smjernice za obradu toplinsko izolacijskih sustava

TO

PL

INS

KO I

ZO

LA

CIJ

SK

I S

IST

EM

IBauen mit System

SM

JER

NIC

E Z

A O

BR

AD

U T

OP

LIN

SK

O-I

ZO

LA

CIJ

SK

IH S

IST

EM

A Z

A V

AN

JSK

E Z

IDO

VE

Stranica 3 od 31 Stranica 3 od 31

PREDGOVOR

t

t

t

r

r

r

r

Toplinsko-izolacijski sis emi za vanjske zidove

(poznati i kao sistemi potpune toplinske zašti e)

pogodni su kako za nove tako i za stare

građevine te naknadno poboljšavaju uš edu

energije. No, samo pravilna primjena jamči

optimalan rezultat!

Već kod planiranja t eba se pridržavati osnovnih

pravila. Ona su važni preduvjeti besprijekorno

obavljenog posla.

Ove smjernice sastavila je grupa za kvalitetne

toplinske izolacije za plane e, za one koji

raspisuju natječaje, poduzetnike i izvoditelje.

To je zajednica najuglednijih austrijskih

poduzetnika i ponuđača sistema na ovom

području. Njen je cilj stvaranje ozbiljne,

objektivne dokumentacije za mogućnosti

primjene toplinsko-izolacijskih sistema za vanjske

zidove.

Postojeća p avila tehnike i desetljeća iskustva

pregledno su sastavljeni u ovoj smjernici za

obradu.

Ovo izdanje dopunjeno je i prošireno novim

saznanjima i daljnjim razvojem od prvih pravilnika

izdanih 1999.

Time na raspolaganju stoje dokazana rješenja za

povećanje vrijednosti svake zgrade ukoliko svi

sudionici u g adnji tome zajednički pridonesu.

Stranica 4 od 31

SADRŽAJ 1. UVOD 7 2. OSNOVE............................................................................................................................................... 7 3. OPĆE UPUTE I PRETHODNE NAPOMENE......................................................................................... 8 4. UGRADNJA.......................................................................................................................................... 9

4.1 UČVRŠĆIVANJE..................................................................................................................... 9

4.2 IZOLACIJSKI MATERIJAL ...................................................................................................... 9

4.3 POKRIVNI SLOJ ..................................................................................................................... 9

5. POTVDRA O PODOBNOSTI ................................................................................................................ 9 6. PODLOGA .......................................................................................................................................... 10

6.1 NEOŽBUKANE NOVE PODLOGE ........................................................................................ 10

6.2 STAROGRADNJE ILI POSTOJEĆE ŽBUKE......................................................................... 10

6.3 ISPITIVANJE ......................................................................................................................... 10

6.4 PRIPREMA PODLOGE ......................................................................................................... 11

6.4.1 RADNJE KOD NEOŽBUKANOG ZIDA ........................................................................ 11 6.4.3 RADNJE KOD MINERALNO VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA ........................................... 12 6.4.4 RADNJE KOD ORGANSKI VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA.............................................. 12 6.4.5 RADNJE KOD MATERIJALA OD DRVETA.................................................................. 12

7. IZRADA 13

7.1 PRIKLJUČCI, ZAVRŠETCI I PRODORI ................................................................................ 13

7.2 POVRŠINE KOJE DODIRUJU TLO, PODRUČJE SOKLA .................................................... 13 7.2.1 OPĆENITO .................................................................................................................. 13 7.2.2 SOKL, PODRUČJE IZLOŽENO PRSKANJU VODE .................................................... 13 7.2.3 PODRUČJE DODIRA S TLOM .................................................................................... 13 7.2.4 IZOLACIJSKE PLOČE ZA SOKLOVE.......................................................................... 13 7.2.5 IZVEDBA...................................................................................................................... 13 7.2.5.1 PRIJELAZ TOPLINSKO-IZOLACIJSKOG SISTEMA S FASADE NA PODNOŽJE....... 13

7.3 MIJEŠANJE I NANOŠENJE LJEPILA................................................................................... 14

7.3.1 METODA NA RUBOVE TRAKASTO U SREDINI TOČKASTO..................................... 15 7.3.2 NANOS PO ČITAVOJ POVRŠINI ................................................................................ 15 7.3.3 NANOS LJEPILA KOD SPECIFIČNIH PLOČA ............................................................ 15

7.4 POSTAVLJANJE IZOLACIJSKIH PLOČA............................................................................. 15

7.4.1 LJEPLJENJE IZOLACIJSKIH PLOČA ......................................................................... 15 7.4.2 IZJEDNAČAVANJE NERAVNINA NA POSTAVLJENIM IZOLACIJSKIM PLOČAMA I MJERE ZAŠTITE........................................................................................................................... 16 7.4.3 Pričvršćivanje izolacijskih ploča .................................................................................. 17

Stranica 5 od 31

Stranica 6 od 31

7.5 TEMELJNA ŽBUKA S ARMATUROM .................................................................................. 20 7.5.1 PODLOGA ................................................................................................................... 20 7.5.2 MIJEŠANJE TEMELJNE ŽBUKE................................................................................. 20 7.5.3 DIJAGONALNA ARMATURA....................................................................................... 20 7.5.4 ZAŠTITA MEHANIČKI POSEBNO OPTEREĆENIH DIJELOVA FASADE .................... 20 7.5.5 IZRADA RUBOVA I UGLOVA ...................................................................................... 21 7.5.6 NANOŠENJE TEMELJNE ŽBUKE I UGRADNJA ARMATURE.................................... 22 7.5.7 NANOŠENJE ARMIRANE TEMELJNE ŽBUKE U PODRUČJU SOKLA...................... 23

7.6 DISPOZICIJA FASADE ......................................................................................................... 23

7.6.1 LIJEPLJENI ELEMENTI ............................................................................................... 23 7.6.2 UGLODANO ŽLIJEBLJENJE....................................................................................... 23 7.7.2 REFERENTNA VRIJEDNOST ODBIJANJA SVJETLOSTI............................................ 24 7.7.3 NANOŠENJE GRUNDA............................................................................................... 24 7.7.4 NANOŠENJE ZAVRŠNE ŽBUKE................................................................................. 24

7.7 ZAVRŠNA ŽBUKA ................................................................................................................ 23

7.7.1 OPĆE UPUTE ZA OBRADU ........................................................................................ 23 7.7.5 ZAVRŠNE ŽBUKE ZA SOKL I PERIMETARNO PODRUČJE ...................................... 24

8 POŽAR 25 9 PRIKLJUČCI I ZAVRŠETCI ................................................................................................................ 26 10 ŠKOLOVANJE ...................................................................................................................... 26 11 ANEX .................................................................................................................................... 27

11.1 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 8 kom/ m² ................................................... 27

11.2 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 10 kom/ m² ................................................. 28

11.3 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 12 kom/ m² ................................................. 29

Stranica 7 od 31

1. UVOD

Funkcija neke građevine u značajnoj mjeri ovisi o

kvaliteti toplinske i zvučne izolacije te o vrsti

fasade.

Iz tog razloga je važna perfektna usklađenost

sastavnih dijelova sistema, kao i stručno

planiranje i izvedba.

Temeljem postojećih europskih pa tako i

austrijskih normi svi su ponuđači (proizvođači i/ili

trgovci) dužni opskrbljivati kompletnim toplinsko-

izolacijskim sistemima.

Izvoditelji su pak dužni iste ugraditi prema

uputama proizvođača te kontrolirati jesu li

proizvodi isporučeni na gradilište dio sistema.

Iz tog razloga članovi kvalitetne grupe za

potpunu toplinsku zaštitu komponente

2. OSNOVE

Predstojeća smjernica odnosi se na u trenutku

izdavanja važeće austrijske pravilnike.

◊ ÖNORM B 2259

Proizvodnja toplinsko-izolacijskih sistema

za vanjske zidove, tvorničke ugovorne

norme

◊ ÖNORM B 3800-5

Prednorma- Otpornost na vatru

građevinskih materijala i dijelova, Dio5:

Otpornost na vatru-fasade

◊ ÖNORM B 3806

Osobine građevinskih materijala u slučaju

požara-Prednorma

◊ ÖNORM B 6110

Toplinsko-izolacijski sistemi za vanjske

zidove od polistirol-pjenaste mase EPS-F

i završni slojevi

◊ ÖNORM B 6124

Pričvrsnice za toplinsko-izolacijske

sisteme za vanjske zidove

◊ ÖNORM B 6135


zidove s pločama od mineralne vune

MW-PT i završni slojevi

sistema jednoznačno označuju kao pripadajuće

sistemu.

Oznake se nalaze na samom proizvodu, na

ambalaži, silosu ili foliji za palete.

Uobičajeno je da oznaka nosi ime firme koja

sistem isporučuje.

Sastavni dijelovi sistema su:

◊ ljepilo

◊ izolacijski materijal

◊ pričvrsnice (tiple)

◊ temeljna žbuka

◊ mrežica od tekstilnog stakla

◊ profili sa spojem na mrežicu kao npr.

kutni profili, priključni i zaključni profili,

diletacijski profili itd.

◊ završna žbuka uključujući i potreban

grund.

◊ ÖNORM B 6400


zidove-primjena

◊ ÖNORM B 6410


zidove-obrada

◊ ÖNORM DIN 18202

Tolerancija u visokogradnji-građevine

◊ ÖNORM EN 13499

Toplinsko-izolacijski materijali za zgrade;

Toplinsko-izolacijski sistemi (TIS) od

mineralne vune-specifikacija

◊ ÖNORM EN 13500

Toplinsko-izolacijski materijali za zgrade;

Toplinsko-izolacijski sistemi (TIS) od

ekspandiranog polistirola-specifikacija

◊ ETAG 004

Direktrisa za europska tehnička

odobrenja za toplinsko-izolacijske

sisteme sa žbukom.

◊ ETAG 014

Direktrisa za europska tehnička

odobrenja za pričvrsnice od plastike za

toplinsko-izolacijske sisteme

Stranica 8 od 31

3. OPĆE UPUTE I PRETHODNE NAPOMENE

Sastavni dio stručne organizacije gradilišta je i

propisno skladištenje svih komponenti toplinsko-

izolacijskih sistema.

Tijekom svih faza obrade, sušenja i stvrdnjavanja,

temperatura okoline, podloge i materijala mora

iznositi minimalno +5°C (kod silikatnih žbuka

djelomice i +7°C).

Vremenski uvjeti (npr. kiša ili magla) ne smiju

negativno utjecati na sušenje i stvrdnjavanje (vidi

odlomak 7.7, završna žbuka na str.22).

Kod planiranja ili raspisivanja natječaja za

toplinsko-izolacijske sisteme pripaziti na

slijedeće:

◊ na odabir odgovarajućeg toplinsko-

izolacijskog sistema s obzirom na

toplinsku izolaciju i difuziju pare (npr.

dovoljna izolacija špaleta)

◊ da se slijede propisi za zaštitu od požara

◊ za pričvršćivanje tiplama slijediti podatke

prema ÖNORM B 4014-1, 1993, tabela 3

(vidi odlomak 7.4.3 Pričvršćivanje

izolacijskih ploča od 16 str.)

PRIMJEDBA: Za zgrade iznad 50 m visine

i/ili brzinu vjetra iznad 135 km/h potrebno

je poseban izračun pričvršćivanja.

◊ sve priključke i zaključke te ostaledodatke

isplanirati tako da postoje jasna upute o

izvođenju te da se priključci i zaključci

postave na način da izoliraju.

S postavljanjem toplinsko-izolacijskog

sistema smije se početi tek kada:

◊ su prikladno zaštićene sve površine kao

što su staklo, drvo, aluminij itd. koje nisu

predviđene za obradu,

◊ podloga nema vidljivog prodora vlage

(unutarnja žbuka i estrih moraju se dobro

osušiti, pobrinuti se za provjetravanje),

◊ su sve vodoravne površine poput atika,

kruna zida, vijenaca itd. prekrivene kako bi

se izbjeglo promakanje u TIS tijekom i

nakon ugradnje,

◊ za sve priključke, zaključke i dodatke ne

postoje podaci o izvođenju,

◊ su svi prodorni dijelovi tako planirani da

nastaju izolirani priključci i zaključci,

◊ je provedeno testiranje podloge ili je

osigurana podloga na za to propisan način

(vidi odlomak 6, Priprema podloge, od str.

9.)

◊ je kod starogradnje uklonjen uzrok

prodiranja vlage, soli i dr.

Niti ljepilu, temeljnoj žbuci, grundu niti završnoj

žbuci ne smiju se dodavati bilo kakvi dodaci

(sredstva protiv smrzavanja ili tome slično).

Iznimka: Cementni dodaci prema uputama

proizvođača (vidi odlomak 7.3, Miješanje i

nanošenje morta za lijepljenje, od str. 13).

Kod postavljanja skele paziti da je dužina sidra za

postavljanje skele prilagođena debljini sistema,

da je osiguran dovoljan razmak do površine zida

(držati se pravila o zaštiti na radu!), te da voda ne

može prodrijeti uzduž tih sidara (bušiti ukoso

prema gore).

Korisnima su se pokazale mreže za skelu za

zaštitu fasade, podloge i pojedinih slojeva od

ekstremnih vremenskih utjecaja (sunce, vjetar,

udari kiše).

4. UGRADNJA

U pravilu se toplinsko-izolacijski sistemi

sastoje od slijedećih glavnih komponenti:

4.1 UČVRŠĆIVANJE

To su najčešće oplemenjena ljepila na mineralnoj

bazi, za posebnu primjenu postoje i čista

disperzivna ljepila (vidi odlomak 7.3, Miješanje i

nanošenje ljepila, od str. 13.).

U određenim slučajevima potrebno je dodatno

pričvršćivanje tiplama. Pričvršćivanje tiplama je

odvojeni postupak i ovisno je o izolacijskom

materijalu, podlozi, obliku, visini i položaju zgrade

(vidi odlomak 7.4.3, Pričvršćivanje izolacijskih

ploča, od str.16).

4.2 IZOLACIJSKI MATERIJAL

Na raspolaganju stoje prije svega ekspandirani

polistirol (EPS-F i EPS-P prema ÖNORM B 6000)

ili mineralna vuna (MW-PT prema ÖNORM B

6000).

4.3 POKRIVNI SLOJ

Pokrivni sloj se sastoji od armirane temeljne

žbuke (= temeljna žbuka s uloženom mrežicom) i

završne žbuke, eventualno s grundom (vidi

odlomak 7.5, Temeljna žbuka s armaturom, od

str.19, odlomak 7.7., Završna žbuka, od str. 22 i

odlomak 7.7.3, Nanošenje grunda, na str.23)

5. POTVDRA O PODOBNOSTI

Obratiti pažnju da je temeljem europskih odredbi

ovisno o debljini izolacijskog materijala i

postojeće podloge potrebno pridržavati se

različitih pravilnika.

Tako primjerice ETAG 004 vrijedi samo za

sisteme s debljinom izolacijskog sloja od max. 20

cm na podlogama od opeke i betona.

Za sisteme od EPS-F vrijede pravila ÖNORM B

6110, za one s MW-PT pravila ÖNORM B 6135

dok se ne zamijeni s ÖNORM B 6405 , koja će

regulirati primjenu toplinsko-izolacijskih sistema s

izolacijskim materijalima prema ÖNORM B 6000.

ÖNORM B 6400 regulira nacionalne kriterije

primjene (pretpostavke za ugradnju) toplinsko-

Oberputz = završna žbuka

Bewehrter Unterputz = armirana temeljna žbuka

Textilglasgitter = mrežica od tekstilnog stakla

Dübel = pričvrsnice

Dämmstoff = izolacijski materijal

Klebemörtel = mort za lijepljenje

Untergrund = podloga

Dübelrondelle = rondela za pričvrsnice (tiple)

izolacijskih sistema koji prema ETAG 004 dolaze

na tržište.

Svi sistemi testiraju se prema najnovijim

regulativama od strane proizvođača, čije

laboratorije kontroliraju u Europi ovlaštena tijela u

redovitim vremenskim razmacima.

Na taj način ovaj sistem jednako je učinkovit kao

i prethodni čime se i dalje čuva visoki austrijski

standard kvalitete.

Pored stručne obrade, ova je redovita potvrda o

podobnosti sistema prema zahtjevima različitih

pravilnika (CE-oznaka), važan parametar za

pravilnu funkciju (pravilnu uporabu) toplinsko-

izolacijskih sistema za vanjske zidove.

Stranica 9 od 31

Stranica 10 od 31

6. PODLOGA

6.1 NEOŽBUKANE NOVE PODLOGE

Za nanošenje TIS-a bez posebne potvrde

podobne su slijedeće podloge:

◊ Zidna i šupljikava opeka prema ÖNORM B

3200

◊ Puni i šupljikavi kameni blokovi prema

ÖNORM B 3206

◊ Normalan beton prema ÖNORM B 4710-1

◊ Zidovi od porobetona prema ÖNORM B

3209

◊ Obložni beton od cementom vezanog

betona od drvene strugotine bez

integrirane dodatne izolacije prema

ÖNORM B 3208 odnosno od mineralno

vezanih izolacijskih ploča od drvene vune

WW,WWH i WWD prema ÖNORM B 6021

ili cementno vezanih izolacijskih ploča od

drvene strugotine WS ili WSD prema

ÖNORM B 6022..

◊ Drvene podloge kao primjerice OSB-ploče

prema ÖNORM B 12369, cementno

vezane ploče od drvene strugotine prema

ÖNORM B 6022.

Izvoditelj može kod ovih podloga računati s time

da su proizvedene prema priznatim pravilima

tehnike i time su prikladne za nanošenje

izolacijskih ploča.

Usprkos tome potrebno se prije početka radova

uvjeriti u stvarno stanje podloge; uobičajene

metode opisuju se u odlomku 6.3, ispitivanje na

ovoj stranici.

Kod drugih podloga mora se provjeriti jesu li

podobne za TIS (nosivost: statička potvrda,

građevinska fizika: bez štetnih kondenzata).

6.2 STAROGRADNJE ILI POSTOJEĆE ŽBUKE

Kod ovih je za pravilno pričvršćivanje potrebna

kontrola, kao i priprema podloge, na koju se

nanosi toplinsko-izolacijski sistem. Iz tog razloga

se svi sistemi moraju i lijepiti i učvrstiti

pričvrsnicama (vidi odlomak 7.4.3., Pričvršćivanje

izolacijskih ploča, od str. 16).

Eventualno potrebna prethodna priprema

podloge opisana je u odlomku 6.4, Priprema

podloge, na str. 10 i 11.

6.3 ISPITIVANJE

Opće važeća ispitivanja podloge na podobnost

za nanošenje toplinsko-izolacijskih sistema su:

◊ Uviđaj služi ispitivanju vrste podloge, a

posebno utvrđivanju vlage, odnosno

opasnosti od promakanja TIS-a te

utvrđivanju pukotina u podlozi

◊ Test ispiranja rukom ili crnom krpom koji

pokazuje praši li se podloga ili postoji li

štetno cvjetanje.

◊ Testiranje na strugotine ili pukotine s

čvrstim oštrim predmetom za ispitivanje

čvrstoće i nosivosti.

◊ Testiranje upojnosti sa ličilačkom četkom

ili prskanjem kako bi se provjerila upojnost

i vlaga podloge.

◊ Ispitivanje ravnine s mjernom letvom

prema ÖNORM B 18202.

Ova ispitivanja vrše se nasumce na različitim

mjestima na podlozi.

Stranica 11 od 31

6.4 PRIPREMA PODLOGE

6.4.1 RADNJE KOD NEOŽBUKANOG ZIDA

PODLOGA

VRSTA STANJE

RADNJE

prašnjavo Pomesti

ostaci morta Otresti 1neravni nedostaci izravnati prikladnim mortom u

odvojenom postupku 2vlažno ostaviti da se osuši 2cvjetanje na suho četkati i pomesti

labavo, nije nosivo otući, izmijeniti, zazidati

ZID OD:

◊ opeke

◊ betonske opeke

◊ porobetona

prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom3

sa sredstvom za čišćenje,

osušiti

1 Odstupanje preko 1 cm prema ispitivanju ravnine (ÖNORM DIN 18202) 2 Kod prodiranja vlage otkloniti uzrok 3 max. 200 bara

6.4.2 RADNJE KOD BETONA

PODLOGA

VRSTA STANJE

RADNJE

prašnjavo pomesti

sloj sintera brusiti i pomesti

ostaci ulja za oplatu i drugih

sredstava

oprati s vodom pod pritiskom3 sa

sredstvom za čišćenje, osušiti

cvjetanje1 na suho četkati i pomesti

prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom3 sa

sredstvom za čišćenje, osušiti

ostaci morta Otresti

neravni nedostaci2 izravnati prikladnim mortom u

odvojenom postupku

labavo, nije nosivo otući, izmijeniti, zazidati

vlažno ostaviti da se suši

nedostaje spoj kod ploča od

betonskog plašta odnosno

betonskog plašta od betona

sa spiralnom armaturom

stvoriti nosivu podlogu lijepljenjem i/ili

tiplanjem prije nanošenja TIS-a

ZID OD:

◊ betona

◊ betonskih elemenata

◊ betonskog plašta

otvorene fuge preko 5 mm

između bet. ploča odnosno

bet. plašta

popuniti fuge cementnim mortom,

kod fuga punjenih montažnom

pjenom prvo izgrebati

1 Kod prodiranja vlage otkloniti uzrok 2 Odstupanje preko 1 cm prema ispitivanju ravnine (ÖNORM DIN 18202) 3 max. 200 bara

Stranica 12 od 31

6.4.3 RADNJE KOD MINERALNO VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA

PODLOGA

VRSTA STANJE

RADNJE

prašnjavo pomesti 1

kredasto, lista se oprati s vodom pod pritiskom4 sa sredstvom

za čišćenje, osušiti

pomesti, četkati, oprati s vodom pod

pritiskom4 sa sredstvom za čišćenje, osušiti1

◊ Mineralne i vapnene boje

vlažno3 ostaviti da se suši

prašnjavo pomesti1

prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom4 sa sredstvom


labavo, nije nosivo otući, očetkati, pomesti1

neravnomjerni

nedostaci2

izravnati prikladnim mortom u odvojenom

postupku

cvjetanje3 četka i na suho i pomesti1

◊ Mineralne završne žbuke


prašnjavo pomesti1

prljavo, masno oprati s vodom pod pritiskom4 sa sredstvom


labavo, nije nosivo otući, četkati i pomesti 1

neravnomjerni

nedostaci2

izravnati prikladnim mortom u odvojenom

postupku

cvjetanje3 četka i na suho i pomesti1

◊ Mineralne podloge


1 Dubinski grund i/ili učvršćivač žbuke nisu primjerene zamjenske mjere 2 Odstupanje>1 cm prema ispitivanju ravnine (ÖNORM DIN 18202) 3 Kod prodiranja vlage otkloniti uzrok 4 max. 200 bara

6.4.4 RADNJE KOD ORGANSKI VEZANIH BOJA ILI ŽBUKA

PODLOGA

VRSTA STANJE

RADNJE

nije nosivo Mehanički otkloniti, isprati vodom, osušiti1 ◊ Disperzivne boje

◊ Žbuke od umjetne smole nosivo isprati vodom, osušiti

1 Dubinski grund i/ili učvršćivač žbuke nisu primjerene zamjenske mjere

6.4.5 RADNJE KOD MATERIJALA OD DRVETA

PODLOGA

VRSTA STANJE

RADNJE

prašnjavo, prljavo Pomesti

nedostaci Izjednačiti primjerenim materijalom uklj.

Odgovarajuće učvršćivanje

vlažno osušiti, kontrolirati spoj

◊ OSB ploče

◊ Cementno vezane ploče

od drvene strugotine

nema spoja ploče s

konstrukcijom ispod

stvoriti nosivu podlogu lijepljenjem i/ili

tiplanjem prije nanošenja TIS-a

Kod drvenih građa uzeti u obzir moguće micanje (npr. područje stropnih čvorova), ako je potrebno

provesti posebne mjere.

Stranica 13 od 31

7. IZRADA

Prije početka radova potrebno je na zgradi

odnosno površini fasade, na kojoj se počinje s

postavljanjem ploča horizontalno postaviti uže i

vertikalno odrediti smjer.

Sve vidljive površine, pod time se smatraju i sve

špalete nastale zbog izolacijskih ploča kao i donji

i gornji ZAVRŠETCI toplinsko-izolacijskog

sistema, potrebno je-ukoliko nisu obrubljeni

prikladnim profilima, obložiti temeljnom žbukom.

Toplinsko-izolacijski sloj mora zbog toga biti

zaštićen od direktnog prodora vlage, uništavanja

od insekata ili u slučaju požara od direktnog

plamena.

7.1 PRIKLJUČCI, ZAVRŠETCI I PRODORI

Svi spojevi na prozorima, vratima i građevinski

dijelovi koji prodiru u izolacijski sloj (gromobrani,

cijevi za kišnicu, utičnice i dr.) moraju se zaštititi

od udara kiše.

Kako bi priključci na vratima i prozorima bili

sigurni od udara kiše potrebno ih je izvesti

profilima. Svi drugi priključci građevinskih

dijelova moraju se izvesti barem prethodno

komprimiranim izolacijskim trakama.

7.2 POVRŠINE KOJE DODIRUJU TLO, PODRUČJE SOKLA

7.2.1 OPĆENITO

Ukoliko se toplinsko-izolacijski sistem postavlja i

u području sokla i/ili u području koje dodiruje tlo,

treba se uzeti u obzir posebne mehaničke

zahtjeve i zahtjeve uvjetovane vlagom. U pravilu

se u području izloženom prskanju vode, kod

soklova i površina koje dodiruju tlo koriste

usklađene komponente sistema.

NAPOMENA: Izvođenje sokla i prijelaz na

perimetarnu izolaciju mora isplanirati planer.

Ukoliko je već tijekom gradnje došlo do

postavljanja ploča izvan sistema te se iste

trebaju ožbukati, treba postupati prema

tehničkom listu ÖAP «Žbukanje na XPS-R, 2.

nadopunjeno izdanje 06/95».

7.2.2 SOKL, PODRUČJE IZLOŽENO

PRSKANJU VODE

Pod soklom se smatra dio fasade izložen

prskanju vode. Područje sokla počinje gornjim

rubom terena odnosno obloge i visok je najmanje

30 cm. Zbog veće izloženosti vlazi kao i većim

mehaničkim zahtjevima potrebne su drugačije

mjere u odnosu na ostatak fasadne površine.

NAPOMENA: Konstruktivnim mjerama treba

se od fasade odvesti oborinska voda. To je

inače šljunčani zastor odnosno sloj koji lomi

kapilarnost. Kaldrma odnosno obloge od

ploča moraju se izvesti s odgovarajućim

padom (od zgrade prema van!) i odvojiti od

zgrade.

7.2.3 PODRUČJE DODIRA S TLOM

Toplinska izolacija površina u dodiru s tlom

naziva se perimetarna izolacija. Karakteristično

za perimetarnu izolaciju je da se izolacijski

materijal postavlja na vanjskoj strani zida (npr. zid

u podrumu) izvan izolacije objekta (izvedba vidi

www.waermeschutz.at).

7.2.4 IZOLACIJSKE PLOČE ZA SOKLOVE

Iznad gornjeg ruba terena upotrebljavaju se

izolacijske ploče za soklove preporučene od

proizvođača sistema u čitavoj visini ploče. Mogu

malo prodirati u zemlju i ne trebaju sezati više od

1 m iznad nivoa (izvedba vidi

www.waermeschutz.at). Općenito se za

izolacijske ploče za soklove preporučuje

učvršćivanje pričvrsnicama (tiplama) u skladu s

odlomkom 7.4.3.

7.2.5 IZVEDBA

7.2.5.1 PRIJELAZ TOPLINSKO-

IZOLACIJSKOG SISTEMA S FASADE NA

PODNOŽJE

>>>Uvučeni sokl

Kod uvučenog sokla općenito je uobičajeno donji

završetak toplinsko-izolacijskog sistema izvesti

završnim profilom za sokl (npr. od plemenitog

čelika ili aluminija) bez rupica s donje strane.

http://www.waermeschutz.at/


Učvršćivanje završnih profila vrši se u razmaku

od 30 cm kao i na krajevima s primjerenim

pričvrsnicama (tiplama). Neravnine podloge

izjednačavaju se razmaknicama (izvedba vidi


>>> Ujednačeni sokl s odvojenom završnom

žbukom

Kod izvođenja ujednačenog sokla s odvojenom

završnom žbukom se izolacijske ploče za sokl

priključuju u skladu s izolacijskim pločama

fasade.

Armirana temeljna žbuka stavlja se preko te dvije

vrste ploča, no, završna žbuka TIS-a odvaja se

od žbuke za soklove (izvedba vidi


>>> Ujednačeni sokl s istom završnom

žbukom

Kod izvođenja ujednačenog sokla s istom

završnom žbukom se izolacijske ploče za sokl

priključuju u skladu s izolacijskim pločama

fasade.

Armirana temeljna žbuka stavlja se preko dviju

vrsta izolacijskih ploča. Završna žbuka iz sistema

(držati se uputa proizvođača) ugrađuje se do

područja sokla (izvedba vidi


Kod tog načina izvođenja posebno treba pripaziti

da se područje sokla što manje opterećuje

prskanjem vode, primjerice postavljanjem

dovoljno širokog šljunčanog zastora.

7.2.5.2 PRIJELAZ SOKLA U TLO

>>> Završetak bez perimetarne izolacije

Izolacijske ploče koje ulaze u tlo prema odlomku

7.2.4. na str. 12 na donjem se dijelu režu ukoso i

oblažu armiranom temeljnom žbukom. Armirana

temeljna žbuka se pritom nanosi do kraja

podloge, a pokrivna žbuka cca. 15 cm ispod

terena (izvedba vidi www.waermeschutz.at).

>>>Završetak s perimetarnom izolacijom

Završni sloj nanosi se do otprilike 20-30 cm

ispod gornjeg ruba zemljišta na perimetarne

izolacijske ploče koje se po potrebi prethodno

tretiraju (izvedba vidi www.waermeschutz.at).

7.2.5.3 BRTVLJENJE SOKLA U

PODRUČJU DODIRA SA TLOM

Nakon određivanja vanjskog nivoa sve

komponente sistema koje imaju dodir sa tlom

oblažu se vodootpornim slojem kao npr. premaz

od bitumena i zaštite se kvrgastim pokrivom.

7.3 MIJEŠANJE I NANOŠENJE

LJEPILA

Kod miješanja morta za lijepljenje pridržavati se

uputa proizvođača (tehnički list, etiketa). To

vrijedi i za pastozna ljepila kod kojih proizvođač

propisuje dodatak cementa.

Ljepilo se može nanositi ručno i/ili strojno. Pritom

se mora pripaziti da:

između izolacijske ploče i podloge ne cirkulira

zrak (inače dolazi do efekta kamina)

se ploča ravnomjerno drži preko svoje površine

na podlogu (inače efekt madraca ili jastuka-vidi

sliku 1).

Slika 1:

Außen warm = vani toplo

Außen kalt = vani hladno

Stranica 14 od 31






Nanos ljepila može biti metodom «na rubove

trakasto, u sredini točkasto» ili po čitavoj površini

(vidi slika 3).

7.3.1 METODA NA RUBOVE TRAKASTO U SREDINI TOČKASTO

Po čitavom rubu ploče nanose se cca. 5 cm

široke trake, a u sredini se nanose barem tri cca.

15cm velike mrlje. Količinu ljepila treba odrediti

tako da se uzme u obzir tolerancija površine i

debljina sloja ljepila (cca. 1-2 cm) kako bi se

postigla potrebna kontaktna površina prema

odlomku 7.3.3. (vidi sliku 2).

Slika 2

7.3.2 NANOS PO ČITAVOJ POVRŠINI

Ljepilo se može zupčastim gleterom (nazubljenje ovisi o ravnomjernosti podloge) nanositi i na izolacijsku ploču i na podlogu. Kod strojnog načina nanosi se direktno na podlogu. (Vidi sliku 3)

Slika 3

Kod nanošenja ljepila na podlogu potrebno je samo toliko ljepila da se ploče mogu postaviti prije početka vezivanja ljepila.

7.3.3 NANOS LJEPILA KOD SPECIFIČNIH PLOČA

Polistirol EPS-F ploče Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 40 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na ploču, na podlogu samo po čitavoj površini. MW-PT Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 40 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na onoj strani ploče koja nema sloj, na podlogu samo po čitavoj površini. MW-PT lamela neobložena po čitavoj površini ploče MW-PT lamela obložena s jedne strane po čitavoj površini one strane koja nema sloj MW-PT lamela obložena s obje strane po čitavoj površini na ploču ili podlogu Ploča od mineralne pjene Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 70 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na ploču. Pluto Metoda trakasto na rubove, u sredini točkasto (min. 40 % kontaktne površine) ili po čitavoj površini na ploču, na podlogu samo po čitavoj površini. Ostalo Prema uputama proizvođača

7.4 POSTAVLJANJE IZOLACIJSKIH

PLOČA

7.4.1 LJEPLJENJE IZOLACIJSKIH

PLOČA

Izolacijske ploče dobro sljubimo jednu do druge i

postavljamo ih na češalj.

(Vidi sliku 4)

Slika 4

1) Kako bi se pospješilo prianjanje ljepila, ono se prvo nanosi

vrlo tanko pod pritiskom, a tek nakon toga slijedi pravi nanos.

Stranica 15 od 31

Izolacijske ploče moraju biti položene ravno i

glatko. Spojevi se ne smiju posmaknuti i ne smiju

nastajati fuge.

Radi dozvoljenih tolerancija nastale fuge preko 2

mm ispunimo trakama od istog materijala

(odgovarajuću pjenu upotrebljavati samo kod

fuga <4 mm kod polistirol EPS-F izolacijskih

ploča!).

Ljepilo ni u kojem slučaju ne smije dospjeti u

fuge između ploča.

U pravilu se postavljaju samo čitave izolacijske

ploče. Priključni komadi >15 cm istog

izolacijskog materijala su dozvoljeni, no smiju se

postavljati samo po sredini površine, a ne na

rubovima zgrade. Na rubovima se smiju

postavljati samo čitave ploče i polovice u češalj.

(Vidi sliku 5)

Slika 5

Kod rezanja priključnih komada paziti na prave

kutove, te s toga upotrijebiti potreban alat.

Oštećene ploče, a posebno one s otrgnutim ili

utisnutim uglovima ili rubovima ne smiju se

upotrebljavati.

Dio ploče na rubovima koji strši, smije se

odstraniti tek kad se ljepilo stvrdne. Spojevi

izolacijskih ploča ne smiju prodirati u rubove

špaleta prozorskih otvora.

(Vidi sliku 6)

Fuge nastale mijenjanjem materijala na podlozi i

tupim priključcima na zid moraju se izraditi bez

spojeva izolacijskih ploča;

Slika 6

pritom se pridržavati preklapanja izolacijskih

ploča od najmanje 10 cm. Diletacijske fuge treba

preuzeti i izraditi. (Izvedba vidi


Isturene dijelove kao npr. karniše premostiti po

mogućnosti bez spojeva ploča.

Višak izolacijskog materijala smije se odrezati s

ostatkom od 3 cm sa stražnje strane izolacijske

ploče.

Kod izoliranja špaleta prozora i vrata kao i

nadvoja, izolacijske ploče moraju sezati toliko

izvan ruba špalete, da se izolacijska traka-nakon

stvrdnjavanja ljepila-može ravnomjerno utisnuti.

Tek tada se suvišni dio izolacijske ploče može

odrezati.

Kod izoliranja donjih strane izolacijske ploče tako

postaviti da se tupo mogu spojiti s fasadnim

izolacijskim pločama i da fuge ploča ne izlaze

preko rubova fasade/donje strane(vidi sliku 14 na

strani 21).

7.4.2 IZJEDNAČAVANJE NERAVNINA NA

POSTAVLJENIM IZOLACIJSKIM

PLOČAMA I MJERE ZAŠTITE

Polistirol EPS-F ploče

Nastale neravnine izbrusiti; otkloniti nastalu

prašinu. Ploče površinski požute pod utjecajem

UV-zraka; nastala brašnasta tvar (žućkasta) mora

se u potpunosti otkloniti (izbrusiti i očistiti).

Stranica 16 od 31


Stranica 17 od 31

t

t

Ploče od mineralne vune MW-PT Površinu prije nanošenja temeljne žbuke (u

debljini od 5 mm) po čitavoj površini prekriti

temeljnom žbukom kao slojem za izjednačavanje

(vidi tabelu 5 na strani 21) i zaštititi od djelovanja

vlage.

Kod nanošenja temeljne žbuke od 8 mm,

temeljna žbuka služi i za izjednačavanje

neravnina izolacijskih ploča.

Pluto ICB-ploče Površinu prije nanošenja temeljne žbuke (u

debljini od 5 mm) po čitavoj površini prekriti

temeljnom žbukom kao slojem za izjednačavanje

(vidi tabelu 5 na strani 21) i zaštititi od djelovanja

vlage.

Kod nanošenja temeljne žbuke od 8 mm,

temeljna žbuka služi i za izjednačavanje

neravnina izolacijskih ploča.

Ploče od mineralne vune Nastale neravnine izbrusiti; u potpunosti

odstraniti nastalu prašinu.

7.4.3 Pričvršćivanje izolacijskih ploča

Polystirol EPS-F ploče Ove ploče uz lijepljenje dodatno zahtijevaju

pričvršćivanje tiplama.

Izuzetak su sljedeće nove podloge:

◊ Zidna i šupljikava opeka prema ÖNORM B

3200

◊ Puni ili šupljikavi kameni blokovi prema

ÖNORM B 3206

◊ Betonski plašt prema ÖNORM B 3350 od

cementno vezanog betona od drvene

strugotine bez integrirane dodatne izolacije

prema ÖNORM B 3208 i cementno

vezanih ploča od drvene strugotineWS i

WSD prema ÖNORM B 6022.

TIS s površinskom masom >30 kg/m² te visinom

zgrade od >25 m u svakom slučaju zahtjeva

pričvršćivanje tiplama.

◊ Ploče od mineralne vune MW-PT

potrebno je uz lijepljenje dodatno pričvrstiti

tiplama.

◊ Ploče od mineralne vune-lamele kao i

EPS-F pričvršćivati (vidi gore)

◊ Pluto ICB-ploče kao i EPS-F pričvršćivati

(vidi gore)

◊ Izolacijske ploče od mineralne pjene

pričvršćivati tiplama prema uputama

proizvođača

◊ Polistirol izolacijske ploče za sokl vrste

EPS-P i XPS-R potrebno je dodatno

pričvršćivati iznad gornjeg ruba terena.

Pritom paziti na sljedeće:

- Ne pričvršćivati tiple kroz materijal za

brtvljenje

- Tiplanje već prije stvrdnjavanja ljepila (u

mokrom stanju) stoga se preporučuju

vijčane tiple.

7.4.3.1 IZBOR PRIČVRSNICA-TIPLA

◊ Pričvrsnice moraju odgovarati ÖNORM B

6124

◊ Pričvrsnica mora odgovarati postojećoj

podlozi po kategorijama korištenja prema

ÖNORM B 6124

◊ Kod zidova od betonskog plašta prema

ÖNORM B 3350 sidrenje pričvsnice vrši se

u beton sa spiralnom armaturom

(Kategorija korištenja A prema ÖNORM B

6124)

◊ Ako se postojeća podloga ne može

svrstati u kategorije korištenja A, B ili C

prema ÖNORM B 6124 tada se na

gradilištu provodi test izvlačenja

pričvrsnice. prema ÖNORM B 6124

◊ Kod izbora pričvrsnica uzeti u obzir

postojeću žbuku ili smjesu za izravnavanje,

ravnomjernost podloge za sidrenje i

dovoljan otpor prema izvlačenju iz

podloge.

◊ Izolacijske ploče vrste EPS-F, EPS-P,

XPS-R, MW-PT, ICB i mineralna pjena

zahtijevaju šeširiće za tiple u promjeru 60

mm, izolacijske ploče MW-PT s vlaknima

(lamele) zahtijevaju šeširiće tiple u

promjeru 140 mm.

◊

PRIMJEDBA: Za određivanje duljine tiple uspješnim su se pokazala probna bušenja. To se može učini i tijekom postavljanja pričvsnica. Za postizanje potrebne duljine mogu biti potrebne različite tiple.Pomoću testa izvlačenja prema ÖNORM B 6124 može se ustanovi i koja duljina je potrebna.

Stranica 18 od 31

7.4.3.2 BUŠENJE RUPA ZA PRIČVRSNICE

◊ S bušenjem početi tek nakon stvrdnjavanja

ljepila.

◊ Na bušilici odrediti promjer Udarno

bušenje ili bušeći čekić upotrebljavati

samo kod betona i pune opeke.

◊ Kod šupljikave opeke i šupljih kamenih

blokova upotrebljavati bušilicu

preporučenu od proizvođača.

◊ Ploče od mineralne vune MW-PT bušiti

bušilicom bez vibracija.

◊ Odrediti dubinu bušenja= duljina

pričvrsnice + 10-15 mm.

◊ Ako se pričvršćuje tiplama kroz armiranu

temeljnu žbuku, slijediti upute

proizvođača.

7.4.3.3 BROJ TIPLA

7.4.3.4

Visina i položaj objekta utječu na količinu

pričvrsnica. To osobito vrijedi za rubne zone,

zbog utjecaja vjetra.

ÖNORM B 4014, dio1,Opterećenja u

graditeljstvu-statično djelovanje vjetra, utvrđuje

širinu tih rubnih zona. Ona iznosi na obje strane

svih rubova zgrada barem 1 m.

Ako je visina fasadne površina veća od dužine,

širina rubne zone iznosi 10% dužine. Ukoliko je

jednaka ili manja, širina rubne zone iznosi 10%

visine, ali najviše 2 m.

Za zgrade do 50 m visine i brzinu vjetra do 135

km/h vrijede sljedeći podaci; iznad toga potrebno

je provesti posebno utvrđivanje od strane planera

prema ÖNORM.

Površinski je potrebno najmanje 6 pričvrsnica/m²;

u rubnoj zoni (vidi gore) potrebno je do

maksimalno 12 pričvrsnica/m². Broj pričvrsnica

za rubne zone određenog objekta određuje se iz

tabele 1 odnosno tabele 2, ovisno o brzini vjetra,

izgledu terena oko objekta i visini objekta.

Tabela 1: Broj pričvrsnica/m² u rubnoj zoni s nosivošću od 0,15 kN po pričvrsnici

Oblik terena oko zgrade1)

I II III

Visina zgrade (m)

Temeljna

vrijednost brzine

vjetra

[km/h] < 10 10–5 25-50 <10 10-25 25-50 <10 10-25 25-50

< 85 6 6 6 6 6 6 6 6 6

85 – 115 10 10 12 8 8 10 6 8 10

> 115 - 135 12 - 2) - 2) 10 12 - 2) 8 10 12 1) prema ÖNORM B4014 2) Upotrebljavati pričvrsnice s nosivošću 0,20 kN, Broj vidi tabelu 2

Tabela 2: Broj pričvrsnica/m² u rubnoj zoni s nosivošću od 0,20 kN po pričvrsnici

Oblik terena oko zgrade1)

I II III

Visina zgrade (m)

Temeljna

vrijednost brzine

vjetra

[km/h] < 10 10–25 25-50 <10 10-25 25-50 <10 10-25 25-50

< 85 6 6 6 6 6 6 6 6 6

85 – 115 8 8 10 6 6 8 6 6 8

> 115 - 135 10 12 12 8 10 10 6 8 10

1) prema ÖNORM B4014

7.4.3.5 SHEMA TIPLANJA

Dvije sljedeće sheme vrijede za pričvršćivanje

izolacijskih ploča od EPS-F, MW-PT i ICB sa 6

pričvrsnica/m².

◊ ili se postavlja tipla u sredinu svake ploče,

jedna na dodirna mjesta T fuga- vidi

shemu T slika 7.

◊ ili se svaka ploča učvršćuje s tri tiple koje

se postavljaju prema shemi W. Razmak od

ruba ploče trebao bi biti cca. 5 cm.

Za ploče od lamela –mineralne vune vrijedi slika

9, pri čemu se svaki drugi red u potpunosti tipla.

Rubno pričvršćivanje (uvjeti vidi tabelu 1 i 2 na

str.17) prikazuju sheme s 8,10 ili 12 pričvrsnica

po m². Svi izolacijski materijali koji se tretiraju po

ovoj smjernici prikazani su na str. 26,27 i 28.

Ukoliko se toplinsko-izolacijski sistem ne

provodi oko rubova zgrade, već tamo završava je

preporučljivo rubno tiplanje u skladu s odlomkom

7.4.3.3.

Ako se toplinsko-izolacijski sistem nanosi na

done slojeve, tiplati u skladu s 7.4.3.

Slika 7

Slika 8

Slika 9

7.4.3.6 POSTAVLJANJE PRIČVRSNICA

◊ Tiple se smiju postavljati tek kad je

stvrdnuto ljepilo

PRIMJEDBA: Izuzetak područje sokla, vidi

odlomak 7.4.3. na strani 16.

◊ Tiple se postavljaju paralelno s izolacijskim

materijalom

PRIMJEDBA: To ne vrijedi ako se glava

tiple uranja u izolacijski materijal (upotreba

izolacijskih rondela vidi odlomak 5 na

strani 8).

◊ Ovisno o vrsti tiple ili se udara ili zavija.

◊ provjeriti jesu li tiple dobro učvršćene

◊ Oštećene ili labave tiple ukloniti. Nastale

rupe popuniti izolacijskim materijalom.

Stranica 19 od 31

7.5 TEMELJNA ŽBUKA S ARMATUROM

7.5.1 PODLOGA

PRIMJEDBA: Pojam «temeljna žbuka» potječe

iz ETAG 004 i ujedinjuje dosad upotrebljavane

pojmove mase za izravnavanje, armirana

podžbuka i armaturni sloj.; ne poistovjećuje se sa

pojmom podžbuka iz ÖNORM B 3346.

Ovisno o zahtjevima sistema i materijalu

izolacijskih ploča na raspolaganju su različite

temeljne žbuke po svojstvima i vrsti materijala.

Razlikuju se tanko-, srednje- i debeloslojni

sistemi (tabela 5, strana 21).

Ako se upotrebljava sistem s izolacijskim

pločama od mineralne vune MW-PT ili Pluto DK-

E treba se pridržavati vremena čekanja između

nanošenja sloja za ujednačavanje i nanošenja

armirane temeljne žbuke navedenog od

proizvođača (vidi odlomak 7.4.2., Ujednačavanje

postavljenih izolacijskih ploča i mjere zaštite,

strana 16).

7.5.2 MIJEŠANJE TEMELJNE ŽBUKE

◊ Praškaste temeljne žbuke miješaju se po

uputi proizvođača s vodom. (u skladu s

ÖNORM B 3340).

◊ Pastozne bezcementne temeljne žbuke se

moraju homogenizirati prije upotrebe; za

postizanje konzistencije mogu se dodavati

male količine vode (u skladu s ÖNORM B

3340).

◊ Pastozne temeljne žbuke, kojima

proizvođač propisuje dodavanje cementa,

miješaju se po uputi proizvođača.

7.5.3 DIJAGONALNA ARMATURA

Na uglovima otvora za prozore i vrata potrebna je

dijagonalna armatura i prije nanošenja

površinske armature ulaže se u temeljnu žbuku

te tako fiksira da rub trake stoji direktno na uglu

pod kutom od 45º.

Mjere armaturne trake obično iznose 20 x 40 cm.

(Vidi sliku 10).

Slika 10

7.5.4 ZAŠTITA MEHANIČKI

POSEBNO OPTEREĆENIH

DIJELOVA FASADE

◊ Zaštitna tkanina ugrađuje se prije

postavljanja kutnih zaštita i prije nanošenja

površinske armature u cca. 2 mm debelo

nanesenu temeljnu žbuku utiskivanjem i

bez preklapanja.

◊ Ukoliko se upotrebljava drugi sloj mrežice

treba pripaziti da je prvi sloj temeljne

žbuke suh.

Prije nanošenja površinske armature držati se

vremena sušenja.

Stranica 20 od 31

7.5.5 IZRADA RUBOVA I UGLOVA

Kod upotrebe kutnih profila s mrežicom i kutnika

s mrežicom mora se nanijeti temeljna žbuka u

širini predviđenih kutnika tako da se mogu uložiti

i rubni profil i tkaneno koljeno. Spoj na

površinsku armaturu izvesti s preklapanjem od

najmanje 10 cm.

(Vidi sliku 11).

Upotrebom rubnih profila bez mrežice ugrađuje

se u temeljnu žbuku. Površinska armatura treba

se tako preklapati i voditi oko rubova te ugraditi u

temeljnu žbuku kako to pokazuje slika 12.

Izrada rubova bez gotovih profila izvodi se u

skladu s površinskom armaturom. Pritom se

vodilice mrežice s jedne strane cca. 20 cm vode

oko ruba i s min. 10 cm preklapanja ugrađuju u

temeljnu žbuku. (Vidi sliku 13).

Slika 11

Slika 12

Slika 13

Stranica 21 od 31

Izrada okapnica (Prijelaz fasada-donji sloj) izvodi

se kako je prikazano na slici 14 (okomiti rez).

Izrada kuteva vrši se kao i kod izrade rubova bez

profila s 10 cm preklapanja zajedno sa

površinskom armaturom.

Zaštitni kutnik koji služi za zaštitu od mehaničkih

oštećenja nanosi se na armiranu temeljnu ili

završnu žbuku.

7.5.6 NANOŠENJE TEMELJNE ŽBUKE I

UGRADNJA ARMATURE

Prvo na pripremljeni izolacijski sloj (vidi odlomak

7.4.2, od strane 15) nanijeti strojno ili ručno

temeljnu žbuku u debljini navedenoj u tabeli 5 na

ovoj strani.

Slika 14

U svježu žbuku ulaže se mrežica odozgo prema

dolje- ili vodoravno ili okomito- s preklapanjem

od najmanje 10 cm u sredini ili vanjskoj trećini

(vidi tabelu 5 na ovoj stranici). Kako bi postigli

dovoljnu prekrivenost tekstilna se mrežica mora

ulagati mokro u mokro s temeljnom žbukom.

Tabela 5:

debljina

(mm)

min. debljina

(mm)

Srednja

vrijednost1)

(mm)

Pozicija

armature2)Kod sistema s

3 2 ≥ 2,5 u sredini EPS-F, ploče od mineralne

pjene

5 4 ≥ 4,5 vanjska trećina EPS-F3), MW-PT, Pluto(ICB),

ploče od mineralne pjene

8 5 ≥ 7,0 vanjska trećina MW-PT, Pluto(ICB),

1)Srednja vrijednost reprezentativne probe (min. 5 pojedinačnih vrijednosti) 2)Pokrivenost mrežice bar 1 mm, u području preklapanja min 0,5 mm ali ne više od 3mm 3) Ova debljina žbuke potrebna je kod upotrebe debeloslojnih završnih žbuka (vidi odlomak 7.7., od strane 22)

Stranica 22 od 31

Stranica 23 od 31

t

7.5.7 NANOŠENJE ARMIRANE TEMELJNE ŽBUKE U PODRUČJU SOKLA

Armirana temeljna žbuka izvodi se s

komponentama pripadnim TIS-sistemu ili onima

preporučenim od proizvođača. Položaj armature

prema tabeli 5 na stranici 21 i u području spoja

prema odlomku 7.2 od stranice 12.

7.6 DISPOZICIJA FASADE

Kao i sve žbukane fasade tako i fasade iz

toplinsko-izolacijskih sistema dopuštaju

dispozicije. Kojim redoslijedom će se izvoditi

pojedini radni koraci ovisi o vrsti dispozicije i

upotrijebljenom materijalu.

7.6.1 LIJEPLJENI ELEMENTI

Prvo se izvodi armiranje površina kao u odlomku

7.5 od strane 14.

7.6.1.1 GOTOVI ELEMENTI

Ti elementi su već armirani i/ili oličeni,

ožbukani. Elementi lijepe na spojevima na

armiranu temeljnu žbuku primjerenim ljepilom

po čitavoj površini (držati se uputa

proizvođača).

7.6.1.2 NA GRADILIŠTU PRIPREMLJENI GOTOVI ELEMENTI

Ovi se elementi lijepe na armiranu temeljnu

žbuku primjerenim ljepilom (držati se uputa

proizvođača). Ako elementi nisu oličeni ili

ožbukani, nanijeti temeljnu žbuku I ugraditi

armaturnu mrežicu s preklapanjem od min.

10 cm.

7.6.2 UGLODANO ŽLIJEBLJENJE

Žljebovi se izrađuju prije nanošenja temeljne

žbuke u izolacijskim pločama (ne u njihovim

fugama).

Dubina žljebova ne smije prelaziti 25% debljine

izolacijskog sloja i ne smije iznositi više od 25

mm. Širina žljebova nikad ne smije biti manja od

njihove dubine. Korisno je žljebove izraditi u

obliku trapeza kako u njima ne bi zaostajala

kišnica.

Završne žbuke mogu se bojati u skladu s Vašim

željama. Pritom treba obratiti pažnju na sljedeći

odlomak gdje su navedene referentne vrijednosti

odbijanja svjetlosti, kao i na vrijeme sušenja

zadano od strane proizvođača.

Sve površine žljebova armiraju se mrežicom kako

bi se premostile pukotine i potrebno je barem 10

cm preklapanja s površinskom armaturom.

PRIMJEDBA: Takvi žljebovi imaju za posljedicu

smanjivanje izolacijskih sposobnosti na tom

mjestu i utječu na ravno ežu napetosti u

površinskoj armaturi.

7.7 ZAVRŠNA ŽBUKA

Nakon završenog sušenja (držati se uputa

proizvođača) pod primjerenim vremenskim

prilikama (vidi odlomak 3, opće upute i primjedbe

na strani 7) može se početi sa nanošenjem

završnog sloja. Kod preranog nanošenja postoji

opasnost od stvaranja mrlja.

Ovisno o sistemu mogu se nanositi razne vrste

završnih žbuka. Najmanja debljina sloja završne

žbuke iznosi 1,5 mm, kod grebane žbuke 2 mm.

Za postizanje fine površinske strukture, za koje je

potrebno zrno ispod 1,5 mm, mora se raditi

višeslojno.

7.7.1 OPĆE UPUTE ZA OBRADU

Završne žbuke većinom se proizvode od

prirodnih boja i granulacija. na taj način ne mogu

se isključiti manja odstupanja u tonu ili strukturi.

Kod praškastih proizvoda trebao bi se stoga

upotrebljavati materijal iz jednog miješanja. Bilo

bi dobro, pomiješane vapneno-cementne

mortove u velikoj posudi još jednom promiješati i

iz toga raditi. Pritom se može u skladu s

potrošenim materijalom dodavati svježi i iznova

se dobro promiješati.

Vrlo je važan imati dovoljan broj zaposlenika po

skeli. Postupak rada svježe u svježe smanjuje

moguć rizik neravnomjerne površine po tonu ili

strukturi; stoga bi trebalo izbjegavati prekide rada

na zatvorenim površinama.

Kako bi se izbjegle vidljive razlike trebalo bi

rasporediti radnike tako da rade na češalj.

Postupak sušenja mineralnih završnih žbuka je

kemijska reakcija. Ako se promjene uvjeti

reakcije(=obrade) tijekom nanošenja žbuke i faze

sušenja može doći do razlika u boji.

Stoga je kod obojanih proizvoda važna upotreba

onih koji se slažu sa sistemom.

zadaća završne žbuke je i zaštita od vremenskih

utjecaja slojeva koji se nalaze ispod TIS-a.

Zadaća se ispunjava utoliko manje, koliko je

smanjeno najveće zrno i time debljina u jednom

ciklusu nanošenja.

7.7.2 REFERENTNA VRIJEDNOST

ODBIJANJA SVJETLOSTI

Pri izboru tona boje završne žbuke ni u kojem

slučaju ne bi se trebale birati pretamne boje.

Zbog visokog izolacijskog djelovanja TIS-a

završni sloj bi se prejako grijao, što za posljedicu

ima stvaranje termičke napetosti te moguće

nastajanje pukotina. Iz tog razloga se referentna

vrijednost odbijanja svjetlosti od 25 uzima kao

donja granica.

7.7.3 NANOŠENJE GRUNDA

Grund se treba uskladiti sa završnom žbukom

(držati se uputa proizvođača). Ukoliko temeljna

žbuka i završna žbuka sadrže istu vezivnu bazu

(umjetna smola, mineralno vezano (vapno-

cement), oplemenjeno umjetnom smolom) grund

može otpasti.

7.7.4 NANOŠENJE ZAVRŠNE ŽBUKE

Završna žbuka se, ovisno o uputama

proizvođača i materijalu, može nanositi strojno i

ručno. Način obrade ovisi o upotrijebljenoj vrsti

završne žbuke. Moguće je raznovrsno

oblikovanje površina. Ovisno o vrsti žbuke i

upotrijebljenom alatu može se raznoliko

strukturirani; pritom se treba pridržavati

smjernica za obradu pojedinog proizvođača.

Ne smiju se prekoračiti zadane debljine sloja

(tabela 5, strana 21).

7.7.5 ZAVRŠNE ŽBUKE ZA SOKL I

PERIMETARNO PODRUČJE

Nakon stvrdnjavanja temeljne žbuke treba

nanijeti primjereni površinski sloj odnosno

završnu žbuku. Kod mineralnih žbuka potrebno je

u području sokla nanijeti vodoodbojni sloj.

Stranica 24 od 31

Stranica 25 od 31

t

r

8 POŽAR

U skladu s ÖNORM B 6400 (Izdanje 2004-08-01)

odnosno prednormom ÖNORM B 3806 (Izdanje

2002-05-01) treba se ovisno o visini zgrade

pridržavati sljedećih Euro-klasa za TIS:

◊ Zgrada s najviše 3 kata: minimalno D

◊ Zgrada s više od 3 kata: minimalno C-d1

◊ Neboder: minimalno A2-d1

Kod zgrada s više od tri kata treba dokazati da

pri upotrebi izolacijskih materijala klasa C, D ili E

u debljini većoj od 10 cm u slučaju požara neće

doći do samostalnog gorenja sistema. To se

može osigurati ugradnjom zaštitne blokade od

mineralne vune MW-PT koja je 30 cm šira od

otvora i 20 cm visoka te pričvršćena tiplama.

Zaštitne blokade moguće su i od drugih

materijala, ali nužno je testiranje tipa u skladu s

ÖNORM B 3800-5.

Izvedba zaštitnih blokada ovisi o vrsti i broju

katova, položaju prozora i propisima nadležnih.

Položaj zaštitnih blokada određuje planer.

Kod ploča za balkone i lođe s termičkim

odvajanjem u razini toplinske izolacije isto tako je

potrebno postavljanje zaštitnih blokada za

sprječavanje širenja požara.

PRIMJEDBA: Budući da su se odredbe o zašti i

od požara u vrijeme izdavanja ove smjernice

prilagođavale europskim regulativama, može

doći do p omjena u klasificiranju zgrade.

(Aktualizacija ÖNORM B 3806 i ÖE liste).

Sljedeće grafike pokazuju dva moguća načina

ugradnje zaštitnih blokada.

Detaljni prijedlozi nalaze se na stranici www.waermeschutz.at


9 PRIKLJUČCI I ZAVRŠETCI

Od važnog značaja za trajni, funkcionalni,

praktični i optički uspjeh toplinsko-izolacijskih

sistema je i stručna izvedba priključaka i

završetaka uz pridržavanje smjernica obrade.

Tako se osigurava da se zahtjevi izazvani

vremenskim utjecajima (sunce, vjetar, kiša,

snijeg) i korištenje zgrade (građ. fizika,

građ.dinamika) ne utječu negativno na trajnost

fasade.

10 ŠKOLOVANJE

ETAG 004 (vidi odlomak 2) zahtjeva pod

pretpostavkama za dugotrajnost toplinsko-

izolacijskih sistema i da te sisteme postavljaju

školovane tvrtke. Austrijski zakon o javnoj nabavi

omogućava naručitelju, potvrde o školovanju i

sposobnosti posebno onih osoba koje su

Detalji standarda, koji su općenito primjenjivi u

obiteljskim kućama ili zgradama su zbog

jednostavne i brze dostupnosti stavljeni na

homepage udruženja za kvalitetne toplinske

izolacije na stranici www.waermeschutz.at i u

svakom se trenutku mogu skinuti te nude upute

za propisnu ugradnju i sigurna rješenja.

Svi članovi udruženja za kvalitetne toplinske

izolacije nude sigurna, testirana i dobro

promišljena rješenja za izradu priključaka i

završetaka u skladu sa sistemom.

odgovorne za izvedbu radova. Svi članovi

udruženja za kvalitetnu toplinsku izolaciju već

godinama nude edukaciju za ugradnju njihovih

toplinsko-izolacijskih sistema. Pojedinosti se

nalaze na internet stranici pojedinih članova (vidi

zadnju stranu ove smjernice).

Stranica 26 od 31


11 ANEX

11.1 BROJ PRIČVRSNICA-površina 6 kom/m²-rub 8 kom/ m²

za format ploče 100 x 50 cm za format ploče 80 x 62,5 cm za format ploče 120 x 20 cm

Stranica 27 od 31



Stranica 28 od 31



Stranica 29 od 31

Stranica 30 od 31

BILJEŠKE

Stranica 31 od 31

BILJEŠKE

Stranica 32 od 31

BILJEŠKE

Österreich

RÖFIX AGBaustoffwerk A-6832 RöthisTel. +43(0)5522/41646-0Fax +43(0)5522/[email protected]

RÖFIX AGA-6170 ZirlTel. +43(0)5238/510Fax +43(0)5238/[email protected]

RÖFIX AGA-6372 OberndorfTel. +43(0)5356/71291Fax +43(0)5356/[email protected]

RÖFIX AGA-9500 VillachTel. +43(0)4242/29472Fax +43(0)4242/[email protected]

RÖFIX AGA-8401 KalsdorfTel. +43(0)3135/56160Fax +43(0)3135/[email protected]

RÖFIX AGA-4591 MollnTel. +43(0)7584/3930Fax +43(0)7584/[email protected]

RÖFIX AGA-3143 PyhraTel. +43(0)2745/2005-0Fax +43(0)2745/[email protected]

Schweiz

RÖFIX AGCH-9466 SennwaldTel. +41(0)81/7581122Fax +41(0)81/[email protected]

RÖFIX AGCH-8953 DietikonTel. +41(0)44/7434040Fax +41(0)44/[email protected]

RÖFIX AGCH-2540 GrenchenTel. +41(0)32/6528352Fax +41(0)32/[email protected]

Deutschland

RÖFIX GmbHD-72119 AmmerbuchTel. +49(0)7032/973-0Fax +49(0)7032/[email protected]

Italien

RÖFIX AGI-39020 PartschinsTel. +39/0473/966100Fax +39/0473/[email protected]

RÖFIX AGI-33074 FontanafreddaTel. +39/0434/599100Fax +39/0434/[email protected]

RÖFIX AGI-25080 PrevalleTel. +39/030/68041Fax +39/030/[email protected]

RÖFIX AGI-21020 ComabbioTel. +39/0332/961430Fax +39/0332/[email protected]

Bosnien-Herzegovina

RÖFIX d.o.o.BiH-88320 LjubuskiTel. +387(0)39/830100Fax +387(0)39/[email protected]

RÖFIX d.o.o.BiH-71210 IlidzaTel. +387(0)33/768150Fax +387(0)33/[email protected]

RÖFIX d.o.o.BiH-78430 PrnjavorTel. +387(0)51/860589Fax +387(0)51/[email protected]

Slowenien

RÖFIX d.o.o.SLO-1290 GrosupljeTel. +386(0)1/7818480Fax +386(0)1/[email protected]

Kroatien

RÖFIX d.o.o.HR-10294 PojatnoTel. +385(0)1/3340300Fax +385(0)1/[email protected]

RÖFIX d.o.o.HR-21220 TrogirTel. +385(0)21/896295Fax +385(0)21/[email protected]

Serbien-Montenegro

RÖFIX d.o.o.SCG-35254 Novi PopovacTel. +381(0)35/572550Fax +381(0)35/[email protected]

Bulgarien

RÖFIX oodBG-4400 PazardzhikTel. +359(0)34/443106Fax +359(0)34/[email protected]

Polen

RÖFIX Sp. z.o.o.PL-32-065 KrzeszowiceTel. +48(0)12/2822800Fax +48(0)12/[email protected]

Kosovo

RÖFIX Sh.p.k.KS-Klina-VolujakTel. +377(0)44/[email protected]

Albanien

RÖFIX Sh.p.k.AL-Kamez-TiranaTel. +355(0)4/353166Fax +355(0)4/[email protected]

Bauen mit System 12/2004

smjernice za obradu toplinsko izolacijskih sustava

Documents