PITANJA OBRAZOVANJA

• sva suvremena društva (Japan, SAD, Francuska, V. Britanija) razmišljaju o nedostacima svog obrazovnog sustava• nedostaci ili prednosti ovise o pozicijama pojedinih grupa - poslodavci, učenici, roditelji, političari, crkva, razne socijalne

grupe (vjernici - ateisti) i sl.• ? društveni konsenzus o obrazovnom sustavu• -Tko su pokretači promjena u obrazovanju? Mnogostrukost čimbenika i međusobnih utjecaja - pluralizam moći i

interesa• Strategije društvenog razvoja - strategije obrazovanja• predškolski odgoj - osnovno obrazovanje - srednjoškolsko obrazovanje - visokoškolsko obrazovanje• uspješnost eliminacijskog procesa učenika?• krutost sustava• nepokretnost nastavničkog korpusa• selekcija nastavnog kadra• pitanje položaja nastavnika• što je dobar nastavnik?• Bayet: institucionalni neuspjeh, financijski neuspjeh, i znanstveni neuspjeh obrazovnog sustava• obrazovanje i socijalizacija van obrazovnih sustava - obrazovanje u institucijama• pitanje obrazovnih ishoda• razvijati pojedinca? odgovorni građani i članovi zajednice?• svrha prenositi znanja ili učiti kako se uči? emocionalna strana obrazovanja i njegovih aktera• obrazovanje većine stanovništva ili izobrazba i selekcija elite?• diplome ili znanje (kakvo znanje, korisnost, primjenjivost......)

stupanj obrazovanja ¹ stupanj kompetencija

• -suvremene tehnološke i socijalne tržišne okolnosti umanjuju značaj obrazovanja jer se traže pokretni i fleksibilne i kreativni djelatnici

• utjecaj svjedodžbe na položaj pojedinaca neovisno o njihovim stvarnim sposobnostima• produženje obrazovanja ili sadržajne i strukturalne promjene • promjena obrazovnog sustava - naglasak na znanju ili metodama• demokratizacija obrazovanje - • školski uspjeh, selekcija i podrijetlo; obrazovanje i vertikalna socijalna mobilnost • -financiranje obrazovanja• kriza povjerenja javnosti spram obrazovanja• pojam odgojno-obrazovni sustav ¹ škola, školski sustav• problem upravljanja; problem neuspješne demokratizacije; problem položaja nastavnika• vrijednosti i uloga obrazovnog sustava za „društvo“• Japan – prvenstvo uključivanja u zajednicu• SAD – izrazito decentraliziran sustav – najgori i izvanredni primjeri obrazovanja• Njemačka – povezanost s gospodarstvom• Švedska – temeljna razina obrazovanja solidna, pristup visokom obrazovanju ograničen

V. Britanija

1833 –djelomično počelo obrazovanje u sklopu države

1870 – potpuno pod kontrolom države – Fosterov zakon o školstvu

1880 – obavezno obrazovanje za djecu do 10 godina

1918 – Fischerov zakon o školstvu – obavezno do 14 god.

1947 – do 15 god

1972 – do 16 god

Bum visokoškolskog obrazovanja tokom šezdesetih godina 20 st.

80 – tih usporen; 90-tih ponovo bum.

• PODATAK: 1900 – 1,2 % mladih u dobi 18 god. nastavilo obrazovanje

1

1938 – 5.8 %

1990 – 36% u dobi od 16 – 18 god..

TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA

FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA

• Pitanja: – Kakve su funkcije obrazovanja za društvo u cjelini (integracija, funkcioniranje)?

– Kakve su veza između obrazovanja i drugih dijelova društvenog sustava (ekonomije, obitelji, …)?

– Što znači funkcionalno obrazovanje?FUNKCIONALISTIČKI PRISTUP

• u drugoj polovini 19 stoljeća• francuska revolucija• Građanstvo i indiviualni interesi (liberalizam)• radikalne ideje među radništvom• održavanje ravnoteže, • usklađenje interesa• opća suglasnost• temejli funkcionalstičkog polazišta • kako se održava poredak i društvo• pojedinac nije ključan

• društvo = jedan sustav, niz povezanih dijelova koji zajedno tvore cjelinu• ključan je odnos dijelova međusobno i prema cjelini

• MAKRO PRISTUP/PERSPEKTIVA

• međuzavisnost dijelova• dijelovi vrše funkcije za održavanje cjeline• funkcija: doprinos osiguravanja funkcionalnih preduvjeta društvenog sistema• ilustracija: organi i organizam• koje su funkcije dijelova i njihov doprinos za održavanje cjeline? • funkcionalni preduvjeti• mehanizam da društvene pozicije (uloge, funkcije) budu• popunjene motoviranim osobama i osobama adekvatnih karakteristika • minimum integracije - uzajamna kompatibilnost dijelova• da li dijelovi, i pojave doprinose integraciji ?• ravnoteža i integracija sustava• promjena društva: postupna i evolucionistička• sustav se samo uravnotežuje

• promjene samo u dijelovima sustava• društvo: pokretni ekvilibrijum• alternativni pristup: analiza faktora koji bi doveli do raspada • Zajedničke vrijednosti – vrijednosni konsenzus• Transmisija – vrijednosti, normi, obrasci ponašanja, uloga• Interiorizacija vrijednosti. • Socijalna kontrola

Strukturalni funkcionalisti

2

• ORAZOVANJE U FUNKCIONALISTIČKOM PRISTUPU• Obrazovanje dio sustava• Matična, prihvaćena zajednička kultura – koje vrijednosti, norme , znanja i obrasci ponašanja trebaju biti predmet

obrazovanja• Obrazovanje podržava i opravdava postojeće poretke• Postojeća stratifikacija (politička i socijalna) se prihvaća kao pravedna• Netko je gore jer je sposobniji.EMIL DURKHEIM

• 19/20 st., Francuska; francusko društvo• kako se postiže i održava kohezija u diferenciranim društvima ?• spontana diferencijaica može voditi u dezorganizaciju, nered i bezvlašće (anomija)• analiza postojećeg društvenog reda• društvene skupine ukuljučuju međusobno zavisne jedinice (pojedinci , porodice...)• mehanička i organska solidarnost• funkcija obrazovanja prijenos društvenih pravila i vrijednosti• à homogenost• à socijalizacija• à interiorizacija zajedničkih vrijednosti i normi• à društvo s mnogo (sebičnih) pojedinaca pretopiti u društvenu cjelinu (zajednicu)• à društvena solidarnost; à suradnja;àanomija

Osjećaj pripadnosti

Osjećaj privrženosti društvu

• à društvo važnije od osobe – nastava povijesti - veza između pojedinca i društvaAndersen: Nacija kao zamišljena zajednica

Primjer SAD-a; doseljenici različitog podrijetla – zajednički identitet, povijest amerike, američke vrijednosti i mitovi; american dream, …..

• Škola = društvo u malom• Obitelj – rodbinske veze• Prijatelji – osobni izbor• Društvo – Suradnja s onima koji nisu rodbina• Zadani niz pravila• Škola - model društva• Poštivanje školskih pravila – poštivanje pravila općenito

Nužne kazne u školi

Kazna ekvivalenta ozbiljnosti štete koje je načinjena

Uvidjeli bi da je pogrešno postupati protiv interesa društvene skupine

• Škola – specifične vještineOrganska solidarnost

Međuovisnost specijaliziranih vještina

Raznolikost vještina nužna za društvenu suradnju.

David Hargreavs

• više naglasiti dobrobit za skupinuKolektivni sportovi

Razviti privrženost školi

3

Kritike Durkheimovih stajališta o obrazovanju

• Vrijednosti su vrijednosti vladajuće elite• Različite kulture u suvremenim društvima• Pluralizam kultura i vrijednosti – uniformne vrijednosti školskog sustava .

TALCOTT PARSONS

• Obitelj – partikularistička mjerila• Pripisani status• Škola - „žarišno sredstvo socijalizacije“• univerzalistička mjerila• Stečeni status• Meritokratska načela• Kao i društvo koje sve više počiva na postignuću a manje na pripisanom statusu.• Škola postiže vrijednosni konsenzus• vrijednost postignuća• vrijednost jednakosti šansi• à visoko motiviranu radnu snagu

Orijentacija ka uspjehu

Različite nagrade za uspjeh i neuspjeh

à svi doživljavaju sustav kao pravedan

• Škola kao mehanizam selekcije – profesionalne orijentacije• Ispituju, provjeravaju njihove talente i vještine

à podjela uloga.

DAVIS KINGSLEY i WILBERT E. MOORE

– meritokratski pristup– Obrazovanje i stratifikacija– Najsposobnij pojedinci; nagrade kao motivacija, funkcionalno najvažniji položaji– kritke: – akademske svjedodžbe i nagrade nisu u tijesnoj vezi– ocjenjivanje nije isključivo ocjenjivanje sposobnosti

utjecaj društvene stratifikacije . svrha obrazovanja

• 1. politički ciljevi (građanska poslušnost, domoljublje – mitovi, povijest..; imigracija doseljenika, promoviranje reda i političkog poretka…)

• 2. ekonomski ciljevi Edukacija za kasnije ekonomske uloge; selekcija i trening radne snage

• 3. socijalni ciljevi prijenos vrijednosti, normi

zamijenili crkvu i zajednicu .

SOCIJALDEMOKRATSKE PERSPEKTIVE O OBRAZOVANJU

SOCIJALDEMOKRACIJA

• Suprotno stajalište funkcionalistima o jednakim šansama• Cilj: stvoriti veću jednakost i te promicati jednakost šansi• Teže da školski uspjeh ne ovisi o klasnom podrijetlu• Državna intervencija nužna da bi se smanjile nejednakosti koje proizlaze iz tržišnog gospodarstva

4

• djeca slabijih materijalnih mogućnosti à slabiji obrazovni uspjeh• smanjile bi se stratifikacijske nejednakosti• kritika triparitetnog školskog sustava škola• klasične gimnazije, tehničke škole, opće srednje škole• nejednaki razvoj mogućnosti i potencijala.• jednake šanse à meritokratski sustav àpoticanje ekonomskog rastaShulz Theodor

• Vještine i znanje su oblik kapitala• Bolje obrazovanje àveća učinkovitost à veća produktivnost à rast ekonomije à bolje obrazovanje• Primjer: efikasne američke farme s visokoškolovanom radnom snagom• 80-tih - povećani izdaci za obrazovanje

- podizanje dobne granice za prekid školovanja

- kompenzacijsko obrazovanje

Kritike socijaldemokratskih pristupa obrazovanju.

• Kritike potaknute i dalje nejednakostima u obrazovnim postignućima i recesijom• Postignuća među klasama i dalje bitno različita• + marksisti: obrazovanje ne može nadoknaditi ili parirati klasnim nejednakostima u društvu• Koliko učinkovito obrazovanje promiče ekonomski rast?

U Engleskoj „Velika debata o obrazovanju“

Da li obrazovanje potiče vještine koje su potrebne poslodavcima?

Prekomjerni izdaci za obrazovanje ne potiču gospodarstvo već ga dodatno porezno opterećuju

Neučinkovitost obrazovnog sustava.

• Koliko je formalno obrazovanje nužno za uvježbavanje radne snage?• Trend dekvalifikacije ili kvalifikacije radne snage?• Collins Randal:

– 15% zanimanje tražilo više kvalifikacije– Collins: odnos obrazovanja i gospodarstva– nakon opće pismenost; ne potiče gospodarstvo– većina vještina se uči na poslu– za veliki dio zanimanja npr više poslovne škole postižu samo profesionalizaciju a ne stvarno prenošenje

znanja• White M. – učenje specifičnih vještina je nevažno – opće obrazovanje je ključno za današnja zanimanja• „jedino dobro i temeljito obrazovani mogu biti dovoljno fleksibilni“.

POSTFORDIZAM I OBRAZOVANJE

• Fordizam – postfordizam• Fleksibilnost i postfordizam• Funkcionalna i numerička fleksibilnost• U današnjoj globalizaciji:• Obrazovni standardi ključni za ekonomski uspjeh zemlje• Fleksibilna i konkurenta poduzeća• Da konkuriraju međunarodnom globalnom tržištu• àneophodne visoke razne obrazovnih kvalifikacija radne snage• àbrze prilagodbe novim mogućnostima• àkvalitetna opća naobrazba primjerena tehnološkim promjenama

NEOFORDISTI – se ne slažu s gore navedenim

5

• Reich B. – politika jednakosti šansi nije spojiva s postizanjem ekonomskog rasta• à radnici se natječi i sa radnicima drugih zemalja• à državne granice više nisu relevantne• Uspješniji iz drugih zemalja su konkurencija• Rutinski poslovi sele se u nerazvijene zemlje• Marksisit: socijaldemokratska jednakost šansi znači da će i dalje biti nejednakosti – oni uspješniji

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA

• Funkcionalisti : obrazovanje kao korist za društvo• socijaldemokratske i liberalne teorije: obrazovanje treba samo usavršiti• konfliktna perspektiva: obrazovanje – bitno unapređuje interese jedne skupine na račun interesa drugih podređenih

skupina• promjene u obrazovanju nedostatne ukoliko se ne promijene temeljni odnosi moći u društvu.

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA – OPĆENITO

• Različiti suprotstavljeni interesi • Klasno društvo• Kapital• Profit• Antagonističke klase. • nejednakost u vlasništvu i bogatstvu – proizvodni odnosi, konflikti• Tenzije, borbe između pojedinih društvenih grupa (klasa) – a ne ravnoteža • Blau i Duncan: - obrazovno postignuće je relativno precizan prediktor krajnjeg statusnog postignuća

• samoregrutacija sloja – tendencija da sinovi zauzimaju slične obrazovne i socio-ekonomske statuse kao njihovi očevi

• rigidnost socijalne strukture – ? ideološka sintagma – o jednakosti šansi. • Škola – ulogu reprodukcije –

TEORIJA REPRODUKCIJE

• reprodukcija ideologije• reprodukcija hijerarhije klasne strukture• reprodukcija statusa, odnosa i status quo. • na koji način? – • àformalni jezik i očekivanja, vrijednosti dominantne kulture

niže klase i marginalne skupine: neformalni govor; drugi obrasci ponašanja

učenje uloga i očekivanja zavisna od klasnih položaja; etničke pripadnosti; rodne uloge

• àrazvrstavanje pojedinaca u profesijske nišeNKV radnik, vozač, advokat - više i niže klase/ viša i niža zanimanja

• à školovanje omogućava dominantnoj grupi (moć!) da kroz obrazovnu selekciju zauzme najvažnija mjesta u institucijama i pozicije kontrole.

• tri modela koji objašnjavaju reprodukciju klasne nejednakosti• MODEL EKONOMSKE REPRODUKCIJE• MODEL KULTURNE REPRODUKCIJE• MODEL DRŽAVNE HEGEMONIJE

• MAKRO RAZINI

6

školovanje i društveni kontekst

kvantitativne analize, statistički podaci

• MIKRO RAZINIinterakcijske skale, sociogrami na razini razreda – kako se reprodukcija odvija

• MODEL EKONOMSKE REPRODUKCIJE

Bowles i Gintis – 1976

• snaga i moć dominantne grupe• inferiorne klase i skupine• škola kroz svoj sustav radi na identičnoj selekciji• analizira se relacija socijalna klasa, strukturalna nejednakost u školi i strukturalne podjele na tržištu rada i socio-

ekonomskim područjima• tj. klasna društvena diferencijacija se osnažuje kroz školski sustav. Načelo korespodencije

• odnosi u školi analogni odnosima u svijetu (organizacijama) rada• ekonomske organizacije su ogledalo školskih (i drugih) i obrnuto• škole, bolnice, crkve = tvornice• strukturalna korespodencija• disciplina; način samoprezentacije, doživljaj samog sebe, klasna identifikacija

(odnosi u razredu, slabije i elitnije škole....)

• Obrazovanje podređeno interesima vladajućih slojeva . • Radna snaga u kapitalizmu: marljiva , prilagodljiva, poslušnu i visoko motiviranu radnu snagu + podijeljena, neujedinjena

i fragmentirana• skriveni i javni kurikulum• latentne i manifestne funkcije organizacije• skriveni kurikulum (Jackson, 1968).

• Nije važan sadržaj poučavanja koliko oblik poučavanja i učenja te organizacijski obrazac koji prevladava u školi• Škola – učenici à podložni, nekritički, pasivni i poslušni radnik

• Studija – niže ocjene u školi povezane s kreativnosti, neovisnost i agresivnost; više ocjene s upornošću, dosljednošću i pouzdanosti i točnosti

• Škola ustrojene na hijerarhijski način – prihvaćanje hijerarhije i autoriteta . • Motiviranje nagradama

• Izvanjske nagrade ocjene; svjedodžbe = novac; ekstrinzična motivacija• Učenje nije zadovoljstvo, škola antipatična – ekskatedra – lonci i tikvice• U tvornicama ispunjavajući rad i radno zadovoljstvo marginalizirani• Stvaranje profita – izvanjsko radnicima.

• implicitni obrasci, vrijednosti, vjerovanje i sl.npr. točnost, disciplina, poslušnost, puka reprodukcija gradiva

npr: djeca niže klase – točna, autoritet, poslušnost...

djeca viših klasa – neovisni oblici ponašanja, autoritarni oblici prezentacije, ambicioznost, razvijenije verbalne vještine.........

• ? da li je to tako – empirijski podacineke studije to potvrđuju

• Školski program fragmentiran analogno fragmentaciji radničke klase podjeli poslova na uske specijalizirane zadaće• rodne uloge i diferencijacija u školi• dečki se više prozivaju, uloge rukovoditelja tima, više pažnje i sl.• kritka: previše deterministički model, pesimističan pristup.

7

MODEL KULTURNE REPRODUKCIJE

• formalni kurikulum• favorizira jezik, ponašanje i vrijednosti viših klasa• Bernstein B. „Klasa, kodovi i kontrola“• nejednakost na makro i mikro razini• temeljne klasne razlike u porodicama:• struktura i uloga pojedinih članova• govor, način komunikacije – jezični kodovi.

• radnička obitelj: tradicionalne stereotipne uloge i zanimanja

autoritaran ogoj i odnosi

podjele uloga po spolu, dobi

ograničeni tj partikularni kodovi značenja

skraćena komunikacija,

pretpostavlja razumijevanje sugovornika

siromašniji vokabular

dijalekti .

• obitelj srednje i više klasestruktura otvorenija i fleksibilnija

uvažavanje individualnosti

univerzalni jezični kod

različiti kontekst

eksplicitna deskripcija, objašnjenja

bogatiji vokabular.

• bolja prilagodba školskom sustavu djece iz neradničkih obitelji• bolje kompetencije• jasnije uočavaju što se od njih očekuje, lakše razumijevanje......

Bourdieu – kulturni kapital

• podrazumijeva ne samo jezik i socijalne uloge• kulturni background, znanje, vještine socijalne veze• umjetnost, muzeji, odnos prema insitucijama• vještina izražavanja i komuniciranja, • odnos prema radu• „ navike i ponašanje srednje klase“• kulturni kapital – nižih klasa.

MODEL DRŽAVNE HEGEMONIJE

8

• vladine intervencije u obrazovni sustav• dominacija: dominantna grupa kontrolira institucije kao što su mediji, školstvo, politički sustav i sl.• Sustav obrazovanja kao sustav socijalne i političke legitimacije .

• kroz školu se reproducira ideologija vladajuće klase• opravdava se postojeća hijerarhija• legitimacija vladavine• škola: ideologija• odnos vladinih institucija spram škola• struktura moći

• moć se manifestira: kroz određivanja što će se učiti - koja polja; kurikuluma; izdavanje certifikacija i svjedodžbi, kontrole; financiranja

SSSR – svemirska utrka i obrazovanje.

• zaključno: Sustav obrazovanja kao reprodukcija postojeći statusa i odnosa– formalni jezik

• hendikepi s neformalnim kolokvijalnim govorom, – očekivanja dominantne kulture – obrasci ponašanja

• ponašanja i obrasci nižih klasa nerijetko prihvatljivi unutar škole– vrijednosti i norme vladajuće i srednje klase– povezuju zanimanja i klasne položaje

– zanimanje mehaničara, prodavača i podrijetlo iz nižih klasa– niske profesionalne aspiracije

– preuzimanje klasične rodne/spolne uloge. Obrazovni sustav i mit o meritokaciji

• Najvažnija klasna pripadnost• Nejednake šanse u obrazovanju i pri zapošljavanju• Vjerojatnosti nejednake• Djeca imućnijih – bolji uspjesi. • Legitimiranje klasnih nejednakosti• Obrazovni uspjeh temelji se na zasluzi, nagrade u svijetu rada se temelj na zasluzi, školovanje je put ka uspjehu

u svijetu radaàsustav raspodjele je pošten i opravdan

• – hijerarhija bogatstva, prestiža i i moći opravdanaàoni na vrhu zaslužuju povlasticeàsiromaštvo i neatraktivna radna mjesta odraz vlastitog neuspjeha

• Navedeno prikriva činjenicu da se privilegije (socijalne veze, kapital i sl.) prenosi iz pokoljenja na pokoljenje. Kritike i evaluacija teza konfliktne perspektive

• veza između obrazovanja i ekonomskih tijekova– obrazovanje uvedeno nakon industrijalizacije– zapošljavali radnu snagu čije vrijednosti nisu formirane kroz obrazovni proces

• današnje organizacije: smanjenje birokratske kontrole + timski rad– obrazovanje s kompeticijom – ne nudi vještine za timski rad

• dio učeničke populacije ne podređuju se autoritetu škole– otpor školi– ne prihvaćaju sve čemu ih uče

• formalno obrazovanje– čiste discipline, humanističke znanosti, naglašavanje intelektualnog razvoja– ne potencira vještine koje trebaju poslodavci + razvija i kritičko mišljenje

• teza: obrazovanje legitimira nejednakost sa prividom ne/uspjeha– istraživanje: percepcija: tek 2,5 % radnika tvrdi da je obrazovanje čimbenik nejednakosti; ostali ističu obiteljsko

podrijetlo, bogatstvo i sl. • kapitalistički sustav ne uspijeva u potpunosti kontrolirati obrazovni sustav

– vrata učionice daju određenu slobodu i autonomnost– mnoge skupine u društvu imaju utjecaj na formiranje obrazovnog sustava i programa– obrazovni sustav – relativno autonoman– ali - obrazovanje ne može ići protiv bitnih interesa kapitalizma– ali – nacionalni nastavni programi– autonomnost obrazovanja – pogodna i za kritičan odnos ali i z indoktrinaciju

9

– ? u kojim okolnostima se ono samostalno razvija; kada su ekonomski čimbenici presudni

Paul Willis – studija o neželjenim posljedicama obrazovanja

• kvalitativno etnografsko istraživanje• 12 dječaka - mangupi• period 18 mjeseci školovanja i početak radnih odnosa• kontraškolska kultura• àobrazovni sustav ne uspijeva manipulirati osobnostima učenika• nema poštovanja autoriteta• ne vjeruju u osobno postignuće• àpostali prikladni za nekvalificirane fizičke muške poslove• àsami aktivno stvaraju i biraju supkulturu.

LIBERALNA PERSPEKTIVA

• LIBERALNA PERSPEKTIVA / OBRAZOVANJA• Liberalizam kao društvena teorija• Fokus ove perspektive je obrazovanje i odnos prema pojedincu, ne društvu• Promicanje blagostanja pojedinca

John Dewey

• Svrha obrazovanja da pojedinci razviju svoj puni potencijal kao ljudska bića• Intelektualni, tjelesni, emocionalni i duhovni potencijali• Kritizirao mehaničko učenje činjenica• Ljudi bi trebali učiti na iskustvu, čineći a ne slušajući• Razvijaju se vještine, navike, stajališta. Obrazovni sustav će poticati fleksibilnost, toleranciju i demokratsku jednakost• Kritičko razmišljanje o svijetu

Ovakvo obrazovanje pretpostavka za demokraciju

Pojedinac kao subjekt demokracije

Teoretičari elita à kritike demokracije

Masovno obrazovanje

Masmediji

Tehnička poteškoća

Esencijalni problem demokracije .

• Liberalne perspektive i obrazovne politike– Ideja smanjenja nejednakosti– Programi školovanja za depriviligirane

– Liberalna načela – usmjerena na dijete– NAPREDNO OBRAZOVANJE

• Svako dijete je jedinstveno; njegovati sposobnosti svakog pojedinog djeteta

Štrajk u srednjoj školi „Wiliam Tyndale“ u Londonu

Kritika: djeca ne nauče ništa zbog nedovoljne discipline

10

• Illich Ivan – DOLJE ŠKOLE – radikalno liberalno stajalište o školi

• Obrazovanje bi trebalo biti oslobađajuće iskustvo• Pojedinci istražuju, stvaraju, poduzimaju inicijativu• Razvijaju svoje sposobnosti i talente• Klasične škole su autoritarne, represivne institucije

Učenici ne utječu što i kako uče

Konformizam i poslušnost, puko gomilanje činjenica, razina memoriranja i prepoznavanja, ne razvijaju vještine, ne razvija se kritičko mišljenje – pasivno konzumiranje

Učenik školovan da brka nastavu s učenjem

Školovanje se predstavlja kao vrijedna roba koju treba konzumirati u što većim količinama.

• ukidanje škola• razmjena vještina• mreže učenja

• Kritka: srž problema nije u školama već u funkcioniranju društva i njegovog gospodarskog i političkog• Neophodna promjena ekonomske strukture društva

ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE STUDIJA SLUČAJA - ROMI

obrazovni rezultati etničkih manjina nisu jednoznačni o istraživanja: npr. Azijci jednako uspješni kao populacija bijelaca

razlikovati rezultate unutar pojedinih skupina - npr. Pakistanci i Bangladežani slabiji rezultati razlikovati uspjehe djevojčica i dječaka unutar pojedinih etničkih skupina razlikovati uspjehe prvog i drugog naraštaja

Romska populacija procjenjuje se na 8 do 12 milijuna pripadnika rasuta je po cijelom kontinentu jedna je od najvećih i najranjivijih europskih manjina. Ne postoji jedan romski narod, već se radi o bogatoj raznolikosti kultura, tradicija i drugih značajki. Romi govore različitim jezicima i pripadaju različitim vjerskim zajednicama.

NACIONALNO IZJAŠNJAVANJE I EVIDENCIJA slučaj da se boje javno iskazivati svoj romski identitet

à broj Roma u nacionalnim popisima stanovništva obično mnogo niži od stvarne brojke. - mnogi Romi neće izabrati svoju, nego nacionalnost većinske skupine, ili će ostati “neizjašnjeni”,- u Srbiji i Hrvatskoj nedostatak osobnih podataka i/ili registracije, Ne postoje procjene ni o broju ni

o postotku Roma bez osobnih dokumenata.- u Srbiji - sezonska migracija mnogih Roma.

àVisoka razina nepismenosti doprinosi nedostatku točnih podataka u Hrvatskoj živi oko 40.000 Roma

SOCIJALNA SITUACIJA I STATUS ROMA Istraživanja su pokazala da je u gotovo svim aspektima života Romima lošije od prosjeka: visoka razina nepismenosti viša razina smrtnosti novorođenih nižu očekivanu dob

više od polovice romskog stanovništva u Hrvatskoj mlađe je od 19 godina. niže per capita prihode višu nezaposlenost

11

àglavni pokazatelji društvene isključenosti

DISKRIMINACIJA I PREDRASUDE predrasuda prema Romima à anticiganizam diskriminaciji Roma – u zapošljavanju, stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanjuDiskriminacijski stavovi rasprostranjene su društvene predrasude i stavovi prema Romima negativan stav prema integraciji Roma u škole Bogardusova skala socijalne distance razlikovati stavove od ponašanja

u Bugarskoj (2005.) - 86% ispitanika izjavilo da ne bi htjeli da njihova djeca pohađaju školu u kojoj je više od pola ukupne školske populacije romske nacionalnosti

U Mađarskoj (2003.) smanjeni antiromski osjećaji, ipak znatan dio 36–38% populacije negativne stavove U Rumunjskoj (2004.) značajna razinu diskriminacije vezanu uz zapošljavanje, vlasti i škole U Makedoniji čak 79,95% ispitanika ima negativne stereotipe o “Ciganima” U Hrvatskoj (1995.) uzorak od 2.715 učenika srednjih škola, od 13 etničkih grupa samo su Srbi i Crnogorci (rat !) bili

niže rangirani od Roma..

Određeni oblici društvenog etiketiranja ili stigmatiziranja doista postoje. Marginaliziranje: na gospodarskom, prostornom, kulturnom i političkom planu stigmatizacije u školama, u situacijama u kojima Rome nazivaju Ciganima Učenici Romi sami primjećuju kako se rado igraju s djecom drugog etničkog porijekla, ali da ne vole slušati

negativne komentare ni nepravde od druge djece i nastavnika

SOCIJALNA ISKLJUČENOST Praćenje je otkrilo turobnu situaciju Roma u Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i

Sloveniji začarani krug u mnogim pogledima socijalna isključenost iz mnogih aspekata društva ogrezli su u siromaštvu četiri područja - obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvena skrb

OBRAZOVANJE ROMA negativne društvene posljedice socijalne isključenosti iz obrazovanja isključenost dijela društva

à to rezultira prijetnjom društvenoj koheziji à vladi može nametnuti visoke društvene troškove à pokazatelj pogoršanja odnosa između skupina

pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju à integracija manjina u većinsko društvo à mehanizam nadoknađivanja društvenih nejednakosti (kompenzacijsko obrazovanje)

istraživanje: učenici lakše odustaju od nisko kvalitetnih škola (!?).METODOLOGIJA STUDIJEStudije slučaja - relevantni lokalni primjeri (promatranje; promatranje s učestvovanjem)

da popune previđene praznine u dostupnim podacima. podaci iz drugih izvora statistički i specifični podaci analize zakonodavstva, politike i programa, podaci dobiveni od različitih važnih osoba mišljenje glavnih zainteresiranih strana (intervjui) istražuju se razlike u stavovima, gledištima, mišljenjima i vrijednostima obuhvaćenih aktera. triangulaanaliza romske zajednicu i škole s visokim postotkom učenika Roma

12

romska zajednica: područje koji sami stanovnici kao i njeni ne-romski susjedi percipiraju i nazivaju romskom zajednicom

postoji jasno razgraničenje cija metoda i izvora podataka

PODACI O ODGOJNO OBRAZOVNIM POSTIGNUĆIMA Usporedba sa: standardima propisanima kurikulumom. uspjeh na nacionalnim ispitima uspješan prelazak iz razreda u razred, upisi , napuštanja i sl. nedostatak pouzdanih statističkih podataka Mnoga romska djeca uopće nisu uključena u nacionalni odgojno-obrazovni sustav visok je postotak onih koji ne završavaju školu školski uspjeh učenika Roma općenito je nizak ocijenjeno da 8% učenika u osnovnim školama nije pismeno češće ponavljaju razrede češće ispadaju iz sustavaMađarska: stopa ponavljanja razreda pet puta veća kod Roma nedolazak na nastavu osam puta češći nego kod učenika mađarske većine. Rumunjska: 8. razred upisuje samo 29% učenika Roma, visoka stopa odustajanja Srbija: samo 30% romskih učenika koji se upisuju u prvi razred završava osnovnu školu Podzastupljenost Roma u višim razinama obrazovanja

posljedica niske kvalitete u predškolskom obrazovanju i osnovnim školamaHrvatska:

à procjene da 1/3 romske djece nikada nije bilo uključeno ni u kakav oblik školovanja samo 27% učenika Roma upisanih (!!) u osnovne škole završe osnovnoškolsko obrazovanje u nekim školama, 90-100% romske djece ne završe osnovnu školu. vrlo mali broj Roma nastavlja školovanje nakon završene osnovne škole jedan student Rom studira na Fakultetu političkih znanosti problem nejednakosti spolova na svim razinama obrazovanja. Samo 14 Roma - VŠS/VSS od kojih samo dvije Romkinje peti razred je kritičan djeca mogu biti poslana da rade u ranoj dobi, dok se djevojčice često udaju u ranoj adolescenciji i napuštaju školu studiji slučaja - u Podsusedu kod Zagreba gotovo 90% učenika Roma ponavlja razred. Od 308 Roma sa SSS, samo 76 su žene (24,68%)

UZROCI1. socijalna isključenost

administrativna isključenost Standardni zahtjevi za upis u osnovnu školu zahtijevaju određenu dokumentaciju.

à smatra se da je broj Roma bez osobnih dokumenata značajan ànisu zakonski prijavljeni na svojoj adresi

jezična isključenost àRomi ne razumiju dobro domicilni jezik zemlje ili su potpuno nepismeni mnogi govore romski kao prvi jezik, a unutar te jezične skupine postoje varijacije i dijalekti U Crnoj Gori i Makedoniji dio Roma govori albanski u Hrvatskoj i Mađarskoj govore dijalektom romskog tzv. bajaškim àmnoga djeca pate s nepoznatim jezikom u školi mogu zaostati u obrazovanju i postati nezadovoljna i frustrirana te ispasti iz sustava povećavajući osjećaj

marginaliziranosti àmože prouzročiti lingvističke kao i druge probleme

Rezidencijalna segregacija / zemljopisna izolacija utjecaj rezidencijalne segregacije na pristup romske djece kvalitetnom obrazovanju

13

izolirane škole s visokim postotkom Roma su manje atraktivne Mnoge romske zajednice i susjedstva nemaju lokalne škole

2. visoka razina nepismenosti njihovih roditelja njihovi roditelji nemaju potrebno znanje da im pomognu u učenju

3. segregacija romske djece u odgojno-obrazovnom sustavu Upis u školu i ustrojavanje razrednih odjela

romskoj djeci prečesto dijagnosticiraju teškoće u Bugarskoj: neke škole za djecu s intelektualnim poteškoćama upisuju od 90 do 100% romske djece. postupci ocjenjivanja često arbitrarni, te sudjelovanje nekog tko govori materinji jezik djeteta nije dovoljno jamstvo

Srbija: “bijeli bijeg” diskriminacijski stavovi prema Romima od strane roditelja ne-Roma koji ne žele da njihova djeca dijele školu s Romima

Hrvatska: raspoređivanje učenika Roma u ustanove specijalnog obrazovanja segregacija učenika Roma u zasebnim razrednim odjelima u okviru redovnih škola razrede koji prate “poseban” pojednostavljeni nastavni plan i program à niža razina kvalitete postoje dokazi da je pismenost u segregiranom okruženju daleko niža nego u integriranom okruženju žele da njihova djeca dijele školu s Romima

4. vrlo niska i/ili negativna očekivanja varijanta pozicijske teorije negativna očekivanja učitelja i nastavnika stigmatiziranost djece Roma samoispunjavajuće proročanstvo U Mađarskoj je zabilježeno da učitelji i nastavnici imaju niža očekivanja od učenika Roma, pa su ti učenici stoga

manje zainteresirani za školovanje. U Rumunjskoj istraživanje “Pristup odgoju i obrazovanju grupa u nepovoljnijem položaju, s posebnim fokusom na

Rome” je izvijestilo da postoje niža očekivanja od romske manjine u školi Niža očekivanja ànižim odgojno-obrazovnim postignućima ànepisani niži standardi U Mađarskoj oko 17% učitelja i nastavnika traži od učenika Roma manje Srbija: neki učitelji i nastavnici imaju manja očekivanja od učenika Roma à vidljivo i iz rezultata na nacionalnom

vrednovanju à podaci više od 40% učenika Roma raspoređeno u razrede s najnižom kvalitetom poučavanja, dok je u

takvim razredima smješteno samo oko 20% učenika populacije ne-Roma. Očekivanja i stavovi učitelja i nastavnika pokazali à rad učenika i njihovu obrazovnu putanju. negativna očekivanja učitelja i nastavnika manifestiraju slabim odgojno-obrazovnim uspjehom pozitivnim očekivanjima poboljšavaju svoja odgojno-obrazovna postignuća Prvo eksperimentalno istraživanje o pristranim očekivanjima učitelja i nastavnika proveli su Rosenthal i Jacobson;

1968. godine.. To je nazvano Pigmalion efekt Pigmalionov efekt (engl. Pigmalion effect) je popularan naziv za utjecaj individualnih uvjerenja i očekivanja na ono

što im se događa. Izražava ideju da će čovjek postati ono što netko od njega očekuje, makar samo i u njegovim očima.Taj se pojam upotrebljava u literaturi da se naglasi:A) uvjerenja i očekivanja ljudi određuju njihovu uspješnostB) očekivanja i uvjerenja drugih u sposobnosti i mogućnosti neke osobe djeluju pozitivno podižući i razvijajući

njezine sposobnosti i uspješnosti..5. Negativni stavovi i obilježavanje (etiketiranje + grupiranje) Razvrstavanje učenika na osnovi površnih utisaka, koji se često temelje na prvoj impresiji – halo efekt.

Proces obilježavanja à utjecaj na školski uspjeh à negativni učinak na psihološki razvoj djeteta à kompleks inferiornosti, nisko samopoštovanje à mala životna osobna očekivanja.

Nastavnici: romski učenici nisu sposobni usvojiti gradivo iz standardnog nastavnog plana smanjeni obim školskog programa; reducirani opseg školskog programa.

6. izostanak predškolskog odgoja

14

slabo predznanja na počecima obrazovanja. slabiji predškolski osobni razvoj djece Roma manji postotak romske djece pohađa predškolu Mađarskoj je 1999./2000. samo 17,39% Roma pohađalo predškolu, Slovačkoj ih je u 2003./2004. bilo tek 1,02%. broj mjesta u predškolama je nedostatan za prihvaćanje trenutne populacije djece predškolskog uzrasta u Makedoniji kapaciteti tek za 12 % može biti smješteno u postojeće objekte

à Romi su neproporcionalno pogođeni manjkom mjesta 7. kvalificiranost učitelja i nastavnika

romske škole privlače nedovoljno kvalificirane učitelje Mađarska: škole koje upisuje više od 80% Roma zapošljavaju nekvalificirani učitelji i nastavnici Rumunjska: 45% nastavnika u školama od prvog do osmog razreda nekvalificirano Srbija: slabije nastavno osoblje i/ ili nedovoljno osoblja Hrvatska: u seoskim područjima mladi učitelji i nastavnici; visoka stopa fluktuacije nastavnika Nedostatno obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje učitelja i nastavnika Neučinkovit školski menadžment

8. Materijalna deprivacijaU osnovnim školama uzgredni troškovi rastu

U Rumunjskoj (izvještaj, intervju): Od 20 učenika koje imam, pitam se bi li četiri od pet obitelji moglo sebi priuštiti kupnju knjižniceza dijete, kupnju knjige koju bi učenik želio imati ili školske torbe, jer neki učenici dolaze u školu noseći svoje stvari u plastičnim vrećicama

U Slovačkoj siromašni roditelji dobivaju stipendiju ovisno o uspjehu djeteta u školiSlabija školska infrastruktura

Prenatrpanost postoji u romskim školama u Rumunjskoj općine gdje obitavaju Romi – općine lošijeg imovinskog stanja objektivni, materijalni uvjeti škola su slabiji

9. Pedagoška praksa u razredu Većina učitelja i nastavnika podučava „starom paradigmom“ frontalno poučavanje i pasivan stil učenja poučavanje kao prezentacija znanja službena odgojno-obrazovna politika traži: specifičnu praksu, primjerice interaktivne metode poučavanja ili poučavanje usmjereno na učenika praksu integrirane nastave, u kojoj svi učenici sudjeluju u razredu, a učitelj ili nastavnik učinkovito i djelotvorno

dopire do svih učenika u heterogenom okruženju pospješiti diferencirano poučavanje kako bi se koristile bolje strane svakog pojedinog djeteta, umjesto da je fokus

na njegovim nedostacima “Ako [...] se desegregacija ne poveže s novim metodama i oblicima rada (suradničko učenje, radionice, uvođenje

vrednovanja ... individualizirani rad), kao takva neće dati zadovoljavajuće rezultate.” Učitelji i nastavnici bi također trebali biti upućeni u kulturu manjina i multikulturalno obrazovanje, metodologiju

učenja drugog jezika

10. Odnos škola-zajednica Školska kultura i okruženje interakcije: učenika, učenika i nastavnog osoblja, kao i školskih nastavnih tijela, roditelja i zajednica razumijevanje romske kulture i vrijednosti razumijevanje između učenika Roma i ne-Roma posredovan je i ovisan o predodžbama učitelja i nastavnika (kao i

roditelja) o romskoj kulturi kurikulum: može poticati pozitivnu percepciju Roma, ignorirati je ili, što je najopasnije, prikazivati romski identitet na

negativan način Školska inspekcija Slučaj Darda: romski roditelji su obično uključeni u izvan nastavne aktivnosti Drugi slučaj: slab interes roditelja za sudjelovanje u školskim aktivnostima

15

intervjuirani romski roditelji govore kako bi vrlo rado sudjelovali u školskim aktivnostima, ali ih nitko ne poziva

KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE

• STRUKTURA PREDAVANJA:I KLASAII JEDNAKOST OBRAZOVNIH ŠANSI/ MERITOKRACIJAII PODACI O KLASI I OBRAZOVNOM POSTIGNUĆUIV UZROCI I TEORIJSKA OBJAŠNJENJA RAZLIČITIH OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA

– KULTURNA DEPRIVIRANOST» GOVORNI OBRASCI» KULTURNI KAPITAL» KLASNI POLOŽAJ I SEKUNDARNI UČINAK STRATIFIKACIJE

– MATERIJALNA DEPRIVIRANOSTKLASA

• Problem i koncepcija klasa• Socijalne barijere i vertikalna socijalna mobilnost• klasa – sloj• problem kriterija stratificiranja• KLASNA PRIPADNOST – ETNIČKA/VJERSKA PRIPADNOST – RASNA PRIPADNOST• PREKLAPANJE LINIJA PODJELE• konzistentnost klasnog položaja (statusa)

• vlasnik dionica tvornice, i biti nezaposlen• politički status ili moć, ekonomski status ili bogatstvo, socijalni statusa ili prestiž

• Trodijelna podjela:• VIŠA KLASA• SREDNJA KLASA• RADNIČKA (NIŽA) KLASAStratifikacija SAD-a• VIŠA KLASA (1-3%)• VIŠA SREDNJA KLASA (10-15%)• NIŽA SREDNJA KLASA (30-35%)• RADNIČKA KLASA (40-45%)• NIŽA KLASA (20-25%)

JEDNAKOST OBRAZOVNIH ŠANSIelita i masa • linija podjele diferencijacija putem- obrazovanje

o znanje i stručnost, nosilac znanja - elitao manuelni poslovi, rutinski zadaci – masa

• meritokratska koncepcija društva nasljeđivanje statusa ili vlasništva ne bi trebali biti osnova statusne promocije

• znanje i stručnost jedini kriteriji što proizlaze iz različite nadarenosti, talenata i sposobnosti kao urođenih dispozicija• ? koje osobine, talenti se cijene u društvu?• kako odvojiti od socijalnog utjecaja? • → tko je subjekt procjene osobina• → koja su mjesta (funkcionalan) važnija te donose beneficije i u kojoj mjeri• → pretpostavka: hijerarhijski društveni poredak• biološke razlike određuju klasne razlike!?• time su društvene nejednakosti opravdane i ujedno pravedne• meritokracija je utopistički ideal• razvoj talenata i sposobnosti je rezultat podjele rada i uvjeta obrazovanja

16

• struktura položaja (društveno-ekonomske nejednakosti) je uvjetovala obrazovne mogućnosti i razvoj sposobnosti i talenata, prilika za iskazivanje sposobnosti

• - sposobnost nije jedini uvjet napredovanja kroz obrazovanje a obrazovanje nije jedini uvjet napredovanja kroz profesiju, profesija nije jedini kriterij socijalnog statusa

• npr. istraživanje – socioekonomsko podrijetlo (status) važniji pri izboru profesionalnog usmjerenja od obrazovnog uspjeha

• od kvalificiranih upisali akademsku razinu programa - 47% iz niža klasa, 65% od pripadnika srednja klase i 80% od pripadnika više klase

• Bowles i Gintis - teoriju korespodencije u reproduciranju klasnih odnosaCollin Randall

• funkcionalistički pristup obrazovanju• jasna veza između obrazovanja i stratifikacijskog položaja• obrazovanje u proizvodnji "kulture statusa" a manje stručnih znanja• ne postoje jednoznačne veze • istraživanje: socijalno podrijetlo efekt na profesionalni uspjeh • SAD: 60 - 70 % poslovne elite iz iz više i srednje klase, a 15% iz nižih klasa !? - starija istraživanja,; • ? danas - isti trend

• bogatstvo, moć, ugled kao glavni kriteriji stratificiranja - Weber• obrazovanje kao posredni mehanizam• obrazovanje - proizvodnja kulturu statusnih grupa - statusna kultura• SOCIJALNO PODRIJETLO → SOCIJALNI USPJEH• OBRAZOVANJE TEK U KORELACIJI• obrazovanje kao korelat određene kulture pojedinog (višeg) sloja• obrazovanje kao statusni stil, statusna vrijednost, statusna promocija• obrazovanje reproducira status, prenošenje statusne kulture • vještine i znanje pri zapošljavanju manje važnu ulogu od obrazovnog statusa

Jencks: • Obiteljska sredina utjecaj na stečeni status zanimanja i dohodak• ? što u takvim slučajevima znači jednakost obrazovanja• Ujednačavanje obrazovnih uvjeta odrasle ne bi učinilo više jednakim

• Zanimanja kao kičma stratifikacije • Zanimanja proizlaze iz tehničke i socijalne podjele rada

Podjela rada: uvjetuju hijerarhiju u zanimanjima? Zanimanja zahtijevaju različite sposobnosti Zanimanja: različit ugled, moć i ekonomske beneficije

• Obrazovanje – ulogu selekcije pristupa zanimanjma ? kako da obrazovanje bude pravedno – jednak pristup za sve, jednake obrazovne šanse

• Problem deprivilegiranih o Problem utjecaja socioekonomskih i kulturnih čimbenika (obiteji, ...) na učenika i njegove iskazane

različite sklonosti, talenata, interesa i akademskih sposobnosti• Kako razlučiti socioekonomske okolnosti od sposobnosti tako da sposobnosti budu jedini faktor diferencijacije• Pretpostavimo utopijsku sliku - diferencijaciju i obrazovne uspjehe temeljene samo na razlikama u sposobnostima

o ? što je s manje sposobnimao ? kakve bi posljedice bilo na integraciju, osjećaji defetizma i sl.

• Što znače jednake i ravnopravne šanse? • Jednakost ljudi u mnogim područjima života – povijesni proces • Obrazovanje kao pravedni mehanizam socijalnog raslojavanja pojedinaca• Problemi s alokacijskom funkcijom obrazovanja

o TU STOJE MNOGE BARIJEREDIFERENCIRANO OBRAZOVANJEBrookover i Erickson

17

• Vjerovanje da postoje izrazite razlike u sposobnostima ljudio Kako uspostaviti jednake obrazovne šanse ako istodobno obrazovanje treba prilagoditi tim velikim

razlikama – to je kontradiktornoo Nužno prvo identificirati te pojedinačne sposobnosti

• Obrazovanje se prilagođava identificiranim sposobnostima• Obrazovanje se diferencira i produbljuje te sposobnosti i time postaje manje pravedno, ravnopravno i demokratsko

o ? odnos imeđu aktualnih (identificiranih) i potencijalnih sposobnosti • Jednakost prava na obrazovanje nije jednaka i jednakim šansama

o Socijalni preduvjeti za obrazovanje s jednakim šansama• Razlike u obrazovnom uspjehu

o Nisu samo odraz različitih sposobnostio Odraz diferenciranog obrazovanja (elitne i prosječne škole)o Različite škole produbljuju razlike u sposobnostima i obrazovni uspjeh te na kraju statusne razlikeo Statusne razlike i traže različite škole, razrede da potvrde svoj status, da su u funkciji ih razlika

IDENTIFIKACIJA SPOSOBNOSTI • Problem ulaznih testova

o Kriteriji identifikacije sposobnostio Kulturne i jezične razlikeo Utjecaj okoline

JEDNAKOST OBRAZOVNIH ŠANSICiljevi modernih društava:1. CILJ: Održavati otvoreno društvo s minimalnim soc. barijerama i minimalnom stratifikacijom – 2. CILJ: Efikasno selekcionirati osobe za različite hijerarhijske položajProturječni ciljevi - jednake obrazovne šanse - diferencirano obrazovanje

Diferencijacija nerijetko ide po etničkim, klasnim, rasnim i intektualnim (specijalno obrazovanje) razdjelnicama ? pojam: pravedne stratifikacije????

OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I KLASNA PRIPADNOST• klasna pripadnost i :

o dostignuta razinu obrazovanjao duljina obrazovanjao izbor zanimanja/ obrazovanja

• UZROCI I POSTOJANJA I USTRAJNOSTI KLASNIH NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJUo KULTURNA DEPRIVIRANOSTo MATERIJALNA DEPRIVIRANOSTNOST

KULTURNA DEPRIVIRANOST• SUBKULTURA KLASE

• NORME • VRIJEDNOSTI• SOCIJALIZACIJA

Karakteristike subkulture i socijalizacije radničke klase• fatalizam• neposredno zadovoljenje• orijentacija na sadašnjost• kolektivizam• obrazovanje kao vrijednost ne kotira visoko• manje drže do postizanja višeg statusa

o vjerovanje da ne postoji mogućnost napredovanja• manja zainteresiranost roditelja za školski uspjeh djeteta• predškolska socijalizacija

o niska očekivanje roditelja

18

specifična socijalizacija i bavljenje djetetomo nepoticajna okolina.

Karakteristike subkulture i socijalizacije srednje i više klase• vjerovanje mogućnost postignuća - ambicioznost • odgoda zadovoljenja potreba• orijentacija na budućnost• individualne strategije napredovanja,• etika individualne odgovornosti – minimiziranje obaveze dijeljenja • obrazovanje kao vrijednost – njegovanje kvalifikacija atletskih i akademskih• aspiracije prema višem statusu i postignuću• racionalnost , svjesno planiranje, ekonomiziranje vremena• zainteresiranost roditelja za školski uspjeh djeteta• predškolska socijalizacija

o visoka očekivanje roditelja i okoline

o bogata socijalizacija i intenzivna usredotočenost na dijete

o poticajna okolina.

• depriviranost pretpostavlja da kultura viših klasa je superiornija od kulture niže klaseà to je smisleno samo u odnosu na kriterije koje postavlja određeni sustav obrazovanja, modeliran po

kriterijima viših klasa te općenito socijalni stratifikacijski sustavà kulture pojedinih klasa su naprosto različite

kulturu pojedine klase treba razmatrati u odnosu na: • obrazovni sustav i njegove kriterije• stratifikacijski sustav općenito u pojedinom društvu i njegove „filtere“ propusnosti.

TEORIJSKA OBJAŠNJENJA KULTURNE DEPRIVIRANOSTI• GOVORNI OBRASCI (BASIL BERNSTEIN)• KULTURNI KAPITAL (PIERRE BOURDIE)• KLASNI POLOŽAJ I SEKUNDARNI UČINAK STRATIFIKACIJE (RAYMOND BOUDON).

1. GOVORNI OBRASCI (BASIL BERNSTEIN)• društvena uslovljenost govornog razvoja – sociološki i psihološki čimbenici• klasna pripadnost – različita upotreba gramatičkih struktura i riječnika• govor (usmeno i pismeno izražavanje) važan medij unutar školskog sustava

• formalni kurikulum favorizira jezik, ponašanje i vrijednosti viših klasa.

• Bernstein B. „Klasa, kodovi i kontrola“à nejednakost klasa na makro i mikro raziniàtemeljne klasne razlike u porodicama:

struktura i uloga pojedinih članova zatvoreni ili otvoreni sustavi uloga govor, način komunikacije – jezični kodovi

radnička obitelj: tradicionalne stereotipne uloge i zanimanja

autoritaran odgoj i odnosi podjele uloga po spolu, dobi ograničeni tj partikularni kodovi značenja

skraćena komunikacija, pretpostavlja razumijevanje sugovornika

o grupa se dobro poznaje, razvijeno suosjećanje, zajedništvo i solidarnosto referentni okviri identičnio ne postoji potreba da se značenje obrazlaže eksplicitnim govoromo siromašniji vokabularo dijalekti i lokalna značenja karakteristična za uske lokalne grupe

koriste isključivo ograničen sustav znakova.

19

obitelj srednje i više klase: struktura otvorenija i fleksibilnija uvažavanje individualnosti univerzalni jezični kod različiti kontekst, neovisnost od situacijskog konteksta eksplicitna deskripcija, objašnjenja bogatiji vokabular sugovornik ne mora sudjelovati u govornikom iskustvu primjerenije izražavanje za formalnije okvire zajednički većini pripadnika šire zajednice koriste kako razrađen tako i ograničen sustav znakova.

• karakteristike ograničenog jezičnog koda: • kratke, gramatički jednostavne rečenice, oskudne sintaksičke strukture• jednostavna upotreba i ponavljanje istih veznika (tako, zatim, onda, i, zato, što...)• kratka pitanja i naredbe• ograničena upotreba pridjeva i priloga• implicitna značenja• tvrdnje kao implicitna pitanja „Sasvim prirodno, zar ne!

izvori takve podjele govornih obrazaca i komunikacije:• odnosi unutar obitelji (autoritarni ili liberalniji)• struktura tradicionalnih zanimanja

• radnička zanimanja – manuelna, konkretna, rutinska• zanimanja viših klasa – raznolikija, više dogovaranja, verbalne komunikacije.

klasifikacijski sustavi i klasna pripadnost • niže klase: objekte klasificiraju prema osobnim značenjima i iskustvima• više klase: objekte klasificiraju prema apstraktnim načelima

• formalno obrazovanje se zbiva unutar razrađenog sustava• smanjeni izgledi nižih klasa, pripadnika radničkih klasa da usvoje određena znanja

à pogrešan zaključak da je problem u učenicima – problem je u školi koja je neosjetljiva i devalvira ograničene jezične kodove.

kritike: 1. empirijske verifikacija navedenih teza

eksperimentalne situacije testiranja djece više su prikladan srednjoj klasi2. Bernstainov pojam klase

radnička klasa nije homogena o daljna podjela po etničkom, iskustvu, konkretnom socijalnom kontekstu, zanimanjima i sl.

podjela na radničku i srednju klasu pojednostavljena pojam srednje klase – potpuno apstraktan – cijeli niz podslojeva

3. suviše reducirano shvaćanje socijalizacije – usredotočen samo na obitelj zanemario druge čimbenike – medije, različite institucije i sl. .

2. KULTURNI KAPITAL (PIERRE BOURDIEU) teorija ne polazi od pretpostavke da su više kulture superiornije za obrazovni neuspjeh nije kriva kultura radničke klase već obrazovni sustav obrazovni sustav je pristran prema kulturi radničke klase devalvira znanja i umijeće radničke klase.

kulturna reprodukcija obrazovan sustav reproducira kulturu vladajućih klasa kao dominantnu kulturu njihova kultura kao kultura „dostojna težnje i pažnje“ temelj znanja u obrazovnom sustavu

o to je odraz moći dominantnih slojeva.

20

posjedovanje dominantne kulture = kulturni kapital posjedovanje te kulture može se prevesti u bogatstvo i moć učenici viših klasa od početka socijalizirani u dominantnoj kulturi kultura srednje klase bliža i sličnija dominantnoj kulturi

znanje i socijalne veze; to im daje prednost odgoj

obrazovanje se oslanja na odgoj niz vještina i znanja „posjeduju šifru poruke“ naglasak na stilu, formi

klase s različitim pozicijama à različite habituse habitus se razvija iskustvom habitus = način življenja, vrijednosti, sklonosti i očekivanja spram života

o što možeš očekivati od životao kolika je vjerojatnost da ćeš uspjetio kako na tvoje ponašanje reagiraju drugi

habitus nije determinirajući; ljudi nisu zatočenici habitusa. ukus - kao dio habitusa

o slična kategorija kao životni stilo ukusu u odijevanju, glazbi, gastronomiji ..... o ukus olakšava napredovanje u obrazovnom sustavuo dulje ostajanje unutar obrazovnih institucije razvija „legitiman“ ukus.

navedeni mehanizmi (subkultura klase, kulturni kapital; habitus, ukus, životni stil) omogućavaju socijalnu selekciju unutar obrazovnog sustava

àglavna uloga obrazovanja jest društvena reprodukcija o reprodukcija povlastica i odnosa moći među društvenim klasamao legitimacija povlaštenih položaja viših klasa kroz obrazovne uspjehe/neuspjehe

3. KLASNI POLOŽAJ I SEKUNDARNI UČINAK STRATIFIKACIJE – POZICIJSKA TEORIJA (RAYMOND BOUDON)• pozicijska teorija – učinak klasnog statusa obitelji na obrazovna postignuća

1. primarni učinak stratifikacije supkuturne razlike između pojedinih klasa.

2. sekundarni učinak stratifikacije• pojedinci kreću s različitih pozicija• različiti pritisak socijalne okoline i njihove aspiracije• nejednake mogućnosti i vjerojatnost obrazovnih postignuća

o društveno napredovanje otac NKV radnik – sin činovniko društvena degradacija otac liječnik – sin činovnik

• pritisak da se zadrži postojeći društveni status. • solidarnost prema obitelji ili širim i užim socijalnim grupama (npr. grupi vršnjaka)• solidarnost prema prijateljima u izboru škole, zanimanja

à štete i koristi ostajanja unutar obrazovnog sustava nisu identične za sve klasne pozicije - cost benefit analiza• obrazovni sustavi i raskrižja • obrazovni sustav s više raskrižja – izraženija klasna selekcija.

RODNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE• osnovni fokusi teme:

1. rod i obrazovno postignuće• prethodni trend: slabija postignuća djevojčica• noviji trend: slabija postignuća dječaka• objašnjenja

21

2. rodna nejednakost u izboru kolegija/škola i fakultetaà zanimanja• podaci i statistike• objašnjenja

3. novije teme o rodu i pojedinim obrazovnim aspektima.ROD I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE

• prije: djevojčice uspješnije u prvim godinama školovanja; nakon 16-te godine dječaci uspješniji• danas: djevojčice uspješnije

• – djevojčice uglavnom jednake ili bolje na matematici i prirodnim znanostima, a izrazito bolje na engleskom• – položeni ispiti• – 1997 god. Ž uspješnije u svim kolegijima osim biologije, ekonomije.

• podaci - nastavak školovanja:• 1986 god. u 18 god života: 41% M i 33% Ž• 1997 god. u 18 god života: 62% M i 60% Ž

OBJAŠNJENJA SLABIJIH POSTIGNUĆA ŽENA:BIOLOŠKA

• osnovna polazišna pretpostavka o različitim urođenim sposobnostima roda o identično vrijedi za analize i drugih etničkih i rasnih karakteristikao patrijahalna stajališta à žene inferiorne muškarcima

H. Goldstein • djevojčice bolje rezultate na testu inteligencije u dobi od 11 ( test:11+)

o matematika i čitanje identični ili male razlike; verbalno izražavanje bolje kod djevojčica• sa 16 godina – dječaci bolji u matematici i čitanju; djevojčice bolje u verbalnom izražavanju• gotovo nemoguće odvojiti biološke čimbenike od društvenih.

RANA SOCIJALIZACIJA• različite igre à različite vrste sposobnosti i stavova

o M – igračke s kojima se nešto gradi à razvoj znanstvenog i matematičkog mišljenja• stereotipi o M/Ž – mediji putem knjiga, stripova, TV i sl.• formirani spolni stereotipi

o Sue Sharpe: istraživanje (1976) djevojaka iz radničke klase prioriteti- ljubav, brak, muž, djeca, zaposlenje , karijera : istraživanje (1994) djevojaka iz radničke klase – prioriteti se promijenili.

MATERIJALNI FAKTORI• u pojedinim obiteljima (patrijahalnim!) se ne izdvaja podjednako za obrazovanje kćeri i sina.

SOCIJALIZACIJA U ŠKOLI• fokus na čimbenike unutar škole koji djeluju na nejednaka postignuća M/Ž• nesklonost prema djevojčicama

istraživanja o stereotipima u udžbenicima: • Lobban G (1974) – istraživanje sterotipima i udžbenicima književnosti

o 35 glavni lik žena, 71 glavni lik muškarakco aktivnosti ženskih i muških likovao žene predvodnici i pokretači u plesanju, odlasku u kupnju i markiranjuo à negativan utjecaj na samopouzdanju kod djevojčica.

• Lobban G (1992) – istraživanje sterotipima i udžbenicima književnostio 44 glavni lik ženao 94 glavni lik muškarakco aktivnosti ženskih i muških likovao i dalje postojanje sterotipnih uloga

• Abraham J. (1986) – analiza udžbenika matematikeo muškarci dominantnu ulogu

• primjeri zadatak biznisa i ulaganja.Hrvatska (2008) – analiza pojedinačnih likova na crtežima, fotografijama...

o 74% - M

22

• radne bilježniceo 33% - M; 12% ženski likovi

• kritika istraživanja o stereotipima u udžbenicima:o istraživanja ograničenog dometao ne otkrivaju kako te knjige sa stereotipima utječu na djecu i njihov školski uspjeh ili vrijednostio djeca nisu tek pasivni primatelji već aktivno sudjeluju u stvaranju samopredodžbi i o rodnim ulogama.

istraživanja o samopouzdanjima dječaka i djevojčica • Licht i Dweck (1987)

o à iako djevojčice postižu bolje rezultate u školi manjka im povjerenje u vlastitu sposobnost uspješnog obavljanja intelektualnih zadaća

o ne posjeduju mehanizam atribucije u vlastitu koristo atribucija - unutarnja, vanjska, stalna, nestalna

• atribucija u vlastitu korist = uspjesi vanjskim atributima, neuspjesi unutarnjimo à izbjegavanje novih situacija, izbjegavanje neuspjeha.

• à prethodno je odraz diskriminacija učenika od strane nastavnikao dječacima češće upućene konstruktivne kritikeo bez kritika djevojčice počinju gubiti povjerenje u sebe.

Stanworth • istraživanje: • à nastavnici i pamćenje imena dječaka i djevojčica

o nastavnici u manjoj mjere pamte imena djevojčica • ànastavnički stereotipi o tome što će djevojčice raditi u budućnosti

o „za najbolju učenicu - bit će pomoćnica neke važne osobeo najdrskija djevojčica – najperspektivnijao muški nastavnici: za 2/3 djevojčica - budućnost u udaji o à učenike pitali: na koga najviše obraćaju pažnju

2,5 puta učenici češće naveli učenike dječake 4 x da će se dječaci uključiti u raspravu.

• à djevojčice svoje sposobnosti podcjenjivali; dječaci precjenjivalio kod samocjenjvanja i razilaženja od nastavničke ocjene o u 19 od 24 slučaja djevojčice se ocijenile lošije od nastavnikao svi dječaci (osim jednog) sebe bolje

• zaključak o socijalnoj interakciji u razredu:o manje sudjelovanje djevojčicao u manjoj mjeri im je posvećena pažnja

à gubljenje samopouzdanjao + dječaci omalovažavaju djevojčice u raspravi; smatraju ih inferiornima

spolna hijerarhija – odraz šireg društva• određenu ulogu imaju nastavnici

psihološki sklop: samoispunjavajuće proročanstvo.• istraživanje Randall – demantira i nudi drugačije rezultate

o veća pažnja djevojčicamao više kontakata

• à opreznost u zaključivanju.RAZLOZI BOLJIH POSTIGNUĆA ŽENA

• ženski pokret i feminizam• programi za osiguranje jednakih šansi• povećan broj radnih mjesta u uslužnom sektoru

o slabljenje teške industrije• promijenjena stajališta žena• djevojčice motiviranije i marljivije

o 14-godišnje djevojčice – koncentriranije u pažnji

23

• djevojčice sa 16 godine – dvije godine zrelije od dječakaROD I IZBOR PREDMETA

• velike razlike u izboru predmetao neki predmeti izrazito muški i obrnuto

• podaci za srednje škole• mladići u prirodoznanstvenim tehničkim predmetima

o + zemljopis, ekonomija i tjelesni• djevojke u svim drugima

o osobito u jezicima i društvenoj grupi predmeta.• podaci za više i visoko obrazovanje

o dječaci : prirodne znanost, inženjerstvo, tehnologija, arhitektura, građevinarstvoo jednak broj na veterini i poljoprivredio djevojke preuzele: medicina, stomatologija, ekonomija, menadžement.

objašnjenja: • rana socijalizacija

o podjela i učenje o „muškim i ženskim zanimanjimao istraživanje: djevojke se vide kao nastavnice, liječnice, trgovačke pomoćniceo ne vide se kao: mehaničar, električar, inženjer...o à navedene poslove same definiraju kao muške posloveo à društvo i poslodavci ih tako klasificiraju.

• izvanškolski čimbenici o roditelji, braća, sestreo spolne podjele kod kuće i na tržištu rada

• nastavnici o sa svojim uputama i usmjeravanjima učenikao npr. kod izbora vannastavnih aktivnoti.

• percepcija uloga rodova o odraz patrijarhalnog društvao muškost = samopouzdanje, individualnost, ambicioznost, dominacija, vođao ženskost= nježnost, privrženost, ekspresivnost i sl.o biološke razlike su neizravne i posredovane društvenim čimbenicimao àprihvaćanje konvencionalne muškosti i konvencionalne ženskostio àdjevojčice sklonije predodžbi tradicionalnih ženskih uloga.

• percepcija kolegija kao „muških i ženskih“ o primjer računarstva

djevojčice izbjegavaju; osjećaju se nesigurnije • mješovite ili jednorodne škole – okolina kao čimbenik

o djevojčice sigurnije u „ženskim školama“ kod pojedinih kolegija.NOVIJE TEME U ISTRAŽIVANJIMA ODNOSA RODA OBRAZOVANJA

• kako djeca grade identitet• klasna i etnička pripadnost + rod i obrazovno postignuće

o crni dječaci; crne djevojčice; južnoazijski dječaci i djevojčice• predodžba tipičnih/ netipičnih dječaka i djevojčica

à slika nije homogena• nastavnički stereotipi• pojedine učeničke subkulture.

POJEDINI SOCIJALNI ASPEKTI ŠKOLSKOG SUSTAVA • subjekti obrazovanja:

– ŠKOLA KAO INSTITUCIJA– NASTAVNICI

24

– ĐACI/ STUDENTI / SOCIJALNE GRUPE • đaci - ? kako se ponašaju u školi;

? što im zapravo znači škola?? kako se ponašaju van škole? kolektivni život đaka/ karakteristike/procesi u ovoj životnoj dobi

Grupa• određen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakciji • unutarnja struktura• neprekidna dinamika utjecaja• dinamička cjelina• više je od pukog zbroja svojih pripadnika• Pojedinac u grupi: položaj, uloga, status

Važnost grupe za pojedinca• Carpenterova i Brownova istraživanja različitih razina grupnog života• Modernost, društvena fragmentacija i brojnost grupa kojima pripadamo• Skupni utjecaji u kritičkim etapama ljudskog sazrijevanja - Morris i važnost grupe "koja se igra“• Fenomen "feral children" (Singh, 1949) i drugi primjeri ekstremnog odsustva socijalizacije • SOCIJALNA GRUPA

o POJEDINCI SE IDENTIFICIRAJU JEDNI S DRUGIMAo ZAJEDNIČKE NORME, VRIJEDNOSTI , CILJEVIo SIGURNOST, PODRŠKAo ZAJEDNIČKE KOMPLEKSNE AKTIVNOSTIo DJELOVANJE U GRUPI RAZLIČITO OD SITUACIJE KADA DJELUJEMO SAMIo KONFORMIZAM – SUKOBI - SURADNJA

• Socijalni utjecaj i podložnost socijalnom utjecaju• Naglasak na psihološke procese koji se odvijaju u srcima i mislima (emocije i kognitivne spoznaje) u kontekstu

socijalne situacijeSkupine koje nisu grupe:

• Socijalni agregat:– međudobna nepoznatost i anonimnost– nema organizacije i strukture– ograničeni socijalni odnosi– slabe modifikacije ponašanja– teritorijalni karakter– prolaznost u trajanju

• Socijalna kategorija – zajedničke osobine, bez međusobnog kontakta i prostora...Grupni utjecaji na osobu

• važno za oblikovanje osobnog karakteraOblici:• socijalizacija, desocijalizacija, resocijalizacija• stimulusi za odgovore koji ne dolaze do izražaja izvan grupe

Osobni i društveni karakter:• razlike u ponašanjima usprkos očekivanjima• društveni karakter:

– bit karakterne strukture koja je zajednička većini članova unutar jedne civilizacije – oblikuje i kanalizira ljudsku energiju u okviru datog društva

• E. Fromm – društveni karakter kao internalizacija izvanjske prinude• Milgramovi eksperimenti i izvedenice – poslušnost autoritetu

StereotipiziranjeHaire i Grunes – studija o izvornoj percepciji drugih osoba

• zajednička vjerovanja o osobinama ličnosti i ponašanju članova grupe. Stereotipiziranjem zanemarujemo individualnost.

25

Metode potvrđivanja stereotipa• implicitne teorije ličnosti• Subjektivna percepcija, tumačenje, prosudba (vrijednosti) i pamćenje• Ključno pitanje kako ljudi percipiraju, shvaćaju i tumače socijalni svijet, nego razumjeti objektivna svojstva samog

socijalnog svijeta (Lewin)• proces kategoriziranja – pojednostavljivanje• Socijalne sheme• Mentalne strategije i prečaci

IN I OUT GRUPE PRIMARNE I SEKUNDARNE GRUPEREFERENTNA GRUPA

• Negativna referentna grupaReferentne grupe:

• Skupina koju pojedinac uzima kao referentni okvir vlastitog vrednovanja i stvaranja stavova• Identifikacija s povratnim utjecajem• Funkcije:

– normativna – određuje obrasce ponašanja– poredbena – prosuđivanje sebe i drugih

• Negativna grupa referencijeRelativna deprivacija

• Kada je samo uspoređivanje s referentnom grupom negativno• S.A. Stouffer – unapređivanje američkih vojnika u različitim rodovima vojske tijekom II svjetskog rata

– zračne snage (50% šansi)– vojna policija (33% šansi)– međusobno uspoređivanje – uspjeh i neuspjeh?

• Granica deprivacije povučena na području očekivanog i postignutog • Referentna grupa – mjerilo za procjenu relativne deprivacije

SOCIJALNI ASPEKTI ŠKOLEŠKOLA KAO INSTITUCIJAFormalna organizacija

– Socijalna struktura• veličina, distribucija moći i autoriteta, pravila, podjela rada

Birokratizacija škole– Formalna i neformalna struktura i organizacija

ISPREPLETENOST SOCIJALNE GRUPE I INSTITUCIJE• GRUPNA DINAMIKA:

– UTJECAJ VELIČINE GRUPE– KONFORMIZAM– RUKOVOĐENJE

INTERAKCIONISTIČKI PRISTUP: • SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM• DRAMATURŠKI PRISTUP• ETNOMETODOLOGIJA

SIMBOLIČKI NTERAKCIONIZAM: • Međudjelovanje pojedinaca i prilagođavanje drugima i situaciji• Američka grana sociologije• Naglašavanje aktera i njihovog viđenja• “pogled iznutra”• Fokus interakcija među pojedincima• Misao, iskustvo , vladanje – društveno obojeni• Značenje i interpretacija, gestikulacija• Razumjeti ponašanje• Simboli – nude određena značenja; definiraju naše ponašanje

26

Konstruira se svijet značenja• Socijalno pamćenje, socijalne sheme

Mead H. • ja • mene

– Generalizirani drugi– Očekivanja i stavovi drugih

• Preuzimanje ulogaBlumer:

– djelujem na temelju značenja– Značenja nisu fiksna, izlaze iz procesa interakcije– Značenja: nastaju kroz interpretativne postupke– Ipak: akcija do stanovite mjere strukturirana

Kritike: • Tretiraju odnose u socijalno zrakopraznom prostoru (izostavljen širi socijalni i povijesni kontekst• Premalo naglašavaju socijalni determinizam

DRAMATURŠKI PRISTUP:• Goffman “Predstavljanje osobe u svakodnevnom životu”• Model igranja uloga

– Igranje uloge za svoju publiku• Socijalne situacije i maju scenarij• Pregovaranje oko uloga• Interpretirati vlastite uloge i igrati uloge• Uvjeravanje učesnika – menadžment dojma

– Statusni simboli• Socijalni život – prednja i stražnja strana pozornice/plan• Željena slika, postojeća slika, prezentirana osoba• Osobni plan – izgled; način• Analize vrijede: za osobe, za timove• Upravljanje impresijama• Upravljanje distancom• Stigme – socijalni identitet – virtualni i aktualni

ETNOMETODOLOGIJSKI PRISTUP:• Fokusira se na metode koji ljudi koriste u svakodnevnom životu• Specifična proučavanja situacija• Uobičajena znanja i sila u situacijama• Koako običan član stvara smisao, nalazi svoju orijentaciju• Npr: telefonski razgovori, hodanje s drugima• Rodna identifikacija• Eksperimenti prekida• Uobičajene pretpostavke

RAZRED – KAO POLJE SOCIJALNIH ODNOSA STRUKTURALNA RAZINA ANALIZE

socijalni odnosi = socijalna interakcija• relativno trajni obrasci interakcije između dvoje ili više ljudi

individua à niz socijalnih odnosa; interakcija• od slučajnog poznanstva do čvrstih veza• različiti karakteri veza – intimne, poslovne, rodbinske, susjedske

à međusobno povezani odnosi à KONCEPT MREŽE • SOCIJALNA MREŽA – mreža odnosa među grupom ljudi koji su zajedno povezani izravno ili neizravno kroz njihove

međusobno različite komunikacijske kanale ili postupkeo više ili manje strukturirani odnosi –

27

SOCIJALNA STRUKTURA – 1. pritišće i oblikuje odnose; 2. slobodan individualan izbor djelovanja; 3. vjerojatnost pojedinih opcija izbora

• ULOGE, NORME, .MREŽA:

• TIPOVI JEDINICA koji čine mrežu• VRSTE VEZA koje povezuju jedinice• MREŽNI OBRASCI – cjeline odnosa

TIPOVI JEDINICA koji čine mrežu• ČVOROVI – tipovi jedinica

o pojedinci, grupe ljudi, institucije, asocijacije i sl. npr: povezanost institucija – mreža; povezanost ljudi u jednoj instituciji – mreže; povezanost ljudi u različitim institucijama – mreža

VRSTE VEZA koje povezuju jedinice • Prema SADRŽAJU

o prijateljstvo, posao, blizina stanovanjao multipex veza – višestruke veze između dvije jedinice – prijatelj i vjenčani kum

• prema JAČINI VEZAo stupanj povezanosti – frekvencija, učestalost komunikacije, stupanj emocionalnog angažmana; intimnosti,

stupanj zahtjeva kod obje strane (vrijeme...)o značajne i one slabije veze : prijatelj mog prijatelja – npr. nalaženje posla

• prema RECIPROCITETUo odnos „prianja i davanja“o veliki povratni reciprocitet à osoba „centralnija“ i popularnija

• prema STUPANJU SIMETRIČNOSTIo ekvivalentnost čvorova u pojedinim karakteristikamao spol, dob, obrazovanje, prihod, socio-ekonomski status, funkcijao simetrične i asimetrične veze.

MREŽE - MREŽNI OBRASCI • VELIČINA MREŽA

o broj čvorova i broj vezao osobe bez veza – SOCIJALNA IZOLACIJA

• GUSTOĆA MREŽEo postotak aktualnih veza u prema svim vezamao jesu li sve moguće povezanosti popunjene.

• DOSTUPNOSTo broj izravnih veza kroz koje osoba mora proći da dosegne drugi čvor u vezi

• POREDAKo apsolutni broj veza koji osoba ima s drugima u mreži

• RANGo hijerarhijski odnosi između čvorova

• CENTRALNOSTo proporciju osobnih veza u odnosu na sve veze unutar mrežeo razlikovanje centralnih i marginalnih osoba.

SOCIJALNA MOĆ UNUTAR MREŽE• moć kao karakteristika odnosa• potencijalna moć; manifestna moć• subjekt i objekt moći

SOCIJALNA RAZMJENASOCIOGRAMI

28

• sociometrijski statuso pozitivne i negativne nominacijeo broj nominacija.

MLADI, ŠKOLA I DELINKVENCIJA 1. UVOD

• devijacija - odstupanje, SKRETANJE S PUTAodstupanje od određenih (!?) normi

• devijacije su relativne u odnosu na neki standard. • normalno:

(i) statistički(ii) vrijednosno, normativno

• devijantno ponašanje i u školi kod adolescenata• devijantni učenici – loša prilagodba na normativni sustav škole i školske obaveze• problematični učenici; napuštanje škole• devijantno ponašanje u školi i van škole.• gdje su granice tolerantnosti?• tko određuje te granice?• kako se određuje kazne i za što? • alkoholizam - smatra se nedopustivim a ipak se ne kažnjava• pokušaji samoubojstva se ne sankcioniraju iako se osuđuju

o crkva smatra samoubojstvo grijehom• Formalizirane norme – zakoni vs. neformalne norme – običaji

2. TEORIJA DEZORGANIZACIJEČIKAŠKA ŠKOLA I PROUČAVANJE DELINKVENCIJE

• Američko društvo i nagli razvoj gradova• teorija dezorganizacije• urbanizacija i migracije• ekologija devijantnosti• kvalitativna istraživanja i studije.

3. COHEN: STATUSNO - SUBKULTURNA TEORIJA DELINKVENCIJE • djelo: Delinquent Boys: The Culture of the Gang• kolektivna reakcija grupe a ne samo individualna reakcija• deprivirani statusni položaj• grupe pate od statusne frustracije• sličan položaj à formiraju alternativni niz normi i vrijednosti = delinkventna subkultura• odbacuje se matična kultura i zamjenjuje se devijantnim vrijednostima• trajni kulturni obrasci

o pritisak devijantne subkulture – izloženi obrascu• Osoba postaje delinkventna zato što je izložena delinkventnom obrascu

o vjerojatnije usvajanje u nižim statusnim grupama• karakteristike delinkventne subkulture: neutilitarna, maliciozna, negativistička; kratkoročni hedonizam;

o „U njoj (subkulturi) je posvuda vidljiva neka zloba, neko uživanje neugodnostima drugih, neka radost u prkošenju tabuima“.

• vrijednosti: krađa, vandalizam, markiranje iz škole• grupna autonomija• snagama izvana se ne dopušta pritisak i utjecaj na grupu• kompenziraju statusnu frustraciju• svaka subkultura/grupa ima svoj referentni okvir

à referentni okvir određuje kako će vidjeti određene stvari

29

àdob, spol, etničke kategorije, društvena klasa, neposredni socijalni milieu• Subkultura nastaje kada grupa pojedinaca koji su u međusobnoj interakciji (referentna grupa) prepozna isti problem

te tako subkultura postaje grupna solucija za problem.• kriteriji „drugih grupa“, vrijednosti šireg društva --------- statusna frustracija • subkultura – kao odgovor na te kriterije• subkultura – novi kriteriji, norme; drugi kriteriji uspjeha• pozitivna nagrada u vlastitoj grupi: priznanje i ugled vršnjaka• delinkventnu subkulturu locira u radničku klasu• školu - sustav vrijednosti srednje klaseà djeca iz radničke klase nisu sposobna da prihvate taj vrijednosni sustav te

se vraćaju ulici

4. MILLER: DEVIJACIJA KAO SUBKULTURA NIŽIH KLASA • subkultura niže klase à rezultat je delinkvencija niže klase• motivacija za delinkventna djela pokušaj aktera da slijedi standarde niže klase• poseban kulturni sistem• šest središnjih preokupacija niže klase a to su:

1.frka (upasti u nju ili izvući se iz nje), 2.čvrstina 3.lukavost (nadmudri, prodaj mu foru i sl.) 4.uzbuđenje, 5.sudbina (sreću ili imaš ili nemaš), 6.autonomija..

• kućanstva su uglavnom jednospolna • problem identifikacije sa spolnim ulogama • ulična škvadra najstabilnija grupa, status unutar grupe je središnja preokupacija• Individualni interesi podređeni su grupnim• Miller slika pretjerano izdvojene radničke klase od društva.

5. CLOWARD I OHLIN – STRUTURA NELEGITIMNIH PRILIKA• delinkventne subkulture • àograničen pristup legitimnim sredstvima postizanja cilja – struktura legitimnih prilika• ànejednaki pristup nelegitimnim sredstvima – struktura nelegitimnih prilika• varijacije u tipu delinkvencije i „uspjehu“• različite grupe, različite prilike.• Tipovi subkultura – kriminalne, konfliktne i subkulture povlačenja.• putevi dostizanja do cilja:

1) strukture učenja2) strukture šansi

• Kriminalne subkulture - zajednice u kojima vlada organizirani kriminal • konfliktne subkulture – nema kriminala, dominira neutilitarno nasilje; "ulični ratnici“ • subkulture povlačenja - nemaju pristup ni legitimnim ni nelegitimnim opcijama

- droga i sl..

6. MERTON –STRUKTURALNA TEORIJA I ANOMIJA • uzrok devijantnosti nisu osobe• one samo su manifestacije socijalnih uvjeta i uzroka • objašnjenje devijantnosti iz kulture i strukture društva • "vrijednosni konsenzus" -pretpostavke da svi članovi društva imaju zajedničke vrijednosti • društva:

(i) ciljevi (naglašeni/nenaglašeni)(ii) sredstva - dozvoljena/ nedozvoljena

o dozvoljena sredstva: kvalifikacije, rad talent, , odlučnost, ambicioznost.• različite socijalne pozicije – različite mogućnosti

30

• niže klase - usvojeni ciljevi uspjeha ali nedostupna legitimna sredstvaà kriminal• primjer: američko društvo - zajedničke ključne vrijednosti: bogatstvo, uspjeh, novac

američki san: jednake šanse za uspjeh• pridaje se važnost uspjehu, a manje putevima do uspjeha - neuravnoteženost društva• odbacivanje pravila slikovito: partija karata s velikim ulogom, odbacuju pravila • devijacije samo druga strana iste uspješne strane američkog društva • anomija – nesklad između kulture koja prenaglašava uspjeh i soc. strukture koja to nekima ne omogućuje

pet različitih načina individualne reakcije na anomiju: 1. konformizam - pokoravanje i ciljevima i normativnim sredstvima 2. inovacija – cilj da, sredstva se odbacuju - zločin -

pripadnici nižih slojeva - niže kvalifikacijenemaju nikakve šansegotovo da nemaju pristup konvencionalnim sredstvima (npr: obrazovanje, kapital)

3. ritualizacija - odbacuju ciljeve - ali i dalje poštuju norme i pravila ponašanjaodraz stroge socijalizaciječlanovi niže srednje klase

4. povlačenje - sve odbacuju - nisu kadri postići uspjehotpadaju od društvaskitnice psihoze, lutalice...

5. pobuna - sve odbacuju ali uvode drugačije ciljeve i sredstvaurbana gerila i terorizam

• devijantnost kao odraz strukture i kulture društva• delinkvent ispada kao igračka sila van njegove kontrole

Woods: ADAPTACIJA U ŠKOLIcilj: prihvaćanje akademskog uspjehasredstva: institucionalna, primjereni oblici ponašanja unutar škole

- Različiti stupnjevi prihvaćanja ciljeva i institucionalnih sredstava1. ULAGIVANJE

Potpuno poistovjećivanje s nastavnicima, nije ih briga što drugi učenici misle o njima, “ljubimci i štreberi”2. POSLUŠNOST

Manje jak pozitivan oblik adaptacijePoslušni radi uspjeha na ispitima, instrumentalni razlozi

3. OPORTUNIZAMIzmeđu pokušaja da dobe potvrdu nastavnika i potvrdu vršnjaka

4. RITUALISTINezainteresirani za školski uspjeh ili potvrda nastavnikaRutinski izvršavaju zadatke i ne krše školska pravilaLako ih se drži pod nadzorom

5. UZMICATELJIOdbacuju školske ciljeve i sredstva ali se ne bune otvorenoZafrkavaju se , smiju ali se ne suprotstavljaju svjesno školi

6. KOLONIZACIJARavnodušnostTek toliko da se provuku, “zabole ih”

7. NEPOPUSTLJIVOSTOdbacuju sve, i uspjeh i norme ponašanjaNe boje se da će njihova devijantnost biti otkrivena

8. POBUNAOdbacivanje svega

31

Zamjena ciljeve i normi ponašanja drugim ciljevima i obrascima ponašanja

Kritika• Realnost još složenija• Situacijsko ponašanje – npr. blag nastavnik• Neki nastavnici simpatiziraju “neposlušne učenike”

7. DAVID MATZA – TEHNIKE NEUTRALIZACIJE• u prethodnim teorijama nedovoljno istaknuta sloboda i mogućnost izbora i alternative • delinkventni ne pristaju uz devijantne vrijednosti• djelomice pristaju uz dominantne kulturne vrijednosti i društveni poredak• mladi „odlutaju“ u delinkventno ponašanje – nema čvrstih • devijantno ponašanje à imaju niz isprika, opravdanja i racionalizacija

tehnike neutralizacije: • poricanje odgovornosti – krivicu prebacuje na npr. uvjete, kvart • poricanje da je učinjena šteta –nedjelo koristi vlasniku, dobit će osiguranje• poricanje žrtve – sama je to tražila • osuda onih koji nameće pravila - ¨policajci su korumpirani• poziv na višu lojalnost – učinjeno zbog pomoći prijatelju • mladi delinkventi – imaju osjećaj stida i krivnje• sam čin opravdavanja upućuje na djelomično prihvaćanje vrijednosti normi matičnog društva • prikrivene vrijednosti – pustolovina, muškost, verbalan agresija.....

8. INTERAKCIONISTIČKO SHVAĆANJE DEVIJACIJEfunkcionalistički i drugi tradicionalni pristupi: • polaze od ponašanja kao društvene norme• od objektivno danog poretka kojeg pojedinac usvaja socijalizacijom• gruba dihotomna podjela na delinkventne i „normalne“• kruto, završeno stanje devijacije.interakcionisti:• polaze od reakcije društvene sredine na ponašanje pojedinca ili grupe• reakcija je ključan element u određivanje devijacije• poznato kao "teorija etiketiranja"• inzistiraju na subjektivnom iznutra viđenom poretku• sliku : patnje, trpljenja konformirajućeg ili devijantnog pojedinca "iznutra"• interakcija između devijantne osobe i onih koji je tako definiraju• obje strane "krive" za devijaciju• kao proces• devijacije se ne može uzročno objašnjavati već se može razumjeti kao proces nastajanja• kako etiketa utiče na osobu, kako utječe činjenica da si tako definiran• na tragu čikaške škole i novih teorija subkulture = pretpostavke o različitim vrijednostima i interesima

• čije norme pojedinac krši• opće društvene (upitno u današnjem visoko izdiferenciranim društvu)• neke grupe uspijevaju nametnuti svoje norme kao opće• pitanje moći (stariji za mlađe, bijelci za crnce, muškarci za žene, više klase za niže ..)• Becker:

(i) pojedinac koji krši(ii) pojedinac koji je etiketiran

MEAD HERBERT• osnovno pitanje je pitanje osobnog identiteta i formiranje slike o vlastitom "ja"• značenja nisu ni čisto objektivna, niti čisto subjektivna - proizlaze iz odnošenja komunikacijskih strana; proizvod

prakse zajedničkog djelovanja ljudi - ne postoji neka dana priroda/karakter osobe

32

• čovjekovo vlastito viđenje su proizvod proizlaze iz uzajamnih definiranja u procesu interakcije• JA - odgovor, reakcija na stavove drugih• MENE - viđenje drugih o meni a koje ja prihvaćam.• čovjekov identitet je društvena konstrukcija• ako nas dugi vide kao devijantne ili kao "dobre" - postoji velika vjerojatnost da ćemo i mi sebe tako doživljavati

BECKER – TEORIJA ETIKETIRANJA• devijantnost= nije kvaliteta čina koji pojedinac izvrši već posljedica toga da drugi primjenjuju pravila na

"prijestupnika" (pre- stupio") - ono ponašanje kojem je uspješno prikvačena etiketao primjer: liječnik koji godinama uzima drogu ali nema status "narkomana"o mladić s periferije kojeg društvena reakcija ga definira kao "narkomana"

• činovi su isti ali značenja koja im pridaje publika su različita• različite interpretacije – obračun mladenačkih bandi ili živahnost mladeži.• devijantna karijera• proces nastajanja devijacije• primarna devijacija• sekundarna devijacija • pojačavanje kazne (društvena reakcija)• pojačavanje devijacije• označavanje, stigmatizacija - etiketiranje - glavni status

javno obznanjivanje• gubljenje kontakata i socijalnih veza; odbacivanje od strane drugih• traženje nove socijalne grupe, poticaj za daljnje devijantno ponašanje

unutar grupe devijantna supkulturadevijacija se uči, imitacija ponašanja, devijantno postaje normalno

• tri dodatna procesa: • reinterpretacija.• stereotipizacija• kaznene ustanoveYOUNG - istraživanje među hipijima, o korisnicima marihuane• značenje koje policija pridaje hipijima• kao prljavi, zapušteni ....• predodžba utiče na ponašanje i samo izolaciju korisnika marihuane• na sebe gledaju kao nešto posebno, što ne pripada normalnom uobičajenom svijetu;• osjećaju se drukčiji• racionaliziraju i prihvaćaju svoju različitost• zatvaranje u male skupine, isključuju "ispravne, postaju tajnoviti• zatvaranje od drugačijih vrijednosti • pušenje postaje centralna stvar - način autolegitimacije i distanciranja od drugih• postaju autsajderi• izražavaju i naglašavaju tu različitost - puštaju još dulju kosu• teško se mogu uklopiti u društvo.• proces nije deterministički ili neizbježan• razlozi za devijaciju se mogu mijenjati kroz vrijeme i promjenom situacije

Kritike interakcionističkog pristupa:• većina devijacija se može definirati kao postupci koji krše pravila• ne živimo u svijetu slobodnih društvenih značenja• ne objašnjava zašto osobe uopće počinju devijantna djela• pojedinci su svjesni da se neko ponašanje smatra devijantnim .

33