stavovi nastavnika prema inkluziji

8/10/2019 Stavovi Nastavnika Prema Inkluziji

1/40

STAVOVI NASTAVNIKA PREMA

INKLUZIJI

Istraivaki rad

Dudi Anida Mehi Elmedin

Mentor: prof.dr. aira Mealic


2/40

SAETAK

Ukljuenost uenika s posebnim potrebama u redovne razrede, osnovni jepreduvjet kolske i socijalne integracije, kao i promjene stavova premauenicima s posebnim potrebama.

Opi cilj ovog istraivanja je da se utvrde stavovi nastavnika osnovnihkola, na podruju Zeniko-dobojskog kantona i Srednjobosanskogkantona, o ukljuivanju djece s posebnim potrebama u redovno kolskoobrazovanje.

Istraivanjem je obuhvaeno 15 nastavnika osnovnih kola na podrujuZeniko-dobojskog kantona i Srednjobosanskog kantona.

Rezultati dobiveni ovim istraivanjem upuuju na pozitivan stavnastavnika o inkluziji, ali i potrebu za edukacijom nastavnika, te potrebupomoi defektologa ili strunog saradnika kao i ukljuivanje strunihtimova u kolama, te i drugih uvjeta neophodnih za provoenje inkluzije.

Rezultati su pokazali potrebu da se izvri reforma nastavnog plana i

programa redovnih kola jer nije u skladu sa potrebama uenika.


3/40

Klima u razredu obuhvata zajednike stavove koji imaju nastavnici iuenici jednog razreda.

Ti stavovi su rezultat uzajmane saradnje koja se odvija u razredu izmeunastavnika i uenika.

Klima u razredu se odnosi na zajednike stavove nastavnika i uenika kojiimaju u odnosu na zajedniki rad u uionici

Zbog velike vanosti ponaanja, razmiljanja i stavova nastavnika jasno jeda stav nastavnika prema mogunostima integracije ometenih, kao iponaanje nastavnika u mjeovitim razredima utie na adaptaciju i rezultatedjece sa smetnjama.

Jedno kompleksno podruje psiholokih istraivanja pokuava odgovoritina pitanje da li nastavnici u svom radu drukije postupaju s djecomrazliitih sposobnosti. (Brophy, Good, 1974 prema Andrilovi, udina,1985).

UVOD


4/40

INKLUZIJA


5/40

Inkluzija uenika sa posebnim potrebama u redovne kole i uioniceje dio velikog svjetskog pokreta za ljudska prava koji poziva na

potpunu inkluziju svih ljudi sa posebnim potrebama, u svimaspektima ivota

Integracija uenika s tekoama u razvoju u redovne osnovne koleu sve veem broju zemalja u svijetu biva realnost, tako da se sve vie

uvia injenica dajeintegracija 'pravo' a ne 'prednost.(Tomi,2007., prema Dervibegovi, 1997 prema Bori i Tomi, 2012)


6/40

INKLUZIVNO KOLOVANJE:


7/40

Sva djeca imaju pravo da se igraju i ue zajedno. Djeca se ne smiju omalovaavati ili razlikovati tako to e se izdvajati ili

odstranjivati radi svojih potekoa ili posebnih potreba. Nepostoje uvaeni razlozi za razdvajanje djece za vrijeme njihovog

kolovanja. Oni trebaju da odrastaju zajedno, a ne da budu zatieni jedni od drugih. -Pozitivan odnos prema razliitosti, znai prihvatiti razliite mogunosti u

obrazovanju sve djece.

- Sva djeca i roditelji moraju biti tretirani s potovanjem. -Potrebno je oblikovati takve uslove u odgojno obrazovnom procesu, koji

omoguuju uzimanje u obzir individualnih potreba sve djece, to zahtijevafleksibilnost i prilagoavanje razlikama, obrazovanje po fleksibilnozasnovanom nastavnom planu i programu.

-Proirenje inkluzije u praksu zahtijeva kolektivnu odgovornost svihstrunjaka, od vladinih slubi i ire zajednice do kolskih strunjaka.


8/40

STAVOVI


9/40

Osobe s tekoama u razvoju razlikuju se po odreenim osobinama iponaanjem od ostale populacije, pa izazivaju razliite reakcije kod ljudi,

naroito kod nesigurnih ljudi.

esto se razvijaju predrasude(stav da se o nekome misli, osjea ilireagira samo na temelju njegove pripadnosti nekoj drutvenoj skupini) i

stereotipi(pojednostavljena slika ili generalizacija o ljudima, zasnovana na

onesposobljenju, rasi, religiji, spolu, ili na ogranienim, ponekadnetanim

informacijama). Rezultat takvih stavova su najee neprijateljski odnosi, diskriminacija,

konflikti i zlostavljanje


10/40

promjena stavova, vrijednosti, i ponaanja prema djeci s posebnimpotrebama, kroz meusobni kontakt i djelovanje svih zajedno,

pozitivnim iskustvima, i uenjem jednih od drugih. kolaje mjesto gdje se razliitostmora prepoznati i potovati, i

shvatiti kao bogatstvo.

Osnovni preduvjet i posljedica

inkluzije


11/40

ULOGA NASTAVNIKA


12/40

"Doao sam do zastraujueg zakljuka da sam ja odluujui

element u uionici. Moj lini pristup stvara klimu.

Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme.

Kao uitelj, ja posjedujem ogromnu snagu da uinim djeiji ivotjadnim ili radosnim.

Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije.

Moguponiziti, oraspoloiti, povrijediti ili izlijeiti.

U svim situacijama, moj odgovor odluuje da li e kriza eskaliratiili ne i dijete humanizirati ili ne." (Haim Ginott)


13/40

METODOLOKO OKVIR


14/40

PREDMET ISTRAIVANJA: Predmet ovog istraivanja

jeste ispitivanje stavova nastavnika o ukljuivanjudjece s posebnim potrebama u redovnoosnovnokolsko obrazovanje.

CILJ ISTRAIVANJA: Osnovni cilj ovog istraivanja jeispitati, kritiki analizirati, utvrditi i interpretiratistavove nastavnika osnovnih kola o inkluziji,mogunostima provedbe i neophodnim uvjetima zainkluzivnu nastavu.


15/40

ZADACI ISTRAIVANJA:

1. Ispitati stavove nastavnika o inkluziji.

2. Ispitati stavove nastavnika o mogunostimaprovoenja inkluzije u kolama na podruju Zeniko-

dobojskog kantona i Srednjojbosanskog kantona.


16/40

UZORAK

Ispitivanje je izvreno na uzorku koji ini 15 nastavnika izest redovnih osnovnih kola na teritoriji Zeniko-dobojskog kantona i Srednjojbosanskog kantona:

Osnovna kola Alija Nametak- ZenicaOsnovna kola Hamza Humo -ZenicaOsnovna kola Mak Dizdar- ZenicaOsnovna kola Hasan Kiki- ZenicaOsnovna kola Mak Dizdar- GoradeOsnovna kola Vladimir Nazor- Travnik


17/40

HIPOTEZE

1. Pretpostavlja se da su stavovi nastavnika o inkluzijipozitivni, i da podravaju inkluziju.

2. Pretpostavlja da nastavnici smatraju da je mogueprovesti inkluziju u dosadanjim uvjetima rada, ali uzodreene uvjete i izmjene.


18/40

REZULTATI ISTRAIVANJA

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 46,66% (7)

NE MOGU SE ODLUITI 20% (3)

NE SLAEM SE 33,33% (5)

1. Na pitanje da li uenici sa posebnim potrebama trebajuimati pristup redovnim osnovim kolama, od 15 ispitanih,46,66 posto ih je odgovorilo da se slau, 20 posto

ispitanika je odgovorilo da se ne mogu odluiti, dok ih je33,33 posto odgovorilo da se ne slau sa stavkom.

Tablica br 1 . Podravate li stav da uenici sa posebnimpotrebama trebaju imati pristup redovnim osnovnim

kolama


19/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 100% (15)

NE MOGU SE ODLUITI -

NE SLAEM SE -

2. Svi ispitanici su se sloili da svaka redovna kola u kojusu ukljueni uenici sa posebnim potrebama treba imati

defektologa

Tablica br 2. Smatrate li da svaka redovna osnovna kolau koju su ukljueni uenici sa posebnim potrebama treba

imati defektologa strunog saradnika


20/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 26,66% (4)



3. ak 53,33 posto ispitanika smatra da nastavniciredovnih kola nisu kompetentni za prilagoavanjenastavnih planova i programa razliitim potrebama djece,

dok ih se 26,66 posto slae, a 20 posto ispitanika se nijemoglo odluiti.

Tablica br 3.Mislite li da su nastavnici redovnih kolakompetentni su za prilagoavanje nastavnih planova i

programa razliitim potrebama djece


21/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE -


NE SLAEM SE 100% (15)

4. Svi ispitanici su se takoer sloili da specijalne kole netrebaju prestati sa radom.

Tablica br 4.Smatrate li da specijalne kole trebajuprestati sa radom


22/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 6,66% (1)

NE MOGU SE ODLUITI 26,66% (4)

NE SLAEM SE 66,66% (10)

5. Veina ispitanika, ak 66,67 posto je miljenja danastavni plan i program redovnih kola nije u skladu sareformom u obrazovanju i da nije u skladu sa potrebama

uenika. Samo je 6,66 posto miljenja da jeste, dok je26,66 posto ispitanika neodluno sa tvrdnjom.

Tablica br 5. Smatrate li da je nastavni plan i programredovnih kola u skladu je sa reformom u obrazovanju i uskladu je sa potrebama uenika


23/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 20% (3)



6. Veina ispitanika miljenja je da uenike sa posebnimpotrebama ne treba ukljuiti samo u posebne razrede pri

redovnih koli.

Tablica br 6.Stav o ukljuivanju uenike s posebnimpotrebama samo u posebne razrede pri redovnoj koli


24/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 20% (3)


NE SLAEM SE 40% (6)

7. Ispitanici su podijeljenih miljenja da li nastavnicipoznaju sposobnost uenika sa posebnim potrebama. Od

ispitanih nastavnik 20 posto njih je miljenja da nastavnicipoznaju sposobnosti uenika sa posebnim potrebamadok ih se po 40 posto ne moe odluiti ili se ne slau satvrdnjom.

Tablica br 7. Smatrate li danastavnici poznaju

sposobnosti uenika s posebnim potrebama


25/40


26/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 6,66% (1)


NE SLAEM SE 80% (12)

9. Ispitanici se nisu sloili da uenici sa posebnim

potrebama mogu u redovnoj koli savladati nastavniprogram bez pomoi defektologa.

Tablica br 9.Smatrate li da uenici s posebnim potrebamamogu u redovnoj koli savladavati nastavni program bez

pomoi defektologa strunog saradnika


27/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 26,66% (4)



10. Ispitanici su podijeljenih miljenja na pitanje da li e

uenici redovne kole dobiti dovoljno infromacija odnastavnika ukoliko prisustvuje i uenik sa posebnimpotrebama.

Tablica br 10. Stav da uenici redovne kole nee dobitidovoljno informacija od nastavnika zbog prisustva

uenika s posebnim potrebama.


28/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 26,66% (4)



11. Podijeljena su miljenja i oko strunosti nastavnika usmislu da su nastavnici obueni ueniku sa posebnimpotrebama pruiti dodatnu pomo u uenju. Uistraivanju 26,66 posto ispitanih se slae sa tvrdnjom,isto toliko ih se ne moe odluiti dok se 46,66 posto nije

sloilo da su nastavnici obueni ueniku sa posebnimpotrebama pruiti dodatnu pomo u uenju.

Tablica br 11. Smatrate li da su nastavnici obueniueniku s posebnim potrebama pruiti dodatnu pomo uuenju.


29/40


30/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 93,33% (14)


NE SLAEM SE -

13. Ispitanici su veinom miljenja da im je potrebna

dodatna edukacija za rad sa uenicima sa posebnimpotrebama. ak 93,33 posto ispitanih se slae dok se 6,66posto ispitanih nije moglo odluiti.

Tablica br 13.Smatrate li da nastavnici koji rade sauenicima s posebnim potrebama trebaju se dodatno

educirati za taj rad.


31/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 100% (15)


NE SLAEM SE -

14. Svi ispitanici su odgovorili da je u radu sa uenicima saposebnim potrebama potrebna povremena ili stalnapomo defektologa ili strunog saradnika.

Tablica br 14. Smatrate li da je u radu sa uenicima sposebnim potrebama potrebna je povremena ili stalna

pomo defektologa strunog saradnika


32/40

PITANJE PROCENTI

SLAEM SE 80% (12)



15. Od 15 ispitanih, 80 procenata je miljenja da je timskirad u redovnoj koli najbolje rjeenje, a 13,33 procenata jemiljenja da nije, dok je 6,66 posto neodluno.

Tablica br 15. Stav da je timski rad redovnoj koli je

najbolje rjeenje.


33/40

Znaaj ovo istraivanja istie se u prepoznavanja centralne ulogenastavnika u implementaciji inkluzivnih principa, u svijetu, a i kod nas,

koje pored ispitivanja stavova nastavnika prema inkluziji djece s posebnimpotrebama, bavi se i faktorima koji utiu na mjenjanje i formiranje tihstavova.

Meutim, ono to opravdava organizovanje i realizaciju ovog istraivanjajesu okolnosti koje mogu uticati na formiranje i mijenjanje stavova

prosvjetnih radnika prema inkluziji.

DISKUSIJA


34/40


35/40

Donoenje zakona na nivou drave koji e promovisati slijedee principe:dostupnost,

jednakost pravajednake mogunosti,

otvorenost,

saradnju,

toleranciju,

raznovrsnost kojom se izlazi u susret razliitim potrebama uenika,mogunosti da djeca, uenici i odrasli sa smetnjama u razvoju iinvaliditetom, bez obzira na sopstvene materijalne uslove, imaju pristup

svim nivoima obrazovanja u ustanovama,

bez ugroavanja drugih prava djeteta i drugih ljudskih prava.


36/40


37/40

1. Stavovi nastavnika iz redovnih kola o inkluziji uenika sposebnim potrebama su openito pozitivni.

Tako 46,66%nastavnika ima pozitivan odnos prema inkluziji; 20%nastavnika je neodluno, a 33,33%nastavnika ima negativan stavprema inkluziji uenika s posebnim potrebama.

Dobiveni rezultati ukazuje na statistiki znaajne razlike uodgovorima, pa je potvrena postavljena hipoteza da su stavovi

nastavnika o inkluziji pozitivni, i da podravaju inkluziju.

ZAKLJUAK


38/40

2. Rezultati istraivanjapotvrujupostavljenu hipotezuda jeinkluziju mogue provesti u dosadanjim uvjetima rada u koli, aliuz odreene uvjete i izmjene.

Dobiveni rezultati pokazuju da je razlika u odgovorima statistikivisoko signifikantna.

Tako, svi ispitanici nastavnici, njih ukupno 15-tero se izjasnilo seda je inkluziju mogue provesti u dosadanjim uvjetima rada u

koli, ali uz odreene uvjete i izmjene, i to da svaka redovnaosnovna kola u koju su ukljueni uenici sa posebnim potrebamatreba imati defektologastrunog saradnika (100 % nastavnika seslae sa ovim ) .


39/40


40/40

Veina ispitanika (86,66 %) se sloilo da uenici sa posebnim

potrebama treba da imaju ista prava kao i sva druga djeca dok6,66%se ne slaei isto toliko ispitanika se ne moeodluiti.

Ono toje obeavajuejeste da 80 %nastavnika je miljenjada jetimski rad u redovnoj kolinajbolje rjeenje, dok je njih 13,33 %nastavnika miljenjada nije, samo 6,66 %ih je neodluno.

stavovi nastavnika prema inkluziji

Documents