SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

ODSJEK ZA GERMANISTIKU

Katarina Škvorc

SOCIOLOGIJA KAO NASTAVNI PREDMET U HRVATSKOM I

NJEMAČKOM ŠKOLSKOM SUSTAVU:

USPOREDBA SADRŢAJA JAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

Diplomski rad

Mentori:

dr. sc. Zvonimir Bošnjak

dr. sc. Marija Lütze-Miculinić, doc.

Zagreb, srpanj 2018.

Sadrţaj

1. Uvod .................................................................................................................................... 1

2. Predmet proučavanja i zadaća sociologije kao znanosti ..................................................... 2

3. Razvoj sociologije kao znanstvene discipline ..................................................................... 3

4. Promjene koje utječu na sociologiju kao znanost ............................................................... 4

5. Utjecaj razvoja sociologije kao znanstvene discipline na nastavni predmet Sociologija ... 6

6. Sociologija kao nastavni predmet i njegova važnost .......................................................... 7

7. Specifičnosti Sociologije kao nastavnog predmeta ........................................................... 10

8. Stavovi mladih o srednjoškolskoj Sociologiji ................................................................... 13

9. Sociologija u hrvatskome školskom sustavu .................................................................... 14

10. Sociologija u njemačkome školskom sustavu ............................................................... 15

10.1. Savezna zemlja Bremen ............................................................................................... 16

10.2. Savezne zemlje Bavarska, Tiringija, Saska i Anhalt, Saarland i Mecklenburg i Prednja

Pomeranija ............................................................................................................................ 17

10.3. Savezne zemlje Sjeverna Rajna i Vestfalija i Berlin ................................................... 18

10.4. Savezna zemlja Hamburg ............................................................................................ 18

10.5. Savezne zemlje Schleswig-Holstein, Saska, Porajnje i Falačka i

Baden-Württemberg………………………………………………………………………..19

10.6. Savezne zemlje Brandenburg, Donja Saska i Hessen .................................................. 20

11. Tematske cjeline nastavnoga predmeta Sociologija ...................................................... 21

11. 1. Sociologija: znanost o društvu .................................................................................... 21

11.2. Nastanak i razvoj sociologije ....................................................................................... 22

11. 3. Kultura i društvo ......................................................................................................... 22

11.4. Socijalizacija i identitet ............................................................................................... 23

11.5. Socijalna interakcija, grupe i organizacije ................................................................... 24

11.6. Društvene nejednakosti i stratifikacija ........................................................................ 24

11.7. Obitelj i škola ............................................................................................................... 25

11.8. Sustavi vjerovanja: religija i ideologija ....................................................................... 26

11.9. Moć i politika .............................................................................................................. 26

11.10. Rad i ekonomija ......................................................................................................... 27

11.11. Društvene promjene: stanovništvo, urbanizacija i ekologija ..................................... 27

11.12. Znanost: metode istraživanja i teorije ........................................................................ 28

12. Usporedba hrvatskoga nastavnog predmeta Sociologija s njemačkim nastavnim

predmetima ............................................................................................................................... 29

12.1. Metodologija usporedbe .............................................................................................. 29

12.2.Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Soziologie .............................................. 30

12.3.Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Sozialkunde ........................................... 31

12.4.Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Sozialwissenschaften ............................. 33

12.5.Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Politik/Gesellschaft/Wirtschaft ............. 34

12.6.Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Gemeinschaftskunde (GK) .................... 35

12.7. Sažetak usporedbe hrvatskoga i njemačkoga školskog sustava .................................. 37

13. Usporedba tematskih cjelina s obzirom na temeljna sociološka znanja prema

Američkome sociološkom udruženju ....................................................................................... 41

13.1. Temeljna sociološka znanja prema Američkome sociološkom udruženju .................. 42

13.1.1. Sociološke perspektive .......................................................................................... 42

13.1.2. Društveno istraživanje .......................................................................................... 43

13.1.3. Kultura .................................................................................................................. 43

13.1.4. Socijalizacija ......................................................................................................... 43

13.1.5. Socijalna organizacija ........................................................................................... 44

13.1.6. Društvene nejednakosti ......................................................................................... 44

13.1.7. Devijantnost i konformizam ................................................................................. 44

13.1.8.Socijalne institucije ................................................................................................ 44

13.1.9. Socijalne promjene ................................................................................................ 44

13.2. Zastupljenost temeljnih socioloških znanja u hrvatskom nastavnom predmetu

Sociologija ............................................................................................................................ 45

13.3. Zastupljenost temeljnih socioloških znanja u njemačkim nastavnim predmetima ...... 46

14. Radni model nastavnoga programa za nastavni predmet Sociologija ........................... 50

14. 1. Realizacija radnog modela .......................................................................................... 50

15. Zaključak ............................................................................................................................ 57

16. Literatura ............................................................................................................................ 59

SAŢETAK

U ovom se radu provodi usporedba tematskih cjelina koje se obraĎuju u sklopu

nastavnog predmeta Sociologija s tematskim cjelinama iz njemačkih nastavnih predmeta

Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik- Gesellschaft- Wirtschaft i Gemeinschaftskunde.

Prije usporedbe daje se kratki pregled o položaju sociologije u suvremenom društvu, kako u

hrvatskom tako i u njemačkom društvu. Potom se analizira položaj sociologije u hrvatskom

školskom sustavu te se naglasak stavlja na analizu tematskih cjelina u udžbeniku Nenada

Fanuka iz Sociologije za srednje škole. Nakon analize hrvatske Sociologije, naglasak se

stavlja na njemački školski sustav i pet nastavnih predmeta koje se može nazvati

ekvivalentima za hrvatsku verziju nastavnoga predmeta Sociologija. Detaljnom usporedbom

prikazana je zastupljenost tematskih cjelina nastavnog predmeta Sociologija u programima

njemačkih nastavnih predmeta. Na kraju rada osmišljen je tzv. integrativni radni model u

kojem su objedinjeni pozitivni elementi iz hrvatskog i njemačkog školskog sustava. Ovim se

radom želi pokazati kako postoji prostor za poboljšanje sadržaja koji se obraĎuje u sklopu

nastavnog predmeta Sociologija u Hrvatskoj.

Ključne riječi: Sociologija, Usporedba, Tematski sadržaj, Njemački školski sustav

Key words: Sociology, Comparison, Contents, Education System in Germany

ZUSAMMENFASSUNG

In der vorliegenden Arbeit geht es um den Vergleich der Themen, die man im

Schulfach Soziologie in Kroatien bearbeitet, mit den Themen, die man im Rahmen der

Schulfächer Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft und

Gemeinschaftskunde thematisiert. Zu Beginn wird die Position des Schulfaches Soziologie im

kroatischen Bildungswesen dargestellt. Die Beschreibung beschränkt sich dabei auf den

Lernstoff, der im Lehrbuch Sociologija bearbeitet wird. Nach der Analyse des kroatischen

Schulsystems werden folgende deutsche Schulfächer dargestellt: Sozialkunde,

Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft und Gemeinschaftskunde. Im Rahmen

dieser Schulfächer werden soziologische Themen behandelt. Der Vergleich des kroatischen

Lehrplans für das Fach Soziologie mit den deutschen Lehrplänen für die erwähnten deutschen

Schulfächer zeigt, in welchem Maße die Themen, die man im Rahmen dieser Schulfächer

thematisiert, ähnlich sind. Zum Schluss wird ein Arbeitsmodell entworfen, in dem man

positive Elemente aus dem gemachten Vergleich integriert. Ziel dieser Arbeit ist, konkrete

Handlungsempfehlungen zu geben, um das Konzept des kroatischen Schulfaches Soziologie

zu verbessern.

Schlüsselwörter: Soziologie, Vergleich, Inhalt, Deutsches Schulsystem

1

1. Uvod

U posljednje su vrijeme vrlo aktualne rasprave o reformi obrazovanja čija je

sastavnica kurikulna reforma. Ona je jedna od prvih mjera kojom započinje realizacija

Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj će raditi velik broj stručnjaka i radnih

skupina.1 Za svaki nastavni predmet odreĎuje se, izmeĎu ostaloga, struktura i pripadajuća

razrada sadržaja i ishoda kojima se pokušavaju ukloniti nedostaci trenutno važećih koncepata

pojedinih predmeta.

Sociologija2 je jedan od 29 nastavnih predmeta za koji su izraĎeni prijedlozi kurikula u

sklopu prve dionice Cjelovite kurikularne reforme. Svrha izmjena koje su predložene

kurikulnom reformom jest da se učinkovitije ostvare ciljevi nastavnoga predmeta Sociologije.

U ovom radom analizirat će se, kao trenutno važeći dokument, postojeći Nastavni plan

i program za nastavni predmet Sociologije objavljen 1994. godine te uvidjeti njegove

prednosti i nedostatke. Pritom treba odmah naglasiti da se naglasak stavlja na sadržaj koji se

obraĎuje na nastavi.

Osim analize hrvatskog Nastavnog plana i programa, analizirat će se i Nastavni

planovi i programi pojedinih saveznih zemalja Savezne Republike Njemačke s ciljem

usporedbe tih dvaju programa. U Njemačkoj je situacija složenija te postoji pet različitih

nastavnih predmeta koje se može nazvati ekvivalentima za hrvatsku verziju nastavnoga

predmeta Sociologije. Cilj ove usporedbe jest uvidjeti prednosti i nedostatke pojedinih

programa te zaključno kreirati radni model u kojem će biti predložen novi koncept sadržaja za

nastavni predmet Sociologije.

Najprije će se obrazložiti sve važnost sociologije kao znanosti, ali i kao nastavnoga

predmeta. Potom će se zasebno analizirati hrvatski i njemački školski sustav, nakon čega

slijedi detaljna usporedba sadržaja Sociologije s nastavnim predmetima Soziologie,

Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i Gemeinschaftskunde. Na

kraju rada nalazi se radni model sadržaja.

1 Cjelovita kurikularna reforma. Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. URL:

http://www.kurikulum.hr/sto_ukljucuje_kur_reforma/ (Pristup: 26.5.2018.) 2 Za Sociologiju kao nastavni predmet u nastavku ovoga rada koristit će se skraćeni termin Sociologija, dok će se

za sociologiju kao znanstvenu disciplinu koristiti termin sociologija.

2

2. Predmet proučavanja i zadaća sociologije kao znanosti

Nijedan razuman čovjek ne bi pokušao popravljati automobil bez razumijevanja

mehanizma istog i bez potrebnoga tehničkog znanja pa tako ni mi ne možemo u potpunosti

shvatiti i razumjeti društvo a da nešto ne proučimo o njegovom mehanizmu i njegovoj

strukturi. Poruka je ovo autora Jacka Rumneya i Josea Maiera koji su u svojoj knjizi

Soziologie predmet poučavanja sociologije usporedili s mehanizmom automobila (1954: 9).

Oba mehanizma sastoje se od mnoštva dijelova koji su sastavljeni po odreĎenome principu i

zajedno tvore složene mehanizme s ciljem da ti dijelovi meĎusobno učinkovito funkcioniraju.

Mehanizam, čiji najmanji dijelovi jesmo mi pojedinci, jest društvo, a upravo njime

bavi se sociologija koja doslovno znači „znanost o društvu“ (Fanuko, 1998: 5). Pojave koje se

svakodnevno zbivaju i u kojima mi kao pojedinci sudjelujemo predmet su proučavanja

sociologije. Iako nam se često čini da nam je društvo u kojem živimo vrlo dobro poznato,

sociologija nam omogućuje da ga sagledamo na jedan drugačiji, znanstveniji način.

Sociologija nas uči da svemu što nas okružuje i svemu što se dogaĎa oko nas pridajemo neko

značenje te razmišljamo o stvarima koje bismo inače uzeli zdravo za gotovo. Kao sociolozi

istražujemo vrlo različite društvene pojave i procese: od promatranja kako se ljudi ponašaju u

obitelji, pitanja zbog čega su pojedinci skloni kriminalu, zašto neka djeca bolje uspijevaju u

školi, za koga će glasovati članovi neke društvene skupine, po čemu se razlikuju suvremeno

američko i japansko društvo i slično (Fanuko, 1998: 5). Općenito možemo reći da je jedan od

glavnih zadataka sociologije odrediti prirodu društvenih formi, a kao što vidimo, one su vrlo

raznolike. Sociolozi, bili oni znanstvenici ili obični graĎani koji razmišljaju o društvu oko

sebe, moraju razotkriti razvoj individue i društva kojem ta individua pripada. O zadaćama

sociologije govorio je i Spinoza koji je rekao da pojedinac mora naučiti ljudsko djelovanje

promatrati kao linije i plohe. Time će uspjeti ta djelovanja zaista i shvatiti a da ih pritom

subjektivno hvali ili kritizira (Spinoza, 2010). Upravo je to čar svakog sociologa - objektivno

proučavati nešto što je zapravo vrlo subjektivno - društvo.

3

3. Razvoj sociologije kao znanstvene discipline

Sociologija kao znanstvena disciplina ima dugu tradiciju. Kao posebna znanstvena

disciplina oblikuje se u prvoj polovici 19. stoljeća. Njen nastanak i razvoj povezan je s

društvenim procesima koji svoj vrhunac doživljavaju od kraja 18. do početka 20. stoljeća

(Fanuko, 1998: 161). U Hrvatskoj se sociologija kao znanost javila nešto kasnije, početkom

20. stoljeća. 100. godišnjica pojave sociologije kao akademske discipline, koja je proslavljena

2003. godine, kao i njezin povijesni razvoj, dokazuje da je riječ o akademskoj disciplini koja

je obilježila razvoj društvenih znanosti u hrvatskom visokom školstvu (Krbec, Lažnjak,

2008).

Društveni procesi koji su potaknuli razvijanje znanstvenoga pogleda na društvo jesu

političke revolucije (ponajprije Francuska revolucija), industrijska revolucija, nastanak

kapitalizma, nastanak socijalizma, religijske promjene, urbanizacija itd. Razvoj znanosti u

19. stoljeću, pogotovo prirodnih, potaknuli su razvijanje sociologije kao zasebne znanstvene

discipline. Njen zadatak bio je odrediti karakteristike tadašnjega društvenog ureĎenja što je

obuhvaćalo razumijevanje razvoja čovječanstva. Taj zadatak aktualan je i dan-danas.

Sociolozi nastoje objasniti društvene sisteme i strukture, razvoj i funkcije socijalnih ureĎenja,

pravila ponašanja kroz koje se društvo održava i regulira. Isto tako nastoje objasniti način na

koji ljudi kao pripadnici društva meĎusobno funkcioniraju, kako se udružuju u grupe i

organizacije. Sociologija je, dakle, znanost koja je nužna onome tko želi razumjeti svijet u

kojem živi, svijet koji je većim dijelom njegovo djelo. Uz to uči, objektivno i kritički,

isključujući svoje emocije i želje, sagledavati stanje stvari (Rumney, Maier: 12).

Još jedan razlog zbog kojega je došlo do nagloga razvoja sociologije kao znanstvene

discipline jest to što su ljudi uvidjeli da su stručna sociološka znanja sve potrebnija u

planiranju i organizaciji suvremenoga života. Potreba za istraživanjem društva potaknula je

usporeĎivanje sociologije s fizikom i njenim statusom u znanstvenom svijetu u tom smislu da

sociologija preuzima ulogu u upravljanju društvom, i to naročito u modernome društvu, isto

kao što fizika ima važnu ulogu u tehnologiji (Kuvačić, 1972). Ipak, sociologija ne može

predložiti pouzdane i valjane obrasce prema kojima društvo isključivo funkcionira jer se radi

o dinamičnom procesu za koji ne postoje gotovi obrasci kao što je to slučaj u fizici. Upravo je

to razlog zbog kojega sociologija danas nema ugled kao što to ima fizika te postoje brojne

rasprave o položaju sociologije kao znanosti, no njenu nužnost nikako ne smijemo dovoditi u

pitanje.

4

4. Promjene koje utječu na sociologiju kao znanost

U suvremenome modernom društvu zbivaju se mnoge promjene koje itekako utječu na

nas kao pojedince, na način funkcioniranja društva, ali i na sociologiju. Poljski sociolog

Zygmunt Bauman (2005) u svom djelu Education in Liquid Modernity bavio se ključnim

promjenama koje su uočljive u današnjem društvu. Ponajprije naglašava da društvo prelazi iz

čvrstoga u takozvano likvidno stanje. U tom likvidnom stanju socijalne forme koje nastaju

nisu stabilne i dugotrajne, već one traju vrlo kratko i jako su površne. To znači da su

interakcije kratkotrajne te nisu planirane kada se u obzir uzmu dugoročne posljedice. To

stanje svakako pospješuje proces globalizacije koji je sveprisutan u svim segmentima

društvenoga života, a čije posljedice su vidljive u načinu življenja pojedinaca, ali i u načinu

opstanka čitavoga društva. Osim toga Zygmunt Bauman naglašava da u suvremenom društvu

sve više dominira natjecanje na tržištima radne snage i roba što mijenja i prirodu interakcije

meĎu pojedincima. Umjesto da zajedno suraĎuju kako bi postigli neki cilj, oni se okreću jedan

protiv drugoga stavljajući individualne ciljeve na prvo mjesto. Povezano s time jest i što su

individue sklone planirati kratkoročno u danome trenutku, teže iskoristiti trenutno raspoložive

mogućnosti, a pritom zanemaruju dugoročno planiranje. Nisu skloni učenju ili izgradnji koja

bi donijela rezultate u budućnosti, već žele odmah vidljive rezultate. U takvome društvu

individue se moraju prilagoditi, a kako bi mogli funkcionirati u takvome likvidnom društvu

moraju biti fleksibilni i u stanju brzo se prilagoditi situaciji u kojoj se naĎu. Individue u

likvidnoj moderni Zygmunt Bauman usporedio je s figurom lovca. Lovac se prilagoĎava

uvjetima okoliša samo pod uvjetom da se u njemu kreće njegov plijen. Njega zanima vlastiti

opstanak, a ne progres napretka (Bauman, 2005). Ovu metaforu možemo protumačiti kao

prikaz dominantnoga procesa individualizacije u suvremenom društvu, u likvidnoj moderni

kako to naziva spomenuti autor. Individue su zaokupljene tržišnom razmjenom, političkom

nesigurnošću, deregulacijom i novom tehnologijom.

Svim tim promjenama i posljedicama koje dolaze zajedno s njima trebala bi se baviti

sociologija. Opisane promjene u suvremenom društvu utjecale su ne samo na sociologiju kao

znanost, već i na Sociologiju kao nastavni predmet. Stoga je zadatak nastavnog predmeta

Sociologije složeniji no ikad prije. Ponajprije moraju sadržaji koji se obraĎuju u sklopu toga

nastavnog predmeta pratiti razvoj društva kako bi se učenicima moglo osigurati smisleno

usvajanje znanja, vještina i vrijednosti, a kao što vidimo taj razvoj složeniji je no ikad prije.

5

Promjenama u suvremenom društvu bavio se i profesor Ognjen Čaldarović u svom

članku Suvremena sociologija i moderno društvo koji je objavljen u zborniku radova

Modernost i modernizacija (1990: 83-92). Uočio je, kao i Bauman, karakteristične pojave u

modernom društvu, a ovo su samo neke od njih:

Socijalna fragmentacija, odnosno vid društvene dezintegracije koji je vidljiv

općenito u društvu na više razina. Tako možemo govoriti o etničkoj, socijalnoj,

ekonomskoj i kulturnoj fragmentaciji.

Jačanje konflikta koje profesor Čaldarović uočava meĎu fragmentiranim

zajednicama, a zauzimaju različite oblike i teško su objašnjivi.

Jačanje uloga alternativnih pogleda i tipova aktivnosti pa se slijedom tog javljaju

alternativni stilovi života. Društvo time postaje multikulturno, a sve se više gubi

dioba izmeĎu masovne i elitne kulture.

U pozadini svih tih navedenih promjena stoji jedan proces koji je svakako utjecao i

potaknuo sve navedene promjene, kako na makrorazini društva tako i na mikrorazini, a riječ

je o globalizaciji. Globalizacija je proces koji na mnogostruke načine prodire u svijest

pripadnika društva. Jedan od tih načina jest virtualna mreža. Suvremeno društvo označeno je

procesima modernizacije i retradicionalizacije, a projekt modernizacije uključuje i proces

tehnifikacije društva gdje tehnička infrastruktura društvenog razvoja predstavlja nužan

preduvjet razumijevanja i komunikacije (Čaldarović, 1990: 87). Stvara se tzv. novo virtualno

društvo u kojem se interakcije odvijaju na drugačiji način od onih koji se dogaĎaju „uživo“.

Ljudi su povezani iako se nalaze na mjestima koja su tisuće kilometara odvojena, razmjenjuju

informacije, trguju i druže se usprkos tim preprekama. U suvremenome društvu to se čak ni ne

može nazvati preprekama jer se ta interakcija odvija bez većih problema. Nagli razvoj

tehničke infrastrukture omogućuje nastanak tzv. nevidljivih gradova pa stoga možemo

govoriti o novim virtualnim centrima zbivanja. Sve te promjene u suvremenome svijetu

globalnoga su karaktera, ali se u različitim oblicima manifestiraju u pojedinim sredinama i u

pojedinim segmentima života u njima. Cjeloviti, cjelokupni karakter razvoja ne unificira ni

načine ni postupke, već otvara, potiče, obvezuje i respektira mnoštvo specifičnosti. Razvoj

postaje osnova egzistiranja u svijetu promjena, ali i kriterij organizacije života i rada

suvremenog čovjeka (Pivac, 2000: 17).

Osim što na sociologiju utječu brojni spomenuti procesi i promjene u suvremenome

društvu, na nju utječe i razvoj drugih znanstvenih disciplina. Sociologija je znanost koja jako

6

ovisi o drugim znanostima, a razlog tome leži u opsežnom i raznolikom predmetu poučavanja

(Rumney, Maier, 1954: 20). Kao što smo vidjeli, predmet proučavanja sociologije jest

ukupnost ljudskih veza, što je u moderno doba izrazito opširan predmet poučavanja i kao

takav se bez pomoći drugih znanstvenih disciplina ne može sagledati u potpunosti. Društvo je

kompleksnije nego ikad prije, kako na mikrorazini tako i na makrorazini, a sociologija se ne

smije odlučiti samo za jedan dio društva koji bi u nekom trenutku htjela istraživati. Naravno

da bi se samo istraživanje i promatranje tako uvelike olakšalo, no rezultati i zaključci do kojih

bi se pritom došlo ne bi bili pouzdani i valjani. Sociologija ne smije društvene komponente

proučavati zasebno, već mora težiti tome da pruži cjelokupan pogled na meĎuovisnost tih

komponenata i time pomogne shvatiti funkcioniranje istih. Da bi se na primjer moglo

razumjeti neko suvremeno društvo, sociologija mora znati nešto o njemu, o njegovim

uroĎenim i stečenim karakteristikama. TakoĎer mora znati nešto o fizičkoj okolini, socijalnim

institucijama, jeziku, religijama koje su prisutne u tom društvu, pravosuĎu koje je na snazi u

istome itd. Ne samo da sve navedeno treba znati o samom društvu, već treba imati i

informacije o tome kakve su veze toga društva s drugim društvima, što je danas vrlo važan

aspekt s obzirom na već spomenuti proces globalizacije. Kako bi sociologija dobila sve te

informacije, bez kojih njeno proučavanje društva ne bi imalo smisla, mora suraĎivati s drugim

znanostima. Srodne discipline koje bi joj u tome mogle pomoći jesu na primjer politologija,

psihologija, pedagogija, teologija i brojne druge povezane znanosti.

5. Utjecaj razvoja sociologije kao znanstvene discipline na nastavni predmet

Sociologija

Do sada smo vidjeli brojne procese i promjene koje utječu na sociologiju kao

znanstvenu disciplinu. Pritom dolazimo do još jednoga aspekta koji je iznimno važan za temu

ovoga diplomskog rada. Sociologija kao znanstvena disciplina ne samo da se mijenja, već

utječe i na nastavni predmet Sociologija. Tim promjenama Sociologija sve više dobiva na

važnosti, jer se one odnose na naše učenike. Oni su jedni od glavnih aktera u suvremenome

društvu, posebice kada raspravljamo o virtualnome društvu. Raspravljajući o Sociologiji kao

nastavnom predmetu, uvijek trebamo imati na umu da su učenici kojima će se Sociologija

predavati sedamnaestogodišnjaci, odnosno učenici trećeg razreda gimnazijskih programa.

Naši učenici članovi su društva, brojnih grupa: obitelji, države, političkih stranaka, religijskih

grupa, raznih udruga, vršnjačkih grupa itd. Osim toga a ne manje važno, naši učenici dio su

virtualnog društva putem raznih društvenih mreža i aplikacija, poput Facebooka, Twitera,

7

Snapchata itd. Učenici bi u sklopu Sociologije trebali analizirati strukturu toga virtualnog

društva i globalne interakcije, ali i naglasiti promjene koje se posljedično dogaĎaju u

„realnome“ društvu. Trebaju naučiti gledati na sebe kao na članove društva i promatrati svijet

oko sebe, što će rezultirati razumijevanjem društva i načina njegova opstanka, što i jest jedna

od glavnih zadaća Sociologije kao nastavnog predmeta. Kao sociolozi, ali prije svega kao

nastavni profesori Sociologije, moramo učenicima objasniti taj suvremeni moderni svijet,

kako bi postigli naše ciljeve - smisleno usvajanje znanja, vještina i vrijednosti.

Pritom je važno da se naglasak ne bi smio staviti samo na sadašnjost i na budućnost

društva, a u potpunosti zaboraviti njegova prošlost. Bitna značajka škole je prožetost jedinstva

prošlosti i sadašnjosti u njezinom biću, ali, s obzirom na njezine zadatke, i budućnosti. Moglo

bi se reći da njezina suvremenost nužno respektira prošlost i anticipira budućnost. Samo u tom

kreativno-kritičkome jedinstvu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti moguće je koncipirati

ostvarivanje zadaća odgoja i obrazovanja u proturječnim okolnostima epohalnih promjena

društva i znanosti (Pivac, 2000: 39). U konkretnom slučaju Sociologije to bi značilo da

tematske cjeline moraju objediniti povijest sociologije, njen razvoj, proučavanje društva u

povijesti, ali i staviti naglasak na sadašnjost i sadašnje stanje kako bi se moglo predvidjeti i

govoriti o budućnosti društva. Je li sve navedeno zaista zastupljeno u tematskim cjelinama

koje se obraĎuju. vrijedi vidjeti u poglavljima koja slijede.

6. Sociologija kao nastavni predmet i njegova vaţnost

Sociologija je nastavni predmet koji se nalazi u nastavnim planovima srednjih škola.

Točnije, to je nastavni predmet koji se predaje kao obavezan predmet u trećem razredu

gimnazijskih škola. Sociologija kao nastavni predmet svoje korijene vuče još iz šezdesetih

godina prošloga stoljeća. Školska knjiga 1963. godine objavila je knjigu pod nazivom

Sociologija, prvi sociološki udžbenik za gimnazije (Kratka povijest hrvatske sociologije,

1994). Autor spomenutog udžbenika bio je poznati hrvatski sociolog Rudi Supek koji ne samo

da je utjecao na razvoj sociologije u srednjoškolskom obrazovanju već je i inicirao osnivanje

Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ovom prilikom vrijedi istaknuti da Odsjek za sociologiju Filozofskoga fakulteta u

Zagrebu i danas čini jezgru svih akademskih aktivnosti u području sociologije (Krbec,

Lažnjak, 2008). Sadržaj koji nudi studijski program sociologije raznovrstan je i obuhvaća

brojne aspekte sociologije koja se bavi suvremenom dinamikom društva. Studentima

8

sociologije na Filozofskom fakultetu omogućeno je steći specijalizirano znanje s obzirom na

vlastite interese. Svaki semestar studenti imaju ponuĎeni širok spektar kolegija koji pokrivaju

sva aktualna područja istraživanja sociologije.

Značajniji razvoj sociologije kao akademske i znanstvene discipline dogodio se ipak

dvadesetak godina kasnije, što naglašava i profesor Ognjen Čaldarović analizirajući položaj

sociologije od 1990-tih: “profesionalizacija sociologije i sociologa dogodila se 1960-ih i

1970-ih, dok je njezino jačanje nastupilo tijekom 1980-ih i 1990-ih kada je ona postala

konkurentna društvena znanost” (Čaldarović, 2003: 41). Od tada je prošlo gotovo tridesetak

godina te je sasvim razumljivo da se sociologija kao znanost, a ponajprije i kao nastavni

predmet, promijenila. Ne samo da se promijenila tijekom prethodnih godina već se nastoji

promijeniti zajedno s stanjem obrazovanja u današnje vrijeme. Zbog sve veće važnosti

obrazovanja za nacionalni razvoj te sve bržih znanstvenih, tehnoloških i društvenih promjena,

obrazovni sustavi svih zemalja nastoje se poboljšati i prilagoditi zahtjevima novog vremena

(Vlada Republike Hrvatske, 2002).

Sociologija kao znanstvena disciplina u 21. stoljeću u velikoj se mjeri i u mnogo

aspekata razlikuje od one iz 60-ih godina prošloga stoljeća. U tih pedesetak godina razvilo se

niz socioloških područja. Svako područje ima svoj predmet proučavanja. Tako jedna grana

sociologije proučava posebne društvene grupe, druga pak posebne društvene dogaĎaje, treća

društvene institucije, četvrta druge znanstvene discipline itd. Razlikujemo niz socioloških

područja, a ovo su samo neka od njih: sociologija zdravlja i bolesti, sociologija rata, mira i

socijalnih konflikata, sociologija roda, sociologija religije, sociologija kulture, komparativna

sociologija, sociologija svakodnevice itd. Iz ovog možemo izvesti zaključak da sociologija

pokriva širok spektar tema, više nego ikad prije. Povezano s time valja se zapitati o

aktualnosti tema koje se obraĎuju u sklopu nastave Sociologije, prate li one razvoj sociologije,

jesu li aktualne s obzirom na stanje društva itd. Sudeći prema odgojno- obrazovnim ciljevima

učenja poučavanja nastavnog predmeta Sociologije teme bi trebale pratiti promjene

suvremenog društva koje su navedene u prethodnim poglavljima. Od učenika se očekuje da će

razviti interes za sociološko razumijevanje i istraživanje društva, razumjeti različite odnose,

pojave i procese u užem i širem socijalnom kontekstu s posebnim naglaskom na suvremeno

društvo, razvijati kritički odnos i izražavanje osobnih stajališta o društvenim odnosima,

pojavama, procesima i njihovim sociološkim interpretacijama, razvijati interes i senzibilitet za

društvena pitanja i probleme te poticati tolerantnost prema društvenim i kulturnim

različitostima itd. (v. Nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta Sociologija, 2017).

9

Iz ovih ciljeva vidljivo je da se naglasak stavlja na aktualna društvena zbivanja,

društvene odnose i pojave. Cilj nastave Sociologije je da svaki učenik razvije sociološku

imaginaciju kako bi mogao razumjeti društvo u kojem živi, da učenici budu u stanju

samostalno prepoznati unutarnju dinamiku društva u kojem žive, a isto tako i razumjeti i

prepoznati osnovne elemente društvene strukture u sredini u kojoj žive. Učenicima to pada

teže nego što se to na pravi pogled čini, a razlog tome leži u sociologiji samoj. Sociologija je

znanost koja se razlikuje od drugih disciplina zato što je ona apstraktne prirode. Sociologija se

bavi organizacijama, sistemima, strukturama, procesima i relacijama, a sve su to apstraktni

koncepti s kojim učenici imaju problema što je alarmantno jer učenici moraju pronaći smisao

i prepoznati relevantnost sociologije. Ipak, svi navedeni ciljevi ne bi bili mogući bez temeljnih

socioloških znanja. Tako kod odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga

predmeta sociologije, osim već spomenutih ciljeva, stoji da bi učenici trebali usvojiti temeljna

sociološka znanja u objašnjenju društvene stvarnosti (v. Nacionalni kurikulum nastavnoga

predmeta Sociologija, 2017).

Ovime vidimo da bi tematske cjeline trebale povezati prošlost sa sadašnjosti. S jedne

strane se učenike treba upoznati sa sociološkim znanjima, a tako i s onim velikim sociolozima

koji su zaslužni za njih poput Durkheima, Marxa, Webera i drugih, a s druge strane treba ta

sociološka znanja primijeniti na svakodnevicu. Spoj oba elemenata svakako zahtijeva detaljan

plan i program. Postići jedinstvo sadašnjosti, prošlosti i budućnosti kompleksan je zahvat koji

zahtijeva suradnju stručnjaka u planiranju nastave Sociologije. Kada se razmisli o

prednostima takvoga pristupa i vrijednostima koje bi učenici time dobili, svakako vrijedi

uložiti toliko truda.

Isto je primijetio i hrvatski pedagog Josip Pivac koji u svojoj knjizi Inovativnom

školom u društvo znanja govori o važnosti promjene u hrvatskom školstvu: “Jedinstvo

prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u školi nije mehanički zbroj navedenih parametara, već

njihova svojevrsna prožetost i uvjetovanost koja je u potki njezina kontinuiteta, ali i u

prepoznatljivosti njezinog bića u suvremenosti. “Vraćati školu u budućnost“ nije utopijska

orijentacija, već uvažavanje njezinih povijesnih korijena na kojima je nužno graditi njezinu

suvremenu, kreativnu i inovativnu funkciju, u osnovi anticipativnog karaktera.“ (Pivac, 2000:

41).

Iz dugogodišnjeg iskustva možemo reći da, što se tiče Sociologije u hrvatskom

školskom sustavu, sinteza prošlosti, sadašnjosti i budućnosti još nije postignuta. Sadržaj

10

nastavnog predmeta Sociologije još uvijek uglavnom fokusira samo na jedan segment, a to je

na sadržaj vezan uz povijest sociologije. Jako detaljno se obraĎuje razvoj sociologije kao

znanosti kroz povijest, učenicima se prezentira rad mnogih sociologa, kako hrvatskih tako i

stranih. Uz širok opus tema vezanih za povijest ima tematskih cjelina koje se teorijski bave

sadašnjim društvom dok onih koje se bave budućnošću gotovo i nema. Isto tako mogu iznijeti

svoj stav i iskustvo što se tiče sociologije na fakultetskoj razini. Na studiju sociologije teme

koje se obraĎuju povezane su s onima koje se uče u srednjoj školi, no naravno da se dubinom

ide puno detaljnije nego u srednjoj školi. Osim toga, puno je više tema koje se fokusiraju na

sadašnjost i budućnost hrvatskog društva. Mnogo kolegija, poput Sociologije grada,

Sociologije svakodnevice, Sociologije cyber kulture stavljaju naglasak na suvremeno društvo

i njegove promjene u odnosu na tradicionalno društvo. Budući da sam upoznata s tematskim

cjelinama kako na srednjoškolskoj, tako i da fakultetskoj razini, postavljam si pitanje je li

sadržaj koji se obraĎuje s učenicima u srednjoj školi zaista najbolji izbor. Mnoštvo je

zanimljivih tema koje se uopće ne spominju i nisu predviĎene Nastavnim planom i

programom, a svakako mislim da bi učenicima te teme bile od koristi, ali i njima zanimljive

jer su upravo srednjoškolci nositelji suvremenog društva.

7. Specifičnosti Sociologije kao nastavnog predmeta

Stanje Sociologije kao nastavnoga predmeta nije onakvo kakvo bi trebalo biti kada se

u obzir uzmu sve navedene zadaće koje taj nastavni predmet ima, pa i kada se razmatra

ozbiljnost i opseg predmeta kojim se ona bavi. Upravo time se bavio Ross J. Eshleman u

svome članku Trends and Problems in Sociology: As a Discipline and as a School Subject

(1989). Već u prvom poglavlju ovoga rada navedeno je mnogo podataka koji ukazuju na sve

veću važnost sociologije, no ipak tu znanstvenu disciplinu nešto čini posebnom, a o

pozitivnosti te posebnosti valja promisliti. Sociologija se od drugih disciplina razlikuje

ponajprije u svojoj apstraktnoj prirodi, mogli bismo čak reći da je sociologija znanost čiji je

predmet proučavanja najapstraktniji dok druge znanosti proučavaju konkretnije stvari. Mi

možemo slikati ptice u prirodi, držati loptu u rukama, ali što možemo učiniti s sociološkim

fenomenima poput normi i vrijednosti, možemo li hipoteze držati u ruci ili pak izmjeriti

njihovu težinu kao što možemo predmete proučavanja drugih znanosti? Ne možemo.

Znanstvenici tih drugih disciplina mogu kreirati konkretne stvari poput tehničkih izuma,

eksplozivnih naprava ili informatičke programe. Sociologija s druge strane ne proizvodi ništa.

Ta apstraktnost ne predstavlja svima problem, pogotovo ne sociolozima ili onima koji se dugo

11

bave proučavanjem društva. Najveći problem ta apstraktnost sociologije predstavlja

početnicima, a u našem slučaju to su srednjoškolci u trećim razredima gimnazijskih programa.

Osim što s njima tematski obraĎujemo nešto što njima nije tako lako zamislivo,

nudimo im i mnoštvo pogleda na tu apstraktnost. Sociologija se suočava s ograničenjem

nejedinstvenosti perspektiva. Bilo bi puno jednostavnije kad bi se svi sociolozi svijeta složili s

jednom perspektivom i iz toga pogleda učili svoje učenike promatrati svijet. No je li to smisao

sociologije, pojednostavljeno predstaviti svijet oko nas? Naravno da nije. Postoji niz

perspektiva, odnosno mogućih stajališta s kojih možemo promatrati društvo koje nam se

posljedično uvijek čini drugačijim. Tako nećemo doći do istih zaključaka ukoliko

raspravljamo o funkcioniranju društva na mikro, a potom i na makrorazini. To su dva

odvojena gledišta koja su, meĎutim, itekako povezana. Biranje samo jedne perspektive zato

što nam se ona iz nekih razloga čini boljom nije nikako opravdano, a posebice ne znanstveno

ispravno rješenje. Mikro i makro perspektive nisu jedine u sociologiji, postoji još niz drugih.

Tako će neki sociolozi funkcioniranje grupe pojedinaca gledati s gledišta konfliktne teorije,

dok će drugi tu istu grupu analizirati imajući pritom funkcionalnu teoriju na umu. Ista grupa

bi se u toj situaciji u isto vrijeme promatrala na dva različita načina, no svaka rasprava o tome

koje promatranje bi bilo vrednije i bolje bila bi suvišna.

Uz teorijski pluralizam, sociologija je znanost koja nema jedinstven sustav namijenjen

analizi informacija. Metodološki gledano, sociolozi se služe nizom sredstava birajući iste

prema kontekstu istraživanja i prema vlastitim potrebama. Sociolozi imaju na raspolaganju

niz metodičkih sredstava te je potrebno da budu dobro upoznati sa svakim od njih kako bi i

znali odabrati ona koja su im potrebna. Postoji još niz primjera kojima bismo mogli dočarati

nejedinstvo perspektiva u sociologiji, a upravo one učenicima zadaju najviše problema. Ne

samo da moraju učiti o sadržaju koji im je potpuno apstraktan već taj isti moraju upoznati s

mnogo različitih aspekata. Kada raspravljamo o sociologiji u znanstvenome smislu, tada

pluralizam ideja i perspektiva ne predstavlja nešto negativno, čak obratno. Sociologija je

znanost bogata teorijama i idejama što sociolozima predstavlja pravi užitak. No raspravljajući

o Sociologiji kao nastavnome predmetu, apstraktnost predmeta, nedostatak konkretnoga

produkta proučavanja i promatranja, višedimenzionalni pogledi na predmet poučavanja te

mnoštvo metodoloških sredstava predstavljaju veliku prepreku našim učenicima. Učenici teže

tome dobiti praktična i dugotrajna rješenja, a u sociologiji im to nitko ne može u potpunosti, a

kad bi i pokušali pojednostaviti stvari i ponuditi jednu istinu, ona ne bi bila valjana.

12

Sljedeća stvar koja Sociologiju nikako ne čini jednostavnijom jest ideološki sadržaj

koji se obraĎuje s učenicima. S jedne se strane teži tome da informacije koje se iznose

učenicima budu politički, etički i pravno neutralne dok su one s druge strane često jako

prožete upravo tim stavovima.

U istom djelu autor ističe kako Sociologija kao nastavni predmeti može imati dvije

pozicije: nultu ili znanstveno neovisnu (Ehlemann, 1989). S jedne strane se može umanjivati

važnost te znanstvene discipline te tada govorimo o nultoj poziciji sociologije. Ponovno se

postavlja pitanje kao i na početku rada: Zašto se baviti društvom, socijalnim svijetom kad

svakodnevno živimo u njemu i dobro znamo kako društvo funkcionira? Sociologija kao

znanost u ovom slučaju ne postoji te je takva škola za Eshlemanna krajnje nekulturna (1989).

S druge strane Sociologiju kao nastavni predmet i znanost možemo promatrati kao

disciplinski neovisnu. Pod time se podrazumijeva prijenos disciplinskih izoliranih i zatvorenih

znanja pri čemu bi povezanost s drugim disciplinama bila zanemarena. Obje strane

predstavljaju dva pola, a nijedan od njih nije realan, što napominje i Eshlemann. Sociologiju

ne bismo trebali tretirati ni kao idealnu znanost bez mana, ali ni uočavati samo njene

nedostatke. Zlatna sredina, tj. uravnoteženo poimanje izmeĎu navedenih krajnosti u ovome bi

slučaju bilo najbolje rješenje.

Učenicima se sociologija treba predstaviti kao znanost koja je itekako važna i

relevantna za njih kao pripadnike društva i mnogih grupa, ali se ona ne bi trebala idealizirati

kao samostalna i jedinstvena znanost. Učenicima treba ukazati na težinu proučavanja društva

kao i složenosti istoga. Ono što je najvažnije jest da sociologija postane relevantna učenicima.

Oni moraju naučiti kako se društvo istražuje, pa tako i naučiti čitati razna sociološka

istraživanja i analize, a moraju naučiti samostalno i kritički misliti. Učenici se moraju znati

osvrnuti na svijet oko sebe, primjećujući pritom naučeno sociološko znanje. To bi značilo

primijeniti ono apstraktno na realne situacije, što će učenicima u svakom slučaju pojasniti

naučeno teorijsko znanje. Osim što je važan pristup Sociologiji kao nastavnomu predmetu,

bitna je i sama struktura toga predmeta. Kao što je već napomenuto na početku rada, u

nastavku će se naglasak staviti na tematske cjeline koje se obraĎuju u sklopu nastave

Sociologije, prvo u hrvatskome, a potom i u njemačkome školskom sustavu.

13

8. Stavovi mladih o srednjoškolskoj Sociologiji

Već spomenuti američki sociolog Ross J. Eshleman bavio se i percepcijom mladih

studenata koji su prošli program srednjoškolske Sociologije o Sociologiji kao nastavnom

predmetu. Htio je istražiti kakav stav zauzimaju kada je riječ o srednjoškolskoj Sociologiji, a

dobiveni rezultati nisu baš najbolji kada se analizira status Sociologije kao nastavnoga

predmeta. Istraživanje je provedeno u Americi na trima sveučilištima: Wayne State

University, Western Michigan University i University of Michigan, a sveukupno je

sudjelovalo 947 studenata (Eshleman 1975: 4).

Na početku svoga rada govori općenito o važnosti sociologije te naglašava kako je ona

postala vrijedna ne samo profesionalnim sociolozima već i svim ostalim osobama u društvu.

Stoga prevladava mišljenje da profesionalni sociolozi imaju mnoga znanja, vrijednosti i

vještine koje mogu prenijeti učenicima kojima to možda nikada neće biti struka. Ipak, kojom

se god profesijom bavili i gdje god živjeli, sociološka znanja nešto su što im u svakom

trenutku može samo pomoći.

Iako je važnost sociologije sve veća, njen status kao nastavni predmet nije

proporcionalno bolji kao što bismo to mogli očekivati. Čak naprotiv, Sociologija nema neku

značajniju ulogu u srednjoj školi, barem tako misle studenti koji su sudjelovali u istraživanju

(važno je još jednom napomenuti da je istraživanje provedeno u Americi, no zasigurno se

dobiveni rezultati mogu povezati sa Hrvatskom i Europom). Na pitanje treba li se uvesti

Sociologija kao obavezan predmet u srednjim školama studenti su odgovorili jako skeptično:

na Wayne State University samo je 25% odgovorilo potvrdno, na Western Michigan

University samo njih 14%, a na University of Michigan razočaravajućih 9%. Iz navedenih

rezultata može se zaključiti da Sociologija nije popularna. Većina studenata misli da bi

Sociologija trebala biti ponuĎena kao izborni predmet, njih 80%. Ipak, to što su rekli da ne bi

trebala biti obavezan predmet ne znači da imaju negativan stav spram Sociologije (manje od

5% studenata izrazilo je negativan stav spram Sociologije u srednjim školama).

Moglo bi se reći da su dobiveni rezultati pomalo alarmantni jer se o nužnosti

Sociologije više ne treba raspravljati. Američko sociološko udruženje (American sociological

association) iz tog razloga potrošilo je nekoliko milijuna dolara kako bi napisali, testirali i

objavili sociološki materijal prikladan za učenike srednjih škola. Njihov cilj bio je osmisliti

akademski prikladan, zanimljiv, ali prije svega i relevantan materijal za učenike. Srednja

14

škola nekim učenicima jedina je prilika za susret sa sociologijom pa tu činjenicu treba

iskoristiti na najbolji mogući način (Eshleman 1975: 3-15).

Program koji je objavilo Američko sociološko udruženje bit će analizirano u poglavlju

„Temeljna sociološka znanja prema Američkom sociološkom udruženju“ te će se on

usporediti s Nastavnim planovima i programima u hrvatskome i njemačkome školskom

sustavu.

9. Sociologija u hrvatskome školskom sustavu

Sociologija je nastavni predmet koji se uči i poučava u gimnazijama i drugim srednjim

školama u petome ciklusu kao obvezni predmet jedan sat tjedno i kao izborni predmet u

okviru modula. Sociologija je predmet koji se sve više pokušava približiti učenicima te se u

sklopu toga predmeta nastoji postići da će učenici moći slijedeće:

razvijati interes za sociološko razumijevanje i istraživanje društva

usvojiti temeljna sociološka znanja u objašnjenjima društvene stvarnosti

razumjeti različite društvene odnose, pojave i procese u užem i širem socijalnome

kontekstu s posebnim naglaskom na suvremeno društvo

razvijati kritički odnos i izražavanje osobnih stajališta o društvenim odnosima,

pojavama, procesima i njihovim sociološkim interpretacijama

uočavati utjecaj društvenoga položaja, uloga i statusa na oblikovanje stavova,

vrijednosti i identiteta kao osnovu individualnoga i kolektivnoga ponašanja

razvijati interes i senzibilitet za društvena pitanja i probleme te poticati

tolerantnost prema društvenim i kulturnim različitostima (Nacionalni kurikulum

nastavnoga predmeta Sociologija, 2017)3.

Kako bi se navedeni odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga

predmeta Sociologija zaista uspjeli ostvariti, bitno je smisleno i funkcionalno odabrati sadržaj

koji će se obraĎivati u sklopu toga predmeta. Stoga možemo reći da je udžbenik, pored

učitelja, najvažniji izvor znanja za učenike. Udžbenici bi učenicima trebali olakšati učenje,

objasniti im nastavni sadržaj te im pomoći u stjecanju predviĎenih kompetencija. U današnje

vrijeme uobičajeno je da su nastavnicima na raspolaganju različiti udžbenici te oni potom u

3 „Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Sociologija- prijedlog nakon javne rasprave“ dokument je

objavljen u prosincu 2017. godine. Radi se o prijedlogu organizacije učenja, poučavanja te modelu orijentacije

koji se planira uvesti najranije u školskoj godini 2021./22.

15

dogovoru sa školom, roditeljima i ostalim nastavnicima biraju udžbenik za koji oni smatraju

da je najprimjereniji za njihov razred. Nastavnici nastavnog predmeta Sociologija, meĎutim,

nemaju na raspolaganju više udžbenika. Čak naprotiv, ponuĎen im je jedan jedini.

U Hrvatskoj se koristi sociološki udžbenik Sociologija autora Nenada Fanuka iz 2005.

godine. Analizirati pozitivne i negativne strane tog udžbenika zahtijevalo bi opširnu analizu

koja nadilazi okvire ovoga rada. Stoga ćemo se fokusirati samo na tematske cjeline koje se

obraĎuju u toj knjizi. No najprije nešto o sociologiji u njemačkome školskom sustavu.

10. Sociologija u njemačkome školskom sustavu

Obrazovanje je u Njemačkoj drukčije organizirano nego u Hrvatskoj te ne postoji

jedinstven školski sustav koji bi vrijedio za cijelu državu, odnosno za sve savezne zemlje.

Svaka savezna zemlja odlučuje sama o tome kakav će njihov školski sustav biti pa je iz tog

razloga situacija mnogo kompleksnija nego u Hrvatskoj što je i za očekivati kada se u obzir

uzmu različiti čimbenici poput broja stanovništva i geografske površine.

Da bi se ipak koordinirao školski sustav svih saveznih zemalja, 1948. godine osnovan

je tzv. Stalni zbor ministara kulture Savezne Republike Njemačke (Konferenz der

Kultusminister der Länder in der Bundesrepublik Deutschalnd, skraćeno

Kultusministerkonferenz). Navedeni skup osmišljen je tako da ministrice i ministri iz

pojedinih saveznih zemalja koji su zaduženi za odgoj, obrazovanje i školstvo, za znanost i

kulturu suraĎuju zajedno. Cilj je razviti zajedništvo i suradnju meĎu saveznim zemljama,

poticati interese zemalja u području kulture, ali i uspostaviti ravnotežu životnih standarda u

cijeloj Saveznoj Republici Njemačkoj. Osim toga, teži se učenicima, studentima, učiteljima,

profesorima i znanstvenicima omogućiti što veću mobilnost kako bi njihovo školovanje i

profesionalno napredovanje bilo što bolje.

Iz navedenog se mogu sažeti tri glavne zadaće Stalnog zbora ministara kulture

Savezne Republike Njemačke:

ostvariti konzistentnost i usporedivost svjedodžbi i diploma kao preduvjet za

meĎusobno priznavanje izmeĎu saveznih zemalja Savezne Republike Njemačke

očuvati standarde kvalitete u školama, mjestima stručnoga osposobljavanja i

visokoga školstva u Saveznoj Republici Njemačkoj

16

poticati kooperaciju institucija obrazovanja, znanosti i kulture saveznih zemalja

Savezne Republike Njemačke.4

Uz Konferenciju kulturnih ministarstava Savezne Republike Njemačke, koja 2018.

slavi 70 godina od svoga osnutka, 1970. godine osnovana je Komisija za planiranje

obrazovanja i znanosti (Bund-Länder-Kommission für Bildungsplanung und

Forschungsförderung). Ta komisija prekinula je svoj rad pod tim nazivom 2008.godine. Tada

ju je preuzela organizacija Gemeinsame Wissenschaftskonferenz (GWK).5 Ona nastoji

promicati svijest o važnosti znanosti, istraživanja i obrazovanja za budućnost njihove zemlje.

U sklopu te organizacije dogovaraju se zajednički programi kojima će se poboljšati suradnja

saveznih zemalja. U tim planiranjima sudjeluju ministri znanosti i obrazovanja te ministri

financija.

U narednim poglavljima predstavit će se svaka savezna zemlja te će navesti nastavni

predmeti koji su alternativni oblici nastavnoga predmeta Sociologija. Hrvatski ekvivalenti za

imena 16 saveznih zemalja preuzeti su iz rada Njemački toponimi i njihove izvedenice u

hrvatskome književnom jeziku na primjeru imena njemačkih saveznih zemalja i njihovih

glavnih gradova autorice Marije Lütze-Miculinić.

10.1. Savezna zemlja Bremen

Nastavni predmet Sociologija kakav se predaje u Hrvatskoj kao obavezan predmet u

Saveznoj Republici Njemačkoj gotovo da i ne postoji. Od ukupno 16 saveznih zemalja samo

savezna zemlja Bremen u ponudi ima Sociologiju. Sociologija je namijenjena gimnazijalcima

takozvane kvalifikacijske faze (11. i 12. razred). Cilj toga nastavnog predmeta jest naučiti

učenice i učenike kritički se osvrnuti na svoju poziciju u društvu. To uključuje i sposobnost

učenika da se orijentiraju u kompleksnim društvenim situacijama, da te iste situacije

preispittuju i istražuju, potom ih analiziraju i prosuĎuju. Kako bi na kraju nastave Sociologije

bili u stanju razviti sve navedene kompetencije, učenici moraju zaista razumjeti društvene

procese i povezano s time individualna djelovanja, a za to su im potrebna temeljna znanja o

društvu, promjenama koje se dogaĎaju u društvu i kako to utječe na same pojedince.

4 Kultusministerkonferenz (KMK). URL: https://www.kmk.org/kmk/aufgaben.html (Pristup 12.5.2018.)

5 Bund-Länder-Kommission (BLK). URL: http://www.blk-bonn.de/ (Pristup 12.5.2018.)

17

Osim toga učenici moraju naučiti kritički se osvrnuti i propitati već postojeće teorije

sociologa kako bi mogli samostalno se kritički osvrnuti na „svoje“ društvo. Ukoliko učenici

usvoje i savladaju navedeno, bit će u stanju donijeti odgovorne društvene odluke. Iz

priloženoga se može vidjeti da cilj toga nastavnog predmeta nije samo da učenici usvoje

teorijska znanja već i da ta znanja praktično primijene i tako postanu punopravni članovi

Savezne Republike Njemačke (Senator für Bildung und Wissenschaft, 2000).

Sociologija u saveznoj zemlji Bremen najsličnija je onoj u Hrvatskoj, kako po

tematskim jedinicama tako i po odgojno-obrazovnim ciljevima. Iako u ostalim saveznim

zemljama nema „čiste“ Sociologije, postoje drugi nastavni predmeti koji sadržajno pokrivaju

mnogo područja sociologije.

10.2. Savezne zemlje Bavarska, Tiringija, Saska i Anhalt, Saarland i

Mecklenburg i Prednja Pomeranija

U saveznim zemljama Bavarska, Tiringija, Saska i Anhalt, Saarland i Mecklenburg i

Prednja Pomeranija postoji nastavni predmet Sozialkunde. Učenici 11. i 12. razreda prolaze

kroz takozvanu kvalifikacijsku fazu (Qualifikationsphase) na kraju koje moraju polagati

završne ispite. Učenici u toj kvalifikacijskoj fazi produbljuju svoje dosad stečeno znanje s

ciljem da se pripreme za daljnje školovanje i izobrazbu. Potiče se da učenici budu samostalni i

preuzmu odgovornost u svojim djelovanjima.6

Upravo na tome inzistira se i u sklopu nastave nastavnoga predmeta Sozialkunde.

Promjene koje se dogaĎaju na nacionalnoj i meĎunarodnoj razini zahtijevaju od pojedinaca

političko, društveno, pravno i ekonomsko znanje, kao i spremnost angažiranja u

demokratskome sustavu Savezne Republike Njemačke.7 Shodno tomu zadatak škole jest

poticati navedena znanja i vještine, a važan doprinos tome ima nastavni predmet Sozialkunde.

Glavni cilj toga nastavnog predmeta jest da mladi ljudi razviju sposobnosti koje su im

neophodne za funkcioniranje u suvremenome društvu što uključuje kritički osvrt na aktualne

društvene probleme. Stoga će učenici razvijati stručne kompetencije (koje uključuju političko,

ekonomsko te, ono što je za nas najvažnije, sociološko znanje), kompetencije nužne za

6 Wikipedia.de. URL: https://de.wikipedia.org/wiki/Gymnasiale_Oberstufe#Qualifikationsphase (Pristup

21.4.2018.) 7 Staatsinsitut für Schulqualität und Bildungsforschung München. URL: http://www.isb-gym8-

lehrplan.de/contentserv/3.1.neu/g8.de/index.php?StoryID=26394 (Pristup: 22.4.2018.)

18

kritičko mišljenje, kompetencije potrebne za rješavanje problema i kompetencije djelovanja

(Kultusministerium Thüringen, 2008; Ministerium für Bildung - Land Sachsen-Anhalt,2016;

Ministerium für Bildung und Kultur - Saarland, 2013; Ministerium für Bildung, Wissenschaft

und Kultur - Mecklenburg-Vorpommern, 2006).

10.3. Savezne zemlje Sjeverna Rajna i Vestfalija i Berlin

U saveznim zemljama Sjeverna Rajna i Vestfalija i Berlin postoji nastavni predmet

Sozialwissenschaften koji je takoĎer namijenjen za učenike u kvalifikacijskoj fazi. To je

nastavni predmet koji je zamišljen kao nastavak na nastavne predmete Politika (Politische

Bildung) i Etika (Ethik). U sklopu tog predmeta integrirani su sadržaji triju disciplina:

gospodarstva, prava i sociologije. Naglasak se stavlja na kompleksnost društva te na

meĎudjelovanje spomenutih disciplina. Učenici će tako analizirati odnose u društvu, naučiti se

orijentirati u suvremenome društvu koje je prepuno dinamičnih promjena, naučiti reflektirati

različite perspektive, samostalno i kritički suditi i potom na temelju kritičkoga osvrta djelovati

unutar svoga društva. Kako bi djelovali u društvu u kojem žive, učenici će u sklopu toga

predmeta razviti sljedeće kompetencije: analizirati, prosuĎivati i primijeniti različite metode

djelovanja (Ministerium für Schule und Weiterbildung des Landes Nordrhein-Westfalen ,

2014; Senatsverwaltung für Bildung, Jugend und Sport Berlin, 2006).

UsporeĎujući ciljeve nastavih predmeta možemo reći da svi teže istom - pronalasku

identiteta. Upravo to osnova je za postajanjem punomoćnim članom društva, što se i očekuje

od učenika nakon uspješno odslušanih i položenih spomenutih nastavnih predmeta.

10.4. Savezna zemlja Hamburg

Savezna zemlja Hamburg sociologiju je uklopila u nastavni predmet

Politik/Gesellschaft/Wirtschaft te je to ujedno i jedina savezna zemlja koja učenicima nudi taj

predmet. On je zamišljen za učenike 9. i 10. razreda gimnazijskih škola. Iako je naziv

predmeta drugačiji, ciljevi su isti - učenici bi trebali steći kompetencije kako bi bili u stanju

djelovati u društvu i biti punopravni članovi istoga. Kao što sam naziv predmeta govori, taj

nastavni predmet obuhvaća više poddisciplina, čak njih četiri:

19

Politiku s naglaskom na demokraciju

Sociologiju s naglaskom na socijalnu politiku (s uključenim pravnim sustavom)

Gospodarstvo, tj. gospodarsku politiku

Internacionalnu politiku

Iako se naglasak najviše stavlja na politiku i politički sustav Savezne Republike

Njemačke, sociološki elementi nisu zanemarivi. U sklopu toga nastavnog predmeta učenice i

učenici svoje društvo proučavaju iz sociološke perspektive. Primjećuju da oni, njihove obitelji

i njihov krug prijatelja djeluju pod utjecajem, djelomično latentnih, djelomično svjesnih,

zajedničkih normi i vrijednosti. Imajući to na umu analiziraju društvene strukture i društveni

procesi. Sociološki elementi itekako su vidljivi u ovome Nastavnom planu i programu, iako

treba napomenuti da se oni više povezuju s politikom, a upravo se na nju najviše stavlja

naglasak u tome nastavnom predmetu (Behörde für Schule und Berufsbildung - Freie und

Hansestadt Hamburg, 2011).

10.5. Savezne zemlje Schleswig-Holstein, Saska, Porajnje i Falačka i Baden-

Württemberg

U saveznim zemljama Schleswig-Holstein, Saska, Porajnje i Falačka i Baden-

Württemberg podučava se nastavni predmet Gemeinschaftskunde koji se predaje učenicima

od 8. do 12. razreda. Kao i u Hamburgu, naglašava se važnost političkoga obrazovanja

učenika. Politički sustav Savezne Republike Njemačke može funkcionirati jedino pod

uvjetom da graĎani budu politički osviješteni i educirani. Stoga se učenike treba potaknuti da

razmišljaju na demokratski način, a da na takav način i tako djeluju. To je glavni zadatak

političke izobrazbe, a za nju je u velikoj mjeri zadužena škola, konkretnije nastavni predmet

Gemeinschaftskunde. Nakon što su odslušali taj predmet, učenici bi trebali znati snaći se u

kompleksnome svijetu politike te aktivno u njemu sudjelovati, a kako bi to uspjeli važno je da

znaju kritički se osvrnuti na aktualne dogaĎaje u društvu. U Nastavnome planu i programu

naglasak se stavlja na kompetencije koje su vezane uz proces (prozessbezogene

Kompetenzen). U tu skupinu spadaju slijedeće sposobnosti:

Analiza i razumijevanje kompleksnosti društva (Analysenkompetenz)

20

Sposobnost prosuĎivanja - nakon što učenici analiziraju neki proces, moraju

biti u stanju zauzeti osoban stav prema njemu, a upravo to čini ih aktivnim

sudionicima društva (Urteilskompetenz)

Sposobnost djelovanja - obuhvaća stvarno uključivanje pojedinaca u političke

dogaĎaje (Handlungskompetenz)

Sposobnost biranja adekvatnih metoda za odreĎenu situaciju - zadnje, ali ne

manje bitno kako bi učenici bili sposobni shvatiti politička pitanja i probleme.

To uključuje prikupljanje i obradu informacija. (Methodenkompetenz)

(Ministerium für Bildung und Frauen des Landes Schleswig-Holstein, 2008;

Sächsisches Staatsministerium für Kultus, 2013; Ministerium für Bildung,

Wissenschaft, Weiterbildung und Kultur - Rheinland-Pfalz, 2011; Ministerium

für Kultur, Jugend und Sport - Baden-Württemberg, 2016).

10.6. Savezne zemlje Brandenburg, Donja Saska i Hessen

U saveznim zemljama Brandenbrug, Donja Saska i Hessen nema nastavnoga predmeta

u sklopu kojeg bi se obraĎivale sociološke teme te time nema nastavnoga predmeta koji bi bio

usporediv s nastavnim predmetom Sociologije, a niti predmeta koji bi barem djelomično

obuhvaćao sociološke tematske cjeline kao što je to slučaj kod nastavnih predmeta Soziologie,

Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i Gemeinschaftskunde u

drugim saveznim zemljama. O tome je li to ispravno ili ne da se zaključiti iz samih uvodnih

poglavlja ovoga rada u kojem je objašnjeno zašto je sociologija toliko važna i neophodna za

obrazovanje 21. stoljeća.

21

11. Tematske cjeline nastavnoga predmeta Sociologija

Nastavni predmet Sociologija u hrvatskim gimnazijama predaje se različito u općim i

jezičnim gimnazijama s jedne te u prirodoslovno-matematičkim s druge strane. U općim i

jezičnim gimnazijama sociologija se predaje 70 sati godišnje, što iznosi dva školska sata

tjedno. U prirodoslovno-matematičkim gimnazijama taj je broj upola manji - 35 sati godišnje,

odnosno jedan sat tjedno. U ovom radu fokusirat ćemo se na onu prvu verziju od 70 sati zato

što je ona druga samo skraćena verzija prve te nema nekih značajnijih promjena osim

izostanka pojedinih tematskih cjelina. U nastavku ću analizirati najprije tematske cjeline u

udžbeniku Nenada Fanuka što će nam koristiti za sve daljnje usporedbe s nastavnim

predmetima iz njemačkom školskom sustavu u nastavku rada (Fanuko, 2005).

Tematske cjeline nastavnog predmeta Sociologije podijeljene su u čak 12 nastavnih

cjelina. Spektar tema koje su pokrivene vrlo je širok, a u Nastavnome planu i programu stoji

da je sve navedeno nužno jer je zadaća toga predmeta potvrditi kako su sociološke spoznaje i

poseban sociološki pogled na društvo neizostavne sastavnice naobrazbe svakoga graĎanina

modernoga društva. Javna komunikacija prepuna je pseudosocioloških zamisli i izričaja što je

i razumljivo s obzirom na to da svatko tko živi i djeluje u nekoj zajednici ima potrebu

razumjeti i objasniti procese koji utječu i na njegov život (Glasnik Ministarstva kulture i

prosvjete, 1994a). Sljedećih 12 poglavlja zamišljeni je tako da pokriju sve važne teme koje su

potrebne kako bi naši učenici postali graĎani koji su sociološki osviješteni.

11. 1. Sociologija: znanost o društvu

Prvo poglavlje zamišljeno je kao uvod i upoznavanje sa sociologijom kao znanošću o

društvu. Najprije je riječi o znanosti općenito, a potom o sociologiji samoj te se u sklopu toga

dijela obraĎuju temeljna sociološka pitanja, i to činjenična, komparativna, razvojna i teorijska.

Kako bi učenici razumjeli ta pitanja, ali i sva daljnja poglavlja koja slijede, uče se osnovni

pojmovi koji su neophodni za učenje o društvu. To su pojmovi poput društva, sociologije,

društvenoga djelovanja (sociološke akcije), društvenoga ustroja (socijalna strukture) i mnogi

drugi. Osim što uče osnovne pojmove, učenici se upoznaju s različitim sociološkim

pogledima na društvo: individualno naspram kolektivnog te mikrosociologija naspram

makrosociologije.

22

11.2. Nastanak i razvoj sociologije

Nakon što su se učenici upoznali s osnovnim pojmovima sociologije i osvijestili što će

se uopće obraĎivati u sklopu toga nastavnog predmeta, slijedi drugo poglavlje koje se fokusira

na povijesni razvoj sociologije. U tom poglavlju razraĎene su društvene i povijesne okolnosti

nastanka sociologije, što obuhvaća političke revolucije, industrijsku revoluciju i nastanak

kapitalizma, nastanak socijalizma, urbanizaciju, religijske promjene te razvoj znanosti. Svaka

komponenta razraĎena je kako bi učenici vidjeli kako su one meĎusobne povezane, ali i kako

su sve navedene utjecale na razvoj sociologije. Osim toga, u ovom poglavlju učenici upoznaju

neka od najvećih imena sociologije, a riječ je o osnivačima sociologije. To su: Auguste

Comte, Herbert Spencer, Karl Marx, Emile Durkheim i Max Weber. Za svakog sociologa

navedeno je zašto je baš on toliko značajan i zašto se smatra osnivačem sociologije,

predstavljen je njegov rad, njegove zasluge, nagrade koje je primio itd.

U tome poglavlju još su obraĎene i teorijske perspektive u sociologiji, a to su

funkcionalizam, konfliktna perspektiva i interakcionistička perspektiva. Nenad Fanuko

najprije je objasnio svaku perspektivu zasebno, a potom usporedio sve tri navedene. Tako se

od učenika očekuje da znaju za svaku perspektivu o kojoj se razini analize radi,

makrosociološkoj ili mikrosociološkoj. Osim toga moraju znati kako pojedina perspektiva

odreĎuje i definira društvo, što je osnova socijalne interakcije prema svakoj perspektivi

ponaosob, na koje se probleme posebno fokusira pojedina perspektiva te se na kraju sažimaju

prednosti i nedostaci za sve tri perspektive.

11. 3. Kultura i društvo

U trećem poglavlju obraĎuje se cjelokupno društveno naslijeĎe neke grupe ljudi što

uključuje naučene obrasce mišljenja, osjećanje i djelovanja iste. Učenicima se nastoji

prikazati povezanost biološke evolucije s kulturom te razvoj društva tijekom povijesti. Tako

se obraĎuju različiti tipovi društava koji danas više ne postoje, no ipak su važni kako bi se

uspjela dočarati cjelokupna sociokulturna evolucija. Društva su svrstana u pet sljedećih

tipova: lovačka i sakupljačka društva, pastirska i poljoprivredna društva, društva

tradicionalnih država, industrijska društva te postindustrijska društva. Za svako društvo

opisano je što je to specifično u njemu, a tim primjerima prikazuje se kako su društvene

23

strukture i kulture postajale sve složenije tijekom prošlosti, a taj proces nije nikad završio,

dogaĎa se i danas. To se napominje u sklopu ovog poglavlja, a povezano s time obraĎuju se i

društvene promjene te njihov utjecaj na kulturu. Navedenim primjerima dočarava se

nevjerojatna raznolikost društva kroz ljudsku povijest, a ta raznovrsnost postaje sve veća.

Potom se obraĎuju opće značajke kulture koje su prisutne u svim navedenim

društvima. Učenici osvješćuju ono što vide u svakodnevnome životu, a to pretpostavlja da je

kultura naučena, zajednička i integrirana cjelina. Nakon što su učenici naučili kakva su

društva postojala u prošlosti, bave se detaljnije današnjim društvima i kulturom. U tom dijelu

poglavlja obraĎene su komponente kulture: simboli, jezik, norme, vrijednosti i rituali. Svaka

komponenta razraĎena je i potkrijepljena mnogobrojnim primjerima. Nakon općih značajki

koje su karakteristične za sve kulture, naglasak se stavlja na kulturne varijacije i razlike unutar

kultura. S učenicima se obraĎuju etničke grupe, pojmovi poput etnocentrizma i kulturnoga

relativizma, subkulture i kontrakulture.

Na kraju trećega poglavlja obraĎeni su trendovi i dogaĎaji koji su karakteristični za

suvremeno društvo. Najprije se obraĎuju nove vrste kulture koje se javljaju: potrošačka

kultura, masovna kultura, popularna kultura te postmoderna kultura.

11.4. Socijalizacija i identitet

Četvrto poglavlje posvećeno je socijalizaciji - procesu koji prolazimo svi kao biološki

pripadnici ljudske vrste te tim procesom postajemo članovi našeg društva. Ovo poglavlje

učenicima bi moglo biti zanimljivo jer su i oni sami uključeni u taj proces, a možda tek sada

toga postaju svjesni. Kako bi to uspješno osvijestili najprije se definira što je to uopće

socijalizacija te kako je ona povezana s kulturom i biologijom. Povezane sa socijalizacijom

jesu društvene uloge, što se obraĎuje u tome kontekstu, jer nam pomažu da na prikladan način

oblikujemo svoje ponašanje i prilagodimo ga očekivanjima naše okoline.

Nakon toga obraĎuju se tipovi socijalizacije, njih šest: primarna socijalizacija,

sekundarna socijalizacija, anticipativna socijalizacija, razvojna socijalizacija, obrnuta

socijalizacija te resocijalizacija. Svaki tip popraćen je primjerima za lakše razumijevanje. Isto

tako uči se o čimbenicima socijalizacije, tj. o elementima ili agensima koji bitno utječu na

24

proces socijalizacije: obitelj, škola, grupa vršnjaka, masovni mediji te ostali čimbenici poput

religijskih organizacija, vojske, društvenih pokreta i dr.

U tome poglavlju obraĎuje se i identitet, primarni i sekundarni, kao rezultat procesa

socijalizacije te socijalna kontrola i devijantnost pri čemu se naglasak stavlja na pristupima

sociološkoga objašnjenja devijantnosti. Nakon ovog poglavlja učenici bi trebali znati

razlikovati četiri sociološka pristupa devijantnosti: teoriju strukturalnog pritiska, teoriju

kulturne transmisije, konfliktnu perspektivu te teoriju etiketiranja.

11.5. Socijalna interakcija, grupe i organizacije

Peto poglavlje fokusirano je na društveni život koji se sastoji od društvenih djelovanja

i interakcije meĎu ljudima. Upravo je pojam socijalne interakcije objašnjen odmah na početku

toga poglavlja nakon čega su predstavljene teorije socijalne interakcije: simbolički

interakcionizam, dramaturški pristup, etnometodologija te teorija socijalne razmjene. Svaka

teorija pobliže je opisana te potkrijepljena brojnim primjerima. Nakon objašnjenih teorija

slijede različiti oblici socijalnih interakcija. Tako učenici uče o društvenih grupama,

organizacijama, birokraciji i kolektivnome ponašanju. Svaki oblik meĎuljudske interakcije

ima svoje specifičnosti te su ta obilježja predstavljena i potkrijepljena primjerima na kraju

petoga poglavlja.

11.6. Društvene nejednakosti i stratifikacija

Šesto poglavlje bavi se društvenom nejednakošću i stratifikacijom. Kao i u svim

dosadašnjim poglavljima, na početku novoga poglavlja objašnjavaju se novi pojmovi kako bi

razumijevanje daljnjega sadržaja bilo uspješno. U tome poglavlju to su pojmovi društvene

nejednakosti, pojma jednakosti i povezano s time tri koncepcije jednakosti: društveni položaji,

društvena diferencijacija i društvena stratifikacija. Nakon detaljnih pojašnjena navedenih

pojmova slijedi odlomak posvećen pregledu najvažnijih teorija socijalne stratifikacije -

njihovim osnovnim postavkama, dvojbama i kritikama. Radi se o četiri teorije:

funkcionalistička teorija, konfliktna teorija stratifikacije, teorija stratifikacije Maxa Webera te

novije teorije stratifikacije.

25

Potom se dva odlomka posvećuju dvama skupovima posljedica društvene stratifikacije

na živote ljudi: životnim šansama i stilovima života. U sklopu toga predstavljeno je i jedno

empirijsko istraživanje stratifikacije. Na kraju toga poglavlja obraĎena je socijalna

pokretljivost, odnosno mobilnost te se pobliže objašnjavaju pojmovi poput vertikalne i

horizontalne mobilnosti, intrageneracijske mobilnosti, intergeneracijske mobilnosti, relativne

mobilnosti itd.

11.7. Obitelj i škola

Sedmo poglavlje posvećeno je u prvome dijelu grupi koja je najstarija i najvažnija

meĎu društvenim institucijama jer čini osnovnu društvenu jedinicu, a riječ je o obitelji. Na

početku toga poglavlja predstavljaju se razna objašnjena obitelji, kao i njezine funkcije.

Pritom se koriste već naučena znanja iz drugoga poglavlja te se obitelj analizira iz stajališta

konfliktne perspektive. Povezano s obitelji jest brak te se pojašnjava što brak predstavlja u

kojoj kulturi jer se brak drugačije shvaća od kulture do kulture te su predstavljeni njegovi

oblici: monogamija, poligamija (poliginija i poliandrija). Nakon toga predstavljene su teorije

o razvoju moderne obitelji te se navode promjene i problemi s kojima su suočene obitelji u

današnjem svijetu. U sklopu toga obraĎeni su i alternativni stilovi života, načini na koje

pojedinci nastoje zadovoljiti svoje biološke, društvene i emocionalne potrebe u suvremenome

društvu punoga sveobuhvatnih i brzih promjena.

Drugi dio sedmoga poglavlja posvećen je obrazovanju i školstvu. Najprije se daje

kratak povijesni pregled razvoja obrazovanja što uključuje tri tipa obrazovanja tijekom

povijesti te razliku izmeĎu elitnoga i demokratskoga obrazovanja. Potom se obrazovanje kao

sustav analizira sociološkim teorijama koje su bile obraĎene u drugom poglavlju pa se

predstavljaju tri različita pristupa obrazovanju: funkcionalistička perspektiva o obrazovanju,

konfliktna teorija o obrazovanju i interakcionistička teorija o obrazovanju. Na kraju sedmoga

poglavlja naglašava se povezanost obrazovanja i društvene nejednakosti, koja je bila obraĎena

u prethodnome, šestom poglavlju.

26

11.8. Sustavi vjerovanja: religija i ideologija

Osmo poglavlje posvećeno je religiji i ideologiji. U prvom dijelu daje se sociološko

odreĎenje religije u sklopu čega se ukazuje na religijsku raznolikost (jednostavni

supernaturalizam, animizam, teizam i sustav apstraktnih ideala) te se obraĎuju vrste religijskih

organizacija (crkva, sekta, denominacija i kult). U nastavku se naglasak stavlja na društvene

funkcije koje religija ima. Pritom se obraĎuju socijalna integracija, socijalna kontrola,

ideološke funkcije religije te društvene promjene koje su povezane s religijom. Religija je

prije svega konzervativna snaga u društvu, no religija može biti i moćan čimbenik društvenih

promjena što se ističe na kraju prvog dijela osmog poglavlja. Religija se u modernome

društvu svakako treba povezati sa sljedećim pojmovima: sekularizacija, civilna religija, nova

religioznost, religijski fundamentalizam, a upravo to autor udžbenika Sociologija u osmome

poglavlju čini.

U drugom dijelu osmog poglavlja obraĎuje se ideologija. Raspravlja se o tome što je

to uopće ideologija s obzirom na to da postoje različita shvaćanja ideologije te koje su njene

funkcije (simbolička orijentacija, legitimacija, solidarnost i identitet). Najvećim se dijelom taj

dio bavi ideologijama u suvremenome društvu jer su suvremena društva vrlo kompleksna i

sastoje se od mnogo različitih grupa tako da u njima susrećemo mnoge ideologije, a Nenad

Fanuko ističe njih tri: liberalizam, socijalizam i nacionalizam. Svaka ideologija pobliže je

opisana. Na kraju toga poglavlja u vezu se dovode ideologija i masovni mediji.

11.9. Moć i politika

U devetom poglavlju s učenicima se obraĎuje koncept moći. Na početku toga

poglavlja definiraju se pojmovi moći i vlasti te se predstavljaju idealni tipovi legitimne vlasti:

tradicionalna vlast, legalno-racionalna vlast te karizmatska vlast. Povezano s vlašću analizira

se država kao skup društvenih organizacija i institucija koji na odreĎenom teritoriju posjeduje

monopol legitimne primjene sile. Nakon analize same države obraĎeni su tipovi političkih

poredaka koji se mogu naći u istoj. Detaljno je razraĎena demokracija zajedno s njenim

društvenim i kulturnim pretpostavkama. Osim demokracije, još se obraĎuju dva tipa političkih

pokreta, a to su totalitarizam i autoritarizam. O tome tko uistinu vlada bez obzira na tip

političkoga poretka riječi ima u nastavku poglavlja u elitiskičkim, neomarksističkim i

27

pluralističkim teorijama. Na kraju poglavlja obraĎeni su socijalni pokreti, tipovi društvenih

pokreta, uzroci koji dovode do nastanka društvenih pokreta, socijalni pokreti koji su

karakteristični za suvremeno društvu, a vezano uz to i globalni socijalni pokreti.

11.10. Rad i ekonomija

Deseto poglavlje posvećeno je radu i ekonomiji. Na početku poglavlja obraĎuje se već

spomenuta industrijska revolucija koja je značajno utjecala na razvoj sociologije kao znanosti,

a fokus se stavlja na mijenjanje društvenih odnosa i podjelu rada. Sljedeća tematska cjelina

koja se obraĎuje jest ekonomski poredak zasnovan na slobodnome tržištu i privatnome

vlasništvu - kapitalizam. U sklopu te cjeline obraĎuju se kulturne i društvene pretpostavke

kapitalizma. Potom se obraĎuju različiti tipovi društva te se analiziraju razlike industrijskoga,

postindustrijskoga i informacijskoga društva.

Drugi dio ovog poglavlja posvećen je pojmu rada - na organizaciju rada i doživljaj

rada. Poseban naglasak stavlja se na Marxov pojam otuĎenja (alijenaciju) koju on smatra

objektivnom posljedicom kapitalističke organizacije proizvodnje. Na kraju poglavlja previĎa

se budućnost rada te se naglašava sve veća globalizacija gospodarstva i nova meĎunarodna

podjela rada.

11.11. Društvene promjene: stanovništvo, urbanizacija i ekologija

U pretposljednjem, jedanaestome poglavlju, naglasak se stavlja na modernizaciju i na

moderno društvo te na promjene koje se u njemu dogaĎaju. U uvodu se analiziraju izvori

društvenih promjena te se one analiziraju teorijama o društvenim promjenama. Društvene

promjene podijeljene su u tri skupine: prve su vezane za stanovništvo i demografske

promjene, druge se odnose na urbanizaciju te promjene koje su vidljive u postmodernim

gradovima, a treće se odnose na ekološke promjene u sklopu čega se naglašavaju ekološki

problemi što je predmet proučavanja sociologije prirode.

28

11.12. Znanost: metode istraţivanja i teorije

Zadnje poglavlje posvećeno je znanosti, prvo njenoj povijesti i razvoju, a potom o

konkretnim načinima istraživanja s naglaskom na sociologiju. Učenici se upoznaju s

različitim metodama, ponajprije u sociološkim istraživanjima: anketom, promatranjem,

analizom postojećih podataka te eksperimentom. Ovo poglavlje, iako je zadnje, učenicima bi

moglo biti od velike koristi jer će zasigurno čitati niz istraživanja, neovisno o tome u kojoj će

profesiji jednoga dana raditi. Kako bi razumjeli istraživanja, moraju znati osnovne pojmove

statistike, a upravo to se obraĎuje u ovome poglavlju.

29

12. Usporedba hrvatskoga nastavnog predmeta Sociologija s njemačkim

nastavnim predmetima

U ovom poglavlju usporeĎivat će se hrvatski nastavni predmet Sociologija s nastavnim

predmetima Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik- Gesellschaft- Wirtschaft i

Gemeinschaftskunde.

12.1. Metodologija usporedbe

U nastavku će se usporeĎivati jesu li tematske cjeline nastavnog predmeta Sociologija

zastupljene i u programima njemačkih predmeta Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik-

Gesellschaft- Wirtschaft i Gemeinschaftskunde. Svaka usporedba pojedinačno je prikazana u

tabličnom obliku te se ispod svake nalazi komentar vezan uz zastupljenost pojedinih

tematskih cjelina. Nakon pojedinačne usporedbe hrvatske Sociologije s njemačkim

ekvivalentima, tematske cjeline usporedit će se s obzirom na temeljna sociološka znanja

prema Američkom sociološkom udruženju kako bi se vidjelo jesu li te tematske cjeline

zastupljene u planu i programu nastavnoga predmeta Sociologije te u njemačkim nastavnim

predmetima. Na kraju ove cjeline osmišljen je integrativni radni model u kojem su objedinjeni

pozitivni elementi tematskih sadržaja do kojih se došlo prethodnim analizama.

30

12.2. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Soziologie

Tablica 1. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Soziologie

Tematske cjeline nastavnog predmeta

Sociologija

Nastavni predmet Soziologie

Bremen

Sociologija: znanost o društvu +

Nastanak i razvoj sociologije +

Kultura i društvo +

Socijalizacija i identitet +

Socijalna interakcija, grupe i organizacije +

Društvene nejednakosti i stratifikacija +

Obitelj i škola +

Sustavi vjerovanja: religija i ideologija +

Moć i politika +

Rad i ekonomija +

Društvene promjene: stanovništvo,

urbanizacija i ekologija

+

Znanost: metode istraživanja i teorije -

Nastavni predmet Soziologie koji se predaje samo u Bremenu najsličniji je

nastavnomu predmetu Sociologija. Tematske cjeline koje se obraĎuju vrlo su slične, gotovo

identične. Gotovo sve tematske cjeline pokrivene su u oba slučaja, uz naravno male razlike.

Nastavna cjelina kultura i društvo malo se drukčije obraĎuje u nastavnome predmetu

Soziologie. U hrvatskoj se verziji kultura obraĎuje mnogo detaljnije dok se u njemačkoj

naglasak najviše stavlja na multikulturalnost. Nastoje utvrditi moguće probleme koji bi se

mogli pojaviti u jednome multikulturalnom društvu, baš kakvo je društvo Savezne Republike

Njemačke. Druga razlika jest u tome što u nastavnom predmetu Soziologie nije obraĎeno

poglavlje vezano uz sociološka istraživanja i statistiku općenito.

31

12.3. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Sozialkunde

Tablica 2. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Sozialkunde

Tematske cjeline

nastavnog predmeta

Sociologija

Sozialkunde

Tiringija

Sozialkunde

Saska i Anhalt

Sozialkunde

Saarland

Sozialkunde

Mecklenburg i

Prednja

Pomeranija

Sozialkunde

Bavarska

Sociologija: znanost

o društvu

- - - - -

Nastanak i razvoj

sociologije

- - - - -

Kultura i društvo - - - - +

Socijalizacija i

identitet

+ - + - +

Socijalna interakcija,

grupe i organizacije

+ - + - +

Društvene

nejednakosti i

stratifikacija

+ + + + +

Obitelj i škola - - + - +

Sustavi vjerovanja:

religija i ideologija

- - - - -

Moć i politika + + + - +

Rad i ekonomija + + + + +

Društvene promjene:

stanovništvo,

urbanizacija i

ekologija

+ - + + +

Znanost: metode

istraživanja i teorije

- - - - +

Iz tablice 2 vidljivo je da postoje razlike čak i izmeĎu istoga nastavnog predmeta, ali

u različitim saveznim zemljama. Ono što je zajedničko u svim saveznim zemljama u kojima

se predaje Sozialkunde jest to što se ne obraĎuje sociologija kao znanost, kao ni njezin razvoj.

Nastavni predmet Sozialkunde fokusira se najvećim dijelom na nejednakost koja je prisutna u

suvremenome društvu pa se u sklopu toga obraĎuju teme poput stratifikacije, socijalne

32

interakcije, socijalnih grupa (obitelj kao socijalna grupa obraĎuje se samo u saveznim

zemljama Saarland i Bavarska). Ovaj nastavni predmet naglasak stavlja na makrorazinu

društva pa se većim dijelom nastavne cjeline odnose na političke teme poput funkcioniranja

europske integracijske politike, društvenih promjena na globalnoj razini - urbanizacija,

ekologija kao jedno od temeljnih političkih problema, jednakost šansi, politika i pluralističko,

multikulturalno društvo itd.

Da se naglasak stavlja na političke teme dokazuje i to što jednu veliku nastavnu

cjelinu čini politički sistem demokracije, pa se obraĎuju teme poput mladi i politika,

društvene promjene: od DDR-a do novih saveznih zemalja, temeljni problemi socijalne

politike, politički sistem DDR-a, problemi moderne demokracije itd. Takve političke teme u

Hrvatskoj se obraĎuju u sklopu nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo koji se predaje u

4. razredu gimnazije. Ovim predmetom pokušava se stvoriti mogućnost zauzimanja stajališta

prema aktualnim političkim zbivanjima čime se razvija demokratski način razmišljanja.

Politička izobrazba obuhvaća stjecanje znanja o politici kao fenomenu, političkim ustanovama

i političkim procesima te razvijanje političke kulture za aktivno sudjelovanje u političkom

sustavu, u ostvarivanju i nadzoru državne vlasti (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete,

1994b).

Jasno je da će se u Hrvatskoj učiti o Vladi Republike Hrvatske i da će se naglasak

stavljati na političke teme koje se dogaĎaju ili su vezane za Hrvatsku i hrvatske državljane,

dok će se u Njemačkoj učiti o ustavnoj saveznoj demokraciji koja se temelji na Temeljnom

zakonu za Saveznu Republiku Njemačku.8

Ipak, uočljivo je da je nastavni predmet Sozialkunde tematskim cjelinama izmeĎu

hrvatskih nastavnih predmeta Sociologija i Politika i gospodarstvo. Teme koje se obraĎuju u

sklopu toga predmeta kod nas su podijeljene u dva zasebna nastavna predmeta. U Hrvatskoj

se navedene teme obraĎuju detaljnije, no ipak se može reći da su teme koje su nužne za

razumijevanje društva zastupljene u nastavnom predmetu Sozialkunde te stoga možemo reći

da se radi o jednom otvorenijem planu čiji je cilj da njihovi učenici postanu aktivni i

samostalni članovi društva.

8 Wikipedia.de URL: https://de.wikipedia.org/wiki/Grundgesetz_f%C3%BCr_die_Bundesrepublik_Deutschland

(Pristup: 28.4.2018.)

33

12.4. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Sozialwissenschaften

Tablica 3. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Sozialwissenschaften

Tematske cjeline nastavnog

predmeta Sociologija

Sozialwissenschaften

Sjeverna Rajna i Vestfalija

Sozialwissenschaften

Berlin

Sociologija: znanost o društvu + +

Nastanak i razvoj sociologije - -

Kultura i društvo - -

Socijalizacija i identitet + +

Socijalna interakcija, grupe i

organizacije

+ +

Društvene nejednakosti i

stratifikacija

+ +

Obitelj i škola + +

Sustavi vjerovanja: religija i

ideologija

- -

Moć i politika + +

Rad i ekonomija + +

Društvene promjene:

stanovništvo, urbanizacija i

ekologija

- -

Znanost: metode istraživanja i

teorije

- +

Za razliku od prethodnoga primjera, u ovome su nastavnom predmetu

Sozialwissenschaften sociološki elementi itekako prisutni. Učenici uče promatrati pojedinca i

društvo iz socioloških perspektiva što uključuje znanje o osnivačima sociologije i njihovih

teorija. Ipak, nastanku i razvoju sociologije nije posvećena značajnija pažnja.

Sociološkim teorijama analiziraju se socijalne grupe (grupa vršnjaka, obitelj),

organizacije i institucije. Poseban naglasak stavlja se na obitelj i na njene promjene u

suvremenome društvu. Ono čemu se pridaje dodatna pažnja jesu mediji, a to nije zastupljeno

u Nastavnom planu i programu za Sociologiju u Hrvatskoj. Svakako mislim da je to tema koja

34

je sociološki relevantna te bi se trebala obraĎivati s učenicima. Osim medija, detaljno je

razraĎena i tematska cjelina koja je vezana uz politiku, pravosuĎe, uključenost mladih u

politiku, maloljetnički zločini teme i sl.

12.5. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Politik/Gesellschaft/Wirtschaft

Tablica 4. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Politik/Gesellschaft/Wirtschaft

Tematske cjeline nastavnog predmeta

Sociologija

Nastavni predmet

Politik/Gesellschaft/Wirtschaft

Hamburg

Sociologija: znanost o društvu -

Nastanak i razvoj sociologije -

Kultura i društvo -

Socijalizacija i identitet +

Socijalna interakcija, grupe i organizacije +

Društvene nejednakosti i stratifikacija +

Obitelj i škola +

Sustavi vjerovanja: religija i ideologija -

Moć i politika +

Rad i ekonomija +

Društvene promjene: stanovništvo,

urbanizacija i ekologija

-

Znanost: metode istraživanja i teorije -

Kao ni u nastavnome predmetu Sozialkunde, ne pridaje se pažnja sociologiji kao

znanosti te se ne obraĎuje njen nastanak i razvoj. Naglasak se stavlja na pojedinca i njegovu

vezu s društvom te na način funkcioniranja meĎusobne interakcije meĎu ljudima. Djelovanja

pojedinca analiziraju se kako na mikro tako i na makrorazini. S jedne strane se naglasak

stavlja na pojedinca - na njegovu socijalizaciju, postajanjem članom društva, njegovim

osobnim uvjerenjima i vjerovanjima te djelovanjem koje je posljedica tih vjerovanja, a s

35

druge strane se analizira interakcija pojedinca s drugim pojedincima, kako onim bližnjim,

tako i onim daljnjim. Osim toga obraĎuje se i funkcioniranje društva na makrorazini. U tome

se dijelu s učenicima obraĎuje politički sustav Savezne Republike Njemačke, demokratski

sustav, globalni problemi i meĎunarodna politika, analizira se način funkcioniranja ekonomije

kako unutar Savezne Republike Njemačke tako izmeĎu Njemačke i drugih zemalja svijeta.

12.6. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Gemeinschaftskunde (GK)

Tablica 5. Usporedba nastavnih predmeta Sociologija i Gemeinschaftskunde

Tematske cjeline nastavnog

predmeta Sociologija

GK

Schleswig-

Holstein

GK

Saska

GK

Porajnje i

Falačka

GK

Baden-

Württemberg

Sociologija: znanost o društvu - - - -

Nastanak i razvoj sociologije - - - -

Kultura i društvo - - - -

Socijalizacija i identitet + + - -

Socijalna interakcija, grupe i

organizacije

+ + - -

Društvene nejednakosti i

stratifikacija

- - - -

Obitelj i škola - + + +

Sustavi vjerovanja: religija i

ideologija

- - - -

Moć i politika + + + -

Rad i ekonomija + + + +

Društvene promjene: stanovništvo,

urbanizacija i ekologija

- - - -

Znanost: metode istraživanja i

teorije

- - - -

Nastavni predmeti Sociologija i Gemeinschaftskunde nemaju puno tematskih cjelina

koje su im zajedničke. Mnogo sličnosti i zajedničkih tema našli bismo kad bismo analizirali

tematske cjeline nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo jer se, čak i više nego kod

36

nastavnog predmeta Sozialkunde, naglasak stavlja na politiku Savezne Republike Njemačke.

U 8., 9. i 10. razredu obraĎuju se sljedeće teme:

Društvo - Unutar te tematske cjeline obraĎuje se obitelj te veza izmeĎu obitelji

i društva. Osim toga obraĎuje se tema koja je vrlo aktualna za Njemačku, a radi

se o doseljeništvu te se u sklopu toga analiziraju zadaci i problemi s kojima se

susreće Savezna Republika Njemačka.

Pravo i politika - S učenicima se obraĎuju prava koje imaju maloljetnici i

općenito se raspravlja o pravnom sustavu Savezne Republike Njemačke.

Politika se obraĎuje jako detaljno, politički se sustavi analiziraju iz mnogih

aspekata.

Internacionalne veze - U tome poglavlju obraĎuju se ljudska prava što je vrlo

aktualna tema za Nijemce, ali i doseljenike u Njemačku. Osim toga obraĎuju se

teme vezane uz Europsku Uniju.

U razredima 11. i 12. obraĎuje se sljedeće:

MeĎunarodne veze - Tematska cjelina koja se obraĎivala već u prijašnjim

razredima u tim se razrednim odjelima obraĎuje još detaljnije. Raspravlja se o

sigurnosti, miru, njemačkoj vanjskoj politici, meĎunarodnome trgovanju,

procesu globalizacije itd.

Društvo - U tim razrednim odjelima obraĎuje se struktura društva te društvene

promjene koje se dogaĎaju u suvremenome društvu s naglaskom na politiku.

Analizira se pravni sustav, kontrola političke elite, mogućnost sudjelovanja u

politici itd.

Gospodarstvo - Osim politike obraĎuju se i teme vezane uz gospodarstvo i

ekonomsku politiku. Učenici se konfrontiraju sa zadaćama nacionalne i

europske ekonomske politike.

Iz navedenoga je vidljivo da socioloških tema nema puno, osim onih vezane za

obitelj i društvo, s time da se društvo obraĎuje više iz političkih aspekta, a manje iz onih

socioloških.

37

12.7. Saţetak usporedbe hrvatskoga i njemačkoga školskog sustava

Iz navedenih analiza vidljivo je da postoje razlike izmeĎu nastavnoga predmeta

Sociologija i njemačkih nastavnih predmeta Soziologie, Sozialkunde, Sozial-

wissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i Gemeinschaftskunde, ali i izmeĎu

pojedinih nastavnih predmeta u njemačkome školskom sustavu. Općenito se može reći da

su to predmeti koji bi u Hrvatskoj predstavljali spoj dvaju nastavnih predmeta: Sociologije

te Politike i gospodarstva.

Da je sociologija u Njemačkoj zanemarena, nikako se ne može reći jer se vidi da

se u svakome predmetu obraĎuju sociološke teme, pogotovo one koje se tiču suvremenoga

društva i obitelji. Osim toga nije riječ o zanemarivanju sociologije kao znanosti i kao

nastavnoga predmeta, nego se može govoriti o jednom otvorenijem pristupu sociologiji.

Izbačene su neke tematske cjeline kojima se u Hrvatskoj pridaje mnogo pažnje i za koje se

uzima mnogo vremena kako bi se te nastavne cjeline obradile. To su cjeline poput

nastanka i razvoja sociologije, cjeline u kojima se općenito govori o sociologiji.

U tablici 6 prikazan je udio zastupljenih tema u njemačkim nastavnim predmetima.

Pritom treba naglasiti da savezne zemlje Brandenburg, Donja Saska i Hessen nisu

uključene u navedene postotke jer, kao što je već rečeno, u njima nema nastavnoga

predmeta koji bi obraĎivao sociološki relevantne teme.

38

Tablica 6. Zastupljenost pojedinih tematskim cjelina nastavnog predmeta Sociologija u njemačkim

nastavnim predmetima Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik- Gesellschaft- Wirtschaft i

Gemeinschaftskunde.

Tematske cjeline nastavnog predmeta

Sociologija

Zastupljenost u njemačkim nastavnim

predmetima (savezne zemlje Hessen, Donja

Saska i Brandenburg nisu uključene)

Sociologija: znanost o društvu 23,1%

Nastanak i razvoj sociologije 7,7 %

Kultura i društvo 15,4%

Socijalizacija i identitet 69,2%

Socijalna interakcija, grupe i organizacije 69,2%

Društvene nejednakosti i stratifikacija 69,2%

Obitelj i škola 69,2%

Sustavi vjerovanja: religija i ideologija 7,7%

Moć i politika 84,6%

Rad i ekonomija 100%

Društvene promjene: stanovništvo,

urbanizacija i ekologija

38,5%

Znanost: metode istraživanja i teorije 15,4%

Iz tablice 6 može se iščitati da se u njemačkim nastavnim programima, koje

smatramo alternativama našem nastavnom predmetu Sociologija, najveći naglasak stavlja na

teme koje su vezane uz ekonomiju, podjelu rada, na politiku i politički sustav vlastite države

te na društvenu nejednakost i stratifikaciju, socijalnu interakciju te obitelj.

Teme koje su najmanje zastupljene jesu općenite teme o sociologiji kao znanosti,

teme o nastanku i razvoju sociologije. Gotovo nijedan nastavni predmet ne obuhvaća te teme

dok se one u Hrvatskoj obraĎuju jako detaljno. Religija te teme koje su vezane uz nju takoĎer

se rijetko ili uopće ne obraĎuju. U Njemačkoj postoje drugi nastavni predmeti koji pokrivaju

te tematske cjeline. Osim navedenih još se rijetko obraĎuju teme vezane općenito uz znanost,

istraživanje i statistiku. Mislim da je to svakako propust u njemačkim programima jer je to

znanje svakako vrijedno i nužno za daljnje obrazovanje, bez obzira na to u kojem smjeru ono

išlo.

39

Tablica 7. Detaljna usporedba nastavnoga predmeta Sociologija i nastavnih predmeta Soziologie, Sozialkunde, Sozialwissenschaften,

Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i Gemeinschaftskunde

Soziologie Sozialkunde

Sozial- wissenschaften

Politik/ Gesellschaft/ Wirtschaft

Gemeinschaftskunde Nema

Tematske cjeline u hrvatskome kurikulu

Bre

me

n

Tiringija

Saska i An

halt

Saarland

Me

cklen

bu

rg i P

red

nja

Po

me

ranija

Bavarska

Sjevern

a Rajn

a i V

estfalija

Be

rlin

Ham

bu

rg

Schle

swig -

Ho

lstein

Saska

Po

rajnje

i

Falačka

Bad

en

-Württe

mb

erg

Bran

de

nb

rug

Do

nja Saska

Hesse

n

Sociologija- opdenito + Pojam društva + + + Sociološki pogled na društvo

+

Razvoj sociologije + Tipovi društva tijekom povijesti

+

Opde značajke kulture + + Komponente kulture + Kulturne varijacije + Kultura u suvremenom društvu

+

Pojam socijalizacije + + + + + +

Tipovi socijalizacije + + + +

Čimbenici socijalizacije + + + + + +

Društvene uloge + +

Identitet + + + + + + +

Socijalna kontrola devijantnost

+ + +

Socijalna interakcija + + + + + + +

Grupe + + + + + + + +

Organizacije + + + +

40

Birokracija +

Kolektivno ponašanje + +

Društvena nejednakost + + + + + + + +

Društveni položaji + + + + + +

Diferencijacija i stratifikacija

+ + + + +

Teorija stratifikacija +

Mod, životne šanse + +

Mobilnost + +

Obitelj + + + + + + + +

Obrazovanje +

Sociološke teorije o obrazovanju

+

Određenje religije, funkcije +

Određenje ideologije, funkcije

+

Vlast, politički poredak + + + + + + + + + + + +

Političke stranke + + + + + + + + + + +

Socijalni pokreti + +

Industrijalizam/kapitalizam +

Organizacija rada + + +

Globalizacija + + + + + + + + + + + +

Teorije o društvenim promjenama

+ + +

Demografske promjene + +

Urbanizacija, gradovi + +

Ekološke promjene + +

Povijest znanosti

Metode istraživanja + +

Teorijske perspektive

41

13. Usporedba tematskih cjelina s obzirom na temeljna sociološka znanja prema

Američkome sociološkom udruţenju

O tome što bi se s početnicima trebalo obraĎivati puno su raspravljali brojni sociolozi:

Campbell, Blalock, McGee, D' Antonio, Davis i mnogi drugi. Pritom treba napomenuti da se

u tim raspravama uglavnom radilo o sveučilišnoj sociologiji, ali na početničkoj razini te su

stoga te rasprave relevantne i za našu temu. Upravo to važno je napomenuti za radove koji će

biti predstavljeni u nastavku rada. Iako se u izvornim člancima radi uglavnom o sociologiji na

fakultetskoj razini, poveznica sa srednjoškolskom sociologijom itekako je smislena jer se radi

o početnim tečajevima i kolegijima.

U članku What Should Students Understand After Taking Introducing to Sociology?

(Persell, Pfeiffer, Syed, 2007) autori izdvajaju ciljeve koje bi učenici trebali ostvariti nakon

apsolvirane nastave sociologije. To su:

Naučiti razmišljati na sociološki način

Razumjeti znanstvenu prirodu sociologije

Kritički se osvrnuti na društvene dogaĎaje

Razumjeti društvenu nejednakost

Općenito razumjeti sociologiju kao znanost i njen razvoj

Razviti socijalnu konstrukciju ideja

Razumjeti razliku izmeĎu sociologije i drugih društvenih znanosti

Shvatiti važnost sociologije

Shvatiti važnost socijalnih institucija u društvu

Osim navedenih, u članku Goals of the Discipline (Wagenaar, 1991) još su nadodani:

Razumjeti važnost kvalitativnih i kvantitativnih metoda u sociologiji

Razumjeti osnovne koncepte i teorije u sociologiji

Razumjeti odnos pojedinca i društva

Sadržajem koji bi se trebao obraĎivati u sklopu nastavnog predmeta Sociologije bavilo

se Američko sociološko udruženje (American Sociological Association), neprofitna

organizacija posvećena razvijanju i promoviranju sociologije kao znanstvene discipline. Oni

su pokušali definirati društvene obrasce koji su prisutni u svakome društvu kako bi se potom

42

vidjelo kako se ti obrasci mijenjaju tijekom vremena u odreĎenome društvenom kontekstu te

tako oblikuju različite oblike ljudskog života. Osim što su se bavili time što bi učenici trebali

moći nakon apsolvirane nastave sociologije, bavili su se i tematskim cjelinama koje bi trebale

biti sastavni dio nastave sociologije, što je za nas vrlo interesantno jer ćemo upravo

usporeĎivati tematske cjeline dvaju različitih pristupa sociologiji (American Sociological

Association, 2003).

Znanstvenici koji su članovi Američkog sociološkog udruženja odredili su devet

tematskih cjelina s odgovarajućim podtemama koje zajedno predstavljaju temeljna sociološka

znanja za koje oni smatraju da bi se trebale obraĎivati u sklopu svakog anastavnog predmeta

Sociologije. U nastavku će se analizirati svaka tematska cjelina te će se potom usporediti

koliko su one zastupljene najprije u hrvatskim, a onda i u njemačkim planovima i

programima.

13.1. Temeljna sociološka znanja prema Američkome sociološkom udruţenju

13.1.1. Sociološke perspektive

U prvoj cjelini predviĎeno je da se učenici upoznaju sa sociologijom kao

znanstvenom disciplinom i kreativnom znanošću, s njezinom poviješću, načinom istraživanja

svog predmeta, razlozima zbog kojih je društvo tako teško za istražiti itd. Upoznaju se s time

što to sociologiju razlikuje od drugih društvenih znanosti, uočavaju njene specifičnosti. Osim

toga u tom je poglavlju zamišljeno da nauče temeljne sociološke pojmove vezane uz

društvene institucije, društvenu strukturu i društvene promjene. Učenici će se upoznati s

razvojem sociologije kroz povijest te u sklopu toga sa sociološkim teorijama poput

funkcionalizma, simboličkog interakcionizma, konfliktne teorije itd., ali će naučiti primijeniti

spomenute teorije na današnje suvremeno društvo te tako analizirati socijalne organizacije,

društvene institucije, ponašanje pojedinaca, grupa itd. Uz svaku teoriju učenicima će biti

predstavljeni zagovornici pojedinih teorija te će tako upoznati jedna od najvećih imena

sociologije - Emila Durkheima, Karla Marxa, Maxa Webera, Edwin Goffmana itd. Ukratko

rečeno, učenici će postati sociolozi koji će promatrati što to društvo čini mogućim, kako ljudi

funkcioniraju jedni s drugima, a sve to koristeći prikladnu sociološku terminologiju.

43

13.1.2. Društveno istraţivanje

U drugoj cjelini učenici imaju priliku upoznati se s metodom istraživanja koja se

uobičajeno koristi za sociološke fenomene. Tako će učenici naučiti kako izgleda proces

istraživanja. Pritom treba napomenuti da je ovo poglavlje korisno ne samo u okviru

sociologije već i mnogih drugih znanosti u kojima se koriste iste metode i tehnike. Učenicima

će biti predstavljene različite znanstvene metode te etape znanstvenoga istraživanja, vrste

znanstvenih istraživanja, metode istraživanja (anketa, intervju, promatranje itd.). Uza sve to

naučit će i interpretirati statističke podatke što nije važno samo u okviru sociologije već i u

okviru drugih znanosti, kako prirodnih tako i društvenih. U američkoj sociologiji statistika

igra veliku ulogu. Uz pomoć statistike i statističke analize moguće je grad podijeliti u četvrti u

kojima se dogaĎa niz fenomena poput zločina, razvodi braka, siromaštvo, samoubojstva,

ludilo i maloljetnička kaznena djela koji se mogu, zahvaljujući statistici, meĎusobno dovesti u

vezu. Te veze upućuju na to jesu li navedeni fenomeni u pojedinim četvrtima povezani, imaju

li isti uzrok itd. (Jantke, C. i sur., 1955: 36).

13.1.3. Kultura

U trećem poglavlju američki sociolozi predvidjeli su obraĎivanje kulture kao

sociološkoga konstrukta i njenoga utjecaja na društvo i pojedince. Učenici bi trebali analizirati

koje su to karakteristike i elementi kulture te prepoznati iste u društvu u kojem sami žive,

kako na mikro tako i na makrorazini. Osim što će analizirati vlastito društvo, učitelji bi trebali

nastojati da njihovi učenici razviju svijest za kulturnu raznolikost i globalizaciju, a ti procesi

u današnjem svijetu jesu obilježje gotovo svih društava, osobito njemačkoga. Kultura u

takvome društvu ima veliku ulogu jer je ono izvor socijalne kohezije koja postojeće društvo

drži zajedno, a globalizacijom i multikulturalizmom dolazi do miješanja kultura. Učenici će

kao sociolozi vidjeti kako ljudi balansiraju te različitosti s kojima su svakodnevno u kontaktu.

13.1.4. Socijalizacija

U četvrtom poglavlju učenici će se baviti samom socijalizacijom. Upoznat će neke

teorije socijalizacije, što uključuje i psihološke teorije poput one Sigmunda Freuda. Učenici

će naučiti da je socijalizacija učenje kojim se postaje član grupe i društva u kojem živimo i da

je to način na koji društvo opstaje kroz vrijeme. Učenici se upoznaju s time što su i koji su

primarni agensi socijalizacije, kako se socijalizacija odvija u svim životnim razdobljima

44

čovjeka itd. Povezano sa socijalizacijom upoznat će se i s suprotnim procesima -

resocijalizacijom i desocijalizacijom.

13.1.5. Socijalna organizacija

U petom poglavlju učenici uče o socijalnoj organizaciji društva, institucijama,

socijalnim mrežama, ulogama i položajima pojedinaca. Cilj tooga poglavlja jest da učenici

razumiju diferencijaciju i nejednakost unutar društva. U sklopu te diferencijacije uče o

organizaciji suradnje u složenim društvenim sustavima te o solidarnosti - mehaničkoj i

organskoj. Isto tako uče o birokraciji - o njenim karakteristikama, prednostima i

ograničenjima.

13.1.6. Društvene nejednakosti

U šestom poglavlju učenici uče dublje o socijalnoj nejednakosti, društvenoj

stratifikaciji te posljedicama istih. Nejednakost je prisutna u svakoj grupi, svakoj organizaciji

i svakome društvu što bi učenici trebali uvidjeti te potom iste nejednakosti prepoznati u

svome društvu. Američki sociolozi predvidjeli su u sklopu toga poglavlja da se s učenicima

obraĎuje organizacija društva SAD-a pri čemu se uči o diskriminaciji i rasizmu, rodu i spolu.

13.1.7. Devijantnost i konformizam

U sedmom poglavlju učenici uče o devijantnosti i njenim tipovima u sklopu

socioloških teorija (funkcionalizam, socijalna kontrola, konfliktna teorija, teorije etiketiranja)

te o pozitivnim i negativnim posljedicama devijantnosti.

13.1.8.Socijalne institucije

U pretposljednjem poglavlju učenici uče o socijalnim institucijama, obitelji, oblicima

srodnosti, braku, socijalnoj politici itd. Osim o obitelji uče i o obrazovanju, mobilnosti,

povezanosti nejednakosti i obrazovanja. Unutar toga poglavlja obraĎuje se i religija, oblici

religije te njen utjecaj na društvene i političke stavove. Na kraju toga poglavlja obraĎuje se

politika i gospodarstvo, mediji i njihov utjecaj.

13.1.9. Socijalne promjene

U posljednjem poglavlju s učenicima se obraĎuju razne socijalne promjene te uzroci i

posljedice istih: demografske promjene, urbanizacija, kolektivno ponašanje, društveni pokreti.

45

13.2. Zastupljenost temeljnih socioloških znanja u hrvatskom nastavnom

predmetu Sociologija

Tematske cjeline koje je predvidjelo Američko sociološko udruženje u cijelosti su

zastupljene u planu i programu nastavnoga predmeta Sociologije. Tablica 8 prikazuje

usporedbu tematskih cjelina.

Tablica 8. Zastupljenost tematskih cjelina koje preporučuje Američko sociološko udruženje u

nastavnom predmetu Sociologija

Tematske cjeline nastavnog predmeta

Sociologija

Tematske cjeline koje preporučuje Američko

sociološko udruženje

Sociologija: znanost o društvu Sociološke perspektive

Nastanak i razvoj sociologije Sociološke perspektive

Kultura i društvo Kultura

Socijalizacija i identitet Socijalizacija

Socijalna interakcija, grupe i organizacije Socijalna organizacija

Socijalne institucije

Društvene nejednakosti i stratifikacija Društvene nejednakosti

Devijantnost i konformizam

Obitelj i škola Socijalne institucije

Sustavi vjerovanja: religija i ideologija Socijalne institucije

Moć i politika Socijalne institucije

Rad i ekonomija Socijalne institucije

Društvene promjene: stanovništvo,

urbanizacija i ekologija

Socijalne promjene

Znanost: metode istraživanja i teorije Društveno istraživanje

Iz tablice 8 se može vidjeti da su sve teme koje preporučuje Američko sociološko

udruženje zastupljene u Sociologiji. S druge strane je evidentno da se prema hrvatskome

planu i programu neke tematske cjeline obraĎuju puno detaljnije: Socijalna interakcija, grupe i

organizacije, Obitelj i škola, Sustavi vjerovanja: religija i ideologija, Moć i politika te Rad i

ekonomija pet je nastavnih cjelina koje su obraĎene vrlo detaljno, a Američko sociološko

društvo sve te teme objedinilo je u jednu cjelinu - Socijalne institucije. Iz prikazanoga se

može vidjeti da se u Hrvatskoj puno detaljnije obraĎuju pojedine cjeline. Za nastavnu cjelinu

46

Socijalna interakcija, grupe i organizacije predviĎeno je pet nastavnih sati, za nastavnu cjelinu

Obitelj i škola devet nastavnih sati, za nastavnu cjelinu Sustavi vjerovanja: religija i ideologija

šest nastavnih sati, za Moć i politiku osam nastavnih sati, a za Rad i ekonomiju dva nastavna

sata (Milostić, 2016). Sveukupno se navedenih pet nastavnih cjelina obraĎuje 30 nastavnih

sati što je gotovo polovina raspoloživih nastavnih sati u cijeloj školskoj godini.

13.3. Zastupljenost temeljnih socioloških znanja u njemačkim nastavnim

predmetima

Kada se usporeĎuju tematske cjeline koje je predložilo Američko sociološko

udruženje s tematskim cjelinama koje se obraĎuju u sklopu nastavnih predmeta Soziologie,

Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i Gemeinschaftskunde,

situacija je malo drukčija. Tematske cjeline nisu zastupljene u svim nastavnim predmetima,

neke su zastupljene djelomično, dok se neke uopće ne obraĎuju. Zastupljenost pojedinih

tematskih cjelina u njemačkim nastavnim predmetima prikazano je u tablici 9.

47

Tablica 9. Zastupljenost tematskih cjelina koje preporučuje Američko sociološko udruženje u

nastavnim predmetima Soziologie, Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i

Gemeinschaftskunde

Tematske cjeline nastavnog predmeta

Sociologija

Sozi

olo

gie

Sozi

alk

unde

Sozi

al-

wis

sensc

haft

en

PG

W

Gem

einsc

haft

sk

unde

Sociološke perspektive + - + - -

Društveno istraživanje - - + - -

Kultura + - - - -

Socijalizacija + + + + -

Socijalna organizacija + + + + +

Društvene nejednakosti + + + + -

Devijantnost i konformizam + + + + -

Socijalne institucije + + + + +

Socijalne promjene + + - - -

Iz tablice 9 može se iščitati da se sociologiji kao znanosti te njenom povijesnom

razvoju u njemačkim nastavnim programima ne daje gotovo nikakva pažnja. Kada

usporeĎujemo hrvatski i njemački Nastavni plan i program, možemo reći da se radi o dvije

krajnosti kada raspravljamo o navedenim poglavljima. U hrvatskoj su Sociologiji za

sociologiju kao znanost i njen povijesni razvoj predviĎena čak dva vrlo detaljno obraĎena

poglavlja: Sociologija: znanost o društvu te Nastanak i razvoj sociologije dok se prema

njemačkim planovima i programima sociologija kao znanost uopće ne obraĎuje (osim u

saveznoj zemlji Bremen u sklopu nastavnoga predmeta Soziologie).

Američko sociološko udruženje ne bi se složilo ni s njemačkim ni s hrvatskim

programom jer oni predlažu ravnotežu obiju krajnosti. Predvidjeli su da se sociologija

predstavi učenicima, da se ukratko opiše njen nastanak i razvoj, a sve to u sklopu poglavlja

Sociološke perspektive. Navedenim temama učenike bi se uvelo u sociološki svijet, no

detaljnije analize, kakve se mogu naći u udžbeniku Nenada Fanuka (2005: 7-47), nisu

predviĎene.

48

Isto bismo mogli utvrditi i za tematske cjeline koje obraĎuju kulturu. U gotovo svim

njemačkim nastavnim predmetima kultura nije gotovo nikako obraĎena dok se ona u

Hrvatskoj obraĎuje vrlo detaljno. Možemo reći da se Američko sociološko udruženje i u

ovom slučaju zalaže za zlatnu sredinu. Oni nisu predvidjeli da se kultura obraĎuje tako

detaljno kao što se to čini u Hrvatskoj, no nisu je ni skroz izbacili kao što je to slučaj u

Njemačkoj.

Ostale tematske cjeline uglavnom su zastupljene u svim njemačkim nastavnim

predmetima. Zaključno se može reći da se Nastavni planovi i programi vezani za sociologiju u

hrvatskom i njemačkom školskom sustavu poprilično razlikuju. Oba programa imaju i svojih

prednosti i nedostataka koje ću navesti u nastavku.

Prema Nastavnom planu i programu za nastavni predmet Sociologija sve tematske

cjeline obraĎuju se vrlo detaljno. Pritom se gotovo u svakoj cjelini naglasak stavlja na povijest

te nastanak različitih teorija i pravaca što nije preporučilo Američko sociološko udruženj, a

nije zastupljeno ni u njemačkim nastavnim programima. Sve tematske cjeline razraĎene su

vrlo detaljno te se od učenika očekuje da savladaju mnogo teorijskoga znanja što uključuje niz

povijesnih činjenica i definicija. Osim što su tematske cjeline razraĎene vrlo detaljno, one se

često poklapaju sa tematskim cjelinama koje se obraĎuju u sklopu drugih nastavnih predmeta.

Tematska cjelina Političke institucije obraĎuje se u sklopu nastavnoga predmeta Politika i

gospodarstvo dok se Religija obraĎuje na nastavnom predmetu Vjeronauk ili Etika. Ipak, valja

naglasiti i pozitivne strane programa koji se provodi u hrvatskim gimnazijama. Ponajprije je

pohvalno to što se naglasak uvijek stavlja na sociologiju kao znanost. Učenici će naučiti

primjenjivati sociološke perspektive na svakodnevne pojave i fenomene, a pritom će iste znati

i imenovati prikladnim sociološkim terminima. Osim toga spektar tema koji se obraĎuje s

učenicima vrlo je širok čega svakako nedostaje u njemačkim nastavnim predmetima. Mnogi

svakodnevni fenomeni obraĎuju se iz sociološke perspektive tako da učenici imaju priliku

vidjeti dinamičnu prirodu naše znanosti- sociologije.

Nastavni planovi i programi za njemačke nastavne predmete puno su otvoreniji od

onoga hrvatskog. Puno je manje tematskih cjelina koje se sociološki analiziraju, no ipak se ne

može reći da su one najvažnije izostavljene. U njemačkim Nastavnim planovima i

programima izbačene su tematske cjeline koje se obraĎuju u sklopu drugih predmeta te se

tako npr. religija uopće ne obraĎuje. Osim toga, manje stavljaju naglasak na sociologiju kao

znanost. Veću važnost pridaju praktičnomu znanju koje će učenicima pomoći shvatiti

49

funkcioniranje njemačkoga društva. Stoga možemo reći da se radi o jednom otvorenijem

programu koji izostavlja tematske cjeline koje ne smatraju važnima za shvaćanje

funkcioniranja svakodnevnoga svijeta.

50

14. Radni model nastavnoga programa za nastavni predmet Sociologija

Radni model nastavnog programa za nastavni predmet Sociologija zamišljen je tako da

se objedine pozitivni elementi tematskih sadržaja triju programa:

Nastavnog plana i programa za Sociologiju koji je objavilo Ministarstvo znanosti i

obrazovanja Republike Hrvatske

Nastavnih planova i programa za nastavne predmete Soziologie, Sozialkunde,

Sozialwissenschaften, Politik/Gesellschaft/Wirtschaft i Gemeinschaftskunde koje su

objavili njihova ministarstva

Tematskoga sadržaja koje je preporučilo Američko sociološko udruženje

Taj radni model predlaže novi konceptualni pristup sadržajima koji se obraĎuju u

sklopu nastavnoga predmeta Sociologije. Pritom se neka poglavlja u potpunosti izbacuju, dva

poglavlja sažimaju se u jedno, izbacuju se poneki dijelovi odreĎenoh poglavlja zato što se

smatraju suvišnima itd.

14.1. Realizacija radnog modela

U nastavku će biti predstavljen radni model koji se sastoji od sedam poglavlja

pripadajućim potpoglavljima. Ispod svakog poglavlja nalazi se obrazloženje odabranih

tematskih cjelina.

1. Uvod u sociologiju

1.1. Čime se bavi sociologija

1.2. Osnivači sociologije

1.3. Sociologija i društvo

1.4. Sociološke perspektive

1.4.1. Makrosociologija

1.4.2. Mikrosociologija

1.5. Teorijske perspektive u sociologiji

1.5.1. Funkcionalizam

1.5.2. Konfliktna perspektiva

1.5.3. Interakcionistička perspektiva

51

Prvo poglavlje osmišljeno je kao uvod u sociologiju kao znanost te će se učenici

upoznati s time što je to uopće sociologija i čime se ona bavi. Ono što je promijenjeno u tome

radnom modelu u odnosu na tematski sadržaj koji se koristi prema Nastavnome planu i

programu za nastavni predmet Sociologija jest to što su se prva dva poglavlja Sociologija:

znanost o društvu te Nastanak i razvoj sociologije skratili u jedno poglavlje te su pritom neka

poglavlja (Što je znanost, Sociološka pitanja: činjenična, komparativna, razvojna i terapijska,

Filozofsko shvaćanje društva) izbačena.

U ovom poglavlju učenici će naučiti osnovne pojmove koji će im biti nužni za daljnje

bavljenje sociologijom i sociološkim fenomenima kao što je to bilo i prije predviĎeno u

tematskome sadržaju udžbenika za gimnaziju Nenada Fanuka (2005: 7-47). Osim toga

upoznat će se sa osnovnim perspektivama u sociologiji koje će se koristiti u svim sljedećim

poglavljima.

2. Socijalizacija i socijalni identitet

2.1. Pojam socijalizacije

2.1.1. Tipovi socijalizacije

2.1.2. Čimbenici socijalizacije

2.2. Društvene uloge

2.3. Socijalna kontrola i devijantnost

2.4. Pojam identiteta

Drugo poglavlje radnoga modela vrlo je slično četvrtomu poglavlju gimnazijskog

udžbenika za Sociologiju (Fanuko 2005: 81-102). Odlučila sam se za gotovo identično

poglavlje zato što se tematski sadržaji koji se obraĎuju u sklopu tw cjeline obraĎeni i u gotovo

svim nastavnim planovima i programima koji se provode u Njemačkoj, a predložilo ih je i

Američko sociološko ureĎenje.

52

3. Društvo: socijalna interakcija pojedinaca

3.1. Socijalna interakcija

3.2. Utjecaj društva na djelovanje pojedinaca

3.2.1. Kultura

3.2.1.1. Opće značajke kulture

3.2.1.2. Komponente kulture

3.2.1.3. Kultura i suvremeno društvo

3.2.2. Religija

3.2.2.1. Sociološko odreĎenje religije

3.2.2.2. Društvene funkcije religije

3.2.2.3. Religija u suvremenom društvu

3.2.3. Ostali utjecaji na djelovanje pojedinaca

3.2.3.1. Ideologija

3.3. Društvene grupe

3.4. Društvene organizacije

3.5. Birokracija

Treće poglavlje radnog modela zamišljeno je tako da se učenici upoznaju s

funkcioniranjem društva u kojem žive. To ponajprije podrazumijeva pojam socijalne

interakcije i društvenoga djelovanja. U sklopu toga uvela bih i tematsku cjelinu kulture koja

se u hrvatskome sustavu obraĎuje kao zasebna cjelina. MeĎutim prema gotovo nijednom

njemačkom planu ta cjelina nije predviĎena za obradu (iznimka je savezna zemlja Bavarska i

nastavni predmet Sozialkunde). Ja se s time ne bih složila. Kultura je kao cjelokupno

društveno nasljeĎe itekako sociološki bitna te se ona ne bi smjela izbaciti iz toga nastavnog

predmeta što je podržalo i Američko sociološko udruženje koje je takoĎer predvidjelo

zasebnu cjelinu za tu temu. Ipak, ja bih kulturu uklopila u poglavlje u poglavlje Društvo:

socijalna interakcija pojedinaca. Kulturu ne bih obraĎivala toliko detaljno kao što se to radi

prema hrvatskom programu, već bih izdvojila samo najvažnije elemente kao što je to

prikazano u sadržaju za treće poglavlje radnog modela.

Religija kao tematska cjelina u istom je položaju kao prethodna tematska cjelina.

Prema njemačkim programima religija se ne obraĎuje u sklopu socioloških predmeta, već u

sklopu drugih nastavnih predmeta poput vjeronauka ili etike. Religiju kao tematsku cjelina

nije predložilo ni Američko sociološko udruženje. Ipak, u Hrvatskoj se religija obraĎuje vrlo

53

detaljno, kao uostalom i sve druge tematske cjeline. Sama činjenica da je tematska cjelina

religije obraĎena na gotovo tridesetak stranica dokazuje detaljnost autora Nenada Fanuka

(2005: 189-217). U svome radnom modelu taj bih broj stranica smanjila te bih religiju

uklopila u poglavlje Društvo: socijalna interakcija pojedinaca. Pritom bih izbacila dijelove

koji nisu ključni za sociološko razumijevanje utjecaja religije na pojedince.

4. Društvena nejednakost

4.1. Pojam društvene nejednakosti

4.2. Društveni položaji: pripisani i postignuti

4.3. Društvena diferencijacija i društvena stratifikacija

4.4. Teorije stratifikacije suvremenih država

4.4.1. Funkcionalističke teorije

4.4.2. Marxova teorija klasa

4.4.3. Teorija stratifikacije Maxa Webera

4.5. Društvena moć i životne šanse

4.6. Društvena mobilnost

Četvrto poglavlje radnog modela slično je šestomu poglavlju gimnazijskoga udžbenika

za Sociologiju (Fanuko 2005: 131-153). Promjene nisu značajne iz razloga što sva tri

polazišna dokumenta u svojim planovima i programima uključuju obraĎivanje društvene

nejednakosti i stratifikacije. Mogli bismo reći i da je to poglavlje jedno od ključnih u

njemačkim nastavnim predmetima jer se gotovo u svim ciljevima navodi kako učenici moraju

osvijestiti raznolikost društva u Saveznoj Republici Njemačkoj te moraju razumjeti

funkcioniranje hijerarhije koja je prisutna u njihovom društvu. Isti cilj trebao bi vrijediti za

sve zemlje u kojima se provodi bilo koji oblik nastavnoga predmeta Sociologije. Stoga je to

poglavlje neizostavno u mojem radnom modelu.

Da je društvena nejednakost jedna od ključnih tematskih cjelina u nastavi sociologije,

tvrdi se i u artiklu Is there a Core in Sociology? Results from a Survey u kojem je

predstavljeno istraživanje provedeno zajedno s 301 sociologom s ciljem odreĎivanja

koncepata, teorija i vještina koje su temeljne u nastavnim predmetima sociologije. Društvena

nejednakost, za koju smo predvidjeli posebno poglavlje u našem radnom modelu, pokazala se

najvažnijim poglavljem (Wagennar, 2004:8).

54

5. Socijalne institucije

5.1. Obitelj

5.1.1. Funkcije obitelji

5.1.2. Obitelj u suvremenom društvu

5.2. Školstvo

5.2.1. Sociološke teorije o obrazovanju

5.2.2. Obrazovanje i društvena nejednakost

5.3. Politika

5.3.1. Povezanost države i društva

5.3.2. Tipovi političkih poredaka iz socioloških perspektiva

5.3.3. Socijalni pokreti

5.4. Ekonomski sustav

5.4.1. Organizacija rada

5.4.2. Globalizacija: Budućnost rada

Peto poglavlje radnog modela inspirirano je ponajprije programom koji je predložilo

Američko sociološko udruženje. Kada se pogleda tablica 8 u kojoj je prikazana zastupljenost

tematskih cjelina koje preporučuje Američko sociološko udruženje, u nastavnome predmetu

Sociologija može se vidjeti da tematska cjelina Američkoga sociološkog udruženja pod

nazivom Socijalne institucije pokriva tematski sadržaj pet zasebnih poglavlja iz hrvatskoga

Plana i programa. To su sljedeće tematske cjeline: Socijalna interakcija, grupe i organizacije,

Obitelj i škola, Sustavi vjerovanja: religija i ideologija, Moć i politika te Rad i ekonomija. To

potvrĎuje da se u Hrvatskoj sve nastavne cjeline obraĎuju vrlo detaljno, možemo reći i previše

detaljno. Američki sociolozi zamislili su sve te teme obuhvatiti u jednu nastavnu cjelinu, s

čime bih se i ja složila. Pritom bih izbacila mnogo suvišnih poglavlja te bih se fokusirala samo

na ono najvažnije, a ono najvažnije, što je i predloženo u radnom modelu, zastupljeno je i u

njemačkim nastavim sadržajima.

Osim toga možemo reći da u hrvatskome programu imamo nepotrebno podudaranje

nastavnoga sadržaja iz različitih predmeta. U tematskoj cjelini Moć i politika obraĎuju se

teme koje se obraĎuju i u sklopu nastavnog predmeta Politika i gospodarstva. U Nastavnome

planu i programu za navedeni nastavni predmet stoji da se obraĎuje pojam politike, naroda,

tipovi političkih poredaka, pojam političkih stranaka, države itd., a sve to uključeno je i u

55

tematski sadržaj nastavnog predmeta Sociologije (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete,

1994b).

Smatram da su ponavljanja nepotrebna te bi se time sociologija mogla pojednostaviti.

Pritom nikako ne želim tvrditi da nabrojane teme nisu sociološki relevantne, već ukazujem na

to da iste pojmove nije potrebno ponovno obraĎivati u dva zasebna nastavna predmeta.

Sadržaje, koji su ovdje navedeni, svakako bih uvrstila u svoj radni model, no naglasila bih da

bih predložila da se oni obrade na sociološki način. Na takav način sadržaj se ne obraĎuje u

sklopu Politike i gospodarstva te iz toga razloga smatram da bi to učenicima bilo korisno i

sociološki relevantno.

6. Društvene promjene

6.1. Modernost i suvremeno društvo

6.2. Demografske promjene

6.3. Urbanizacija- postmoderni grad

6.4. Ekološke promjene

Društvene su promjene procesi koji u velikoj mjeri utječu na nas pojedince, na

društvene strukture i društveno ponašanje te su stoga sociološki gledano vrlo važna tematska

cjelina. Razumijevanje društvenih promjena, njihovih izvora i posljedica ključni su elementi

za razvijanje svijesti o funkcioniranju društva što je jedan od glavnih ciljeva nastavnoga

predmeta Sociologije. Upravo je iz tog razloga ta cjelina neizostavna je za radni model.

O tome trebaju li se društvene promjene obraĎivati i uvrstiti u taj tematski sadržaj, nije

bilo dileme jer je ova tematska cjelina uvrštena u sva tri polazišna programa: u Nastavni plan i

program za nastavni predmet Sociologije, u program Američkoga sociološkog udruženja te u

programe njemačkih nastavnih planova.

56

7. Sociološko istraţivanje: metode istraţivanja

7.1. Osnovni pojmovi

7.2. Vrste socioloških istraživanja

7.3. Glavne metode u sociološkim istraživanjima

Zadnje poglavlje radnog modela, no ne i manje važno, jest poglavlje posvećeno

statistici i sociološkim istraživanjima. Smatram kako učenici moraju savladati osnovne

pojmove statistike kako bi, neovisno o tome za koje poslove će se specijalizirati, mogli čitati

znanstvena sociološka, ali i društvena istraživanja. Iako je ta tematska cjelina uvrštena u plan i

program, iz vlastitoga iskustva mogu reći da se ona ne obraĎuje kao ostale cjeline. Razlog

tome jest prenatrpanost sadržaja te se zbog manjka vremena ne stigne zadnje poglavlje

obraditi onako kako se možda od profesora očekuje.

Smatram da se sadržaji posljednjega poglavlja ne smiju zanemarivati te im se mora

jednako ozbiljno pristupiti i obraditi u nastavi. Iako se radi ponajprije o sociološkim

istraživanjima, ta znanja učenicima će biti korisna za njihovo daljnje obrazovanje u kojem će

se sigurno susresti s brojnim statističkim pojmovima i istraživanjima, a obrada istih već u

trećem razredu gimnazije uvelike bi im olakšalo taj susret.

57

15. Zaključak

Glavni razlog koji nas je naveo na pisanje diplomskoga rada jest činjenica da se u

nastavnome predmetu Sociologije kurikulnom reformom pokušava puno toga promijeniti što

upućuje na nezadovoljstvo profesora, ali i učenika konceptom toga nastavnog predmeta. U

radu smo se fokusirali na sadržajni koncept, odnosno na tematske cjeline koje se obraĎuju na

nastavi Sociologije.

S druge strane, kao studentica sociologije i germanistike, istraživala sam njemački

školski sustav s ciljem da usporedim njihov plan i program s hrvatskim. Analizirajući

njemački obrazovni sustav, jasno je prikazano da je njihov plan i program puno kompleksniji.

Svaka savezna zemlja sama kreira vlastiti obrazovni sustav i odlučuje o istome što rezultira sa

šesnaest različitih obrazovnih sistema.

Obrazovni sustav svake savezne zemlje pojedinačno je analiziran s ciljem da se naĎu

nastavni predmeti koji bi bili usporedivi s nastavnim predmetom Sociologije. Ono što je

iznenadilo odmah na početku jest činjenica da u samoj saveznoj zemlji postoji sociologija kao

nastavni predmet, i to u saveznoj zemlji Bremen. U ostalim saveznim zemljama postoje

alternativni nastavni predmeti koji uključuju sociološke teme te su iz tog razloga usporedivi s

hrvatskom verzijom nastavnoga predmeta Sociologije. To su sljedeći nastavni predmeti:

Sozialkunde, Sozialwissenschaften, Politik-Gesellschaft- Wirtschaft i Gemeinschaftskunde.

Rezultati usporedbe njemačkih nastavnih predmeta i hrvatskoga pokazuju da je

hrvatski plan i program suviše detaljan. Sve tematske cjeline koje se obraĎuju u gimnazijama

obraĎene su vrlo detaljno, s kontinuiranim naglaskom na povijest i povijesni razvoj, s brojnim

činjenicama i definicijama. Ipak, sadržaj u Hrvatskoj puno je opširniji te se učenici imaju

priliku upoznati s različitim aspektima sociologije, a neupitna važnost sociologije kao

znanosti, ali i kao nastavnoga predmeta, obrazložena je u prvom dijelu rada.

Njemački planovi i programi puno su otvoreniji pa možemo reći da se radi o jednom

novom konceptu poučavanja sociologije. U navedenim nastavnim predmetima izbačene su

mnoge tematske cjeline koje se ne smatraju relevantnima za postizanje nastavnih ciljeva koji

su i u hrvatskome i u njemačkome programu isti: učenikovo razumijevanje društva, njegov

kritički osvrt na aktualna društvena dogaĎanja, analiza odnosa pojedinca s društvom itd. Osim

što se brojne tematske cjeline ne obraĎuju, razlika je i u tome što su nadodane brojne cjeline

58

koje kod nas nisu dijelom nastavnoga predmeta Sociologije, već se obraĎuju u okviru drugih

nastavnih predmeta (Politika i gospodarstvo, Vjeronauk, Etika itd.).

Usporedbom sadržaja uvidjeli smo prednosti i nedostatke tih dvaju programa te smo

u završnome dijelu ovog rada kreirali tzv. radni model. U tome radnom modelu predložen je

novi koncept sadržaja u kojem se izbacuju suvišni dijelovi, a naglašavaju oni ključni za

postizanje nastavnih ciljeva Sociologije. Cilj ovog radnog modela jest učiniti sociologiju

učenicima zanimljivom i relevantnom, što će im pomoći u razumijevanju znanstvene prirode

sociologije i razvijanju sociološke imaginacije kako bi mogli razumjeti društvo u kojem žive.

Isto tako će im pomoći u samostalnom prepoznavanju unutarnje dinamike društva u kojem

žive i razumijevanju osnovnih elemenata društvene strukture. Kod radnog modela treba imati

na umu da nije važno samo osmisliti novi koncept sadržaja koji će biti smisleniji i aktualniji,

već treba pripaziti i na opseg sadržaja koji se obraĎuje. Za svaku tematsku cjelinu treba

odrediti broj nastavnih sati u kojem će se pripadajući sadržaji stići obraditi.

59

16. Literatura

1. American Sociological Association (2003) An AP-Type Sociology High School Course

and Pedagogical Resources Notebook.

2. Bauman, Z. (2005) Education in Liquid Modernity. The Review of Educatin,

Pedagogy and Cultural Studies. 27:4, 303-317

3. Behörde für Schule und Berufsbildung - Freie und Hansestadt Hamburg (2011)

Bildungsplan Gymnasium: Politik/Gesellschaft/Wirtschaft. Berlin

4. Bund- Länder- Kommission (BLK). URL: http://www.blk-bonn.de/

(Pristup12.5.2018.)

5. Čaldarović, O. (2003) Croatian Sociology after 1990: Toward New

Institutionalization? U: Keen, M. Forest i Janust, L.Mucha (ur.) Sociology in Central

and Eastern Europe. Transformation at the Dawn od New Millennium. Westport:

Praefer, 41-48

6. Čaldarović, O. (1990). Suvremena sociologija i moderno društvo. U: Kalanj, R. (ur.)

Modernost i modernizacija –zbornik radova. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske

7. Eshleman, Ross J. (1975) University students experiences and perceptions od high

school sociolgy. Michigan: Department of Sociology, Wayne State University Detroit

8. Eshleman, Ross J. (1989) Trends and Problems in Sociology: As a Discipline and as a

School Subject. Michigan: Department of Sociology, Wayne State University Detroit

9. Fanuko, N. (1999) Sociologija: udžbenik za gimnaziju. Zagreb: Profil

10. Fanuko, N. (2005) Sociologija: udžbenik za gimnaziju. Zagreb: Profil

11. Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete (1994a) Sociologija. Zagreb: Školske novine

12. Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete (1994b) Politika i gospodarstvo. Zagreb:

Školske novine

13. Hodges Persell, C., Pfeiffer, K. i Syed, A. (2007) What Should Students Understand

after Taking Introduction to Sociology? U: Teaching Sociology, New York: American

Sociological Association. 4:35

14. Jantke, C. i sur. (1955) Soziologie. Ein Lehr- und Handbuch zur modernen

Gesellschaftskunde. Diederichs

15. Kratka povijest hrvatske sociologije (1994) Revija za sociologiju. 25(1-2)

16. Krbec, D. i Lažnjak,J. (2008) Programska diverzifikacija sociologije kao akademske

discipline i status posebne sociologije. U: Hrvatska sociologija: Razvoj i perspektive.

Zagreb. Hrvatsko sociološko društvo, ISBN 978-953-6552-63-4

60

17. Kultusministerium Thüringen (2008) Thüringer Lehrplan Sozialkunde Gymnasium-

Überblick. Thüringen

18. Kultusministerkonferenz (KMK). URL: https://www.kmk.org/kmk/aufgaben.html

(Pristup 12.5.2018.)

19. Kuvačić, I. (1972) O stanju i mogućnostima sociologije. Revija za sociologiju. 2(2-3)

20. Lütze-Miculinić, M. (2004) Njemački toponimi i njihove izvedenice u hrvatskome

književnom jeziku na primjeru imena njemačkih saveznih zemalja i njihovih glavnih

gradova. Suvremena lingvistika. 57-58(1-2)

21. Milostić, M. (2016) Operativni plan i program. Srednja škola Blato. URL:

https://ssblato.hr/wp-

content/uploads/2015/10/SOCIOLOGIJA_OPERATIVNI_PLAN_I_PROGRA5.pdf

22. Ministerium für Bildung- Land Sachsen- Anhalt (2016) Fachlehrplan Gymnasium

Sozialkunde. Magdenburg: Sachsen- Anhalt

23. Ministerium für Bildung und Frauen des Landes Schleswig-Holstein (2008) Lehrplan

Gemeinschaftskunde. Kronshagen

24. Ministerium für Bildung und Kultur- Saarland (2013) Lehrplan Sozialkunde.

Saarbrücken

25. Ministerium für Bildung, Wissenschaft und Kultur- Mecklenburg- Vorpommern

(2006) Kerncurriculum für die Qualifikationsphase der gymnasialen Oberstufe:

Sozialkunde. Schwerin

26. Ministerium für Bildung, Wissenschaft, Weiterbildung und Kultur- Rheinland-Pfalz

(2011) Lehrplan für das berufliche Gymnasium, Unterrichtsfach:

Gemeinschaftskunde, Grund- und Leistungsfach. Bad Kreuznach

27. Ministerium für Kultur, Jugend und Sport- Baden-Württemberg (2016) Bildungsplan

des Gymnasiums: Gemeinschaftskunde. Stuttgart

28. Ministerium für Schule und Weiterbildung des Landes Nordrhein-Westfalen (2014)

Sozialwissenschaften und Sozialwissenschaften/Wirtschaft. Düsseldorf

29. Nacionalni kurikulum nastavnoga predmeta Sociologija: prijedlog nakon javne

rasprave (2017) Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

30. Pivac, J. (2000) Inovativnom školom u društvo znanja. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

književni zbor

31. Projekt hrvatskog odgojno- obrazovnog sustava za 21.stoljeće (2002) Zagreb: Vlada

Republike Hrvatske, Ministarstvo prosvjete i športa

61

32. Rumney, J. i Maier, J. (1954) Soziologie: die Wissenschaft der Gesellschaft.

Nürnberg: Nest Verlag

33. Sächsisches Staatsministerium für Kultus (2013) Lehrplan Gymnasium:

Gemeinschaftskunde, Rechtserziehung/Wirtschaft. Dresden

34. Senator für Bildung und Wissenschaft (2000) Rahmenplan für das Fach Soziologie,

Gymnasiale Oberstufe. Bremen: Freie Hansenstadt

35. Senatsverwaltung für Bildung, Jugend und Sport Berlin(2006) Rahmenlehrplan für die

gymnasiale berstufe Gymnasien, Gesamtschulen mit gymasialer Oberstufe, Berufliche

Gymnasien, Kollegs, Abendgymnasien: Sozialwissenschaften. Berlin

36. Spinoza, Baruch de (2010) Die Ethik- Schriften, Briefe. Stuttgart: Alfred Kröner

Verlag

37. Staatsinsitut für Schulqualität und Bildungsforschung München.

URL:http://www.isb-gym8

lehrplan.de/contentserv/3.1.neu/g8.de/index.php?StoryID=26394 (Pristup: 22.4.2018.)

38. Wagenaar, Theodore C. (1991) Goals for the Discipline? U: Teaching Sociology, New

York: American Sociological Association. 19 (92-95)

39. Wagenaar, Theodore C. (2004) Is There a Core in Sociology? Results from a Survey.

U: Teaching Sociology, New York: American Sociological Association. 32 (2-18)

40. Wikipedia.de.

URL:https://de.wikipedia.org/wiki/Gymnasiale_Oberstufe#Qualifikationsphase

(Pristup 21.4.2018.)

41. Wikipedia.de.

URL:https://de.wikipedia.org/wiki/Grundgesetz_f%C3%BCr_die_Bundesrepublik_De

utschland (Pristup: 28.4.2018.)