je to trenutano teko postii, kompenziramo

kroz rad u laboratorijima , jednako tako smo dosta spo-

razuma sklopili s vanjskim subjektima kako bi nai stu-

denti mogli obavljati strunu praksu, to je neto na to se

najvie fokusiramo. Jednako tako radim pripremu za

novu strategiju razvitka Odjela, u kojoj bi svi sudionici u

Sustavu za kvalitetu Odjela trebali prezentirati svoju

17

Intervju - Dr.sc. Ljubomir Maleevi prof. v. .

17

INTERVJU

STUDENTSKI ZBOR

U dogovoru s upravom trebao bi uskoro biti objavljen

natjeaj za iznajmljivanje prostora biveg "Lukija", ali ne

kao caffe bar ve kao pekara, u kojoj bi se prodavali

pekarski proizvodi, sendvii, sokovi, jogurti i sl. Cijene bi

bile prilagoene studentima, a jo je potrebno preispi-

tati sve detalje. U organizaciji udruge S4S studenti e

imati, u prostorima Odjela, mogunost napisati u Knjigu

albi i pohvala svoja zapaanja o Odjelu. Na zavrnom

sastanku s elnicima sastavnica Sveuilita, dekanima

fakulteta i proelnicima Odjela bit e uruene Knjige

albi i pohvala.

Studentski projekti...

Nastavnici Odjela ukljuuju studente u struni i

istraivaki rad razvoj softvera, izrada novih

laboratorijskih vjebi, zajedniko objavljivanje strunih

lanaka, nazonost na strunim savjetovanjima. U

skladu s tim Struno vijee donijelo je odluku o

formiranju Fonda za studentske projekte. Iz fonda bi se,

putem natjeaja, financijski potpomagali studentski

projekti. U fondu je izdvojeno 50.000 kuna za jednu

akademsku godinu, te se uskoro oekuje natjeaj za

dodjelu sredstava po definiranim pravilima.

Centar za savjetovanje studenata

Dunost nam je obavijestiti vas da je na naem

Sveuilitu osnovan Sveuilini centar za savjetovanja

studenata. Centar je unutarnja ustrojbena jedinica i

sastavnica Sveuilita u Splitu, bez statusa pravne osobe

niti podrunice pravne osobe. U okviru Centra djelovat

e: Savjetovalite za upravljanje karijerama,

Savjetovalite za studente s invaliditetom, Medicinsko

savjetovalite, Psiholoko savjetovalite, Kinezioloko

savjetovalite, Savjetovalite za meureligijski dijalog i

studentski pastoral i Pravno savjetovalite. Cilj Centra je

sustavna podrke studentima radi akademskog,

karijernog i osobnog napredovanja. Sve usluge Centra

bit e besplatne. Djelatnosti Centra su informiranje,

savjetovanje, usmjeravanje i educiranje studenata svih

godina i sastavnica Sveuilita u Splitu, podrka

podzastupljenim skupinama studenata, podrka

nastavnom, strunom i administrativnom osoblju

Sveuilita vezano uz navedena te ostala podruja u

skladu s ustanovljenim potrebama studenata i

odlukama Senata. Prostor za rad Centra osigurat e

Sveuilite. Ustroj, poslovanje, ovlasti i naini odluivanja

Centra, kao i druga pitanja znaajna za njegov rad, uredit

e se Pravilnikom o ustroju i radu Sveuilinog centra za

savjetovanja studenata. Struno e vijee biti sastavljeno

od voditelja pojedinih savjetovalita. Najvei dio

aktivnosti Centra financirat e se iz sredstava

programskih ugovora koji se odnose na poveanje

studentskog standarda i potpora studentima, kao i

direktnih potpora i sredstava dravnog prorauna

Republike Hrvatske, sredstava Sveuilita u Splitu,

razliitih projekata, programa i slino, EU fondova,

sredstava namijenjenih zapoljavanju mladih,

sponzorstava i donacija, obavljanjem vlastitih djelatnosti

te iz ostalih izvora.

Kreimir Poljak

16

INTERVJU

INTERVJU

J edan od odabranih profesora za intervju u naem drugom izdanju sigurno je dobro poznat svim stu-dentima Odsjeka za elektrotehniku. Profesor Ljubomir

Maleevi jedan je od osnivaa biveg VEST-a, dananjeg

OSS-a. S obzirom na to da na profesor uskoro ide u

zasluenu mirovinu, odluili smo razgovarati s njim o

njegovu ivotu, radu i profesionalnom djelovanju.

Za poetak moete li nam ukratko rei neto o sebi?

Diplomirao sam na Elektrotehnikom fakultetu u Splitu

(dananji FESB) - smjer elektronika. Zatim sam magis-

trirao na poslijediplomskom studiju Elektrotehnikog

fakulteta u Zagrebu 1981. godine. Nakon toga, od 1975.-

1998. godine radio sam kao asistent, znanstveni asis-

tent i predava na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje. Doktorirao sam 1994. god. kao prvi dok-

torand na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodo-

gradnje Sveuilita u Splitu. Jedan sam od utemeljitelja

Veleuilita u Splitu, te od osnutka VEST-a do njegova

ukidanja 2003. godine obavljao sam funkciju proelnika

Odjela elektrotehnike i lana senata Veleuilita. Tek

nakon ukidanja Veleuilita prelazim na novoustrojeni

Odjel za strune studije Sveuilita u Splitu gdje radim i

danas.

S obzirom na to da ste vi pomonik proelnika za osigu-

ranje kvalitete moete li nam pojasniti kojim se pitan-

jima trenutano bavi Odbor za unaprjeenje kvalitete

naeg Odjela ?

Konkretno se bavim izradom studijskih elaborata u ko-

jima teimo da veinski faktor bude struna praksa, te

stoga u budunosti teimo da struna praksa traje jedan

semestar kao to je to praksa u drugim zemljama.

Budui da je to trenutano teko postii, kompenziramo

kroz rad u laboratorijima , jednako tako smo dosta spo-

razuma sklopili s vanjskim subjektima kako bi nai stu-

denti mogli obavljati strunu praksu, to je neto na to se

najvie fokusiramo. Jednako tako radim pripremu za

novu strategiju razvitka Odjela, u kojoj bi svi sudionici u

Sustavu za kvalitetu Odjela trebali prezentirati svoju

17

Intervju - Dr.sc. Ljubomir Maleevi prof. v. .

18

INTERVJU

INTERVJU

viziju razvoja studija koja je usklaena s tritem rada.

Kakav je va stav o Bolonjskom sustavu ?

Na mnogim fakultetima Bolonjski sustav nije proveden

do kraja. Na naem Odjelu on je doveden na onaj nivo

koji se trai, ali on se itekako moe jo poboljati. Drim

da je Bolonjski sustav vie prilagoen strunom studiju

nego znanstvenom studiju. Nastojimo se to vie prib-

liiti njemakim Fachhochschule (struni studiji u Nje-

makoj), jer zadnji podatak za koji znam je da je u Europi

pa tako i u Njemakoj 70% studenata orijentirano na

strune studije, a ostalih 30% na znanstvene studije.

Poznato nam je da uskoro idete u mirovinu i da e

netko morati preuzeti jedan od temeljnih predmeta prve godine studija elektrotehnike. Studente zanima koga drite dostojnom zamjenom te to oekujete od

njega ?

Osobno ne mogu odgovoriti na to pitanje jer je to od-

luka Odsjeka za elektrotehniku budui da oni planiraju

plan optereenja nastavnika i raspored kolegija, ali o

tome nismo jo raspravljali. Jednako tako kad odem u

mirovinu namjeravam sudjelovati u radu Odjela jer sam

jedan od osnivaa Odjela za strune studije koji mi je

prirastao srcu tako da nikako ne bih volio vidjeti da na

Odjelu neto poe u krivom smjeru. Trenutana ideja o

kojoj sam razgovarao s profesorom Kovaeviem je da

se napravi jedan jedinstveni udbenik koji bi obuhvatio

podruja osnova elektrotehnike, elektronikih ele-

menata, elektronikih sklopova kao i dio podruja elek-

troenergetike jer tako danas izgleda suvremena litera-

tura. To bi zahtijevalo i odreene izmjene u planu i pro-

gramu kolegija.

Ako se slaete, preli bismo na malo oputenije teme

(smijeh). Naete li vremena za razonodu ili neki hobi ?

Prije sam se bavio ribolovom, ali kad odem u mirovinu

namjeravam se ponovo posvetiti tome. Nedavno sam

nabavio psa i to na zahtjev unuka, koji je jako uspjean u

svojim zahtjevima. Imam troje unuadi, pa namjeravam

vrijeme troiti i u igri s njima. Osim toga, bavim se i

vrtlarstvom u kojem uivam jer trud koji ulaem rezultira

plodovima. U mladosti, u studentskim danima, igrao

sam nogomet.

I za kraj, koja je vaa poruka studentima ?

Postoji vie poruka koje bih uputio studentima, ali istak-

nuo bih jednu izjavu uvenog slikara Pabla Picassa koju

ponekad citiram svojim studentima:

Tko eli neto nauiti nai e nain, tko ne eli

nai e izliku.

Razgovarali : Ivan Andri, Kreimir Poljak

18

INTERVJU

INTERVJU

Intervju - Top student

Reci neto ukratko o sebi?

Zovem se Renata Lebo. Studentica sam druge godine

specijalistikog diplomskog strunog studija RiF-a i radim

u Splitskoj banci neto vie od godinu dana. Slobodnog

vremena ba i nemam, s posla odmah idem na preda-

vanja, a vikendom volim zaigrati ah. Igrala sam zadnjih

nekoliko godina za nae Sveuilite i osvojila 1. mjesto, ali

zbog posla nisam mogla ii na dravno natjecanje. Ove

godine sam se udala pa nisam niti otila na Sveuilino

prvenstvo.

to te privuklo da upie ba smjer Raunovodstvo i

financije?

S obzirom na to da sam provela tri godine na PMF-u

htjela sam neto vezano za ekonomiju gdje ima puno

raunanja. Nisam previe naklonjena teoriji ve bro-

jevima pa je ovo nekako bio moj izbor, a i nisam morala

polagati dravnu maturu.

Koliko ti je znanje steeno na studiju pomoglo izvan

fakulteta?

Pa pomoglo mi je dosta, pogotovo oko repeticija jer sam

ih dosad drala samo iz matematike, a sada i iz naih

strunih predmeta, te naravno na razgovoru za posao,

nekakva podloga se ipak osjeti, ovjek neto naui u tih 5

godina studiranja.

Misli li da treba neto mijenjati u programu tvog

smjera? to?

Moda treba malo vie strune prakse, iako se pojedini

profesori stvarno trude prenijeti svoje znanje iz prakse

kroz praktine primjere. A teorijski predmeti ostaju takvi

kakvi jesu, ne favoriziram ih, ali eto i to se mora nauiti.

Kakve planove ima za budunost?

Sada, iskreno, jedva ekam stati s poslom, zavriti faks,

uivati u braku i osnovati obitelj, a za godinu-dvije nai

posao koji u s gutom raditi, u struci naravno.

ma li savjet za druge studente na Odjelu?

Da dolaze na vjebe, a predavanja da sluaju kad su ve

doli. Potpis nikada nije bio problem barem koliko ja

znam. Predmete koji su im zanimljivi neka s gutom

sluaju i ue i budu to bolji, a ove to im nisu zanimljivi

za 2 se uvijek moe nauiti. Razgovarala: Ana Kui

19

19

INTERVJU

INTERVJU

viziju razvoja studija koja je usklaena s tritem rada.

Kakav je va stav o Bolonjskom sustavu ?

Na mnogim fakultetima Bolonjski sustav nije proveden

do kraja. Na naem Odjelu on je doveden na onaj nivo

koji se trai, ali on se itekako moe jo poboljati. Drim

da je Bolonjski sustav vie prilagoen strunom studiju

nego znanstvenom studiju. Nastojimo se to vie prib-

liiti njemakim Fachhochschule (struni studiji u Nje-

makoj), jer zadnji podatak za koji znam je da je u Europi

pa tako i u Njemakoj 70% studenata orijentirano na

strune studije, a ostalih 30% na znanstvene studije.

Poznato nam je da uskoro idete u mirovinu i da e

netko morati preuzeti jedan od temeljnih predmeta prve godine studija elektrotehnike. Studente zanima koga drite dostojnom zamjenom te to oekujete od

njega ?

Osobno ne mogu odgovoriti na to pitanje jer je to od-

luka Odsjeka za elektrotehniku budui da oni planiraju

plan optereenja nastavnika i raspored kolegija, ali o

tome nismo jo raspravljali. Jednako tako kad odem u

mirovinu namjeravam sudjelovati u radu Odjela jer sam

jedan od osnivaa Odjela za strune studije koji mi je

prirastao srcu tako da nikako ne bih volio vidjeti da na

Odjelu neto poe u krivom smjeru. Trenutana ideja o

kojoj sam razgovarao s profesorom Kovaeviem je da

se napravi jedan jedinstveni udbenik koji bi obuhvatio

podruja osnova elektrotehnike, elektronikih ele-

menata, elektronikih sklopova kao i dio podruja elek-

troenergetike jer tako danas izgleda suvremena litera-

tura. To bi zahtijevalo i odreene izmjene u planu i pro-

gramu kolegija.

Ako se slaete, preli bismo na malo oputenije teme

(smijeh). Naete li vremena za razonodu ili neki hobi ?

Prije sam se bavio ribolovom, ali kad odem u mirovinu

namjeravam se ponovo posvetiti tome. Nedavno sam

nabavio psa i to na zahtjev unuka, koji je jako uspjean u

svojim zahtjevima. Imam troje unuadi, pa namjeravam

vrijeme troiti i u igri s njima. Osim toga, bavim se i

vrtlarstvom u kojem uivam jer trud koji ulaem rezultira

plodovima. U mladosti, u studentskim danima, igrao

sam nogomet.

I za kraj, koja je vaa poruka studentima ?

Postoji vie poruka koje bih uputio studentima, ali istak-

nuo bih jednu izjavu uvenog slikara Pabla Picassa koju

ponekad citiram svojim studentima:

Tko eli neto nauiti nai e nain, tko ne eli

nai e izliku.

Razgovarali : Ivan Andri, Kreimir Poljak

18

INTERVJU

INTERVJU

Intervju - Top student

Reci neto ukratko o sebi?

Zovem se Renata Lebo. Studentica sam druge godine

specijalistikog diplomskog strunog studija RiF-a i radim

u Splitskoj banci neto vie od godinu dana. Slobodnog

vremena ba i nemam, s posla odmah idem na preda-

vanja, a vikendom volim zaigrati ah. Igrala sam zadnjih

nekoliko godina za nae Sveuilite i osvojila 1. mjesto, ali

zbog posla nisam mogla ii na dravno natjecanje. Ove

godine sam se udala pa nisam niti otila na Sveuilino

prvenstvo.

to te privuklo da upie ba smjer Raunovodstvo i

financije?

S obzirom na to da sam provela tri godine na PMF-u

htjela sam neto vezano za ekonomiju gdje ima puno

raunanja. Nisam previe naklonjena teoriji ve bro-

jevima pa je ovo nekako bio moj izbor, a i nisam morala

polagati dravnu maturu.

Koliko ti je znanje steeno na studiju pomoglo izvan

fakulteta?

Pa pomoglo mi je dosta, pogotovo oko repeticija jer sam

ih dosad drala samo iz matematike, a sada i iz naih

strunih predmeta, te naravno na razgovoru za posao,

nekakva podloga se ipak osjeti, ovjek neto naui u tih 5

godina studiranja.

Misli li da treba neto mijenjati u programu tvog

smjera? to?

Moda treba malo vie strune prakse, iako se pojedini

profesori stvarno trude prenijeti svoje znanje iz prakse

kroz praktine primjere. A teorijski predmeti ostaju takvi

kakvi jesu, ne favoriziram ih, ali eto i to se mora nauiti.

Kakve planove ima za budunost?

Sada, iskreno, jedva ekam stati s poslom, zavriti faks,

uivati u braku i osnovati obitelj, a za godinu-dvije nai

posao koji u s gutom raditi, u struci naravno.

ma li savjet za druge studente na Odjelu?

Da dolaze na vjebe, a predavanja da sluaju kad su ve

doli. Potpis nikada nije bio problem barem koliko ja

znam. Predmete koji su im zanimljivi neka s gutom

sluaju i ue i budu to bolji, a ove to im nisu zanimljivi

za 2 se uvijek moe nauiti. Razgovarala: Ana Kui

19

20

AlumniUmbra

AlumniUmbra

Alumni OSS

P redstavnici Upravnog odbora alumni udruge naeg Odjela, predsjednik Robert Rubi, spec.oec i dopredsjednica udruge Sandra Kovai, bacc.oec.

redovito sudjeluju na sastancima na kojima se okupljaju

predstavnici alumni udruga Sveuilita u Splitu. Krajem

veljae sastanci se poinju voditi na dvotjednoj bazi,

svakog drugog utorka. Uz prorektora Malea,

sastancima je u vie navrata nazoio rektor Sveuilita u

Splitu prof.doc.sc. imun Anelinovi koji je

predstavnicima alumni udruga prezentirao radnu verziju

Projekta postakademskog zapoljavanja iji je pokreta

Sveuilite u Splitu. Programom bi se studenti osposobili

za pokretanje i voenje gospodarskih i drugih subjekata

te poveali ope sposobnosti za zapoljavanje/

samozapoljavanje nakon zavrenog studija i stjecanja

diploma.

O projektu...

Program postakademskog zapoljavanja predstavlja

potpuno nov i inovativan pristup u stvaranju,

selektiranju i praenju mladih poduzetnika koje

zapoinje prilikom samog upisa na sveuilite. Od samih

poetaka student se informira o svim mogunostima

ovoga programa, a upisom na program jaaju se

upravljake sposobnosti polaznika kao i

interdisciplinarne vjetine za samostalno voenje tvrtke.

Sve to prati sustav aktivnog mentoriranja i sustav

informatikog rada i internacionalizacije iskustava

znaajnih za potrebe ovoga projekta. Program je u

cijelosti mogue provesti sadanjim sredstvima MZO-a,

Sveuilita, dionika te EU fondova.

Uoava se potreba interdisciplinarne izobrazbe u svim

buduim zanimanjima. Tako e npr. inenjer

elektrotehnike sve vie trebati znanja iz ekonomije,

prava i slino, koja nedovoljno stjee u tijeku studija.

Kultura jaanja strunoga rada i poduzetnike aktivnosti

za sada je vrlo slabo zastupljena na naim sveuilitima,

a to dovodi do kasnog ukljuivanja studenata u

poduzetnike aktivnosti. Postojeu tvrdokorno

uvrijeenu svijest o zavretku studija i traenju

poslodavca treba zamijeniti idejom o samozapoljavanju

17

AlumniUmbra

AlumniUmbra

Ciljevi:

Razviti nastavni program (u ljetnim mjesecima) za

jaanje upravljakih sposobnosti i vjetina.

Pravilnom selekcijom i edukacijom i poduavanjem

omoguiti studentima polaznicima to laki prijelaz iz

studentskih klupa u poduzetnike vode.

Poticati sveuiline profesore na mentoriranje

studenata buduih poduzetnika za zajednike tvrtke

utemeljene na znanosti, znanju i tehnologiji (spin off

kompanija).

Kroz burze mentora poduzetnika umreavati studente

budue poduzetnike s gospodarstvom.

Kroz meunarodnu suradnju (Erasmus) omoguiti

polaznicima internacionalna iskustva te upoznavanje sa

slinim gospodarskim projektima u svijetu, a kroz burzu

internacionalnih suradnika omoguiti globalizaciju

poslovnih pothvata.

Omoguiti polaznicima i mentorima kritian osvrt na

predstavljene prijedloge kroz tehnoloko vijee koje e

se formirati iz kvote iskusnih profesora i poduzetnika,

bankara i sl.

Osigurati medijsko praenje projekta kao i popularizaciju

poduzetnikih iskoraka i projekata.

Osigurati financiranje usvojenih poduzetnikih projekata

kroz suradnju s lokalnom zajednicom, bankama i

osiguravajuim kuama kao i EU fondovima.

Osigurati pravni okvir unutar Sveuilita i MZO-a te

zatitu intelektualnog vlasnitva i patenata te tvrtke i

njihove vlasnike dugorono povezati sa sveuilitem.

Uspjene tvrtke zadrati u statusu nastavnih baza koje

daju sposobne edukatore i mentore Sveuilitu i tako

ostvariti povezivanje nastave s praksom i bivih

studenata sa Sveuilitem. Program samozapoljavanja treba u cijelosti postaviti

kao samofinancirajui projekt. Sandra Kovai

21

AlumniUmbra

Alumni OSS














diploma.

O projektu...
























17

AlumniUmbra

AlumniUmbra

Ciljevi:









kompanija).







poslovnih pothvata.




bankara i sl.














21

21

AlumniUmbra

AlumniUmbra

Alumni OSS














diploma.

O projektu...
























17

AlumniUmbra

AlumniUmbra

Ciljevi:









kompanija).







poslovnih pothvata.




bankara i sl.














21

AlumniUmbra

Alumni OSS














diploma.

O projektu...
























17

AlumniUmbra

AlumniUmbra

Ciljevi:









kompanija).







poslovnih pothvata.




bankara i sl.














21

22

AKTUALNO

AKTUALNO

Problem strunog specijalista

V ijee studenata veleuilita i visokih kola pokrenulo je inicijativu putem koje ele osigurati hrvatskim studentima jednaka prava kakva imaju njihovi

kolege iz Europske unije. Studenti strunih specijalistikih

studija diskriminirani su zbog naziva koji stjeu po

zavretku studija. Naime, nakon zavretka strunog

studija takvi studenti postaju struni specijalisti, dok

studenti sveuilita postaju magistri. S obzirom na

injenicu kako struni studiji postoje na sveuilitima,

veleuilitima i visokim kolama, navedeni problem

utjee na 55.000 studenata u Hrvatskoj.

Naziv koji studenti strunih studija stjeu po zavretku

studija nije prepoznat na tritu rada. Poslodavci esto

ne znaju kako sustav funkcionira, tako da se studenti

strunih studija nalaze u nezavidnom poloaju.

Struni specijalist nije prepoznat kod poslodavaca

Binarni sustav u Hrvatskoj funkcionira tako da je jedan

stup sveuilini, a drugi struni. Ovakva situacija kakvu

imamo danas stavlja velik broj studenata koji ulaze na

trite rada u nepovoljnu situaciju. Gospodarska situacija

u nas nije dobra, a ti se studenti onda jo moraju i duplo

vie dokazivati. Poslodavac na razgovoru za posao ne

prepoznaje strunog specijalistu.

Problem postoji i kod prijevoda, kada se ti studenti

zapoljavaju u inozemstvu. Naravno, nije intencija da

nai mladi ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za poslom,

ali to se dogaa. Situacija s prijevodom je jo

nepovoljnija; student postaje npr. specialist of

economics ili profesionalist of economics, a u Europi

uope nema takvog tumaenja titule. Drugi studenti u

Europi na analognim studijima imaju MA (Magister

Artium), a nai studenti specialist of "something".

22

AKTUALNO

AKTUALNO

Cjelokupni zakon koji utjee na to, Zakon o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju, lanak 74 definira te

nazive, pa je slijedom toga Vijee veleuilia i visokih

kola pokrenulo je inicijativu da se to promijeni. Cilj je da

se to modificira na nain koji je prikladniji "Bolonji" i

europskim standardima.

Rjeenje problema je na vidiku, ali

Dva mjeseca od poetka pokretanja inicijative Vijea

studenata veleuilita i visokih kola RH, koordinacijskog

i predstavnikog tijela studenata dravnih i privatnih

veleuilita i visokih kola, pitanje 55.000 studenata koji

studiraju na strunim studijima na sveuilitima, veleu-

ilitima i visokim kolama diljem Hrvatske trebalo bi biti

rijeeno u prvom tromjeseju sljedee godine. Nakon

sastanka Vedrana Mornara, ministra znanosti, obra-

zovanja i sporta i vodstva Vijea studenata i Hrvatskog

studentskog zbora proteklog tjedna, Ministarstvo se

obvezalo do rujna ove godine u plan normativnih aktiv-

nosti za prvi kvartal 2016. godine ukljuiti izmjene Za-

kona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te

Zakona o akademskim i strunim nazivima. Ipak, treba

naglasiti da e se o izmjenama zakona odluivati u man-

datu nove Vlade, to po odreenim politikim pravilima

moe predstavljati problem. Ali ba zato, mi studenti,

trebamo ustrajati u borbi za svoja prava kako bismo

slomili sve politike barijere i bili ravnopravni kolegama iz

Europske unije.

23

Kreimir Poljak

23

AKTUALNO

AKTUALNO

Problem strunog specijalista

V ijee studenata veleuilita i visokih kola pokrenulo je inicijativu putem koje ele osigurati hrvatskim studentima jednaka prava kakva imaju njihovi

kolege iz Europske unije. Studenti strunih specijalistikih

studija diskriminirani su zbog naziva koji stjeu po

zavretku studija. Naime, nakon zavretka strunog

studija takvi studenti postaju struni specijalisti, dok

studenti sveuilita postaju magistri. S obzirom na

injenicu kako struni studiji postoje na sveuilitima,

veleuilitima i visokim kolama, navedeni problem

utjee na 55.000 studenata u Hrvatskoj.

Naziv koji studenti strunih studija stjeu po zavretku

studija nije prepoznat na tritu rada. Poslodavci esto

ne znaju kako sustav funkcionira, tako da se studenti

strunih studija nalaze u nezavidnom poloaju.

Struni specijalist nije prepoznat kod poslodavaca

Binarni sustav u Hrvatskoj funkcionira tako da je jedan

stup sveuilini, a drugi struni. Ovakva situacija kakvu

imamo danas stavlja velik broj studenata koji ulaze na

trite rada u nepovoljnu situaciju. Gospodarska situacija

u nas nije dobra, a ti se studenti onda jo moraju i duplo

vie dokazivati. Poslodavac na razgovoru za posao ne

prepoznaje strunog specijalistu.

Problem postoji i kod prijevoda, kada se ti studenti

zapoljavaju u inozemstvu. Naravno, nije intencija da

nai mladi ljudi odlaze u inozemstvo u potrazi za poslom,

ali to se dogaa. Situacija s prijevodom je jo

nepovoljnija; student postaje npr. specialist of

economics ili profesionalist of economics, a u Europi

uope nema takvog tumaenja titule. Drugi studenti u

Europi na analognim studijima imaju MA (Magister

Artium), a nai studenti specialist of "something".

22

AKTUALNO

AKTUALNO

Cjelokupni zakon koji utjee na to, Zakon o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju, lanak 74 definira te

nazive, pa je slijedom toga Vijee veleuilia i visokih

kola pokrenulo je inicijativu da se to promijeni. Cilj je da

se to modificira na nain koji je prikladniji "Bolonji" i

europskim standardima.

Rjeenje problema je na vidiku, ali

Dva mjeseca od poetka pokretanja inicijative Vijea

studenata veleuilita i visokih kola RH, koordinacijskog

i predstavnikog tijela studenata dravnih i privatnih

veleuilita i visokih kola, pitanje 55.000 studenata koji

studiraju na strunim studijima na sveuilitima, veleu-

ilitima i visokim kolama diljem Hrvatske trebalo bi biti

rijeeno u prvom tromjeseju sljedee godine. Nakon

sastanka Vedrana Mornara, ministra znanosti, obra-

zovanja i sporta i vodstva Vijea studenata i Hrvatskog

studentskog zbora proteklog tjedna, Ministarstvo se

obvezalo do rujna ove godine u plan normativnih aktiv-

nosti za prvi kvartal 2016. godine ukljuiti izmjene Za-

kona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te

Zakona o akademskim i strunim nazivima. Ipak, treba

naglasiti da e se o izmjenama zakona odluivati u man-

datu nove Vlade, to po odreenim politikim pravilima

moe predstavljati problem. Ali ba zato, mi studenti,

trebamo ustrajati u borbi za svoja prava kako bismo

slomili sve politike barijere i bili ravnopravni kolegama iz

Europske unije.

23

Kreimir Poljak

24

STRUNI STUDENT

STRUNI STUDENT

Biomasa kao favorit meu OIE

O bnovljivi, neiscrpni izvori energije su u modi. Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, tada govorimo o koritenju suneva zraenja, vodnih

snaga, energije vjetra, morskih valova i struja, unutranje

topline vode (mora), zraka i tla, energije plime i oseke,

biomase, otpada, bioplina, unutranje toplinske energije

iz dubina Zemlje (geotermalna energija).

esto se postavlje pitanje je li mogua stopostotna

opskrba elektrinom energijom iz obnovljivih izvora

energije? Jest - teoretski. Jedna od solucija je da, s obzi-

rom na to da je jedan dio obnovljivih izvora nestalan i

neuskladitiv, u vrijeme kada je njihova proizvodnja

minimalna ili potpuno izostane - mora postojati velika

rezerva u postrojenjima na uskladitive obnovljive

nestalne izvore (vodne snage u crpno-akumulacijskim

elektranama, biomasa, otpad, bioplin) te na obnovljive

stalne izvore (geotermalna energija i toplina okoline).

Druga varijanta zamiljena je tako da bi omoguila

skladitenje velikih koliina proizvedene energije u raz-

dobljima male potranje i njeno iskoritenje u vrijeme

velike potranje. No, danas se vee koliine elektrine

energije mogu skladititi jedino u crpno-akumulacijskim

elektranama, za koje postoji relativno malo povoljnih

zemljopisnih lokacija. Istina, postoje istraivanja za razvoj

drugih oblika skladitenja, ali danas su jo ekonomski

neisplativa.

Trea, za sada, i dalje, futuristika je varijanta potpuno

usmjerenje sunevu zraenju i stvaranju prijenosnog

pojasa oko cijele Zemlje u ekvatorijalnom smjeru. Nje-

gova bi prijenosna mo bila jednaka ili vea od isto-

dobne potranje cijelog svijeta. Prema tomu, energetski

sustav sa stopostotnom opskrbom iz obnovljivih izvora

energije, prema dananjim spoznajama, nije dostian ni

ekonomski ni tehniki.

24

STRUNI STUDENT

STRUNI STUDENT

Unato brojnim vjetroelektranama i fotonaponskim

sustavima, favorit meu obnovljivim izvorima energije u

Europskoj uniji je biomasa (ukljuujui otpad i bioplin).

Moda neoekivano, ali dvije treine svih obnovljivih

izvora u EU-u potjee iz biomase, otpada i bioplina

(2010.). Rije je o neposrednom toplinskom koritenju

(u loitima) za pojedinanu preobrazbu u toplinu i u

centraliziranim toplinskim sustavima ili u kogeneraciji s

elektrinom energijom, za toplane, za elektrane te za

biogoriva u prometu.

Najvei udjel u ukupnom pridobivanju biomase i otpada

u EU-u (2010.) imala je Njemaka - skoro 23 posto, sli-

jede Francuska s 12,7 posto, vedska s priblino deset

posto i Finska sa sedam posto. Biomasa ima vei poten-

cijal od vodnih snaga, vjetra ili geotermalne energije, ali

znatno manji od energije Suneva zraenja. Smatra se

da energetski iskoristiva biomasa, ako se koristi na ob-

novljiv, odriv nain (godinje ukupno iskoritenje jed-

nako ili manje od njena godinjeg prirasta) ima malo

manji potencijal od polovice ukupne sadanje svjetske

potronje primarnih oblika energije.

S obzirom na to, biomasa (ukljuujui i ogrjevno drvo) i

otpad nestalni su i uskladitivi izvori energije s bitnom

prednou u odnosu na koritenje svih preostalih oblika

nekonvencionalne energije - svih obnovljivih izvora,

osim velikih akumulacijskih hidroelektrana. Iznimno je

vano da za takve izvore nije potrebna rezerva u kon-

vencionalnom sustavu, a zapoljavaju (neizravno)

znatno vei broj ljudi nego drugi obnovljivi izvori

(priprema tla, sadnja, uzgoj, sjea, odvoz, skladitenje,

suenje ).

25

Ivan Andri

25

STRUNI STUDENT

STRUNI STUDENT

Biomasa kao favorit meu OIE

O bnovljivi, neiscrpni izvori energije su u modi. Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije, tada govorimo o koritenju suneva zraenja, vodnih

snaga, energije vjetra, morskih valova i struja, unutranje

topline vode (mora), zraka i tla, energije plime i oseke,

biomase, otpada, bioplina, unutranje toplinske energije

iz dubina Zemlje (geotermalna energija).

esto se postavlje pitanje je li mogua stopostotna

opskrba elektrinom energijom iz obnovljivih izvora

energije? Jest - teoretski. Jedna od solucija je da, s obzi-

rom na to da je jedan dio obnovljivih izvora nestalan i

neuskladitiv, u vrijeme kada je njihova proizvodnja

minimalna ili potpuno izostane - mora postojati velika

rezerva u postrojenjima na uskladitive obnovljive

nestalne izvore (vodne snage u crpno-akumulacijskim

elektranama, biomasa, otpad, bioplin) te na obnovljive

stalne izvore (geotermalna energija i toplina okoline).

Druga varijanta zamiljena je tako da bi omoguila

skladitenje velikih koliina proizvedene energije u raz-

dobljima male potranje i njeno iskoritenje u vrijeme

velike potranje. No, danas se vee koliine elektrine

energije mogu skladititi jedino u crpno-akumulacijskim

elektranama, za koje postoji relativno malo povoljnih

zemljopisnih lokacija. Istina, postoje istraivanja za razvoj

drugih oblika skladitenja, ali danas su jo ekonomski

neisplativa.

Trea, za sada, i dalje, futuristika je varijanta potpuno

usmjerenje sunevu zraenju i stvaranju prijenosnog

pojasa oko cijele Zemlje u ekvatorijalnom smjeru. Nje-

gova bi prijenosna mo bila jednaka ili vea od isto-

dobne potranje cijelog svijeta. Prema tomu, energetski

sustav sa stopostotnom opskrbom iz obnovljivih izvora

energije, prema dananjim spoznajama, nije dostian ni

ekonomski ni tehniki.

24

STRUNI STUDENT

STRUNI STUDENT

Unato brojnim vjetroelektranama i fotonaponskim

sustavima, favorit meu obnovljivim izvorima energije u

Europskoj uniji je biomasa (ukljuujui otpad i bioplin).

Moda neoekivano, ali dvije treine svih obnovljivih

izvora u EU-u potjee iz biomase, otpada i bioplina

(2010.). Rije je o neposrednom toplinskom koritenju

(u loitima) za pojedinanu preobrazbu u toplinu i u

centraliziranim toplinskim sustavima ili u kogeneraciji s

elektrinom energijom, za toplane, za elektrane te za

biogoriva u prometu.

Najvei udjel u ukupnom pridobivanju biomase i otpada

u EU-u (2010.) imala je Njemaka - skoro 23 posto, sli-

jede Francuska s 12,7 posto, vedska s priblino deset

posto i Finska sa sedam posto. Biomasa ima vei poten-

cijal od vodnih snaga, vjetra ili geotermalne energije, ali

znatno manji od energije Suneva zraenja. Smatra se

da energetski iskoristiva biomasa, ako se koristi na ob-

novljiv, odriv nain (godinje ukupno iskoritenje jed-

nako ili manje od njena godinjeg prirasta) ima malo

manji potencijal od polovice ukupne sadanje svjetske

potronje primarnih oblika energije.

S obzirom na to, biomasa (ukljuujui i ogrjevno drvo) i

otpad nestalni su i uskladitivi izvori energije s bitnom

prednou u odnosu na koritenje svih preostalih oblika

nekonvencionalne energije - svih obnovljivih izvora,

osim velikih akumulacijskih hidroelektrana. Iznimno je

vano da za takve izvore nije potrebna rezerva u kon-

vencionalnom sustavu, a zapoljavaju (neizravno)

znatno vei broj ljudi nego drugi obnovljivi izvori

(priprema tla, sadnja, uzgoj, sjea, odvoz, skladitenje,

suenje ).

25

Ivan Andri

26

STRUNI STUDENT

STRUNI STUDENT

Supravodljivost

K ada govorimo o supravodljivosti, moramo znati da je to pojava nestajanja specifine elektrine otpornosti kod nekih materijala. Supravodljivost je mo-

gua pri niskim temperaturama (-273C), a mali broj

materijala moe postii supravodljivost pri normalnom

atmosferskom tlaku. Ova nadasve korisna pojava koristi

se u MRI ureajima, nuklearnim reaktorima itd.

Budui da supravodljivost zahtijeva jako nisku tempera-

turu, njena primjena je ograniena uglavnom zbog vi-

soke cijene izgradnje i odravanja. Stoga ne udi da

znanstvenici godinama pokuavaju otkriti supravodljivi

materijal koji funkcionira u uvjetima normalnog atmos-

ferskog tlaka i sobne temperature. Svjetski rekord u

supravodljivosti postignut je u kolovozu ove godine.

Znanstvenici su pomou sumporovodika (HS) i visokot-

lane komore postigli supravodljivost pri -70C. Pokus je

proveden tako da su dva dijamanta bila okrenuta jedan

prema drugome, a izmeu njih se nalazio sumporo-

vodik. U trenutku postizanja supravodljivosti tlak je

iznosio 1.5 megabara, to je otprilike pola tlaka koji se

moe pronai u zemljinoj jezgri. Ovo je znatno i veliko

postignue za polje supravodljivosti i supravodljivih ma-

terijala, a kada bismo ovakvu tehnologiju mogli primi-

jeniti na sobnoj temperaturi, to bi bio veliki napredak za

elektrotehniku. Tako bi se, naprimjer, supravodljivost

mogla koristiti za nove supravodljive magnete ili supra-

vodljive generatore koji mogu proizvoditi veu koliinu

elektrine energije s manje opreme i manje uloene

energije. Najvea primjena bila bi kod energetskih

kabela. Kada bi postojali takvi kabeli, koji ne bi imali ot-

pora, ne bi bilo gubitaka u prijenosu i distribuciji energije.

Jedna od najboljih primjena, koja bi bitno promijenila

status obnovljivih izvora energije, pohrana je energije u

supravodljivim zavojnicama bez gubitaka. Zasad sva ova

tehnologija postoji u

teoriji, no s brzim razvo-

jem znanosti supra-

vodljivost bi mogla

postati naa svakod-

nevnica.

Ante Kiso

26

KOLUMNA DINE BUJAS

KOLUMNA DINE BUJAS

Moete sve, ako dovoljno elite!

S tudentska ambicija oekuje se od djevojaka, dok je poslovna uglavnom namijenjena mukarcima. Ka

studentski časopis "ascent" (2. broj)

Documents