studeni 2004. manjinska egzistencija crkve

str. 12-13

str. 11

str. 8-9

str. 4-5

SLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJSLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

studeni 2004.

BROJ 23

ISSN

1331-4130

ISSN

1331-4130

str. 12-13Vijesti

str. 4-5Mladi

str. 11Dan Reformacije

str. 8-9Promocija na VlaËiÊu

Naputak apostola Pavla crkvi u Efezu (Ef5.15-17) da pomno paze kako æive, moæe-mo i, dræim moramo, razumjeti ne samo

na razini osobne poboænosti, duhovnosti i etike,veÊ i na razini crkve, tijela Kristova. Paziti naæivot znaËi podvrgnuti kritici misao i djelovanje.I to baπ zato πto su “dani zli” i πto to vrijeme va-lja “iskupljivati”. Razumjeti volju Gospodnjukako za sebe tako i za zajednicu nije, dakako,moguÊe bez rasta u ljubavi (Fil 1.9,10).

Svjesni da se Crkva Kristova, okruæena svije-tom koji se mijenja, ne moæe zadovoljiti starimodgovorima i praksom, stavljeni smo pred izazovkojega moæemo prihvatiti ili pak odbaciti. U Ëe-mu se sastoji taj izazov? U tome da se otklone pi-tanja o kojima ovisi æivot, svjedoËanstvo i op-stanak zajednice. Povijest svjedoËi o zajednica-ma koje nisu bile spremne razmotriti kako æive,nisu bile spremne podvrgnuti se kritiËkoj ana-lizi, a rezultat je poraæavajuÊi — ugasnule su se.

Barem su tri razine na koje moramo obratitipozornost: prva je razina Saveza baptistiËkihcrkava, druga protestantsko-evaneoska i treÊarazina opÊekrπÊanskog svjedoËanstva u Hrvatskoji Europi. Nije namjera ovoga teksta ponuditiodgovore, veÊ potaknuti na promiπljanje mjesta iuloge baptista, protestanata i krπÊana u najπiremsmislu u postkrπÊanskoj Europi. Procese koji suse u Europi veÊ odavno razmahali, a koji zbogpovijesnih okolnosti joπ nisu do te mjere prisutnii u Hrvatskoj, valja uzeti ozbiljno. Donoπenje Eu-ropskog ustava obiljeæeno je izmeu ostalog ipolemikom oko unoπenja spomena na krπÊanskekorijene u Ustav. No, ni sav trud raznih krπÊan-skih crkava, kao ni vatikanske diplomacije nijeurodio plodom. Uz joπ neke druge sluËajeve(feredæa u Francuskoj, sluËaj Butiglione pri Eu-ropskoj komisiji, zakoni o eutanaziji, pobaËaju,itd.) pokazuje se da suvremeni Europejci izriËitostoje na stajaliπtu da su sekularizam i liberalna

demokracija træiπnoga tipa najviπe vrijednosti Eu-rope.

Je li to dobro ili loπe za Crkvu? Na prvi bismopogled mogli reÊi da je loπe. Da Crkva gubi nautjecaju, da ju se marginalizira i sl. No, dræim,da su ti procesi upravo sjajna prilika za Crkvu dabude ono πto i mora biti: sol i svjetlo. I sol i svje-tlo svjedoËe o manjinskoj egzistenciji. A zaCrkvu je manjinska egzistencija prirodnookruæenje. Kad nastupa iz pozicije moÊi i boga-tstva, udaljuje se od poruke i æivota onoga na ko-ga se poziva: Krista. I zato su ti procesi za eu-ropsku Crkvu dobri, jer Êe je prisiliti da se jedi-no snagom autentiËnog svjedoËanstva izbori zato da se njezina poruka Ëuje. Uvjeti manjinskeegzistencije potiËu na kreativnost, pronalaæenjenovih i djelotvornijih naËina navjeπtanjaEvanelja, i u krajnjoj liniji veÊe oslanjanje naBoga i njegovu moÊ umjesto na povlaπtenu pozi-ciju u druπtvu, na novac i moÊ.

Crkva u Europi, a sutra i u Hrvatskoj (makako to danas izgledalo nemoguÊe), bit Êe samojedan u mnoπtvu glasova koji se nude Ëovjeku.Nipoπto jedini, a joπ manje povlaπteni. Baptisti uHrvatskoj kao Ëlanovi zajednice naviknute namanjinsku egzistenciju mogu i πiroj vjerniËkojzajednici ponuditi svoja iskustva. No prije toga isami moramo postati svjesni svojega mjesta,uloge, doprinosa i odgovornosti u druπtvu koje,iako se dræi religioznim, ipak je sve dalje od vjerepretoËene u svakodnevnu etiku.

Pomno promatranje vlastita æivljenja kaovjerniËke zajednice moglo bi nas u nekim po-druËjima iznenaditi. Moæda Êe nam pokazatikako smo viπe gradili vlastito, no Boæje kra-ljevstvo. Bez obzira na rascjepkanost krπÊanskogkorpusa, ipak postoji samo jedna Kristova crkvai samo jedno Boæje kraljevstvo. Barem tako tvr-di Pavao u istoj poslanici u kojoj poziva vjernikeda pomno paze kako æive.

Manjinska egzistencija Crkve

Giorgio Grlj

2 Glas crkve - broj 23 - studeni 2004.

Lik Mesije imao je vaæno mjesto u

Izraelovu shvaÊanju Boæjeg plana za

buduÊnost njegova naroda. Stoga iz ci-

jelog Starog zavjeta izvire golem vapaj

nade. Izrael Ëeka Mesiju unatoË oËitim

neuspjesima, unatoË nevjernosti surova

i putenog naroda. Upravo stoga, s

naraπtaja na naraπtaj prenosi se

strastveno mesijanska nada. Svi Ëekaju,

svi pripremaju dolazak Boæjeg kra-

ljevstva i nadaju se tom Kraljevstvu πto

Êe se ostvariti izravnim posredovanjem

Jahvinim, koji Êe poslati svoga Po-

mazanika, Mesiju. Hrvatska rijeË "Mesi-

ja" dolazi od aramejske meπiha koja

odraæava hebrejsku rijeË maπiah, πto

znaËi "Pomazani", odgovarajuÊa grËka

rijeË je Christos, odakle je i nastala ri-

jeË "Krist".

Narod Izraelov je vinograd, Bog ga

obrauje, Ëuva ga s ljubavlju i strpljenjem

jer Êe uËiniti da iz njega iznikne klica opÊeg

spasenja (Iz 11,1). Stoga Mesija dolazi samo

zbog jedne svrhe — da donese spasenje.

Starozavjetni pogledNa osnovi starozavjetnih spisa, mesi-

janizam se kod Izraelaca postavlja na dvije

razine. Jedna je razina vremenskog reda πto

znaËi da narod oËekuje neposredno, materi-

jalno ostvarenje spasenja. To znaËi da Êe

Mesija izvuÊi narod iz ropstva i postaviti na

noge opÊi suvereni narod. Druga je razina u

dalekoj buduÊnosti i po svojoj je prirodi

duhovna. Ona je svakako i mistiËna, odno-

sno tajanstvena (neπto "s onu stranu"), a

odnosi se na æivot u Jahvinoj slavi, gleda-

njem lica Boæjega u oblaku. Tako Daniel

objavljuje Mesijin dolazak na nebeskim

oblacima, on je "Sin ËovjeËji", kome sluæe

"svi narodi, plemena i jezici" i "Vlast njegova

vlast je vjeËna i nikada neÊe proÊi, kraljevst-

vo njegovo neÊe propasti" (Dn 7,13-14).

Mesija je nebeski poglavar, "Svjetlo naroda".

On dolazi da bi uspostavio teokraciju, naro-

du vraÊa æivot duboko povezan s Bogom,

izgubljen zbog grjeπne nevjere. Sav Êe Izrael

u Mesiji Ëekati svoje otkupljenje, a s njime i

otkupljenje cijeloga svijeta, napokon u

ljubavi okrenutoga Bogu.

U Starome zavjetu najavljeni i iπËekivani

Mesija uistinu je doπao Isusovim roenjem u

Betlehemu, toËno kako je i prorok najavio

(Mih 5,1). Iako je doπao svojima, "njegovi ga

ne primiπe", odnosno, ne prepoznaπe ga kao

Mesiju sve do danaπnjih dana. Dakako, to se

neprepoznavanje i neprimanje u prvom redu

odnosi na Izrael kao naciju, ali i na svakoga

drugog tko Isusa Krista odbacuje kao Boga i

Spasitelja.

Novozavjetni pogledZa nanovo roene krπÊane, punina vre-

mena (kairos) ostvarila se u Kristovu utje-

lovljenju (Mk 1,15), ali je zavrπnica povi-

jesti dogaaj koji se tek treba eshatoloπki

dogoditi, tj. u buduÊnosti, “na kraju vre-

mena”. Usudio bih se reÊi da i mi krπÊani,

baπ kao i izraelski narod, ostvarenje mesi-

janske nade doæivljavamo na dvije razine: u

danu osloboenja koji se veÊ zbio u Kri-

stovu kriæu i uskrsnuÊu, i danu potpune

pobjede kada Êemo gledati lice Boæje, koje

je joπ uvijek ispred nas. Judaizam je vri-

jeme dijelio na "ovo sadaπnje" (koje je pod

Sotoninom vlasti) i na "vrijeme koje

dolazi" (u kojem vlada Mesija), a sam Mesi-

jin dolazak dijelio je ta dva razdoblja. Tako

se i krπÊanski vjernici, zbog Kristova prvog

dolaska, nalaze u posebnu poloæaju: æive u

sadaπnjem vremenu i istovremeno pri-

padaju vremenu koje dolazi. Poslanica He-

brejima kaæe: "tako i Krist: jednom bi pri-

nesen da grijehe mnogih ponese, a drugi

put Êe se — bez grijeha — ukazati na

spasenje onima koji ga iπËekuju" (Heb

9,28; usp. 1 Iv 3,2). Isto tako i apostol Petar

obznanjuje: "...On poπalje unaprijed za vas

odreenog Pomazanika, Isusa. Njega treba

nebo primiti do vremena obnove svega o

Ëemu progovori Bog po ustima svojih

svetih proroka od davnine" (Dj 3,20-21).

Mesija kojega dakle iπËekuju i Izrael i

Crkva (iako ne i na isti naËin) svojim

dolaskom oznaËit Êe kraj starog eona i poËe-

tak novoga neba i nove zemlje. Stara zemlja

i stara nebesa nestat Êe uz veliku lomljavu, i

poËela Êe se uæarena skrπiti (2 Pt 3,10). Taj Êe

dogaaj biti kataklizmiËki i neÊe ga se moÊi

zaustaviti niti ponovo vratiti.

Kristov dolazakIπËekivanje Mesije, odnosno, ponovni

Kristov dolazak i njegova pobjeda treba nas

krπÊane ohrabriti u vjernom predanju i

Gospodnjem radu i osnaæiti u uvjerenju da

taj rad nije uzaludan jer Êemo za nj primiti

nagradu (1 Kor 15,58). Isto tako, pozvani

smo navijeπtati Kristov dolazak, a ljude pozi-

vati da se za nj pripreme. U tom smislu, Karl

Barth je ustvrdio da "praktiËnim oËitova-

njem krπÊanske ljubavi i pravednosti moæe-

mo upozoriti na dolazeÊe kraljevstvo".

Mesijin dolazak (parousia) u najuæoj je

vezi s naπim buduÊim uskrslim tijelom i s

posljednjim Sudom. Pavao je kazao: "...tako

Êe i u Kristu svi oæivjeti" (1 Kor 15,22). O

Kristovu dolasku u moÊi i slavi Biblija nam

snaæno i dramatski govori. KrπÊani, koji su

umrli, uskrsnut Êe tada kako bi se susreli s

Kristom, zajedno s tada joπ æivim krπÊanima

koji Êe tada biti preobraæeni (1 Sol 4,16-17).

Crkva Isusa Krista uistinu je prava esha-

toloπka zajednica koja stalno Ëeka i gleda

prema potpunosti one stvarnosti i veÊ sada

æivi u skladu s tim dogaajem. Stoga je po-

zvana na budnost i spremnost u iËekivanju

Mesijina dolaska.

Onaj tko postojano stoji u vjeri iπËeku-

juÊi na Mesiju, raduje se poruci Boæje rijeËi

koja obznanjuje: "Gle, dolazi s oblacima i

gledat Êe ga svako oko; i oni koji su ga

proboli, i zaplakat Êe nad njim sva plemena

zemaljska. Da! Amen. "Ja sam Alfa i Omega,"

govori Gospod Bog, "Onaj koji je `Ja jesam i

bijah i dolazim, Svevladar" (Otk 1,8-9).

Blagoslovljeno vrijeme doπaπÊa i blagdan

sjeÊanja na Isusovo poroenje u Betlehemu!

Ladislav RuæiËka

MesijanskoiπËekivanje

Glas crkve - broj 23 - studeni 2004. 3

Danas su moje misli usmjerene onima koji se ne osjeÊaju

niËijim miljenicima.

Znam, doduπe: osjeÊaji nas poËesto varaju, osjetila pogreπno

usmjeravaju a rasudbe voene nedostatnim ili krivim pret-

postavkama navode nas na netoËne zakljuËke. Pa, premda

okruæeni ljubavlju i paænjom, ponekad pomislimo da nas nitko

ne voli, da nikomu nismo vaæni, nikomu posebni, jedinstveni. No

to obiËno brzo proe, veÊ sitna obazrivost ili ljubaznost vrati nas

zbilji i opet se doæivimo prihvaÊenima i vrijednima.

Æelimo biti prepoznati, poznati i dragi. Kao da se veÊ u toj

samoj potrebi oËituje temeljna istina da smo dragocjena,

Ëudesna stvorenja, da smo jedinstveni i svaki ponaosob voljeni -

da je svatko miljenik OËev, miljenik Boæji. Da se svatko u njemu

smije i moæe osloniti, opustiti se i znati: vaæan sam, vrijedan

sam, voljen sam, miljenik sam.

Danas pak mislim na one kojima je to iskustvo strano. Mislim

na ljude koji se osjeÊaju — a moæda to doista i jesu — odbaËeni

od sviju. Ljude koji se ne mogu nasloniti na neËije sigurno rame.

Mislim na ljude koji æive ovdje meu nama, dva kuÊna broja

niæe u mojoj ulici, ljude koje nitko ne prepoznaje, pred kojima

prelazimo na drugu stranu ulice, koji strπe neuklopljeni u naπa

prosjeËna oËekivanja, ljude svedene na brojke u statistiËkim

tablicama, ljude Ëije nas siromaπtvo vrijea, Ëija nas neukost

odbija, Ëija nas tragiËna priËa uznemiruje, Ëije nas stradanje na-

pasno i neugodno proganja, ljude Ëija nesreÊa naπu udobnost

stavlja u pitanje. Ljude koji samo odjednom iskrsnu u crnoj kro-

nici ili, bezimeni, neosobni u kakvoj problemskoj reportaæi. Da

ih bar ne vidimo!

OdbaËeni. OdbaËeni miljenici. OdbaËeni miljenici Boæji. Mil-

jenici — kao i svi ljudi — doduπe Boæji, ali moji? KonaËno, zaπto

bi i bili moji? Ako su Bogu dragi i mili, neka se on za njih brine,

voli ih i prijateljuje sa njima. Kao πto je Isus sa carinicima i

greπnicima. I bludnicama. I gubavcima i najsiromaπnijima meu

siromaπnima.

Ali, to su druga vremena bila i neki drugi ljudi. Biblijski. A ne

kao ovo moje moderno vrijeme i ovi naπi “miljenici”: beskuÊnici,

prosjaci, HIV-pozitivni, ovisnici, ljudi druge rase ili etniËke pri-

padnosti, najamni radnici, domska djeca, starci napuπteni od

svojih obitelji, povratnici, obespravljeni, hendikepirani....

A Isus je ionako bio nekako na svoju ruku. Æivio je neskladu

s oËekivanjima i obiËajima roda, staleæa i domovine!

Prije nekoliko godina, odjednom, pojavio se u naπem kvartu,

niotkud, neobiËan Ëovjek. U odreeno doba dana prolazio bi iz

πume, pokraj djeËjeg igraliπta, uz kontejner pa niz brijeg do

obliænje puËke kuhinje. Nitko ga nije poznavao, nitko znao kako

se zove, gdje æivi. Bio je zarastao u bradu, u kaputu, prljav... za-

puπten. Nikad niπta nije govorio. Djeci koja su se igrala oko kuÊa

bio je zanimljiv, Ëudan: pomalo su ga se bojali, pomalo mu se

smijali. Jedan bi drugom skretali pozornost kada bi prolazio.

Katkad, oni smjeliji, poneπto bi mu i doviknuli. Naposljetku ga je

netko prozvao: ©umski.

Odrasli, ozbiljni ljudi, roditelji, susjedi bili su prema njemu

nepovjerljivi, htjeli su da policija ispita njegov identitet.

Prolazilo je vrijeme, dani, tjedni, mjeseci: po ©umskom bi si

Ëovjek dao i sat poravnati. Djeca su jednog dana u πumi otkrila

njegov krevet od dasaka i kartona. Æivio je ©umski u izolaciji od

ljudi, u odbaËenosti - izabranoj ili nametnutoj.

Jednoga dana jedna je obitelj u susjedstvu, usred takve posve-

maπnje odbaËenosti, u ©umskom prepoznala miljenika Boæjeg.

Pozvala ga je u svoj dom, nahranila ga, poklonila mu odjeÊu,

otvorila mu svoju kupaonicu, zainteresirala se kakav to Ëovjek

æivi iza tog zanemarenoga obliËja. I, najvaænije, toplo ga primi-

la. Saznali su elemente njegove æivotne priËe, angaæirali se da

mu sustavno pomognu.

Ubrzo nakon toga ©umski je nestao. Nitko ne zna kamo je

otiπao. Je li ga neoËekivana prisnost ove obitelji oslobodila ili mu

je joπ bilo preteπko prihvatiti sebe kao Ëovjeka koji ne mora biti

odbaËen. »ovjeka miljenika.

Djeca ga joπ uvijek pamte i spominju. Moæda se vratio svome

domu, a moæda se preselio u vaπe susjedstvo. Ne znam.

Danas, razmiπljajuÊi pred vama i s vama o Ëovjeku kao mi-

ljeniku Boæjem, Ëovjeku s velikim », miljeniku — πto bih da se

prvenstveno, naravno, odnosi na mene i meni bliske — ne mogu

a da zajedno s vama ne pomislim na sve one koji se zbog okol-

nosti u kojim æive ne osjeÊaju miljenicima Boæjim. Na one

odbaËene miljenike koji bi ipak tako rado bar nekom meu na-

ma, bar ponekad, bar u neËemu bili vrijedni i dragi.

Boris Peterlin

Miljenici Boæji

©to mi to govoriπ?DoruËak za æene

U subotu, 06. studenog 2004. g. od 9,45 do12,00 na ZagrebaËkom velesajmu u restauran-tu Gastro Globus LP odræan je "DoruËak zaæene" u organizaciji udruge Susret - "Od æenaza æene".

Glavna govornica je bila dr.sc. Zrinka Jelaska.Govorila je o verbalnoj i neverbalnoj komunikaci-ji na temu: ©to mi to govoriπ? DoruËak je obo-gaÊen snaænim svjedoËenjem jedne æene opromjeni u braku i obitelji kada je dopustila daIsus oblikuje njen æivot. Zatim je izvedeno neko-liko duhovnih pjesama i dojmljiv umjetniËki ples.

Kako su DoruËak pripremale æene iz raznihkrπÊanskih crkava, on ima i ekumenski znaËaj.

Cilj DoruËka je da æene krπÊanke svojim pri-jateljicama i drugim æenama koje se odazovuna DoruËak ponude susret na kojem moguopuπteno, u ugodnoj atmosferi, razgovarati o æi-votnim i vjerskim pitanjima.

Bilo je prisutno oko 200 æena.Sponzori DoruËka: Mlinarsko pekarska industrija

MLINAR i Gastro Globus LP

Dubravka J. Roca


Najavljujemo...

Od 29.4 do 1.5.2005.posjetit Êe nasvoditeljice rada Æenske misionarskeunije (WMU) iz Sjedinjenih AmeriËkihDræava. Bit Êe to prilika da se upo-znamo s njihovim vrlo djelotvornimmisijskim djelovanjem, ali i da su-djelujemo u nekim dogaanjima:

29-30. 4. Za voditeljice Æenskog rada:

Motivirati za misiju

Uz predavanja, grupni rad i diskusijerazmiπljat Êemo o tome je li i kakomoguÊe osnivati æenske grupe Ëije Êesrce gorjeti za Boæji rad.

1. 5. Nacionalna konferencija s temom:

Moja misija — nemoguÊa misija?

Pokuπat Êemo vidjeti kako Boæje za-htjeve da radimo na misiji moæemouskladiti sa zahtjevima koje pred æenestavlja posao i obitelj.

Svi mi æelimo pokazati naπim prijateljima, po-znanicima, kolegama...kako je izvanredno æi-vjeti s Isusom, pod njegovom zaπtitom, uz nje-

govo vodstvo. Kako doprijeti do drugih u moru stvarikoje zaokupljaju paænju naπih prijatelja, od djece doodraslih: TV, raËunala, video, DVD, Internet, mobiteli..Neki bi jednostavno rekli - iskoristite moguÊnosti svihtih medija da biste ljudima pribliæili Isusa. Baπ to radeodrasli i djeca, sudionici predstave “Family show” kojaje namijenjena evangelizaciji djece, ali i cijele obitelji.Family show je predstava ispunjena glazbom, igrom,rijeËju koja na æivahan, drukËiji naËin pokazuje da

Bog voli svaku obitelj a posebno djecu, da je æivot sIsusom lijep i pun, a ne dosadan. Ovom predstavomæeli se pokazati djeci, ali i odraslima da Bog razumijedjetinje veselje i njihovu narav, da prati svaki njihovkorak i brine o njihovu dobru.

Kako se rodila predstava "Family show"?Proπle godine je izaπao jedan novi i drukËiji CD.Naime ovaj CD je napravljen tako da ga zavole irazumiju i djeca i odrasli. Æelja autora ovog CD- a bi-la je prije svega zainteresirati djeËja srca za Isusa, li-jepom i kvalitetnom pjesmom. No njegova promoci-ja i distribucija navela nas je na ideju da bi ovo mo-gao biti poËetak neËeg veÊeg. Pored pjesama, u pro-gram su ukljuËeni glazbeni klaun, mupeti imulitmedijalna prezentacija.Tako se rodila predstava“Family show”, namijenjena evangelizaciji djece iroditelja.U prvoj predstavi “Family show”, u BaptistiËkoj crkviu Zagrebu uæivalo je oko 200 ljudi. Djeca, mame, alii tate. Ovo veselo druæenje je odjeknulo i izvan Za-greba. Da je æivot s Isusom 'fenomenalan' rekli smo iotpjevali u Sisku, Osijeku, »akovcu.Na svaki “Family show” su dolazili ljudi, koji se prijenisu odazivali na razna dogaanja. Ako ste dugoËekali da netko na ovaj naËin dotakne naπe druπtvo,sada moæete iskoristiti moguÊnost koju nudi “Familyshow”.

“Family show” se moæe organizirati i u vaπem gradu.U programu mogu sudjelovati Ëak i vaπa djeca ili do-bri glazbenici iz vaπe crkve. (Poslali bismo CD s pje-smama za vjeæbanje unaprijed). Kontaktirajte nas natelefon ili e- mail ako trebate informaciju ili æeliteimati “Family show” kod vas.Vjerujemo da Êe ovakvisadræaji obogatiti naπu djecu iskustvom da ih Bog ljubi.

Obitelj Bosch: 01 3470160 E-mail: [email protected]

Zabiljeæile smo nekoliko dojmovaprisutnih æena:

“Meni je bilo super, osjeÊam se predivno. Jako mije drago πto sam ovdje i hvala vam za predivnojutro.” A.K. 35 gd.“Bilo je prekrasno.Hvala! Predavanje dr. Zrinke Je-laske je bilo vrlo pouËno i korisno.” M.M. 59 gd.“Zaista sam oduπevljena ovim doruËkom za æene.Tu sam Ëula, nauËila i doæivjela neπto novo.Nadam se da Êete nastaviti ovu tradiciju...Hvala!”M.S. 22 gd.“Susret mi se veoma svidio, predavanje je biloprekrasno i hrana ukusna, atmosfera je bila veselai opuπtena πto je æenama zaista potrebno. Hvalaod srca.” S.J. 38 gd. i Æ.H. 40 gd.”“Susret me posebno dojmio, program je odliËan,predavanje o komunikaciji je bilo odliËno i veselimse sljedeÊem susretu. Stvarno je sve prekrasno.” I.J.“Bilo je odmor za duπu i tijelo.” L.T.

Family show"Fenomenalno baπ je to! S Isusom æivjet´- to je to!"


Caribi pozvali nasuradnju za mirSvjetski Dan molitve baptistiËkih æena

U prvi ponedjeljak u studenome odræan je tradi-cionalni Svjetski dan molitve baptistiËkih æena. Ovegodine su materijale za Dan molitve sastavljale æenes otoËja Srednje Amerike i odluËile se za temu“Gradimo miran svijet kroz molitvu”. I diljemHrvatske baptistiËke æene obiljeæile su ovaj danmoleÊi i prikupljajuÊi priloge kojima Êe potpomoÊiprojekte za napredak Boæjeg kraljevstva u svijetu.

Svjetski dan molitve izuzetna jeprigoda da se na trenu-

tak prestanemobaviti sobom i dase okrenemo

drugima.To jeprilika dasame sebe

bolje vidimodok sluπamo o

potrebama i iza-zovima pred koje

su stavljene æene umanje privilegiranim krajevima.

Dan molitve izuzetna je prilika da budemo zahvalneza svoje okolnosti i da od pasivnih primateljicapostanemo one koje Êe æeljeti nesebiËno dati odsebe za dobrobit drugih.

Kad molivom æelimo graditi mir, na πto nas pozivaevanelje, poËinjemo osjeÊati da nas Bog zove daneπto napravimo: da se pokrenemo, da neπto ærtvu-jemo (vrijeme, talent, novac, ali i svoja prava i potre-bu da budemo uvrijeene ili svoj ponos) i da radimoimajuÊi uvijek na umu Boæji plan.

Ksenija Magda

Deset dana na »inti jednostavno je projurilo poputbrzog vlaka koji nas je, obogaÊene novim uspome-nama, razvezao u razliËite krajeve zemlje. Ove godinei nije bilo toliko sunca i uæivanja u moru na kolikosmo naviknuti, ali ni to nije pokvarilo dojam.Vaænijeje bilo zajedniπtvo osamdesetak mladih ljudi spre-mnih za akciju, igru, pjesmu, smijeh ali i ozbiljnerasprave o Bogu, Ëovjeku i æivotu.Samoj temi kampa smo priπli sa svih moguÊih (inemoguÊih) strana — kroz prouËavanje Biblije, pre-davanja, razgovore u maloj grupi, kreativne radi-onice, parlaonicu. Produbili smo svijest o tome koliko

smo kao ljudi zarobljeni potroπaËkim mentalitetom,podloæni zovu reklama i medija te koliko Ëesto ljudei odnose s njima, pa i samoga Boga stavljamo u ka-tegoriju potroπne robe. Dobili smo snaæan poticaj dapotraæimo Stvoriteljevu pomoÊ u nastojanju da bude-mo stvorenje kakvim nas je stvorio.

Mladi su rekli:• "Ove godine je bila nekako posebno dobra atmo-

sfera!"• "Ona parlaonica je baπ bila fora!"• "Baπ smo imali super slavljenje!"• "Ne znam, nekako smo si svi bili bliæi..."

Voditelji su rekli:• "Vidjela sam oËigledne primjere jaËanja

samopouzdanja kod nekih kampera."• "Malo je naporno biti non stop na raspolaganju

kamperima, ali uz dobru volju sve se moæe iz-dræati."

• "U malim grupama je trebalo mlade poticati nasuradnju i dati im prostora da se oslobode."

• "Slavljenje je bilo super, mladi su bili totalnootvoreni. Uæivancija! Super, super."

Bilo nam je zadovoljstvo prvi put provesti vrijeme na ljetnom kampu u Zelenoj dolini od 26. 7. do 2.8. 2004. te sudjelovati u njegovoj organizaciji s Andrew i Silvijom ©piËak.

Ukupno je bilo 25 mladih iz Hrvatske, a s obzirom da dolazimo iz Kutine osobito nas je veselilo dasu Ëak tri sudionice kampa bile baπ iz Kutine. Spavali smo pod πatorima, πto je za mnoge bila pravaavantura.

Mladi su se zabavljali, sudjelovali u olimpijdi i sluπali duhovne poruke. Glavna tema kampa bila jeUtrka æivota. Dario Ruvarac i Drago ©orl su putem duhovnih poruka otkrili πto je to utrka æivota, kakouÊi u nju i kako u njoj ostati. To je bila usporedba na koji naËin moæemo upoznati Isusa Krista i rastiu vjeri. Bilo je lijepo vidjeti mlade ljude koji su æeljeli promjene u svojem duhovnom æivotu, a velikasreÊa za Ëitav kamp bila je kad se jedna osoba odluËila za Krista.Tri mjeseca kasnije, 24.10.2004,nekoliko sudionika kampa (od ove i proπle godine) javno su posvjedoËili i krπtenjem potvrdili svojuvjeru u Krista.

IduÊe godine æelimo vidjeti joπ viπe mladih u Zelenoj dolini, jer vjerujemo da je to dobro mjesto zanavjeπtanje Boæje RijeËi svim mladima koji je ne poznaju i prilika za duhovni rast onih koji su upo-znati s temeljnim istinama Pisma.

Allan i Charlene Hiller, misionari iz Kanade

Olimpijada u Zelenoj dolini

"Nisi stvar nego stvor" ljetni kamp za mlade 13 — 17 godina • krπÊanski kamp »inta, otok Ugljan23. srpnja do 2. kolovoza 2004.


PeteranecAko vas put nanese u Podravinu, sli-

jedeÊi cestu od Koprivnice prema rije-

ci Dravi, na petom kilometru uÊi Êete

u selo Peteranec. Lijepo podravsko se-

lo s oko tristotinjak kuÊa i otprilike

1600 stanovnika. Nitko ne zna godinu

od kada postoji ali sigurno veoma

dugo odolijeva ratovima, poæarima,

poplavama...i uæiva Boæji blagoslov

rodnoπÊu svoje zemlje i marljivoπÊu

svojih æitelja.

PoËeciPrije petnaest godina braËni par Marti-

naga iz Zagreba, naπ dragi brat Stjepan i nje-

gova supruga Jelica, poËeli su ærtvovati svoje

vikende i dolaziti u posjet kod obitelji Blaæek

u Peteranec.

Govorili su im o svom velikom Bogu,

Bibliji, Boæjoj ljubavi, opraπtanju...

U to vrijeme Ëitanje iz Biblije i razgovori

o Bogu Blaæekima nije bila baπ zanimljiva

tema, ali Martinagovi nisu ostali samo na ri-

jeËima. Kad bi Blaæekovi imali posla u polju,

a imali su ga uvijek jer se bave ratarstvom i

stoËarstvom, Martinagovi bi bez posebnog

poziva doπli i radili s Blaæekima od jutra do

mraka.Tako su Blaæeki prve pjesme i istine o

æivom i velikom Bogu nauËili u polju kuku-

ruza vadeÊi krumpir, u vinogradu...

Njihova upornost, prijateljski stav i Boæ-

ja ljubav koja je zraËila iz njih omekπala je

tvrda srca i poËelo se s radoπÊu Ëekati posjet

iz Zagreba.

»esto su s Martinagovima dolazili i

drugi ljudi

(obitelji

Habuπ, »eh, MikuliÊ, MatiÊ...) iz

“njihove”crkve i govorili im kako je velike

stvari uËinio Gospodin.

Blaæeki su poËeli raspoznavati Boæansku

rijeË i shvatili da im govori Netko veÊi od

Martinage i prijatelja. Bog je mijenjao nji-

hove æivote, vodio ih kroz razliËite situacije i

pokazivao im svoju veliËinu i ljepotu. S vre-

menom su Blaæeki shvatili da viπe ne mogu

i ne æele æivjeti bez svakodnevnog predanja

Bogu pa su predali svoje æivote Bogu. Najpri-

je Boæica, a godinu dana kasnije Franjo, Ma-

rica i Branko, posvjedoËili su svoju vjeru

krπtenjem.

U meuvremenu grupica je postajala sve

veÊa. Potreba za prouËavanjem Boæje RijeËi

rezultirala je redovnim sastancima u

dnevnom boravku Blaæekovih. U posjet su

dolazila braÊa i sestre iz crkve u Varaædinu i

Zagrebu, studenti ETF-a, a sve s jednim ci-

ljem da nauËe πto viπe o Bogu i da se proslavi

Njegovo ime. Kako je vrijeme prolazilo, joπ

se nekoliko osoba obratilo Bogu.

Potreba za prostoromTeπko je godinama svaki tjedan orga-

nizirati dogaanja u neËijem dnevnom bo-

ravku.

U jednom trenutku postali smo svjesni

da moramo sami preuzeti inicijativu i odgo-

vornost za sebe i svoju djecu. Tako se rodila

æelja za pravim prostorom za bogosluæja.

Od tada je

proπlo oko tri godine. Boæjom providnoπÊu

kupili smo staru kuÊu pokraj Blaæekovih po

vrlo povoljnoj cijeni. Uspjeli smo je obnoviti

preteæito vlastitim sredstvima i radom. Teπko

se oteti osjeÊaju stvarnog svakodnevnog Boæ-

jeg vodstva i provianja. Kada je trebalo naÊi

majstore koji Êe raditi i biti spremni Ëekati

naplatu, Bog se pobrinuo! Nabaviti materijal

ili zaraditi i odvojiti dovoljno novca za gra-

dnju, doÊi do stolica i radijatora, Bog se po-

brinuo.

U nekoliko navrata pomogli su nam

braÊa i sestre iz Zagreba, MoπÊenice,

Nathanael ©piËak, propovjednik iz nama su-

sjedne BaptistiËke crkve u Koprivnici s

grupicom mladih iz Irske.

Takoer smo dobili nesebiËnu pomoÊ

(stolice i klupe) od Pastoralnog centra

»akovec bez koje bi bilo nemoguÊe otvoriti

zgradu.

Svima se radosno zahvaljujemo na radu

na svakoj molitvi i rijeËima potpore i

ohrabrenja.

U rujnu ove godine napravili smo malo

otvorenje prostora za zajedniËke sastanke.

Skupilo nas se osamdesetak. Doπli su nam

gosti iz Koprivnice, Zagreba, PuπËina, Belice,

Ivanca... Prigodnom rijeËi i molitvom u pro-

gram su se ukljuËili Æeljko Mraz, glavni

tajnik SBC u RH, Nathanael ©piËak, pastor

BC Koprivnica, umirovljeni pastor Josip

Horvat te domaÊin Zdravko Horvat. Nakon

bogosluæja uæivali smo u zajedniËkom ruËku

i druæenju, razgovoru i pjesmi.

Planiramo biti otvorena zajednica koja Êe

naπim PeteranËanima i susjednim mjestima

koristiti prije svega duhovno ali i na svaki

drugi naËin.

Vaπa braÊa i sestre u Kristu

iz zajednice u Peterancu.


“Biblijski zahtjevi lijepo zvuËe, ali ih

je nemoguÊe æivjeti u ovom svijetu!”

zakljuËio je nedavno jedan moj stu-

dent i tako zapoËeo raspravu o stan-

dardima krπÊanske vjere u svako-

dnevici krπÊana. On je mislio na “ve-

like stvari”, na primjer, na poslovne

ljude, krπÊane, koji trebaju poπtovati

zakone u dræavi koja je zakone

postavila pretpostavljajuÊi nepoπtenje

i potkradanja. Onaj tko se zakona

dræi, ne moæe profitirati.

Kako do cilja?Ja sam odmah pomislila na male

stvari, na primjer, na ljubaznost. Koliko

makijavelizma ima u krπÊanskim krugo-

vima kad bi trebalo posluπati poziv na

ljubaznost, kakav, na primjer, apostol

Pavao upuÊuje Filipljanima (2, 1; 4, 8)?

Svojim ponaπanjem krπÊani stalno

pokazuju stav da “cilj opravdava sredstvo”.

Ljubaznost, na primjer, je prvi biblijski za-

htjev koji postaje nevaæeÊi Ëim se na hori-

zontu pomoli nesuglasica, a o teæim teo-

loπkim razilaæenjima da i ne govorimo.

Ta, naime, otvaraju put cijelom spektru

asocijalnog ponaπanja — neprijateljstvu,

svai, srdæbi, sebiËnosti, razdoru,

stranËarenju (citiram Gal 5, 20-21: “Oni

koji Ëine takva djela neÊe baπtiniti kra-

ljevstva Boæjega”!) spletkama i ogovara-

nju. I joπ viπe, krπÊani koji se tako

ponaπaju uvjereni su da to Ëine s pravom i

u ime viπega cilja — pa Ëak i u ime samo-

ga Boga. KonaËno, zar ne zahtijeva sama

Biblija ËistoÊu vjere?

No, poziv na ljubaznost (znaËi na pri-

jateljstvo, nesvaanje, ne-srdæbu, nese-

biËnost, slogu, jedinstvo i iskrenost) te

ustrajanje na ljubaznosti usprkos nesla-

ganjima, pa Ëak i teπkim konfliktnim

situacijama, zapravo je put koji zahtijeva

Boæja rijeË. Cilj u Bibliji nikad ne oprav-

dava sredstva. Naprotiv, i cilj i sredstva za

postizanje cilja moraju biti Ëisti i bez

mane kako bi bili prihvatljivi Bogu.

Spletkarenja, ogovaranja i pozivanje na

stranke i razdore nikad nisu Boæje sred-

stvo rjeπavanja sukoba.

No, kako biti ljubazan kad proæivljavaπ

napade i uvrede? Ili joπ viπe, kad netko raz-

glasi tvoja duboka uvjerenja ili ih Ëak po-

istovjeÊuje s tobom kao osobom (pa onda

tvoja uvjerenja, koja navodno ne valjaju,

Ëine da ni ti kao osoba ne valjaπ ili ti kao

osoba ne valjaπ jer ne odbacujeπ i ne mrziπ

nekoga Ëija su uvjerenja po neËijem

miπljenju pogreπna)? Kako, dakle, reagi-

rati na takvu nepravdu i neljubaznost?

Od vjere doljubaznosti

Recept je jednostavan: vjerom! Ako

smo neπto nauËili od postmodernog

druπtva, to je Ëinjenica da je sve naπe

znanje ograniËeno i parcijalno. Sukobi i

situacije neslaganja podsjeÊaju nas na to

da trebamo æivjeti u vjeri, ne u gledanju, a

joπ manje u laænom uvjerenju da su naπi

stavovi potpuno i bezgreπni. Poziv na

ljubaznost usred velikih, pa i teoloπkih,

sukoba zapravo je poziv da stvorimo pro-

stor za drugoga, da mu dozvolimo da nam

objasni svoje miπljenje i da se otvorimo za

Boga koji nam kroz svaku situaciju moæe

govoriti i moæe pouËiti nas. Poziv na

ljubaznost je poziv da vjerujemo Bogu ko-

ji ne treba advokate veÊ je sam u stanju

obraniti se. Biblijski poziv na ljubaznost

stavlja nas u poloæaj Ëovjeka koji se mora

osloniti na Boga u svakom trenutku svo-

jega æivota. To nije lagan put i put slabiÊa.

Naprotiv, to je teæak put i put smrti u ko-

joj nasljedujemo Krista. On je prvi patio

zbog iskljuËivih (i tako pogreπnih) teo-

loπkih uvjerenja ljudi. On je bio ærtva nji-

hovih spletaka i zavjera “u ime Boga”. On

je bio sasvim poniæen i na kraju ubijen (Fil

2, 1-12).

Ljubav bez pretvaranja

Ljubaznost se ne moæe postiÊi hinje-

njem (Rim 12, 9), pretvaranjem kao da

nam je stalo — to bi bila slatkorjeËivost

koju Biblija prezire jednako kao i svau i

neprijateljstvo. Ljubaznost proizlazi iz

iskrene brige za ono πto je Boæje, a to

znaËi i gledanje na Ëovjeka i njegove ideje

onako kako to Ëini Bog. Boæji se, pak,

pogledi uglavnom sasvim razlikuju od

naπih. Dok mi sve gledamo kroz prizmu

samih sebe i svojih ideja i interesa, Bog,

Stvoritelj, je objektivan i ljude i njihove

postupke procjenjuje na temelju sveopÊeg

plana za svoja stvorenja. Zato ljubaznost

uz poniznost i otvorenost znaËi i sposo-

bnost da vidimo viπe i dalje od nas samih i

svojih ideja i budemo otvoreni da Bog svoj

plan ostvaruje i u drugima. Da, zapravo,

on svoj plan ostvaruje u svima koji mu

povjeravaju svoj æivot. Moje su ideje, ako i

toËne, samo jedan mali dio njegovog

sveobuhvatnog plana. Boæji plan je veÊi od

jednoga Ëovjeka, ma koliko pametan i

duhovan bio.

Upravo je zato tako vaæno da se kao

krπÊani ne odriËemo poziva na ljubaznost.

Gledajmo na druge kako ih Bog vidi.

Pokuπajmo razumjeti tue stavove i istin-

ski æeljeti dobro bliænjemu. Oduprimo se

iskuπenju da sami provodimo sud nad svo-

jim protivnicima (oni su Boæji i Bog se s

njima obraËunava) ili da im postavljamo

zamke i spletke. Iako Biblija upozorava na

Ëuvanje prave nauke, ona isto tako ne-

dvojbeno tvrdi da Êe svijet Boga upoznati

po ljubavi koja vlada meu krπÊanima.

Ksenija Magda

Malestvari


S pribliæavanjem konca 2004. godine raste i

potreba za kratkim osvrtom na proteklu go-

dinu koja je za Teoloπki fakultet “Matija

VlaËiÊ Ilirik” bila, u najmanju ruku, izuzetno

sadræajna. Kako saæeti sve ono πto se zbivalo?

Promjene u strukturiNa poËetku valja podsjetiti da je najvaæniji predu-

vjet za nova gibanja na Fakultetu ispunjen 2003. go-

dine kada su predstavnici OsnivaËa - Saveza baptis-

tiËkih crkava u RH i EvangeliËke crkve u RH, nakon

viπegodiπnjih konzultacija, postigli sporazum o

suradnji u obnovi Fakulteta. Tako je najprije

dovrπeno reguliranje pravnog statusa Fakulteta, a po-

tom je u veljaËi ove godine konstituiran Senat u ko-

jemu su nalaze predstavnici SBC-a, Æeljko Mraz (iz-

abran za predsjedavajuÊeg Senata) i Toma Magda.

Slijedilo je imenovanje prof. dr. sc. Vitomira Belaja za

dekana, dr. Lidije MatoπeviÊ za prodekanicu te Eno-

ha ©ebe za tajnika Fakulteta. S obzirom na to da je

SBC u RH osigurao sredstva za punovremeni angaæ-

man prodekanice i tajnika, otvorila su se vrata za

konkretno oæivljavanje djelovanja Fakulteta.

Kako bi se omoguÊilo nesmetano odvijanje na-

stave i administrativnih poslova, pa je s tim ciljem

obavljeno preseljenje Fakulteta na novu lokaciju. Iz-

najmljen je i preureen prostor u RadiÊevoj 34 u Za-

grebu, Ëime je okonËan problem nepostojanja jedne

lokacije na kojoj bi bile zadovoljene sve potrebe

Fakulteta. Zatim su uslijedile pripreme za upis stu-

denata u akademsku godinu 2004./05., a proces je

okonËan ove jeseni kada je broj novih brucoπa doseg-

nuo 43. UoËi poËetka predavanja u listopadu, dovrπen

je i novi nastavni plan i program, angaæirana su po-

jaËanja predavaËkom osoblju, izraena je Web stra-

nica...

SveËani poËetakAkademska godina sluæbeno je poËela 11. listopa-

da sveËanim bogosluæjem odræanim u prostorijama

BaptistiËke crkve u RadiÊevoj 30. Na sveËanosti su os-

im profesora, studenata, njihovih obitelji i prijatelja,

bili nazoËni i profesori i suradnici s drugih teoloπkih

ustanova (primjerice, KatoliËkog bogoslovnog fakul-

Nova gibanja naNovosadski teoloπki Ëasopis

Premda danas ima interdenominacionalni

karakter, Teoloπki fakultet u Novome Sadu

(Kolo srpskih sestara 24, Novi Sad; www.tf-

ns.edu.yu), osnovan 2000.g., neposredni je

sljednik negdaπnjih baptistiËkih teoloπkih

obrazovnih institucija na podruËju bivπe Ju-

goslavije, koji su od 1957. pod raznim nazivi-

ma (BaptistiËki teoloπki seminar, BaptistiËka

teoloπka πkola, Biblijsko-bogoslovski centar

“Logos”) djelovali u Novome Sadu. Od godine

2001.g. ovaj fakultet izdaje i svoj Teoloπki Ëa-

sopis (ISSN 1451-0928) u obliku godiπnjaka,

Ëiji je Ëetvrti broj (4-2004) objelodanjen ne-

davno. Glavni urednik Ëasopisa je dr. Dimitrije

PopadiÊ, dekan fakulteta, a uz profesore i stu-

dente na fakultetu, Ëasopis donosi i priloge

vanjskih suradnika. Tiska se u 500 primjeraka,

dijelom latiniËnim, a dijelom ÊiriliËnim pi-

smom.

»etvrti broj na ukupno 116 stranica A5

formata donosi tako viπe izvornih priloga, kao

i onih nekoliko ranije objavljenih u drugim

publikacijama. Tu su radovi Dimitrija

PopadiÊa (Kontekstualizacija kao teoloπki

metod), Teofila Lehotskog (Prilog istoriji bap-

tistiËkog teoloπkog obrazovanja u nas), Ale-

ksandra Birviπa (Mesto praktiËne teologije u

sklopu teoloπkih znanja), Rut Lehotski

(Stjepan OrËiÊ /1930-2000/: Umesto biografi-

je), pok. Stjepana OrËiÊa (Psihologija obraÊe-

nja: HriπÊansko obraÊenje kao razrjeπenje

krize), Davorina Peterlina (Zaπto studirati

teologiju), Æarka –oreviÊa (»as koji joπ traje),

Petra PiliÊa (Mirotvorac: Aleksandar Birviπ; O-

svrt na Ëetiri godine mog teoloπkog obrazo-

vanja). Na kraju je pridodan Kratak pregled ra-

da TF-NS-a u πkolskoj godini 2003/4.

VeÊina napisa u ovom broju razmatra te-

matiku teoloπkog obrazovanja s povijesnog i

teoloπko-praktiËnog aspekta. Radovi su vaæni i

za hrvatsku baptistiËku povjesnicu, jer velikim

dijelom obrauju razdoblje i problematiku

teoloπkog obrazovanja u negdaπnjemu zaje-

dniËkom jugoslavenskom baptistiËkom

savezu. Brojne reference upuÊuju i na ranije

objavljene relevantne radove hrvatskih bapti-

stiËkih autora.

BuduÊi da je ovaj Ëasopis kod nas relativno

nepoznat, vaæno je na njega obratiti paænju.

Teoloπke dileme negdaπnje juænoslavenske

baptistiËke (i protestantske) zajednice bile su

velikim dijelom zajedniËke, stoga joπ i danas

postoje brojne dodirne toËke. KonaËno, ovo je

zasad gotovo i jedini kontinuirani teoloπki

protestantski godiπnjak na negdaπnjem

juænoslavenskom prostoru.

Ruben KneæeviÊ

ZajedniËka fotografijaPromocija u EvangeliËkoj crkvi

Pogled sa Kamenitih vrata na zgradu Fakulteta

Studenti

SveËani poËetak akademske godine


teta u Zagrebu i Instituta za biblijske studije, takoer

u Zagrebu). Susret je zraËio nadom u obeÊavajuÊu

godinu, pouzdanjem u Gospodina da Êe blagosloviti

uloæene napore, radoπÊu zbog dosada postignutoga i

pozivom da jedni drugima budemo oslonac u ostvari-

vanju vizije Fakulteta. Bila je to i prigoda za nove (pa

i stare) studente da osjete potrebu da svoja akadems-

ka stremljenja Ëvrsto priveæu uz poboænost i osobno

predanje srediπtu cjelokupne teologije - samome

Gospodinu.

Napokon promocijaNepunih mjesec dana nakon te sveËanosti, na re-

du je bila joπ jedna proslava. Naime, unatoË teπkoÊa-

ma u proπlom razdoblju, pojedini studenti su marlji-

vo radili i priveli svoj studij kraju. Takoer, nekolici-

na studenata iz ranijih godina Fakulteta nije zbog

niza razloga primila svoje diplome pa je bilo itekako

prikladno da na poËetku jednog novog razdoblja

putem promocije obiljeæimo plodove proteklih vre-

mena. Kako Fakultet svake godine svoj dan slavi na

Dan reformacije, nije bilo niπta logiËnije nego toj

proslavi pridodati i promociju. »etvrtog studenog u

EvangeliËkoj crkvi u Zagrebu devetero diplomanata

primilo je diplome, a od njih Ëak trojica baptista: Igor

»rnugelj, Ruben KneæeviÊ i Ladislav RuæiËka. Pred

okupljenim uzvanicima iz razliËitih krπÊanskih tradi-

cija prodekanica MatoπeviÊ je odræala izlaganje o

protestantskom pogledu na Sveto pismo, a dekan Be-

laj je podsjetio na razvojni put Fakulteta. U zavrπnom

dijelu obavljena je promocija diplomiranih teologa,

no taj je Ëin predstavljen kao uvod u buduÊu suradnju

tih struËnjaka s Fakultetom, a ne kao rastanak od

njih. Na prigodnom domjenku koji je uslijedio, bivπi

profesori prepoznavali su svoje nekadaπnje studente,

razmjenjivala su se sjeÊanja i kovali se planovi za

buduÊnost.

Vjerujemo da Êe veÊ sljedeÊe jeseni opet biti do-

voljno povoda za nove sveËanosti i da Êe baptistiËka

obitelj u Hrvatskoj æeti plodove teoloπke sjetve koja

nas Ëeka na Fakultetu! Ova je jesen dala dovoljno ra-

zloga da se tomu nadamo i za to molimo!

Enoh ©eba

Studiranjem do BogaOsobno svjedoËanstvo

U vrijeme kada sam sve viπe gubila zanimanje za fakultet koji sam upisala, jedan

prijatelj mi je predloæio da upiπem teologiju na Teoloπkom fakultetu “Matija VlaËiÊ

Ilirik”. Smatrala sam se vjernicom, i premda odgajana u katoliËkoj obitelji, nisam vid-

jela problem u tome da studiram teologiju na protestantskom fakultetu. U svemu

tome sam vidjela izazov, neπto novo, drugaËije i privlaËnije od mojeg dosadaπnjeg

fakulteta.

PoËela sam studirati teologiju, a do tada nisam imala svoju Bibliju. Bilo je vrijeme

da kupim svoju prvu Bibliju i poËnem je Ëitati prvi put u æivotu. Na jednom od

predavanja traæilo se da studenti brzo pronau i proËitaju odreeni ulomak iz Bibli-

je. To je naravno bilo lako onima koji su poznavali Bibliju, dok je nama ‘neupuÊeni-

ma’ trebalo puno viπe vremena i bilo veliko optereÊenje. Meu nama je bio jedan stu-

dent koji se posebno isticao svojim poznavanjem Biblije πto je mene osobno jako im-

presioniralo. I ne samo da se sam dobro snalazio u Bibliji, veÊ je i nama drugima po-

magao.

Kako je bilo relativno malo studenata, uskoro smo se gotovo svi meusobno poz-

navali.

Poslije predavanja nastavljali smo zajed-

niËko druæenje uz kavu, razgovarali o sve-

mu, pa tako i o Bogu. S nama je Ëesto

bio i Goran koji je s puno strpljen-

ja odgovarao na sva pitanja u

vezi s Biblijom i Kristom.

Studenti su doπli iz ra-

zliËitih æivotnih situacija i

mnogi su upisali ovaj fakultet u

potrazi za odgovorima i istinom.

Goran je otvoreno govorio o Isusu kao

odgovoru, o Isusu kao istini. Nekima se

to uËinilo pretjeranim, ali ja sam u tome

vidjela neπto posebno. Pitala sam se -

kako netko s toliko uvjerenja i ljubavi govori

o Bogu?

Prva Biblija, prvo svjedoËenje o uskrslom Kristu, uËenje iz Biblije, Stari zavjet,

Novi zavjet....moram priznati da sam bila zbunjena. Ali i dalje me neopisivo privlaËi-

la Boæja RijeË i tako smo nakon cjelodnevnog predavanja odlazili na kave ili koristili

pauze izmeu predavanja za razgovor o Bogu. Nakon samo tri mjeseca sve mi je

postalo puno jasnije —Bog, Biblija, moja odvojenost od Boga, Isus Krist kao jedini

odgovor. Spoznala sam Boæju ljubav i odluËila predati svoj æivot u njegove ruke. Sa-

da znam da me Bog od poËetka tako vodio. Da nije bilo Fakulteta “Matija VlaËiÊ Ilirik”

moæda nikada ne bih kupila Bibliju, moæda nikada ne bih dobila priliku da mi netko

govori o Boæjoj ljubavi s toliko strpljenja, moæda nikada ne bih pronaπla svoje mjesto

u crkvi...

Na æalost neke stvari na Fakultetu su se zakomplicirale i tako se moj apsolvents-

ki staæ oduljio. Sada kada je sve krenulo onako kako treba, punom parom, Bog mi je

dao joπ jednu priliku da zavrπim svoje teoloπko obrazovanje.

Renata

Fakultetu

Diplomanti baptisti s Ëlanovima Senata


KrapinaZa Ëlanove BaptistiËke crkve Emanuel u

Krapini kolovoz i rujan bila su dva posebna

mjeseca.

U kolovozu smo bili poËaπÊeni posjetom

Tome Magda, predsjednik Saveza baptistiËk-

ih crkava u RH i njegove supruge Ksenije.

Kasnije toga mjeseca radovali smo se jer se

nekoliko ljudi koji su bili na ljetnome kam-

pu obratilo Kristu.

PoËetkom rujna sudjelovali smo u

sveËanosti povodom promocije sedmero stu-

denata koji su diplomirali na Teoloπkoj bibli-

jskoj akademiji u Krapini, a to su Miloπ Ko-

manoviÊ (Sisak), Kornel CrnkoviÊ (Split),

Damir PintariÊ (»akovec), Vladimir Kajiπ

(Novi Travnik, BiH), Miroslav Balint-Feud-

varski (Split), te Boæidar i Marijana CrnkoviÊ

(Zadar). TreÊi vikend u rujnu mjesecu uæi-

vali smo u zajedniËkoj sluæbi krπtenja s crk-

vama iz Siska, MoπÊenice i Petrinje. Uistinu

je bila radost sluπati svjedoËanstva dviju ses-

tara iz naπe crkve, Æeljke Vincelj i Dubravke

SinkoviÊ, naπega novog brata u Kristu Æeljka

Lacka i dvije sestre iz crkve u Petrinji. Mjesec

rujan takoer je obiljeæio i odlazak jednoga

od naπih pastora suradnika, Todda Dicka.

Todd, njegova supruga Lynn i njihovo troje

djece sada sluæe u BaptistiËkoj crkvi - Crkvi

Isusa Krista u Murskome SrediπÊu. Todd Êe

tamo biti Ëlan vodstva crkve zajedno s

Brankom KovaËeviÊem.

Zatim, moramo spomenuti i uspjeπno

okonËanje dva naπa izdavaËka projekta.

Jedan je Evanelje po Rimu Jamesa Mc-

Carthyja, knjiga koja donosi jasnu, korektnu

i biblijsku analizu rimokatoliËkoga nauka, a

koju su vjernici u Hrvatskoj veoma dobro

prihvatili. Takoer, jedan od profesora na

TBA koji redovno pohaa naπu crkvu,

Stephen Etches, publicirao je drugo izdanje

svoje Sustavne teologije.

Nadamo se da Êe se sveti u Hrvatskoj

radovati s nama u svim ovim zbivanjima.

In memoriam Josip Bahnik28. kolovoza 2004. godine svoj ovozemaljski put dovrπio je Josip Bahnik.

Roen je u Golubinjaku 21. veljaËe 1928. godine gdje je i proveo naj-veÊi dio svog æivota. 1952. godine je predao svoj æivot Bogu i to javnopotvrdio krπtenjem.Od tada je bio revan Ëlan BaptistiËke crkve u Golubinjaku i bliski sura-dnik Jaroslava Cengera, starjeπine BC Golubinjak.IspraÊaju brata Josipa Bahnika prisustovali su brojni mjeπtani i vjernici iz susjednih bapti-stiËkih crkava, a prikladne rijeËi su uputili Timothy ©piËak, pastor BC Pakrac i Franjo©piËak, pastor BC SiraË.

Sjednica Protestantskog evaneoskog vijeÊaU petak, 1. listopada, u Zagrebu je odræana sjedni-ca Protestantsko evaneoskog vijeÊa u RepubliciHrvatskoj, na kojoj je, pored aktualnih tema odznaËaja za crkve reformacijske baπtine, Ëlanice Vi-jeÊa, izabrano novo vodstvo. Na mjesto predsjednikaizabran je Josip JendriËko, biskup Crkve Boæje; dokÊe potpredsjedniËku duænost obnaπati Giorgio Grlj,pastor BaptistiËke crkve u Rijeci i predsjednikskupπtine Saveza baptistiËkih crkava u Hrvatskoj i dr.Stanko Jambrek, Ëlan prezbiterija Evaneoske Crkveu Hrvatskoj.Na duænosti glavnog tajnika VijeÊa ostao je dosa-daπnji tajnik, prof. Mladen JovanoviÊ, predstojnik Vi-jeÊa Kristovih crkava u Hrvatskoj.Sudionici sjednice, Ëlanovi predsjedniπtva VijeÊa, os-vrnuli su se na dosadaπnji rad, osobito u svjetlunovih odnosa s Dræavom, nakon potpisivanja ugov-ora od zajedniËkog interesa, kao i na aktualna do-gaanja u crkvama i u druπtvu. Pohvaljen je dobarrad vjeronauËne komisije, koja veÊ od osamostaljen-ja Hrvatske radi na izradi kvalitetnih vjeronauËnihudæbenika i pouËavanju mladog naraπtaja iz obiteljireformiranih crkava.Razgovaralo se takoer o adekvatnom obiljeæavanja487. obljetnice Dana Reformacije u posljednjemtjednu mjeseca listopada.VijeÊe je takoer razmatralo uvoenje tjedna molitveu koje Êe biti ukljuËene sve crkve Ëlanice PEV-a.Protestantsko evaneosko vijeÊe u RepubliciHrvatskoj sastavnicom je Europske evaneoske ali-janse (EEA) i na godiπnjoj skupπtini, koja Êe seodræati sredinom ovoga mjeseca, zastupat Êe gaglavni tajnik, prof. Mladen JovanoviÊ.

PEV

Aviano

U Avianu se od 27-28.10.04 odræala godiπnjaskupπtina Meunarodnog baptistiËkog saveza (IBC).IBC je Ëlanica EBF i nije vezana ni za jednu zemlju.To je stoga πto su oni savez crkava koje su nastaleponajprije oko vojnih baza ameriËke vojske. Kasnijesu poËele s radom crkve u veÊim europskim gradovi-ma gdje se nalaze sjediπta velikih kompanija. Danasu Europi ima πezdesetak takvih crkava te po jedna uBeirutu (Lebanon) i Dubaiu (UAE). Slika meunaro-dnih crkava se u mnogome promijenila i one sudanas multietniËke i multikulturalne ali su zadræaleengleski kao sluæbeni jezik.

Na skupπtini je gost govornik bio David Coffey , na-stupajuÊi predsjednik Svjetskog saveza baptista, ko-ji je svojim porukama duhovno okrijepio sve na-zoËne. Takoer su kao gosti prvi put sudjelovali ipredstavnici SBC u RH Æeljko Mraz i Toma Magda.Veze izmeu SBC i IBC postoje veÊ neko vrijeme.BaptistiËka crkva u Avianu je pomagala rad s izbje-glicama na rijeËkom podruËju, a IBC je kao savezpomagao rad kampova za djecu i mlade u organi-zaciji SBC u RH.

Toma Magda


BaptistiËki institutEtika na BI-u

PoËela je sedma godina uËenja

za one koji su otpoËetka posvetili

jedan sat dnevno za sustavno

prouËavanje Biblije i teologije

putem interaktivnog programa Bap-

tistiËkog instituta. Ovaj semestar

poËinje predmetom Etika i bavit Êe

se pitanjima ispravnog krπÊanskog

djelovanja u izazovima suvremenog

æivota.

Program BaptistiËkog instituta

je cikliËan — πto znaËi da se sudio-

nici sa svakim semestrom mogu

ukljuËiti u prouËavanja u jednom od

lokalnih centara.

Informacije o centrima i udæbenicima:

Toma Magda

J. Gotovca 2

40000 »akovec

Tel: 040- 311 269

e-mail: [email protected]

Dan Reformacije u RijeciRIJEKA, 31. listopada, 2004 — U Hrvatskome kulturnom domu na Suπaku za-

jedniËkim bogosluæjem rijeËkih protestantskih crkava sveËano je obiljeæen Dan re-

formacije. Premda su i ranijih godina bile organizirane prigodne tribine i akademije,

ovo je prvi povijesni zajedniËki bogosluæni skup rijeËkih protestanata. Bogosluæju su

nazoËili vjernici EvangeliËke crkve (pastorica Melanie IvanËeviÊ), BaptistiËke crkve

(pastor Giorgio Grlj), Evaneoske pentekostne crkve “Krista Kralja” (pastor Milan

©poljariÊ), Evaneoske pentekostne crkve “Rijeka æivota” (pastor Cliff Luckhurst),

AdventistiËke crkve (pastor Zlatko Musija), Kristove crkve — negdaπnje Kristove

crkve braÊe (voditelj Zlatko Molek) i Kristove crkve — Misijske postaje Rijeka

(voditelj Nemanja »anak).

Program je predvodila evangeliËka pastorica Melanie IvanËeviÊ, a kraÊe uvodno

predavanje o implikacijama reformacijske misli na neka podruËja osobnog i

druπtvenog æivota danaπnjeg Ëovjeka odræala je dr. Lidija MatoπeviÊ, prodekanica za-

grebaËkoga protestantskog Teoloπkog fakulteta “Matija VlaËiÊ Ilirik”. Potom je

propovijedao pastor Giorgio Grlj na temu Zakejeva “reformacijskog” obrata (Lk 19),

dok su dijeljenje VeËere Gospodnje vodili pastori Evaneoske pentekostne crkve, Mi-

lan ©poljariÊ i Cliff Luckhurst. Glazbeni dio bogosluæja vodili su glazbenici sastavljeni

od mladih iz svih rijeËkih protestantskih crkava.

Skupu su nazoËili i predstavnici Grada Rijeke te Ekumenskog odbora grada Ri-

jeke, a dogaaj su pratile i brojne novinske kuÊe. Na skupu je promoviran i posljednji

broj rijeËkoga baptistiËkog Ëasopisa “Riba” koji se prigodno osvrnuo na rijeËke

protestantske crkve.

Ovaj hvalevri-

jedan pokuπaj za-

jedniËkog bogo-

sluæja svih rijeËkih

protestanata mogao

bi postati prekretni-

com u rijeËkoj

protestantskoj sura-

dnji, a veÊ su nago-

vijeπteni i buduÊi

sliËni susreti.

Ruben KneæeviÊ

Dan reformacije uSplitu

Pet splitskih crkava reformacijske

baπtine (BaptistiËka crkva “Emanuel”, Bap-

tistiËka crkva Split, Evaneoska crkva “Ra-

dosna vijest”, EvangeliËko-metodistiËka

crkva, KrπÊanska zajednica na BaËvicama)

odluËilo je ove godine zajedno obiljeæiti Dan

reformacije. Ovim je povodom 30. 10. 2004.

godine odræan prigodni program u prostori-

jama Evaneoske crkve “Radosna vijest”.

Prvom dijelu programa su prisustvovali

predstavnici grada i æupanije te predstavnici

medija. Petar ÆuniÊ, pastor EvangeliËko-

metodistiËke crkve, odræao je kraÊe preda-

vanje o druπtveno-politiËkoj i vjerskoj

situaciji u Europi u 15. i 16. stoljeÊu te o

kljuËnim postavkama reformacije. U na-

stavku je govorio Peter MacKenzie, pastor

BC Zagreb, na temu Sola Gratia i poroajni

bolovi vjerske slobode. Program je obogatio

vokalni sastav “Arka” svojim izvedbama po-

znatih pjesama “Beskrajna milost” i “O, Boæe

moj”.

Poslijepodnevni dio programa je bio viπe

usmjeren prema vjernicima. Pastor

MacKenzie je kroz nadahnuto izlaganje na

temu “Reformacija nekoÊ i danas” potaknuo

vjernike da svoju vjeru æive odvaæno i

dosljedno, dostojno Boæjeg poziva.

Draæen Radman


Davne 1964. godine, 19. travnja, rijeËima psalma 122:

“Obradovah se kad mi rekoπe:

‘Hajdemo u Dom Gospodnji!’

Eto, noge nam veÊ stoje

Na vratima tvojim, Jeruzaleme.”,

dr. Josip Horak otvorio je prostor BaptistiËke crkve “Betanija” u »akovcu

s jasnom namjenom za sluæbu Gospodinu. SveËani ton tadaπnjem

otvorenju dao je i pjevaËki zbor koji je otpjevao navedeni psalam.

26. rujna 2004. godine proslavljen je 40. roendan iste crkve pod

nazivom “Crkva u svijetu ili svijet u crkvi”. U sad veÊ premalom pros-

toru skupilo se oko 130 sudionika koji su pratili dobro pripremljenu

prezentaciju povijesti ‘Betanije’ te se prisjetili kako poËetka djelova-

nja tako i mnoge braÊe i sestara od kojih su neki veÊ s Gospodinom.

Propovjednici BC BetanijaMeimurski okruæni odbor donio je odluku da tadaπnji propov-

jednik Dragutin ©estak, koji je sluæio u meimurskim crkvama, s

obitelji preseli iz MaËkovca u »akovec. U jesen 1963. godine kupljena

je i kuÊa, prepravljena i 19. travnja 1964. otvorena su vrata nove

crkve. U sluæbi propovjednika Ëitavog Meimurja brat ©estak bio je do

1967. godine kada je otiπao u NjemaËku, gdje je sudjelovao u ot-

varanju zajednice u Böbligenu. Po povratku u »akovec, 1987. godine,

ponovno se ukljuËio u rad BC “Betanija” i bio aktivan sve do svoje

smrti 3. srpnja 1997. godine. Slijedili su propovjednici Samuel Sjan-

ta 1972. - 1979., Nikola Vukov 1985. - 1993., Teofil MrπiÊ, od jeseni

1996. do ljeta 2002. godine te naπ sadaπnji propovjednik Damir Pin-

tariÊ. Ne smijemo zaboraviti ni naπega Didu ©estaka, tj. Stjepana ©es-

taka, koji je kao starjeπina “Betanije” sluæio od 1967. godine pa do

svoga preseljenja Gospodinu, 1994.

Djelovanje crkveOd nekoliko djelatnosti Crkve najuporniji je pjevaËki zbor koji uz

kraÊe prekide, djeluje veÊ 3 generacije, gotovo isto koliko i Crkva.

Povremeno se u program ukljuËuje i tamburaπka sekcija.

Najmlai polaznici nedjeljne πkole redovito sudjeluju na blag-

danskim bogoπtovljima. Posljednjih nekoliko godina nedjeljna πkola

prerasla je u vjeronauk za osnovnu i srednju πkolu.

Sestre su takoer nezaobilazni dio “Betanije”, ne samo zbog peËenja

kolaËa veÊ i zbog sastanaka na kojima se prouËava Boæja RijeË.

U “Betaniji” se uËio i engleski jezik. UËenici svih uzrasta koji su

uspjeπno zavrπili seminar, dobili su diplome.

Posebno valja istaknuti aktivno ukljuËivanje mladih, posebice u

voenju slavljenja.

Crkva u svijetu ili svijet u crkviGovoreÊi na temu ‘crkva u svijetu’ pastor Nikola Vukov istaknuo

je vaænost primjeÊivanja izgubljenih ljudi u svijetu te vaænost prim-

jenjivanja biblijskih naËela dopiranja do ljudi u svijetu.

Pastor Teofil MrπiÊ je, govoreÊi na temu ‘svijet u crkvi’, na jasan

i zanimljiv naËin odgovorio da svijet u smislu nesavrπenog greπnika

koji traæi Boga mora imati mjesto u crkvi dok vrijednosni sustav svi-

jeta koji se temelji na ‘poæudi tijela, poæudi oËiju i oholosti zbog imet-

ka’ nema i ne smije imati mjesta u crkvi jer se taj sustav protivi

Boæjim vrijednostima.

Obljetnicu je zakljuËio pastor BC ‘Betanija’ Damir PintariÊ is-

taknuvπi da je vaæno s vremena na vrijeme pogledati unatrag te se

ohrabriti i pouËiti iz proπlosti, ali je jednako tako vaæno pogledati

unaprijed.

Svaka osoba, obitelj i lokalna crkva moraju imati viziju jer ‘narod

bez vizije propada.’

Zorica LevaËiÊ-VidoviÊ

40 godina BaptistiËke crkve “BETANIJA” u »akovcu


05.07. — 16.07.U prostorijama naπe crkve u Karlovcu odræan jedvotjedni ljetni teËaj engleskog jezika koji smoorganizirali za graane naπega grada. Prof. Jele-na PaviËiÊ, Ëlanica naπe zajednice, koja se i samaputem engleskog teËaja upoznala sa zajedni-com, pripremila je potrebne materijale kojima seradilo u tri grupe (poËetna, srednja i napredna).TeËaj je uspjeπno pohaalo oko 35 polaznika.Na zavrπnoj veËeri naπi mladi glazbenicipripremili su nekoliko pjesama na engleskomjeziku. Na taj su naËin pribliæili Isusa svim po-laznicima teËaja, ali i roditeljima koji su doπli nadodjelu diploma svoje djece.

14.09.I ove je godine naπa zajednica u svojim prostori-jama organizirala dobrovoljno davanje krvi zapotrebe karlovaËke bolnice. Akcija je uspjela jer je

22 davatelja sakupilo 15 doza te dragocjenetekuÊine.

22.09. — 23.09.U posjetu naπim crkvama bio je brat BrianBaunds sa suprugom Lindom (Sj. Karolina,USA). Uvijek iznova divimo se Boæjoj ljubavi ko-jom nas Nebeski Otac povezuje u zajedniπtvukoje traje veÊ dvanaestak godina. Brat Brian nasje upozorio na nedvosmislenu istinu po RijeËiBoæjoj, da naπ krπÊanski æivot nije “piknik”, veÊ“oπtra borba”. Dakako, onaj koji nas je pozvao utu borbu, sam Gospod Bog i Spasitelj, On nas jei opremio svom bojnom opremom Boæjom (Ef6,11).

26.09.Posjet braÊe i sestara iz Petrinje na naπe nedjeljnobogoπtovlje ostalo nam je u radosnom sjeÊanju.Gospod je bio proslavljen putem istinskogzajedniπtva u kojem su svi sudionici od srca pjevalina slavu Boæju, svjedoËili, recitirali, a propovijedanarijeË korila i bodrila. Zajedniπtvo je bilo nastavljenouz kavu, Ëaj i kolaËe. Rastali smo se s Petrinjcimaobostrano ohrabreni sa æeljom da se πto prije dogo-di ponovni susret.

30.09. — 06.10.I ove nas je godine posjetio naπ veliki i uvijek sr-daËno prihvaÊen pastor Noel Mac Culins i njegova

supruga Moja (Ayr Scotland). Pastor Noel, iako umirovini i dalje je veoma aktivan u ©kotskom savezubaptista.VeÊ nekoliko godina povezani smo sa za-jednicom u kojoj je brat godinama sluæio, a s pas-torom Noelom izgradili smo prisno zajedniπtvoputem posebno prijateljskog i bratskog odnosa.Ti-jekom ovog posjeta, organizirali smo dvije veËeriuËeniπtva za Ëlanove crkve te Ëetiri evangelizacijskeveËeri. Zbog snage i autoriteta Boæje rijeËi, dvije suosobe prihvatile Isusa Krista kao osobnog spasitelja.Glavna tema u svim propovijedima glasila je:“Dozvolimo Bogu da bude Bog — SvemoguÊi.”

09. 10.Naπi mladi glazbenici, kao grupa “THE ROCK”(Lana, Mirna, Matea, Kiki, Dado i Vlado) sudjelovalisu na Festivalu krπÊanske glazbe u Varaædinu.Ponosimo se naπim mladim glazbenicima.

Ladislav RuæiËka

Prije mnogo godina, davne 1922. krπteni su uMoπÊenici na rijeci Kupi prvi baptisti.Do dana 24. listopada 2004. mnogi vjernici sukrπtavani u susjednoj zajednici u Sisku.Danas, u obnovljenoj zgradi, naπa crkva imanapokon svoju krstionicu.

Drago ©orl iz Slovenije krstio je svoga sina John-Marka, Stephanie-Ruth iz Poæege, Nataπu i Lidiju izKoprivnice te na veliku radost moπÊeniËke zaje-dnice - Kristinu, Daria i Maria.

U prvom dijelu programa sluπali smo poruku brataDrage ©orla o spasenju te znaËenju krπtenja.NakonËina krπtenja, brat Pero CrnkoviÊ je u svojoj poruci

upozorio na iskuπenja koja Êe neizbjeæno uslijediti.–avao nikako nije sretan tom odlukom krπtenika inastojat Êe ih svim raspoloæivim sredstvima zavesti,kao πto je i Sina Boæjega kuπao u pustinji. Molitvomnad krπtenicima pastori su traæili Boæji blagoslov, aVeËeru Gospodnju vodio je brat Franjo ©piËak.

Zaista je ovo bio dan koji Êemo pamtiti, kakoMoπÊeniËani, tako i mnogobrojni gosti. “Razglasi-mo glas o Isusu Kristu u svojim gradovima i selima,neka se Ëuje da je On Spasitelj i Gospodin” reËenoje na samom zakljuËku bogoπtovlja. Molite za nas uMoπÊenici da budemo vjerni sluge Krista Isusa dokOn ne doe po svoje.

Andrew-Peter ©piËak

BaËuga — Grabovac1. kolovoza 2004. godine u BaptistiËkoj crkvi uSisku krπteno je pet novih vjernika BC BaËuga-Grabovac te jedna osoba iz sisaËke crkve. Prem-da razliËite æivotne dobi, svi krπtenici suodraæavali posebnu radost i æelju da sluæe Bogu.Posebno nas raduje πto su troje mlaih krπtenikaËlanovi naπeg tamburaπkog orkestra.

Miloπ KomanoviÊ, pastor BC Sisak, obavio jekrπtenje, a Janko ©tekoviÊ, pastor BC BaËuga-Grabovac, prenio je biblijsku poruku o krπtenjuDuhom, kao vaænom aspektu novog æivota uKristu. Poslije krπtenja i molitve za krπtenike,akoni crkava podijelili su VeËeru Gospodnju.

Janko ©tekoviÊ

Iz Karlovca i Duge Rese

Dan koji Êemo pamtiti


NeobiËan je osjeÊaj biti na putu za

Damask. Takva reËenica Ëini da se

adrenalin pokrene, da se srce zagrije. A

sve je, za mene, poËelo gotovo 2000 go-

dina poslije znakovitog iskustva aposto-

la Pavla, 22.9.04. s Godiπnjom skupπti-

nom Europske baptistiËke federacije

(EBF) u Beirutu, u Libanonu.

Skupπtina u BeirutuGodinu dana ranije, kada smo se

opraπtali jedni od drugih u Warπavi, dogovo-

rili smo se da Êe se sljedeÊa godiπnja

skupπtina odræati u Beirutu kao podrπka

braÊi i sestrama baptistima na Bliskom isto-

ku. Bogu hvala, to se i dogodilo. Oko 120

predstavnika baptistiËkih saveza iz Europe,

dræava nastalih raspadom SSSR-a, pred-

stavnika raznih misijskih organizacija i pred-

stavnika Svjetskog saveza baptista (BWA)

okupilo se od 22-26.9.04. u Beirutu, na ve-

liku radost baptista iz Libanona. Oduπevilo

nas je veliko i otvoreno srce braÊe i sestara

koji su se doista potrudili da nas ugoste i

pokaæu koliko im znaËi to πto smo doπli k nji-

ma. To su stalno ponavljali. Ali ne samo nji-

ma. Bilo je baptista iz Palestine, Jordana,

Sirije, Egipta i Iraka. Tijekom boravka u

Beirutu predstavnici EBF-a posjetili su i

predsjednika dræave, premijera, te ugledne

voe katoliËke i autohtone marunske crkve.

Koliko je to za zemlju bio velik i vaæan do-

gaaj, svjedoËe i mjere opreza. Imali smo,

naime, stalnu pratnju jedne od libanonskih

sluæbi osiguranja.

Uz radni dio skupπtine bilo je vremena za

posjet nekim od baptistiËkih crkava u Beiru-

tu. U Libanonu ima oko 2000 baptista u 22

baptistiËke crkve. BaptistiËke crkve koje smo

posjetili nalaze se u dijelu Beiruta preteæito

nastanjenom muslimanima. Zanimljivo je

bilo sjesti u baptistiËku crkvu u kojoj sve piπe

na arapskom i gdje se pjevaju pjesme slavl-

jenja ne samo na arapskom jeziku veÊ i na is-

toËnjaËkom melosu. Bilo je to posebno

iskustvo, uæivati u proslavljanju Stvoritelja

na jedan potpuno drugaËiji naËin.

U jednoj od tih crkava je u nedjelju

26.09.04. inauguriran i novi glavni tajnik

EBF-a Tony Peck iz Velike Britanije. Opro-

stili smo se od Tea Angelova tako da sada

ured tajnika seli iz Bugarske u Prag na IBTS

(Meunarodni baptistiËki teoloπki fakultet).

Teoloπki fakultet u Beirutu Jedan dio sudionika Skupπtine bio je

smjeπten u prostorijama teoloπkog fakulteta

Arab Baptist Theological Seminary. Taj je

fakultet s radom poËeo prije Ëetrdesetak go-

dina, a upravo je za vrijeme naπe Skupπtine,

pod visokim pokroviteljstvom predsjednika

dræave, odræana sveËana akademija u povodu

otvorenja nove zgrade. U ovoj su fazi

otvoreni novi prostori za uËenje, knjiænica,

kompjutorska soba i jedan dio studentskog

doma. OËekuje se joπ jedna faza koja bi

zaokruæila gradnju kompleksa.

Nakon svih tih godina fakultet je prera-

stao granice Libanona. Danas studenti na

studij teologije dolaze iz razliËitih arapskih

zemalja, da bi se nakon diplomiranja vratili

raditi u svoje zemlje.

Bomba za baptistiËku knjiæaruImali smo priliku Ëuti o tome πto

Gospodin radi na Bliskom istoku. Mnogo je

malih poËetaka ali su zato teπkoÊe velike.

Puno je zanimljivih priËa, ali jedna me se os-

obito dojmila. Mlada krπÊanka u Amanu, u

Jordanu, ostavila svoj posao kako bi se

posvetila radu s krπÊanskom literaturom. Za-

jedno s drugim suradnicima otvorila je Bap-

tistiËku knjiæaru. Vidjeli smo sliku: mala tr-

govina s velikim natpisom. OËito je natpis

bio dovoljno upeËatljiv jer im je Hamass

poruËio da su za tu knjiæaru pripremili ve-

liku bombu koju mogu oËekivati... ©to je bi-

lo ili πto Êe biti s bombom joπ uvijek ne

znamo, ali znamo da ljudi dolaze u knjiæaru

kupovati knjige, a to je i mjesto gdje mnogi

upoznaju Isusa Krista kao svog osobnog Sp-

asitelja.

Na putu za Damask...I onda je doπla nedjelja popodne kada

smo krenuli putem za Damask. Nismo do-

duπe stigli do Damaska jer je on u Siriji, ali

smo se zaustavili na oko 20 km od Sirije i

sudjelovali na bogosluæju u novosagraenoj

baptistiËkoj crkvi. Iako smo doπli dva-tri tjed-

na prije sluæbenog otvorenja, to nije umanji-

lo naπu zajedniËku radost. Nakon bogosluæja

smo razgovarali s "obiËnim" ljudima. Bilo je

to iznimno iskustvo. Jedna je starija sestra s

mladom djevojkom koja govori engleski

doπla do mene da mi kaæe kako ima dva

odrasla sina Mike-a i Georg-a i da se jako

brine kojim putem idu. Pitala je da li bih se

htio moliti za njih. Taj pogled i drhtavu ruku

koja vas dræi, ne moæete odbiti. Prihvatio

sam i obeÊao da Êu se moliti. Moja mi sugo-

vornica nije mogla odgovoriti, ali je sve bilo

jasno‚ stisnula mi je Ëvrsto ruku i poËela

plakati. Stajali smo tako nekoliko trenutaka

povezani Boæjim Duhom i njegovom

ljubavljvu. (Razmiπljam o tome koliko jedni

druge uzimamo zdravo za gotovo, koliko

malo jedni za druge molimo i kako rijetko

jedni drugima povjeravamo svoje najdublje

Ëeænje.) Bilo je to u baptistiËkoj crkvi na putu

za Damask...

PSJedna æelja mi je ostala neispunjena. Za

sve vrijeme posjeta nisam uspio vidjeti niti

jedan libanonski cedar, osim na dræavnoj za-

stavi!

Toma Magda

Na putu za Damask...


“Isus je roen”boæiÊne pjesme u izvoenju

mjeπovitog pjevaËkog zbora “Elim”

moæete ih naruËiti na adresi:

Karmen HorvatDravska 640 305 NedeliπÊ[email protected]. 040 895 203

cijena:

CD 80,00 knKazeta 40,00 kn

Svjetski megahit dostupan i na hrvatskom jezikuIz tiska Êe uskoro iziÊihrvatski prijevod knjigeSvrhovit æivot (Purpose Dri-ven Life) Ricka Warrena uizdanju STEPressa.Knjiga je pobudila ogromaninteres πirokog svjetskognakladniËkog træiπta, πto jenezapamÊeno za krπÊanskinaslov. Prema najnovijimpodacima, u samo dvije godine prodana je u viπe od20 milijuna primjeraka i prevedena na pedesetakjezika. Hrvatsko internetsko glasilo za izdavaËe KISnaziva je “mega-megauspjeπnicom” i navodi da jeto “najprodavanija knjiga svih vremena”, da se “veÊdvije godine nalazi na top listi najprodavanijih knji-ga The New York Timesa”, te da se “u prosjeku mje-seËno proda oko milijun primjeraka” tog naslova.

Zbroje li se naklade Clintonovih memoara i knji-ge Hillary Clinton, naklada zadnjeg nastavka o Har-ryju Potteru i naklada Da Vincijeva koda, sve zaje-dno joπ se uvijek ne prodaju u tako velikom brojuprimjeraka kao knjiga pastora Ricka Warrena.

KKnnjjiiggaa ssee mmooææee nnaajjppoovvoolljjnniijjee nnaabbaavviittii uu pprreettpprrooddaajjiiddoo 1177.. pprroossiinnccaa,, ppoo cciijjeennii oodd 8855,,0000 kknn.. NNaarruuËËiittii jjeemmooææeettee tteelleeffoonnsskkii ((0011 2299 444444 0000)),, ee--mmaaiilloomm((sstteepprreessss@@sstteepprreessss..hhrr)) iillii ffaakkssoomm ((0011 2299 444444 0011))..

Najava...Æelite li da Bog obilnoblagoslovi vaπu obitelj? »eznete li dati Bogu Ëast uvaπim obiteljskim odnosi-ma?

Bog æeli da u svome braku imate isti onajtopli odnos ljubavi koji Krist ima sa svojommladenkom —Crkvom. Bog æeli da vaπadjeca postanu poboænim muπkarcima i æe-nama koji uæivaju u bliskome odnosu s Isu-som Kristom. On æeli da vaπ dom budeutoËiπte ispunjeno mirom, ljubavlju, nadomi pravednoπÊu. Sve je to moguÊe kada æivi-mo u skladu s Boæjim naËelima objavljeni-ma u njegovoj RijeËi.

Æelite li poboljπati odnose unutar svojeobitelji kako biste u svome domu Bogu dalisrediπnje mjesto, planirajte biti dijelomObiteljske konferencije koja Êe se odræavatiu proljeÊe 2005. godine. O svim potrebnimdetaljima obavijestit Êemo vas uskoro.

Konferenciju Êe sponzorirati BaptistiËkacrkva - Crkva Isusa Krista u MurskomeSrediπÊu.

PoËeci BaptistiËke crkve u Andrijaπevcima

seæu unatrag 110 godina, a sve do prije deset

godina nismo imali trajno rijeπen crkveni pros-

tor. U poËetku se crkva okupljala u obiteljskoj

kuÊi DobutoviÊa, a poslije je izgraen prostor u

obiteljskoj kuÊi Josipa Balubana. Nakon smrti

Balubanovih, crkva se okupljala u obiteljskoj

kuÊi DominiÊevih u Rokovcima, pa u BC

Vinkovci i na kraju u BC Cerna. Za cijelo se to

vrijeme razmiπljalo i radilo na izgradnji vlastite

crkvene zgrade, a konkretni radovi su napokon

poËeli 1984. godine. Zgrada je iste godine sta-

vljena pod krov, no zbog nedostatka novËanih

sredstava tako je doËekala i poËetak Domovin-

skog rata. Bilo je to vrijeme kada su ljudi u

strahu napuπtali svoje domove, a mi smo

ponovno poËeli graditi. Saznali smo da su

mnogi naπi sumjeπtani upravo zbog toga pre-

stali razmiπljati o odlasku.

Uz mnoge teπkoÊe, teæak rad i velika Boæja

Ëuda, crkva je dovrπena 1994. g. zajedno sa

svom potrebnom dokumentacijom i uporab-

nom dozvolom. SveËano je otvorena

03.07.1994.

Od te godine u Andrijaπevcima orga-

niziramo proslavu Dana zahvalnosti na kojoj se

okupljaju vjernici iz svih baptistiËkih crkava u

istoËnoj Slavoniji. Tako smo ove godine

obiljeæili desetogodiπnjicu postojanja naπe

crkvene zgrade, ali i obljetnicu naπih oku-

pljanja posveÊenih zahvaljivanju.

Uz sve okupljene vjernike iz Andrijaπevaca,

goste iz susjednih crkava i naπe

sumjeπtane, posebno smo sretni πto smo

mogli ugostiti i naπa dva bivπa pastora.

Josip Horvat, koji je kao pastor u Vinkovci-

ma (1968-1978.) bio i naπ pastor, rado se odaz-

vao pozivu te nam prenio poruku na temelju

teksta iz Jakovljeve poslanice 1:16-18. Pri

tome je naπ pogled usmjerio prema Bogu koji

daje dobre darove.

U nastavku je govorio pastor Toma Magda

koji je sve donedavno bio pastor BC Osijek i

svih baptistiËkih crkava istoËne Slavonije.

PropovijedajuÊi na temelju teksta iz Evanelja

po Luki 15,11-32 , otkrio nam je novo vienje

dobro poznate priËe o izgubljenom sinu.

Mlaeg sina je nezahvalnost odvela daleko od

oca, dok je stariji smatrao da otac mora biti za-

hvalan njemu πto je ostao kod kuÊe. Pozvao nas

je da preispitamo naπu zahvalnost prema

Bogu.

Ostatak programa je bio ispunjen zaje-

dniËkim pjesmama, svjedoËanstvima iz æivota,

dobrom hranom i ugodnim razgovorima.

Luke Seamon, novi pastor BC Osijek, slikovito

nas je upoznao s obiËajima na Dan zahvalnosti

u Americi.

Zahvalnost je utkana u temelje Boæjeg nar-

oda, zato smo sretni kada moæemo zajedno, na

jednom mjestu, kao Boæji narod zahvaljivati

Bogu na njegovom vodstvu i dobroti.

Vjerujemo da nas to πto obiljeæavamo Dan

zahvalnosti ne spreËava da budemo zahvalni i

ostalih 364 dana u godini i nadamo se da Êe se

ovaj dobar obiËaj odræati u naπim zajednicama.

David DobutoviÊ

Dan zahvalnosti u Andrijaπevcima

OOssnniivvaaËË ii iizzddaavvaaËË:: Savez baptistiËkih crkava u Republici Hrvatskoj, RadiÊeva 30, 10 000 Zagreb, tel (+385 1) 4813 168,fax (+385 1) 4873 403 ee--mmaaiill: [email protected] UUrreeddnniiππttvvoo: Ksenija Magda,Toma Magda, Svjetlana Mraz, Boris Peterlin, Filip Vacek, Benjamin »asni OOddggoovvoorrnnii uurreeddnniikk: Æeljko Mraz SSlluuææbbeennaa wweebb ssttrraanniiccaa: www.baptist.hr

POZORNOST!

Teen doËek Nove godine!


Fuæine, ‘Hope center’,29. 12. 2004. — 2. 1. 2005.

za mlade 13-17 godina(ostali prema dogovoru)

cijena: 350 kn

prijave: [email protected] 01 4813168

U svijetu ima 48 miliona bap-tista u 200 zemalja, a ovajKongres je zamiπljen kaomjesto okupljanja namijenjensvim dobnim skupinama.Kongres se organizira svakepete godine u nekom drugomdijelu svijeta, a ove godine Êe napokon biti u Eu-ropi!

Program se sastoji od biblij-skih prouËavanja, radionica iseminara, inspirativnihbogoπtovlja, koncerata vrsnihglazbenika, posebnog progra-ma za djecu i mlade, pred-stavljanja razliËitih misijskihorganizacija...Ovo je jedinstvena prilika zaizvanredan doæivljaj

zajedniπtva s tisuÊama itisuÊama vjernika iz cijelogsvijeta.

Neki od govornika Billy Kim, Korea, predsjednikSvjetskog saveza baptistaRick Warren, SAD, autor svjet-ski poznatih krπÊanskih knjiga— Svrhovita crkva i Svrhovitæivot Jimmy Carter, bivπi predsje-dnik SAD-a, dobitnik Nobe-love nagrade za mir

Za viπe informacija javite se uUred SBC u [email protected] ili na telefon 01 4813168

www.bwacongress2005.org.uk

“Isus Krist æiva voda”

Billy Kim

Jimmy Carter

Rick Warren

Svjetski kongres baptista27 — 31. srpnja 2005.,Birmingham, Engleska

studeni 2004. manjinska egzistencija crkve

Documents