INSTITUT ZA OCEANOGRAFIjU I RIBARSTVO - SpLITFNR JUGOSLAVIJA

N211. BllJEŠKE-NOTES 1955.

Nekoliko novih podata'ka o reljefu Jadrana

Some new pieces of information obout sea bottomconfiguration of the Adriatic

Fabjan G r u b i š i c i Gojko G o s p o d net i CInstitut za oceanografijui ribarstvo, Split

Kroz citavu 1953. godinu odsjek ribolovne tehnike Instituta za oceano-gi'afiju i ribarstvo FNRJ u Splitu vršio je eksperimentalna ispitivanjaprimjenjivosti »Echograph« aparata u našem prakticnom ribolovu. Za iz-vršenje tog zadatka bilo je potrebno prokrstariti što vece prostore,zaustavljajuci se nešto duže samo na onim mjestima, koja su od straneribarske prakse do sada slabo ili nikako poznata i iskorišcavana. Planispitivanja u 1953. godini uglavnom je obuhvatio prostor srednjedalma-tinskog otocja; dijelovi južnog i sjevernog tek su dodirnuti u je'dnom ilidva putovanja. Pošto sposobnost aparata, uz otkrivanje i ucrtavanjeribljih jata, omogucuje još i neprekidno ucrtavanje morskog dna (sni-manja profila) i sloja vode neposredno pod brodskim koritom,bo je ispi-tivacka ekipa bila u mogucnosti da pomocu dobivenih ehograma vrši,usputno, kontrolu podataka o profilu morskog dna i dubinama na posto-jecim pomorskim kartama. Ustanovivši na nekim mjestima znatnije raz-like izmedu kartografskih i ehografskih podataka, izvršena su osnovnamjerenja onih mjesta i tacaka, koje su od znacaja za ribarstvo.

Podatke i snimke, koji su sastavni dio ove bilješke ,ne treba uzeti kaokonacne, jer za detaljno snimanje nije bilo uslova, medutim podaci su zaribarsku praksu toliko dovoljni, da ih je ona pocela vec uspješno koristiti.

Novozabilježene uzvisine:

1. Prostor medu otocima Hvarom, Visom i Korculom, u pravokutnikuunutar paralela 43° 36' i 43" 3', te meridijana 16° 23' i 16° 27' prikazan jena postojecim pomorskim kartama kao prostor sa jednolicnim i ravnimdnom, bez ikakovih podmorskih uzvisina. Dno je obilježeno kao školjkasto

2

i pjeskovito, a najmanja dubina je ubilježena kotom 76 metara. Ispitivanjašto smo ih vršili u nekoliko navrata tokom 1953. godine, da bismo provje-rili izjave nekih ribara o postojanju jedne uzvisine u tom prostoru, dalasu rezultate, ciji se podaci u osnovi razilaze od navedenih podataka u po-morskim kartama.

U naprijed oznacenom pravokutniku pronašli smo dvije podmorskeuzvisine, koje su medusobno spojene (sl. 1.), pa ih je možda tocnije sma-trati kao jedinstvenu kosu sa dvije istaknute uzvisine. Kosa je položenasmjerom zapad-istok, u dužini od oko 2 nauticke milje sa prosjecnom širi-nom oko 300-400 metara. Istocna uzvisina je male površine s prilicnostrmim stranama i zašiljenim vrhom. N ajmanja dubina je u tocki43° l' 24" N i 16" 26' 30" E, a iznosi samih 20 metara. Zapadna uzvisinaima vecu površinu, ali i vecu dubinu na.d najvišim vrhom, koji se nalaz'u tocki 43° 2' N i 16° 24' E, a iznosi 30 metara (sl. 2.).

citava kosa stoji kao blaga uzvisina ,iz ravne se podloge diže nagi-bom od oko 20 stupanja. Sama površina kose je škrapljiva i koraljasta,pa pruža odlicne uslove za život velikih rakova i ribe od kamena, kojihtamo uistinu i ima. Osim jakih struja, koje su redovite nad ovim uzvisi-sinom, karakteristicne su razlike u vrstama taloga dna izmedu prostora,koji se prostiru južno i sjeverno od uzvisine, t. j. u sjevernom prostoruprevladava pijesak sa školjkama, u južnom je pretežno mulj.

Ter est r i c k i zna k o v i: Za kotu 30 metara toranj svjetionikaStoncice na Visu mora se pokriti sa jednom oštro ulomljenom padinom

-......----............---- ,"'- .M'

~:. 1. Kosa u profilu Istok-Lapad':'Jteslope in profile [, om East to West

- -.

Sl. 2. Zapadna uzvisina (brak) u profiluSjeveroistok-J ugozapad

Western bank in profile from North-Eastto South-West

3

uvale na W strani Stoncice, a Vidova gora na Bracu mora izviriti prekohrpta otoka Hvara negdje u prostoru medu zaseocima Zarace i Milna,ali mnogo bliže Zaracu. Za kotu 20 metara vrijedi isti podatak o Stancici,a drugi se mijenja u tolika šta Vidova gora treba da izviri na hrptu atokaHvara iznad'uvalice Dubovica, zapadno od Sv. Nedije ,i to u visini kuca,koje se nalaze na W strani spomenute uvalice.

2. Na jugazapadnoj strani otocica Sušca, u ljetu 1954. godine kona,cnoje pronadena uzvisina, koja je starim ribarima bila poznata pod imenomKosovo. Postojanje imena za tu uzvisinu dokazuje, da je ona ribarima ra-nije bila poznata, medutim izgleda da su podaci o uzvisini hili zabora-vljeni, jer se vec godinama na spomenutoj uzvisini nije ribarilo. Oskudnipodaci, kojima smo raspalagali, upurovali su na to, da se uzvisina moranalaziti sa jugozapadne strane otocica. Zato smo traganjem zapoceli sa.iugozapadnog rta pod samim svjetionikom. vozeci smjerom 223,5" Kk.Odmah je bilo ocito, da ce se uzvisi na pronaci ,jer je echograph za vrijemecitave vožnje registrirao morsko dno kao vrlo neravno. Nakon desetakminuta vožnje bili smo na vrhu uzvisine. Taj vrh se nalazi u tocki 42°44'6"N i 16° 28' 2" E s dubinom, koja na najplicem mjestu iznosi 60 metara,a udaljena je od svjetionika 1,3 nauticke milje. citav prostor oko uzvisine,narocito u smjeru samoga otocica, makar pada da dubine od 100 metara,neravan je i grebenast, što je upravo za ribalav znacajno i važna (sl. 3.).

Ter est r i c k i zna kav i: Kula svjetianika pokriva se s najvi-šim vrham atocica (kata 243), art Gradaška, pod južnom stranom svjeti-onika, skaro se datice zapadnog rta uvalice Balun, rt Bila punta, pak,dahra pakriva rt žabu sa sjeverne strane otocica.

3. Nešto manja podmorska uzvisina regi-

strirana je i snimljena u podrucju otoka Bi-ševa. Do uzvisine se najlakše dolazi sa jugo- .

zapadnog rta Biševa vozi li se smjerom 222"Kk. Nakon predenog puta od cca 2,7 nau-ticke milje dolazi se do uzvisine, koja jekarakteristicna po malim šiljcima (sl. 4.).Najviša tacka se nalazi u tocki 42° 55' 20"N i 15" 57' 24" E. Dubina na najplicem

mjestu iznosi 55 metara. Površina uzvisineje prilicna agranicena, ali ako se ana gledau sklapu praga, kaji je spaja sa jugazapad-nim rtam Biševa, onda uzvisina postaje za-

nimljiva narocito s ribarskog gledišta, jer li

Sl. 3, Uzvisina Kosovo, profil Sjeveroistok-JugozapadThe bank Kosovo, prolile from Nortn-Ea$t to South-West

4

stvari predstavlja podmorsko produ-ženje s3.mog otoka i to njegovog južnogdijela, koje je poznato kao vrlo bogatolovište plave ribe. Uporedujuci karto-grafske podatke sa podacima dobive-nim pcmocu echographa ne nalazimonekih velikih razlika u pitanju dubina,ali podaci o vrstama dna su sasvimprotivni stvarnima. Na pomorskim kar-tama dno je oznaceno kao muljevi to iravno, echographski snimci dokazuju,da je dno neravno i kamenito, a to jedokazano iribarenjem.

Sl. 4. Uzvisina Gatula izvan BiševaThe banI< Gatula off l. Bišeo:o

Ter est r i c k i zna k o v i: Najviši vrh otoka Biševa Straženica(240) pokriva najviši vrh otoka Visa Hum (587), a otocic Brusnik po-kriva poznatu i stršecu razvalinu (Krajicina) na otoku Sv. Andrija.

4.. Kao cetvrta i površinom najmanja ubilježena je jedna uzvisina nasjeveroistocnoj strani otoka Lastova, koja je rijetkim lastovskim riba-rima poznata, a 'u postojece pomorske karte nije unesena. Nalazi se utocki 42° 43' 30", N i 16" 56' 30" E. Do najbliže tacke na obali otokaLastova udaljena je 1,2 nauticke milje; a od otocica Za Barje 2,1 nautickemilje vozeci smjerom O" Kk. Najviša tocka 'uzvisine ima dubinu od 40

metara. Dosada S1:1se na njoj lovili ja-stozi, ali je sigurno da bi se na njoj moglazadržavati i plava riba (sl. 5).

Ter est r i c k i zna k o vi: RtV e-

ljega mora izvire uz rt Strugu, a istocnirt otocica Stornorine dodiruje zapadni rtotocica Krucica.

5. Uz zapadni kraj otoka Mljeta, naudaljenosti oko 2 nauticke milje, zapadnood rta Goli, našli' smO, ~z brojne posto-jece, još jednu novu podmorsku uzvisinu.Najmanja dubina na njoj iznosi 41 metar.Strane joj nisu jako strme, oblika je kru-

Sl. 5. Lastovska uzvisina, .desni dio slike produžel~jer je sniman na mjestu

The bank near l. Lastovo ,- right side of graphproduced as ship was stationary

žnog, a površina na platouravna. Središnja tacka joj senalazi u tocki 42" 47' 12" N

i 17° 16' 52" E. Mljetskim ri-barima je bila nepoznata, pazato nije na njoj ni ribareno.Poslije otkrivanja uzvisineprvi su na njoj poceli ribaritikomiški ribari i to vršama

za lov jastoga. Rezultatimasu bili zadovoljni. Pogodanoblik i prostranost uzvisinevjerojatno ce dozvoljavati iribarenje na plavu ribu pli-varicama (sl. 6).

,

5

Sl. 6. Nova uzvisina na Zapadu MljetaThe new bank west of I. Mljet

Ter est r i c k i zna k o vi: Hrid Crna seka

pokrije se sjevernim rtom otocica Pomeštak, ajužna strana hridi Šttit leži u pravcu skupine bo-rova nad strmim stijenama rta Lenga na ulazu uuvalu Gonoturska.

Sa ribarskog gledišta dragocjene rezultate daloje snimanje nad tockom 42° 50' N i 15" 57' 10",E, jer su nad njom i oko nje otkrivene najvecekoncentracije plave ribe i velika množina jastoga.Ta tocka je u pomorskim kartama oznacena ko-tom 93 metra. Iiz kartografskih podataka se nemože razabrati o kakvoj i kolikoj se uzvisini radi,pa zato nije bila zapažena, ni korišcena od ribar-ske prakse. Naša snimanja govore da ova uzvi-sina ima površinu oko jedne kvadratne miljes prosjecnom dubinom na platou uzvisine od 80metara i najplicom tockom od 65 metara (sl. 7.).Površina uzvisine, izuzev sjeverne i južne bocnestrane je vrlo naborana i puna šiljastih vrhunaca.Protivno ocekivanju uzvisina je gusto obrasla naj-vecom našom algom, t. zvo »povoji« (Laminariarodriguezi).

Sl. 7. Uzvisina »Sika od Trešjavca« izvan BiševaThe bank "Sika od TreŠjavca" off 1. Biševo

9

Ter est r i c k i z Ii ako vi: Pored rta Gatule na Biševu moraju sepokazati visoke strme stijene na polož,aju zvanom Potok na zapadnojstrani Biševa, a Brusnik treba da se nade istocno od otoka Sv. Andrijaza debljinu prsta, nišaneci ispruženom rukom u meduprostoru Sv. Andrija-Brusnik. Kod lošije vid~jivosti ovi se znakovi ne mogu koristiti.

Primljeno 10. sijecnja 1955. g.

SOME NEW PIECES OF INFORMATION ABOUT

SEA BOTTOM CONFIGURATION OF THE ADRIATIC

Fabjan G r u b i š i c and Gojko G o s p o d net i CInstitute of Oceunogruphy und Fisheries, Split

SUMMARY

The note supplies a new pieces of information about sea bottom

configuration of the Adriatic which are important for practical fishereis.

I

50'

10'

."."..

30'

.30' 40'

svETAC.u

40'

so' 16° 10'

''''M,000 .,.~\ ~ ',,"",,~,. VIS

. --$'Ji.~::-SJ~'vOP ~."G'/'I'" , """

.

.

~O' 16' 10'

20' Ju' 40' 50' 17° 50'

~-

v,;" '4""

10' 30'20'. 40'

HVAR

'"'4""'.. ŠL,,~KORCU'4NS",KANAl.

"0'''40. ~'<'-r,;.~. .'~4~0

50'

g~:7.~~".. 'o,,,,,,

RtStoni".

. .iliP";,d

SUŠACp.. .",.,,/'qO

~,9'O LASTOvlO40'

40' 30'20' 30' 50' 20' 40'170 10'

Sl. 8. Crne tocke oznacuju !pozicije uzvisinaThe black dots show positions oj bank8