SOCIOLOGIJAZnanost koja prouava drutva i naine na koje ta drutva oblikuju ponaanje, vjerovanje i identitete ljudi. Nastanak sociologije usko je vezan uz drutvene promjene koje nazivamo modernizacijom. PRAKTINO ZNAENJE SOCIOLOGIJE Socioloki uvid pomae nam da shvatimo da drutvo nije neto nepromjenjivo nego, da je to stalan proces reprodukcije i transformacije jaa svijest o mogunostima i slobodi djelovanja, a smanjuje mogunost manipulacije. Misliti socioloki ini nas osjetljivijima i tolerantnijima prema drutvenoj raznolikosti. SOCIOLOKA PERSPEKTIVA C.W. Mills socioloka imaginacija kao sposobnost izdizanja iznad osobnoga, svakodnevnog iskustva i sagledavanje sebe i drugih iz ire perspektive. Podrazumijeva da je pojedinca nemogue odvojiti od drutva u kojem ivi. Usmjerena na cjelokupnost drutvenog ivota, tj. na povezanost ekonomije, politike, religije i drugih dijelova drutva i na utjecaj tih povezanosti na pojedinca. Naglaava kontekst, tj. vanjske sile koje oblikuju i usmjeravaju odluke pojedinca. Znaenja ili smisao koji ljudi pridaju svojim djelovanjima su drutveni proizvod. U fokusu su kolektivi i interakcije meu ljudima, a ne izolirani pojedinci. ZDRAVORAZUMSKA UVJERENJA Ljudi u pravilu imaju snaan osjeaj individualnosti, tj. da ine neto iz vlastitih razloga. Veina ljudi pribjegava psiholokim objanjenjima svojeg i tueg ponaanja (najvanija je osobnost pojedinca). Objanjenja koja se temelje na svakodnevnom iskustvu ljudi nazivaju se zdravorazumskim objanjenjima. PRIMJERI ZDRAVORAZUMSKIH UVJERENJA Romantina ljubav predstavlja prirodnu pojavu koja se vee uz brak. U svim poznatim drutvima dolazilo je do ratova, budui da je ljudima uroeno agresivno ponaanje. Oekivana ljudska dob ovisi uglavnom o biolokim injenicama. U svim drutvima ima nesretnih ili deprimiranih ljudi, pa je stopa samoubojstava u razliitim drutvima slina.

1

Primjer SAMOUBOJSTVO Izrazito individualan in, tj. rezultat osobne odluke. E. Durkheim istraivao je samoubojstvo kao drutvenu pojavu/injenicu. Drutvene injenice jesu naini ponaanja i miljenja koji se pojedincu nameu prinudnom snagom. Naao je da je i ovaj individualan in drutveno odreen: stopa samoubojstva se razlikuje od jedne do druge drutvene grupe ili situacije. GLAVNE VARIJACIJE MEU DRUTVENIM GRUPAMA Religije samoubojstva su bila ea meu protestantima nego meu katolicima. Obiteljski odnosi oenjeni i udani imali su manju stopu samoubojstva od samaca, razvedenih ili udovaca. Rat i mir stopa samoubojstava bila je manja u vrijeme rata bez obzira na strane. Ekonomska kriza stope samoubojstava bile su vee u vrijeme ekonomske krize, ali i u vrijeme privrednog uzleta (nagle ekonomske promjene). injenice pokazuju da se samoubojstvo ne moe objasniti samo psiholokim uzrocima. Oduzimanje vlastita ivota nije samo osoban in, nego je takoer oblik drutvenog ponaanja. Durkheim razliite stope samoubojstava mogu se objasniti razliitom snagom i stupnjem drutvene solidarnosti. Drutvenu solidarnost ine spone koje ljude dre zajedno (veze izmeu pojedinca i drutva). Durkheim razlikuje dvije vrste drutvenih spona: INTEGRACIJU i REGULACIJU. Integracija jest snaga povezanosti pojedinca s drutvenom grupom. Regulacija jest kontrola individualnog ponaanja pomou normi i pravila ponaanja. Ovisno o tome da li su integracija ili regulacija preslabe ili prejake Durkheim razlikuje: EGOISTINO SAMOUBOJSTVO slaba integracija; pojedinac pretjerano usredotoen na sebe ANOMINO SAMOUBOJSTVO slaba regulacija; nagle drutvene promjene dovode do poremeaja ravnotee u ponaanju pojedinca ALTRUISTINO SAMOUBOJSTVO pretjerana integracija; ljudi stavljaju interes zajednice ispred osobnog interesa FATALISTINO SAMOUBOJSTVO prejaka regulacija; ljudima ne ostavlja nikakav izbor

2

-

u modernim drutvima najea je kombinacija egoizma i anomije, kao npr. U sluaju razvoda braka (izlolacija i deregulacija) Durkheim pokazuje kakve su psiholoke posljedice drutvenih procesa

DRUTVENO DJELOVANJE (M. Weber) Djelovanje jest svako ponaanje kojemu akter pridaje subjektivno znaenje ili smisao. Drutveno djelovanje jest ono djelovanje u kojem akter uzima u obzir djelovanje drugih i prema njemu se orijentira. DRUTVENA STRUKTURA U djelovanju ljudi postoje temeljne pravilnosti, tj. drutveni su odnosi strukturirani. Drutvena struktura predstavlja relativno trajan, stabilan i ureen skup odnosa meu ljudima. ELEMENTI DRUTVENE STRUKTURE: Poloaji/statusi mjesto u drutvenoj strukturi; svatko zauzima onoliko statusa koliko je razliitih grupa u kojima sudjeluje Uloge skup drutveno odreenih znaajki i oekivanih ponaanja pridruen pojedinom poloaju; omoguava generaliziranje ponaanja ljudi bez obzira na njihove individualne osobine Drutvene grupe dvoje ili vie ljudi u relativno stabilnoj i trajnoj interakciji, koji dijele zajedniki identitet Institucije drutvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se odravaju i reguliraju pomou drutvenih normi i imaju veliku vanost za socijalnu strukturu; mogu se shvatiti kao rjeenja za glavne probleme kolektivnog ivota - Osnovne institucionalne cjeline u drutvu: - ekonomske institucije, - politike institucije, - kulturne institucije, - obrazovne institucije, - institucije srodstva.

3

POVIJESNI UVOD Pojam 'kola' potjee od grke rijei koja se moe prevesti kao slobodno vrijeme ili dokolica. U predindustrijskim drutvima kolska izobrazba bila je dostupna samo privilegiranoj manjini (najee su to bili pripadnici aristokracije i sveenici koji su svoje sposobnosti itanja i pisanja koristili za interpretaciju svetih tekstova). Veina stanovnitva uila je, odnosno stjecala potrebne vjetine, tako da je promatrala i oponaala ponaanje odraslih (itanje i pisanje nije bilo potrebno). Tek je u modernom dobu obrazovanje poprimilo oblik masovnog kolovanja (formalnog obrazovanja). Formalno obrazovanje jest prenoenje znanja, vrijednosti i vjetina putem neposrednog poduavanja u specijaliziranom institucionalnom okruju, tijekom odreenog razdoblja ivota. Za takav institucionalizirani oblik masovnog kolovanja u Europi po. 19 st. odgovornost preuzima (nacionalna) drava. Uvoenje obveznog obrazovanja u Europi: Prusija 1763. (1825.) Austrija 1774. (1869.) Francuska 1833. (1881.) vedska 1842. Italija 1859. (1877.) Engleska 1870. (1902.)

Rastui nadzor nacionalne drave nad obrazovanjem ogledao se kroz dravnu dodjelu financijskih resursa, licenciranje i inspekciju kola, od dravnih institucija kontrolirano osposobljavanje i certifikaciju nastavnika, te odreivanje jedinstvenih nastavnih programa. Nakon Drugog svjetskog rata u svijetu dolazi do obrazovne ekspanzije koja ukljuuje produljenje trajanja obveznog kolovanja i s tim vezan porast obuhvata srednjeg kolstva te irenje visokog obrazovanja. Izmeu 1950. i kraja 1960.-ih dolo je u velikom broju zemalja do naglog poveanja ulaganja u obrazovanje (u zemljama OECD-a godinji porast od 10%, to je bilo dvostruko vie od godinjeg rasta BDP-a u istom razdoblju). Broj uenika i studenata poveao se u osnovnom obrazovanju za 30%, a u srednjem za 100% te u visokom za 200%. Danas u svim zemljama obrazovni sektor spada meu glavna podruja ulaganja.

4

IMBENICI KOJIMA SE TUMAI SUVREMENA OBRAZOVNA EKSPANZIJA (Flere, 1986.) Smatra se da industrijski, postindustrijski, tercijarni i drugi smjerovi privrednog razvitka zahtijevaju obrazovaniju radnu snagu, te da je upravo takav kadar najaktivniji imbenik takvog privrednog razvoja. Univerzalna pismenost i obvezno osnovno obrazovanje, a kasnije i ope srednje obrazovanje, te masovno vie i visoko obrazovanje tumaili su se kao elementi ukupne drutvene modernizacije. Smatralo se da objektivni i univerzalistiki kriteriji vrednovanja i napredovanja na kojima kola poiva doprinose ostvarivanju jednakosti u irem drutvenom kontekstu. Sva tri navedena stava prema obrazovanju odraavaju 'pedagoki optimizam' obrazovanje je kljuna poluga koja moe doprinijeti stvaranju 'dobrog drutva' i 'dobrog ovjeka'. ZNANSTVENE OBRAZOVANJA (Tradicionalna) pedagogija obrazovanje (u smislu prenoenja znanja i vjetina) shvaa kao element odgoja, tj. metodikog i sustavnog prenoenja kulture sa starijih na mlae, koje se vri svjesno, namjerno i voljno- fokus je na individualnom razvoju djeteta unutar kole, snano zastupljen normativistiki pristup Psihologija i kulturna antropologija zaslune za razvijanje koncepata socijalizacije linosti koji obuhvaa sve komponente razvoja linosti i uzima u obzir sve imbenike, a ne samo one koji djeluju svjesno, ciljno, sistematiki i metodiki Psihologija posebno utjecala na razumijevanje psiholokih mahanizama uenja, na unutranju stranu socijalizacije i pojam linosti kao rezultat procesa socijalizacije Kulturna antropologija dala doprinos u razumijevanju socijalizacijskih procesa u primitivnim drutvima u kojima se usvajanje vri skoro u potpunosti u odsutnosti odgoja u smislu svjesnog, metodikog prenoenja kulturnih sadraja sa starijih na mlade DISCIPLINE KOJE SU PRETHODILE SOCIOLOGIJI

SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA

5

Konstituira se poetkom 19. st. u SAD, isprva pod nazivom pedagoka sociologija. Obrazovanje promatra kao 'drutvenu pojavu' fokusirajui povezanost obrazovanja s drugim drutvenim institucijama i procesima te s drutvom u cjelini. Predmet istraivanja sociologije obrazovanja ukljuuje: Odnose izmeu obrazovanja kao drutvenog podsistema i drutva kao cjeline Odnose izmeu obrazovanja i drugih posebnih sfera drutva (proizvodna, politika..) Odnose unutar obrazovanja

Socioloka istraivanja bila su prvenstveno usmjerena na ispitivanje socijalnih nejednakosti u obrazovanju i njihove povezanosti sa socijalnim nejednakostima u drutvu. Osim toga prouavala se kolska organizacija i posebno problematika kolske adaptacije (primarne i sekundarne grupe u koli), a kao teorijski problem odnos kole i modernizacije drutva. Danas se sociologija iri na ne-tradicionalne teme kao to su ene, manjine, imigranti i dr., kojima je zajedniki nazivnik uloga obrazovanja u (re)konstrukciji identiteta i priprema za ivot u drutvu obiljeenom sve brim promjenama. Primjerice, panja se posveuje ulozi udbenika i konstrukciji 'oficijelnog znanja' u koli, ulozi eksplicitnog i skrivenog kurikuluma, ulozi nastavnika, novim tehnologijama, internacionalnoj standardizaciji i evaluaciji obrazovnih uinaka i sl. Sociologija obrazovanja analizira ekonomske, kulturne, politike i socijalnostrukturalne uvjete obrazovnih procesa, institucije unutar obrazovnog sustava, te njihove individualne i socijalne posljedice (Becker, 2009.). Zadaci sociologije obrazovanja: 1. empirijski utemeljen opis postojeih drutvenih odnosa (npr. Obrazovna participacija razliitih drutvenih grupa.) 2. objanjenje postojeih odnosa (npr. Zato se ne smanjuju drutvene nejednakosti u obrazovanju.) 3. doprinos u rjeavanju drutvenih problema (Mjere i inicijative obrazovne politike koje se poduzimaju na osnovu empirijskih i teorijskih spoznaja.)

(TEORIJSKI PRISTUPI SOCIOLOGIJI OBRAZOVANJA)

6

1. FUNKCIONALIZAMU 1950-tim i prvoj polovici 60-tih funkcionalizam je bio dominantan teorijski pristup u sociologiji obrazovanja. Objanjenje: u 1950-im i 60-im funkcionalizam dominira u sociologiji u cjelini funkcionalizam obrazovanje vrednuje kao djelatnost od najveeg drutvenog znaaja budui da socijalizaciji linosti pridaje presudnu vanost za funkcioniranje drutva u cjelini prikladan za istraivaku operacionalizaciju Drutvo se promatra kao sloeni sustav zavisnih dijelova. Funkcionalizam prouava procese koji doprinose odranju drutvenoga poretka. Funkcionalistiko istraivanje obrazovanja vodila su dva meusobno povezana pitanja: Kakve su funkcije obrazovanja za drutvo u cjelini?/Kako obrazovanje doprinosi odranju drutvenog sustava? (npr. Vanost obrazovanja za socijalnu integraciju.) Koje su funkcionalne veze izmeu obrazovanja i drugih dijelova drutvenog sustava? (npr. Veza izmeu obrazovanja i ekonomije obrazovna ekspanzija u funkciji promjena u strukturi zanimanja.) FUNKCIJE OBRAZOVANJA (Bennet i Le Compte) Funkcije uz pomo kojih obrazovanje doprinosi odranju drutvenog poretka. Intelektualne funkcije pouavanje osnovnih kognitivnih vjetina (itanje, pisanje i matematika), prijenos specifinih znanja, primjerice, u knjievnosti, povijesti i prirodnim znanostima, te pomo u razvoju misaonih vjetina vieg reda (analiza, evaluacija, sinteza) Politike funkcije usaivanje odanosti postojeem politikom poretku (patriotizam), priprema graana za participaciju u politikom procesu, pomo u asimilaciji razliitih kulturnih grupa u zajedniki politiki poredak, pouavanje osnovnih vaeih zakona u drutvu Drutvene funkcije socijalizacija uenika sukladno razliitim ulogama, ponaanjima i vrijednostima u drutvu na taj nain kola (pored obitelji i crkve) jaa socijalnu koheziju Ekonomske funkcije priprema uenika za njihove budue profesionalne uloge, selekcija, priprema i alokacija pojedinaca u sklopu drutvene podjele rada

7

EMILE DURKHEIM (1858-1917) Obrazovanje treba jaati moralno jedinstvo drutva koje openito slabi s prijelazom od tradicionalnih prema modernim drutvima. Urbanizacija, industrijalizacija i modernizacija potkopavaju tradicionalne oblike solidarnosti (anomalija). Rjeenje nije povratak na stare oblike regulacije i socijalne kontrole, ve razvoj novih oblika drutvene solidarnosti. Organska solidarnost kao ravnotea izmeu individualizma i osjeaja drutvenog zajednitva. U moderna industrijska drutva potrebno je to ranije unijeti neku koliinu homogenosti ili moralne ujednaenosti. Prema Durkheimu: Glavna funkcija obrazovanja je prijenos drutvenih pravila i moralnih vrijednosti koje jaaju osjeaj drutvene pripadnosti. U koli uenici se moraju pridravati kolskih pravila, uzeta u cjelini, ta pravila ine kolsku disciplinu. Disciplina nije puko sredstvo odranja reda u razredu, ve je disciplina najbitniji vid moralnosti u razredu. Razred kao drutvena grupa ili drutvo u malom s vlastitim vrijednosno-normativnim oekivanjima. Posrednika uloga kole kola predstavlja most izmeu afektivnog morala obitelji i bezlinog i rigoroznog morala drutva; dunosti u razredu slinije su drutvenim nego obiteljskim dunostima; premda je pripadnost razredu prisilna, ogranien broj uenika doputa stvaranje osjeaja zajednikog razrednog identiteta. Potujui kolska pravila, uenici ue potovati pravila openito (razvija se navika samokontrole i suzdravanja). Osnovna funkcija kolske discipline je moralno obrazovanje (priprema za usvajanje morala ireg drutva). Krenje kolske discipline nastavnici stoga trebaju strogo sankcionirati. Pored usaivanja morala drutva, obrazovanje ui pojedince takoer i posebnim vjetinama za budua zanimanja TALCOTT PARSONS (1902-1979)

8

Zacrtao je kasnije prihvaeni funkcionalistiki pogled na obrazovanje. Naglaava socijalizacijsku funkciju kole (Kako kola prenosi norme i vrijednosti uenicima?; Na koji nain kola raspodjeljuje drutvene uloge?). Nakon primarne socijalizacije u obitelji, kola postaje arino sredstvo socijalizacije; kola djeluje kao most izmeu obitelji i drutva kao cjeline i priprema dijete za njegovu buduu ulogu u drutvu. (Socijalizacija jest individualni razvoj onih vrednota i sposobnosti koje predstavljaju nuan preduvjet za budue drutvene uloge.) Pritom je presudan prijelaz od partikularistikih normi i pripisanog statusa ka univerzalistikim normama i steenom statusu (meritokratsko naelo funkcioniranja kole). Partikularistike norme vrednovanje pojedinca kao posebnog i razliitog od drugih. Univerzalistike norme vrednovanje pojedinca prema opim mjerilima koja su jednaka za sve. kola je prva institucija koja djecu diferencira prema karakteristikama koje nisu pripisane (dob, spol). Prema Parsonsu: Osnova diferencijacije u razredu je individualno postignue uenika (potonje se osigurava kroz zajedniku dob i slino obiteljsko porijeklo uenika, sline zadae, zajedniku statusnu polarizaciju prema nastavniku i sustavnu evaluaciju uenika). Potiui uenike na zalaganje za uspjeh u koli i nagraujui one koji uspijevaju, kole njeguju vrijednost postignua (iz psiholoke perspektive vrijednost postignua se razvija kroz proces identifikacije uenika s nastavnikom). Stavljajui uenike u isti poloaj u razredu kole njeguju vrijednost jednakosti ansi (pritom je kljuno da nastavnik/ca uenicima nije 'druga majka', ve da mora insistirati na univerzalistikim normama i razliitom nagraivanju uenikih postignua). kole odgajaju mlade ljude na temeljnim vrijednostima drutva i time pridonose odranju vrijednosnog konsenzusa. Vrijednosti postignua i jednakosti ansi imaju vanu funkciju u suvremenom drutvu (potrebna je visokomotivirana radna snaga; meritokratsko naelo osigurava legitimitet sustava nejednakog nagraivanja). Obrazovanje kao glavni mehanizam raspodjele drutvenih uloga (alokacija) prema individualnim sposobnostima i talentima uenika (selekcija). DAVIS I MOORE (1945)

9

Obrazovni sustav povezuju sa sustavom drutvene stratifikacije (nejednakom dodjelom resursa i privilegija prema drutvenom poloaju). Drutvene nejednakosti su korisne i potrebne u svim drutvima, budui da osiguravaju da najtalentiraniji pojedinci zaposjedaju funkcionalno najvanije poloaje u drutvu. kola najtalentiranije nagrauje visokim kvalifikacijama, to osigurava ulazak u zanimanja koja su za drutvo najvanija. Obrazovanje je institucija koja osigurava pravedno natjecanje za nejednake nagrade. KRITIKE FUNKCIONALISTIKOG PRISTUPA Zanemarivanje mogunosti da bi vrijednosti koje se prenose kroz obrazovni sustav mogle biti vrijednosti vladajue manjine, a ne drutva u cjelini (obrazovanjem se namee vrijednosni sustav samo nekih grupa). Akademske svjedodbe i nagrade u zanimanju nisu u tijesnoj vezi (prihodi su labavo povezani sa kolskim uspjehom). Dvojbena je pretpostavka da kola ocjenjuje uenike prema sposobnostima. Brojna istraivanja dovode u sumnju pretpostavku da obrazovna ekspanzija ima za posljedicu veu jednakost ansi koja bi bila u skladu s meritokratskim naelom.

2. LIBERALNA PERSPEKTIVAPopularno stajalite koje su usvojili mnogi pedagozi i politiari. Na obrazovanje gleda kroz odnos prema pojedincu i njegovom samoispunjenju, a ne kroz odnos prema drutvu. Jednakost obrazovnih ansi promatra kao kljune komponente drutvenog razvoja.

3. KONFLIKTNE PERSPEKTIVE1960-ih postaje jedan od dominantnijih pristupa u sociologiji. Razdoblje studentskih nemira, rasnih nemira u SAD-u, vijetnamski rat, hladnoratovsko zastraivanje, kulturna revolucija u Kini Istovremeno dolazi do jaanja razliitih ljeviarskih pokreta koji imaju velik utjecaj na tadanju akademsku sredinu. Suvremena teorija sukoba razvijala se polazei od teorija KARLA MARXA i MAXA WEBERA. Marxovo djelo potaknuto je drutvenim uvjetima u Europi u kasnom 19. stoljeu. Industrijalizacija i urbanizacija stvorili su novu klasu radnika PROLETERIJAT koja je ivjela u bijedi, radila do 18h dnevno i koja je imala male ili nikakve nade da e njihovoj djeci biti bolje. KARL MARX (1818.-1883.)

10

Vjerovao je da je klasni sistem, koji je suprostavljao vlasnike i radnike, odnosno liavanje radnika od proizvoda njihovog rada, inio klasni sukob neizbjenim. MAX WEBER (1864.-1920.) Smatra da je klasni sustav i odnosi moi izmeu nadreenih i podreenih grupa u drutvu odreuju drutvenu stvarnost. Za razliku od Marxa, Weber je vjerovao da klasne razlike same ne mogu objasniti svu kompleksnost drutvenih nejednakosti. Razlike izmeu klasa dopunjuju razlike unutar klasa s obzirom na kulturnu pripadnost i razlike u politikom statusu. Drutvo ne dri na okupu vrijednosni konsenzus, ve prije, sposobnost vladajuih grupa da nametnu svoju volju podreenim drutvenim skupinama putem sile, instrumentalizacije i manipulacije. Ono to dri drutvo na okupu jest ekonomska, politika, kulturalna i vojna mo. Ideologije kao intelektualna opravdanja stvarana od strane monih, imaju funkciju opravdavanja drutvenih nejednakosti. Teoretiari sukoba istiu djelovanje ideologije postignua koja prikriva 'stvarne' odnose moi u koli, a koji reflektiraju i korespondiraju s odnosima moi u irem drutvu. Bez obzira na to kako je organizirano u suvremenim drutvima, obrazovanje e nekima koristiti vie nego drugima. Znatnija poboljanja obrazovnog sustava mogua su jedino ako ih prate ire drutvene promjene. a. NEO-MARKSISTIKA KONFLIKTNA TEORIJA (Bowles i Gintis) Dva kljuna pitanja: 1. Na koji nain obrazovni sustav funkcionira unutar ireg drutva? 2. Na koji nain kola oblikuje osobne karakteristike i potrebe uenika? Obrazovanje je podreeno potrebama vladajuih klasa i oblikovano da zadovolji potrebe industrijskog kapitalizma. Obrazovanje reproducira postojeu hijerarhijsku podjelu rada. Za obrazovni uspjeh nisu presudne sposobnosti pojedinca (IQ) ve njegovo klasno podrijetlo. kole se mogu razumjeti jedino tako da se objasni povezanost kolovanja i drutvenih odnosa proizvodnje. b. TEORIJA KORESPONDENCIJE

11

Kroz odnose unutar razreda obrazovanje usauje uenicima stavove i dispozicije potrebne za prihvaanje drutvenih situacija. Skriveni kurikulum oznaava odnose u razredu koji sadravaju specifine poruke koje opravdavaju norme i vrijednosti koje odgovaraju kapitalistikom poretku, posebno na radnome mjestu. Pomae proizvodnji pasivnih i poslunih radnika. Potie prihvaanje hijerarhije. kola ui djecu da ih motiviraju vanjske nagrade u obliku ocjena u svjedodbi, kao to radnu snaga u kapitalistikom drutvu motivira nagrada u obliku plae. Rascjepkanost znanja u pojedine predmete odgovara fragmentaciji radne snage (poslovi u tvornicama i uredima podijeljeni su na odreene zadatke koje obavljaju odreeni pojedinci. c. NEO-VEBEIJANSKA KONFLIKTNA TEORIJA (Randall i Collins) Obrazovni sustav oblikuju prvenstveno sukobi i interesi drutvenih grupa, a tek potom potreba sistema. Do ekspanzije obrazovnog sustava dolazi, manje zbog rastuih tehnikih potreba privrede, a vie zbog borbe konkurirajuih statusnih grupa za bogatstvo, mo i drutveni presti. Sredite drutvenih sukoba oko obrazovanja jest trite rada. Borbe oko obrazovnih zahtjeva (kvalifikacija) predstavljaju sukobe nadreenih i podreenih statusnih grupa. Nadreene grupe kontinuirano podiu obrazovne zahtjeve u svrhu ouvanja svojih privilegiranih poloaja, dok istovremeno grupe nieg statusa zahtijevaju poveanje pristupa obrazovnim institucijama. REZULTAT obrazovna spirala koja vri sve vei pritisak na irenje obrazovnog sustava. Podizanje obrazovnih zahtjeva ne ukljuuje samo tehnika znanja, ve i pouavanje posebnih statusnih kultura d. INTERAKCIONISTIKI PRISTUP OBRAZOVANJU Kritike i proirenja funkcionalistike i konfliktne perspektive. Makroanalize ne pomau nam mnogo u razumijevanju onoga to se 'zaista' zbiva u koli. Interakcionisti u koli promatraju svakodnevne interakcije izmeu uenika meusobno, kao i izmeu uenika i nastavnika. Teorijski izvori: George Herbert Mead (1863.-1931.) i Charles Horton Cooley (1864.-1929.) ovjekov identitet (kao doivljaj ili predodba samoga sebe) proizvodi se u neprestanoj interakciji s drugima. Kao glavne komponente osobe Mead razlikuje 'ja' (jedinstvenu individualnost) i 'mene' (internalizirane stavove znaajnih drugih). Identitet se 12

stalno definira i redefinira u dijalogu s drutvenom okolinom (individualni impulsi sadrani u 'ja' dovode se u vezu sa stavovima drutvene okoline simboliziranih kroz 'mene'). Pojednici su jedinstveni i razliiti, no njihovi su identiteti uvijek drutveno izgraeni kroz procese primarne i sekundarne socijalizacije, te kroz drutvenu interakciju u kojoj pojedinci sebe i druge stalno definiraju i redefiniraju. Vani stupnjevi socijalizacije (prema Meadu): Stadij igre (dijete ui preuzimati uloge 'znaajnih drugih' otac, majka) Stadij igranja (dijete ui preuzimati uloge 'generaliziranog drugog drutvene norme, vrijednosti, stavovi); interakcija s vrnjacima; drutvene igre U koli na sliku uenika o sebi utjeu i drugi uenici i nastavnici s kojima je u interakciji. Interakcija moe biti osobito vana kad uenici razvijaju one aspekte predodbe o sebi koji su povezani s njihovom akademskom sposobnou. Najvaniji aspekti interakcionistike teorije obrazovanja su: Nain na koji nastavnici tumae i reagiraju na ponaanje svojih uenika (TIPIZIRANJE/ETIKETIZIRANJE) Nain adaptacije uenika normama i vrijednostima kole

HARGREAVES i suradnici (1975.) Istraivali su na koji nain nastavnici stvaraju dojam o novim uenicima. Intervjuirani nastavnici u dvjema srednjim kolama. Razlikuju se 3 faze tipiziranja ili klasifikacije uenika od strane nastavnika: 1. SPEKULIRANJE Nastavnici nagaaju (postavljaju hipoteze o tipovima uenika kojima predaju, uenike razlikuju prema sljedeim kriterijima: vanjtina, stupanj poslunosti, sposobnost i elja za radom, odnos s drugim uenicima, stupanj devijantnosti 2. ELABORACIJA Poetne se hipoteze postupno potvruju ili pobijaju, i u jednom i u drugom sluaju nastavnici s vremenom postaju sigurniji u svoje sudove. 3. STABILIZACIJA

13

Svi se uenikovi postupci procjenjuju s obzirom na tip uenika kakvim je procijenjen od strane nastavnika, ima za posljedicu da e uenici koji su procijenjeni kao devijantni teko postii da se njihovo ponaanje gleda u pozitivnom smislu. BECKER (1971.) Ispitao je 60 nastavnika ikakih srednjih kola. Istie da nastavnici uenike uglavnom klasificiraju i ocjenjuju prema normi 'idealnog uenika' (nastavnikova stajalita o tome to su idealan rad, ponaanje, vanjtina uenika). Uenike iz nemanualnih sredina (srednja klasa), nastavnici su vidjeli kao najblie tom idealu, a uenike iz nie radnike klase kao najdalje. Sukladno svojim klasnim tipizacijama nastavnici su procjenjivali postupke uenika: - ponaanje uenika iz nie klase ee su tumaili kao izraz njihove nezainteresiranosti i nemotiviranosti, nego slino ponaanje uenika iz viih klasa. e. TEORIJA SAMOISPUNJUJUEG PROROANSTVA Nastaje kao posljedica tipiziranja. Predvianja nastavnika o buduem uspjehu ili neuspjehu uenika tendencijski se mogu ostvariti zato jer je postavljeno predvianje. Nastavnik uenika definira kao 'bistrog' ili 'tupog' pri emu od 'bistrog' uenika moe traiti kvalitetniji rad (i vie ga poticati) nego od uenika kojega definira kao 'tupog'. Uenikovu predodbu o sebi u velikoj mjeri oblikuje nastavnikova definicija. U konanici njegovo e djelovanje biti u skladu s nastavnikovim oekivanjima. ROSENTHAL i JACOBSON (1968.) U jednoj kalifornijskoj O provedeno je najpoznatije istraivanje koje se temelji na teoriji samoispunjujueg proroanstva. Na poetku eksperimenta sva su djeca ispunila test inteligencije. Nasumce izabran uzorak od 20% ukupnog broja uenika. Nastavnicima je reeno da se od te djece moe oekivati nagli intelektualni razvoj. Nakon godine dana djecu su ponovo testirali i ustanovili da kvocijent inteligencije u odabranom uzorku pokazuje vei porast nego kod ostale djece. Na temelju svjedodbi moglo se zakljuiti da i nastavnici vjeruju da su ta djeca vie napredovala u vjetini itanja. Objanjenje nastavnici su prenijeli uvjerenje da odabranih 20% ima vei potencijal na samu djecu koja su reagirala tako da su poboljala svoje rezultate (izraz lica nastavnika, njihovo dranje, stupanj srdanosti i potpore utjeu na predodbu uenika o samome sebi). 14

PRILAGODBA UENIKA VRIJEDNOSTIMA KOLE (WOODS) Prema Woodsu nain snalaenja uenika u koli ovisi o tome prihvaaju li ili odbacuju cilj akademskog uspjeha i institucionalna sredstva koja odreuju primjerene oblike ponaanja unutar kola. 8 razliitih naina adaptacije uenika u koli: 1) ULAGIVANJE poistovjeivanje s nastavnicima, tzv. 'treberi' 2) POSLUNOST novi uenici i oni koji oekuju uspjeh na ispitu 3) OPORTUNIZAM lelujanje izmeu poslunosti prema nastavnicima i pokuaja dobivanja potvrde od vrnjaka 4) RITUALIZAM uenici izvravaju kolske zadatke u nunoj mjeri, ali ne zanimaju ih ni akademski uspjeh ni potvrda nastavnika 5) UZMICANJE odbacivanje i ciljeva i sredstava to ih kola postavlja, ali bez otvorene pobune, na nastavi 'drijemaju' 6) KOLONIZACIJA uenici ne pridaju akademskom uspjehu nikakvu vanost , nastoje raditi tek toliko da se provuku i pritom nerijetko kre kolska pravila 7) NEPOPUSTLJIVOST uenici ne mare za akademski uspjeh i odbacuju prihvaene norme ponaanja te se ne boje da e njihova devijantnost biti otkrivena 8) POBUNA odbacivanje ciljeva i sredstava i njihovo zamjenjivanje drugim ciljevima i sredstvima

Obrazovanje i drutvene nejednakosti 3.12.2009. drutvene nejednakosti obuhvaaju one drutvene razlike na osnovu kojih pojedinci stjeu ili privilegiran pristup drutvenim resursima ili su trajno iskljueni od pristupa istim drutvene nejednakosti nastaju kao posljedica klasne, spolne/rodne, etnike i rasne pripadnosti i dr. klase: velike skupine ljudi koji imaju sline ekonomske resurse, to snano utjee na njihov nain ivota etnike grupe: drutvene skupine koje na osnovi vjerovanja u zajedniko porijeklo i na osnovi kulturnih slinosti razvijaju osjeaj solidarnosti i zajednikog identiteta.

15

-

rod: drutveno uvjetovane osobine mukaraca i ene koje se izraavaju u razliitim drutvenim ulogama sociologija obrazovanja prouava problem socijalnih nejednakosti u obrazovanju vezujui ih uz nejednakosti u drutvu. Rairena je pretpostavka da se na drutvene nejednakosti moe utjecati kroz obrazovanje, a da se obrazovanje moe podvri zaslugama) naelu (demokratski ideal jednakih ansi). tzv. meritokratskom ( prema

-

Na obrazovanje se stoga oduvijek gledalo i kao na sredstvo za postizanje vee drutvene jednakosti. Postojee se drutvene nejednakosti kroz obrazovanje ee potvruju nego smanjuju. Brojna istraivanja pokazala su da su obrazovne nejednakosti sistematske i trajne naravi, tj. da su kolski uspjeh i postignue i dalje pod velikim utjecajem drutvenog poloaja roditelja

Obrazovanje i drutvene nejednakosti Holsey et al. (1980.) ispitanici (oko osam i pol tisua mukaraca u Engleskoj i Walesu) podijeljeni prema klasnom kriteriju prema zanimanju oeva i 1. via klasa (strunjaci, nii i vii rukovoditelji) 2. posrednika klasa (uredski slubenici ili prodavai, samostalna zanimanja i sl.) 3. radnika klasa izrazite klasne razlike u obrazovnom postignuu pojedinih klasa: od 1950 tih do kredencijalizacije (podizanje zahtjevane razine obrazovnih kvalifikacija (diploma) na tritu rada izmeu 1940-tih i 1970-tih stopa participacije u visokom obrazovanju utrostruila se za sve klase ovaj porast najmanji za studente iz radnike klase a najvei za studente iz vie klase (3,1 % djece iz radnike klase, 8,0 % iz srednje klase, 26,4 % iz vie klase pohaalo je fakultet na kraju istraivanog razdoblja) u apsolutnom smislu via klasa napredovala je mnogo vie od radnike klase (19:2:2,2 %) autori zakljuuju da nema dokaza da drutvo postaje sve meritokratskije 1997/8 via klasa 80 %, srednja klasa 49 %, radnika 17 %.

Obrazovanje i drutvene nejednakosti: Coleman et al. (1966.)

16

-

zakon o graanskim pravima iz 1964. zahtjeva od Ministarstva obrazovanja izvjetaj o nejednakostima u obrazovnom sustavu koje se temelje na razlikama u obrazovnom sustavu koje se temelje na razlikama u etnikoj i vjerskoj pripadnosti ili nacionalnom porijeklu.

-

1966. predstavljeni rezultati studije Prikupljeni podaci o vie od pola milijuna uenika Uenici ispunjavali testove koji su se odnosili na verbalne i neverbalne kompetencije, sposobnost itanja, kao i matematike sposobnosti Pokazalo se da je veina uenika pohaala kole koje su bile podijeljene po rasnoj pripadnosti uenika U 80 % kola koje su pohaali bijeli uenici, udio crnih uenika bije 10 % ili manje od toga Bijeli uenici i uenici azijatskog porijekla postigli su u prosjeku na ispitima bolje rezultate od crnih uenika ili uenika koji su pripadali drugim etnikim manjinama Coleman i suradnici oekivali su da e se razlike u obrazovnim postignuima izmeu rasa moi objasniti razlikom u materijalnoj opremljenosti bijelih i crnih kola Podaci su pokazali da karakteristike bijelih i crnih kola bile uglavnom na jednakoj razini, tj. da je materijalna opremljenost kole imala razmjerno mali utjecaj na obrazovna postignua uenika.

-

Obiteljsko i drutveno porijeklo, a ne same kole, bili su mnogo vaniji imbenici u objanjenju razlika obrazovnog postignua meu uenicima Coleman: nejednakosti na osnovi obiteljskog porijekla, mjesta stanovanja ili grupe vrnjaka godinama se vuku sa sobom te se u konanici pretvaraju u nejednakosti s kojima djeca na zavretku kolovanja ulaze u odraslost.

-

Posljedica Colemanovog istraivanja: pomak prema novom shvaanju jednakosti ansi u obrazovanju: Prije: jednakost ansi postoji kad je svima omoguen slobodan i besplatan pristup svim podrujima obrazovanja Poslije jednakost ansi postoji kad su razine postignua razliitih drutvenih grupa sline ili pribline njihovom udjelu u ukupnoj populaciji. Naglasak se premjeta s jednakosti pristupa obrazovanju na jednakost obrazovnih postignua Od kole se oekuje aktivni angaman u osiguravanju jednakosti obrazovnih postignua za manjinske grupe u drutvu (isto vrijedi za djecu iz niih klasa). 17

Teorija kulturne deprimiranosti i kompenzacijsko obrazovanje jednakost obrazovnih postignua pretpostavlja da pripadnicima manjina i djeci iz slojeva s niskim primanjima treba pruiti pomo da se natjeu ravnopravno s drugom djecom. Njihovi esto slabiji rezultati u koli temelje se velikim djelom na njihovoj kulturnoj deprimiranosti Supkultura odreenih grupa (rasne i etnike manjine, nie klase) u drutvu deficitarna je po nekim vanim karakteristikama ime se objanjava njihovo, u prosjeku, nisko obrazovno postignue deficitikulturno deprimiranoga djeteta ukljuuju: 1. jezinu deprimiranost 2. iskustvenu i spoznajnu deprimiranost 3. nedostatke vezane za linost (npr. Manjak motivacije za postignuem) supstandardna stajalita, norme i vrijednosti (npr. Fatalizam, orijentacija na sadanjost, kolektivizam i dr.) Krivnju za obrazovni neuspjeh prebacuje se na dijete, njegovu obitelj i njegovu neposrednu drutvenu okolinu. FATALIZAM prihvaanje stvari onakvima kakve jesu KOLEKTIVIZAM stavljanje potreba drutva ispred vlastitih potreba

Basil Bernstein (1924. 2000.) 18.12.2009. lingvistiki sustav znakova (engleski: code); regulativno naelo na kojem poivaju razliiti sustavi komunikacije, posebno kurikulum i pedagogija. Ogranieni i razraeni sustav znakova Govorni obrasci u osnovi su odreeni obiteljskim klasnim poloajem Ogranieni sustav znakova karakteristian za djecu iz radnike klase Razraeni sustav znakova najee slue uenici iji roditelji pripadaju srednjoj klasi. znaenja vezana za odreeni kontekst gramatiki jednostavne reenice smisao i namjera priopavaju se gestom i kontekstom u kojem se odvija komunikacija velik dio komunikacije uzima se kao samorazumljiv 18

Ogranieni sustav znakova - O.S.Z.

-

znaenja nisu neposredno shvatljiva za vanjske promatrae

Razraeni sustav znakova - R.S.Z. izravna znaenja s mnotvom jasnih i definiranih objanjenja, znaenja razumljiva svima bez obzira na kontekst ( primjer: sliice date 5-godinjacima igra, razbijen prozor) obrazovanje se odvija u sklopu razraenoga sustava znakova djeca iz radnike klase, koja su upuena na ogranieni sustav znakova, u nepovoljnijem su poloaju u odnosu na djecu porijeklom iz srednje ili vie klase ogranien sustav znakova smanjuje izglede djece iz radnike klase i zbog same svoje prirode koja je u neskladu s oekivanjima nastavnika/ca kao i znanjima vjetina koje se zahtijevaju u koli. - karakteristike koje se povezuju s ogranienimsustavom znakova, a koje smanjuju obrazovne anse djece iz niih slojeva: 1. slabija opa informiranost 2. tekoe u prilagodbi (apstraktnim) naelima na kojima se zasniva kolska disciplina 3. slabije razumijevanje nastave 4. tekoe s pojmovnim uopavanjima i apstraktnim miljenjem Pierre Bourdieu (1931. 2002.) kako se unutar formalno otvorenog obrazovnog sustava ( bez formalnog prepreka za pristup istom) neke drutvene skupine trajno privilegiraju na raun drugih odbacuje stajalite koje uspjeh u koli objanjava prvenstveno individualnim sposobnostima uenika kole doprinose kulturnoj reprodukciji kole reproduciraju kulturu dominantnih grupa u drutvu vladajue grupe klase imaju mo nametnuti svoju kulturu kao temelj znanja u obrazovnom sustavu najvaniji preduvjet obrazovnog uspjeha je posjedovanje kulturnog kapitala INKOPRORIRANI KULTURNI KAPITAL OBJEKTIVIRANI KULTURNI KAPITAL INSTITUCIONALIZIRANI KULTURNI KAPITAL

19

-

Dio njegove akumulacije u pravilu dolazi u obiteljima koje ve raspolau znatnom koliinom kulturnog ekonomskog kapitala U koli se kulturni kapital prepoznaje putem: Institucionaliziranih Formalnih Neformalnih standarda evidencija uenika i njihovih roditelja Uenici s vie kulturnog kapitala posjeduju specifine jezine vjetine, lake komuniciraju s nastavnicima, blii su im obrazovni sadraji koji se ue u koli, te openito kolsku klimu doivljavaju manje neprijateljskom u odnosu na djecu s niskom razinom kulturnog kapitala

-

kole djeluju kao trita na kojima odreeni oblici kapitala tj. znanje, vjetine i dispozicije uenika iz viih klasa, nose sa sobom veu trinu vrijednostod usporedivih znanja, vjetina i dispozicija uenika iz niih klasa

-

nastojanja za izjednaavanjem ansi svih uenika impliciraju reorganizaciju kolske prakse u smislu redefiniranja onih obrazovnih standarda i kriterija evaluacije koji odreuje kulturni kapital i koji idu na tetu uenika iz niih klasa.

INTERKULTURNO OBRAZOVANJE: POVIJESNI RAZVOJ 8.01.2010. u europskim zemljama ( Njemaka, Francuska i dr.) je krajem 1960.-tih godina i poetkom 1970. tih sve vea prisutnost stranih radnika i lanova njihovih obitelji dovela do potrebe za to brom integracijom djece doseljenika u matine obrazovne sustave. Dvije faze u razvoju interkulturnog obrazovanja: 1. period kompezatornih programa (od po. 1970. do 1980.) 2. interkulturno obrazovanje za sve uenike (od 1980. tih nadalje) Max Frish vicarski pisac citat: U te zemlje zvana radna snaga, a doli su ljudi. Kompezatorni programi ili programi eksperimentalnih razreda bili su usmjereni na: (uenje veinskog jezika i kulture i dr.) 2. njegovanje izvornog kulturnog identiteta uenika (dopunsko poduavanje materinskog jezika i kulture)

1. dodatno uenje veinskog jezika i sustizanje obrazovnih deficita djece imigranata

20

-

KRITIKE: optuivalo ih se da djeluju segregirajue i sigmatizirajue, jer su djecu doseljenika tretirali kao izdvojene grupe s posebnim potrebama i deficitarne u odnosu na veinske uenike.

-

1973. najvea EKONOMSKA KRIZA nestaica nafte, poskupljenja Poetkom 1980.- tih nastupa novi period u razvoju interkulturnog obrazovanja Zbog obiteljskog spajanja i visokog nataliteta doseljenikih zajednica primjetno jaaju multietnika i multikulturna obiljeja zapadnoeuropskih drutva. Posljedice doseljavanja u sve veoj mjeri utjeu i na domae stanovnitvo Umjesto prvobitne usmjerenosti na obrazovne deficite djece migranata, obrazovni fokus je sada na problematici meusobnog suivota i identiteta. Istie se da je interkulturno obrazovanje namijenjeno svim uenicima ( i manjinama i drutvenoj veini). Od kolskih sustava zahtijeva se prenoenje znanja i sposobnosti koje e svim graanima omoguiti nesmetano sudjelovanje u drutvenom ivotu te ih pripremiti za ivot u inozemstvu.

I. O. KONCEPTUALNE ODREDNICE - interkulturno obrazovanje ne ini poseban predmet, ve je to nastavni princip koji obuhvaa sve predmete i sve nastavne aktivnosti. - dva nadreena cilja interkulturnog obrazovanja: 1. osiguravanja jednakosti ansi manjinskih uenika 2. priprema svih uenika za ivot u multikulturalnom drutvu. 1. osiguravanje jednakih ansi manjinskih uenika ukljuuje: prilagodbu tehnika i metoda poduavanja u smjeru koji poveava obrazovna postignua uenika iz razliitih manjinskih skupina razvoj i njegovanje dvojezinosti manjinskih uenika. osposobljavanje uenika za interkulturnu komunikaciju i djelovanje afirmaciju manjinskih grupnih i kulturnih identiteta. smanjivanje etnocentrizma u mladih ( s ciljem smanjivanja ksenofobije (strah od stranaca) i diskriminacije u drutvu) na kolu se gleda kao na mjesto susreta meu kulturama 21 2. priprema svih uenika za ivot u multikulturalnom drutvu ukljuuje :

-

susret s drugom kulturom treba doprinijeti kulturnoj razmjeni i razvoju tolerantnosti meu uenicima. Interkulturno uenje predstavlja uvjet za usvajanje interkulturnih kompetencija uenika Interkulturne kompetencije: znanja, vjetine i stavovi koji pojedince osposobljavaju za primjerenije i uinkovitije djelovanje u interkulturno definiranim situacijama. Znanja (poznavanje stranih kultura, svijest o stereotipima i dr.) Vjetine (sposobnost za razvoj empatije, samorefleksivnosti, tolerantnosti i dr.) Stavovi (otvorenost prema svemu stranom, respekt prema stranoj kulturi, tolerantnost prema razliitom i sl.) Interkulturalne kompetencije predstavljaju sintezu ovih triju elemenata (npr. Empatija prema manjinskim grupama ili samorefleksivnost prema normama i vrijednostima i m. kulture)

-

Osnovna metodika naela interkulturnog obrazovanja: Obrazovno postignue - didaktiki pristupi i nastavna sredstva trebaju biti prilagoeni socio-kulturnom porijeklu uenika i njihovim specifinim ivotnim iskustvima. Nastavni diskurs aktivno sudjelovanje uenika u nastavnom procesu zahtijeva inkonponiranje elemenata jezika i kulture stranih zajednica u slubeni jezik kole. Komunikacija interakcija izmeu nastavnika i uenika moe biti problematina zbog kulturnih razlika u obrascima verbalne i neverbalne komunikacije. Razlike u stilovima uenja pri izradi nastavnih strategija panja se poklanja kulturnim razlikama u stilovima uenja. Formalni kurikulum kulturna raznolikost trebala bi proimati sve kolske sadraje; uenici iz razliitih grupa mogu legitimno zastupati razliite stavove o istim problemima.

-

Skriveni kurikulum interkulturno obrazovanje utjee na norme i vrijednosti koje implicitno podupiru formalni kurikulum (npr. Organizacija nastave i kole). Kritiko miljenje .? Stvarni ivot.? Mogunost lokalne zajednice .?

NOVI TRENDOVI U OBRAZOVNOJ POLITICI: SOCIJALDEMOKRATSKO STAJALITE 15.01.2010. 1970.- tih dominantni cilj obrazovnih politika u europskim zemljama bio je smanjenje drutvenih nejednakosti

22

-

U suvremenom demokratskom drutvu svatko ima jednako pravo na kvalitetno obrazovanje Polazi se od pretpostavke da je liberalni cilj ideal individualnog razvitka spojiv s ciljem drutvene pravde, odnosno da obrazovanje moe pomicati jednakost ansi. Ukoliko kolski uspjeh ne ovisi o socijalnom porijeklu uenika, drutveni poloaj svakog pojedinca biti e posljedica sposobnosti uenika izraenih u obliku individualnih obrazovnih postignua

-

U konanici, poveanje drutvene pokretljivosti ima za posljedicu slabljenje klasnih podjela u drutvu.

-

socijaldemokratske teorije ukazuje na nedostatke postojeeg obrazovnog sustava (nejednaka obrazovna postignua prema socijalnom porijeklu), no istiu da se ti nedostaci mogu ispraviti reformskim mjerama

-

reforme za izjednaavanje obrazovnih ansi uenika ukljuivale su: podizanje dobne granice obveznog kolovanja proirenje vieg kolstva uvoenje opih srednjih kola (kritike tripartitnog kolskog sustava) kompenzacijsko obrazovanje za djecu niih socio ekonomskih slojeva (npr. Programi predkolskog odgoja, gradska podruja prioriteta u obrazovanju, programi intenzivne nastave u sklopu ugovora po ueniku i sl.)

NEOFODIZAM I NOVA DESNICA U 1980. im nacionalne obrazovne politike u razvijenim zemljama manje se fokusiraju na jednakost ansi u obrazovanju, a usredotouju se vie na potrebe industrije i gospodarstva Teoretiari nove desnicesmatraju da socijaldemokratsko naglaavanje jednakosti ansi i liberalni ideal razvoja individualnog potencijala uenika sniavaju obrazovne standarde. Naglaava se da su nastavni programi premalo usmjereni potrebe gospodarstva Poboljanjem vjetina radne snage obrazovanje se mora usmjeriti promicanju gospodarskog rasta Naglaavanje potreba gospodarstva i obrazovne politike koje su iz toga proizale 1980. tih i 90.-ih, poznati su pod nazivom novi vokacionalizam.

23

-

novi vokacionalizam glavninu panje posveuje osnovnim znanjima (npr. Matematici i materinskom jeziku) u obrazovnom sustavu, strukovnom obrazovanju, postizanju obrazovnih standarda i mogunosti izbora u odabiru kola.

-

Uspjeh obrazovnog sustava ogleda se u vioj opoj razini uspjeha, a ne u smanjenim nejednakostima rezultata. U konanici, novi vokacionalizam istie kao cilj podizanje konkurentnosti neke zemlje u globalnoj trinoj utakmici. novi vokacionalizam razvio se u velikoj mjeri pod utjecajem teoretiara neofordizma i nove desnice Ova stajalita temelje se na teorijama izvedenim iz ekonomije, posebno onih koje zagovaraju trine sustave kao nain raspodjele sredstava Osnovna pretpostavka da se obrazovanje, poput gospodarstva, moe poboljati pomacima prema trinom sustavu. Chubb i Moe (1988.)- istiu da su dravne ili javne kole u svom djelovanju ograniene razliitim drutvenim interesima Interesi razliitih drutvenih grupa (npr. Sindikati uitelja, izdavai i nakladnici, dravni inovnici) mogu se sukobljavati s interesima i eljama roditelja i djece. Rezultat je tendencija prema odranju postojeeg stanja. Privatne kole ive od novca roditelja Ukoliko nisu zadovoljni kolom, roditelji svoju djecu mogu upisati u drugu kolu; kole, ukoliko ne uspiju upisati dovoljan br. uenika, moraju uvoditi promjene Posljedica je da privatne kole imaju vei poticaj da odgovore na elje roditelja i uenika. Chubb o Moe smatraju da bi se i javne kole mogle podrediti trinim principima uvoenjem sustava vauera ili kupona. Svi bi roditelji mogli dobiti vauere koji im daju pravo kupiti obrazovanje za njihovu djecu To bi potaknulo kole da se na otvorenom tritu natjeu za djecu koju e upisivati U konanici, sve bi kole postale fleksibilnije i osjetljivije na elje roditelja Proces ekonomske globalizacije poveao je svijest o tome da se moraju imati obrazovne politike koje e zemlju osposobiti za globalnu konkurenciju. Prema stajalitu nove desnice za gospodarsko su slabljenje krivi preveliki izdaci za socijalnu dravu ( preveliki porezi) i socijaldemokratska obrazovna politika (preskupo obrazovanje i pad obrazovnih standarda). 24

-

Rjeenje je smanjenje trokova za obrazovanje ( nii porezi) i stvaranje poticaja za poboljanje standarda u obrazovanju (obrazovna radna snaga) I jedno i drugo postie se uvoenjem trinih naela u obrazovanje U 1980- im predvodnik uvoenja trinog pristupa u obrazovanje bila je Engleska Proklamirani ciljevi vladinih obrazovnih reformi: poveati uspjeh na svim razinama sposobnosti, poveati roditeljski izbor kole i ojaati partnerstvo roditelja i kole, uiniti vie i visoko obrazovanje bude pristupaniji i prilagoeniji potrebama gospodarstva: izvui najveu moguu korist od sredstava uloenih u obrazovne usluge.

-

Kao najvanije sredstvo za realizaciju ciljeva istie se uvoenje jae konkurencije u obrazovni sustav, koja bi se postigla proirenjem mogunosti izbora kola za roditelje i uenike

-

kole se moraju natjecati za uenike; one koje ih ne uspijevaju privui gube financijska sredstva. kole moraju ili poboljati standarde ili se suoiti s mogunou zatvaranja Najvaniji mehanizam za poveanje konkurencije meu kolama je uestalo testiranje i ispitivanje te objavljivanje postignutih rezultata uenika. Svrha testiranja je obavjetavanje roditelja o kvaliteti kola, kako bi ima se pomoglo pri donoenju odluke o odabiru kole za svoju djecu. U Engleskoj su, da bi poveale konkurenciju, konzervativne vlade uvele League tables, koje su detaljno pokazivale uspjeh kole prema odreenim mjerilima League tables su prvi put uvedene 1992., ukljuivale su podatke o uspjehu na dravnim ispitima (npr. Podatke koji mjere uspjeh u raunanju i pisanju u osnovnoj koli)

-

Vaan preduvjet vanjskog vrednovanja kola bilo je uvoenje obveznog nacionalnog kurikuluma. U tzv. outcame based kurikuluma definiraju se ciljevi i oekivani ishodi obrazovanja, kao i ope smjernice za programiranje nastave u kolama. Ciljevi obrazovanja iskazuju se kao konkretna znanja, vjetine i stavovi (kompetencije) koji se mogu eksterno vrednovati.

OBRAZOVANJE, GLOBALIZACIJA I TEMELJNE KOMPENTENCIJE 22.01.2010. proces ekonomske globalizacije proizveo je stajalite da se moraju imati obrazovne politike koje e zemlju osposobiti za globalnu konkurenciju. U globalnom gospodarstvu trita se brzo mijenjaju 25

-

Poduzea i njihovi radnici moraju biti fleksibilni kako bi odgovorili na este promjene potranje na globalnim tritima Gospodarski uspjeh se moe postii proizvodnjom visokokvalitetnih dobara i usluga koje se drugdje ne mogu dobiti Preduvjet za visokokvalitetnu proizvodnju je radna snaga koja je dobila najbolju moguu naobrazbu i obuku Obrazovanje kao kljuni imbenik globalne ekonomske konkurentnosti Naglaavanje uloge obrazovanja kao imbenika ekonomske konkurentnosti proizvelo je globalni obrazovni reformski pokret (Sohlberg, 2006.) u kojem se obrazovne reforme opravdavaju potrebom podizanja produktivnosti radne snage i poticanjem ekonomskog rasta i razvoja kroz kvalitetnije obrazovanje

-

Obrazovne reforme u razliitim zemljama stoga polaze sa slinih stajalita i dijele zajedniki karakteristike. Sve vei naglasak se stavlja na standardizaciju proizvoda obrazovanja, putem koje drave ele osigurati kvalitetu i uinkovitost obrazovanja na nacionalnom nivou Obrazovne reforme usredotouju se na: 1) sredinje (od strane drave propisane) kurikularne i evaluacijske standarde, 2) intenzivno evaluiranje i testiranje, 3) konkurenciju i natjecateljstvo meu kolama.

-

U sklopu globalnog obrazovnog reformskog pokreta dolazi do prijelaza s klasinog na injenino znanje orijentiranog kurikuluma ( content based curriculum), na tzv. outcome based curriculum u kojem se kvaliteta obrazovanja kontrolira putem standardizacije uenikih postignua

-

Komponente globalnog obrazovnog reformskog pokreta: 1) UENJE S RAZUMIJEVANJEM prijelaz s prezentacijskog pouavanja na pouavanje usmjereno na uenika u svrhu boljeg konceptualnog razumijevanja, rjeavanja problema, usvajanja socijalnih vjetina i sl., fokus se pomie s onog to nastavnici trebaju pouavati na ono to uenici trebaju voditi i nauiti. - nastavnici: potrebni su bolje razumijevanje pedagoke vjetine 2) ITALAKA I MATEMATIKA PISMENOST: primarni ciljevi obrazovanja su usvajanje temeljnih vjetina itanja, pisanja, raunanja - nastavnici: vie vremena posveuje se predmetnom pouavanju osnovnih znanja, a manje meupredmetnom uenju procesa uenja i alternativne

26

3) VIA OEKIVANJA UOBLIENA STANDARDIMA: via oekivanja izraavaju se u obliku standarda koji opisuju to svi uenici trebaju znati na odreenim razinama kolovanja - nastavnici: pouavanje se jae fokusira na specifine ciljeve, uenici e se koncentrirati na oekivane ishode uenja 4) PROPISANI KURIKULUMI: kurikulum je propisan i centraliziran: pokriva sadraje koje bi svaka kola trebala pouavati - nastavnici: budui da se zasniva na propisanom kurikulumu, pouavanje postaje ujednaeni u pogledu strukture i metode pouavanja; tendencija prema konvencionalnom i formalnom uenju 5) OCJENJIVANJE I TESTIRANJE: ocjenjivanje i testiranje izravno su vezani uz propisani kurikulum i standarde znanja - nastavnici: budui da je ocjenjivanje usko vezano uz standarde, nastavnici e uenike ee pripremati za testove nego ih pouavati dubljem razumijevanju, uenici e uiti za uspjeh na ispitima 6) ODGOVORNOST: uz uinkovitost kola i pouavanje nastavnika nadovezuje se sustav inspekcije kola i njihove promocije, kao i njihovo sustavno financiranje i nagraivanje - nastavnici: usmjerenost pouavanja prema uspjehu na standardiziranim testovima uenikih postignua, vodi prema pouavanju usmjerenom na nastavnika; uenike se potie na iskuane obrasce uenja, to smanjuje njihovu kreativnost suoena sa zahtjevima globalizacije EU je na samitu u Lisabonu 2000. kao svoj glavni strateki cilj odredila da postane najkompetitivnija i najdinaminija, na znanju temeljena ekonomija, s brojnim i boljim radnim mjestima i veom socijalnom kohezijom na temelju Lisabonskih odluka pristupilo se 2001. radu na definiranju temeljnih kompetencija (znanje, vjetine i stavovi) za koje se smatralo da bi ih trebali stei svi graani EU i koje bi se stjecale tijekom cijeloga ivota pretpostavka: konkurentna radna snaga je radna snaga koja raspolae odreenim kompetencijama, tj. multifunkcionalnim sposobnostima koje omoguavaju obavljanje razliitih zadataka u razliitim podrujima i situacijama 2006. definirane temeljne kompetencije (Preporuka Europskog parlamenta i Europskog vijea o kljunim kompetencijama za cjeloivotno uenje) 27

-

kompetencije predstavljaju kombinacije znanja, vjetina i stavova sukladnih kontekstu temeljne kompetencije jesu one koje trebaju imati svi pojedinci za svoje samoostvarivanje i razvoj, aktivno graanstvo, ukljuenost u drutveni ivot i zaposlenost

- Europski referentni okvir (kljune kompetencije za cjeloivotno uenje) obuhvaa sljedee kompetencije: 1) KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKU 2) KOMUNIKACIJA NA STRANOM JEZIKU 3) MATEMATIKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE IZ ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE 4) DIGITALNE KOMPETENCIJE 5) UITI KAKO SE UI 6) DRUTVENE I GRAANSKE KOMPETENCIJE 7) PODUZETNITVO 8) KULTURNA SVJESNOST I IZRAAVANJE.

I to bi bilo TO!!!

28