IMPRESSUM

Zidne novine učenika od 5. do

8.r. OŠ “Vazmoslav Gržalja”

Buzet

Uredništvo:

Ivana Ugrin, 8.a

Lena Černeka, 8.a

Aurora Krbavčić., 8.a

Katerina Mijatović, 6. b

Karla Jermaniš, 6. b

Ajla Miljković, 6. a

Nikolina Tadić, 6. a

Chiara Jerman, 6. a

Katja Jakad, 6. a

Ana Benčić, 6. a

VODITELJICA: LORENA PRODAN, učiteljica

Naslovnica :

Novinarke Ajla, Chiara, Ana i

Katja na zadatku ispred naše

škole

RIJEČ UREDNIŠTVA

Započela je još jedna nova školska godina. S

nostalgijom se prisjećamo radijske emisije bu-

zetske Osnovne škole koju ste imali prilike slušati

svakog drugog petka tijekom prošle školske godi-

ne “Pola sata iza školskih vrata” na lokalnoj radij-

skoj postaji tj. na Radio Zoni.

Budući da još nismo započeli s radijskim

emisijama, a i neizvjesno je hoćemo li uopće ove

školske godine biti angažirani na radiju, započeli

smo s objavljivanjem zidnih novina pod istim na-

zivom, a naša je izvannastavna skupina preuzela

obavezu uređivanja zidnih novina.

Zidne bi se novine objavljivale dvomjeseč-

no, a zadatak bi im bio prikazati samo dio aktiv-

nosti učenika i naše škole, uglavnom viših razre-

da tj. od 5. do 8. r.

S UČITELJIMA PUTUJEMO PREMA

ZNANJU

Moja najdraža učiteljica uvijek sa svojim učenicima putuje u povijest.

Najviše kod nje volim što je uvi-jek smirena , dobro raspoložena, spremna za šalu i smijeh . Svaki sat nekog pita za ponavljanje i za to dobi-je ocjenu . Kada učimo novo gradivo, sve nam detaljno pojasni i to sažeto napišemo u bilježnicu. Najdraži sati su mi kad gledamo dobar film. Kad netko priča ne opomene ga, nego samo napiše u svoju bilježnicu minus . Mož-da bi bilo bolje da opominje one koji pričaju .

Jedna uzrečica kaže: „Da bi bilo

bolje ne bi valjalo…“

ALISA KLARIĆ; 6.a

STUP ČAKAVSKOG SABORA

osnovan je 8. lipnja 1969. Za-

mišljen je kao manifestacija

koja će se baviti pitanjima ča-

kavskog pjesništva. Pokretač

čakavskog sabora je književ-

nik Zvane Črnja. To je prva

skulptura Aleje glagoljaša.

Stiven Bartolić, 6.a

STUP ČAKAVSKOG

SABORA osnovan je 8.

lipnja 1969. Zamiš-

ljen je kao manifes-

tacija koja će se

baviti pitanjima ča-

kavskog pjesništva.

Pokretač čakavskog

sabora je književnik

Zvane Črnja. To je

prva skulptura Ale-

je glagoljaša.

Stiven Bartolić, 6.a

U četvrtak 29.

listopada, 8.a i

8.b razred prisu-

stovali su preda-

vanju o jeziku u

Srednjoj školi u

Buzetu u pratnji

učiteljica Lorene

Prodan i Nataše

Vivoda. Tema predavanja bio je jezik.

Jezik je vrlo širok i raznolik pojam.

Predavanje su održali učenici Srednje

škole Buzet. Govorili su nam o tome ka-

ko se u različitim ustanovama, ulicama,

trgovinama može naići na pravopisne

pogrješke. No,nisu nam govorili samo o

pravopisnim pogrješkama već i o po-

malo krivim prijevodima stranih filmo-

va. Tako su nam na predavanju ispričali

kako bi neki filmovi mogli imati i bolji

prijevod te su naveli i primjere.

Na predavanju su nam govorili i o pra-

vopisnim greškama u imenima ulica,

trgova, mnogobrojnih ustanova i obrta.

Tako su i u Buzetu naišli na pravopisne

greške u pisanju imena dana u tjednu

(ponedjeljak,nedjelja—ispravno; neis-

pravno: ponedeljak, nedelja),u pisanju

imena ulica (2. istarske brigade— is-

pravno, 2. Istarske Brigade—

neispravno) itd... Predavanje je svaka-

ko bilo zanimljivo i poučno.

Veselimo se ponovnom susretu sa

Srednjom školom, ako ne ove godi-

ne, onda već dogodine kad i mi po-

stanemo srednjoškolci.

ZAHVALJUJEMO SE RAVNA-

TELJICI SREDNJE ŠKOLE ,

UČITELJIMA I UČENICIMA.

Obogaćeni novim spoznajama , vratili

smo se u našu osnovnu školu.

Ivana Ugrin, 8.b

Karla Jermaniš, 6. b intervjuirala je svoju baku Maricu.

Karla: Kako ste dolazili do škole?

Marica: Pješke. (5 km od Velog Mluna do Buzeta)

Karla: Je li škola bila obavezna?

Marica: Da.

Karla: Koliko vas je bilo u razredu?

Marica: 15 učenika ukupno u sva četiri razreda.

Karla: Jesu li učenici od 1. do 4. i 5. do 8. razreda

bili zajedno?

Marica: Jesu.

Karla: Jesu li učitelji bili strogi?

Marica: Dosta strogi, ali su učenici bili poslušni.

Karla: Je li gradivo bilo teže ili lakše od danas?

Marica: Lakše, ali su uvjeti učenja bili teži.

Karla: Kako su učenici učili, sami ili uz pomoć rodi-

telja?

Marica: Većinom sami.

Karla: Jeste li išli iz jedne učionice u drugu za svaki

sat?

Marica: Da.

Karla: Jeste li imali ormariće i papuče?

Marica: Na početku ne, kasnije da.

Karla: Koliko ste školskih sati imali na dan?

Marica: Manje sati nego danas, oko četiri do pet

školskih sati.

Karla: Jeste li nosili kute u školi?

Marica: Ne.

Karla: Kakve ste ploče imali u školi?

Marica: Samostojeću, crtaću, zelenu ploču.

KARLA: Jesu li učionice bile lijepo uređene.

Marica: Da, dosta lijepo uređene.

Karla: Jeste li marendu donosili od kuće ili ste dobivali u školi marendu?

Marica: Od kuće.

Karla: Jeste li imali dvoranu za tjelesni?

Marica: Da, tamo gdje je sada srednja škola.

Karla: Jeste li za tjelesni imali opremu?

Marica: Imali smo triko.

Karla: Jesu li postojale kazne?

Marica: Da, magareća klupa.

Karla: Jeste li slavili rođendane?

Marica: Ne, nismo.

Karla: Jeste li obilježavali neke posebne dane? Npr. Dan kravata, Dan jabuka itd.

Marica: Ne, nego samo neke važnije datume.

Karla: Jeste li imali izvannastavne aktivnosti?

Marica: Jesmo, imali smo.

Karla: Jeste li boravili više u školi ili u prirodi?

Marica: U školi.

Karla: Jeste li si kao razred puno pomagali, družili i ne pravili razlike među pojedincima u razredu?

Marica: Da, pomagali smo si. Uglavnom smo se družili svi sa svima.

Karla: Jeste li kao razred priređivali priredbe?

Marica: Da, jako lijepe priredbe uz pomoć učiteljice Nevenke Marmelić

Zaključak: Škola je bila puno lakša, djeca su bila poslušnija i nije bilo mobitela, ni televizije pa smo se više družili

vani s prijateljima.

ZAHVALJUJEMO NONI MARICI NA PREKRASNOM RAZGOVORU S UNUČICOM KARLOM JERMA-

NIŠ. NAUČILI SMO DA SE NEKADA BEZ MODERNE TEHNOLOGIJE LIJEPO ODRASTALO U DRUŽE-

NJU S PRIJATELJIMA I SVE JE NEKAKO BILO JEDNOSTAVNIJE I PRIRODNIJE.

Siromasi „nemaju“ (hranu, odjeću, obuću, novac) i zato im se ne smijemo rugati.

Svi se sigurno trude da nađu posao, ali ako nisu ni u djetinjstvu imali novaca za

školovanje, neizvjesno je kakva ih budućnost čeka…Oni možda nisu završili školu,

ali im se ne treba rugati.

Leonardo Smoljić,7.a

Danas socijalne razlike u društvu nisu toliko izražene. Ali naravno, ima ih i dan da-

nas. Neki ljudi su bogatiji, a neki siromašniji. I to je dosta izraženo, a pogotovo u

velikim gradovima jer tamo ima jako puno beskućnika. To su ljudi koji nemaju do-

ma. Vjerojatno su postali beskućnici jer su izgubili posao ili im se na neki način

uništila sva imovina. Mnogi postaju beskućnici zbog toga što se u njihovoj rodnoj

državi odvija rat, pa ljudi bježe u druge države u potrazi za boljim životom. Takvi

ljudi zovu se izbjeglice. Zato su ti ljudi česti prizor u velikim gradovima. A oni pro-

se i zarade jako malo tijekom dana.

Mislim da bi trebalo pomoći svakome kome je pomoć potrebna jer ipak svi smo

mi ljudi.

Erik Greblo, 7.a

U prošlosti su harali ratovi, glad i kuga. Ljudi su se borili za kruh, jedva su preživ-

ljavali dan za danom. U današnjem svijetu gotovo da se taj problem iskorijenio,

ali ne svugdje npr. u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Postotak gladnih u svijetu nije

visok kao u prošlosti, ali još uvijek postoji kao problem u svijetu. O tome nam go-

vori roman „Oliver Twist“, Charlesa Dickensa. Taj roman govori kako je u 19. Sto-

ljeću, dječacima i djevojčicama koji su živjeli u ubožnicama (sirotištima) bilo teš-

ko, kako su dobivali gotovo „ništa“ za jelo, tj. dobivali skroman obrok te kako su

bili na samom rubu egzistencije.

U današnjem svijetu te razlike nisu više toliko izražene, ali možda ih ima još i više,

samo mi to još ne razumijemo, jer mislimo da smo razvijeniji od ljudi u 19. st. Tre-

nutačno živimo lijepo pa problem siromaštva ne doživljavamo u velikoj mjeri, ali

uočavamo socijalne razlike i u našoj sredini.

Marko Flego, 7.a

U svijetu ima mnogo ljudi koji su siromašni. Oni nemaju posla, a ni hrane.

Mnogi im ljudi dobroga srca pomažu. Daruju im hranu, odjeću i novac. Mnogi i ne

znaju kako je živjeti u staroj kolibi koja se raspada. Kad bi svatko darovao malo, po-

kazao ljubav prema svima koji nemaju pomaganjem i darovanjem, svijet bi bio bolji.

Jedan od boljih primjera je Majka Tereza koja je svojim djelima pomaganja potrebi-

tima osvojila čak Nobelovu nagradu. Ona je bila velikog srca i svoju nagradu podije-

lila svima onima koji nemaju. Gozba koja se trebala održati u čast njenog primanja

Nobelove nagrade, odgođena je, a novac razdijeljen siromašnima. Tog dana cijeli

svijet je shvatio da treba pomagati.

Zato štogod mi mislili o siromašnima, ne znamo kako je to. Zato razmisli i pomogni

koliko možeš

Nekada su razlike u društvu bile izraženije. Na satu smo pročitali ulomak iz romana

„Oliver Twist“, Charlesa Dickensa. Glavni lik je siromašni dječak Oliver Twist. Danas

socijalne razlike nisu toliko izražene. Ljudi koji omalovažavaju druge, najčešće budu

kažnjavani.

Od svih knjiga koje sam do sada pročitala, najbolja mi je bila ”Pale sam na svije-tu”.

To je bila vrlo kratka i za-nimljiva priča. U njoj je glav-ni lik Pale koji je sanjao da je sam na svijetu. U počet-ku je bio sretan, ali na kraju mu je to ipak dosadilo i on je bio tužan. Nedostajali su mu njegovi prijatelji i obitelj, ali se na kraju probudio i shvatio da je to sve bio sa-mo ružan san. Ta mi je priča najdraža zato što je vrlo

kratka, ali zanimljiva. Potak-nula me na razmišljanje o tome kako bi mi bilo živjeti sama na svijetu. Shvatila sam da ne bih mogla živjeti bez svojih prijatelja i bez svoje obitelji.

Ja mislim da je ta priča bila poučna. Mislim da neću pročitati ni jednu drugu knji-gu koja će mi se svidjeti vi-še ove. Pale sam na svijetu je najbolja knjiga koju sam pročitala.

Medenjaci su neizostavni dio Božića kojem se najviše vesele najmlađi. Spoj meda i ci-

meta je kombinacija bez koje blagdani jed-nostavno ne mogu proći. Stoga vam donosi-mo vrlo jednostavan recept pomoću kojeg će vam medenjaci uvijek ispasti dobri.

Sastojci:

250 g oštrog brašna

250 g glatkog brašna

1 žličica praška za pecivo

2 jaja

150 g maslaca

150 g šećera u prahu

150 g meda

1-2 žličice cimeta

Kuglof je omiljena poslastica mnogih, osobito u blagdansko vrijeme. Može se raditi na više načina te kombinirati s vo-ćem i čokoladom. Ovdje je recept za so-čan i aromatičan kuglof s grožđicama koji će oduševiti vas, a i vaše ukućane.:

Sastojci:

4 jaja

300 g brašna

prašak za pecivo

vanilin šećer

150-200 g šećera

200 ml mlijeka