Srednji vijek i antikaOd prvih pisanih spomenika (4. tis prije Krista) 5.st. (476.g. pad ZRC)Antika klasino antiko razdoblje (knjievnost Grke i Rima) zadnje faze sr vijeka visoko razdoblje antike kulture ( prije Grke i Rima) 4.tis. u njima je glazba vezana za magiju kasnije dobiva nove funkcijeprimitivna glazba dananjice ( Aborigini, Amazonija, Nova Gvineja)u smislu pojave glazbe: visoko razvijene antike kulturePrve civilizacije: Egipat, Mezopotamija, Kina, Japan, Indonezija, Indija, Palestina i Islamski svijetEGIPAT (3100.g.pr.Kr 323.g.pr.Kr osvajanje Aleksandra) procvat mnogih podruja, kulture izvor glazbe: kraljevske grobnice (prikazane scene muziciranja i instrumenata) znaaj glazbe: odgojna funkcija (konzervativnost) status glazbenika: mijenja se s razvojem carstva (smatrani faraonovim roacima) staro egipatsko carstvo: glazbenici imaju visok ugled, izvodili tihu glazbu namijenjenu viim slojevima drutva 2.tis novo carstvo pod utjecajem kineske gl. instrumenti s novim zvukom = glazbenici profesionalci imaju noi drutveni poloaj za ire drutvene maseINSTRUMENTI: udaraljke: bubnjevi, egrtaljke, klepetaljke, cistrum - puhai: flaute uzdune, trube, almaji- iani: harfe, lutnje, nema gudakih- hidrauline(vodene orgulje) organon hidraulikon iz AleksandrijeFUNKCIJE GLAZBE: religijske svrhe, pogrebi, zabave, rad na poljuTonski sustav: pentatonika i septatonika (nema polutonova)Poetak heironomije ; prvi oblik dirigiranja (izvor; prikazi)

MEZOPOTAMIJA 3000.g.pr.KrObuhvaa tri civilizacije: Sumer, Asirija i Babilon- profesionalni glazbenici na dvorovima- ansambl do 150 glazbenika- vojni pohodi glazbenici poteeni glazba se uzimala kao ratni plijen- funkcija glazbe religijske svrheINSTRUMENTI: iani: harfa (5-7 ica), ukraene lire, lutnje; dugi vrat, mali rezonantni?- puhai: uzdune flaute, almaji i dvostruki, truba (ravne i zmijolike)- udaraljke: bubnjevi, egrtaljke..- tonski sustav: pentatonika i septatonika

KINA: 1766.g.pr.Kr- glazba ima velik ugled- srodnost s grkom glazbenom kulturom- glazba ima etiku i odgojnu funkciju (vjerovanje da utjee na oblikovanje karaktera)- ministarstvo za glazbu : politike promjene glazbene promjene (vladajua dinastija donosi sve odluke)- karakteristike: melodija - vrlo otri obris - ritam: stroga simetrija, tonski sustav pentatonika- openito: nedostatak individualnosti glazba objektivna, suzdranaKONFUCIJE (551-478) filozof zasluan za sistemaciju kineske glazbe; bavio se glazbom- zauzima se za glazbu i njezine etike zahtjeve2. knjige za kinesku glazbu- knjiga pjesama; tekstovi bez nota- knjiga obreda; opa glazbena ceremonija obreda- SIMBOLIKE BROJEVA - temelj kineske glazbe princip brojeva: svaki ton pentatonike ljestvice ima znaenjeINSTRUMENTIMetal: mala i velika zvonaKamen: ploe s batiimaKoa: bubnjevi i (drvo)Svila: ice (za citre)Bambus: panove frule i flauteBundeva: usne orgulje (bambusove cijevi umetnute u uplju bindevuZemlja: jajolika posuda

JAPAN 100.g.pr.Kr

- glazba srodna kineskoj, ali slobodnija: pentatonika s polustepenimaGlazba za dvor: (aristokracija) Gagaku japanska klasina glazba 8-12.st Izvodi ju ansambl(iani, puhaki i udaraljke), vodei instrument je flauta hichiriki No japanaska tragedija s glazbom, ples, pjesma i recitativiGlazba za graanstvo: Kabuki- scenska vrsta 16-17.st., zvuk, pokret, sve stilizirano Ha-uta i Ko-uta: pjesme koje su izvodie GejeINSTRUMENTILiraamizen- lutnja dugog vrata s 3 iceakuhai vrsta flaute od bambusaKoto: 13 ica, nacionalni instrument (kitara)

INDIJA 2300.g- oko 1500 uspostavljaju se kaste: velike razlike- kult veda: vrlo znaajne za glazbu- o. 1000.g nastaju 4 knjige samo za najvie kaste- o. 200 5 knjiga namijenjene ostalim kastama prvi zapis o indijskoj glazbi- karakteristike: slobodnija; tempo i ritam upotreba poliritmije- kromatika - temeljni tonski sustav ljestvice sa 7 tonova koji se dalje dijele na srutijeoktava ima 22 srutijanajmanja akustika jedinica koja je malo vea od tona- napjevi Saman: duhovni napjev (brahma kult) tekst iz Veda, vokalni jednoglasni silabiki govorni napjevRaga: ljubavni tekstovi, svjetovni napjevi, izvode se instrumentalno, strastveno i variraju melodijski obrasci (iva kult) Instrumenti pratnja pjevanju Udaraljke kastanjete, gongovi, bubnjevi Puhai flaute, oboe, rogovi, trube, gajde iani Vina (harfa) te gudai; Sarangi i Revanastra

PALESTINA 1300.g Feniani i HebrejiVidljivo mjeanje glazbenih elemenata s drugim civilizacijama Mezopotamija i EgipatNema puno izvora tumaenja SZ, Ps 150 (kako hvaliti Boga) Udaraljke sistrum, mali bubanj, zvona, harfe, citre, rogovi, tube Puhai flaute; (ugab?), duge uzdune, oboe, rog OFAR: ovji ili kozji bez usnikaTruba HASOSRA; srebrna hramska truba iani manja lira KINOR 5-9 icaVRSTE STAROHEBREJSKE GLAZBE- strogo vokalno jednoglasna ukraena improvizacijama- psalmodija pjevanje psalama, vrsta recitiranja- himnodija pjevanje pjesama, strofino ponavljanje- responzorijalno pjevanje soli i tutti- itanja lectio: itanje biblijske proze govorenim pjevanjem

INDONEZIJAMijeanje kineske, indijske i arapske glazbe.2.tis.pr.Kr.Dva tonska sustava, svaki vie od 100 ljestvica.PELOG 142 septatonikaSLENDRO 101 pentatonikaGamellan orkestar- do 60 sviraa- svaki ima svoj repertoar, jedna grupa instrumenata izvodi osnovnu melodiju, gongovi proizvode periodizaciju melodijskog toka- sudjeluju: gongovi, ksilofoni, gudaki orkestar, bubnjevi, citre- zvuk: bljetav

ISLAMSKI SVIJET622.g.Korijeni u glazbi arapskih nomada (beduina) iz doba islama.Karakteristike: mikrointervali, melizmi, ukrasi, ritmika-asimetrina (aditivna), nizanje kraih i duljih jedinica2 faze razvoja7.-9.st obogaivanje elementarne melodije, pojava prof. glazbenika 9.-15. daljnji procvat- teorija o melodijskim modelima - MAQUAM (12) svaki ima svoj temeljni ton i odreeni broj malih pomaka- AL FARABI prouava prijenos teorije starogrke glazbe u arapskuINSTRUMENTI: rebab gudai s 2-3 ice- tanbur: mandolina dugog vrata- al'ud vrsta lutnje- ostali: harfa, citra