42 JUTARNJI LISTSRIJEDA 25. SVIBNJA 2011.DNEVNI magazin Vaπa obitelj, ljubav i seks

9Dragi Bruno, bila bih tijako zahvalna kada bi

napisao kako se rijeπiti po-tisnutog bijesa. Vrlo Ëesto mise deπava da me uhvate bijesi ljutnja u neprikladnimsituacijama, na poslu, ali i nadrugim mjestima. U veÊinisluËajeva ih potisnem u sebi,tako da je u meni mnogonagomilanog bijesa. Znamda se bijes moæe i naknadnoizbaciti, ali ne znam kako.Moæeπ li mi napisati naËinena koje to naknadno moguuËiniti? N.

xDraga N., prvo Êemo seposvetiti teoriji, a onda

praksi. Mislim da o emocijamatrebamo prestati razmiπljatina klasiËan naËin koji nalaæeda su pozitivne emocije onekoje su ugodne, a negativneone koje su neugodne. LogiËnoje da nam se ne sviaju neu-godne emocije, no ako ihdoæivimo kao negativne, ondaÊemo se libiti izraziti ih (jer sunas neuki ljudi uvjerili da je tonepristojno ili neprikladno), li-bit Êemo se upoznati ih i takoneÊemo moÊi nadrasti æivotnauvjerenja koja su ih izazvala. Ionda Êemo biti preplavljenineugodnim emocijama. A i odneugodnih emocija moæemonauËiti mnogo o sebi i svijetuuopÊe, πto znaËi da mogu imatipozitivan utjecaj na nas i da ihne bismo trebali smatrati neg-ativnima! Svjestan sam da to nije uo-biËajeno razmiπljanje, ali samisto tako svjestan koliko moæebiti æivotno produktivno. Zanaπe emocionalno i psihiËkozdravlje kljuËno je slobodnoizraziti sve emocije. Moæemobirati kako i kada bismo ih tre-bali izraziti, ali ne i trebamo liih izraziti. Ako slobodno izrazi-mo one ugodne, onda semoæemo okrijepiti njihovomenergijom i joπ viπe uæivati. Aako slobodno izrazimo oneneugodne, moæemo ih boljeupoznati, shvatiti πto ih je izaz-valo i poËeti se mijenjati. Dak-le, sve emocije je poæeljno imudro izraziti, a na nama jesamo da odabiremo kako i ka-da to æelimo uËiniti. Slijedinekoliko dobrih vijesti - nemoramo odmah izraziti nekuemociju, a ozbiljne problemeizazvat Êe samo one koje sudugo potiskivane! A sada i loπa vijest - potiski-vanje emocija je toliko uobiËa-jeno i raπireno pa najËeπÊe nine primijetimo da ih godi-nama gutamo. »esto Ëak neizrazimo ni one ugodne jernas je strah kako Êe drugireagirati, ne æelimo ih povri-jediti ili smatramo da ne-mamo pravo na njih. A neu-godne obiËno ne izrazimozato πto to smatramoneprikladnim ili nepristojn-im ili nas je sram ili Ëakstrah. VeÊih problemaobiËno imaju muπkarci jernas uËe daje pokazi-vanje emo-cija slabost,no i mnogeæene si kompli-

ciraju æivot neizraæavanjememocija.Sad konaËno moæemo doÊi i dotvoje situacije. Ne postoji jedanispravan naËin izraæavanjaneugodnih emocija pa ti mogusavjetovati nekoliko. BoksaËkavreÊa je dobrodoπla, glasnica-ma slobodno daj oduπka (do-duπe, ne na JelaËiÊ placu jer Êeto ipak biti malo preËudno), uz-mi jastuk koji ti nije predrag iudaraj ga do mile volje, metlomudaraj po kauËu (no budioprezna, vjerojatno Êeπ razvali-ti i metlu). Svjesno savjetujemsve aktivnosti u kojima nisuukljuËeni drugi ljudi, pogotovooni koji su prouzroËili te emoci-je. Naime, iako je ponekaditekako potrebno da se jasnozaloæimo za sebe i izravnosuprotstavimo drugima, to jenajËeπÊe kontraproduktivno usituaciji kad imamo mnogonagomilanog bijesa jer Êe na-jËeπÊe takvo izraæavanjeprobuditi i osjeÊaj krivnje i svaona izluujuÊa pitanja - jesmoli to trebali uËiniti, jesmo li tosmjeli uËiniti, jesmo li previπepovrijedili tu drugu osobu… Apostoji i joπ jedan razlog. »estose dogaa da osoba koja jepobudila neke emocije zapravonije odgovorna veÊ je samoprobudila neke davno potis-nute emocije koje nemajunikakve veze s tom konkret-nom situacijom. Zato je pro-duktivnije izraziti sve te emoci-je kad nisi okruæena drugimljudima. Nuæno je i da, nakonπto izraziπ emocije i osjetiπolakπanje, pokuπaπ naÊi uzrokenjihova pojavljivanja i promi-jeniπ ona æivotna uvjerenja kojasu odgovorna za njihovo nasta-janje. Sretno! ƒ

Ljubavologija

o autoru...

Bruno ©imleπaNapisao je 4 uspjeπneknjige o duhovnosti ukojima je podijelio svojeideje, vizije, razmiπljanjai savjete o sreÊi i ljubavi

Kako da se rijeπimpotisnutog bijesa?

Æelite li savjet Brune ©imleπe, svoja pitanja πaljite na:ljubavologija@gmail.com ilidnevnimagazin@gmail.com

KRISTINA TUR»IN

A ko s djetetom nadan imate 12 kon-flikata, znaËi daimate zdrav

odnos. Ako ih imate viπe od50, moæda je vrijeme da po-traæite pomoÊ - slavna je re-Ëenica prorokamodernogodgojadjece Je-speraJuula,dan-skogobi-

teljskog terapeuta, osnivaËaFamilylaba i zagrebaËkog ze-ta, koji je proπli tjedan u Za-grebu za stotinjak roditeljaodræao predavanje o vruÊimpitanjima roditeljstva - kakodjetetu postaviti granice,ka-ko mu reÊi ne,kako ga ne ra-zmaziti.

Dvadeseta godiπnjicaPredavanje je odræao baπ na

svoju 20.godiπnjicu braka,a supruga Suzana, Zagre-pËanka,Ëekala ga je kako

bi nakon predavanja otiπlina veËeru.

- Kakve promjene! Udvadeset godina,koliko do-

lazim u Hrvatsku, proπli steono za πto je obiËno potrebno

barem 40 - kaæe JesperJuul pijuckajuÊi bi-

jelo vino i promatrajuÊi gla-vni zagrebaËki trg.

I u obiteljskim struktura-ma,kaæe,dolazi do promjena.Obitelji izlaze iz seoske per-spektive na globalnu razinu imanje su konzervativne.

- Tri generacije pod je-dnim krovom,πto je bilo uo-biËajeno u Hrvatskoj kadsam je prvi put vidio,viπe ni-je niËiji san - kaæe poznati te-rapeut i dodaje da su trenut-no najkonzervativniji ele-ment hrvatske πkole. Politi-ka,kaæe,nema volje za susta-vne promjene,a individualciu πkolama pojedinaËno ne

mogu unijeti niπta novo.- Alinema problema, priËekajtejoπ tri-Ëetiri generacije,pa Êese i to promijeniti - πali se.

Juul i njegova suprugaimaju kuÊu na obroncimaMedvednice, kao i u Istri, adobar dio svojih knjiga sla-vni je terapeut napisao naHvaru, gdje obiËno ljetuju.Upoznali su se krajem 80-ihna Mallorci,gdje je ona uËilaπpanjolski,a on je pisao knji-gu. U to je vrijeme Juul biooæenjen u Danskoj,ali se ubr-zo razveo i oæenio Suzanom,koja se odselila s njim i poËe-la æivjeti u Danskoj.

Ljubav na MallorciNo, ispalo je da pola godi-

ne provode u Hrvatskoj.Tije-kom rata po nekoliko je mje-seci volontirao po izbjegli-Ëkim kampovima i educiraopsihoterapeute za ono πto Êeuslijediti.

Danas sve roditelje muËeista pitanja i nedoumice.

- Nedavno sam vidio na

1.Tata nadesno,mama nalijevo,a dijete u sredini©to uËiniti kad u kuÊi ima-te tatu konzervativca imamu liberalku? Moj sesuprug zalaæe za ËvrπÊi,tradicionalniji odgoj, dokja u trudnoÊi gutam vaπeknjige i voljela bih uskladu s tim naËelimaodgajati svoje dijete. (I.,oËekuje prvo dijete u kolo-vozu)

JUUL:- Uvijek mi je ovo zabavnojer svi imaju Ëvrsta uvjere-nja o tome kako odgajatidjecu prije nego πto dobijudjecu. Kad ih dobijete, imati

Jesper Juul, slavni danski obiteljNE MORATE BITI SAVR©ENI, NEGO ODGOVORNI ZA SEBE

Imate u kuÊi sretnodijete?! Onda ste ga dobro odgojili

DJECA NAU»EVI©E IZ LO©IHPRIMJERA,NEGO IZDOBRIH

“

Moj sin je ljubomtakva uvjerenja je jako

teπko, u πto Êete se uvjeri-ti i vi i vaπ suprug. Zapamti-te da glavno pitanje kojimse trebate voditi u podiza-nju djeteta nije kojom me-todom Êete odgajati dijete,nego πto æelite vidjeti kadvaπe dijete bude imalo 18godina. Zapitajte se to zaje-dno. Kakvo dijete tada æeli-te, to je pitanje koje Êe vamdati prave odgovore.

2.©to napravitikad mama kaæe‘ne’,a tata ‘da’Prije mjesec dana suprug ija smo bili pozvani u πko-lu,zbog naπeg osmogodiπ-njeg sina koji oboæava no-gomet i koji je stoga zapo-stavio πkolu.Nakon toga,jasam sinu rekla da izvoliviπe uËiti i posvetiti se πko-li,dok je moj suprug rekaoda je ponosan πto mu sin

slijedi svoj san.Nakon dvadana sin nam je priopÊioda je on odluËio slijeditisvoj san.Rekao je da mo-æda i neÊe biti vrhunskinogometaπ,ali Êe baremslijediti svoj san.Ipak je re-kao da Êe malo viπe uËiti,da baπ ne propadne.(L.,mama Ëetvorice djeËaka)

JUUL:- »estitam vam na pame-tnom sinu! Nije nuæno da

uproblemau odgoju

djece

5

roditelji uvijek imaju ististav, ako to oni sami ne po-stave kao problem, odnosnoako se oko toga ne poËnusvaati. U ovoj konkretnojsituaciji vi ste sinu iznijelisvatko svoje miπljenje imaksimalno ste uvaæilisvoje dijete. Ono je nakontoga samo donijelo odluku:igrat Êu nogomet jer to æe-lim, ali Êu i viπe uËiti. Daste se vi i suprug posvaalioko toga πto ste imali razli-

43JUTARNJI LIST SRIJEDA 25. SVIBNJA 2011. DNEVNI magazinVaπa obitelj, ljubav i seks

jski terapeut i zagrebaËki zet, savjetuje roditeljeulici dijete u majici s natpi-som ‘Mi smo vaπa budu-Ênost.Je li vas strah?’ Izvan-redna majica,izvanredna po-ruka! Stvarno,je li nas strah?S obzirom na sve πto im radi-mo, je li nas strah - pitao jeJuul na poËetku predavanja.

PoruËio je roditeljima dabudu odgovorni prema svo-joj djeci,ali i prema sebi.Stal-no povlaivanje i potpunaposveÊenost djeci ne vodi ni-gdje. Uvijek se mora znatitko je roditelj,a tko dijete.Jerdijete ne æeli moÊ, ono æelivodstvo.

Jednostavni savjeti- Ne morate biti savrπeni jerniste. Ne morate uvijek bitidobar primjer. Djeca uËe izloπih primjera viπe nego izdobrih.Morate postati odgo-vorni za samog sebe. To jevaæno - kaæe terapeut.

U ovoj dræavi,kaæe,svi suskloni traæiti odgovornostdrugoga - druπtva,dræave,cr-kve,roditelja,djece.No,samosmo mi odgovorni za sebe.

- Doπla mi je jednommajka, oËajna i iscrpljena.Kaæe, imam troje djece i nemogu viπe. Cijeli se dan bo-re za moju paænju, izluujume.Ja joj kaæem: vrijeme jeda se poËnete brinuti za sa-mu sebe.Savjet je jednosta-van. Okupite djecu i reciteim da zaπute - prepriËavaJuul. Majka je odmahnulaglavom i rekla - to im nika-da neÊu reÊi,mislit Êe da ihne volim. Potpuno po-greπno!

- Samo je ovakav naËinpoπten. Samo Êete ih takodobiti.Posao vam je biti au-toritet - pun ljubavi i poπto-vanja - ali autoritet - sma-tra terapeut. Djeca prihva-Êaju jednostavan, izravannaËin da im se kaæe kakostvari stoje.

- Nemojte oklijevati reÊidjetetu ne.I to baπ tako - ja-sno, glasno, iskreno i mir-no ne - zakljuËio je Juul.ƒ

moran na svoga tatu, πto da uËinim?Ëite stavove, dijete ne bimoglo donijeti ovakvuodluku. Bilo bi mu iznimnoteπko jer bi moralo birati -ili Êe zadovoljiti tatu ili ma-mu. KljuËno je da dijeteosjeti da vama nije problemto πto nemate isti stav.

3.Gnjevan ibijesan tinejdæerImam sestru od 12 godina,koja je odgojena po savje-tima iz vaπih knjiga, mojisu se roditelji vodili ide-jom povezujuÊeg roditelj-stva. Meutim, ona je da-nas curica puna bijesa, ko-ja jedino πto zna reÊi jestne. Ne bih æeljela da mojsin za 12 godina bude ta-kav. (S., majka 15-mjese-Ënog sina)

JUUL:- Vaπi su roditelji odabralipovezujuÊe roditeljstvo izideoloπkog razloga, odabra-

li su metodu odgoja prijenego πto su upoznali svojedijete! Postali su tako dobrii ljubazni da je to vaπu se-stru, koja nije takvo dijete,izludjelo.To njoj nije stvar-no, njoj je sve to prezaπeÊe-reno i u 12. godini joj je je-dnostavno pun kufer. Onareagira bijesom i odbija-njem.Primjerice, jednom mi jedoπla ozlojeena majkadvogodiπnjaka. IspriËala mije kako je imala iznimnostroge, autoritativne rodi-telje. Ostala je trudna, anjezin partner nije æeliosudjelovati u brizi oko dje-teta. OdluËila je sve preuze-ti na sebe i biti potpunosuprotna od svojih rodite-lja. Sve je radila po pravili-ma, a dijete joj je nemogu-Êe, puno bijesa, grize, tuËe,ne prihvaÊa niπta.To je istisluËaj - birajte odgoj premavaπem djetetu, a ne obra-tno. Ne postoji univerzalnopravilo.

4.Tko je πef uvaπoj kuÊi?Moj sin iskazuje nevjero-jatnu ljubomoru premamojem suprugu.Ako smosve troje zajedno u sobi, toje ratno stanje. Moj sinoca izbacuje iz sobe, guraga, Ëupa, grebe. Sve smopokuπali. UkljuËujemo ga,priËamo s njim, objaπnja-vamo, pokazujemo da naspovreuje πto on tuËe ilitjera tatu, ali niπta ne pali.©to da uËinimo? (A., majka22-mjeseËnog djeËaka)

JUUL:- Ne znam toËno vaπu obi-teljsku situaciju,ali ako ministe propustili reÊi neπtokljuËno,mislim da je jedno-stavno vrijeme da vaπ su-prug lupi πakom o stol i ka-æe: mi smo roditelji,ali smoi supruænici, i bit Êe takosvialo se to tebi ili ne! A vi

mu trebate reÊi: pun mi jekufer toga πto mi radiπ! Onje moj muæ,ja ga volim i æe-lim provoditi vrijeme i snjim! Djeca ne mogu nare-ivati.AkoVam je sindo sada πefo-vao,O.K.Alisad mu mo-rate dati do

znanja da to viπe neÊete do-pustiti.Vaπ sin je princ,aliipak ste vi kralj i kraljica.

5. 13-godiπnjakemocionalno ucjenjujeroditeljeKako da roditelji izauna kraj s ozbiljnim emo-cionalnim ucjenama ko-jima ih djeca izlaæu? Maj-ka mojeg uËenika iz se-dmog razreda doπla mi jejuËer sva u suzama. Njezinsin ne æeli uËiti, iznimnoloπe se ponaπa, a kad maj-ka traæi da se popravi, onprijeti da Êe se ubiti. (A.,osnovnoπkolska uËiteljica)

JUUL:- Prebrzo ste zakljuËili da seradi o emocionalnoj ucjeni.

Moæda taj djeËak doistanema razloga da se ubije,

ali moæda i ima. Imao samsliËan sluËaj. Doπla mi jemajka sedmogodiπnjeg dje-Ëaka uæasnuta jer je djeËakpoËeo prijetiti da Êe se ubitii ona ne zna πto da radi.DjeËak je govorio ‘Bilo binajbolje da sam mrtav’. Po-Ëeli smo razgovarati. Majkase razvela prije pet godina iodonda je odnos nje i bivπegmuæa konstantna svaa. Di-jete kod oca sluπa protivmame, a kod kuÊe protivoca. Morao sam joj reÊi isti-nu: u pravu je, svima bivam doista bilo lakπe da ganema. Savjetovao sam jojda, sljedeÊi put kad joj sinto kaæe, odgovori: ja razu-mijem kako ti je i zaπto ta-ko misliπ. UËinit Êu sve πtomogu da to razrijeπim. Parmjeseci kasnije situacija jebila mnogo bolja. Preporu-Ëujem vam da saznate u ka-kvim obiteljskim uvjetimatrenutno æivi vaπ uËenik,tek Êete tada znati radi li seo emocionalnoj ucjeni.ƒ