stjepan miletić - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/703143.stmiletic_diplomski_rad.pdf · stjepan...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Stjepan Miletić

GIS IZVORA VODA NA PODRUČJU PAPUKA

Diplomski rad

Zagreb, lipanj 2014.

Stjepan Miletić GIS izvora voda na području Papuka

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB – FACULTY OF GEODESY Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA

Web: www.geof.unizg.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike

Smjer: Geodezija

Diplomski rad


Izradio:

Stjepan Miletić

Doljanovci 1a

34 000 Požega

[email protected]

Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić, dipl. ing. geod.

Zagreb, lipanj 2014.


I. Autor

Ime i prezime: Stjepan Miletić

Datum i mjesto rođenja: 11.8.1990., Požega, Republika Hrvatska

II. Diplomski rad

Predmet: Geodezija u geoznanostima

Naslov: GIS izvora voda na području Papuka

Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 28.1.2014.

Datum obrane: 27.6.2014.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Prof. dr. sc. Đuro Barković

Doc. dr. sc. Mladen Zrinjski


Zahvala:

Zahvaljujem svojoj mentorici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na strpljenju, pomoći i

vodstvu pri izradi ovoga diplomskog rada.

Srdačno zahvaljujem Željku Sekuliću, djelatniku Hrvatskih šuma te Goranu Radoniću dip.

ing. geol., djelatniku Parka prirode Papuk, na susretljivosti i ustupljenim materijalima.

Veliko hvala svima mojim prijateljicama i prijateljima koji su učinili ovo studentsko razdoblje

lijepim i nezaboravnim iskustvom, bez njih cijeli ovaj tijek studiranja ne bi prošao tako lako i

zabavno.

Od srca zahvaljujem svojoj braći, Pavlu i Slavku, koji su mi bili poticaj za ustrajnost na

fakultetu.

Najljepše hvala mojim roditeljima koji su me svojom bezuvjetnom ljubavlju i savjetima pratili

tijekom cijeloga mog školovanja.



Sažetak: U ovome diplomskom radu izrađen je geoinformacijski sustav izvora voda

gospodarske jedinice Južni Papuk koja se nalazi na području slavonske gore Papuk. Uz

prikaz produkata, objašnjeni su postupci prikupljanja podataka i izrade GIS sustava te je dan

osvrt na važnost i mogućnost primjene GIS-a glede vođenja evidencije za izvore voda.

Prikupljanje podataka obavljeno je dijelom na terenu koristeći GNSS metodu mjerenja.

Obrada i analiza podataka provedena je u softveru QGIS. Korištena podloga za prikaz

rezultata je Topografska karta M 1:25 000.

Ključne riječi: GIS, izvori voda, TK25, QGIS.

GIS OF SOURCE WATER ON AREA OF PAPUK

Abstract: In this Master's Thesis the geoinformation system of water sources of the South

Papuk management unit, located in the area of the Slavonian Papuk mountain was developed.

Along with the presentation of results, the procedures of data collection and the development

of GIS systems are explained and an overview of the importance and the possibility of

applying GIS in record keeping for water sources is given. Data collection was carried out

partly in the field using the GNSS measurement method. The processing and analysis of data

was performed in the software QGIS. The surface used to display the results is a topographic

map M 1:25 000.

Keywords: GIS, water sources, TK25, QGIS.


Sadržaj

1. UVOD .................................................................................................................................. 1

2. GIS ........................................................................................................................................ 2

2.1. Definicija GIS-a ............................................................................................................... 2

2.2. Razvoj GIS-a kroz povijest.............................................................................................. 3

2.3. Dijelovi GIS-a.................................................................................................................. 4

2.4. Postupci u GIS-u .............................................................................................................. 8

2.5. Primjena GIS-a ................................................................................................................ 9

2.6. Quantum GIS ................................................................................................................. 10

3. ŠUME ................................................................................................................................ 11

3.1. Šume u svijetu ............................................................................................................... 11

3.2. Šume u Hrvatskoj .......................................................................................................... 11

3.3. Prostorno uređenje šuma ............................................................................................... 13

3.4. Gospodarska jedinica Južni Papuk ................................................................................ 14

3.4.1. Geografski položaj .................................................................................................. 14

3.4.2. Orografske i hidrografske prilike ............................................................................ 14

3.5. Park prirode Papuk ........................................................................................................ 15

4. VODA ................................................................................................................................ 17

4.1. Voda u svijetu ................................................................................................................ 17

4.1.1. Vrste voda ............................................................................................................... 18

4.2. Voda u Hrvatskoj ........................................................................................................... 19

4.3. Vode na kopnu ............................................................................................................... 20

4.3.1. Izvori ....................................................................................................................... 20

4.3.1.1. Postanak izvora ................................................................................................ 21

4.3.1.2. Klasifikacija izvora .......................................................................................... 22

4.3.1.3. Vodozahvati ..................................................................................................... 24


4.3.1.4. Način prikaza izvora na planu i karti ............................................................... 25

5. GIS IZVORA VODA ................................................................................................... 27

5.1. Prikupljanje podataka .................................................................................................... 27

5.1.1. Dobiveni podaci ...................................................................................................... 27

5.1.2. Očitavanje podataka sa karte .................................................................................. 28

5.1.3. Prikupljanje podataka mjerenjem ........................................................................... 28

5.2. Uređivanje podataka ...................................................................................................... 29

5.2.1. Dodavanje WMS sloja ............................................................................................ 29

5.2.2. Kreiranje sloja Izvori ............................................................................................... 30

5.2.3. Učitavanje ostalih shape datoteka ........................................................................... 31

5.3. Transformacija koordinata ............................................................................................. 34

5.3.1. HTRS96/TM ........................................................................................................... 34

5.3.2. Transformacija u programu QGIS .......................................................................... 35

5.4. Definiranje atributa za izvore ........................................................................................ 36

5.5. Analiza podataka ........................................................................................................... 37

5.5.1. Atributna analiza ..................................................................................................... 37

5.5.2. Prostorna analiza ..................................................................................................... 41

6. RASPRAVA .................................................................................................................... 44

7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 45

LITERATURA ................................................................................................................... 46

POPIS SLIKA .................................................................................................................... 48

POPIS TABLICA .............................................................................................................. 49

POPIS PRILOGA ............................................................................................................. 50

POPIS DOKUMENATA NA PRILOŽENOM CD-u ........................................... 51

ŽIVOTOPIS ........................................................................................................................ 52


1

1. UVOD

Voda je tekućina života, osnovni preduvjet života, nastanka i razvoja civilizacije i predstavlja

vrijednost nemjerljivu materijalnim dobrima. Ona neprekidno cirkulira kroz svoja tri oblika:

od plinovitog stanja kao pare, preko tekućeg stanja, pa do krutog stanja u obliku snjega ili

leda. Važnost vode može se očitovati kroz promatranje razvoja starih civilizacija, koje su se

uvijek naseljavale u blizini rijeka, jezera i mora.

Već dobro poznata činjenica, da je pitka voda prirodni resurs koji iz dana u dan jenjava, još

uvijek ne odjekuje dovoljno glasno političkim krugovima koji bi trebali definirati njeno

racionalno korištenje. Uzme li se u obzir UNESCO-ovo istraživanje da je prosječna potrošnja

vode po osobi između 300 i 600 litara, onda se dolazi do enormnih brojki glede dnevne

potrošnje vode samo na području jedne male države, kao što je primjerice Hrvatska. U zadnjih

100 godina potrošnja pitke vode razvija se po stopi koja je dvaput veća od stope porasta

populacije, što znači da će potrebe za pitkom vodom u idućih 20 godina porasti za 650%.

U Hrvatskoj pitanje dostupnosti pitke vode zasada nije aktualno. Razlog tome može se

ogledati u činjenici da je Hrvatska po bogatstvu vode 29. u svijetu i treća u Europi. Međutim,

iako Hrvatska visoko kotira na svjetskoj i europskoj ljestvici po bogatstvu vode, Hrvatska nije

toga svjesna te pokazuje nemar i nezainteresiranost za taj jako važan resurs.

U ovom diplomskom radu prikazan je način izrade GIS-a za izvore voda. Time se želi

pokazati kako se na jednostavan način može voditi evidencija o postojećim izvorima pitke

vode. Za promatrano područje odabrana je gospodarska jedinica Južni Papuk, koja se nalazi

na drugoj po redu najvećoj gori Slavonije, Papuku. Razlog zašto je to područje izabrano je

bogatstvo prirodnim izvorima pitke vode.

Prikupljanje podataka obavljeno je dijelom na terenu, a dio podataka je dobiven od UŠP

Požega i Parka prirode Papuk. GNNS metodom pozicioniranja određene su koordinate 11

izvora koji nisu dobiveni, a izdašnost na 8 izvora je izmjerena zapreminskom metodom. Dio

podataka koji nije obuhvaćen mjernom kampanjom niti je dobiven od spomenutih institucija,

očitan je sa karte. To su koordinate za 8 izvora.

Rad je podijeljen u 4 glavna poglavlja. U prva 3 poglavlja govori se o općim informacijama

pojmova koje su značajne u radu. U 4. poglavlju razrađen je cijeli postupak izrade GIS-a

izvora voda, koji se sastoji od: prikupljanja podataka, uređivanja podataka i analize podataka.


2

2. GIS

U ovom poglavlju biti će razrađen pojam GIS-a od njegove definicije, povijesnog razvoja i

dijelova do potrebnih postupaka koji omogućuju njegovu funkcionalnu upotrebu. Na kraju će

se dati uvid u mogućnosti primjene GIS za različite djelatnosti.

2.1. Definicija GIS-a

Skup opreme, programa i prostorno određenih podataka koji omogućava brzo i kvalitetno

rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija potrebnih za donošenje odluka u

svim čovjekovim djelatnostima zove se GIS. Pritom sastavni dio GIS-a jesu i stručnjaci koji

prikupljaju i obrađuju podatke te korisnici istih (Oikon, 2014).

GIS obrađuje prostorne podatke. Prostorni podaci su informacije povezane s prostornim

položajem. Dakle, GIS omogućuje povezivanje aktivnosti koje su prostorno povezane. Osim

toga, GIS integrira prostorne i druge vrste informacija unutar jednog sustava te na taj način

nudi konzistentni okvir za analizu prostora.

Koncepcija GIS-a nije geografima nova. U izvornom smislu geografi upotrebljavaju takve

sustave već mnogo godina, ali „pješke“, to su npr. kartice s indeksima tematskih slojeva koji

se mogu preklapati, atlasi i slični sustavi. Jedan primjer je epidemija kolere u Londonu 1854.

godine. Dr. John Snow je pronašao položaj žarišta zaraze ucrtavajući položaje smrtnih

slučajeva (Tutić i dr. 2002). Primjer GIS-a se nalazi na slici 2.1.

Slika 2.1: Primjer GIS-a, epidemija kolere u Londonu 1854. godine (Tutić i dr. 2002)


3

John Snow je ustanovio da je koncentracija od nekih 500 slučajeva unutar nekoliko stotina

metara oko jedne javne pumpe za vodu u Broad Street, Soho. Snow je uspio dokazati

sljedeće: kada se uklonila ručka pumpe, novi slučajevi nisu dijagnosticirani u toj ulici.

Dokazao je da je pumpa bila izvor tih slučajeva zaraze i da je izvor zaraze bila zaražena voda.

2.2. Razvoj GIS-a kroz povijest

Prikupljanje podataka o pojavama na Zemlji i njihovim svojstvima već je tisućljećima trajna

ljudska djelatnost. Način na koji se to u prošlosti činilo bio je u skladu s tadašnjim

mogućnostima, a to najbolje potvrđuju promjene oblika prikaza zemljovida terena, naselja,

vodenih tokova, mora, puteva, planina.

Prvi zemljovidi na glini datiraju još od babilonske civilizacije kada je nastala i najstarija karta

na svijetu koja je prikazana na slici 2.2.

Slika 2.2: Najstarija karta u glini, Babilon, Irak, 2300. god.p.n.e. (Perković 2010)

Godine 1838. željeznička tvrtka Irish Railways je izradila seriju karata-oleata, a čitav projekt

se smatra prvim ručnim GIS-om. Prvi počeci GIS-a datiraju iz 1936. godine kada je nastao

prvi pravi GIS, CGIS – Canadian GIS. Njegov utemeljitelj bio je Roger Tomlinson. Predlagao

je računalne metode u analizi velikog broja zemljovida za pronalaženje povoljnih lokacija za

plantaže u istočnoj Africi te za inventarizaciju zemljišta Kanade.

Na području Sjedninjenih Američkih Država je 1965. godine arhitekt Howard T. Fisher na

sveučilištu Harward osnovao Laboratorij za računalnu grafiku i prostornu analizu. Ubrzo je


4

izrađen programski paket SYMAP za izradu tematskih zemljovida pomoću brzih pisača.

Zavod za statistiku započeo je s obradom prostornih podataka 1967. godine, a ubrzo su

stvorene baze podataka TIGER i GBF. GBF je bila jedna od topološki strukturiranih baza

prostornih podataka i sadržavala je prikaz cestovne mreže velikih gradskih područja.

Jack Dangermond je 1969. godine osnovao tvrtku ESRI koja se bavila računalnom grafikom i

savjetodavstvom na području zaštite okoliša. Tvrtka INTERGRAPH zajedno s osnivačem

Jimom Medlockom je također dala velik doprinos razvoju GIS-a. Nastala je 1969. godine i

razvijala je rješenja u računalnoj grafici za gospodarske grane, infrastrukturne sustave i sva

područja gdje je potreban kartografski proizvod na računalu. Osim ove dvije tvrtke, na razvoj

GIS-a znatno su utjecali i drugi proizvođači komercijalnog GIS softvera kao što su:

AutoDesk, Bentley Systems, IDRISI, SmallWorld i dr. Besplatni open-source softveri kao što

su GRASS GIS, SAGA GIS, ILWIS, QGIS i dr. čine GIS tehnologiju dostupniju sve većem

broju korisnika (Perković, 2010).

Prvi počeci organizirane primjene GIS-a u Hrvatskoj bili su 1988. godine, kada je nekoliko

institucija iz Hrvatske i Slovenije, koordinirani sektorom INA-INFO, započelo rad na tom

projektu (Perković, 2010).

2.3. Dijelovi GIS-a

Današnji GIS jest objedinjavanje tehnika prostornih analiza i digitalnih prostornih podataka s

računalnom tehnologijom. Stoga, GIS kao cjelina sastoji je od sljedećih komponenti:

tehnička osnova ili hardware,

programska potpora ili software,

model podataka i odgovarajuće baze podataka ili database,

GIS stručnjaci te korisnici ili lifeware,

organizacijska rješenja ili orgware.

Tehničku osnovu GIS-a čine osobna računala, radne stanice, oprema za unos podataka kao što

su digitalizatori, skeneri, videokamere, GPS prijamnici, digitalne kamere i dr., te oprema za

ispis primjerice, CD pisači, printeri, ploteri.


5

Glavna prednost programske potpore danas je širok izbor raznih programa na tržištu, bilo

komercijalnih ili ne komercijalnih. U području kartografije je najzastupljeniji Microstation, za

dizajn se najčešće koristi CAD paleta programa među kojima su AutoCAD, Design CAD,

Intergraph dok su u području GIS-a najčešći ARC GIS, Auto CAD MAP, TNT, Arc View,

ARC Info, QGIS, IDRISI i ILWIS.

Podaci koji se najčešće prikupljaju su: podaci o prostoru dobiveni metodama geodezije i

fotogrametrije, podaci vezani uz vlasništvo i izmjeru na terenu sa svim pripadnim podacima o

vlasništvu, površinama i dr., različiti tematski slojevi koji opisuju fizičke karakteristike terena

kao što su geologija, pedologija, vode, pokrov zemljišta, fitocenologija, biotopi i dr., te

brojčane baze podataka koje sadrže podatke o obilježjima od interesa. Oblici podataka u GIS-

u:

prostorni geometrijski, geografski podaci,

opisni ili atributni podaci,

grafički podaci.

Prostorni oblici podataka mogu biti točkastog oblika kao što su geodetske točke, izvori,

objekti: stupovi, tornjevi, naselja na kartama sitnijeg mjerila; linijskog oblika kao što su

vodeni tokovi, komunikacije, infrastruktura; poligonskog oblika primjerice šume,

poljoprivredne površine, katastarske čestice; te prostornog oblika, a to su digitalni model

terena, geološka tijela. Oblici prostornih podataka prikazani su na slici 2.3.

Slika 2.3: Oblici prostornih podataka (Oikon 2014)


6

Modeli podataka u GIS-u mogu biti vektorski i rasterski. Na slici 2.4 prikazan je primjer

vektorskog odnosno rasterskog podatka za točku, liniju i poligon. Iz slike se jasno može

vidjeti kako je vetorski podatak definiran točkama koje su određene koordinatama dok je

rasterski zapis definiran određenim pikselima koje obuhvaća točka, linija ili poligon.

Slika 2.4: Prikaz vektorskog i rasterskog zapisa (Tutić i dr. 2002)

Vektorski model se primjenjuje za vrlo precizne aplikacije, kada je veličina datoteke

značajna, kada se analiziraju pojedinačne sastavnice prostora, kada je potrebno pohraniti

opisne podatke. Rasterski model se primjenjuje za digitalno prikazivanje aero i satelitskih

snimaka, skeniranih papirnatih karata, za nisko budžetne projekte, kada nije potrebna analiza

pojedinačnih sastavnica prostora, za izradu karata koje će biti podloge budućim analizama. U

tablicama 2.1 i 2.2 navedene su prednosti i nedostaci vektorkog i rasterskog modela.


7

Tablica 2.1: Prednosti rasterskog i vektorskog modela

Prednosti rasterskog modela Prednosti vektorskog modela

jednostavna struktura podataka

jednostavno i efikasno preklapanje

slojeva

može se prikazati velika prostorna

raznolikost

rasterski model je pogodan za

efikasno korištenje digitalnih

snimaka

jednostavan za modeliranje i

programiranje

jedan piksel može imati više

atributa

kompaktnija struktura

podataka, nego u rasterskom

modelu

efikasnija topologija rezultira

efikasnijim mrežnim analizama

vektorski model je bolje

prilagođen za izradu linijskih

karata

lagano se mijenjaju projekcije

Tablica 2.2: Nedostaci rasterskog i vektorskog modela

Nedostaci rasterskog modela Nedostaci vektorskog modela

zauzimanje mnogo prostora

topološka srodstva se mnogo teže

prikazuju

teško se provode mrežne analize

teško se mijenjaju projekcije

gubitak informacija kada su pikseli

veliki

mnogo kompleksnija struktura

podataka nego kod rastera

slojevita obrada podataka je

znatno složenija

prikaz čestih prostornih promjena

nije efikasan

nije pogodan za prikazivanje

digitalnih snimaka

Opisni podaci, atributni ili tablični podaci, dijele se na matične podatke koji imaju statička

svojstva, a mijenjaju se vrlo rijetko te podatke s dinamičkim svojstvima koji se zapisuju u

određenim vremenskim razdobljima kao npr. dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje i slično.


8

2.4. Postupci u GIS-u

Postupci u GIS-u najčešće se mogu smatrati jednom od sljedećih radnji:

unos podataka,

spremanje podataka,

upravljanje podacima,

analiza podataka,

ispis rezultata.

Unos podataka: potrebno je prostorne podatke prikupiti, a onda ih pretvoriti u digitalni oblik.

To je najčešće najveći problem kod primjene GIS-a, a u troškovi mogu biti vrlo veliki.

Spremanje podataka: podaci se općenito spremaju u vektorskom i rasterskom obliku. Svaki od

tih oblika ima svoje prednosti i nedostatke. Oblik podataka je vrlo važan i određuje moguće

primjene unutar sustava. Primjerice, AutoCAD Map i GeoMedia mogu prikazivati oba oblika

podataka, ali ne mogu analizirati rasterske podatke.

Upravljanje podacima: izuzetno je važno efikasno upravljanje velikim količinama podataka

ako se želi GIS učiniti isplativim. To je dio koji ovisi o izboru struktura podataka, hardvera i

softvera. Nikad ne treba podcjeniti vrijeme koje je potrebno za učenje novoga softverskog

paketa.

Analiza podataka: kako bi bio od koristi GIS mora moći provoditi široki raspon funkcija i

analizu podataka. Snaga GIS-a leži u integraciji različitih tipova podataka i mogućnosti

ponavljanja pitanja „što ako?“.

Ispis podataka: visokokvalitetni ispis podataka u različitim oblicima ostaje vrlo važan za

većinu korisnika GIS-a. Prezentacija analiza GIS-a je važna za upotrebu tehnologije. Ispis

može biti u obliku novih skupova digitalnih prostornih podataka, karata, tablica, izvješća ...

Upotreba programa za GIS i prostornih podataka trebala bi dovesti do boljeg upravljanja

informacijama, kvalitetnijih analiza, mogućnosti izrade scenarija i povećanja efikasnosti

projekta. Međutim, o dostupnosti podataka ovise mnoga od tih postignuća kao što su:

lakoća upotrebe programa za GIS,

razumijevanje problema kojeg treba riješiti,

vremenski rokovi,


9

količina novca za neki projekt.

2.5. Primjena GIS-a

GIS je neophodan alat u projektiranju, planiranju, upravljanju i analiziranju. Širom svijeta

koriste ga građevinari, arhitekti, bankari, ekonomisti, novinari, inženjeri geodezije, ekolozi,

političari, urbanisti i drugi. Budući da GIS u određenoj djelatnosti ima posebnu ulogu, tj.

koristi se za određene poslove, navedeni su primjeri uloge GIS-a u nekima od njih.

Energetske instalacije. Distrubucija električne energije, nafte i plina predstavlja zadatak koji

izvlači maksimum iz jednog geoinformacijskog sustava, jer zahtjeva stalan uvid u sve

raspoložive resurse, kako ljudske tako i opreme.

Telekomunikacijske instalacije. Industrija telekomunikacija se razvija nevjerojatnom

brzinom, što rezultira oštrom konkurencijom i sve širim spektrom usluga koje se nude

korisnicima. Rješavanje mnogih poslovnih problema koje ovakve tvrtke imaju, zahtjeva

poznavanje položaja korisnika i postojećih instalacija i objekata.

Nafta. GIS pomaže naftnim kompanijama u donošenju važnih odluka kao što su: Gdje bušiti?

Kamo postaviti cjevovode? Gdje izgraditi rafineriju? Gotovo sve naftne kompanije koriste

GIS kao integralni dio procesa donošenja odluka.

Šumarstvo. Upravljanje šumama predstavlja kompleksan i zahtjevan izazov šumarskim

planerima i menadžerima. GIS daje opću sliku o šumskom privrednom području i omogućava

izvršavanje zadataka kao što su razvoj strategija upravljanja za duži period, planiranje sječe,

pošumljavanja, sakupljanja podataka o trenutnom stanju i dr.

Poljoprivreda. Uz današnje konkurentno tržište, optimalna sjetva i žetva su važan faktor za

uspješnog poljoprivrednika. Ključ za postizanje takvih rezultata je tzv. „precizna

poljoprivreda“, što podrazumijeva poznavanje specifičnih uvjeta zemljišta. GIS omogućava

poljoprivrednicima prostorne analize agronomskih podataka. Samo kartiranje gdje i koliko

treba nagnojiti zemljište, te gdje i koliko je već nagnojeno može na većim farmama donijeti

velike uštede u vremenu i novcu.

Oceani i mora. Oceani i mora predstavljaju osnovu života na našoj planeti. GIS se koristi za

kartiranje kako informacija vezanih za morsku floru i faunu, tako i fizičkog modela terena pod

vodom.


10

Transport. Transportni sustav, uključujući ceste, željeznice, mostove, tunele, zračne i morske

luke je danas uglavnom planiran i nadgledan pomoću GIS-a. Javni prijevoz širom svijeta

postaje efikasniji zahvaljujući primjeni GIS-a. Putnici i teret stižu točnije po rasporedu, ali i

sigurnije.

Zdravstvo i zdravstvene usluge. Veliki je potencijal GIS-a u unaprijeđivanju zdravstvenih

usluga. Kada je u pitanju kućno liječenje, integracijom informacija o položaju pacijenata,

pristupnim putevima, stanjima pacijenata odnosno prioritetu, GIS ima važnu ulogu gdje i kada

intervenirati (Google 2014).

2.6. Quantum GIS

Quantum GIS, poznat i kao QGIS, besplatan je geoinformacijski softver koji omogućuje

pregled podataka, uređivanje i analizu. Kao i drugi softveri za GIS sustave, omogućuje

korisnicima kreiranje karte s mnogo slojeva za različite namjene. Karte mogu biti napravljene

u različitim formatima i za različite namjene (Wikipedia 2014).

QGIS može raditi na više operacijskih sustava, Mac OS X, Linux, UNIX i Microsoft

Windows. Softver je male veličine u odnosu na komercijalne softvere, zahtijeva manje RAM

memorije te ga mogu pokrenuti i slabiji procesori.

Aktivna skupina volontera programera održavaju QGIS kroz ažuriranje i ispravljanje

pogrešaka. Od 2012. godine softver je preveden na 48 jezika te se najčešće koristi u

akademske i stručne svrhe. Omogućuje korištenje DXF i shape zapisa i kreiranje vlastite baze

podataka.

Prva verzija softvera bila je dostupna u lipnju 2002. Godine. Prilikom obrade i analize

podataka u ovom diplomskom radu, korištena je zadnja verzija softvera QGIS 2.2 Valmiera

koja je za korisnike dostupna od veljače 2014. godine.


11

3. ŠUME

U nastavku će biti iznešene općenite informacije o šumama, o stanju šuma u Hrvatskoj, te o

načinu prostornog uređenja šuma.

3.1. Šume u svijetu

Pojam šume odmah asocira na drveće. Međutim, drveće dominira. Šuma je kompleksan

ekosustav, biološki sistem s izrazitim mnoštvom međuodnosa živog dijela jednih prema

drugima i s drugim, neživim, anorganskim ili abiotskim dijelom. Više od 30% Zemljine

površine je prekriveno šumama. One su među najznačajnijim skladištima biološke

raznolikosti na kopnu udomljavajući više od dvije trećine poznatih kopnenih vrsta.

Ljudi u mnogočemu imaju koristi od šuma, uključujući drvo dobiveno od stabala, hranu od

životinja, korištenje za ispašu, rekreaciju, medicinske usluge i drugo. Šume dolaze u svim

veličinama i tipovima, od sjevernih tajgi do šikara u sušnim područjima pa do tropskih kišnih

šuma u vlažnim tropima. Nalazimo ih na pomičnim glečerima, u slatkovodnim i slanim

vodama, na arktičkim planinskim padinama. Tip šume određenog područja ovisi o mnogim

elementima, uključujući klimu, tlo, izvore voda, režim padalina, izvore sjemenja i ljudski

utjecaj (Bormann i dr. 2014).

3.2. Šume u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj šumama i šumskim zemljištem gospodari tvrtka Hrvatske šume d.o.o.

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne

strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i

općekorisnih funkcija šuma. Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i

trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumskogospodarsko područje,

koje se dijeli na gospodarske jedinice. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na

temelju Šumskogospodarskih osnova područja − Osnova područja, koje se donose na

razdoblje od 10 godina. Trenutno se gospodari na temelju osnove donesene 2006. godine,

koja vrijedi do 2015. godine. U Šumskogospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka,

gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske

proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje


12

svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja. Šume Republike Hrvatske su

međunarodno priznate zbog svoje velike biološke raznolikosti i činjenice da je 95% šumskog

područja prirodnog sastava, a što je rezultat duge šumarske tradicije održivog gospodarenja.

Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2 688 687 ha što je 47,5% kopnene

površine države. (Ministarstvo poljoprivrede 2014) Od toga je 2 108 987 ha u vlasništvu RH,

dok je 581 770 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu

države gospodare Hrvatske šume koje u vlasništvu imaju 2 018 987 ha, što je vidljivo na slici

3.1.

Slika 3.1: Raspodjela šuma prema vlasnništvu (Hrvatske šume 2014)

Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama

šume po namjeni mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.

Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga iz

šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru

lošija stabla, izlazi da su hrvatske šume sve ljepše što s s njima više gospodari (Hrvatske šume

2014).


13

3.3. Prostorno uređenje šuma

S ciljem osiguranja jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na

teritoriju Republike Hrvatske ustanovljuje se šumskogospodarsko područje Republike

Hrvatske. Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice.

Gospodarska jedinica dio je šumskogospodarskog područja koja je, u pravilu prilagođena

konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, a

obuhvaća jedan ili više šumskih predjela. Prilikom određivanja granica gospodarskih jedinica

treba po mogućnosti nastojati, da se granice gospodarske jedinice poklapaju s granicama

katastarskih općina koje su osnovne površinske jedinice zemljišnog premjera, a redovito su i

granice općina. Treba nastojati da se gospodarska jedinica ne dijeli na dvije ili više šumarija.

Gospodarska jedinica se dalje dijeli na:

odjele

i odsjeke.

Odjelom se smatra trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šuma u okviru pojedine

gospodarske jedinice. Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije

na terenu. Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare i garige, u

pravilu ne može biti veća od 60 hektara. U brdskim predjelima granice odjela se ustanovljuju

prema prirodnim svojstvima kao npr. hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima i uvalama

ili prema umjetno stvorenim objektima stalnim izvoznim putovima i prosjekama. U nizinskim

predjelima granice su stalni izvozni putovi i kanali ili prirodne granice, vodotoci. Širina

prosjeka je od 3 do 6 metara.

Odsjekom se smatra privremena najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma

unutar odjela s kojim se, kao sastojinom, posebno gospodari. Unutar odjela sastojine se

izlučuju u odsjeke prema načinu postanka, vrsti drveća, ekološko-gospodarskim tipovima,

bonitetu stojbine, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese, obrastu i kakvoći. Najmanja

površina odsjeka iznosi jedan hektar (Google 2014).


14

3.4. Gospodarska jedinica Južni Papuk

Sva saznanja i podaci o nekom šumskom ekosustavu se spremaju i oblikuju u jednu knjigu

koja se zove Uređajni zapisnik gospodarske jedinice. Iz jednog takvog uređajnog zapisnika

dane su neke od osnovnih informacija glede g.j. Južni Papuk.

3.4.1. Geografski položaj

Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske, Slavonije, su nizinske ravnice s velikim

kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora

izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine.

Požeška kotlina okružena je ovalno raspoređenim vijencem starog slavonskog gorja: Psunjom

(984 m), Papukom (953 m), Krndijom (792 m), Dilj gorom (461 m) i Požeškom gorom (618

m). Šumama i šumskim zemljištem požeškog kraja gospodari Uprava šuma Podružnica

Požega na čijem se području nalazi Park prirode Papuk i Park šuma Jankovac.

Gospodarska jedinica Južni Papuk je u sastavu Uprave šuma Podružnice Požega, šumarije

Velika i njena površina iznosi 7061,88 ha. Od toga je 6797,17 ha obraslo šumom, a neobrasla

i neplodna površina iznosi 262,93 ha. Kako i samo ime govori, gospodarska jedinica Južni

Papuk je najvećim dijelom smještena na južnim padinama Papuka.

Prema sjeverozapadu graniči s g.j. Zapadni Papuk Zvečevački, na zapadu s g.j. Poljanačke

šume, istočna je granica g.j. Krndija Kutjevačka, dok na jugu graniči sa okolnim naseljima.

3.4.2. Orografske i hidrografske prilike

Područje gospodarske jedinice ima planinsko, gorsko, brdski karakter, a zauzima najvećim

dijelom južne, a manjim dijelom sjeverne te istočne i zapadne padine Južnog Papuka.

Karakteristika ovog područja se česte geomorfološke izmjene: strme i eroziji podložne strane,

duboko urezani jarci, strmije i blaže nagnute padine. Sjeverni dijelovi prema konfiguraciji

terena su najviši, središnji su nešto strmiji dok prema istoku i jugu teren postupno pada i

postaje blagovit, brežuljkast i ravničast.


15

Hidrografski, područje pripada slivu rijeke Save, odnosno njenom pritoku, Orljavi. Većina

vodotoka teče u smjeru sjeverozapad – jugoistok, a ostali uglavnom u smjeru sjever – jug. U

brdski masiv usjekli su svoja korita mnogi potoci (Stražemanka, Radovanka, Veličanka s

Dubočankom, Bistra s Rakovcem, Kiseli potok, Doljanovački, Bešinački i Podgorački potok)

koji imaju približno jednak smjer pružanja sjeverozapad – jugoistok. Najvećim dijelom

nabrojani potoci imaju bujični karakter.

Za vodovode su kaptirani izvori Zdenčac kod Stražemana, izvor Stražemanke, Božji zdenac i

izvor Veličanke koji služi za vodovod Požege. Potok Radovanka ima svojstvo ponornica;

voda ponire u vapnenačko podzemlje i ponovno izbija na površinu svog korita nekoliko

stotina metara dalje. Od turističke je važnosti izvor termalne vode na jugozapadnoj padini

brda Toplička glava koji se koristi za punjenje bazena rekreacijskog centra Velika.

Svi izvori koji će se obraditi u diplomskom radu nalaze se na području g.j. Južni Papuk.

3.5. Park prirode Papuk

Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode

Papuk 23. travnja 1999. godine zbog iznimne geološke i biološke raznolikosti i vrijedne

kulturno- povijesne baštine. Aktivnosti Parka prirode Papuk usmjerene su na zaštitu, očuvanje

i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka. Područje Parka prirode Papuk

prikazano je na slici 3.2.

Slika 3.2: Područje Parka prirode Papuk (Google 2014)


16

Park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije

generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km2 , a nalazi se administrativno na

području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se

nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo na

području Požeško-slavonske županije, te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica na području

Virovitičko-podravske županije (Park prirode Papuk 2014).


17

4. VODA

4.1. Voda u svijetu

Voda je najrasprostranjenija kapljevina, tekućina, na Zemlji obujma ≈ 1500 x 109 km3 i

najvažnije polarno otapalo koje otapa kapljevine, plinove i mnogobrojne krutine. Voda je

bitan sastojak živih organizama, maseni udio vode do 90%, i nužna je za život svih živih

organizama (Wikipedia 2014). Na Zemlji je voda u stalnom kruženju. Isparava iz mora,

kopnenih tokova, iz tla i biljaka. Isparena voda odlazi u atmosferu gdje se hladi i kondenzira,

a pod utjecajem vremenskih prilika ponovno se spušta u obliku kiše, snijega, magle ili rose.

Na visokim planinama i u polarnim područjima taloži se i kao led. Nažalost, samo mali dio

vode ponire duboko u tlo odakle izvire nakon desetaka, stotina, pa i tisuća godina. Sporost

kojom se obnavljaju podzemni vodonosni slojevi i brzina kojom se danas iskorišćuju, prerasta

u globalni problem. Zbog rasta svjetske populacije, intenzivne poljoprivrede i razvoja

industrije, razina podzemnih voda niža je iz godine u godinu, kao nikada u povijesti. U tablici

4.1 prikazan je rasprostranjenost vode i volumni udjel pojedinih voda.

Tablica 4.1: Prikaz rasprostranjenosti vode i volumnog udjela

Rasprostranjenost vode Volumni udjel (%)

morska voda 96,652

polarni led i ledenjaci 1,702

podzemna voda 1,631

površinska voda (jezera i rijeke) 0,013

voda u tlu 0,001

voda u atmosferi 0,001

Statistika UN-a otkriva golemu razliku glede potrošnje pitke vode između razvijenih i

nerazvijenih zemalja. Dnevna potrošnja pitke vode po osobi u SAD-u iznosi oko 300 litara,

dok je u Egiptu jedva 22 litre. Zahvaljujući kampanji o potrebama uštede, edukaciji,

napravama za štednju, ali i politici cijena, potrošnja vode po Nijemcu zaustavila se na 122

litre dnevno (Stipić 2012).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kapljevina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Teku%C4%87ina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zemlja


18

Korištenje pitke vode u metalnoj i automobilskoj industriji trebalo bi zabraniti. Za

proizvodnju jednog automobila troši se 148 m3 vode, a za proizvodnju jedne tone čelika 236

m3. Umjesto pitke vode za industriju se može upotrebljavati pročišćena voda.

Neki ljudi smatraju da će nova tehnologija riješiti problem pitke vode u budućnosti. Danas

postoji mogućnost modernom tehnologijom iz morske vode dobiti slatku vodu. Međutim da bi

voda bila pitka ona ne samo da ne smije sadržavati sol, nego ni otrove, kemikalije, te

radioaktivne supstance (Katić, 2013).

Slika 4.1 na jasan način ilustrira količinu pitke vode koja se nalazi na Zemlji te upućuje na

važnost racionalnog korištenja tog iznimno važnog resursa u svakodnevnom životu.

Slika 4.1: Prikaz količine pitke vode na Zemlji u odnosu na cijeli planet (Zelena lista 2014)

4.1.1. Vrste voda

Današnje tvrtke za distribuciju vode, svojim konzumentima na raspolaganje stavljaju 3 vrste

vode za piće, to su: mineralna, izvorska i stolna voda.

Mineralna voda nastaje pri normalnom kruženju vode na Zemlji. Današnja mineralna voda je

oborinska voda stara mnogo tisuća godina, procijeđena u dubinu tla kroz razne geološke

slojeve, pri čemu se obogaćivala otopljenim mineralima, elementima u tragovima i ugljičnim


19

dioksidom iz dolomita. Pozitivno nabijeni ioni natrij, kalcij, kalij i magnezij i negativno

nabijeni ioni kloridi, jodidi, fluoridi određuju okus i djelovanje mineralne vode.

Izvorska voda iz podzemnih ležišta vode siromašnija je otopljenim mineralima od mineralne

vode, a njezin sastav i ostale značajke blagotvorno djeluju na ljudski organizam.

Stolna voda je mehanički i kemijski pročišćena voda koja u izvornom obliku ne mora biti

čista. Ona se postupcima obrade i dodavanjem dopuštenih kemijskih tvari prerađuje u biološki

i zdravstveno prihvatljivu vodu. Takvu vodu dobivamo iz gradskog vodovoda. Zbog

onečišćenja zraka, vode i tla, priprema pitke vode zahtijeva vrlo mnogo energije, pa su

vodovodi u mnogim gradovima najveći pojedinačni potrošači električne energije. Stoga su

briga za čišći zrak i borba protiv kemikalija u tlu najvažniji čimbenik u očuvanju izvora pitke

vode (Zelena lista 2014).

4.2. Voda u Hrvatskoj

Voda koja se pije u Hrvatskoj uglavnom dolazi iz dubine zemlje, iz prirodnih izvora, kroz

podzemne tokove i pukotine ili se crpi iz dubokih bušotina. Podzemne su vode najčešće

duboko u tlu, izvan dosega onečišćenja i bilo kakvog utjecaja s površine. Zato je izvorska

voda vrlo čista, a često i ljekovita. Sadrži minerale, razne kemijske elemente u tragovima te

ostale sastojke koji joj osiguravaju kvalitetu.

U Hrvatskoj je 90% vodoopskrbe iz zaliha podzemnih voda. Vodom iz javne opskrbe služi se

oko 80% stanovništva Republike Hrvatske. Prosječna potrošnja vode iz javne opskrbe u

Hrvatskoj iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Najbogatija regija pitkom vodom je Lika.

U Hrvatskoj postoji oko trideset koncesionara izvora pitke vode. Koncesija se može dobiti

najduže na 60 godina, a najčešće izdane koncesije traju između 10 i 30 godina (Katić 2013).

Straha u Hrvatskoj od nestašice pitke vode zasada nema. Zahvaljujući geografskom položaju i

posebnostima reljefa i klime, Hrvatska raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode.

Prema službenim podacima, Hrvatska raspolaže s oko 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode,

što iznosi oko 9500 m3 po stanovniku. Kada je riječ o visokokvalitetnoj pitkoj vodi, posebno

je važno kraško područje – s malo vode na površini, a mnogo vode u dubokom podzemlju –

koje je rijedak i neprocjenjiv rezervoar pitke vode vrhunske kvalitete. Nažalost ni hrvatske

rijeke ni zalihe čiste slatke vode nisu pošteđene onečišćavanja. To se prvenstveno odnosi na


20

otpadne vode iz kućanstava, industrije i poljoprivrede,ali i nečistih oborinskih voda koje u tlo

unose kemikalije iz atmosfere. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 milijuna litara

vode (Roginić 2011). Pročišćavanje svih vrsta otpadnih voda uz uvođenje ekološki

prihvatljivih tehnologija te recikliranje otpadnih tvari, zahtijeva golem trud, vrijeme i novac.

Danas svjetski znanstvenici često iznose činjenicu kako je priprema, proizvodnja i distribucija

jedne litre pitke vode u boci 2000 puta skuplja od litre pitke vode iz vodovoda.

4.3. Vode na kopnu

Kopnene vode dijele se u tri osnovne grupe:

stajaćice: jezera, bare, lokve,

tekućice: izvori, potoci, rijeke,

podzemne vode.

Izvori mogu biti reokreni – u njima voda iz podzemlja izlazi u mlazu i odmah formira

tekućicu ili limnokreni – u kojima voda izvire na dnu jezerca.

Za podzemne vode je karakteristično da imaju relativno nisku temperaturu koja odgovara

prosječnoj godišnjoj temperaturi kraja u kojem se nalazi. U njima nema primarni proizvođača,

uglavnom su siromašne kisikom, a više je ugljičnog dioksida. Podzemne vode su također

siromašne živim bićima zbog male količine raspoložive hrane i zbog stalnih uvjeta.

Proučavanjem kopnenih voda bavi se posebna znanstvena disciplina – limnologija

(Veleučilište u Šibeniku 2014).

4.3.1. Izvori

Najveći dio podzemne vode ponovno izlazi na površinu te ovisi o kontaktu propusnih i

nepropusnih naslaga, pukotina povezanim s površinom terena, prostiranju preljevnog

područja, reljefu terena i razini podzemne vode.

Izvori ili vrela su glavna mjesta ponovnog izlaženja vode na površinu. Mjesta difuznog

izlaženja vode na površinu zovu se pištevine. One nastaju na mjestima gdje vodno lice


21

presijeca površinu zemlje, na mjestima gdje voda istječe iz kaverni, pukotina, rasjeda te

mjestima gdje dolazi do geoloških kontakta.

Voda u izvorima i bunarima uglavnom potječe od kiša koje natope tlo i procjede se u temelje

stijena. Propusne stijene pune pora kroz koje voda može teći, poput vapnenca i pješčenjaka,

koji mogu akumulirati i propuštati vodu zovu se vodonosnici. Ponekad voda u vodonosniku

postane zarobljena između dva sloja nepropusnih stijena, poput gline ili škriljevca. Kad se

vodotok napaja iz više izvora, obično se najviši smatra izvorom, a ostali pritocima.

4.3.1.1. Postanak izvora

Izvori mogu nastati na nekoliko načina.

Svaki način prikazan je na slici 4.2.

Primjer A. Voda se kreće po pukotini u

kristalastoj stijeni i nastaje izvor na

mjestu gdje pukotina presijeca plohu

zemljine površine.

Primjer B. Voda ulazi u špilje po

pukotinama u vapnencu i kao izvor izlazi

na početku špilje.

Primjer C. Izvori nastaju na kontaktu

slabo propusne stijene, šejl, i propusne

stijene, pješčenjak.

Primjer D. Izvori mogu nastati po

rasjedima na mjestima pomaka propusne

stijene po nepropusnoj stijeni. Strelice

prikazuju relativno kretanje po rasjedu.

Slika 4.2: Prikaz načina postanka izvora (Fakultet

građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu 2014)


22

Osim podjele izvora po načinu na koji mogu nastati, izvori se mogu podijeliti i po nekim

drugim kriterijima koji će biti spomenuti u nastavku (Fakultet građevinarstva, arhitekture i

geodezije u Splitu 2014).

4.3.1.2. Klasifikacija izvora

Kriteriji po kojima izvore dalje možemo klasificirati su:

Izdašnost

Izdašnost izvora predstavlja količinu vode koja prirodno istekne u jedinici vremena. Metode

kojima se određuje izdašnost izvora su zapreminska, metoda preljeva i hidrometrijska metoda

(Dragišić 2014).

Zapreminska metoda koristi se kod izvora kod kojih je moguće posudom poznate zapremine

prihvatiti svu vodu koja istekne u određenom vremenskom periodu. Ovom metodom

izdašnost izvora određuje se po formuli 4.1:

t

VQ , (4.1)

gdje su:

Q – izdašnost izvora iskazana u l/s ili l/min,

V – zapremina posude iskazana u litrama i

t – vrijeme za koje se posuda zapremine V napuni vodom iskazana u sekundama ili minutama.

Preljevi su pregrade koje se postavljaju u otvorenom toku, koji se formira neposredno ispod

mjesta isticanja. Najčešće se uz preljeve postavlja i vodomjerna letva u cilju preciznijeg

mjerenja visine vode koja se preljeva. Primjena preljeva omogućava dobivanje podataka o

izdašnosti u dužem vremenskom intervalu, na osnovu kojih je moguće suditi o režimu

izdašnosti pojedinih izvora (Dragišić 2014).

Hidrometrijska metoda primjenjuje se za određivanje izdašnosti izvora koji ispod zone

isticanja omeđuje riječne tokove. Ova metoda zasniva se na mjerenju površine poprečnog

presjeka rječnog toka i brzine vode.


23

Jednu od prvih klasifikacija na osnovu izdašnosti dao je O. Meinzer, koji izdvaja 8 grupa

izvora (Dragišić 2014). Klasifikacija je prikazana u tablici 4.2.

Tablica 4.2: Klasifikacija izvora prema izdašnosti

Grupa izvora Izdašnost (l/s)

I > 10 000

II 1 000 – 10 000

III 100 – 10 000

IV 10 - 100

V 1 - 10

VI 0.1 - 1

VII 0.01 – 0.1

VIII < 0.01

Amplituda kolebanja izdašnosti

Na osnovu amplitude kolebanja izdašnosti, izvori se dijele u 6 kategorija što je prikazano u

tablici 4.3.

Tablica 4.3: Klasfikacija izvora prema amplitudi kolebanja izdašnosti

Kategorija Izvori Odnos (Qmin : Qmax)

I Veoma postojani 1 : 1

II Postojani 1 : 1 – 1 : 2

III Promjenjivi 1 : 2 – 1 : 10

IV Veoma promjenjivi 1 : 10 – 1 : 30

V Izuzetno promjenjivi 1 : 30 – 1 : 100 i više

VI Periodični

Temperatura vode

Na osnovu temperatura voda, svi izvori su svrstani u 7 klasa što je prikazano u tablici 4.4.


24

Tablica 4.4: Klasifikacija izvora na osnovu temperature vode

Klasa Izvori Temperatura °C

I Izuzetno hladni < 0

II Veoma hladni 0 – 4

III Hladni 4 - tsr

IV Subtermalni tsr – 35

V Termalni 35 – 42

VI Visoko termalni 42 -100

VII Pregrijani > 100

Način istjecanja

Kod podjele izvora prema načinu istjecanja u osnovi imaju dva tipa izvor: silazni i uzlazni.

Kod silaznog izvora izlijeva se voda slobodne površine (voda temeljnica) pod utjecajem

gravitacije. Dok kod uzlaznog izvora, voda na površinu izlazi pod utjecajem hidrostatskog

tlaka. Postoji više podtipova silaznih i uzlaznih izvora.

Kemijski sastav

4.3.1.3. Vodozahvati

Vodozahvati su građevine koje omogućuju zahvaćanje (kaptiranje) vode iz izvorišta i njeno

usmjeravanje prema potrošačima. Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako se

postoje:

vodozahvati atmosferskih izvorišta,

vodozahvati površinskih izvorišta,

vodozahvati podzemnih izvorišta.

Primjena vodozahvata atmosferskih izvorišta je najčešća u kraškim terenima i primjerena za

manja naselja. Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini građevina čija je površina

obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki. Izraz čatrnja ili gustirna

upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se satoji od zahvatne građevine, sabirne

površine, i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na

prispjelu količinu palih oborina (Garašić 2014).


25

Vodozahvati površinskih izvorišta mogu se klasificirati na vodozahvate na rijekama,

vodozahvate na jezerima, prirodnim akumulacijama, umjetnim akumulacijama, kanalima, te

vodozahvate na morima.

Pravilan izbor riječkog vodozahvata moguće je jedino na osnovi detaljne analize niza značajki

i njihovom kompleksnom sagledavanju. Danas još ne postoji sasvim određena i opće

prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama. Razlog tome leži u činjenici što postoje

značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. Kod zahvaćanja vode iz

jezera, umjetnih akumulacija i kanala, mogu se u načelu koristiti vodozahvati kao i na

rijekama. Voda u jezerima, umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu

karakterizirana manjom mutnoćom, ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom kao

posljedica biljnog i životinjskog svijeta. Vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće

dobiti najčistiju i najkvalitetniju vodu.

Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog

priobalja. Zahvat morske vode može biti smješten na otvorenoj obali, prirodno zaštićenom

zaljevu ili unutar akvatorija zaštićenog nasipom, tipa lukobranom ili valobranom.

Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog

rasprostiranja, dubini toka podzemne vode i njegovoj izdašnosti. Vodozahvati podzemnih

izvorišta mogu se svrstati u tri skupine: horizontalni vodozahvati, vertikalni vodozahvati,

kopani, bušeni, zabijeni zdenci i građevine za kaptažu izvora.

Zbog visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode, i relativno jednostavnog načina njenog

zahvaćanja, nastoji se uvijek za vodoopskrbu, ako je ikako moguće, koristiti izvorsku vodu.

Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže, a proces sakupljanja izvorske

vode naziva se kaptiranje izvora.

4.3.1.4. Način prikaza izvora na planu i karti

Vodene površine se crtaju plavom bojom. Kada se crta površinskim znakom, rub vodene

površine naglašava se tamnijom plavom crtom. Hidrografski objekti se crtaju simbolima za te

objekte, najčešće plavom ili crnom bojom. Način na koji će se prikazati izvore na planu i karti

ovisi o tome koje je mjerilo plana ili karte.

U tablici 4.5 navedeni su načini prikaza nekih hidrografskih objekata koji su preuzeti iz

Zbirke kartografskih znakova Državne geodetske uprave.


26

Tablica 4.5: Način prikaza nekih hidrografskih objekata na planu ili karti određenog mjerila

Naziv objekta

Mjerilo

1:500 – 1:2000 1:5000 – 1:10 000 1:20 000 – 1:25 000

Izvor, vrelo

Izvor

mineralne ili

termalne vode

Slavina, pipa,

česma

Bunar, crpka

Sondažni

bunar

Cisterna

Spremnik


27

5. GIS IZVORA VODA

Praktični dio diplomskog rada sastoji se od izrade GIS-a izvora voda na području Papuka. U

ovom poglavlju prikazuje se tijek izrade zadatka od prikupljanja podataka, preko obrade i

integracije istih do provedbe različitih analiza i upita.

5.1. Prikupljanje podataka

Podaci koji su prikupljeni različitog su tipa i oblika, ali njihovom međusobnom integracijom

dobivena je smislena cjelina.

Prostorni podaci u geodeziju, u načelu se mogu prikupiti na dva načina: očitavanjem s plana

ili karte i mjerenjem, direktnim ili indirektnim. Krajnji oblik prostornog podatka su

koordinate definirane u određenom koordinatnom sustavu. Ako se koristi metoda očitavanja

sa plana ili karte, onda danas ona najčešće rezultira direktnim dobivanjem koordinata jer

danas uglavnom prevladavaju digitalni planovi i karte. Kod mjerenja, koordinate se dobivaju

tj., računaju iz nekih mjerenih veličina kao kao što su kut, udaljenost i vrijeme po egzaktnim

formulama.

Pri izradi GIS-a izvora voda, korištena su oba načina prikupljanja podataka, a neki podaci su

dobiveni od Parka prirode Papuk i UŠP Požega.

5.1.1. Dobiveni podaci

Park prirode Papuk ustupio je svoje podatke glede postojećih izvora na Papuku i granice

Parka prirode Papuk u shape formatu.

UŠP Požega ustupila je podatke o:

granicama katastarskih općina u dxf i dwg formatu

granici gospodarske jedinice Južni Papuk dxf i dwg formatu

gospodarskom razdjeljenju u shape formatu

cestama Šumarije Velika i Šumarije Kutjevo u shape formatu

sekcijama 1:25 000 u tiff formatu.


28

Neki od dobivenih podataka sadržavali su niz atributa koji nisu primarni prilikom izrade GIS

izvora voda, tako da su u ovom slučaju oni zanemareni, a u obzir su se uzeli samo bitni

atributi.

5.1.2. Očitavanje podataka sa karte

Budući da koordinate nekih izvora nisu bile u dobivenim podacima ili ti izvori nisu bili

obuhvaćeni mjernom kampanjom, pristupilo se očitavanju koordinata pojedinih izvora sa

karte. Podloga sa koje su se očitavale karte za određene izvore bila je Topografska karta M

1:25000.

Očitavanje koordinata provedeno je u softveru QGIS. TK25 učitana je kao WMS sloj sa web

servisa Državne geodetske uprave. Izvori koji su se očitavali nisu bili označeni topografskim

znakom na karti, nego su oni smješteni približno na ono mjesto gdje bi mogli biti. Prilikom

određivanja položaja izvora kao orijentacija koristile su se ceste te gospodarsko razdjeljenje,

odjeli i odsjeci. Točnost položaja izvora dobivenog na ovakav način možda je i nekoliko

desetaka metara, ali u ovom slučaju to i nije toliko važno. Za svaki taj izvor važno je da je on

evidentiran i da ima veliku izdašnost. Ako bude potrebe za njegovom eksploatacijom,

određivanje njegovog točnog položaja predstavljat će najmanji problem. S druge strane, uzme

li se u obzir kako je položaj jednog izvora na TK25 udaljen 1700 metara od njegovog

stvarnog položaja, onda je točnost od nekoliko desetaka metara prilikom očitavanja položaja

izvora itekako velika.

5.1.3. Prikupljanje podataka mjerenjem

Dio podataka koji se nije mogao očitati sa karte prikupljen je direktnim mjerenjem na terenu.

To su koordinate 11 izvora i direktno mjerenje izdašnosti zapreminskom metodom na nekim

izvorima.

Koordinate izvora dobivene su GNSS metodom opažanja. Svaki izvor opažan je dva puta radi

kontrole što se kasnije pokazalo jako korisno. Na jednom izvoru horizontalna i vertikalna

točnost bila je velika i iznosila je preko 4 metra. Međutim, kako su opažanja provedena dva

puta, drugi puta je točnost na tom izvoru bila puno veća te se drugo mjerenje uzelo kao


29

vjerodostojno. Ako se zanemari ova točnost na jednom izvoru od 4 metra, onda je

horizontalna točnost za ostale izvore veća od 65 centimetara, a vertikalna veća od 1,5 metara.

Točnost od četiri metra može se smatrati kao jako mala točnost i jako neprecizno mjerenje jer

se u geodeziji gotovo uvijek spominju centimetri i milimetri kada je riječ o točnosti. Uzevši u

obzir da su izvori smješteni u šumi te da je najbitnije da oni postoje, točnost od četiri metra u

ovom slučaju postaje čak i izuzetno niska.

Prilikom obavljanja GNNS opažanja korišten je uređaj Promark800 sa kontrolerom Nomad i

softverom Carson. Prije samog mjerenja kontroler se povezuje sa antenom preko bluetooth-a.

Nakon toga potrebno je još povezivanje s CROPOS-om i može se pristupiti opažanju.

Mjerenje izdašnosti na 8 izvora obavljeno je priborom koji se sastojao od posude zapremine 6

litara i štoperice. Vrijeme u kojem je mjerena izdašnost bilo je u rasponu od 10 sekundi do

jedne minute. Razlog tome je da su neki izvori manje izdašnosti, kao npr. izvor Gaj koji ima

izdašnost 3 litre u minuti, dok su neki izvori veće izdašnosti, kao npr. izvor Lokve koji ima

izdašnost 36,6 litara u minuti.

5.2. Uređivanje podataka

Nakon što su podaci prikupljeni i transformirani u novi sustav, bilo ih je potrebno pripremiti

za prostonu analizu i atributne upite u QGIS-u. To uključuje definiranje atributa za izvore

voda te učitavanje ostalih slojeva.

5.2.1. Dodavanje WMS sloja

Svi prostorni podaci prikazani su na Topografskoj karti M 1:25000. Korištenjem WMS

servisa Državne geodetske uprave, učitana je podloga TK25 u QGIS. Prikaz učitavanja TK25

prikazan je na slici 5.1. Postupak dodavanja podloge je jednostavan jer je detaljno objašnjen

na web stranicama Državne geodetske uprave.


30

Slika 5.1: Korištenje WMS servisa DGU-a u QGIS aplikaciji

Prilikom povezivanja sa DGU WMS serverom, nudi se niz podloga koje se mogu učitati.

Odabere se podloga TK25, formata JPEG. Definira se novi koordinatni sutav HTRS96/TM te

se WMS sloj doda među ostale slojeve na radnoj površini.

Pristup Internetu mora biti uvijek osiguran ako se želi učitati WMS sloj sa servera DGU-a.

5.2.2. Kreiranje sloja Izvori

Nakon što je učitan WMS sloj, pristupilo se kreiranju predmetnog sloja tj., sloja od interesa,

sloja Izvori. Budući da su podaci za izvore dobiveni na tri načina, bilo ih je potrebno

objediniti u jedan sloj.

Najprije su u QGIS učitane shape datoteke mjerenih izvora i dobivenih izvora. Buduću da

QGIS ima mogućnost međusobnog spajanja shape datoteka u jednu, napravljen je novi sloj

Izvori koji sadržava izvore koji su mjereni i izvore koji su dobiveni od Parka prirode Papuk.

Nakon objedinjavanja mjerenih i dobivenih izvora, bilo je potrebno istima pridružiti i izvore

koji su očitani sa karte TK25. Označavanjem sloja Izvori te odabirom funkcije Toggle Editing

dodano je još osam novih izvora metodom očitavanja.


31

Ovim postupkom u cijelosti je generiran sloj Izvori koji sadrži 61 izvor voda koji su prikazani

na slici 5.2.

Slika 5.2: Sloj Izvori

Od svih izvora izdvaja se jedan koji je specifičan po svojoj temperaturnoj kategoriji. To je

izvor pod nazivom Termalni izvori koji je u vlasništvu Veličkih toplica u Velikoj. On pripada

u grupu termalnih izvora kao što i sam naziv govori. Iako je na karti prikazan kao jedna točka,

njega zapravo sačinjava više izvora koji su kaptirani na način da pune bazene na toplicama.

Idealna lokacija uz šume Papuka i potok Veličanku još uvijek nije prepoznata za njegovo

iskorištavanje u turističke svrhe u puno većim mogućnostima nego što je sada.

5.2.3. Učitavanje ostalih shape datoteka

Osim sloja Izvori, u QGIS su učitani i ostali dobiveni slojevi koji će se kasnije koristiti

prilikom kreiranja prostornih upita.

Sloj Ceste sadrži sve osnovne ceste kojima se prometuje na području gospodarske jedinice

Južni Papuk. Ceste su učitane isto kao i izvoru u dvije shape datoteke jer dio cesta pripada

šumariji Kutjevo, a dio šumariji Velika. Ta dva sloja su također spojena u jedan sloj radi

lakšeg sastavljanja prostornih upita i redukcije podataka. Prostorni položaj cesta dobiven je od

UŠP Požega te sadrži atribute koji se neće koristiti u projektnom zadatku diplomskog rada.

Međutim, položaj cesta poslužit će pri računanju udaljenosti svakog pojedinog izvora do ceste


32

te bolje prostorne orijentacije radi lakšeg očitavanja izvora sa karte. Preklapanje sloja Ceste s

TK25 prikazan je na slici 5.3.

Slika 5.3: Sloj Ceste preklopljen s TK25

U sloju Gospodarsko razdjeljenje – Velika, koji je također dobiven od UŠP Požega, prikazana

je gospodarska jedinica Južni Papuk, njena cijela površina sa svim odjelima i odsjecima. Taj

sloj sadrži i mnoge druge atribute koji su važni za šumare, međutim u ovom slučaju atributi

od interesa su ODJEL i ODSJEK. Gospodarskom jedinicom gospodari šumarija Velika te u

manjem dijelu šumarija Kutjevo koji se nalazi u katastarskoj općini Podgorje. Izvori Tisovac

I, II, III i izvor Dubočanka prema karti ne pripadaju spomenutom gospodarskom razdjeljenju.

Prostor gdje se nalaze ti izvori pripada Šumarskom fakultetu u Zagrebu pa gospodarsko

razdjeljenje za taj dio nije u nadležnosti šumarije Velika. Taj prostor pripada šumama posebne

namjene, te se koristi za potrebe studenata i za znanstvena istraživanja. Međutim, izvori u tom

dijelu su dio g.j. Južni Papuk. Preklapanje sloja Gospodarsko razdjeljenje s TK25 prikazano

je na slici 5.4.


33

Slika 5.4: Sloj Gospodarsko razdjeljenje preklopljen s TK25

Dodatni sloj je i Katastarske općine. U njemu je sadržan samo po jedan atribut za svaki

poligon, a to je Naziv KO – naziv katastarske općine. Prikazane su sve k.o. u čijem području

se nalazi g.j. Južni Papuk. Općina ima 8, a to su od zapada prema istoku: Stražeman, Draga,

Radovanci, Velika, Češljakovci, Kaptol, Doljanovci, Podgorje. Sloj Katastarske općine koji je

preklopljen s TK25 prikazan je na slici 5.5.

Slika 5.5: Sloj Katastarske općine preklopljen s TK25


34

5.3. Transformacija koordinata

Budući da su dobiveni i prikupljeni podaci definirani u starom geodetskom datumu HDKS,

bilo je potrebno provesti transformaciju iz HDKS-a u HTRS96/TM.

5.3.1. HTRS96/TM

Za službeni položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske prihvaćen je Hrvatski

terestrički referentni sustav za epohu 1995.55, HTRS96, a za potrebe državne topografske

kartografije i katastra prihvaćen je projekcijski koordinatni referentni sustav poprečne

Mercatorove projekcije, HTRS96/TM.

Novi projekcijski koordinatni referentni sustav je popraćen novom podjelom na listove karata

službenih kartografskih i katastarskih mjerila Republike Hrvatske. Temeljem čl. 46. Zakona o

sustavu državne uprave i čl. 29. Pravilnika o topografskoj izmjeri i izradbi državnih karata

ravnatelj Državne geodetske uprave donio je Odluku o stavljanju u službenu

uporabu Tehničke specifikacije za postupke računanja i podjelu na listove službenih karata i

detaljne listove katastarskog plana u kartografskoj projekciji Republike Hrvatske −

HTRS96/TM.

Iako se sve više koriste kontinuirane vizualizacije, podjela na listove i označavanje listova

nomenklaturom ima svoje mjesto u svim nacionalnim kartografskim sustavima.

Projekcijski referentni sustav HTRS96/TM je zasnovan na preslikavanju elipsoida Geodetic

Reference System 1980 u ravninu projekcije po zakonitostima poprečne Mercatorove

projekcije. Teritorij Republike Hrvatske preslikava se u jednu zonu dimenzija 600 km x 600

km. Središnji meridijan 16° 30', od Greenwichkog početnog meridijana, se u HTRS96/TM

projekciji preslikava u pravac. Da ne bi koristili negativne koordinate, projekciji središnjeg

meridijana je pridružena vrijednost E 500 000 m. Linearno mjerilo preslikavanja na

središnjem meridijanu iznosi 0,9999 (Državna geodetska uprava 2011).

http://listovi.dgu.hr/htrs96tm.html

http://listovi.dgu.hr/Tehn_spec_HTRS96TM_v_1.0.pdf




35

5.3.2. Transformacija u programu QGIS

Softver QGIS nudi mogućnost transformacije podataka iz jedog koordinatnog sustava u drugi.

Transformacija se može provesti za geografske koordinatne sustave te za projicirane

koordinatne sustave. Koordinatni sustav može se zadati prilikom kreiranja projekta, što će

rezultirati time da će cijeli projekt biti u jednom koordinatnom sustavu. Definirati se može i

koordinatni sustav za svaki pojedini sloj koji se nalazi u projektu. Među inim koordinatnim

sustavima koje nudi QGIS, nalazi se i HTRS96.

Postupak definiranja koordinatnog sustava i transformacija podataka iz jedng sustava u drugi

je vrlo jednostavan. Prilikom kreriranja projekta definiran je HTRS96 na način kako je

prikazano na slici 5.6.

Slika 5.6: Definiranje koordinatnog referentnog sustava

Podaci učitanih shape datoteka biti će smješteni u onom koordinatnom sustavu koji je

definiran za svaku pojedinu shape datoteku. Kako bi sve bilo u jednom sustavu, u ovom

slučaju HTRS96, potrebno je transformirati podatke svakog pojedinog sloja. Postupak je

sličan kao i definiranje koordinatnog sustava projekta. Prvi korak je označiti sloj koji se želi

transformirati, zatim se otvori prozor Osobine sloja i u njemu se definira koordinatni sustav.


36

5.4. Definiranje atributa za izvore

Budući da su predmet izrade GIS-a izvori voda, potrebno je definirati atribute koje će izvori

sadržavati. Atributi se mogu definirati kao dodatne opisne informacije svakog objekta kojima

se on opisuje već prema potrebama zadatka. U ovom projektnom zadatku definirano je

ukupno trinaest atributa koji pobliže opisuju svaki pojedini izvor. Kao najvažniji mogao bi se

izdvojiti atribut IZDASNOST koji direktno definira vrijednost izvora. Neki od atributa neće

biti evidentirani kod pojedinih izvora. Razlog tome je nedostupnost ili nemogućnost njihovog

prikupljanja. U ćeliju atributa koji nije evidentiran ili prikupljen biti će upisan znak minus (-).

Prilikom kreiranja liste atributa za pojedini izvor, odabrani su atributi navedeni u tablici 5.1:

Tablica 5.1: Kreirani atributi za izvore i njihovo značenje

Naziv atributa Značenja atributa

RBR Redni broj izvora

NAZIV Naziv izvora

TK25 Naziv topografske karte mjerila 1:25000 na kojoj

se izvor nalazi

MJESTO Naziv područja gdje se izvor nalazi

IZDASNOST Kategorija izvora prema izdašnosti

REZIM S obzirom na učestalost istjecanja vode

TIP_ZAHVAT Tip zahvata izvora

KORISNIK Korisnik izvora

DO_CESTE Udaljenost izvora od ceste

KAT_CESTIC Broj katastarske čestice u kojoj se izvor nalazi

E Koordinata E izvora

N Koordinata N izvora

H Koordinata H izvora

Atributi DO_CESTE i KAT_CESTIC kreirani su naknadno u QGIS-u.

Da bi se odredila katastarska čestica u kojoj se nalazi izvor, preklopljeni su podaci

katastarskih općina i položaji izvora u AutoCAD-u. Prilikom definiranja katastarske čestice u

kojoj se nalazi pojedini izvor, isti bi se upisao u atributnu tablicu. Ovaj atribut svoju važnost

daje u slučaju kada se želi saznati tko je vlasnik katastarskih čestica na kojima se nalaze

izvori. Najčešće spominjan vlasnik katastarskih čestica na kojima se nalaze izvori je

Republika Hrvatska odnosno Hrvatske šume. Kako su Hrvatske šume podijeljenje na


37

podružnice, u posjedovnom listu pisat će i ime podružnice što je u ovom slučaju Uprava šuma

podružnica Požega.

Udaljenost od ceste do svakog pojedinog izvora određena je naredbom Izmjeri liniju koju

nudi QGIS. Budući da je mreža cesta takva da neki izvori mogu gravitirati prema više cesta,

mjerena je udaljenost od izvora do najbliže ceste te njena vrijednost zapisana u atributnu

tablicu u metrima. Važnost ovog atributa biti će objašnjena u nastavku prilikom kreiranja

upita za atributnu analizu.

5.5. Analiza podataka

Nakon što su podaci uređeni može se pristupiti provođenju različitih analiza. Postoje dvije

vrste analize podataka: atributna i prostorna.

Atributnom analizom izdvajaju se elementi nekog sloja prema najmanje jednom atributu.

Ovom analizom olakšava se rukovanje elementima nekog sloja. Ako sloj sadrži velik broj

elemenata, a žele se izdvojiti određeni elementi, ova analiza pružit će brz i jednostavan uvid u

tražene elemente.

Prostornu analizu možemo provoditi ako imamo najmanje dva sloja. Preklapanjem slojeva

koristeći prostorni upit dobivaju se podaci od interesa, podaci koji daju odgovor na pitanje

postavljeno upitom.

Prilikom analize podataka jedino ograničenje mogu biti dostupnost podataka i funkcije

pojedinog softverskog paketa. Nadalje, načini na koje će pojedini GIS izvesti takve analize

također će se razlikovati (Tutić i dr. 2002).

5.5.1. Atributna analiza

Predmet atributne analize biti će izvori voda. Njihova analiza je bitna jer su oni glavni objekti

GIS-a. Ovdje će biti prikazane samo neke od atributnih analiza kojima će se izdvojiti određeni

izvori voda prema jednom od atributa ili više njih.


38

Prva analiza je prema kategoriji izvora tj., prema njihovoj izdašnosti. Ova analiza je izuzetno

važna kako bi se dao uvid u izvore sa najvećom izdašnosti koji mogu postati glavna

eksploatacijska mjesta u svrhu vodoopskrbe i navodnjavanja.

Prilikom kreiranja upita odabere se atribut IZDASNOST te najveća vrijednost za izdašnost

koja postoji među inim izvorima, a to je 10–100 litara u sekundi. Atribut i vrijednosti koje

atributi poprimaju povezuju se operatorima. Bitno je koristiti operator koji može dati odgovor

na korisnikovo pitanje. Primjer izgradnje upita za izdašnost prikazan je na slici 5.7.

Slika 5.7: Primjer izgradnje upita za izdašnost

Nakon provedbe upita dobiva se rezultat od 4 izvora koji zadovoljavaju postavljeni uvjet koji

su prikazani na slici 5.8.


39

Slika 5.8: Rezultat atributne analize izvora prema izdašnosti

Sljedeća atributna analiza provedena je za atribut DO_CESTE. Ovom analizom izdvojit će se

oni izvori koji su od ceste udaljeni manje od 50 metara. Važnost ove analize je ta što je vodu

iz pojedinih izvora lakše do krajnjih korisnika dovesti uz cestu. Terenske radove kopanja

kanala kojom će se provesti cijev lakše i sigurnije je izvoditi ako će se cijev polagati uz cestu.

Rezultati atributne analize izvora prema udaljenosti do ceste prikazani su na slici 5.9.

Slika 5.9: Rezultati atributne analize izvora prema udaljenosti do ceste

Nakon provedene analize, izdvojeno je 27 izvora čija udaljenost do ceste iznosi manje od 50

metara.


40

Pomoću ove dvije analize ukazuje se na logiku kojom se mogu provesti i ostale analize koje

zanimaju korisnika GIS sustava.

Ove dvije prethodne analize mogle bi se objediniti u jednu. Ako je za neko područje potrebna

voda za navodnjavanje ili vodoopskrbu, a pri tome treba zadovoljiti uvjet da su izvori visoke

izdašnosti te da su blizu ceste zbog jeftinijih i jednostavnijih radova, može se kreirati upit kao

što je to prikazano na slici 5.10. Ovaj upit dat će odgovor na pitanje: „Koji izvori imaju

izdašnost 1−10 litara u minuti ili od 10−100 litara u minuti, a da je njihova udaljenost do

ceste manja od 50 metara?“.

Prilikom kreiranja upita koji u svojoj strukturi imaju više atributa koje objekti trebaju

zadovoljiti, potrebno je posvetiti posebnu pažnju. Nepravilno korištenje operatora dovest će

do nemogućnosti provođenja analize te željeni rezultati neće biti vidljivi. Stoga je potrebno

upit kreirati na smislen način na koji softver može ponuditi odgovor te prikazati reultate.

Kreiranje upita za izdašnost i udaljenost do ceste prikazano je na slici 5.10, a izvori koji

zadovoljavaju postavljenje uvjete na slici 5.11.

Slika 5.10: Kreiranje upita za izdašnost i udaljenost do ceste


41

Slika 5.11: Izvori koji zadovoljavaju postavljene uvjete za izdašnost i udaljenost do ceste

Nakon testiranja upita, dobiveno je 7 izvora koji zadovoljavaju postavljene uvjete. Dakle, od

61 izvora, samo ovih sedam imaju izdašnost IV. ili V. kategorije te su od ceste udaljeni manje

od 50 metara.

Ovakvo višestruko slaganje atributnih uvjeta koji objekti u geoinformacijskom sustavu

moraju zadovoljiti, uvelike olakšava analiziranje i donošenje odluka korisnicima GIS-a.

5.5.2. Prostorna analiza

Prostorna analiza može se provesti ako imamo najmanje dva različita sloja. Preklapanjem

slojeva koristeći različite uvjete, izdvajaju se izvori koji zadovoljavaju dane uvjete. Prva

analiza odnosi se na izvore koji se nalaze u katastarskoj općini Velika.

U prvom koraku potrebno je označiti katastarsku općinu za koju će se kreirati prostorni upit.

Nakon toga kreira se prostorni upit tako da se dobije odgovor na pitanje: „Koji izvori se

nalaze u katastarskoj općini Velika?“. Kreiranje prostornog upita prikazano je na slici 5.12.


42

Slika 5.12: Kreiranje prostornog upita za izvore koji se nalaze u k.o. Velika

Provedbom upita označeni su svi izvori koji zadovoljavaju prostorni upit, njih 11, te se nudi

mogućnost kreiranja novog sloja za dobivene rezultate. Kreiranje upita može se provoditi i za

novi sloj u kojem se nalaze izdvojeni rezultati nekog prošlog upita. Također, taj sloj se može

uređivati kao i svi ostali slojevi. Rezultati prostornog upita prikazani su na slici 5.13.

Slika 5.13: Rezultati prostornog upita

Sljedećim prostornim upitom kreirat će se novi sloj za dobivene rezultate upita. Ovim upitom

pokazat će svi odjeli i odsjeci u kojima se nalaze izvori voda. Ova analiza mogla bi se

smatrati suvišnom, međutim itekako u budućnosti može biti važna ukoliko se podigne svijest


43

ljudi glede održavanja izvora. Prilikom donošenja rješenja za etat šumarije Velika, može se

ukazati na dodatni oprez prilikom sječe drvne mase u odjelima i odsjecima gdje se nalaze

izvori voda. Razlog tomu je da se ljudskim djelovanjem može narušiti prirodni tok izvora.

Na slici 5.14 prikazani su svi odsjeci u kojima se nalazi ukupno 57 izvora, izuzevši četiri

izvora koja se nalaze na području Šumarskog fakulteta.

Slika 5.14: Rezultati prostornog upita u novom sloju


44

6. RASPRAVA

Činjenicu koju je potrebno još jednom napomenuti prije same rasprave je ta da je Hrvatska

prema statistikama peta u Europi i 29. u svijetu po bogatstvu vode. Možda trenutno i ne tako

privlačan resurs hrvatskim političarima, za nekoliko desetljeća za očekivati je da će biti

traženija od zlata.

Hrvatska se i dalje prema izvorima pitke vode ponaša neodgovorno. Uz svu tehnologiju koja

danas omogućuje jednostavnu evidenciju izvora voda, Hrvatska još uvijek nema katastar

voda. Možda je razlog tome nezainteresiranost. Budući da je Hrvatska pri vrhu po bogatstvu

vode, te nema problema sa nestašicom pa nema ni razloga strukturiranja pravnog tijela

zaduženog za evidenciju izvora. S druge strane, postoji mogućnost da pravno tijelo ne postoji

radi razloga koji dolazi iz političkih sfera. Da li je to pitanje politike ili pitanje linije manjeg

otpora pokazat će vrijeme. Jasno je da Hrvatska ima mogućnosti, potencijala i ljudi koji bi

mogli uspostaviti takvo pravno tijelo.

Zakašnjela reakcija uspostave katastra voda u ovom slučaju mogla bi prouzročiti probleme

koji možda nisu bili predviđeni. Ako bi se za 20 godina krenulo s ovim projektom, problem bi

mogli predstavljati strani, pa čak i domaći, koncesionari koji su od države dobili koncesiju na

željenim izvorima te izgradili svoja postrojenja za punjenje vode.

Prikupljanje podataka je izuzetno važan dio u cijelom procesu kreiranja GIS sustava. Osobno

prikupljanje podataka iako zahtjeva temeljitu pripremu i određivanje pogodnog vremena za

prikupljanje, nije toliko iscrpljujuće i dugotrajno. Međutim, prikupljanje podataka od

nadležnih institucija u Hrvatkoj ponekad može zaustaviti tijek izrade cijelog projekta.

Dugotrajnost, papirologija i lijenost nadležnih osoba državnih institucija može lako dovesti do

pojave netrpeljivosti između osoba koje rade projekt te nadležnih institucija, a ponekad i

među osobama koje zajedno rade na projektu. To sve skupa može loše utjecati na kvalitetu

konačnog produkta. Treba nastojati da takvih situacija bude što manje, štoviše pokazati svoju

ljudskost i pristupiti odgovorno rješavanju zahtjeva.

Cijela rasprava mogla bi se sažeti u citat kojeg je napisao kineski general i vojni strateg Sun

Tzu (5. st. pr. Kr.): „Prepoznajte veliko dok je još malo.“


45

7. ZAKLJUČAK

Važnost vode i njena neprocjenjiva vrijednost spomenute su već u uvodnom dijelu. Kako je

količina pitke vode iz dana u dan jedan veliki upitnik, a potrebe za njom u linearnom porastu,

izuzetno je važno pravovremeno reagirati te osvijestiti ljude i politiku na racionalno

korištenje.

Ovim radom prikazana je izrada jednog geoinformacijskog sutava za izvore voda.

Objašnjenjem svih koraka, od prikupljanja podataka, preko obrade podataka i na kraju do

raznih analiza, dan je uvid u izradu jednog GIS-a izvora voda koji bi mogao pokrivati i puno

veće područje nego što je g.j. Južni Papuk; područje na razini županije, regije ili cijele zemlje.

Provedene analize na malom području Slavonije ukazuju na laku dostupnost i iznimno

bogatstvo pitkom vodom tog dijela Hrvatske.

Potrebno je napomenuti da prilikom izrade ovakvog GIS sustav, najviše vremena zahtjeva

prikupljanje podataka. Analize, atributne i prostorne upite, jednostavno je raditi ako postoji

skup točnih podataka koji je prikupljen na terenu. Osobno prikupljanje podataka iako zahtjeva

temeljitu pripremu i određivanje pogodnog vremena za prikupljanje, nije toliko iscrpljujuće i

dugotrajno. Međutim, prikupljanje podataka od nadležnih institucija u Hrvatkoj

Nakon kreiranja GIS sustava, da bi isti bio održiv i imao funkciju, potrebno je periodično

ažurirati podatke ako je došlo do njihove promjene. To se uglavnom odnosi na atribute izvora

koji su češće podložni promjenama kao na primjer, izdašnost izvora. Izdašnost može varirati s

obzirom na količinu padalina te sušna razdoblja tijekom ljetnih dana.

Primjena geoinformacijskog sustava u ovom području, izvori voda, uvelike bi pomoglo

boljim gospodarenjem izvorima na području teritorija Republike Hrvatske. Taj projekt je

sigurno jedan od budućih u Hrvatskoj, a da li će on biti realiziran u obliku katastra voda ili

kao GIS sustav unutar neke već postojeće državne institucije, odlučit će nadležne institucije.


46

LITERATURA

Dragišić, V. (2014): Nastavni materijal s predavanja i vježbi iz kolegija Osnove hidrologije,

(http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/III%20semestar/Osnovi%20hidrogeologije/Predav

anja/OsHG%2007%20-%20Izvori.pdf, 5.5.2014.).

Državna geodetska uprava (2011): Podjela na listove karata i katastarskih planova Republike

Hrvatske u HTRS96/TM projekcijskom koordinatnom referentnom sustavu, (http://listo

vi.dgu.hr/index.html, 5.5.2014.).

Državna geodetska uprava (2010): Zbirka kartografskih znakova, (http://www.hkoig.hr/assets/

Zbirka-kartografznakova.pdf, 5.5.2014.).

Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (2014): Nastavni materijali s predava

nja i vježbi, (http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/2089/Podzemne

%20vode.pdf, 5.5.2014.).

Bernard T. Bormann, Judy L. Meyer, Tim Schowalter, Everett Hausen. McGraw-Hill Encyclo

pedia of Science & Technology (2014): Prašume, džungle, šume i stabla (http://croatia.p

anda.org/naa_zemlja/praume__dungle__ume_i_stabla_/, 4.5.2014.).

Garašić, M. (2014): Nastavni materijali s predavanja i vježbi, (http://info.grad.hr/!res/odbfiles/

1823/predavanja/1.5-pi.pdf, 5.5.2014.).

Google (2014): Izletište Jankovac u Parku prirode Papuk, (http://www.cro-eu.com/forum/inde

x.php?topic=1886.0, 3.5.2014.).

Google (2014): Primjena GIS-a, (http://www.gis.ba/primjena-gis-a/, 1.5.2014.).

Google (2014):Prostorno uređenja šuma,(http://www.vuka.hr/fileadmin/user/upload/lovstvo/k

orisni_sadrzaj/Uredivanje_suma/6_PROSTORNO_UREDENJE_SUMA.pdf,1.5.2014.).

Hrvatske šume (2014): Šume u Hrvatskoj (http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/ume/opcenito/

sumeuhrv, 4.5.2014.).

Hrvatski Sabor (2005): Zakon o šumama (http://www.zakon.hr/z/294/Zakon-o-%C5%A1uma

ma, 4.5.2014.).

http://www.gis.ba/primjena-gis-a/


47

Katić, D. (2013): Rat za pitku vodu, (http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=129650,

5.5.2014.).

Ministarstvo poljoprivrede (2014): Šumarstvo (http://www.mps.hr/default.aspx?id=8451,

5.5.2014.).

Oikon (2014): Uvod u GIS,(http://www.oikon.hr/Portals/0/nastava/UVOD%20U%20GIS.pdf,

1.5.2014.).

Perković, D. (2010): Osnove geoinformatike, (http://rgn.hr/~dperko/nids_dperkovic/predavanj

a/03_Povijesni_razvoj_kartografije_i_GIS-a_09062010.pdf, 4.5.2014.).

Park prirode Papuk (2014): O Parku, (http://pp-papuk.hr/o-nama/o-parku/, 4.5.2014.).

Roginić, J. (2011): Svjetski dan voda, (http://www.stampar.hr/SvjetskiDanVoda, 5.5.2014.).

Stipić, L. (2012): Voda (na)sušna!, (http://www.profitiraj.hr/novosti/prosjecna-dnevna-potros

nja-vode-po-osobi-krece-se-izmedu-300-600-litara/, 5.5.2014.).

Tutić, D., Vučetić, N., Lapaine, M. (2002): Uvod u GIS, (http://www.kartografija.hr/old_hkd/

obrazovanje/prirucnici/Uvod_u_GIS.pdf, 1.5.2014.).

Veleučilište u Šibeniku (2014): Nastavni materijali s predavanja i vježbi iz kolegija Ekologija

i zaštita okoliša, (http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Ekologija%20vjezbe%2003

-04/VJEZBA%2014.pdf, 5.5.2014.).

Wikipedia (2014): QGIS, (http://en.wikipedia.org/wiki/QGIS, 1.5.2014.).

Wikipedia (2014): Voda, (http://hr.wikipedia.org/wiki/Voda, 5.5.2014.).

Zelena lista (2014): Voda ugroženo dobro, (http://www.zelena-lista.hr/UserFiles/File/brosure/

Voda_Brosura.pdf, 5.5.2014.).

http://en.wikipedia.org/wiki/QGIS


48

POPIS SLIKA

Slika 2.2: Najstarija karta u glini, Babilon, Irak, 2300. god.p.n.e. (Perković 2010) ................................. 3

Slika 2.3: Oblici prostornih podataka (Oikon 2014) ................................................................................ 5

Slika 2.4: Prikaz vektorskog i rasterskog zapisa (Tutić i dr. 2002) ........................................................... 6

Slika 3.1: Raspodjela šuma prema vlasnništvu (Hrvatske šume 2014) ................................................. 12

Slika 3.2: Područje Parka prirode Papuk (Google 2014) ........................................................................ 15

Slika 4.1: Prikaz količine pitke vode na Zemlji u odnosu na cijeli planet (Zelena lista 2014) ................ 18

Slika 5.1: Korištenje WMS servisa DGU-a u QGIS aplikaciji ................................................................... 30

Slika 5.2: Sloj Izvori ................................................................................................................................ 31

Slika 5.3: Sloj Ceste preklopljen s TK25 ................................................................................................. 32

Slika 5.4: Sloj Gospodarsko razdjeljenje preklopljen s TK25 .................................................................. 33

Slika 5.5: Sloj Katastarske općine preklopljen s TK25 ............................................................................ 33

Slika 5.6: Definiranje koordinatnog referentnog sustava ..................................................................... 35

Slika 5.7: Primjer izgradnje upita za izdašnost ...................................................................................... 38

Slika 5.8: Rezultat atributne analize izvora prema izdašnosti ............................................................... 39

Slika 5.9: Rezultati atributne analize izvora prema udaljenosti do ceste .............................................. 39

Slika 5.10: Kreiranje upita za izdašnost i udaljenost do ceste ............................................................... 40

Slika 5.11: Izvori koji zadovoljavaju postavljene uvjete za izdašnost i udaljenost do ceste .................. 41

Slika 5.12: Kreiranje prostornog upita za izvore koji se nalaze u k.o. Velika ......................................... 42

Slika 5.13: Rezultati prostornog upita ................................................................................................... 42

Slika 5.14: Rezultati prostornog upita u novom sloju ........................................................................... 43


49

POPIS TABLICA

Tablica 2.1: Prednosti rasterskog i vektorskog modela .......................................................................... 7

Tablica 2.2: Nedostaci rasterskog i vektorskog modela .......................................................................... 7

Tablica 4.1: Prikaz rasprostranjenosti vode i volumnog udjela ............................................................. 17

Tablica 4.2: Klasifikacija izvora prema izdašnosti .................................................................................. 23

Tablica 4.3: Klasfikacija izvora prema amplitudi kolebanja izdašnosti .................................................. 23

Tablica 4.4: Klasifikacija izvora na osnovu temperature vode .............................................................. 24

Tablica 4.5: Način prikaza nekih hidrografskih objekata na planu ili karti određenog mjerila ............. 26

Tablica 5.1: Kreirani atributi za izvore i njihovo značenje ..................................................................... 36


50

POPIS PRILOGA

PRILOG 1. Atributna tablica izvora voda

PRILOG 2. Zakon o vodama (Hrvatski Sabor, 2011)


51

POPIS DOKUMENATA NA PRILOŽENOM CD-u

stmiletic_diplomski_rad.pdf – rukopis diplomskog rada

stmiletic_diplomski_rad.pptx – prezentacija diplomskog rada

GIS izvora voda – RAR datoteka sa svim shape-ovima


52

ŽIVOTOPIS

OSOBNE INFORMACIJE Stjepan Miletić

Doljanovci 1a, 34334 Kaptol, Požega, Republika Hrvatska

034 / 231 - 475 092 304 51 32

[email protected]

Spol Muško | Datum rođenja 11/08/1990 | Državljanstvo Hrvatsko

RADNO ISKUSTVO

OBRAZOVANJE I

OSPOSOBLJAVANJE

ožujak 2014 – srpanj 2014 Geodet

Usus fructus, Zagreb

▪ Snimanje situacije za izradu geodetskih elaborata za legalizaciju objekata, za izradu

geodetskog projekta , za upis u katastar i zemljišnu knjigu, za izradu geodetskih elaborata

za katastar vodova elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, iskolčenja

srpanj 2013 – srpanj 2013 Geodet

Tri–Tom, Požega

▪ Snimanje situacije za izradu geodetskih elaborata za legalizaciju objekata

rujan 2012 – siječanj 2013

rujan 2013 – siječanj 2014

Demonstrator

Geodetski fakultet, Zagreb

▪ Obavljanje dužnosti demonstratora na kolegiju Geodetski planovi

srpanj 2007 – kolovoz 2007 Geodet

Kučinić, Požega

▪ Školska praksa, snimanje situacija za izradu geodetskih elaborata za katastar, zemljišnu

knjigu; iskolčenja; sudski sporovi

2012 - 2014 Mag. ing. geod. et geoinf / Magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Geodetski fakultet, Zagreb

▪ Katastarska izmjera, Posebni algoritmi geodetskih mjerenja, inženjerska geodezija u

graditeljstvu, Navigacija, Fizikalna geodezija, Geodetske mreže posebnih namjena,

Geofizička geodezija, Komasacije, Pomorska geodezija.


53

OSOBNE VJEŠTINE

DODATNE INFORMACIJE

2009 - 2012 Univ. bacc. ing. geod. et geoinf. / Sveučilišni prvostupnik inženjer

geodezije i geoinformatike

Geodetski fakultet, Andrije Kačića Miošića 26, 10 000 Zagreb

▪ Geodetski mjernik, GIS suradnik, Katastarski mjernik, Fotogrametar suradnik, Kartograf

suradnik, Hidrograf suradnik

2005 -2009 Geodetski tehničar

Geodetska tehnička škola, Av. Većeslava Holjevca 15, 10 000 Zagreb

▪ Geodezija, Geodetski planovi, Geodetsko računanje, Trasiranje, Fotogrametrija,

Primijenjena geodezija

1997 - 2005

Osnovna škola Vilima Korajca, Kaptol, Požega

Materinski jezik hrvatski

Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVOR PISANJE

Slušanje Čitanje Govorna interakcija Govorna produkcija

engleski A1 A1 A1 A1 A1

njemački A1 A1 A1 A1 A1

Stupnjevi: A1/2: Početnik - B1/2: Samostalni korisnik - C1/2 Iskusni korisnik

Zajednički europski referentni okvir za jezike

Računalne vještine dobro vladanje alatima Microsoft Office™ i AutoCAD

Vozačka dozvola B

Priznanja i nagrade

Članstva

Nagrade Geodetske tehničke škole za odličan uspjeh i najboljeg učenika od 2005. do 2008.

godine

Slavonska udruga studenata, Udruga požeških studenata Vallis Aurea, Biciklistički klub

Dubrava, DVD Doljanovci

PRILOG 1

PRILOG 2

ZAKON O VODAMA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet uređivanja

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje

kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska

odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne

djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i

druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.

Važenje Zakona u odnosu na predmet

Članak 2.

Odredbe ovoga Zakona odnose se na:

1. površinske i podzemne vode,

2. priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja, gdje je to izričito

određeno u ovom Zakonu,

3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izričito određeno u

ovom Zakonu te u odnosu na nalazišta vode za piće i

4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu

pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što se

uređuje Zakonom o rudarstvu.

Zaštita voda od onečišćenja u priobalnim vodama i vodama teritorijalnoga mora s plovila,

potapanjem, iz zraka ili zrakom, od djelatnosti na morskome dnu i u morskom podzemlju,

uključujući onečišćenja sa sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, provodi se

po posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i Pomorskom zakoniku te

odgovarajućom primjenom propisanih ciljeva zaštite vodnoga okoliša određenih propisom iz

članka 41. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim područjima.

Granicu između kopnenih voda i voda mora utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Zaštita voda od onečišćenja s plovila, uključujući i plutajuće objekte na vodnim putovima

unutarnjih voda i lukama na unutarnjim vodama, provodi se po odredbama Zakona o plovidbi

i lukama unutarnjih voda, sukladno ciljevima zaštite vodnoga okoliša određenih propisom iz

članka 41. stavka 1. ovoga Zakona i Planu upravljanja vodnim područjima.

Značenje izraza

Članak 3.

27. »Izvorište« je mjesto na zemljišnoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na

površinu odnosno mjesto na zemljišnoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela

podzemnih voda;

Upravljanje vodama

Članak 4.

Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona

kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska,

Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz

članka 4. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske

odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.

Ciljevi upravljanja vodama su:

1. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,

2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne

potrebe,

3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i

4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove

imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

Načela upravljanja vodama

Članak 5.

Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijeđe koje treba čuvati,

štititi i mudro i racionalno koristiti.

Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim

se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih

generacija da to ostvare za sebe.

Upravljanje vodama prilagođava se globalnim klimatskim promjenama.

Za korištenje voda koje prelazi granice općeg korištenja, kao i za svako pogoršanje stanja

voda, plaća se naknada razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u

stanju vodnih tijela, poštujući ekonomsko vrednovanje voda, povrat troškova njezinoga

korištenja i zaštite vodnoga okoliša i drugih sastavnica okoliša.

Zaštita i korištenje voda temelji se na načelu predostrožnosti, poduzimanja preventivnih

mjera, otklanjanja štete nanijete vodnom okolišu na mjestu njezinog nastanka te načelima

»onečišćivač plaća«, odnosno »korisnik plaća«.

Pri provedbi aktivnosti na očuvanju, zaštiti i korištenju voda, nadležna tijela odnosno

nadležne pravne osobe sukladno Zakonu donose odluke što bliže mjestu gdje je voda izložena

nekom utjecaju ili gdje se koristi.

Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama,

hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog

područja u cilju smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava, posebno po život, zdravlje i

imovinu ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.

U donošenju planskih dokumenata, sukladno ovome Zakonu i posebnim propisima o zaštiti

okoliša, osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti.

Upravljanje vodama koje ima prekogranični utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim

državama, sklapanjem i provedbom međunarodnih ugovora, obavješćivanjem o

prekograničnim utjecajima na vode i vodni okoliš, o velikim nesrećama kako ih definiraju

propisi o zaštiti okoliša, kao i međunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom

okolišu.

II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAĐEVINE

1. Pravni status voda

Voda kao opće dobro

Članak 7.

Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.

Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i

drugih stvarnih prava.

Vode iz stavka 2. ovoga članka koriste se i na njima se stječu prava na način i pod uvjetima

utvrđenim ovim Zakonom i drugim propisima.

2. Pravni status vodnog dobra

Vodno dobro

Članak 8.

Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:

1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,

2. uređeno inundacijsko područje,

3. neuređeno inundacijsko područje,

4. prostor na kojem je izvorište voda iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za

njegovu fizičku zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10m3 dnevno,

prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu i

5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom

diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem.

Prostor iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koji nije u vlasništvu Republike Hrvatske ne može

biti manji od 400 niti veći od 450 četvornih metara oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu

u središtu toga prostora.

Prostor iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koji je u vlasništvu Republike Hrvatske je jedan

hektar oko izvorišta, tako da je izvorište u pravilu u središtu toga prostora, ili iznimno manje

površine ako je zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na kojem je izvorište manje

površine od jednog hektara.

Prostor iz stavka 2. i 3. ovoga članka mora biti zasebna katastarska i zemljišnoknjižna čestica,

za koju se prije parcelacije osniva pravo služnosti prolaza i provoza do javne prometnice, na

teret svih nekretnina.

Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Namjena vodnog dobra

Članak 9.

Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:

1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja,

3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova,

4. provedbu obrane od poplava,

5. korištenje i zaštitu izvorišta voda iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

Javno vodno dobro

Članak 11.

Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz članka 8. ovoga Zakona koje su do dana stupanja

na snagu Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili

temeljem bilo koje druge pravne osnove: opće dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno

dobro, javno dobro – vode, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave,

društveno vlasništvo bez obzira tko je bio nositelj prava korištenja, upravljanja ili

raspolaganja, odnosno koje su u zemljišnoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno

dobro, vodno dobro, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno

vlasništvo s naznakom ili bez naznake nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja,

općenarodna imovina, opće dobro i sl.

Javnim vodnim dobrom smatraju se sve do dokaza suprotnog i one zemljišne čestice iz članka

8. ovoga Zakona koje do dana stupanja na snagu ovoga Zakona nisu bile upisane u zemljišnoj

knjizi, odnosno koje su bile upisane u zemljišnu knjigu, ali nitko nije naznačen kao njihov

vlasnik.

Javnim vodnim dobrom postaju i one zemljišne čestice iz članka 8. ovoga Zakona koje se

izvlaste ili otkupe u korist Republike Hrvatske.

Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi sukladno članku

14. stavku 2. ovoga Zakona, i u vlasništvu je Republike Hrvatske.

Javno vodno dobro je neotuđivo.

Na javnom vodnom dobru ne može neka druga osoba, dosjelošću niti na drugi način, steći

pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo, osim prava služnosti i prava građenja na način

uređen člankom 16. ovoga Zakona.

Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 6. ovoga članka su ništetni.

Osoba koja neovlašteno koristi javno vodno dobro ne može ostvariti posjedovnu zaštitu.

Upis javnog vodnog dobra u zemljišnu knjigu

Članak 13.

Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:

– u posjedovnicu (List »A«), uz podatke koji se inače upisuju u posjedovnicu, upisuje se i

oznaka vrste javnog vodnog dobra iz članka 8. Zakona,

– u vlastovnicu (List »B«) upisuje se naznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u

vlasništvu Republike Hrvatske« i naznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom.

– u teretovnicu (List »C«) upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine

založnim pravom, uz naznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova.

Upravljanje javnim vodnim dobrom

Članak 15.

Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, ako ovim

Zakonom nije drugačije propisano.

Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se održavanje, korištenje i čuvanje

javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro služi.

Korištenje javnoga vodnoga dobra za gospodarske ili osobne potrebe

Članak 16.

Pravne i fizičke osobe mogu na dijelu javnoga vodnoga dobra ostvariti prava najma, zakupa,

služnosti i građenja radi ostvarenja svojih gospodarskih, odnosno osobnih potreba, samo ako

to pravo neće utjecati na ostvarivanje namjena iz članka 9. ovoga Zakona, o čemu mišljenje

daju Hrvatske vode.

Na tom dijelu javnog vodnog dobra može se drugim osobama ograničiti ili potpuno isključiti

njegova uporaba.

Ugovore o najmu i zakupu javnoga vodnoga dobra sklapaju u ime Republike Hrvatske

Hrvatske vode, a ugovore kojim se zasniva pravo služnosti ili pravo građenja na javnom

vodnom dobru Vlada Republike Hrvatske, ili od nje ovlašteno tijelo.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, na javnom se vodnom dobru mogu graditi druge

građevine u vlasništvu Republike Hrvatske ili koje su u statusu općega dobra, investitor kojih

je Republika Hrvatska ili pravne osobe u kojoj je Republika Hrvatska većinski udjeličar,

dioničar ili osnivač s većinskim pravom odlučivanja. Odluku o tome donosi Vlada Republike

Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo.

Na temelju ovoga članka ne može se dati koncesija za javne radove na vodnim ili drugim

javnim građevinama, što ne isključuje davanje koncesije po posebnim propisima.

O davanju prava iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Vlada Republike Hrvatske ili od nje

ovlašteno tijelo.

Visinu naknade za prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Prihod od naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnom vodnom dobru prihod je

državnoga proračuna, a prihod od naknade za pravo zakupa i najma na javnom vodnom dobru

prihod je Hrvatskih voda.

Zahtjevi za stjecanje prava iz stavka 1. i stavka 4. ovoga članka podnose se putem

Ministarstva.

Korištenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju

Članak 17.

Svatko, pod jednakim uvjetima, može koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na

način i u opsegu koje određuje tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave,

uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.

Pri korištenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga članka ne smije se ugroziti njegovo

korištenje za namjene iz članka 9. ovoga Zakona i za druga korištenja u skladu s ovim

Zakonom, a osobito se mora osigurati zaštita obala, korita vodotoka i drugih voda, uključujući

vodne građevine na njima.

Pravo prvokupa

Članak 19.

Republika Hrvatska ima pravo prvokupa zemljišnih čestica koje čine vodno dobro, a nisu u

sustavu javnog vodnog dobra.

U slučaju da vlasnik namjerava prodati zemljišne čestice iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona,

dužan je podnijeti Hrvatskim vodama ponudu za prodaju, po tržnim cijenama u mjestu

prodaje.

Po prijemu ponude iz stavka 2. ovoga članka Hrvatske vode dužne su u roku od 30 dana

ponudu sa svojim mišljenjem dostaviti Ministarstvu i tijelu Republike Hrvatske nadležnom za

upravljanje imovinom Republike Hrvatske.

Nadležna tijela iz stavka 3. ovoga članka dužna su u roku od šezdeset dana od isteka roka iz

stavka 3. ovoga članka obavijestiti Hrvatske vode i podnositelja ponude o prihvaćanju i

uvjetima prihvaćanja ponude ili o odbijanju ponude.

Ugovor o kupnji zemljišnih čestica iz stavka 1. ovoga članka sklapaju Hrvatske vode u ime

Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje nadležnog županijskog državnog odvjetništva.

U slučaju da ponuditelj ne primi odgovor nadležnog tijela u roku iz stavka 4. ovoga članka,

slobodan je prodati zemljišnu česticu po svom nahođenju.

Kupljena zemljišna čestica iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u zemljišnu knjigu kao javno

vodno dobro.

Namjena vodnih građevina

Članak 21.

Vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i

opremom, koji čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i

drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda u cilju

njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja.

Vrste vodnih građevina

Članak 22.

Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka,

odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i

druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice,

slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim

građevinama;

2. komunalne vodne građevine:

2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge

zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne

stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža,

2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti

kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za

pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja

otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama,

uključujući sekundarnu mrežu;

3. vodne građevine za melioracije:

3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka,

3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža

i druge građevine pripadajuće ovim građevinama,

3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočke 3.1. i 3.2. ove točke;

4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, dovodni i

odvodni kanali, tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama;

5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i

lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama,

betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od

erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom, i dijele se na:

1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:

1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz

melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i

odvode u melioracijske građevine,

1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz

melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske

mreže i odvode melioracijske građevine I. reda;

2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:

2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s

poljoprivrednih površina i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju

(melioracijske građevine II. reda),

2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje

voda s poljoprivrednih, odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine

III. reda.

Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.

Podjela voda

Članak 32.

Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.

Površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.

Popis voda I. reda, koji će uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i

kanale te bujične vode veće snage, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

Ostale površinske vode su vode II. reda.

V. ZAŠTITA VODA I VODNOGA OKOLIŠA

1. Opća svrha zaštite voda

Ciljevi zaštite voda

Članak 40.

Zaštita voda od onečišćenja (u daljnjem tekstu: zaštita voda) provodi se radi:

– očuvanja života i zdravlja ljudi,

– zaštite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava,

– zaštite prirode,

– smanjenja onečišćenja i sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja voda,

– zaštite i unapređenja stanja površinskih voda, uključivo i priobalne vode te podzemnih

voda, kao i radi uspostave prijašnjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadašnjega i

– omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene.

Zaštita voda ostvaruje se donošenjem provedbenih propisa iz ovoga poglavlja, nadzorom nad

stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćavanja, kontrolom onečišćenja, zabranom ispuštanja

onečišćujućih tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponašanja koja mogu izazvati

onečišćenje vodnoga okoliša i okoliša u cjelini, građenjem i upravljanjem građevinama

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim očuvanju i

poboljšavanju kakvoće i namjenske korisnosti voda.

Provedba mjera zaštite voda od onečišćenja ne može izravno ili neizravno povećati

onečišćenje kopnenih voda.

2. Standard kakvoće voda i utvrđivanje stanja voda

Standard kakvoće voda

Članak 41.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje standard kakvoće voda za površinske,

uključivo i priobalne vode i vode teritorijalnoga mora te podzemne vode.

Propis iz stavka 1. ovoga članka sadržava i:

– kriteriji za utvrđivanje ciljeva zaštite vodnoga okoliša sukladno općoj svrsi zaštite voda iz

članka 40. stavka 1. ovoga Zakona,

– kemijske i ekološke pokazatelje za površinske vode, uključivo i priobalne vode, kemijske

pokazatelje za vode teritorijalnoga mora, kemijske i količinske pokazatelje za podzemne vode

uključivo i mjerila za ocjenjivanja stanja i utvrđivanje značajki trajnih promjena stanja

podzemnih voda,

– kriterije za određivanje osjetljivih i manje osjetljivih područja,

– kriterije za određivanje ranjivih područja,

– standarde kakvoće za salmonidne i ciprinidne vode, preporučene i obvezne vrijednosti

fizikalnih i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; način uzorkovanja, učestalost

uzimanja uzoraka i način utvrđivanja usklađenosti kakvoće voda s propisanim pokazateljima,

– standarde kakvoće voda pogodnih za školjkaše, preporučene i obvezne vrijednosti fizikalnih

i kemijskih pokazatelja, i njihova odstupanja; način uzorkovanja, učestalost uzimanja uzoraka

i način utvrđivanja usklađenosti kakvoće voda s propisanim pokazateljima,

– pretpostavke za određivanje umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela iz članka 54.

stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona te njihove ekološke, kemijske i količinske pokazatelje,

– potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće voda, iskljućujući granične vrijednosti emisija,

tehničke specifikacije i standardizirane metode za primjenu programa praćenja stanja voda

(monitoring) iz članka 44. ovoga Zakona,

– popis opasnih, prioritetnih i drugih onečišćujućih tvari te

– ograničenja ili zabrane ispuštanja onečiščujućih tvari u vode te ograničenja i zabrane

odlaganja onečišćujućih tvari na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda.

Kakvoća vode namijenjene ljudskoj potrošnji određuje se kroz pokazatelje zdravstvene

ispravnosti vode za piće sukladno propisima o hrani.

Kakvoća prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih voda koje se stavljaju

na tržište u bocama i drugoj ambalaži uređuje se propisima o hrani.

Slobodno korištenje voda

Članak 77.

Vlasnik odnosno ovlaštenik drugog stvarnog prava na zemljištu može slobodno upotrebljavati

i koristiti:

1. oborinske vode koje se skupljaju na njegovom zemljištu,

2. vode koje izviru na njegovom zemljištu, a do granice tog zemljišta ne stvaraju vodotok, to

jest, ne otječu izvan granica tog zemljišta, u granicama općeg korištenja voda te

3. podzemne vode na njegovom zemljištu, u granicama općeg korištenja voda.

Ograničenja korištenja voda

Članak 81.

Korištenje voda može se ograničiti:

1. ako nastupi privremena nestašica vode u tolikom opsegu da nije moguće zadovoljiti potrebe

svih korisnika na određenom području,

2. ako se utvrdi da su zalihe tijela podzemnih ili površinskih voda iz kojih se zahvaća voda za

potrebe javne vodoopskrbe u tolikoj mjeri smanjene da nema mogućnosti za njihovo daljnje

zahvaćanje ili da postoji opasnost od njihovog potpunog iscrpljivanja,

3. ako je zbog postojećeg zahvaćanja vode ili drugog načina korištenja, pogoršano kemijsko

stanje vodnog tijela ili bi moglo nastupiti njegovo pogoršanje,

4. ako je zbog smanjenja razine tijela podzemne vode došlo do ugrožavanja vodnog i

šumskog ekosustava.

Odluku o ograničenju korištenja voda donosi gradonačelnik odnosno općinski načelnik, a ako

se ograničenje odnosi na više jedinica lokalne samouprave odluku o tome donosi župan.

Ako se odluka o ograničenju korištenja voda ne donese prema stavku 2. ovoga članka, odluku

o ograničenju korištenja voda ovlašten je donijeti ministar.

Vode pronađene tijekom iskopa

Članak 82.

Pravna ili fizička osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i

bušenja tla naiđe na podzemne vode (izvorišta, tekuće i stajaće vode), obvezna je o tome

odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od pronalaženja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one

državnu vodopravnu inspekciju.

Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je:

1. državnom vodopravnom inspektoru i ovlaštenicima Hrvatskih voda dopustiti uzimanje

podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja u cilju utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda,

2. poduzeti potrebne mjere po nalogu državnog vodopravnog inspektora.

Prodaja vode u izvornom obliku na tržištima drugih zemalja

Članak 89.

Zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji u izvornom obliku u količini većoj od tri i pol

milijuna prostornih metara godišnje radi njezine prodaje na tržištima drugih zemalja

djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku.

Republika Hrvatska ima isključivo pravo na zahvaćanje vode i na obavljanje djelatnosti iz

stavka 1. ovoga članka.

Djelatnost i zahvaćanje vode iz stavka 1. ovoga članka za Republiku Hrvatsku obavlja

isključivo trgovačko društvo koje osniva Vlada Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je

jedini imatelj poslovnog udjela u tom društvu.

Za zahvaćanje vode iz stavka 1. ovoga članka društvu iz stavka 3. ovoga članka potrebna je

vodopravna dozvola sukladno propisu iz članka 142. ovoga Zakona, koju izdaje Ministarstvo.

Ako se poslovni udio u društvu iz stavka 3. ovoga članka prenese, u cijelosti ili djelomice,

društvo gubi pravo zahvaćati vodu i obavljati djelatnost iz stavka 1. ovoga članka.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zahvaćanje i prekograničnu prodaju vode

putem građevina za javnu vodoopskrbu.

Stupanje Zakona na snagu

Članak 263.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim članka 107. stavka 3. i 6. ovoga Zakona

koji stupaju na snagu 1. siječnja 2011.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o vodama (»Narodne novine«,

br. 107/95. i 150/05.), osim članka 173. i 174. koji prestaju važiti 1. siječnja 2011.

stjepan miletić - bib.irb.hrbib.irb.hr/datoteka/703143.stmiletic_diplomski_rad.pdf · stjepan...

Documents