Kakva antropologija?

Ljudska seksualnost? Brani ivot, potivanje ivota, poetak ljudskoga ivota (ontoloki status embrija), kontracepcija, abortus Razliitost shvaanja/mentaliteta/ideologija Razliit nain shvaanja slobode, tjelesnosti/ljudskoga tijela Spolnost

ovjekova spolnost: preputena ovjekovom apsolutnom raspolaganju dar i poziv za ovjeka! Freud: ne izraava se osoba u spolnoj dimenziji ve spolnost izraava i strukturira osobu sa svojim dinamizmima koji su duboko u podsvijesti (gotovo kao da je spolnost sve, njome se ne upravlja i mnoge su neuroze i patnje osobe rezultat potiskivanja spolnosti). U tom kontekstu je tradicionalni odgoj predstavljen kao jedna velika represija, a isticanje dunosti/obveze kao rezultat sveukupne neuroze.Spolnost personalistika vizija Spolnost - dimenzija koja spada/ulazi u cjelovitost osobe Istina o odnosu spol-osoba ukljuuje takoer odnos tijelo-osoba. U tjelesnosti otkrivamo razliku i komplementarnost spolova. Tijelo otkriva niz imbenika diferencijacije koji obiljeavaju nutarnju temeljnu osobnost: imamo kromosomske imbenike (prisutnost X ili Y), endokrino-neuroloke, koji su spojeni s prethodnim, a meusobno razliiti kod mukarca i ene, ali takoer i one koji nadopunjavaju Spolnost posjeduje/upuuje na dimenziju odnosa. To je znak i mjesto otvorenosti, susreta, dijaloga, komunikacije i jedinstva osoba meu njima samima. spolnost ima potrebu izii iz vlastite samoe, komunicirati s drugima, nai se u drugima (masturbacija!) Spolovi se meusobno upotpunjuju: istodobno su slini i razlini; nisu istovjetni, ali su jednaki u dostojanstvu osobe; jednaki su da bi se mogli sporazumjeti, a razliiti da se meusobno upotpune Protiv redukcije spolnosti Spolnost se ne ograniava na genitalnost spolnost je upisana u ljudsko bie, ukorijenjena u ljudskoj prirodi i znak je cjelovita ljudskog bia, ali ga u isto vrijeme ne iscrpljuje Spolnost ne moe biti liena ovjekova duhovnog obiljeja. Ne uzeti u obzir te dimenzije i utjecaje duhovnoga ivota, svelo bi spolnost na psiho-fiziki mehanizam ili rezultat kulture, drugim rijeima, radilo bi se o redukcionizmu Ljudska spolnost ima komplementarnu strukturu U temeljnom jedinstvu tijela i duha mukarca ili ene vidljiva je upuenost jednog prema drugom Spolnost u braku kao komplementarnost u fizikom, psihikom i duhovnom jedinstvu sa suprotnim spolom Jedinstvo se odnosi na cjelinu osobe, a ne samo na jedan njezin dio. Kad se mukarac i ena sjedinjuju, ako je in ljudski i potpun, u to se upliu tijelo, dua i duh; nedostaje li bilo koja od tih dimenzija, rije je o ljudski nepotpunom i objektivno krivom sjedinjenju, jer tijelo u tom sluaju nije izraz itave osobe. U braku se stoga govori o totalitetu, jedinstvu koje izraava reciproni dar i totalnost osoba.Specifinosti branog/obiteljskog ivota trajnost, - do smrti! i to ne pod uvjetima nego bezuvjetno u dobru i zlu! Ta se skladnost izgrauje jer nije posrijedi samo kemija koja privlai ve se radi o neprestanom izgraivanju prokreativnost (otvorenost prema ivotu) proizlazi iz takvoga zajednitva i karakterizira ga obiteljska dimenzija - u ljubavi se objedinjuju najvee razliitosti (spolova, generacija, interesa) i prepoznaje cilj - promocija i (po)rast dostojanstva svake osobe (brano i obiteljsko zajednitvo nije samo zbroj osoba koje ive pod istim krovom) drutvena dimenzija brak i obitelj nisu samo privatni in (nakon vjenanja mijenjaju se dokumenti, nova prava i obveze ) Odgovorno roditeljstvo

Bitne dimenzije branoga zajednitva Zajednitvo izmeu suprunika plodnost, prokreativnost! Brana ljubav ima vrijednost u samoj sebi i ona obogauje ne samo brane drugove, nego je puno ira. Zato i one brane zajednice koje ne mogu imati djece imaju u sebi i te kakvu vrijednost jer suprunici mogu ljubavlju obogaivati jedno drugoga ali i druge oko sebe. Temeljni poziv: uvaavanje istine branoga ina (svih njegovih dimenzija). Manipulirati znai u tom sluaju podijeliti i rastaviti u pojedinanom inu aspekt ljubavi od aspekta ivota. Ne govori se o stvaranju ili proizvodnji ivota ve o oinstvu i majinstvu koji su usko povezani i smatraju se produetkom ljubavi koja nije samo bioloka ve duhovna i moralna. Promatrano u tom svijetlu raanje je nastavak stvaranja. Kranski gledano prokreacija ne moe biti apsolutno podlona volji ovjeka to bi se ticalo samo i iskljuivo ovjeka gdje bi on svojevoljno mogao postupati i bezobzirno nagrditi Boju zamisao. Roditeljstvo kao poziv! odluka hoe li ili nee i koliko e djece imati - ta odluka ne moe biti roditeljima nametnuta od strane drave budui je to osobno pravo i pravo para Ta se odgovornost treba mjeriti prema vrednotama koje su upletene i uvjetima u kojima se one ostvaruju U okvir objektivne dimenzije odgovornosti ulazi i prosuivanje dobra ve roene djece ili djece koja e se eventualno roditi pravo na raanje priznaje i nakanu da se u odreenim okolnostima odlue za ine iz kojih se moe predvidjeti neplodnost ili uzdravati se od plodnih ina (npr. rizik za ivot i zdravlje) Regulacija zaea i kontracepcija sam nain kako dolazi zaea, sve one faze kroz koje je svako ljudsko bie prolo, u kranskoj su viziji sastavni dio Bojeg plana i zahvata kojega ovjek ne smije svojevoljno prekidati ili iskrivljavati. Ovdje ono to je prirodno istovremeno je i Boje!Moral odgovornog raanja i kontracepcije

da bi neki in bio ispravan potrebno je da bude ispravan njegov cilj, tj. mora ii za dobrom ljudske osobe, a isto tako da su ispravna i sredstva za ostvarenje toga cilja. To naelo treba primijeniti i na ljudsko raanje. Raanje je sastavni dio (branoga) zajednitva. Svjesno i namjerno iskljuivanje raanja iz zajednitva koje je usmjereno ka raanju znai proturjeje konanom cilju branog ina. Tvrdei da mu i ena kao roditelji surauju s Bogom Stvoriteljem u zaeu i roenju novog ljudskog bia, ne mislimo samo na bioloke zakone nego mnogo vie elimo istaknuti da je u ljudskom oinstvu i majinstvu sam Bog prisutan drugaije nego to se to dogaa u ikojem drugom raanju na zemlji. Doista samo od Boga moe proizai ona slika i slinost koja je vlastita ljudskom biu, kako se to i dogodilo u stvaranju. Raanje je nastavak stvaranjaIvan Pavao II, Pismo obiteljima, 1994.

Suprunici ne mogu nikada zaboraviti tu stvarnost niti tu veliku zadau koju su primili: "Stoga, kad suprunici, pomou kontracepcije, oduzmu branom inu sposobnost raanja, pripisuju sami sebi mo koja pripada Bogu: mo odluivanja u zadnjoj instanciji ulazak u egzistenciju ljudske osobe. Pripisuju sebi naslov da budu ne suradnici Boje stvaralake moi, nego krajnji uvari izvora ljudskog ivota". Ivan Pavao II Regulacija zaea i kontracepcija Razlikovanje izmeu kontracepcijskog i abortivnog djelovanja ili postupanja: Abortus namjerno i izravno ubijanje ljudskog bia u poetnoj fazi njegova postojanja, izmeu zaea i roenja! Kontracepcija - spreavanje oplodnje i sjedinjenja muke i enske spolne stanice. Kontracepcijski se efekt oituje na dva naina (mehanikim ili kemijskim sredstvima) spreavanjem oslobaanja jajne stanice od jajnika (pilula estroprogestinica) spreavanjem susreta jajne stanice i spermija za vrijeme samoga branoga ina (kondom, dijafragma, spermicidi; coitus interuttus). Metode Izrazom dijagnostike metode plodnosti ili prirodne metode ili metode prirodnog reguliranja plodnosti ukazuje se na skup metoda koje osposobljuju enu da spozna razdoblje plodnosti i neplodnosti svog menstrualnog ciklusa kako bi mogla regulirati vlastite spolne odnose ve prema eljama dobivanja ili izbjegavanja privremeno ili trajno trudnoe.

Meu tim metodama nalaze se metoda temeljne temperature, metoda ovulacije ili Billingsova metoda, nazvana po branom paru John i Evelin Billings koji su je i otkrili te sintotermike metode. Upotreba nekih kontracepcijskih sredstava je doputena ako se radi o nekim terapijskim razlozima (npr. cista na jajnicima) Principi katolikog morala u problematici regulacije zaea

odbacivanje svake kontracepcije! potivanje naravi samog branog ina, doputajui ljudskoj inteligenciji uporabu naravnog ritma plodnih i neplodnih razdoblja u vidu odgovorne prokreacije; prihvat naravnih metoda regulacije zaea, ne privilegirajui nijednu od njih, pod uvjetom da ne naruavaju bioloku stvarnost i da su sukladne zahtjevima ljudskog dostojanstva. naravne metode pospjeuju dijalog meu suprunicima, zahtijevaju odgovorno postupanje oba suprunika UMJETNE KONTRACEPCIJSKE METODE

Embrij rije je o odgovoru na pitanja, je li ili nije ljudski embrio ve od prvog trenutka oplodnje ljudski individualiziran ivot? Ako jest, postoje li okolnosti u kojima je moralno doputeno ukidanje ili namjeran prekid trudnoe? Prvi nepobitan podatak to nam ga prua genetika, jest: u trenutku oplodnje, tj. prodiranjem spermatozoida u jajnu stanicu, dvije gamete (zajedniki naziv za spermatozoid i jajnu stanicu) roditelja oblikuju jedan novi bioloki entitet, zigotu (oploena jajna stanica), koji u sebi nosi novi individualiziran projekt-program, novi individualan ivot Nakon prve faze susreta (...), slijedi penetracija glave jednog spermatozoida u citoplazmu oocite. im se to dogodilo, zapoinje niz djelatnosti koje jasno pokazuju da ne postoje vie dva meusobno neovisna sustava ve da se konstituirao jedan novi sustav, koji zapoinje djelovati kao jedno jedinstvo precizno nazvano zigota ili jednostanini embrio" individualnost se temelji na specifinosti i jedinstvenosti genetikog patrimonija, na autonomiji metabolikog procesa ono posjeduje nutarnju usmjerenost prema ostvarenu vlastite punine. Novo bie nije samo zbroj roditeljskih genetskih kodova ve je bie s novim projektom, novim programom! Materinji ambijent priskrbljuje hranu i kisik, odbacuje proizvode metabolizma koji mogu biti otrovni. Embrij je oblik ljudskoga ivota ne radi se o bilo kakvom obliku ivota ve od prvoga trenutka se radi o ljudskom ivotu sa genetikim patrimonijem karakteristinim upravo za ljudsku vrstu. (Nikad nije zaet ovjek a rodila se neka ivotinja ili bilo koja druga vrsta!) majka ima pravo raspolagati svojim tijelom!?? Embrij neke teorije o poetku ivota Prema nekim autorima ljudski individualni ivot zapoinjao bi u trenutku implantacije (dogaa se izmeu estog i sedmog dana s kompletiranjem devetog dana.) Ima autora koji smatraju temeljnim u embrionalnom razvoju oblikovanje ivanog sustava i poetak cerebralnog ivota Neki govore o ivotu tek s pojavom primitivne linije/brazde Embrij Prema nekim autorima novozaeti nema jo ljudsku realnost i dostojanstvo: rije je samo o potencijalno ljudskoj stvarnosti, u svakom sluaju jo neobdarenoj svijeu. Analogno se postavlja pitanje o osobama u komi, psihikim bolesnicima, maloj djeci jesu li oni po tom kriteriju osobe? Uvijek je rije o postupnosti koja ne uvodi kvalitativne skokove nego samo obogaivanje izraaja potencijalnosti ve upisanih u zigoti rast i razvoj se dogaa na koordinirani, kontinuirani i postupni nain: jedinstvo svi se elementi razvijaju u savrenoj koordinaciji kao dijelovi cjeline; ta koordinacija pokazuje da ljudski embrij i u svojim najranijim fazama nije samo skup stanica ve pojedinac; kontinuitet kojim se razvija u odrasla ovjeka; postupnost prolazi kroz razliite faze ali zadrava stalno svoj identitet, individualnost i jedinstvenost U trenutku zaea on ve posjeduje status koji smo duni tititi! Animacija

Od kada se moe govoriti o prisustvu due? Naputak o potovanju ljudskog ivota u nastanku i o dostojanstvu raanja Donum vitae napominje: Nijedan eksperimentalni podatak ne moe sam po sebi biti dostatan za prepoznavanje duhovne due. Ipak, znanost o ljudskom zametku nudi svoje zakljuke koji su dragocjen pokazatelj da se razlono prizna nazonost osobe od samog prvog javljanja ljudskog ivota: ta kako bi ljudska jedinka mogla ujedno ne biti i ljudska osoba? Embrij embrio ima vrijednost ljudske osobe. U negativnom znaenju reeno: namjeran pobaaj je zloin protiv osobe; jest ubojstvo, pa i kad se subjektivno ili psiholoki tako i ne osjea ili kad to zakon ne priznaje. S biolokog motrita, promatrajui injenicu programiranog, neprekinutog, iznutra autonomnog razvoja, mora se zakljuiti da s tjelesnog motrita nema bitne razlike, nego samo u razvoju, izmeu trenutka zaea i trenutka roenja S filozofskog motrita ili motrita vrednota je od trenutka zaea prisutna, u ontolokom smislu, sva vrijednost ljudske individualne osobe.Sumnja!

ak i onda kada postoji sumnja (dubium facti) savjest je duna ustegnuti se od svakoga ina koji bi iao prema ugrozi ivot drugoga (kao to se mora ustegnuti od pucnja puke u umi onaj tko zamijeti, pa i sumnjajui, da bi mogao pogoditi ne plijen ve neku osobu.) Moral zahtijeva da se ustee ne samo od ina koji je sigurno zao, nego i od ina koji bi takav vjerojatno mogao biti. Zapravo, djelovati u sumnji glede injenice da u zaetom plodu ima ili nema ljudske osobe, znai izloiti se riziku prekida jednog ljudskog ivota, to je u sebi moralni neredAbortus Kontracepcijski - Terapeutski pobaaj unitenje embrija za kojeg se misli da bi mogao dovesti u opasnost ivot i zdravlja majke. Selektivni ili eugeniki pobaaj: unitavanje embrija zahvaenih genetskom patologijom ili malformacijama! Abortivne kirurke tehnike aspiracija (usisavanje embriji mlai od 3 mjeseca) embriotomija (struganje stijenki maternice i pranjenje ) pobaaj carskim rezom (histerektomija) Terapeutski pobaaj

Pobaaj ne moe imati pridjev terapeutski, jer se ne radi ni o kakvoj terapiji. Nije rije o terapeutskome djelovanju radi postizanja zdravlja, nego zapravo o djelatnosti na onome tko je zdrav (na fetusu koji moe biti takoer zdrav), da bi se sprijeila neka bolest ili smrtni rizik drugoga. Bilo bi bolje govoriti eventualno o prekidu trudnoe zbog stvarne opasnosti za ivot ili zdravlje majke. Od ovoga treba razlikovati djelovanje (npr. u sluaju raka maternice) to neizbjeno (budui da nema druge mogunosti intervencije) prouzrouje smrt embrija Treba poi od injenice i temeljnog moralnog naela: ljudska osoba je najvea vrednota na svijetu i transcendira svako drugo vremensko dobro i svako ekonomsko promatranje!Selektivni ili eugeniki pobaaj S moralnog motrita prisutnost loeg oblikovanja ili nekog hendikepa ne umanjuje nimalo ontoloku bit novoroeneta: tovie, ako je osoba pogoena nekim ogranienjem, odnosno boleu, to jo vie zahtijeva njezinu zatitu i pomo. Drutvo se kvalificira po svojoj sposobnosti pomaganja slabima i bolesnima, a ne po svojoj obijesti u izazivanju njihove prerane smrti Priziv savjesti! Meu razliitim oblicima protesta i prigovora savjesti (npr. protiv sluenja vojske), prigovor savjesti lijenika s obzirom na pobaaj najjasnije je doputen i obvezatan. Kao ovjek lijenik ne moe vriti neku djelatnost (ili izravno u njoj sudjelovati) koja ide za ubijanjem ljudskog ivota, makar on bio jo u oblikovanju; kao lijenik njegova ga profesija i deontologija pozivaju da se brine i podrava ivotVrjednovanje ivota Prva teza crkvenog nauka: potivanje ljudskog ivota, strahopotovanje pred njim, je temeljni moralni zahtjev koji zabranjuje izloiti taj ivot hirovitom raspolaganju i manipulaciji.

Druga teza crkvenog nauka: u trenutku oplodnje nastaje tipian ivot koji od poetka ukljuuje sposobnost za razvoj svoje osobnosti i duhovnosti. Zigota, embrij nije samo dio majina tijela kojim bi ona mogla raspolagati kako odnosno kada eli, ve se radi o individualnom ivotu Embrij

1) Ljudski embriji - nije moralno indiferentni materijal s kojim se moe raspolagati po slobodnom nahoenju (stoga se Crkva protivi i umjetnoj oplodnji kod koje nastaju vikovi embrija koji se onda unite ili zalede Ili njima manipulira) za kasniju uporabu); 2) Ljudskost u izgledu i ponaanju ili ak kvaliteta osobe nisu uvjeti za odreivanje etikog statusa ljudskog; 3) Potpuna zatita odnosi se na sve stadije razvoja ivota; 4) Svaki ovjek duan je omoguiti neroenom ivotu ispunjenje njegovog odreenja na ivot; 5) Ljudski ivot nije mjeriv s drugim ciljevima. LITERATURA: Valjan: Bioetika, Sarajevo Zagreb, 2004., 159-206. PREPORUENA/DODATNA (ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE): R. Lucas Lucas, Bioetika za svakoga, Verbum, Split, 2007., 59-78. T. Matuli, Medicinsko prevrednovanje etikih granica, Glas Koncila, Zagreb, 2006.,49-108. T. Matuli, Pobaaj. Drama savjesti, FTI, Zagreb 1997. R. L. Lucas, Antropoloki status ljudskog embrija, u: Status ljudskog embrija Centar za Bioetiku FTDI, Zagreb, 2001., str. 67-100.