stavovi (1)

Stavovi

Priroda i podrijetlo stavovaOrganizacija i promjena stavaMjerenje stavovaStavovi i predvianje ponaanja STAVOVI I PROMJENA STAVA:

Socijalni psiholozi definiraju STAV kao trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.

Stav je mentalna spremnost, steena individualnim iskustvom, koja vri direktivni ili dinamiki utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir. (Allport, 1935)to su stavovi?

to ini stavove - struktura stava Stavovi se sastoje od tri dijela:emocionalne sastavnice, kognitivne sastavnice ponaajne sastavnice

Iako svi stavovi imaju sve tri sastavnice, svaki pojedini stav moe se zasnivati vie na jednoj sastavnici nego na drugoj.

I. Priroda stavova

3

to ini stavove - struktura stava

Afektivna sastavnicaUivam u okusu sladoleda od okolade.Kognitivna sastavnica Sladoled od okolade je hranjiv.Ponaajna sastavnicaKad god mogu jedem sladoled od okolade.

emu slue stavovi - funkcije stavova Funkcionalni pristup (Katz, 1960; McGuire, 1969) sugerira da stavovi vre etiri funkcije:Funkcija prilagodbeSpoznajna funkcijaFunkcija izraavanja vrijednosti i vlastitog identitetaFunkcija obrane ega

Emocionalno osnovani stavovi funkcija izraavanja vrijednosti ili obrane egaKognitivno osnovani stavovi - informacijska ili utilitarna funkcija

Koje je podrijetlo stavova?

Stavovi mogu djelomino biti odreeni nasljeem (istraivanja na blizancima)

Stavovi su naueni rezultat socijalnog uenjaKlasino uvjetovanjeInstrumentalno uvjetovanjeUenje po modelu

I. Priroda i podrijetlo stavova

Koje je podrijetlo stavova?

Klasino uvjetovanje

podraaj 1podraaj 2ugodni(naftalin)(posjet baki)osjeaji

(nakon ponovljenog uparivanja podraaja 1 i 2)podraaj 1ugodni(naftalin)osjeaji

Instrumentalno uvjetovanje

ponaanje premanagrada ili kaznapozitivni ili negativniobjektu stava(npr. roditeljsko odobravanje; stav prema(npr. igra s djetetomroditeljsko neodobravanje)objektu stava druge rase) I. Priroda i podrijetlo stavova

I. Priroda i podrijetlo stavova Koje je podrijetlo stavova? Emocionalno osnovani stavovi vie se zasnivaju na osjeajima i vrijednostima ljudi nego na njihovim uvjerenjima. Emocionalno osnovani stavovi mogu nastati klasinim uvjetovanjem i instrumentalnim uvjetovanjem.

I. Priroda i podrijetlo stavova Koje je podrijetlo stavova? Kognitivno osnovani stavovi primarno se zasnivaju na uvjerenjima osobe o obiljejima objekta stava.

I. Priroda i podrijetlo stavova Koje je podrijetlo stavova? Ponaajno osnovani stavovi zasnivaju se na opaanju vlastitog ponaanja kada je poetni stav slab ili vieznaan, te kad je ponaanje dobrovoljno TEORIJA SAMOPERCEPCIJE.

I. Priroda i podrijetlo stavova Snaga stava snaniji stavovi su stabilniji

snaniji stavovi su otporniji na promjene

snaniji stavovi u veoj mjeri utjeu na

obradu informacija

snaniji stavovi su u veoj mjeri povezani s

ponaanjem

I. Priroda i podrijetlo stavova Snaga stavaTako se snaga stava izjednauje sa: vanosti toga objekta stava, koliinom znanja o objektu stava ekstremnou samog stava

Meu socijalnim psiholozima ne postoji potpuno slaganje o tome kako najbolje definirati snagu stava.

I. Priroda i podrijetlo stavova Snaga stava i pobudljivostSnaga stava se esto izjednauje s POBUDLJIVOU stava

I. Priroda i podrijetlo stavova Snaga stava i pobudljivostPOBUDLJIVOST STAVA brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava

mjeri se vremenom reagiranja na pitanje o stavu

II. Organizacija i promjena stava

TEORIJE KOGNITIVNE KONZISTENCIJE Stavovi se organiziraju i mijenjaju prema naelu spoznajne dosljednosti, tj. ljudi nastoje odrati dosljednost izmeu uvjerenja, vrijednosti i stavova; stavova i ponaanja te razliitih stavova meusobno.TEORIJA RAVNOTEE (Heider, 1946)TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE(Festinger, 1957)

II. Organizacija i promjena stavaSituacije koje ukljuuje dvije osobe i jedan objekt stavaIzmeu tri elementa mogu postojati + ili odnosiMARKOPETAROBJEKT STAVATEORIJA RAVNOTEE (Heider, 1946) +++

II. Organizacija i promjena stavaTEORIJA RAVNOTEE (Heider, 1946)

II. Organizacija i promjena stavaSituacije odluivanjaSituacije ulaganja naporaSituacije nedovoljnog vanjskog opravdanja

Promjena stava je jedan od naina razrjeavanja disonance

TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE (Festinger, 1957)

II. Organizacija i promjena stava

stavovi se mogu promijeniti zbog kognitivne disonance kao opravdanje prolog ponaanja kod ponaanja za koje ne postoji dovoljno unutarnjeg opravdanja - usklaivanje stava sa ponaanjem prua unutarnje opravdanje

Promjena stava

III. Mjerenje stavova Razlozi za mjerenje stavova posljedice stavova ovise o intenzitetu stava

a ne samo o smjeru

potreba za registriranjem promjene stava

III. Mjerenje stavova Stavovi se najee mjere skalama samoprocjene

Skala Likertova tipa Skala semantikog diferencijala Skala Thurstonova tipa

Stavovi i predvianje ponaanja

3 faze istraivanja:

Istraivaka pitanja (problemi):Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?Pod kojim uvjetima e stavovi biti bolji prediktori ponaanja?Koji procesi su u osnovi veze stav ponaanje?

Istraivanja odnosa izmeu stavova i ponaanja Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?

LaPierre, 1934.proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski objektu samo jednom ih odbili usluitikasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kineze

Istraivanja odnosa izmeu stavova i ponaanja Jesu li stavovi povezani s ponaanjem?

i mnogi drugi autori dobili slabu povezanostneki, meutim, dobili visoku povezanost s ponaanjem (predizborna istraivanja)

Zakljuak:=> treba paziti na metodologiju u istraivanjima

Istraivanja odnosa izmeu stavova i ponaanja Pod kojim uvjetima e stavovi biti bolji prediktori ponaanja?

vano je kako je mjeren stav i kako se mjeri ponaanje


Poboljanja mjere stava:razina specifinosti stavadefiniranost stavamultidimenzionalno mjerenje stava

Istraivanja odnosa izmeu stavova i ponaanja

VANOST NAELA USKLAENOSTI MJERE STAVA I PONAANJAKorelacije mjere stava i ponaanja s obzirom na razinu specifinosti/openitosti(prema Davidson i Jaccard, 1979.)


Poboljanja mjere ponaanja:vie specifinih akta ponaanja

=> stav nije povezan s jednim specifinim ponaanjem, nego sa sklonou ka odreenom tipu ponaanja prema objektu

Istraivanja odnosa izmeu stavova i ponaanja Koji procesi su u osnovi veze stav ponaanje?

Direktno steeni stavovi su bolji prediktori ponaanja:i stav i kasnije ponaanje povezani su s ranijim ponaanjem prema objektudirektno steeni stavovi su lake pobudljivi

Kada stavovi omoguuju predvianje ponaanja? Stavovi omoguuju predvianje ponaanja samo u odreenim, precizno odredljivim uvjetima.

Razlikovanje:SPONTANIH PONAANJANAMJERNIH PONAANJA

Kada stavovi omoguuju predvianje ponaanja? Predvianje spontanih ponaanjaStavovi ljudi e omoguiti predvianje spontanih ponaanja i biti sukladni s tim ponaanjima kada su stavovi jako pobudljivi. Ako stavovi nisu jako pobudljivi, vjerojatne odrednice ponaanja biti e obiljeja situacije.

Snaga stava i pobudljivostFazio (1989) definira pobudljivost stava kao snagu asocijacije izmeu objekta stava i vrednovanja toga objekta.

Pobudljivost moe proizlaziti iz izravnog, ponavljanog iskustva s objektom stava.

Snaga stava i pobudljivost

MODEL POBUDLJIVOSTI STAVA (Fazio, 1989)

PREZENTACIJA OBJEKTA STAVA

PONAANJE PREMA OBJEKTU STAVA

PERCEPCIJA OBJEKTA STAVA I PERCEPCIJA SITUACIJE

AKTIVACIJA STAVA DOZIVAVANJE STAVA IZ PAMENJA

Kada stavovi omoguuju predvianje ponaanja?Predvianje namjernih ponaanjaTeorija planiranog ponaanja Fishbeina i Ajzena (1975) je teorija o tome kako stavovi omoguuju predvianje planiranog, namjernog ponaanja. Prema ovoj teoriji najbolji prediktori takvih ponaanja su namjere ponaanja.

Kada stavovi omoguuju predvianje ponaanja?Predvianje namjernih ponaanjaTeorija planiranog ponaanja Fishbeina i Ajzena (1975) Namjeru ponaanja odreuje:- specifini stav osobe, njena subjektivna norma i njena opaena kontrola nad ponaanjem.

Predvianje namjernih ponaanjaPrema ovoj teoriji za predvianje namjernih ponaanja nije bitan opi stav nego stav prema specifinom ponaanju o kojem se radi.Subjektivne norme su vjerovanja ljudi o tome kako e drugi, njima bitni ljudi gledati na to ponaanje. Opaena kontrola nad ponaanjem je lakoa kojom ljudi vjeruju da mogu izvesti to ponaanje.

Predvianje namjernih ponaanja

GRAFIKI PRIKAZ TEORIJE PLANIRANOG PONAANJA (Ajzen, 1985)

STAV PREMA PONAANJU

PERCIPIRANA

KONTROLA NAD

PONAANJEM

SUBJEKTIVNA NORMA

MOTIVACIJA DA SE BUDE U SKLADU S MILJENJEM DRUGIH

TO MISLE BITNI DRUGI

NAMJERA

POSLJEDICE PONAANJA

VREDNOVANJE TIH POSLJEDICA

PONAANJE

stavovi (1)

Documents