PRETEE ALFABETA

Nova podloga za pisanje

Nainjena je od ivotinjske koe (ovja, telea, od koze)

Posve je glatka i moglo se pisati s obje strane: recto i verso

PERGAMENA

Stari oblik knjige kad su listovi sastavljani u sveske.

Lat. Caudex Codex: drvena ploa

Jo iz Rimskog carstva (spojene ploe diptih)

KODEKS

Aleksandrija: najvea i najznaajnija knjinica starog vijeka, utemeljio je

Ptolomej I.

Pergam: druga knjinica po znaaju.

Septuaginta: prvi prijevod Biblije na grki jezik.

KNJINICE

Prvo pismo u III. tisuljeu pr. Krista.

Jedinstven sustav kineskog pisma nainjen je 221. pr. Krista: sastoji se od

64.000 znakova.

Koristi se oko 2000, obrazovani oko 7000, a u literaturi do 10.000.

KINA

III. tisuljee pr. Krista

Zbog podloge za pisanje koja se koristila (zemljana podloga) nije ostalo

zabiljeenih tragova pisma.

INDIJA

SREDNJI VIJEK

Nositelji kulturnog ivota.

Mjesta naobrazbe, proizvodnje i uvanja knjiga.

Knjige namijenjene potrebama vjere, liturgijskih obreda i uenja latinskog

jezika.

Djela kranskih i poganskih pisaca, medicine, povijesti, arheologije, etc.

SAMOSTANI

Sv. Benedikt iz Nursije: ora et labora

Redovnici poinju shvaati vanost uvanja i irenja literature.

Irski, njemaki, vicarski samostani postaju arita i rasadnitva kulture.

Aktivna: jedine obrazovne ustanove sve do XI. stoljea.

Pasivna: skupljaju i uvaju knjige s razliitih podruja.

SAMOSTANI

Claustrum sine armario est quasi castrum sine armamentario .

Proizvodnja knjiga se odvija u samostanskim zajednicama:

Izrada pergamene

Pisanje teksta (pisari i rubrikatori)

Oslikavanja i ukraavanje (minijiatori i iluminatori)

Uvezivanje

SAMOSTANI

1119. Bologna

1214. Oxford

1220. Salamanka

1222. Padova

1224. Napulj

1229. Cambridge

1255. Pariz prvo sveuilite s vie fakulteta

1348. Prag

1365. Be

1368. Heidelberg

1388. Koln

UNIVERSITATES

Teologija, filozofija, pravo, medicina,

Facultas artium: gramatika, retorika i dijalektika + astrologija, geometrija,

aritmetika i glazba

Preduvjet za upis na sveuilite.

UNIVERSITATES

Trgovina knjigama poinje nastankom gradova i sveuilita.

Stationarius: slubeni prepisiva i prodava na sveuilitu.

Nastanak knjinica, uglavnom uz samostane.

Razvojem sveuilita knjinice nastaju i tamo.

Najpoznatija je ona u Parizu Sorbonne: 1322. godine imala je 1000 svezaka

KNJIGE

Utemeljena prije propasti Rimskog carstva.

U XIV. stoljeu nalazila se u Avignonu s preko 2000 svezaka.

Nova Vatikanska knjinica utemeljena je u XV. stoljeu.

Za vrijeme pape Siksta IV. imala 3500 svezaka.

VATIKANSKA KNJINICA

Od VIII. do XII. stoljea vladaju Iberskim poluotokom te Sicilijom i junom Italijom.

Donose papir, novi nain pisanja brojeva, povealo, posreduju djela antikih filozofa i prirodoslovaca.

Bagdad, kao sredite carstva, ima mnotvo knjinica (36).

Cordoba, Sevilla, Toledo

Donose empirijski pristup kojim poinje i europsko prosvjetiteljstvo.

ARAPSKI UTJECAJ

Gr. palim psestos: ponovno ostrugan

Postupak uklanjanja prvotnih zapisa s podloge i njezina ponovna uporaba za

pisanje novih sadraja.

Stariji zapis se strue kamenom ili noiem.

Osobito prakticirano od VII. do IX. stoljea.

PALIMPSEST

U XV. stoljeu, oslikavanje rukopisa

Julije Klovi (1498 1578)

Renesansna minijatura

Michelangelo sitnoslikarstva

Komentar kardinala Grimanija (oko 1537.) i asoslov Farnese (81538. 1546)

MINIJATURE

Biblija siromanih

iri se Europom od konca XIII. stoljea.

Slikovnica ili strip kojim su se na jednostavan nain prikazivali sadraji iz Biblije.

Dogaaj iz Isusova ivota prikazuje se kao teza kojeg potvruju dvije antiteze iz Starog zavjeta.

Najraniji mobilni oblik popularizacije informacijskog sklopa.

BIBLIA PAUPERUM

Oko 1450. godina otkria tiskarskog stroja u Europi.

U Kini i Japanu tisak postoji jo od VIII. st., ali u tehnici ksilografije drvorez

koji se koristi za tisak stranice (prikladno za ideograme).

irenju tiska pogoduje i pronalazak papira.

GUTENBERGOVA GALAKTIKA

Papir dolazi iz Kine, posredstvom Arapa.

Najstariji europski dokument na papiru je pismo grofice Adelaide od Sicilije, iz

1109.

Od XII. stoljea poinje ira upotreba papira.

Poinje se rabiti i kamen za itanje, povealo.

PAPIR

Tisak pominim slovima otkrili su Kinezi oko 1045. god., Pi-Sheng.

Johannes Gutenberg (1400. 1468.)

Biblija od 42 retka: 1452. poinje s tiskanjem Biblije i dovrava ju 1455.

Slovni pribor obuhvaao 290 pismovnih znakova.

TISKARSKI STROJ

Lat. cunabula: kolijevka

Knjige u povojima.

Nalikuju rukopisnim kodeksima.

Brojne abrevijature pa je potrebno znati sustav skraivanja.

Nemaju posebnu naslovnicu.

Nema paginacije.

INKUNABULE

Tiskana knjiga pogoduje irenju reformacije, ali i obrnuto.

Borba meu protivnicima (protestantima i katolicima) nastavlja se preko

tiskanih letaka, pamfleta, broura, etc

Informacija postaje mono oruje u propagandnom ratu.

Poinje uporaba narodnog jezika.

REFORMACIJA

Kao odgovor reformaciji i protestantima.

Preventivna cenzura imprimatur: doputenje da se odreeni sadraj tiska ili

ne.

Cenzura nije samo karakteristika Crkve nego i veim dijelom svjetovnih

vladara.

CENZURA

Praenje aktualnih zbivanja i pojava periodinih publikacija.

U XVII. stoljeu poinju izlaziti redovite periodine tiskovine.

Prve novine izlaze na njemakom jeziku: Relation u Strassbourgu i Aviso u Wolfenbuttelu, iz 1609.

1. sijenja 1660. Neu einlaufende Nachricht von Kriegs und Welthandeln, Leipzig, Timotheus Ritzsch

ASOPISI

1665. Le Journal des Scavants

1665. Philosophical Transactions

1668. Giornale de Letterati

1672. Le Mercure Galant

1682. Acta Eruditorium

1693. The Ladies Mercury

ASOPISI