sluzbene novine odluke fba-2 cilj ove odluke je uspostavljanje općih kriterija za provođenje...

1

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O SUPERVIZIJI BANAKA I POSTUPCIMA AGENCIJE ZA BANKARSTVO FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju osnovne nadležnosti Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA) kao odgovornost u postupku kontrole (u daljem tekstu: supervizija), usmjeravanja, podržavanja, unapređenja uspješnosti i stabilnosti bankarskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: F BiH).

Osnovni cilj ove odluke je uspostavljanje općih kriterija za provođenje zakonskih nadležnosti i odgovornosti FBA kao i za donošenje odluka i rješenja, izdavanje naloga i izricanje mjera po proporcionalnom principu zavisno od stepena prekršaja, opće ocjene kvaliteta poslovanja, odnosno finansijskog stanja banke.

Član 2.

Predmet i sadržaj supervizije koju provodi FBA obuhvaća kontrolu zakonitosti rada, primjenu propisa i održavanje standarda FBA od strane banaka. Primjena načela zakonitosti i održavanje propisanih standarda, koji su primarno odgovornost organa upravljanja i rukovođenja u bankama, predstavljaju minimalni uslov za osiguranje uspješnog i stabilnog posredovanja u finansijskom sistemu, za kvalitet i efikasnu finansijsku praksu ukupnih bankarskih tokova.

Član 3.

Obavljanje supervizije (nadzora) osnivanja i poslovanja banaka i postupak pri preduzimanju preventivnih mjera za otklanjanje nepravilnosti i slabosti utvrđenih od strane FBA, ima za cilj da obezbijedi stabilan, solventan, likvidan i profitabilan bankarski sistem Federacije Bosne i Hercegovine.

Pod nepravilnostima i slabostima, u smislu ove odluke, podrazumijevaju se prekršaji, kao i stanja i aktivnosti banke koje predstavljaju nesolidno, nestabilno i suviše rizično poslovanje bez obzira na to da li su njima prekršeni propisi.

Pomoću kvalitativnih i kvantitativnih tehnika FBA posebno nadzire i utvrđuje:

1. osnivanje i poslovanje: usaglašenost akata sa zakonom, uspostavljanje i održavanje minimalnih uslova za osnivanje i poslovanje banke;

2. kapital: snagu i adekvatnost kapitala banke;

3. upravljanje, nadzor i rukovođenje: način, kvalitet, adekvatnost upravljanja, nadzora i rukovođenja bankom;

4. profitabilnost : stabilnost poslovanja i mogućnost ostvarivanja dobiti banke;

5. likvidnost: način obezbjeđenja i stepen održavanja likvidnosti u poslovanju banke;

6. aktivu: nivo rizičnosti i stepen naplativosti aktive i odgovarajućih vanbilansnih stavki, koncentracije rizika, prekoračenja zakonskih ograničenja, poslovanje sa povezanim licima i druge specifične kategorije;

7. adekvatnost zaštite od kamatnih, deviznih, vanbilansnih i drugih rizika banke;

8. adekvatnost interne metodologije praćenja, kontrole i ocjene kvaliteta i sigurnosti poslovanja banke;

2

9. adekvatnost primjene metodologije praćenja i kontrole platnog prometa;

10. adekvatnost procedura i internih kontrola u cilju otkrivanja i sprječavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam.

Član 4.

Organi upravljanja, nadzora i rukovođenja bankama su dužni da, u skladu sa zakonom i odlukama FBA, pravovremeno donose i nadziru primjenu preventivnih mjera i aktivnosti za sprječavanje opadanja kvaliteta poslovanja banaka kao i mjera za prevladavanje već nastalih slabosti, a prije njihovog prerastanja u teža ili nerješiva stanja.

Član 5.

Superviziju iz člana 3. ove odluke, FBA obavlja na slijedeći način:

1. praćenjem izvještaja, informacija i podataka koje banka dostavlja FBA:

2. neposrednim pregledom poslovnih knjiga, knjigovodstvene kao i druge dokumentacije u banci i kod komitenata banke;

3. rangiranjem pokazatelja poslovanja banaka kompara- cijom sa minimalnim, prosječnim domaćim i poznatim inostranim standardima.

FBA je dužna da obezbijedi da se supervizija iz stava 1. ovog člana obavlja kontinuirano i da se na osnovu praćenja svih relevantnih podataka periodično analizira poslovanje svake banke koja posluje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 6.

Ovom odlukom se bliže definišu i ovlaštenja i supervizijska politika FBA prilikom identifikacije uslova za izricanje odgovarajućih naloga i ograničenja kojim banke odnosno njihovi dioničari mogu biti podvrgnuti radi sprječavanja pojave ili daljnjeg pogoršanja već uočenih slabosti i sankcija prema banci za koju se utvrdi da su odgovorne za činjenje ili propuste, za prekršaje ili stanje.

Za odgovorno, oprezno, racionalno i uspješno obavljanje bankarskih aktivnosti koji vode ka stabilnom i efikasnom bankarskom sistemu, ovom odlukom se ulozi organa upravljanja, nadzora i rukovođenja u bankama daje primarni i odlučujući značaj.

Član 7.

O nalazima, prekršajima, nepravilnostima i slabostima utvrđenim supervizijom iz člana 3. ove odluke FBA sastavlja zapisnik koji dostavlja banci najkasnije u roku od 20 dana.

Direktor FBA može rješenjem odrediti i drugi rok za dostavljanje banci zapisnika o superviziji.

Banka ima pravo prigovora na zapisnik iz stava 1. ovog člana u roku od 8 dana od dana prijema istog.

Nakon isteka roka za prigovor, ili nakon razmatranja prigovora banke, FBA donosi rješenje o potrebnim aktivnostima banke za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i slabosti u poslovanju, te određuje rokove za njihovo izvršenje.

Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana banka ima pravo prigovora u roku od 8 dana od dana prijema istog.

Član 8.

Kada utvrdi slabosti i nedostatke u poslovanju banaka koje se odnose na kršenje odredaba zakona, uslova utvrđenih dozvolom i propisima, FBA je dužna da:

1. prema banci i odgovornim licima primijeni jednu ili više propisanih korektivnih i drugih mjera; i

2. postavi određena ograničenja, zahtjeve i naloži odgovarajuće aktivnosti za sprječavanje daljnjeg pogoršanja stanja i poboljšanje procedura banke za unapređenje poslovanja i upravljanje rizikom.

3

Član 9.

Pri donošenju odluka za primjenu mjera iz svoje nadležnosti FBA je dužna da uzme u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti odnosno razmotri štetu (običnu štetu i izmaklu korist, prouzrokovanu namjerno ili nepažnjom) i opasnost koju proizvodi učinjeni prekršaj ili nastalo stanje, stepen saradnje koju pokazuju odgovorna lica i njihova efikasnost i korektnost prije otkrića problema ili nastalog stanja, brzinu i cjelovitost eliminisanja stečene lične ili koristi trećih lica i pitanja nadoknade finansijske štete nanesene banci ili trećim licima.

FBA je dužna da u razmatranje uzima i svaki finansijski dobitak ili drugu korist odgovornog lica, saznanja odgovornog lica o učinjenom prekršaju, skrivanje ili namjeru da se činjenje ili nečinjenje odgovornog lica sakrije, tok prekršaja ili radnje slične prekršaju, gubitak ili štetu za korisnike bankarskih i finansijskih usluga posebno njenih deponenata, eventualno prethodna upozorenja vezana za učinjeni prekršaj ili stanje i nastavljanje štetnog ili neadekvatnog ponašanja i nakon upozorenja, učestalost i trajanje prekršaja, itd.

Član 10.

U ostvarivanju odredaba ove odluke FBA izdaje naloge, zahtjeve i određuje mjere (u daljem tekstu: Akti) i dostavlja ih licima na koje se odnose.

Akti FBA iz ovog člana treba da sadrže:

1. sva obuhvaćena operativna ograničenja;

2. pojedinačne naloge članovima organa i odgovornih lica u banci;

3. rokove trajanja ograničenja i zahtjeva;

4. oblike i rokove dostave posebnih izvještaja koje će banka dostavljati FBA; i

5. drugo.

Akti FBA predstavljaju službenu tajnu.

Član 11.

Odredbe ove odluke se primjenjuju i na banke i dijelove banke otvorene u Distriktu Brčko kao i na dijelove banaka sa sjedištem izvan Federacije BiH.

Član 12.

Za nepostupanje u smislu odredbi ove odluke primjenjivat će se odredbe čl. 65, 66. i 67. Zakona o bankama.

Član 13.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o superviziji banaka i postupcima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 14.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1190-2/02 19. decembra 2002. godine

Sarajevo

4

SL. NOVINE 3/03,

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i čl. 20. i 41. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KAPITALOM BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže utvrđuju minimalni standardi kapitala i minimalni standardi za kreiranje i provođenje programa za upravljanje kapitalom koje je banka dužna da obezbijedi, kontinuirano održava i provodi.

Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu, iznos i stopa neto kapitala od ukupne rizikom ponderisane aktive, u skladu s odredbama Zakona o bankama, predstavljaju minimalne standarde za pristup i posredovanje na finansijskom tržištu, odnosno standarde koji pružaju punu sposobnost za apsorbovanje mogućih gubitaka kojima je, pri obavljanju svojih aktivnosti, banka izložena.

Uplate u dioničarski kapital moraju biti u skladu sa članom 20. Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon).

Banka ne može kreditirati, garantovati ili na drugi način finansirati kupovinu svojih dionica.

Član 2.

Skupština banke i nadzorni odbor u skladu sa njihovim nadležnostima utvrđenim Zakonom i statutom banke, su odgovorni za kvantitativno i kvalitativno obezbjeđenje i održavanje kapitala banke, najmanje na nivou minimalnih standarda iz Zakona, ove odluke i drugih propisa Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA).

Nadzorni odbor banke u smislu člana 2. ove odluke je, kao minimum, dužan da:

1. izvršava nadležnosti i snosi odgovornosti iz zakona, drugih propisa i statuta banke, da donese program za upravljanje kapitalom banke (u daljem tekstu: Program) sa politikama vezanim za kvantitet i kvalitet kapitala kojeg je banka dužna da obezbijedi i održava, kao i da utvrdi procedure za kreiranje i razvoj metoda za praćenje tekućih i planiranje budućih potreba banke za kapitalom;

2. obaveže upravu banke da uredno i pravovremeno podnosi prijedloge za donošenje odluka vezanih za tačku 1. ovog stava;

3. upravi banke odredi sadržaj i rokove izvještavanja o adekvatnosti kapitala, ali najmanje tromjesečno, te osigura usklađenost izvještajnih politika iz ove oblasti s odredbama ove odluke;

4. obezbijedi sva potrebna sredstva za ostvarivanje Programa i politika banke vezanih za pitanja kapitala banke, u skladu sa svojim općim aktima i ovom odlukom;

5. odlučuje po prijedlozima i sagledava izvještaje uprave banke;

6. prati i razmatra periodični plan kapitala banke, ali najmanje dva puta godišnje; i

7. razmatra i odlučuje po izvještajima, prijedlozima i zahtjevima, odnosno aktima FBA.

5

Član 3.

Uprava banke je odgovorna za održavanje adekvatnog kapitala banke u saglasnosti sa statutom, Programom, politikama i procedurama donesenim od strane nadzornog odbora i odredbama ove odluke.

Uprava banke, kao minimum, je dužna da:

1. izvršava nadležnosti iz Zakona, drugih propisa i statuta banke, utvrđuje i nadzornom odboru podnosi na usvajanje prijedloge Programa, politika i procedura vezanih za upravljanje kapitalom banke;

2. provodi Program, politike i procedure vezane za upravljanje kapitalom banke;

3. kontinuirano prati da li stanje i struktura kapitala banke obezbjeđuje zadovoljavanje minimalnih standarda iz Zakona i ove odluke;

4. detaljno i u utvrđenim rokovima izvještava nadzorni odbor o adekvatnosti kapitala banke, ali najmanje u skladu s izvještajnim zahtjevima utvrđenim ovom odlukom; i

5. za nadzorni odbor banke najmanje dva puta godišnje priprema prijedlog periodičnog plana kapitala banke za ocjenu i usvajanje.

Član 4.

Upravljanje kapitalom banke mora da predstavlja stalni proces za utvrđivanje i održavanje kvantiteta i kvaliteta (odnosno strukture) kapitala banke najmanje na propisanom odnosno odgovarajućem nivou kao i jasno razumijevanje realnih potreba banke za kapitalom. Zbog toga što kapital predstavlja rijedak ekonomski i strateški resurs upravljanje kapitalom mora da čini jednu od najbitnijih komponenata opreznog, efikasnog i strateškog planiranja i upravljanja bankom. Kako se elementi opreznog programa upravljanja kapitalom, zavisno od prirode i složenosti pojedinačnih aktivnosti i preuzetog rizika banke razlikuju, svaka banka je dužna da donese svoj posebni Program u pisanom obliku.

Program banke mora da sadrži naročito:

1. oprezne politike za obezbjeđenje i održavanje kvantiteta i kvaliteta kapitala najmanje na nivou minimalnih standarda iz ove odluke; i

2. definisane jasne i efikasne procedure za stalno praćenje tekućeg stanja i potreba banke za kapitalom na nivou standarda iz ove odluke i zadovoljenje njenih budućih potreba zavisno od složenosti i rizičnosti njenih sadašnjih i planiranih budućih aktivnosti.

Član 5.

Kapital banci treba da pruža potrebne izvore za redovne aktivnosti, pokriće preuzetog i potencijalnog rizika, upotpunja- vanje ukupnog poslovanja, širenje obima banke i finansiranje nekamatonosne aktive.

Kapitalom kao posebnim finansijskim izvorom nadzorni odbor i uprava banke moraju oprezno upravljati i pri tome obezbijediti uspješan pristup neophodnom dodatnom kapitalu.

Nadzorni odbor je dužan da usvoji i u svakom trenutku obezbijedi provođenje politika za zadovoljenje kvantitativnih i kvalitativnih potreba banke za kapitalom i time omogući njene nesmetane aktivnosti i poslovanje. Politike banke, u pisanom obliku, moraju sadržavati sveobuhvatne i detaljne funkcije upravljanja izvorima kapitala, zavisno od složenosti svake njene operacije, i obuhvaćajući najmanje i pitanja:

1. sastava i profila dioničara banke;

2. vrste instrumenata kapitala, prava i disperzije prava putem različitih oblika instrumenata suvlasništva da bi se poboljšalo upravljanje bankom i smanjila pretjerana koncentracija moći, jednog ili grupe lica koja udruženo nastupaju, koja bi mogla imati nepovoljan uticaj na banku;

6

3. ograničavanja dopunskih oblika kapitala u skladu sa Zakonom, ovom odlukom i drugim propisima FBA;

4. politike dividendi posmatrane u vezi sa ostvarenim i očekivanim profitom banke, usvojenim stopama isplate i njihove kapitalizacije;

5. prirode predviđenih ili očekivanih izvora za nove potrebe dodatnog kapitala;

6. oblika poticaja i premija putem dionica ili dijela profita kao nagrade nadzornom odboru i upravi banke za efikasnost u prošlom, tekućem i kao obaveze za buduće uspješno upravljanje i rukovođenje bankom;

7. internog sistema osiguravanja i alociranja kapitala u vezi sa rizikom aktivnosti poslovnih jedinica banke; i

8. mogućih minimalnih stopa kapitala vezanih za procjene preuzetog rizika, a koje bi mogle biti i iznad minimalnih stopa propisanih ovom odlukom.

Član 6.

Uprava banke je dužna kreirati i razvijati odgovarajuće procedure neophodne za upravljanje stanjem i strukturom kapitala banke. Te procedure, kao minimum, moraju da uključuju:

1. procedure za stalno praćenje stanja, usaglašenosti stanja kapitala sa standardima iz ove odluke i izvještavanja; i

2. proces planiranja kapitala koji treba da obezbijedi predviđanje i ispunjavanje budućih potreba banke za kapitalom i, ako je to potrebno, dostizanje posebnog nivoa adekvatnog kapitala koji u pojedinačnim slučajevima FBA može zahtijevati kao i komunikaciju i informisanje nadležnih organa.

Plan za održavanje adekvatnog kapitala banke (u daljem tekstu: Plan), uzimajući u obzir tekuće stanje i očekivane uticaje predviđenih promjena u poslovanju i okruženju te operativnom i finansijskom stanju banke treba, kao minimum, da:

1. sadrži predviđanja potreba banke za kapitalom i njegovo očekivano stanje tokom najmanje slijedeće tri godine, sa posebnim i detaljnijim osvrtom za narednu godinu;

2. identifikuje i daje argumente za pretpostavke na kojima je predviđanje zasnovano;

3. identifikuje kvantitet, kvalitet i analizira mogućnosti internih izvora za neophodni dodatni kapital;

4. procijeni mogućnost pristupa i raspoloživost potrebnih eksternih izvora dodatnog kapitala;

5. procijeni mogućnost pristupa i brzinu mogućeg pristupa različitim izvorima kapitala; i

6. procijeni troškove rasta dodatnog kapitala.

Faktori koji mogu iziskivati dodatni kapital i koji u Planu moraju biti jasno razmotreni odnosno prikazani i analizirani uključuju: već nastale ili moguće buduće promjene u propisima, eventualne posebne zahtjeve FBA, rast aktive i pasive bilansa i vanbilansa, sticanja, ekspanziju filijala, osnovne troškove kapitala i investicije, operativne i investicione gubitke, te politiku isplate dividendi.

Član 7.

U skladu sa Zakonom, a u smislu ove odluke, kapital banke čine iznosi osnovnog kapitala definisanog članom 8. i dopunskog kapitala definisanog članom 9. ove odluke, a neto-kapital iznos kapitala umanjen za odbitne stavke iz člana 10. ove odluke.

Član 8.

Osnovni kapital banke sastoji se od:

1. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke;

7

2. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke;

3. emisionih ažia ostvarenih pri uplati dionica banke;

4. općih zakonskih rezervi banke;

5. ostalih rezervi koje se ne odnose na procjenu kvaliteta aktive; i

6. zadržane odnosno neraspodijeljene dobiti banke iz prethodnih godina.

Član 9.

Dopunski kapital banke sastoji se od:

1. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa trajnih prioritetnih kumulativnih dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke;

2. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa trajnih prioritetnih kumulativnih dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke;

3. općih rezervi banke za pokriće kreditnih gubitaka za aktivu banke procijenjenu kao kategorija A-Dobra aktiva u skladu sa čl. 10. i 11. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 u daljem tekstu: Odluka o klasifikaciji aktive);

4. obračunate dobiti u tekućoj godini i tečajne razlike;

5. iznosa dobiti za koju je FBA izdala rješenje o privremenoj obustavi raspodjele;

6. subordinisanih dugova (uzeti krediti, izdate obveznice), a najviše do 50 % iznosa osnovnog kapitala banke, pod slijedećim uslovima:

a) da je banka u pisanoj formi dobila prethodnu saglasnost FBA o uključenju subordinisanog duga u obračun dopunskog kapitala banke,

b) da su sredstva od strane banke u potpunosti iskorištena,

c) da banka povjeriocu nije dala instrument za obezbjeđenje naplate po tom osnovu i da isti nema status osiguranog duga,

d) da banka s povjeriocem nema aranžman sa suprotnom operacijom,

e) da je ugovorom utvrđen rok dospijeća duga od najmanje 5 (pet) godina i da se isti ne može otplatiti ni nakon isteka tog roka ako bi se tom operacijom kapital banke smanjio ispod propisanog nivoa te da je dug u slučaju likvidacije banke u subordiniranj poziciji u odnosu na ostale obaveze banke;

f) da banka, u svrhu obračuna dopunskog kapitala, iznos subordinisanog duga uredno smanjuje- otplaćuje u skladu s ugovorenom dinamikom, ako je ista ugovorena, i

g) da dug ne može biti otplaćen ili amortizovan prije roka dospijeća bez prethodne saglasnosti FBA u pisanoj formi.

7. hibridnih odnosno konvertibilnih stavki-instrumenata kapitala do najviše 50% iznosa osnovnog kapitala banke, uz prethodnu saglasnost FBA u pisanoj formi za uključenje tih stavki-instrumenata u obračun dopunskog kapitala banke. U svrhu ove odredbe pod konvertibilnim stavkama-instrumentima kapitala podrazumijevaju se stavke-obaveze banke sa ugovorenom klauzulom o konverziji u instrumente (trajnog) kapitala koja se ima izvršiti najkasnije na dan ugovorenog roka dospijeća konvertibilne stavke-instrumenta; i

8

8. stavki-obaveza trajnog karaktera bez obaveze banke za vraćanje (trajni namjenski ili nenamjenski depoziti i slične stavke), na čije se angažovanje u aktivnim poslovima primjenjuju politike i procedure banke, pod uslovom da je prethodno pribavljena saglasnost FBA u pisanoj formi.

U svrhu obračuna adekvatnosti kapitala iznos dopunskog kapitala ne može biti veći od iznosa osnovnog kapitala banke.

Član 10.

Neto-kapital (usklađeni kapital) banke odnosno iznos koji služi za obračun stope adekvatnosti kapitala banke, predstavlja razlika iznosa kapitala iz člana 7. stav 1. ove odluke i odbitnih stavki koje čine:

1. dio općeg kreditnog rizika i potencijalnih kreditnih gubitaka za koje banka nije formirala opće odnosno posebne rezerve za kreditne gubitke u skladu sa odredbama člana 15. Odluke o klasifikaciji aktive;

2. nepokriveni gubici preneseni iz prethodnih godina;

3. gubitak iz tekuće godine;

4. knjigovodstvena vrijednost vlastitih (trezorskih) dionica u posjedu banke bez obzira na način kako ih je stekla;

5. dio uloženog dioničkog kapitala koji po ocjeni FBA predstavlja razliku između realno primljene i uknjižene precijenjene vrijednosti;

6. iznos nematerijalne imovine: patenti, licence, koncesije, ulaganja u istraživanje tržišta, trgovačko ime, trgovački znak, goodwill i sl.;

7. ulozi (investicije) banke u kapital drugih pravnih lica koji prelaze 5% visine osnovnog kapitala banke;

8. sva potraživanja od dioničara koji posjeduju značajan vlasnički interes u banci (preko 10% dionica sa pravom glasa odnosno glasova) odobrena od banke suprotno odredbama Zakona, propisa FBA i poslovne politike banke; i

9. sva velika izlaganja banke kreditnom riziku (preko 15% iznosa osnovnog kapitala banke) prema dioničarima sa značajnim vlasničkim interesom u banci, izvršena bez prethodne saglasnosti FBA u pisanoj formi. Prilikom izdavanja saglasnosti, u smislu ove odredbe, FBA se neće upuštati u ocjenu kvaliteta kreditnog zahtjeva nego samo provjeru da li je banka poštovala propise i svoje interne akte vezane za procedure odobravanja takvih kredita.

Odredba stava 1. tačka 7. ovog člana se ne primjenjuje na:

1. udio u kapitalu koji je banka stekla po osnovu naplate potraživanja ili restrukturiranja nekvalitetnih potraživanja u skladu sa Odlukom o klasifikaciji aktive, ako je prije takvog sticanja dobila saglasnost FBA u pisanoj formi, ali najduže jednu godinu nakon sticanja tog udjela ili u roku koji, u izuzetnim slučajevima, FBA može posebno odrediti; i

2. udio u kapitalu koji banka drži kao agent.

Banka je dužna da procjenu vrijednosti stečenog udjela u kapitalu drugih pravnih lica obavlja u skladu sa pravilima za restrukturiranje nekvalitetnih-problematičnih kredita-potraživa- nja, a nakon isteka jedne godine od dana sticanja udjela da provede ubrzani otpis stanja knjigovodstvene vrijednosti po dinamici od 1/4 kvartalno ili po dinamici koju, u izuzetnim slučajevima, FBA može posebno odrediti.

Član 11.

Rizičnu aktivu banke predstavljaju stavke aktive bilansa i vanbilansa banke, koje su izložene riziku i koje se množe odgovarajućim ponderom standardnog rizika koji odgovara izloženosti pojedinačnih oblika aktive visini prirodnog rizika, u skladu sa članom 15. ove odluke.

9

Član 12.

U smislu ovog člana aktivu bilansa i vanbilansa banke predstavlja ukupna knjigovodstvena neto vrijednost aktive bilansa i kreditnih ekvivalenata njenih vanbilansnih obaveza koje predstavljaju njenu potencijalnu bilansnu aktivu.

Knjigovodstvena neto vrijednost aktive predstavlja knjigovodstvenu vrijednost aktive umanjenu za bilo koja umanjenja odnosno odbitne stavke.

Kreditni ekvivalent vanbilansnih obaveza predstavlja iznos koji se dobije množenjem knjigovodstvene-nominalne vrijednosti vanbilansnih obaveza sa odgovarajućim koeficijentima konverzije iz člana 14. ove odluke.

Član 13.

Koeficijenti konverzije za obračun kreditnih ekvivalenata vanbilansnih obaveza banke iznose kako slijedi:

VRSTA VANBILANSNE OBAVEZE

Koeficijent konverzije

Lice koje se cijeni -

potencijalni dužnik

1. Neopozive plative garancije izdate od banke

1,0 Korisnik

2. Neopozive garancije (osim plativih) izdate od banke

0,5 Korisnik

3. Neopozive kreditne obaveze sa početkom do 1 godine

0,5 Korisnik

4. Dokumentarni akreditivi otvoreni ili potvrđeni od banke

0,5 Korisnik

5. Obaveze koje je banka prihvatila, proizašle iz ugovora o prodaji sa pravom reotkupa

1,0 Korisnik, Otvarajuća banka

6. Devize i KM kupljeni po ugovorima o deviznim svopovima, fjučerima i valutnim opcijama i obaveze komitenata koje je banka prihvatila i koje proizlaze iz deviznih kurseva po ugovorima o jednovalutnom kursnom svopu, kursnim terminskim poslovima i kupljenim kursnim opcijama

0,1 Druga ugovorna strana

Za druge slučajeve vanbilansnih obaveza banke, zavisno od njihove specifične prirode, FBA može pojedinačno odrediti koeficijent konverzije.

Član 14.

Ukupan rizik aktive banke predstavlja zbir proizvoda (množenja) odgovarajućih stopa (pondera) rizika i stavki aktive odnosno kreditnih ekvivalenata vanbilansnih stavki izloženih riziku, u skladu sa pregledom kako slijedi:

AKTIVA I VANBILANSNI KREDITNI EKVIVALENTI

STOPA (PONDER) RIZIKA

1. novčana sredstva; 0 %

potraživanja od Vlade F BiH, Vlade BiH i

10

centralnih vlada zemalja zone A; potraživanja od CB BiH i centralnih banaka zemalja zone A;

2. potraživanja od banaka iz zemalja zone A, osim po osnovu subordinisanih dugova;

20 %

potraživanja od banaka sa sjedištem u zemljama zone B sa tekućim dospijećem do 1 godine, osim po osnovu subordinisanih dugova; potraživanja od međunarodnih banaka za razvoj; potraživanja od regionalnih vlada nižih od vlada zemalja zone A; potraživanja od instituc. koje finansira budžet F BiH/BiH i centr.vlade zemalja zone A; finansijski instrumenti u postupku naplate;

3. potraživanja od banaka iz F BiH; 50 %

4. sva preostala aktiva i kreditni ekvivalenti vanbilansnih obaveza iz člana 13. ove odluke;

100 %

Zona A zemalja obuhvata slijedeće zemlje: Austrija, Australija, Belgija, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija, Japan, Luksemburg, Novi Zeland, Norveška, Holandija, Portugal, [panjolska, [vedska, [vicarska, Turska, Velika Britanija i USA.

Član 15.

Adekvatnost (stopa adekvatnosti) kapitala banke predstavlja odnos neto-kapitala definisanog odredbom člana 7. stav 2. ove odluke i visine ukupnog rizika aktive definisanog članom 14. ove odluke.

Agencija može banci propisati posebne zahtjeve u pogledu kapitala, koji su veći od zakonom propisanih, sve u zavisnosti od procjene prisutnih rizika u poslovanju, kao i procjene upravljanja tim rizicima.

Član 16.

Banka je dužna da kvartalno (kalendarski) izvještava FBA o stanju i strukturi svog kapitala, na obrascu kojeg posebnom odlukom propisuje FBA, a najkasnije jedan mjesec (kalendarski) nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.

Pored obaveze iz stava 1. ovog člana, o nastalim promjenama u kapitalu i promjenama koje mogu značajno negativno uticati na obračun adekvatnosti kapitala, banka je dužna da izvještaj iz stava 1. ovog člana, sa stanjem zadnjeg dana mjeseca u kom je bitna promjena nastala dostavi FBA najkasnije 15 dana od zadnjeg dana tog mjeseca.

Izvještaj za zadnji kvartal prethodne godine, pripremljen na osnovu preliminarnih podataka, banka je dužna da FBA dostavi najkasnije jedan mjesec nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.

Izvještaj iz stava 3. ovog člana, pripremljen na osnovu konačnih podataka, banka je dužna da FBA dostavi najkasnije 5. marta tekuće godine.

Izvještaj banke mora biti potpisan od dva lica ovlaštena i odgovorna za predstavljanje banke.

Propisani izvještaj banke treba da bude usvojen od strane nadzornog odbora banke i dostavljen FBA u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.

11

Član 17.

Izvještaj iz člana 16. stav 4. ove odluke je predmet pregleda i ocjene od strane eksternog revizora banke i njegov izvještaj treba da pruži informaciju o slijedećem:

1. da li izvještajni sistem banke pruža tačne informacije o adekvatnosti kapitala banke; i

2. da li su podaci o adekvatnosti kapitala sadržani u izvještaju banke sa stanjem na dan 31. decembra izvještajne godine korektni i realni, uzimajući u obzir kvalitet kreditnog portfelja banke i drugih relevantnih rizičnih kategorija.

Član 18.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 47/98, 46/99, 25/00 i 43/00).

Član 19.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će u "Službenim novinama Federacije BiH".


Sarajevo

12

SL. NOVINE 18/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02 i 13/03) i čl. 20. i 41., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02 i 13/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KAPITALOM BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), mijenja se član 8. i glasi:

"Osnovni kapital banke predstavlja razliku između ukupnog iznosa:

1. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu novčanih uplata u dionički kapital banke;

2. dioničkog kapitala iz osnova nominalnog iznosa običnih i trajnih prioritetnih nekumulativnih dionica izdatih po osnovu uloženih stvari i prava u dionički kapital banke;

3. emisionih ažia ostvarenih pri uplati dionica banke;

4. općih zakonskih rezervi banke;

5. ostalih rezervi koje se ne odnose na procjenu kvaliteta aktive; i

6. zadržane odnosno neraspodijeljene dobiti banke iz prethodnih godina;

umanjenog za ukupan iznos:

1. nepokrivenih gubitaka prenesenih iz prethodnih godina;

2. gubitka iz tekuće godine;

3. knjigovodstvene vrijednosti vlastitih (trezorskih) dionica u posjedu banke bez obzira na način kako ih je stekla; i

4. nematerijalne imovine: patenti, licence, koncesije, ulaganja u istraživanje tržišta, trgovačko ime, trgovački znak, goodwill i sl.

Član 2.

U članu 9. stav 1. tačka 4. Odluke iza riječi "godine" dodaju se riječi: "revidirane i potvrđene od strane eksternog revizora".

Član 3.

Član 10. Odluke mijenja se i glasi:

"Neto kapital (usklađeni kapital) banke odnosno iznos koji služi za obračun stope adekvatnosti kapitala banke, predstavlja razlika iznosa kapitala iz člana 7. ove odluke i odbitnih stavki koje čine:

1. dio uloženog dioničkog kapitala koji po ocjeni FBA predstavlja razliku između realno primljene i uknjižene precijenjene vrijednosti;

13

2. ulozi (investicije) banke u kapital drugih pravnih lica koji prelaze 5% visine osnovnog kapitala banke;

3. sva potraživanja od dioničara koji posjeduju značajan vlasnički interes u banci (preko 10% dionica sa pravom glasa odnosno glasova) odobrena od banke suprotno odredbama Zakona, propisa FBA i poslovne politike banke; i

4. sva velika izlaganja banke kreditnom riziku (preko 15% iznosa osnovnog kapitala banke) prema dioničarima sa značajnim vlasničkim interesom u banci, izvršena bez prethodne saglasnosti FBA u pisanoj formi. Prilikom izdavanja saglasnosti, u smislu ove odredbe, FBA se neće upuštati u ocjenu kvaliteta kreditnog zahtjeva nego samo provjeru da li je banka poštovala propise i svoje interne akte vezane za procedure odobravanja takvih kredita.

Odredba stava 1. tačka 3. ovog člana se ne primjenjuje na:

1. udio u kapitalu koji je banka stekla po osnovu naplate potraživanja ili restrukturiranja nekvalitetnih potraživanja u skladu sa Odlukom o klasifikaciji aktive, ako je prije takvog sticanja dobila saglasnost FBA u pisanoj formi, ali najduže jednu godinu nakon sticanja tog udjela ili u roku koji, u izuzetnim slučajevima, FBA može posebno odrediti; i

2. udio u kapitalu koji banka drži kao agent.

Banka je dužna da procjenu vrijednosti stečenog udjela u kapitalu drugih pravnih lica obavlja u skladu sa pravilima za restrukturiranje nekvalitetnih - problematičnih kredita - potraživanja, a nakon isteka jedne godine od dana sticanja udjela da provede ubrzani otpis stanja knjigovodstvene vrijednosti po dinamici od 1/4 kvartalno ili po dinamici koju, u izuzetnim slučajevima, FBA može posebno odrediti."

Član 4.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se na sačinjavanje izvještaja sa 31. decembrom 2003. godine.

Odluka će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-486-3/03 7. marta 2003. godine

Sarajevo

14

SL.NOVINE 53/06

AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu članova 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03 i 47/06) i članova 20. i 41. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KAPITALOM BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 i 18/03), u članu 14. stav 2. iza riječi: "Velika Britanija", dodaju se slijedeće riječi:

"Češka Republika, Mađarska, Koreja, Meksiko, Poljska, Slovačka Republika".

Član 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1005-5/06 30. augusta 2006. godine

Sarajevo

15

SL.NOVINE 55/07

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i članova 20. i 41., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 26. jula 2007.godine, donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03 i 53/06), u daljnjem tekstu: Odluka, mijenja se član 7. i glasi:

"U skladu sa Zakonom, a u smislu ove Odluke, kapital banke čini: a) osnovni kapital (Tier 1), definisan članom 8. Odluke, b) dopunski kapital (Tier 2), definisan članom 9. Odluke i c) dodatni kapital (Tier 3).

Dodatni kapital služi za pokriće tržišnih rizika. Za dodatni kapital banke mogu da koriste isključivo višak osnovnog i dopunskog kapitala iznad potreba za pokriće kreditnog rizika. U ovu svrhu korištenje dopunskog kapitala ne smije biti veće od 250% korištenog osnovnog kapitala.

Najmanje 28,5% tržišnih rizika mora biti pokriveno osnovnim kapitalom koji se ne koristi za pokrivanje bilo kojeg drugog rizika.

Neto kapital čini iznos kapitala umanjen za odbitne stavke iz člana 10. Odluke".

Član 2.

U stavu 1. člana 15. Odluke, iza riječi "odluke", na kraju rečenice, briše se tačka, dodaje se zarez i riječi: "uvećane za druge rizikom ponderisane stavke".

Član 3.


Broj 01-1-1181-9/07 26. jula 2007. godine

Sarajevo

16

SL. NOVINE 81/07


Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i članova 20. i 41., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 24. oktobra 2007. godine, donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 53/06 i 55/07), u članu 14. u Tabeli "AKTIVA I VANBILANSNI KREDITNI EKVIVALENTI" riječi: "od Vlade F BiH, Vlade BiH i" brišu se u tački 1. alineja 2. i dodaju u tačku 2. alineja 4. iza riječi: "potraživanja od".

Član 2.

U tački 3. Tabele iz člana 1. ove Odluke brišu se riječi: "banaka iz FBiH" i dodaju riječi: "od svih banaka u BiH".

Član 3.


Broj 01-1-1700-5/07 24. oktobra 2007. godine

Sarajevo

17

SL. NOVINE 6/08


Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i čl. 20. i 41., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 53/06, 55/07 i 81/07), u članu 7. stav 2., u drugoj rečenici, iza riječi "kreditnog" dodaju se riječi: "i operativnog".

Član 2.

U članu 7. Odluke, iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"Uzimajući u obzir ova ograničenja, osnovni i dopunski kapital se koriste za pokriće prvo kreditnog rizika, zatim operativnog rizika i na kraju neiskorišteni dio za tržišni rizik. Kod izračuna stope neto-kapitala (adekvatnosti kapitala), banka je dužna da iznosu rizika ponderisane aktive i kreditnih ekvivalenata i ponderisanom operativnom riziku (POR) doda i ponderisani tržišni rizik (PTR), koji se dobije kada se zbir svih kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik pomnoži sa 8,33 (recipročna vrijednost minimalne stope neto kapitala - 100% : 12% = 8,33)".

Član 3.

U članu 15. Odluke mijenja se stav 1. i glasi:

"Adekvatnost (stopa adekvatnosti) kapitala banke predstavlja odnos neto-kapitala definisanog odredbom člana 7. stav 5. ove Odluke i zbira visine ukupnog rizika aktive definisanog članom 14. ove Odluke, ponderisanog operativnog rizika (POR) i ponderisanog tržišnog rizika (PTR)".

Član 4.


18

SL. NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i čl. 38, 41. i 42. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM I KLASIFIKACIJU AKTIVE BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju minimalni standardi i kriteriji koje je banka dužna da osigura i provodi u ocjeni, preuzimanju, praćenju, kontroli i upravljanju kreditnim rizikom i klasifikaciji svoje aktive.

Nadzorni odbor i odbor za reviziju banke su dužni, u skladu sa nadležnostima i odgovornostima iz Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon), statuta banke i odgovarajućih propisa Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA), da obezbijede praćenje, obavljanje pregleda i klasifikaciju stavki aktive bilansa i određenih stavki vanbilansa (u daljem tekstu: aktiva) banke odnosno izlaganja banke riziku naplate odnosno riziku mogućih gubitaka po datim kreditima, drugim plasmanima, izvršenim ulaganjima i potencijalnim vanbilansnim obavezama (u daljem tekstu: kreditni rizik) i izvještavanje FBA od strane banke u skladu s ovom odlukom.

Član 2.

Aktivu banke izloženu kreditnom riziku u smislu odredaba člana 1. stav 2. ove odluke, čine slijedeće stavke:

1. u bilansu banke: krediti, pozajmice, avansi, ulaganja odnosno investicije, dužnički vrijednosni papiri, potraživanja po međubankarskim saldima i sve druge stavke kod kojih je banka izložena riziku nemogućnosti naplate odnosno poslovnog neuspjeha; i

2. u vanbilansu banke: izdate garancije, izdata ostala jemstva, akreditivi, odobreni još neiskorišteni krediti i sve druge stavke koje predstavljaju potencijalne obaveze banke.

Član 3.

Nadzorni odbor banke je odgovoran za potpunost, kontinuiranost i uspješnost funkcije upravljanja kreditnim rizikom banke. Da bi ispunio svoju odgovornost nadzorni odbor je dužan, kao minimum, da:

1. od članova uprave banke sa najvišim ovlaštenjima i odgovornostima vezanim za pitanja kreditnog rizika i klasifikaciju aktive, u skladu sa statutom banke, zahtijeva pripremu prijedloga za donošenje, održavanje i razvoj sveobuhvatnog programa banke za upravljanje kreditnim rizikom (u daljem tekstu: program) sa odgovarajućim politikama za upravljanje kreditnim rizikom (u daljem tekstu: politike) banke;

2. usvaja odnosno donosi program i razmatra ga najmanje jedanput polugodišnje, odnosno pravovremeno vrši njegovo prilagođavanje ekonomskim i tržišnim uslovima (promjenama u okruženju);

3. obezbijedi potpuno postupanje banke po programu i upravlja održavanjem razumne strukture i kvaliteta aktive odnosno kreditnog portfelja banke sa stanovišta prihvatljivog nivoa kreditnog rizika za banku i obezbjeđuje provođenje adekvatne kontrole i revizije u toj oblasti;

4. obezbijedi da periodično odnosno redovno dobiva kvalitetne i vjerodostojne izvještaje od uprave banke, sistema interne kontrole odnosno interne i eksterne revizije banke, a radi praćenja i provjere da li uprava banke provodi zakon, druge propise i politike banke iz oblasti kreditnog rizika i klasifikacije aktive;

5. obezbijedi izbor i imenovanje kvalifikovanih članova uprave banke i viših kreditnih službenika banke te osigura njihovu uspješnu daljnju obuku;

19

6. obezbijedi uslove za organizaciju i funkcionisanje posebne specijalizovane službe u banci za restrukturiranje kredita kao i za reorganizaciju ili likvidaciju loših korisnika (dužnika) sa ciljem da se kreditni gubici banke svedu na najmanju moguću mjeru;

7. obezbijedi uspostavu, održavanje i razvoj efikasnog sistema interne kontrole banke i usvoji adekvatan program interne revizije i eksterne revizije banke i osigura uslove za njegovo provođenje. Nadzorni odbor je također dužan da uspostavi funkciju nezavisne interne revizije u banci, sa odgovarajućim sposobnostima i potrebnim izvršilaca, koja će po utvrđenoj proceduri i nezavisno, u odgovarajućim intervalima obavljati pregled rizičnih aktivnosti banke;

8. osigura redovnu informaciju i sagledavanje kredita datih licima iz Odluke o minimalnim standardima za poslovanje banaka s licima povezanim sa bankom ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) ili od njih garantovane;

9. propiše sadržaj i rokove (vremensku dinamiku) vanrednih i redovnih periodičnih izvještaja o upravljanju kreditnim rizikom koje je uprava banke dužna podnositi nadzornom odboru.

Član 4.

Uprava banke je odgovorna, kao minimum, da:

1. kreira, razvija i nadzornom odboru pravovremeno podnosi prijedloge za donošenje programa i politika banke, te osigura procedure za njihovo provođenje;

2. provodi program i politike banke, uspostavlja linije komunikacija koje obezbjeđuju pravovremeno informisanje nižih nivoa rukovodstva i izvršilaca banke o politikama i procedurama za upravljanje kreditnim rizikom, nadzire, kontroliše i obezbjeđuje njihovu primjenu;

3. obezbijedi razvoj i uspostavljanje odgovarajućih sistema izvještavanja vezanih za aktivu banke i kreditni rizik, koji omogućava efikasne analize, oprezno i uspješno upravljanje te kontrolu postojećih i potencijalnih izlaganja banke kreditnom riziku;

4. prati i kontroliše strukturu i kvalitet aktive i osigura da se ista stručno, oprezno i strogo procjenjuje, da se za nenaplative stavke (djelomično ili u cjelini) formiraju adekvatne rezerve odnosno da se iste otpisuju;

5. omogući da sistem interne kontrole i interna revizija banke provode svoje nadležnosti i izvršavaju svoje odgovornosti;

6. kalendarski kvartalno ili u kraćim vremenskim intervalima detaljno izvještava nadzorni odbor i FBA o značajnim kreditnim aktivnostima, strukturi i kvalitetu aktive odnosno kreditnog portfelja, kao i o uspješnosti u provođenju programa banke.

Član 5.

Adekvatno i uspješno upravljanje kreditnim rizikom generalno predstavljaju aktivnosti planiranja i održavanja prihvatljivog odnosa između preuzetog rizika i realnog stepena naplativosti te aktivnosti kontrole i smanjenja na najmanju moguću mjeru svih oblika rizika vezanih za kvalitet, koncentraciju, osiguranje naplate odnosno instrumente za obezbjeđenje naplate (u daljem tekstu: kolateral), dospjelost, valutu, itd.

Banka je dužna da obezbijedi adekvatan program sa minimumom formalizovanih standarda u pisanoj formi, koji, uzimajući u obzir činjenicu da se pojedini elementi tih standarda mogu razlikovati od drugih banaka zavisno od prirode i složenosti konkretnih rizičnih funkcija i uspostavljenog portfelja, kao minimum, mora da sadrži:

1. definisane politike za identifikaciju kreditnog rizika i upravljanje tim rizikom;

2. utvrđene procedure za ocjenu zahtjeva za kredit, zahtjeva odnosno prijedloga za drugi plasman odnosno za vršenje ulaganja i zahtjeva vezanog za izlaganje banke potencijalnoj vanbilansnoj obavezi (u daljem tekstu: kreditni zahtjev); i

3. utvrđene procedure za odobravanje kredita, drugog plasmana, vršenje ulaganja i preuzimanje potencijalne vanbilansne obaveze (u daljem tekstu: kredit), potrebnu dokumentaciju, praćenje odnosno naknadnu kontrolu te izvještavanje i naplatu.

Član 6.

20

Program mora biti zasnovan na definisanom odnosno utvrđenom shvaćanju (filozofiji) kreditnog rizika i uspostavi kontrolnih parametara, identifikaciji postojećeg i potencijalnog rizika vezanog za aktivu banke te na razvoju i uspostavi jasnih i preciznih politika u pisanoj formi.

Zavisno od stepena složenosti i obima njenih aktivnosti banka je dužna da posjeduje razvijene politike, u pisanoj formi, kao osnovu za odobravanje kredita, drugih plasmana, vršenje ulaganja i preuzimanje vanbilansnih potencijalnih obaveza (u daljem tekstu: kreditne politike) koje, kao minimum, uključuju:

1. pristup odnosno filozofiju kreditnog rizika koja definiše (upravlja) obimom rizika koji je banka spremna preuzeti;

2. opće oblasti kredita u koje je banka spremna da se angažuje ili da se ne angažuje;

3. jasno utvrđene nivoe ovlaštenja za odobravanje kredita kao i organa banke nadležne za donošenje odluka o formiranju rezervi i vršenje otpisa; i

4. adekvatne (razumne) i oprezne limite za koncentraciju ukupnog kreditnog portfelja banke, najmanje u skladu sa zakonom i limitima propisanim od strane FBA, a najmanje za: pojedinog komitenta, grupu povezanih komitenata, odnosno lica, pojedinu granu industrije, pojedini geografski region, pojedinu stranu zemlju ili klasu zemalja, pojedinu vrstu vrijednosnih papira, ročnost i oblik instrumenata, itd.

Član 7.

Da bi rizik kreditnih promašaja svela na najmanju moguću mjeru banka je dužna da provodi sveobuhvatnu i kvalitetnu ocjenu kreditnih zahtjeva, te prije odobrenja sredstava tražiocu kredita, da donosi kvalitetne i pouzdane ocjene i zaključke o svakom pojedinom zahtjevu odnosno prijedlogu. Ocjene i zaključci moraju da obuhvate najmanje stručnu obradu kvaliteta tražioca kredita, vrste kredita i nivoa kreditnog rizika koji sa sobom takav kredit nosi. Istovremeno, banka je dužna da obezbijedi da su svi odobreni krediti potpuno i ispravno dokumentovani, najmanje u skladu s Odlukom o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka ("Sluzbene novine Federacije BiH", broj 3/03) i ovom odlukom.

Procedure za procjenu i dokumentovanje svakog kreditnog zahtjeva moraju biti popraćene jasno definisanim procedurama za redovno praćenje toka, kontrolu i naplatu odobrenog kredita.

U ispunjavanju svojih odgovornosti uprava banke je dužna da predlaže, razvija i primjenjuje zdrave kriterije banke za procjenu kredita, uključivo i informacije o realnim potrebama tražioca kredita, potreban minimum finansijskih analiza, pokazatelja i standarda.

Član 8.

U analizi kreditnog zahtjeva odnosno pripremi prijedloga, uprava banke je dužna da osigura da banka, kao minimum, svoju pažnju usmjeri na:

1. cilj odnosno namjenu kredita i izvore tražioca kredita za otplatu kredita, pri čemu bitne faktore čine ocjena odnosno procjena likvidnosti i solventnosti tražioca u ranijem, tekućem i narednom periodu, a posebno u vrijeme dospijevanja traženog kredita te procjena kreiranja novčanih tokova odnosno prihoda i rashoda tražioca u istom periodu kao i perspektive njegovih otplatnih sposobnosti;

2. karakter, poštenje i reputaciju tražioca kredita odnosno korektnost njegovih namjera i ponašanja u poslovnim aktivnostima i prema banci, pri čemu bitne faktore čine dostupne informacije o urednosti u ispunjavanju ranijih kreditnih i drugih obaveza prema banci ili drugim subjektima, eventualnim kašnjenjima ili finansijskim prekršajima, ispunjavanju drugih ugovornih obaveza, itd.;

3. kapital tražioca kredita pri čemu bitne faktore čine njegov nivo u ukupnim izvorima, kvalitet odnosno realna vrijednost i struktura aktive, nivo i ročnost obaveza tražioca, itd.

4. adekvatnost kolaterala, pri čemu bitan faktor čini realnost i ocjena stabilnosti njegove finansijske vrijednosti, mogućnost osiguranja potpune pravne sigurnosti uzimanja i mogućnost potpune kontrole banke nad uzetim kolateralom;

5. stanje, trend i perspektive industrijske grane i relativnu poziciju tražioca kredita u toj grani i na tržištu te njegove izglede za opstanak; i

21

6. procjenu poslovnih i upravljačkih sposobnosti tražioca kredita odnosno njegovih upravnih organa i rukovodstva.

Član 9.

Banka je dužna da organizuje svoje komercijalne kreditne aktivnosti (odobravanje kredita pravnim licima) tako da obezbijedi: adekvatne nivoe specijalizacije poslova, strogu nezavisnost analize rizika od drugih segmenata te stalni program obuke za unapređenje stručnosti njenih kreditnih službenika.

Uprava banke je dužna da obezbijedi da su uslovi svakog kredita adekvatno i tačno dokumentovani te da banka za svaki kredit vodi i održava uredan i kompletan kreditni dosje, koji hronološki prati odobravanje i kvalitet toka kredita sve do njegove konačne naplate odnosno likvidacije (regulisanja) na drugi način.

Kreditni dosje, kao minimum, mora da sadrži dokumente koji:

1. identifikuju korisnika, dužnika ili drugog subjekta (u daljem tekstu: korisnik) i ako postoje sa njim povezana lica, te njegovog garanta;

2. pružaju dokaz o pravnoj sposobnosti korisnika da uzima kredite odnosno uzajmljuje finansijska sredstva;

3. pružaju dokaz o njegovom finansijskom stanju i sposobnosti za vraćanje kredita, o dinamici i izvorima otplate kredita;

4. opisuju uslove kreditne obaveze, svrhu datog kredita i upotrebu utrošenih sredstava;

5. opisuju i daju procjenu vrijednosti kolaterala, prate kretanje njegove tržišne vrijednosti, njegovo stanje i lokaciju (mjesto pohrane);

6. opisuju tok kretanja kvaliteta kredita;

7. identifikuju kreditna ovlaštenja, odobrenja, dokaze i preglede;

8. proizlaze iz odredaba stava 4. ovog člana i Odluke o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka.

Banka je dužna da propiše i provodi odgovarajuće interne procedure za proces naplate glavnice kredita, kamata i naknada (u daljem tekstu: procedure naplate), koje osiguravaju da naplata bude pravovremena i saglasna ugovorenim uslovima i da se o tome vode odgovarajuće evidencije. Procedure naplate moraju osigurati načine za brzo ispitivanje zakašnjenja otplate od strane dužnika, praćenje dužine vremena (toka starenja) zakašnjenja u otplati i kvalifikovanje realnim stepenom izloženosti banke kreditnom riziku prema dužnicima (korisnicima) koji kasne u ispunjavanju svojih obaveza.

Pored ranog identifikovanja pogoršanja kvaliteta kredita uprava banke je dužna da sa posebnom pažnjom upravlja pogoršanim odnosno povećanim rizicima, da predlaže i razvija strategiju za njihovo što uspješnije rješavanje i da organizuje poseban stručni tim ili specijalizovanu službu za ponovno ugovaranje odnosno restrukturiranje kredita, za reorganizaciju ili likvidaciju loših korisnika, čiji je cilj da se potencijalni kreditni gubici odnosno gubici banke svedu na najmanju moguću mjeru.

Član 10.

Kontrolne procedure banke moraju da obuhvate najmanje procese za:

1. praćenje karakteristika stavki aktive banke;

2. klasifikaciju aktive banke; i

3. pregled kredita i internu kreditnu kontrolu (kao poseban segment sistema interne kontrole banke) te internu reviziju (kao posebna vrsta kontrola koje osigurava banka), sa odgovarajućim minimumom obuhvatnosti i učestalosti.

Banka je dužna da uspostavi sistem (proces) koji omogućava grupisanje i praćenje stavki aktive odnosno kreditnog portfelja prema pojedinim korisnicima ili grupama povezanih lica, prema vrsti kreditnih usluga, prema privrednoj grani i geografskom području

22

korisnika, i to na takav način da koncentraciju rizika može uredno ispitivati, mjeriti i kontrolisati kao i da kreditni rizik prema grupama povezanih lica može pravovremeno uočiti, pratiti i ograničavati.

Član 11.

Banka je dužna da uspostavi sveobuhvatne procedure za uspješno praćenje i kontrolu karakteristika stavki svoje aktive odnosno kreditnog portfelja i načine izvještavanja o njima, najmanje u skladu sa odredbama ove odluke i da posebno definiše kriterije za identifikaciju, postupanje i izvještavanje o problematičnim stavkama uključivo češće kontrole popraćene brzim i efikasnim korektivnim mjerama kao što su: nepovoljnija/ stroža klasifikacija, formiranje propisanih (adekvatnih) rezervi i otpis gdje je to potrebno, aktiviranje raspoloživih instrumenata, restrukturiranje stavki i dokumentacije, raspoloživih zakonskih akcija, itd.

Član 12.

Banka je dužna da uspostavi vlastiti sistem za klasifikaciju stavki aktive koji precizno i jasno definiše kriterije preuzimanja novog i procjene već postojećeg kreditnog rizika. Minimum tih kriterija predstavljaju kriteriji utvrđeni ovom odlukom.

Član 13.

Banka je dužna da obavlja redovan pregled, pažljivu procjenu te klasifikaciju svakog pojedinačnog kredita.

Izuzetak od odredbe stava 1. ovog člana čine potraživanja koja predstavljaju "portfelj malih kredita" tj. kredita ispod 10.000 KM datih pojedincima odnosno stanovništvu, sa istim ili sličnim karakteristikama (hipotekarni krediti, potrošački krediti, potraživanja po kreditnim karticama, lični krediti na otplatu i sl.) pod uslovom da je banka, uz prethodno odobrenje FBA u pisanoj formi, utvrdila posebne (izuzetne) interne procedure koje daju generalnu ocjenu svih takvih kredita kao kategorija A - Dobra aktiva isključujući one za koje postoje konkretne indikacije, dokumenti ili informacije da su postali ili će postati problematični.

Za problematične stavke u "portfelju malih kredita" uprava banke je dužna da osigura ažuran i efikasan sistem internog izvještavanja koji mora biti detaljno opisan i obrađen u posebnim internim procedurama i koji omogućava praćenje: dužine vremena kašnjenja u otplati u skladu sa ovom odlukom i svakog pojedinačnog odobrenog reprogramiranja ili refinansiranja od strane banke odnosno svakog mogućeg načina konačne likvidacije (regulisanja) kredita.

Za klasifikaciju kredita datih dioničarima koji imaju značajan vlasnički interes u banci uprava banke je dužna da osigura primjenu i objektivnih i subjektivnih kriterija iz ove odluke te preciznu kvantifikaciju i dokumentovanje argumenata koji pružaju podršku subjektivnim ocjenama.

Program banke mora da obuhvati procedure za obavljanje redovnih formalnih pregleda i klasifikacije aktive ali, kada je to potrebno, i za ponovnu odnosno promjenu ranije izvršene klasifikacije pojedinih stavki aktive bez obzira na rokove redovne klasifikacije. Priroda, složenost i stepen analiza ponovne redovne periodične ili vanredne procjene i klasifikacije aktive treba da se mijenjaju zavisno od vrste stavki aktive i iskustva sa pojedinim kreditima odnosno korisnicima.

Klasifikaciju stavki aktive banka mora provoditi ažurno i tačno. Uz pregled (listu) o klasifikaciji aktive banka je dužna da sačini i vodi posebnu listu pojedinačne nekvalitetne aktive iz člana 14. stav 1. tačka 5. ove odluke (u daljem tekstu: nekvalitetna aktiva). Posebnu listu nekvalitetne aktive banka je dužna da kontinuirano dopunjava i ažurira i istovremeno usklađuje pregled klasifikacije aktive, odnosno u svakom trenutku kada takve stavke aktive identifikuje.

Kao minimum, banka je dužna da obavlja kontrolu, sastavlja pregled klasifikacije aktive i posebnu listu nekvalitetne aktive najmanje na zadnji dan svakog kalendarskog kvartala.

Član 14.

U svrhu jedinstvenog postupanja prema ovoj odluci banka je dužna da primjenjuje slijedeće kategorije po definicijama koje slijede:

1. Kapitalizacija kamate predstavlja proces pripisivanja obračunate nenaplaćene kamate nenaplaćenoj glavnici kredita, proces refinansiranja, reprogramiranja ili proces konverzije obračunate nenaplaćene kamate u novi bankarski kredit, na dan dospijeća kamate ili na dan dospijeća kredita.

Banka ne može vršiti kapitalizaciju kamate po kreditima (potraživanjima) samo kad:

23

a) prethodno utvrdi da je korisnik sposoban da otplati dug u normalnom procesu poslovanja iz svojih vlastitih interno-stvorenih operativnih novčanih tokova; i

b) je kapitalizacija kamate predviđena inicijalnim ugovorom o kreditu i zasnovana na korisnikovom unaprijed planiranom mogućem privremenom neskladu operativnih novčanih tokova; i

c) je potraživanje banke obezbijeđeno prvoklasnim ili kvalitetnim kolateralom u smislu ove odluke; i

d) je naplata kredita, uključujući i kapitaliziranu kamatu, zasnovana na budućem, čvrsto predviđenom poslovnom događaju korisnika; i

e) korisnik dokaže da može obezbijediti potrebna sredstva iz drugih izvora pod sličnim uslovima; i

f) je realna sumnja u konačnu naplatu cijele glavnice i kamate realno mala, što je dodatno potvrđeno i ocjenom interne kontrole i interne revizije banke u pisanoj formi.

Kapitalizirana kamata u slučaju restrukturiranja i produženja kredita ne može se oprihodovati dok se ne izvrši njena stvarna naplata iz vlastitih sredstava dužnika-klijenta.

2. Proces naplate predstavlja naplatu potraživanja:

a) na redovan način i pravovremeno;

b) kada je to moguće, putem ponovljenog (drugog) pokušaja od kojeg se očekuje sigurna i uspješna naplata potraživanja i njegovo vraćanje u ažurno stanje i to putem naplate dospjele glavnice i dospjele kamate (za što banka mora raspolagati dokumentima i sigurnim dokazima), ali bez preduzimanja zakonskih aktivnosti;

c) putem zakonskih aktivnosti koje obuhvaćaju i primjenu sudskog postupka prema dužniku (korisniku) uključivo i tužbu za pokretanje stečajnog postupka dužnika.

3. Suspendovana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu koja se klasifikuje kao nekvalitetna aktiva. Ovakvu kamatu banka je dužna da u punom već obračunatom nenaplaćenom iznosu, istovremeno sa klasifikacijom aktive, neutrališe formiranjem "Posebne rezerve za kreditne gubitke - za suspendovanu kamatu" na teret "Troškova rezervi za kreditne gubitke - za suspendovanu kamatu", odnosno neutrališe se kao prihod u bilansu uspjeha banke.

4. Obustava obračuna kamate znači procjenu i knjigovodstveno vođenje nekvalitetne aktive po gotovinskom principu koji znači obavezu banke da u zvaničnim knjigama, tj. u bilansu banke, obustavi daljnji obračun kamate na nekvalitetnu aktivu i daljnju kamatu ne unosi kao prihod u svoj bilans uspjeha sve do trenutka dok dužnik (korisnik) ne izvrši njenu stvarnu gotovinsku uplatu.

Banka je dužna da suspenduje već obračunatu nenaplaćenu kamatu i obustavi daljnji obračun kamate po nekvalitetnoj aktivi. Jedini izuzetak od ovog pravila može da bude slučaj kada je nekvalitetna aktiva pokrivena prvoklasnim ili kvalitetnim kolateralom i istovremeno se već nalazi u postupku naplate, o čemu je banka dužna da osigura čvrste argumente i dokumentaciju.

Kada banka obustavi obračun kamate na nekvalitetnu aktivu u svojim zvaničnim knjigama, dužna je da obračun kasnije dospjele kamate po istom osnovu vodi u svojim vanbilansnim evidencijama. Sve naknadno ostvarene naplate po tom osnovu tj. po aktivi za koju je ranije obustavila obračun kamate, banka je dužna da prvo upotrijebi za naplatu-pokriće glavnice potraživanja, a eventualno preostali iznos za naplatu kamate, izuzev u slučaju ponovo ugovorenog kredita i obaveze dužnika da izmiri dospjele kamate i naknade iz vlastitih sredstava u skladu sa tačkom 7. ovog člana.

5. Nekvalitetna aktiva predstavlja aktivu koja, u pravilu, ne donosi prihod. Banka je dužna da nekvalitetnom aktivom tretira stavke aktive kada:

a) su glavnica i/ili kamata dospjele i nisu naplaćene duže od 90 dana od dana njihovog inicijalno ugovorenog dospijeća odnosno kada su u skladu sa odredbama čl. 15. i 16. ove odluke klasifikovane u kategorije C, D i E; ili

b) su obaveze korisnika po kamati, za koje je dužnik (korisnik) zakasnio sa plaćanjem duže od 90 dana od njihovog inicijalno ugovorenog dospijeća, kapitalizirane.

24

6. Dospjelu aktivu predstavlja aktiva kada:

a) su glavnica i/ili kamata dospjele, a nisu naplaćene na dan dospijeća ili duže; ili

b) su dospjele obaveze po kamati kapitalizirane u smislu stava 1. tačka 1. ovog člana.

7. Ponovo ugovoreni kredit predstavlja kredit koji je refinansiran, reprogramiran ili na neki drugi način konvertovan tj. kredit kod kojeg su, zbog korisnikovih promijenjenih uslova i otplatnih sposobnosti odnosno zbog njegove nemogućnosti otplate prema inicijalno ugovorenom planu ili zbog izmijenjene (na niže) tekuće tržišne stope, ranije ugovoreni rokovi (rok ili otplatni plan) i/ili drugi uslovi naknadno promijenjeni da bi banka dužniku (korisniku) omogućila lakše (a za sebe sigurnije) servisiranje duga. U ovakvom slučaju banka je dužna da osigura da korisnik prije ponovnog ugovaranja (reugovaranja) plati svu dospjelu obračunatu kamatu i sve dospjele naknade isključivo iz svojih vlastitih sredstava, jer u suprotnom FBA je dužna da ponovo ugovoreni kredit smatra problematičnim restrukturi- ranjem duga i da postupi u skladu sa odredbama člana 17. i člana 23. ove odluke.

8. Rezerve za kreditne gubitke (u daljem tekstu: RKG) predstavljaju rezerve koje je banka, prilikom procjene kvaliteta odnosno klasifikacije stavki aktive, dužna da formira putem terećenja Troškova rezervi za kreditne gubitke (u daljem tekstu: TRKG) i koje, kada se za to steknu uslovi u skladu sa odlukama nadzornog odbora odnosno najmanje u skladu sa odredbama ove odluke, služe za otpis loše klasifikovane aktive, djelomično ili u cjelini.

U skladu sa ovom odlukom, RKG formirane za stavke aktive klasifikovane kao kategorija A - Dobra aktiva čine "Opće rezerve za kreditne gubitke" (u daljem tekstu: ORKG), a RKG formirane za stavke aktive klasifikovane kao: kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom, kategorija C - Podstandardna aktiva, kategorija D - Sumnjiva aktiva i kategorija E - Gubitak, čine "Posebne rezerve za kreditne gubitke" (u daljem tekstu: PRKG).

9. Prvoklasno osigurana aktiva predstavlja stavku aktive za čiju naplatu banka raspolaže osiguranjem u obliku kvalitetnog utrživog (koji imaju poznato-aktivno tržište i stabilne cijene) zaloga čija vrijednost, utvrđena pouzdanim i stabilnim cijenama, prelazi iznos potraživanja banke i koji je dovoljan da potpuno zaštiti banku od mogućeg gubitka glavnice, kamate, naknade i troškova naplate odnosno kod kojeg je, u mogućem prinudnom programu likvidacije potraživanja banke odnosno likvidacije korisnika, osigurano njeno nesumnjivo zakonsko i fizičko raspolaganje (u daljem tekstu: prvoklasni kolateral).

Prvoklasnim kolateralom, u smislu ove odluke, smatraju se:

a) novčani depoziti založeni kao kolateral pri čemu je osigurano da:

novčani depozit deponovan kod te banke, kod druge banke u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: F BiH) ili u zemlji zone A;

je zaključen ugovor o zalogu depozita kojim je predviđeno da je banka jedino privilegovano lice koje ima osiguran interes po odnosnom zalogu, da je zalog neopoziv, da je jedini preduslov za primjenu prava banke na zalog da korisnik propusti da ispuni svoju obavezu prema banci i da je zalog dat na način koji ne pruža mogućnost da se po njemu uspostave dodatni interesi;

zalog može biti iskorišten na način da ni zalogodavac (dužnik-korisnik) niti bilo koje drugo lice ne mogu osporiti zakonsko pravo banke koje proizlazi iz ugovora o zalogu.

b) vrijednosni papiri izdati od strane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH), Federacije BiH, centralnih vlada zemalja zone A ili institucija koje one finansiraju (budžetiraju), međunarodnih razvojnih banaka, Centralne banke Bosne i Hercegovine i centralnih banaka država zone A, prvoklasnih banaka i kompanija zemalja zone A i Federacije BiH, za koje banka raspolaže sa dokumentovanim dokazima da je izvršila sve potrebne finansijske odnosno druge analize i utvrdila da je izdavalac vrijednosnog papira finansijski zdrav, dobro kapitaliziran (gdje je to primjenljivo) i sposoban da izvrši obaveze po vrijednosnom papiru, pri čemu je osigurano da:

su deponovani kod te banke; nema sumnje da je dužnik-korisnik njihov zakoniti vlasnik; je zaključen ugovor o zalogu odnosnog vrijednosnog papira iz kojeg se vidi da je banka jedino privilegovano lice koje ima

osiguran interes po tom zalogu, da je zalog neopoziv, da je jedini preduslov za primjenu prava banke po zalogu da korisnik propusti da ispuni svoju obavezu prema banci i da je zalog dat na način koji ne pruža mogućnost da se po njemu uspostave dodatni interesi;

zalog može biti iskorišten na način da ni zalogodavac (korisnik) niti bilo koje drugo lice ne mogu osporiti zakonsko pravo banke koje proizlazi iz ugovora o zalogu;

je vrijednost zaloga za najmanje 20% veća od iznosa zalogom osiguranog potraživanja banke.

25

c) neopozive garancije izdate od strane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH), Federacije BiH, centralnih vlada zemalja zone A ili institucija koje one finansiraju (budžetiraju), međunarodnih razvojnih banaka, Centralne banke Bosne i Hercegovine i centralnih banaka država zone A, prvoklasnih banaka i kompanija zemalja zone A i Federacije BiH, za koje banka raspolaže sa dokumentovanim dokazima da je izvršila sve potrebne finansijske odnosno druge analize i utvrdila da je izdavalac garancije finansijski zdrav, dobro kapitaliziran (gdje je to primjenljivo) i sposoban da na poziv izvrši plaćanje po garanciji, pod uslovom da je garancija uredno ovjerena od strane izdavaoca, neuslovljena i plativa u slučaju kada korisnik ne izvrši svoju obavezu odnosno plaćanje.

d) plemeniti metali pod uslovom da:

je zalog deponovan kod te banke; je zaključen ugovor o zalogu iz kojeg se vidi da je banka jedino privilegovano lice koje ima osiguran interes po tom

zalogu, da je zalog neopoziv, da je jedini preduslov za primjenu prava banke po zalogu da korisnik propusti da ispuni svoju obavezu prema banci i da je zalog dat na način koji ne pruža mogućnost da se po njemu uspostave dodatni interesi;

nema sumnje da je dužnik-korisnik njihov zakoniti vlasnik; zalog može biti iskorišten na takav način da ni zalogodavac (dužnik-korisnik) niti bilo koje drugo lice ne mogu osporiti

zakonsko pravo banke koje proizlazi iz ugovora o zalogu; je zalog u obliku koji može da zadovolji uslov kvaliteta, stabilnosti cijena i lake utrživosti; je vrijednost zaloga procijenjenog od strane sudskog vještaka za najmanje 20% veća od iznosa zalogom osiguranog

potraživanja banke.

10. Kvalitetnim kolateralom u smislu ove odluke smatraju se sve druge vrste kvalitetnih i utrživih (koji imaju poznato-aktivno tržište i stabilne cijene) zaloga, osim vrsta navedenih u tački 9. stav 2. podtačke a), b), c) i d) ovog člana, i koji ispunjavaju sljedeće uslove:

a) da je zalog deponovan kod te banke;

b) je zaključen ugovor o zalogu kojim je predviđeno da je banka jedini privilegovani povjerilac koji ima osiguran interes po odnosnom zalogu, da je zalog neopoziv, da je jedini preduslov za primjenu prava banke na zalog da korisnik propusti da ispuni svoju obavezu prema banci i da je zalog dat na način koji ne pruža mogućnost da se po njemu uspostave dodatni interesi;

c) da zalog može biti iskorišten na takav način da ni zalogodavac (korisnik) niti bilo koje drugo lice ne mogu osporiti zakonsko pravo banke koje proizlazi iz ugovora o zalogu.

d) je vrijednost zaloga za najmanje 50% veća od iznosa potraživanja banke.

Član 15.

Banka je dužna da stavke aktive, izložene kreditnom riziku i navedene u članu 2. ove odluke, periodično odnosno najmanje kalendarski kvartalno klasifikuje u sljedeće kategorije:

1. Kategorija A - Dobra aktiva

2. Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom

3. Kategorija C - Podstandardna aktiva

4. Kategorija D - Sumnjiva aktiva

5. Kategorija E - Gubitak

Nadzorni odbor je dužan da osigura i kontinuirano nadzire da banka odnosno uprava banke provodi kontinuiran postupak praćenja i periodičnog pregleda visine kreditnog rizika koji je banka preuzela, da vrši klasifikaciju stavki aktive i ažurno provodi formiranje i održavanje procijenjenih ORKG i PRKG, a najmanje u skladu sa odredbama ove odluke.

Član 16.

26

Banka je dužna da klasifikaciju aktive obavlja po pravilima i kriterijima navedenim u ovom članu, bez obzira da li su stavke dospjele ili nedospjele, pri čemu predmet razmatranja moraju biti:

1. objektivni kriteriji tj. poštovanje rokova u izvršavanju obaveza i starost već dospjelih obaveza korisnika banke; i

2. subjektivni kriteriji tj. kriteriji vezani za finansijsko i ekonomsko stanje kao i uočene poslovne i moralne osobine korisnika.

Banka je dužna da klasifikaciju aktive obavlja uzimanjem u razmatranje svih faktora vezanih za korisnikove osobine i njegovu sposobnost plaćanja. Ranije stečeno iskustvo banke po pitanju rokova izvršavanja obaveza od strane korisnika je samo jedan od pokazatelja za njegovu tekuću i buduću sposobnost plaćanja pa je banka dužna da, prilikom klasifikacije aktive, u razmatranje i ocjenu uzme kriterije navedene u članu 8. ove odluke odnosno slijedećih kriterija:

1. Kategorija A - Dobra aktiva: U ovu kategoriju banka može da klasifikuje stavke aktive koje nisu predmet kritike i to:

a) stavke aktive odnosno kredite koji su potpuno osigurani Prvoklasnim kolateralom iz člana 14. tačka 9. ovog člana i to bez obzira na ostale neotplaćene dugove, dijelove dugova ili druge nepovoljne kreditne faktore korisnika;

b) stavke aktive kod kojih nema otkrivenih problema i prepreka koji bi ometali odnosno spriječili naplatu glavnice i kamate na dan dospijeća i kod kojih se ne očekuje da će banka umjesto korisnika isplatiti bilo kakve eventualne obaveze, odnosno ako:

u vrijeme njihove klasifikacije postoje čvrsti dokumentovani argumenti za pretpostavku da će biti naplaćene u skladu sa njihovim ugovorenim uslovima i da banka ne treba da očekuje gubitke;

su adekvatno strukturirane prema potrebama i sposobnostima korisnika za otplatu; se ranije odvijale kako je to inicijalno planirano odnosno ugovoreno i ako se u tekućem periodu odvijaju na isti način; su i one i za njih uzeti kolaterali dobro dokumentovani, registrovani i usklađeni sa zakonom i ovom odlukom; dužnik, ni zvanično ni nezvanično, nije obustavio potpuno uredno izvršavanje obaveza prema banci ili drugim licima; i ako je korisnikova sposobnost otplate dugova podržana njegovim dobrim i stabilnim finansijskim stanjem i izgledima za

vitalnost odnosno održivost njegove aktivnosti.

2. Kategorija B - Aktiva sa posebnom napomenom: U ovu kategoriju banka je dužna da klasifikuje stavke aktive čija je naplata osigurana kvalitetnim kolateralom iz člana 14. tačka 10. ove odluke, a istovremeno imaju potencijalne slabosti koje, ako se ne prate, ne provjeravaju i pravovremeno ne koriguju, mogu pogoršati i oslabiti kreditnu sposobnost i solventnost banke u budućnosti i uključuju:

a) stavke koje nisu dovoljno obrađene, praćene, kontrolisane i korigovane od strane kreditnih službenika banke tj. koje nemaju kompletne i kvalitetne kreditne dosjee sa svim potrebnim dokazima o opravdanosti i kvalitetu datog kredita; i

b) stavke koje nisu adekvatno i stručno strukturirane po rokovima, dokumentaciji ili drugim uslovima.

Aktiva koja se uključuje u ovu kategoriju može u datom trenutku izgledati solidna, ali se mogu uočiti nepovoljni trendovi ili znakovi vezani za korisnikove obaveze ili za ekonomske i tržišne uslove u okruženju koji u budućnosti mogu nepovoljno uticati i na korisnika. Pri tome njegovi, dokazima podržani, operativni novčani tokovi još uvijek mogu izgledati zadovoljavajući (dovoljni) za servisiranje njegovih obaveza, ali postoji opasnost da se njihov nivo i kvalitet pogoršaju tako da postanu nedovoljni za vlastito pokriće korisnikovih potreba za samo-finansiranje i reinvestiranje.

U ovu kategoriju banka je dužna da uključi sve stavke za koje dužnik-korisnik kasni sa plaćanjima ili ih odlaže prema banci ili nezavisno od banke prema drugim licima, zvanično ili nezvanično, ali ne duže od 90 dana od dana inicijalno ugovorenog roka odnosno ugovorenih rokova.

3. Kategorija C - Podstandardna aktiva: U ovu kategoriju banka je dužna da klasifikuje stavke aktive koje nisu podržane uspješnim tekućim poslovanjem odnosno solidnom sposobnošću plaćanja od strane korisnika i obuhvaćaju slijedeće:

a) potraživanja od dužnika-korisnika čiji tekući novčani tokovi nisu dovoljni za pokrivanje dospjelih dugova (obaveza);

b) potraživanja od dužnika kod kojih je ciklus pretvaranja aktive (imovine) u gotovinu duži od rokova za otplatu duga; i

c) potraživanja od korisnika koji su nesolventni odnosno potkapitalizirani.

27

Ova kategorija obuhvata potraživanja od korisnika koji su u situaciji da njihovi primarni izvori otplate nisu adekvatni za uredno servisiranje duga i da postoji opasnost, ili se to već dogodilo odnosno već događa, da banka mora posegnuti za realizacijom korisnikovih sekundarnih izvora za naplatu svojih dospjelih potraživanja. Pod sekundarnim izvorima, u smislu ove odredbe, smatraju se:

a) realizacija kolaterala za naplatu potraživanja banke;

b) refinansiranje, reprogramiranje i konverzija kredita na bilo koji drugi način; i

c) pribavljanje svježeg dopunskog kapitala od strane korisnika.

Ovu kategoriju aktive čine i stavke za koje banka nema potpune tekuće finansijske izvještaje i informacije o korisniku, adekvatnu i kompletnu dokumentaciju o kreditu, dužniku-korisniku i uzetom kolateralu kao i stavke za koje raspolaže lošim tj. nezadovoljavajućim finansijskim informacijama o dužniku-korisniku.

Istovremeno, banka je dužna da u ovu kategoriju uključi sve stavke za koje korisnik kasni sa plaćanjima ili ih odlaže prema banci ili nezavisno od banke prema drugim licima, zvanično ili nezvanično, duže od 90, a kraće od 180 dana od dana inicijalno ugovorenog roka odnosno ugovorenih rokova.

4. Kategorija D - Sumnjiva aktiva: U ovu kategoriju banka je dužna da klasifikuje stavke aktive koje imaju sve slabosti koje sadrži aktiva klasifikovana kao kategorija C-Podstandardna aktiva, s tim da za osiguranje naplate banka ne raspolaže kolateralom. Ove slabosti čine punu naplatu potraživanja veoma problematičnom, velikim pitanjem i visokom mogućnosti gubitka za banku, ali zbog određenih posebnih faktora koji bi ipak mogli dovesti do podizanja kvaliteta ovakve aktive njena klasifikacija u kategoriju E-Gubitak može da se odloži sve dok se objektivnije ne utvrdi njen definitivni status.

Istovremeno, banka je dužna da u ovu kategoriju uključi sve stavke za koje korisnik kasni sa plaćanjima ili ih odlaže prema banci ili nezavisno od banke prema drugim licima, zvanično ili nezvanično, duže od 180, a kraće od 270 dana od dana inicijalno ugovorenog roka odnosno ugovorenih rokova, osim u slučaju da je banka već pokrenula zakonsku aktivnost za realizaciju kolaterala i da već raspolaže sigurnim argumentima odnosno dokumentovanim dokazima da osnovano očekuje urednu, pravovremenu i potpunu realizaciju kolaterala (u daljem tekstu: dokazana realizacija kolaterala u toku).

5. Kategorija E - Gubitak: U ovu kategoriju banka je dužna da klasifikuje stavke aktive koje se smatraju nenaplativim i za koje daljnje zadržavanje u kategorijama naplative aktive nije opravdano. Klasifikacija u ovu kategoriju ne znači da se ovoj aktivi ne može eventualno naknadno poboljšati kvalitet ili da ne može biti eventualno spašena makar djelomično, ali odlaganje njenog potpunog otpisa više nije opravdano. Ovakve stavke u osnovi predstavljaju vrlo vjerovatno bezvrijednu (nenaplativu) aktivu, čak ako je njen djelomičan oporavak u budućnosti i moguć. Ovakve stavke aktive banka ne može zadržavati u svojim zvaničnim poslovnim knjigama (bilansu) ni tokom pokušaja za njen naknadni i možda mogući dugoročni oporavak.

Istovremeno, banka je dužna da u ovu kategoriju uključi sve stavke za koje korisnik kasni sa plaćanjima ili ih odlaže prema banci ili nezavisno od banke prema drugim licima, zvanično ili nezvanično, duže od 270 dana od dana inicijalno ugovorenog roka odnosno ugovorenih rokova, osim u slučaju da banka raspolaže dokazanom realizacijom kolaterala u toku.

Banka je dužna da stavke aktive koje identifikuje odnosno klasifikuje kao kategorija E-Gubitak odmah u trenutku identifikacije, u cijelosti ili u iznosu koji nije pokriven dokazanom realizacijom kolaterala u toku, otpiše i ukloni iz svojih zvaničnih poslovnih knjiga na slijedeći način:

a) odobravajući račun PRKG i zadužujući račun TRKG; i

b) odobravajući račune stavki aktive koje su identifikovane kao kategorija E-Gubitak i zadužujući račun PRKG.

Član 17.

Kada se izlaganje banke jednom konkretnom kreditnom riziku ne može decidno odrediti odnosno kada je moguća njegova različita klasifikacija, banka je dužna da izvrši izbor strože kategorije, osim u slučaju kada raspolaže uredno dokumentovanim i čvrstim dokazom za suprotno.

28

Ponovo ugovoreni kredit po kojem je korisnik, a prije ponovnog ugovaranja, banci uredno platio obračunatu dospjelu kamatu iz svojih vlastitih sredstava, banka je dužna da klasifikuje u kategoriju C-Podstandardna aktiva, osim ako je osigurala uslove i sigurne dokaze za njegovu moguću klasifikaciju u kategoriju B-Aktiva sa posebnom napomenom.

Član 18.

Ni jedan od kriterija iz ove odluke ne može da spriječi kontrolore (supervizore) FBA da izvrše i banci nalože klasifikaciju stavki aktive banke u strožu kategoriju ako to smatraju opravdanim. U slučaju kada su kontrolori FBA saglasni da je banka izvršila klasifikaciju određene stavke aktive u odgovarajuću kategoriju, ali da nije pravilno odnosno korektno odredila procent potencijalnog kreditnog gubitka u okviru te iste kategorije, primjenjuje se procent koji se dobije zbrajanjem procenta kojeg je odredila banka i 50% iznosa razlike između procenta kojeg je odredila banka i procenta kojeg su odredili kontrolori FBA. Kada kontrolori FBA uoče da banka, prilikom klasifikacije aktive, u svojim ocjenama pretežno neosnovano primjenjuje najniži ili približno najniži mogući nivo procenta potencijalnih kreditnih gubitaka, u svim slučajevima neslaganja sa takvom ocjenom, su dužni da odrede procent isključivo na osnovu vlastite procjene.

Član 19.

Kada je banka izložena kreditnom riziku (rizicima) prema grupi povezanih lica, definisanoj članom 6. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, dužna je da svoja potraživanja od svih članova te grupe klasifikuje u jednu (istu) kategoriju tj. u kategoriju u koju je klasifikovala potraživanje od najlošije klasifikovanog korisnika. Od ovog pravila banka može odstupiti samo izuzetno kada kreditni dosje nekog od tih korisnika sadrži dokumentaciju i izvještaj odgovornog kreditnog službenika banke koji podržava odvojenu klasifikaciju i potvrđuje svoje razloge jednim od prvoklasnih kolaterala i pripremljenom analizom koja jasno ide u prilog takvom zaključku. U ovakvom slučaju izuzetak mora biti unesen u izvještaj koji se redovno mjesečno podnosi nadzornom odboru na uvid.

Period kašnjenja u naplati potraživanja banke, a koji je utvrđen članom 16. ove odluke, se ne može smatrati prekinutim samim ponovnim ugovaranjem, ako korisnici prije ponovnog ugovaranja nisu u potpunosti platili dospjelu obračunatu kamatu i dospjele naknade isključivo iz svojih vlastitih sredstava, niti kada nisu ispunjeni uslovi utvrđeni odredbama člana 14. tačka 1. ove odluke niti uslovi izuzetka iz ovog stava. U slučajevima iz ovog stava isti moraju biti uneseni u izvještaje koji se redovno mjesečno podnosi nadzornom odboru.

Nadzorni odbor je dužan da osigura da uprava banke uspostavi i provodi internu kontrolu i omogući da interni revizor banke nadzire provođenje politika koje osiguravaju primjenu odredaba ovog člana.

Član 20.

Nadzorni odbor je dužan da donese posebnu sveobuhvatnu odluku o definisanju, procjeni i tretmanu kolaterala za osiguranje naplate potraživanja banke koja, kao minimum, mora da sadrži slijedeće elemente:

1. identifikaciju za banku prihvatljivih i neprihvatljivih vrsta kolaterala;

2. definisanje lica koja mogu obavljati procjenu za račun banke, a zavisno od vrste, relativne važnosti i složenosti kolaterala;

3. za banku prihvatljivu odnosno validnu proceduru i metodologiju procjene;

4. uslove za pribavljanje odnosno osiguranje ponovne procjene kolaterala, kada je to potrebno;

5. definisanje razumnih odnosno prihvatljivih kriterija za usklađivanje i tretman različitih oblika vrijednosti npr. knjigovodstvene, tržišne, itd; i

6. definisanje opreznih ograničenja za procjenu realne odnosno tržišne vrijednosti kolaterala, tako da se obezbijedi maksimalno-realna procjena za banku ostvarljive vrijednosti, u datom trenutku i u datoj situaciji.

Član 21.

Banka je dužna da i sve stavke vanbilansa, koje su izložene kreditnom riziku odnosno potencijalnim obavezama banke u smislu ove odluke, klasifikuje prema kriterijima definisanim odredbama člana 16. ove odluke.

29

Član 22.

Nadzorni odbor je dužan da obezbijedi da uprava banke formira potrebne rezerve, zavisno od ocjene kvaliteta stavki aktive i stavki vanbilansa odnosno njihove klasifikacije u skladu sa odredbama ove odluke.

Istovremeno, pri identifikaciji odnosno utvrđivanju mogućeg nivoa kreditnih gubitaka (u daljem tekstu: KG) tj. općeg kreditnog rizika (u daljem tekstu: OKR) i potencijalnih kreditnih gubitaka (u daljem tekstu: PKG) po stavkama aktive banke u smislu odredaba ovog člana. Uprava banke dužna je da uloži maksimalne napore da na vrijeme osigura procjenu, kvantifikaciju i klasifikaciju njihove naplativosti ili mogućnosti dobivanja zahtjeva za isplatu po preuzetim potencijalnim obavezama banke (obaveze po određenim stavkama vanbilansa banke) u skladu sa odredbama ove odluke.

Banka je dužna da procjenu i formiranje rezervi za stavke aktive i stavke vanbilansa obavlja pojedinačno po svakom korisniku odnosno grupi povezanih lica, a najmanje u skladu sa ovom odlukom.

Rezerve koje je banka dužna da formira za pokriće OKR predstavljaju ORKG.

Rezerve koje je banka dužna da formira za pokriće PKG predstavljaju PRKG.

Banka je dužna da u svojim internim evidencijama KG i obje vrste rezervi iz ovog člana (ORKG i PRKG) identifikuje i vodi pojedinačno po: svakom pojedinom korisniku, svakoj njihovoj pojedinačnoj stavci aktive i svakoj grupi povezanih lica.

Banka je dužna da ORKG i PRKG pravovremeno i uredno u smislu odredaba ove odluke formira i kontinuirano održava po kategorijama klasifikovane aktive, a najmanje u procentima kako slijedi:

Kategorija A Dobra aktiva: 2% ORKG za OKR

Kategorija B Aktiva sa posebno napomenom: 5 -15% PRKG za PKG

Kategorija C Podstandardna aktiva:16 - 40% PRKG za PKG

Kategorija D Sumnjiva aktiva: 41- 60% PRKG za PKG

Kategorija E Gubitak: 100% PRKG za PKG

Obaveza banke da formira i održava ORKG za OKR u procentu 2% za aktivu klasifikovanu u Kategoriju A - Dobra aktiva ne odnose se na sljedeće stavke aktive i vanbilansa:

1. gotov novac;

2. novčana sredstva na rezervnom računu kod Centralne banke BiH;

3. novčana sredstva koja se nalaze na računu stranih banaka rangiranih sa investicijskim rangom;

4. poslovni objekti i poslovni prostori za koje banka ima urednu i kompletnu dokumentaciju o vlasništvu i policu o punom osiguranju kod osiguravajućih institucija;

5. plasmane ili dio plasmana i potencijalnih obaveza banke, koji su obezbijeđeni kolateralom u obliku novčanog depozita kod te iste banke, uz uslov da je ugovorom regulisano da je sve do naplate potraživanja banke ili prestanka potencijalne obaveze banke, novčani depozit kao kolateral vezan za konkretan kreditno-garancijski posao;

6. oprema koja je u vlasništvu banke i za koju banka posjeduje policu o punom osiguranju kod osiguravajućih institucija;

7. zemljište na kojem se nalaze poslovni objekti banke u funkciji, koje je u vlasništvu banke i o čemu banka ima uredne ZK izvatke.

Član 23.

30

U smislu ove odluke banka je restrukturirala svoje potraživanje od korisnika kada mu je dala jednu ili više olakšica ili ustupaka, ali samo u slučajevima potraživanja kod kojih dužnik banke ima ekonomske odnosno finansijske teškoće i iz tih razloga banka ima (ili bi mogla imati) probleme u naplati (u daljem tekstu: Restrukturiranje problematičnih potraživanja-skraćeni naziv: RPP). Pod olakšicama i ustupcima pri RPP, se smatraju:

1. uzimanje druge aktive odnosno imovine korisnika kao potpunu ili djelomičnu naplatu potraživanja banke;

2. produžavanje rokova otplate za glavnicu potraživanja i/ili kamatu;

3. smanjenje kamatne stope na potraživanje;

4. smanjenje iznosa duga, dospjele glavnice i/ili kamate; i

5. drugi slični ustupci korisniku.

Knjigovodstvena pravila: U slučajevima koji su navedeni u stavu 1. ovog člana, uprava banke je dužna da primijeni oprezna knjigovodstvena pravila i obezbijedi adekvatne informacije o rezultatima RPP, odnosno da:

1. definiše i utvrdi vrijednost po kojoj će banka knjigovodstveno evidentirati materijalnu i finansijsku aktivu stečenu u procesu RPP i obavezno utvrdi gubitak koji je povezan sa svakom takvom transakcijom, ako ga ima; i

2. osigura uredno knjigovodstveno evidentiranje svih elemenata transakcija koje su obavljene u procesu pretvaranja ranijeg oblika aktive u novi.

Stečena materijalna aktiva: Za procjenu stečene materijalne aktive, primljene kao potpunu ili djelomičnu otplatu dugova od strane korisnika, banka je dužna da primijeni koncept fer vrijednosti tj. realne vrijednosti (u daljem tekstu: RV). Za materijalnu aktivu za koju postoji stabilno aktivno tržište RV predstavlja ekvivalent vrijednosti takve aktive po tržišnim cijenama. U nedostatku takvog tržišta RV se mora utvrditi putem nezavisne, formalizovane i profesionalne ocjene. Nadzorni odbor je dužan da obezbijedi primjenu profesionalnih i strogih standarda za procjenu takve aktive, da ih precizno specificira u pisanim kreditnim procedurama banke i da obezbijedi da ih eksperti procjenitelji, kada su angažovani, u potpunosti primjenjuju. Za stečenu materijalnu aktivu za koju ne može dokazati RV odnosno nepobitnu i stabilnu vrijednost, banka, u svrhu knjigovodstvenog evidentiranja može koristiti samo tehničku vrijednost od 1 KM (skraćeni naziv: TV).

Banka je dužna da u svojim poslovnim knjigama stečenu materijalnu aktivu knjiži po njenoj RV ili TV. Ako je vrijednost stečene materijalne aktive manja od iznosa na takav način regulisanog potraživanja banke, za razliku vrijednosti odnosno gubitak banka je dužna da, u trenutku kada je iznos gubitka konstatovan tj. u trenutku kada je takva materijalna aktiva stečena, formira PRKG putem terećenja TRKG i izvrši njen otpis. Vrijednost stečene materijalne aktive koja je viša od knjižene RV ili TV, odnosno prihod iz tog osnova, FBA može priznati banci samo nakon prodaje i naplate takve aktive.

Stečena finansijska aktiva: Stečenu finansijsku aktivu tj. aktivu koju banka može da primi u procesu naplate svojih potraživanja čine vlasnički i dužnički vrijednosni papiri, kreditna i druga slična potraživanja. Pri procjeni vrijednosti takve aktive banka je dužna da se pridržava slijedećih principa:

1. kada stiče dionice i udjele u kapitalu (u daljem tekstu: dionica) pri potpunom regulisanju inicijalnog dugovanja korisnika ili kao dio u procesu RPP, dužna je da takve dionice knjigovodstveno evidentira po najnižoj opreznoj vrijednosti;

2. najniža oprezna vrijednost ne može biti niža od iznosa potraživanja (glavnica i kamata) banke (koje se u potpunosti naplaćuje primljenom dionicom), a ako je dionica primljena samo kao dio u procesu RPP najniža oprezna vrijednost ne može biti niža od iznosa potraživanja (glavnice i kamate) umanjenog za uknjiženu vrijednost novog odnosno restrukturiranog kredita i eventualno uzete materijalne aktive;

3. najniža oprezna vrijednost može biti:

a) kotirana vrijednost za dionice koje se aktivno prodaju na organizovanom tržištu; ili

b) najviše do 75 % nominalne vrijednosti dionica koje ne ispunjavaju uslov iz podtačke a) ove tačke.

31

4. u slučaju u kojem banka prezentira materijalne dokaze da je neko treće lice, koje nije povezano ni sa korisnikom ni sa bankom, najmanje tri mjeseca ranije kupilo više od 25% udjela u kapitalu korisnika, FBA može u pisanoj formi odobriti knjigovodstveno evidentiranje najniže oprezne vrijednosti stečenih dionica po cijeni koju je to treće lice platilo gotovinom kao izuzetak od principa pod 1, 2. i 3. ovog stava.

Promjena uslova potraživanja: Banka je dužna, u procesu RPP koji je zasnovan na procjeni sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova korisnika i kod kojeg je visina novog ili restrukturiranog potraživanja niža od vrijednosti inicijalnog zaduženja koje je podvrgnuto RPP, da formira PRKG i izvrši otpis identifikovanog PKG.

Kombinacija materijalne i finansijske aktive: Generalno, u svim slučajevima kada banka stiče materijalnu ili finansijsku aktivu kao djelomičnu naplatu inicijalnog potraživanja i zatim vrši daljnje restrukturiranje preostalog problematičnog potraživanja, knjigovodstvenu vrijednost inicijalnog problema- tičnog potraživanja dužna je da prethodno umanji za RV ili TV stečene materijalne i/ili finansijske aktive.

Finansijska aktiva-potraživanje od trećeg lica: Kada banka, kao potpunu ili djelomičnu naplatu svojih potraživanja, stiče potraživanje koje dužnik banke ima prema trećem licu, dužna je da primijeni principe i pravila iz ovog člana i istovremeno izvrši ocjenu kreditne sposobnosti tog trećeg lica isključivo na osnovu njegovih tekućih finansijskih i ekonomskih informacija te na takav način spriječi precjenjivanje realne vrijednosti korisnikovih potraživanja.

Ažurnost ponovnih procjena: Odbor banke je dužan da obezbijedi da više rukovodstvo banke uspostavi politike i procedure za najmanje kvartalnu procjenu odnosno ponovnu procjenu i adekvatno knjigovodstveno reevidentiranje sve stečene materijalne i finansijske aktive. Ova obaveza se prvenstveno odnosi na stečenu materijalnu aktivu koju banka ne koristi u svom redovnom bankarskom poslovanju.

Rezerve za restrukturirane stavke aktive: Nova potraživanja koja su rezultat procesa RPP banka je dužna da podvrgne istoj vrsti pregleda i istom postupku klasifikacije koji važe za sve ostale redovne stavke aktive i da formira adekvatne nove PRKG, koje, bez posebnog prethodnog odobrenja FBA u pisanoj formi ili prethodne efektivne naplate potraživanja, ne može ni na koji način ukinuti.

Član 24.

Banka je dužna da, u skladu sa odredbama ove odluke, o izvršenoj klasifikaciji svoje aktive FBA dostavlja kvartalne (kalendarski) izvještaje kao i posebnu listu nekvalitetne aktive.

Kvartalne izvještaje iz stava 1. ovog člana banka je dužna da dostavlja FBA na obrascu kojeg posebnom odlukom propisuje FBA, u roku 30 kalendarskih dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.



Izvještaji banke moraju biti potpisani od dva lica ovlaštena i odgovorna za predstavljanje banke.

Propisani izvještaj banke treba da bude usvojen od strane nadzornog odbora banke i dostavljen FBA u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koji banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.

Član 25.

Nadzorni odbor je odgovoran da osigura da uprava banke uspostavi i održava informacioni sistem koji je adekvatan za praćenje i upravljanje kreditnim rizikom i za klasifikaciju aktive banke, u skladu sa ovom odlukom, i da o tome redovno izvještava nadzorni odbor.

Član 26.

Nadzorni odbor je dužan osigurati da, od momenta klasifikacije određenih stavki aktive banke u kategorije: C-Podstandardna aktiva, D-Sumnjiva aktiva i E-Gubitak, uprava banke:

32

1. iz prihoda banke isključi svu prethodno tokom godine obračunatu, a nenaplaćenu kamatu i naknadu po tim stavkama; i

2. stavke takve aktive vodi u statusu u kojem se ne obračunava kamata i/ili u statusu suspendovane kamate.

Ako se ni jedan od uslova iz člana 14. tačka 1. ove odluke ne može primijeniti, za iznos kamate koju je kapitalizirala, a nije je naplatila, banka je dužna da formira PRKG.

Član 27.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 47/98, 46/99 i 48/01).

Član 28.



Sarajevo

33

SL. NOVINE 54/04 Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i čl. 38, 41. i 42. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM I KLASIFIKACIJU AKTIVE BANAKA

Član l.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), u članu 2. tačka 2. ispred riječi "odobreni" dodaje se riječ "neopozivo".

Član 2.

Ova odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1183-4/04 28. septembra 2004. godine

Sarajevo

SL. NOVINE 68/05


Na osnovu člana 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i čl. 38, 41. i 42. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM I KLASIFIKACIJU AKTIVE BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 i 54/04), u članu 23. poglavlje "Stečena materijalna aktiva" u stavu 2, briše se zadnja rečenica: "Vrijednost stečene materijalne aktive koja je viša od knjižene RV ili TV, odnosno prihod iz tog osnova, FBA može priznati banci samo nakon prodaje i naplate takve aktive", i dodaje nova rečenica koja glasi:

"Vrijednost stečene materijalne aktive koja je viša od neto vrijednosti postojećeg potraživanja za koje se uzima materijalna aktiva, odnosno tako nastala razlika je odgođeni (razgraničeni) prihod koji FBA može priznati banci samo nakon prodaje i naplate. Izuzetak je sticanje materijalne aktive koja će biti u poslovnoj funkciji banke."

Član 2.

Ova Odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1264-7/05 24. novembra 2005. godine Sarajevo

34

SL.NOVINE 3/03


Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i čl. 38., 42. i 43.a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KONCENTRACIJOM RIZIKA BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju minimalni standardi koje je banka dužna da osigura i provodi u izlaganju riziku naplate odnosno riziku mogućih gubitaka po datim kreditima, drugim plasmanima, izvršenim ulaganjima i potencijalnim vanbilansnim obavezama (u daljem tekstu: kreditni rizik) tj. minimalni standardi najvećeg dozvoljenog obima izlaganja banke kreditnom riziku prema jednom korisniku, dužniku ili drugom subjektu (u daljem tekstu: korisnik) i grupi povezanih korisnika u smislu člana 6. ove odluke (u daljem tekstu: grupa povezanih lica) kao i najvećeg dozvoljenog zbira svih velikih izlaganja kreditnom riziku (u daljem tekstu: ZVIKR).

Član 2.

Oprezno upravljanje i strukturiranje odgovarajućih stavki aktive bilansa i određenih stavki vanbilansa (u daljem tekstu: kreditni portfelj) i njihova kontrola predstavljaju osnovne instrumente koje je banka, putem posebnih politika i procedura za osiguranje diverzifikacije, dužna da koristi za minimiziranje koncentracije kreditnog rizika u svom poslovanju.

Član 3.

Nadzorni odbor banke je odgovoran da osigura da banka preuzima samo rizik kojim može uspješno upravljati i ispunjavati uslove iz odredaba Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon), ove odluke i drugih propisa Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA).

U cilju ispunjavanja minimalnih odgovornosti iz stava 1. ovog člana nadzorni odbor je dužan da:

1. Upravi banke naloži da mu kontinuirano podnosi na usvajanje prijedloge za donošenje i unapređenje akata banke u skladu sa ovom odlukom;

2. na osnovu prijedloga i akata iz tačke 1. ovog stava donese program za upravljanje koncentracijom rizika banke (u daljem tekstu: program) sa politikama za upravljanje koncentracijom rizika banke (u daljem tekstu: politike), procedure za uspostavu i primjenu procesa praćenja koncentracije rizika banke (u daljem tekstu: procedure) te planove tekućih i budućih potreba banke za kapitalom (u daljem tekstu: planovi) vezanim za takve koncentracije;

3. obezbijedi sve potrebne uslove u skladu sa Zakonom, ovom odlukom, programom, politikama i planovima;

4. periodično ponovo procjenjuje program, a najmanje jedanput polugodišnje;

5. ocjenjuje stavke kreditnog portfelja koje predstavljaju velika izlaganja kreditnom riziku (u daljem tekstu: VIKR) banke iz člana 7. ove odluke prema dužnicima- korisnicima i grupama povezanih lica, uključujući s tim vezane politike;

6. ocjenjuje kredite koje je banka dala svojim službenicima ili kredite koji su od njih garantovani, uključujući s tim vezane politike;

7. ocjenjuje kredite date članovima nadzornog odbora ili firmama u kojima oni imaju značajan vlasnički interes ili kod kojih oni mogu da vrše značajan uticaj i kredite koji su od njih garantovani, uključujući s tim vezane politike;

35

8. ocjenjuje kredite date firmama u kojim banka ima značajan vlasnički interes ili u kojim ostvaruje značajan uticaj, uključujući s tim vezane politike;

9. ocjenjuje kredite koje je banka dala dioničarima koji imaju značajan vlasnički interes ili kredite koji su od njih garantovani, firmama u kojim oni imaju značajan vlasnički interes ili kod kojih oni vrše značajan uticaj, uključujući s tim vezane politike;

10. ocjenjuje deponovana sredstva, date kredite i ulaganja u povezane banke;

11. definiše glavne elemente sadržaja i učestalost izvještavanja nadzornog odbora o koncentraciji rizika prema različitim vrstama dužnika-korisnika i grupama povezanih lica navedenih u ovom članu.

Član 4.

Uprava banke je odgovorna da obezbijedi provođenje ograničenja koncentracije kreditnog rizika banke u skladu sa Zakonom, ovom odlukom, programom i politikama nadzornog odbora.

Uprava banke je dužna, kao minimum, da:

1. kreira i predlaže nadzornom odboru program, politike, planove i procedure;

2. provodi program, politike, procedure i ostale akte banke vezane za koncentraciju kreditnog rizika banke i obezbjeđuje da se njihovo provođenje prati i kontroliše u okviru Zakona, ove odluke, programa i politika;

3. obezbjeđuje primjenu i razvoj odgovarajućih izvještajnih sistema o koncentraciji kreditnog rizika banke u okvirima elemenata koje utvrdjuje nadzorni odbor;

4. održava uspješan metod koji omogućava sagledavanje i grupisanje informacija o izlaganju banke kreditnom riziku kod jednog dužnika-korisnika ili grupe povezanih lica, po vrstama kreditnih instrumenata odnosno kreditni portfelj, industrijskim granama, geografskim regionima, vrstama kolaterala, finansijskim garantima, itd.; i

5. najmanje kalendarski tromjesečno detaljno izvještava Odbor i FBA o značajnim koncentracijama rizika odnosno VIKR, njihovom sastavu i obliku.

Član 5.

U smislu ove odluke ukupno izlaganje kreditnom riziku (u daljem tekstu: UIKR) banke prema jednom korisniku ili jednoj grupi povezanih lica predstavlja zbir svih već nastalih (u stavkama bilansa) i svih potencijalnih (u stavkama vanbilansa) izlaganja kreditnom riziku prema jednom korisniku ili jednoj grupi povezanih lica i obuhvata ukupno knjigovodstveno stanje:

1. svih potraživanja od korisnika ili grupe povezanih lica po osnovu glavnice datih kredita odnosno drugih plasmana, dospjelih i nedospjelih;

2. svih obračunatih dospjelih kamata i naknada korisnika ili grupe povezanih lica;

3. svih vrijednosnih papira (dužničkih i vlasničkih) izdatih od strane korisnika ili grupe povezanih lica;

4. svih vrsta neopozivih obaveza za plaćanje ili izvršenje koje je banka preuzela u ime i/ili za račun korisnika ili grupe povezanih lica, a u korist trećih lica; i

5. drugih elemenata koje posebno utvrdi FBA.

Član 6.

Dva ili više korisnika čine grupu povezanih lica, kada zbog njihovih međusobnih odnosa izloženost banke prema njima predstavlja jedinstvenu izloženost kreditnom riziku, odnosno kada jedan od njih, ili međusobno, imaju direktnu ili indirektnu mogućnost kontrole odnosno uticaja nad drugim koja je, u slučaju finansijskih teškoća kod jednog od njih ili više njih, izazvala ili može da izazove finansijske probleme i kod ostalih. Odnosi koji čine osnov za identifikaciju grupe povezanih lica u smislu ovog stava su:

36

1. zajedničko i/ili međusobno vlasništvo i/ili suvlasništvo i vlasništvo od strane jednog od njih;

2. vlasništvo i/ili suvlasništvo članova uže porodice do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu, ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;

3. zajednički članovi nadzornog odbora i/ili uprave;

4. date ukrštene odnosno međusobne garancije; i

5. direktna proizvodna i/ili komercijalna i/ili finansijska (direktna poslovna) povezanost i međuzavisnost.

Banka je dužna da kao UIKR prema jednom korisniku tretira:

1. zbir pojedinačnih izlaganja kreditnom riziku prema korisnicima iz stava 1. ovog člana; i

2. zbir izlaganja kreditnom riziku prema licima iz Odluke o minimalnim standardima za poslovanje banaka sa licima povezanim sa bankom ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03).

Član 7.

Prema odredbama člana 42. stav 2. Zakona i ovoj odluci VIKR banke predstavlja svako UIKR banke koje prelazi 15% iznosa osnovnog kapitala banke definisanog članom 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 u daljem tekstu: osnovni kapital banke).

Član 8.

UIKR banke prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica ne smije da pređe iznos od 40% iznosa osnovnog kapitala banke koji predstavlja najveće ukupno dozvoljeno izlaganje kreditnom riziku (u daljem tekstu: NIKR) banke. Banka može da dostigne NIKR prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica samo ako osigura njegovu slijedeću strukturu i ograničenja:

1. da izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica, koje nije pokriveno instrumentima za obezbjeđenje naplate (u daljem tekstu: kolateral), ne smije da pređe iznos od 5% iznosa osnovnog kapitala banke;

2. da izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje prelazi 5% do najviše 25% iznosa osnovnog kapitala banke mora biti pokriveno kolateralom; i

3. da izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica koje prelazi 25% iznosa osnovnog kapitala banke do iznosa NIKR mora biti pokriveno kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost, utvrđena pouzdanim i stabilnim cijenama, prelazi iznos tog izlaganja banke tj. prvoklasnim kolateralom u smislu odredaba člana 14. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03); i

4. da ukupno izlaganje banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih lica, osim garancija za dobro izvršenje posla, ne smije da pređe iznos od 20% iznosa osnovnog kapitala banke.

Član 9.

Banka ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od iznosa 25% niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala.

Član 10.

ZVIKR banke, uključivo i sve NIKR, ne smije da pređe iznos od 300% iznosa osnovnog kapitala banke.

Zbir svih izlaganja banke kreditnom riziku u obliku izdatih garancija, osim garancija za dobro izvršenje posla, ne smije da pređe iznos od 100% iznosa osnovnog kapitala banke,

37

Član 11.

Banka je dužna da, u skladu sa odredbama ove odluke, o svojoj izloženosti kreditnom riziku (koncentracijama) FBA dostavlja kvartalne (kalendarski) izvještaje.

Kvartalne izvještaje iz stava 1. ovog člana banka je dužna da dostavlja FBA na obrascu kojeg posebnom odlukom propisuje FBA, u roku 30 kalendarskih dana od posljednjeg dana izvještajnog kvartala.



Izvještaji banke moraju biti potpisani od dva lica ovlaštena i odgovorna za predstavljanje banke.

Propisani izvještaj banke treba da bude usvojen od strane nadzornog odbora banke i dostavljen FBA u skladu s Odlukom o formi izvještaja koji banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.

Član 12.

Uprava banke je dužna da uspostavi i održava informacioni sistem koji je adekvatan za praćenje i upravljanje kategorijama iz ove odluke i da o njima redovno izvještava nadzorni odbor.

Član 13.

Nadzorni odbor banke je dužan da obezbijedi da program, operativne politike i procedure banke u odgovarajućoj pisanoj formi definišu interna ograničenja, najmanje u skladu sa odredbama ove odluke, te da se ista uredno usklađuju u odgovarajućim vremenskim intervalima.

Akte iz stava 1. ovog člana banka je dužna da dostavlja FBA odmah po njihovom donošenju.

Član 14.

Ograničenja iz ove odluke banka je dužna da uspostavi u skladu sa Zakonom.

Ako banka na dan stupanja na snagu ove odluke krši bilo koje od zakonskih i njenih ograničenja, stavke koje su predmet tih ograničenja banka ne može povećavati iznad njihovog nivoa na taj dan.

Član 15.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 16.



Sarajevo

Predsjednik Upravnog odbora

mr. Eldar Arnautović, s. r.

38

SL. NOVINE 6/03

Po izvršenom sravnjavanju sa izvornim tekstom, utvrđeno je da se u tekstu Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) potkrala niže navedena greška, te se daje slijedeća

ISPRAVKA

1. U članu 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), iza prvog stava, ispušten je drugi stav koji glasi:

"UIKR banke ne uključuje akreditive i garancije pokrivene u novčanom obliku do iznosa njihovog pokrića".

2. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 04-1-1190-23/02 10. februara 2003. godine

Sarajevo

SL. NOVINE 18/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02 i 13/03) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02 i 13/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE KONCENTRACIJOM RIZIKA BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) u članu 6. stav 2. tačka 2. mijenja se i glasi:

"zbir izlaganja kreditnom riziku prema licima iz člana 46. stav 2. Zakona o bankama, s tim što će se:

licima povezanim sa bankom smatrati pravna lica sa najmanje 5% ukupnog broja dionica (običnih i/ili prioritetnih), povezanim licima smatrati lica iz člana 2.a. Zakona o bankama, a povezanim licima dioničara banke smatrati povezana lica dioničara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica".

Član 2.


39

SL. NOVINE 64/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 19/03) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 18/03) u članu 6. stav 1. tač. 1. i 2. mijenjaju se i glase:

1. "isti vlasnik i/ili suvlasnik pravnog lica,

2. vlasništvo i/ili suvlasništvo bračnog druga ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije."

Član 2.



Sarajevo

40

SL. NOVINE 1/06


Na osnovu članova 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03, 6/03, 18/03 i 64/03) u članu 9. dodaje se stav 2. koji glasi:

" Povezanim bankama u smislu prethodnog stava smatraju se banke:

koje imaju dva ili više istih članova nadzornog odbora; ili koje su u zajedničkom vlasništvu istog pravnog ili fizičkog lica najmanje 10% od njihovih običnih dionica; ili kada jedna banka ima vlasništvo u drugoj banci najmanje 10% njenih običnih dionica; ili kada jedna banka ima indirektno vlasništvo (preko supsidijarnog lica) u drugoj banci najmanje 10% njenih običnih

dionica."

Član 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1264-3/05 24. novembra 2005. godine

Sarajevo

41

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju minimalni standardi koje je banka dužna da osigura i održava u procesu upravljanja rizikom likvidnosti odnosno minimalni standardi za kreiranje i provođenje politike likvidnosti koja obezbjeđuje sposobnost banke da potpuno i bez odlaganja izvršava sve obaveze na dan dospijeća.

Proces upravljanja rizikom likvidnosti banke treba da čine harmonizirane aktivnosti koje obezbjeđuju usklađenost strukture aktive i pasive bilansa i vanbilansa (u daljem tekstu: aktiva i pasiva) banke odnosno njenih novčanih tokova (priliva i odliva) i koncentracija i treba da je zasnovan na kontinuiranom planiranju potencijalnih budućih likvidnosnih potreba uzimajući u obzir promjene u operativnim, ekonomskim, regulativnim ili ostalim uslovima poslovnog okruženja banke.

Planiranje potreba banke za likvidnim sredstvima mora da uključi identifikaciju poznatih-redovnih (očekivanih) i vanrednih (neočekivanih) novčanih odliva i moguću strategiju za upravljanje aktivom i pasivom za osiguranje sposobnosti banke da ostvaruje odnosno raspolaže novčanim prilivima koji su u svakom trenutku adekvatni njenim tekućim potrebama.

Član 2.

Nadzorni odbor odgovoran je da osigura da banka ima i provodi adekvatan program za upravljanje rizikom likvidnosti (u daljem tekstu: program).

Nadzorni odbor je dužan i odgovoran, kao minimum, da:

1. donese program koji uključuje i politike likvidnosti (u daljem tekstu: politike) na osnovu prijedloga uprave banke;

2. u oblasti likvidnosti banke osigura postupanje banke po: zakonu, ovoj odluci, drugim propisima, programu i politikama;

3. periodično analizira program i politike i prilagođava ih promjenama ekonomskih i tržišnih uslova, a najmanje jedanput polugodišnje;

4. na osnovu prijedloga uprave banke o pitanjima likvidnosti banke propiše sadržaj i periodičnost izvještavanja nadzornog odbora;

5. obezbijedi da o pitanjima likvidnosti banke od uprave, sistema interne kontrole i internog revizora banke dobiva potrebne informacije i izvještaje;

6. obezbijedi selekciju i imenovanje kvalifikovanih i kompetentnih članova uprave za obavljanje funkcije upravljanja likvidnošću banke; i

7. u programu utvrdi obavezu uprave banke da provodi kontinuirano praćenje, kontrolu i adekvatno upravlja strukturom i tokovima aktive i pasive banke.

Član 3.

Uprava banke je, kao minimum, dužna da:

1. priprema i nadzornom odboru daje prijedloge programa i politika;

42

2. provodi program i politike koje je donio nadzorni odbor odnosno da prati, upravlja i kontroliše likvidnost banke;

3. utvrdi metod za tačnu procjenu tekuće i projekciju buduće likvidnosti banke;

4. obezbijedi kreiranje i uspostavu odgovarajućih sistema izvještavanja koji uključuju sadržaj, oblik i periodičnost informacija vezanih za poziciju likvidnosti banke na način koji daje mogućnost za sveobuhvatnu analizu, uspješnu kontrolu i oprezno upravljanje tekućim i mogućim potencijalnim potrebama banke za likvidnim sredstvima;

5. najmanje jednom kvartalno sveobuhvatno izvještava nadzorni odbor o stanju i perspektivama likvidnosti banke;

6. prati ekonomske i druge uslove u okruženju koji su bitni za prognozu budućih (potencijalnih) pitanja i likvidnosnih potreba banke; i

7. obezbijedi uslove da sistem interne kontrole i interna revizija banke mogu da prate, pregledaju i procjenjuju program i politike te njihovo provođenje;

Član 4.

Program banke mora biti sačinjen u pisanoj formi i da, kao minimum, sadrži:

1. strategiju likvidnosti banke kao osnovne pretpostavke za njenu održivost i uspjeh na finansijskom tržištu, zasnovanu na sadržaju i ciljevima njene poslovne politike i uslovima ekonomskog okruženja, koja uključuje i adekvatnu kompoziciju strategija za uspostavu i rješavanje pitanja likvidnosti i to:

a) za upravljanje usklađenošću aktive i pasive;

b) za upravljanje likvidnošću aktive;

c) za upravljanje pasivom u kontekstu likvidnosti.

2. racionalne i oprezne politike banke tj. politike za realizaciju strategija iz tačke 1. ovog člana, a najmanje u skladu sa odredbama ove odluke; i

3. efikasne procedure i tehnike za projekciju, ocjenu, praćenje i kontrolu likvidnosti banke.

Član 5.

Politike banke moraju identifikovati izvore i obim likvidnih sredstava koja su potrebna za osiguranje njenog kontinuiranog i stabilnog poslovanja kao i za zadovoljenje propisanih zahtjeva pri čemu se, u regulisanju svojih dospjelih obaveza, banka ne može oslanjati na posebnu kategoriju likvidne aktive koju kao obaveznu rezervu drži kod Centralne banke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: CB BiH) osim isključivo kao vanrednu (neočekivanu) i privremenu kratkoročnu mjeru.

U definisanju i provođenju politika banka je dužna da kontinuirano procjenjuje:

1. ročni profil tekućih i budućih tokova aktive i pasive banke;

2. obim u kojem su, u određenom budućem vremenskom periodu, novčani odlivi pokriveni novčanim prilivima uz analizu stavki aktive koje dospijevaju za naplatu sa procjenom vjerovatnoće za njihovu naplatu i raspoloživih novčanih sredstava i/ili ostale likvidne aktive u istom periodu;

3. obim u kom bi potencijalna likvidnosna neusklađenost mogla biti pokrivena mogućnostima banke da uzajmljuje iz raspoloživih finansijskih izvora na tržištu; i

4. očekivane novčane tokove neto-dobiti.

Član 6.

43

U vođenju politike likvidnosti osnovnu brigu banke treba da čini striktno provođenje principa racionalne diverzifikacije porijekla i ročne strukture izvora njenih sredstava, sa jedne, i plasmana odnosno ulaganja, sa druge strane, uzimajući u obzir da prikupljeni depoziti predstavljaju primarni izvor kreditnog potencijala sa najvišim stepenom učestalosti priliva i odliva.

Banka je dužna da kreira, provodi i održava jasne i racionalne politike koje obezbjeđuju da njene stavke aktive odnosno plasmani i ulaganja (u daljem tekstu: plasmani) nisu neoprezno i pretjerano koncentrisani uzimajući u obzir najmanje slijedeće elemente:

1. strukturu (vrste) instrumenata aktive i pasive banke;

2. velike stavke pasive posebno depozita i deponenata banke;

3. strukturu stabilnih i nestabilnih stavki pasive posebno depozita i deponenata banke;

4. stavke pasive banke sa ponovo ugovorenim rokovima dospijeća i stavke za koje se osnovano očekuje daljnja mogućnost ponovnog ugovaranja;

5. strukturu cijena i postojanost cijena instrumenata pasive posebno depozita banke;

6. valutnu strukturu instrumenata aktive i pasive banke; i

7. raspoložive (potencijalne) regionalne i globalne tržišne izvore sredstava banke.

Politike iz stava 2. ovog člana moraju da uključe i slijedeće zahtjeve:

1. ročno usklađivanje ugovorenih dospijeća instrumenata aktive i pasive pri čemu banka mora da:

a) najmanje 90% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 365 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 365 dana;

b) najmanje 95% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 180 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 180 dana; i

c) izvore sredstava sa rokom dospijeća do 90 dana u punom iznosu angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 90 dana.

2. održavanje prosječnog desetodnevnog (u daljem tekstu: dekadni) minimuma likvidnosti u novčanim sredstvima u visini od najmanje 20% iznosa kratkoročnih izvora sredstava prema knjigovodstvenom stanju na zadnji dan prethodnog kalendarskog mjeseca, s tim da ni na jedan dan visina novčanih sredstava ne može iznositi manje od 10%, pri čemu se:

a) pod novčanim sredstvima banke u smislu odredaba ove tačke podrazumijevaju slijedeća sredstva:

KM u trezoru-blagajni banke; stanje računa rezervi kod CB BiH; devize u trezoru-blagajni banke; stanje KM i deviznih depozita po viđenju kod korespondentnih banaka

b) pod kratkoročnim izvorima sredstava banke u smislu odredaba ove tačke podrazumijevaju se obaveze iz pasive bilansa banke, i to:

depoziti po viđenju; kratkoročne obaveze po oročenim i štednim depozitima; kratkoročne obaveze po sredstvima novčanog tržišta; kratkoročne obaveze po obveznicama; ograničeni depoziti;

c) prosječni dekadni minimum likvidnosti banke u novčanim sredstvima obračunava na način da se utvrdi zbir stanja novčanih sredstava svih radnih dana u dekadi i isti podijeli sa tim brojem radnih dana, pri čemu se radnim danom ne smatra nedjelja i dani

44

državnog praznika. U smislu ove podtačke dekadu čine od 1. do zaključno 10. dana u mjesecu, od 11. do zaključno 20. dana u mjesecu i od 21. do zaključno zadnjeg dana u tekućem mjesecu.

Član 7.

Banka je dužna da poslovne transakcije knjigovodstveno evidentira istog dana kada su obavljene i da kreira adekvatne informacije koje omogućavaju provođenje politika i procedura banke vezanih za pripremu strategije razvoja poslovanja zajedno sa strategijom razvoja izvora sredstava da bi:

1. izbjegla planove rasta bez poznate i izvjesne finansijske podloge; i

2. ograničila strukturne nesklade između različitih profila dospijeća aktive i obaveza.

Pri upravljanju likvidnošću banke uprava banke je, pored ostalih uslova iz ove odluke, dužna da kontinuirano priprema projekcije budućih novčanih priliva i novčanih odliva, koje moraju biti zasnovane na osnovnim preduslovima i to:

1. ažurnom i tačnom evidentiranju svih knjigovodstvenih operacija; i

2. adekvatnom informacionom sistemu zasnovanom prvenstveno na knjigovodstvu banke.

Član 8.

Banka je dužna da definiše, primjenjuje i kontinuirano razvija detaljne i efikasne procedure za praćenje, kontrolu i upravljanje likvidnošću banke u skladu sa usvojenim politikama i njima pripadajući informacioni sistem.

Procedure i sistemi iz stava 1. ovog člana moraju biti proporcionalni veličini i složenosti banke i odgovarati njenim politikama i politici plasmana.

Banka koja ima filijale u inostranstvu ili kontroliše neku drugu banku, kao svoje supsidijarno lice, dužna je da u obzir uzima politike likvidnosti i informacione sisteme i tih filijala i/ili banaka.

Sistem upravljanja likvidnošću banke mora biti podvrgnut kontinuiranim i povremenim kontrolama od strane sistema interne kontrolne i interne revizije banke.

Istovremeno banka je dužna da odmah obavijesti FBA o imenovanju izvršnog službenika sa opisom njegovog ranijeg iskustva i koji je odgovoran za:

1. predlaganje i provođenje politike likvidnosti banke vezane za tekuću poziciju likvidnosti banke i donošenje, za to vezanih, svakodnevnih odluka;

2. praćenje razvoja u oblasti likvidnosti banke; i

3. kontrolu upravljanja likvidnošću banke sa posebnom pažnjom na novčanim rezervama i/ili drugoj visoko likvidnoj aktivi koji povećavaju troškove banke.

Član 9.

Da bi osigurala stabilnost u održavanju likvidnosti banke uprava banke je dužna da poduzima zaštitne mjere u skladu sa politikama banke polazeći, kao minimum, od:

1. principa za što veće oslanjanje na stabilne izvore sredstava odnosno ugovorne profile dospijeća;

2. principa za maksimalnu diverzifikaciju izvora sredstava po dospijeću, vrsti i broju komitenata, tržištu i instrumentima;

3. organizacionih mjera za uspješno upravljanje likvidnošću vezanih za: imenovanje kompetentnih lica odgovornih za pitanja likvidnosti, uspostavljanje efikasne kontrole likvidnosti od strane interne kontrole odnosno interne revizije, pitanja supsidijarnih lica u zemlji i inostranstvu i filijala u inostranstvu, itd.;

45

4. stepena uključenosti banke u tržišta novca i razvoja kratkoročnih vrijednosnih papira i njenog marketinga;

5. jasnih definicija njenih poslovnih politika zajedno sa planiranjem sigurnih odnosno izvjesnih izvora za planove razvoja i minimiziranja bilo kakvog strukturnog nesklada između dospijeća dijelova aktive i obaveza;

6. obaveznog redovnog pripremanja planova za izvanredne (neočekivane) situacije i udare koji mogu da ugroze likvidnost banke, uključujući glavne smjernice rada banke, njene aktivnosti, rezerve likvidnosti i moguće procedure za osiguranje likvidnih sredstava po različitim alternativnim scenarijima, polazeći od uspješnog, a završavajući sa scenarijem posebne krize koja je može odvesti u proces likvidacije.

Član 10.

Banka je dužna da uspostavi i održava informacioni sistem koji je adekvatan njenoj potrebi za upravljanje likvidnošću, konzistentan obimu i složenosti njenih aktivnosti i koji mora da obuhvati aktivu i pasivu banke prema slijedećim elementima odnosno kriterijima:

1. dospijeću stavki aktive i pasive sa fiksnim rokovima dospijeća;

2. očekivanom ponašanju aktive i pasive sa fiksnim rokovima dospijeća uzimajući u obzir realna očekivanja banke da deponenti refinansiraju svoje depozite na dan njihovog dospijeća;

3. iskustvu o ponašanju grupa deponenata pod određenim uslovima;

4. stepenu likvidnosti stavki aktive mjerenom prema mogućnostima:

a) da se iskoriste kao raspoloživi novac za potencijalna plaćanja;

b) da se trenutno pretvore u novac kod CB BiH;

c) da se trenutno prodaju na finansijskom tržištu po cijenama bliskim njihovoj tržišnoj vrijednosti, ili po cijenama koje su jednake ili više od njihove knjigovodstvene vrijednosti;

d) da se prodaju ili smanji njihova vrijednost zajedno sa smanjenjem vrijednosti s njom povezane pasive (potrebne rezerve);

5. vrsti i stepenu obaveze preuzetih vanbilansnih (potencijalnih) obaveza;

6. valuti u kojoj su aktiva i pasiva denominirane (izražene) sa posebnim osvrtom na njihovu strukturu: domaća valuta, konvertibilne ili nekonvertibilne strane valute;

7. zemljama na koje se aktiva i pasiva odnose (banke koje imaju filijale u inostranstvu);

8. identitetu vlasnika računa, njihovim geografskim regionima i vrsti instrumenata u kojima su obaveze banke nastale.

Obaveza je banke da organizuje stalan, redovan i pouzdan informacioni tok koji za nadzorni odbor i upravu banke osigurava tačne i kvalitetne informacije o poziciji likvidnosti banke.

Član 11.

Banka je dužna da o poziciji svoje likvidnosti dekadno izvještava FBA najkasnije 5 (pet) kalendarskih dana od posljednjeg dana izvještajne dekade i kvartalno o ročnoj usklađenosti aktive i pasive i strukturi najvećih izvora, u roku 30 dana od posljednjeg dana izvještajnog kvartala, na obrascima koje posebnom odlukom propisuje FBA.

Izvještaj o ročnoj usklađenosti aktive i pasive i strukturi najvećih izvora za zadnji kvartal prethodne godine, pripremljen na osnovu preliminarnih podataka, banka je dužna da FBA dostavi najkasnije jedan mjesec nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.


46

Član 12.

Izvještaji banke moraju biti potpisani od dva lica ovlaštena i odgovorna za predstavljanje banke, a obavezni sastavni dio kvartalnih izvještaja o ročnoj usklađenosti aktive i pasive iz člana 11. ove odluke čine i: a) dokaz da su prihvaćeni od strane nadzornog odbora banke; i b) potvrda internog revizora banke da su izvještaji kompletni i tačni.

Član 13.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 14.



Sarajevo

Sl. Novine 12/04 Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH', broj 3/03) u članu 6. stav 3. se mijenja novim stavom koji glasi:

"Politike iz stava 2. ovog člana moraju da uključe i slijedeće zahtjeve:

1. ročno usklađivanje preostalih rokova do ugovorenih dospijeća instrumenata aktive i obaveza pri čemu banka mora da:

a) najmanje 95% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 180 dana angažuje u instrumente aktive sa rokom dospijeća do 180 dana;

b) izvore sredstava sa rokom dospijeća do 90 dana u punom iznosu angažuje u instrumente aktive sa rokom dospijeća do 90 dana;

c) izvore sredstava sa rokom dospijeća do 30 dana u punom iznosu angažuje u instrumente aktive sa rokom dospijeća do 30 dana.

Član 2.

Ovu odluku banke su dužne primijeniti na sačinjavanje izvještaja počevši od 31. marta 2004. godine.

Član 3.



Sarajevo

47

Sl. Novine 88/07

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 i 12/04), u članu 4. stav 1. iza tačke 3. dodaju se nove tačke 4., 5. i 6. koje glase:

4. odredbe o mjerenju i praćenju pozicija likvidnosti (koeficijenti likvidnosti, višak ili nedostatak likvidnih sredstava u određenim vremenskim intervalima i dr. po ocjeni banke);

5. postavljanje odgovarajućih ograničenja upotrebe likvidnosti za osnovne bankarske aktivnosti a naročito za poslove trgovanja; i

6. mjere opreza za potencijalni sukob interesa u smislu podjele međusobno nespojivih funkcija (omjer i monitoring pozicija likvidnosti, postavljanje limita i njihova kontrola i izvještavanje uprave i nadzornog odbora mora biti neovisno od organizacionih dijelova banke koji se direktno bave poslovima trgovanja).

Član 2.

U članu 6. stav 3. mijenja se tačka 1. i glasi:

"Politike iz stava 2. ovog člana moraju da uključe i slijedeće zahtjeve:

1. ročno usklađivanje preostalih rokova do ugovorenih dospijeća instrumenata aktive i obaveza pri čemu banka mora da:

a) najmanje 85% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 30 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 30 dana;

b) najmanje 80% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 90 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 90 dana;

c) najmanje 75% izvora sredstava sa rokom dospijeća do 180 dana angažuje u plasmane (instrumente aktive) sa rokom dospijeća do 180 dana".

Član 3.

U članu 9. iza stava 1. dodaju se stavovi 2. i 3. i glase:

Planovi za izvanredne odnosno krizne situacije iz stava 1. tačka 6. ovog člana moraju da obuhvate naročito:

1. tačnost i pravovremenost protoka informacija vezanih za likvidnost i upravljanje u banci;

2. jasno definisanje i razdvajanje ovlaštenja i odgovornosti vezanih za upravljanje likvidnošću banke u uslovima krizne situacije;

3. mogućnosti i opcije za promjenu ponašanja stavki aktive i stavki obaveza;

48

4. način i vrste komunikacije sa vlasnicima banke, najvažnijim povjeriocima, poslovnim partnerima, drugim klijentima i javnošću u realizaciji ove strategije;

5. specifikaciju finansijskih izvora koji mogu i koji će biti dostupni u hitnim slučajevima sa određenjem stepena pouzdanosti;

6. moguće scenarije kriznih situacija sa konkretnim odgovorima na pitanje "šta ako" koja će opisati akcije banke na situaciju tih mogućih scenarija kriznih situacija (testiranje simuliranih mogućih stresnih situacija); i

7. druge elemente za koje banka cijeni da su adekvatni njenom profilu poslovanja i rizika likvidnosti, bilo da se radi o problemima urednosti naplate plasiranih sredstava ili neočekivanih većih odliva sredstava, kao i kombinaciji oba scenarija.

Planove za izvanredne odnosno krizne situacije iz prethodnog stava, banka je dužna redovno, a najmanje jedanput godišnje ažurirati. Pri tome je dužna da procjenjuje promjenljivost poslovnih uslova u njenom okruženju, kao i uslova poslovanja u samoj banci.

Član 4.



Sarajevo

Sl. Novine 6/08

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH donosi

ODLUKU

O DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI BANAKA

Član 1.

U Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 88/07) u članu 4. na kraju rečenice briše se tačka, dodaje zarez i riječi "a primjenjivat će se počevši od 01.01.2008. godine".

Član 2.



Sarajevo

49

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i člana 41. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM RIZIKOM BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju minimalni standardi koje je banka dužna da osigura i održava u procesu upravljanja deviznim rizikom odnosno minimalni standardi za donošenje i provođenje programa, politika i procedura za preuzimanje, praćenje, kontrolu i upravljanje deviznim rizikom.

Član 2.

Devizni rizik predstavlja izloženost banke mogućem uticaju promjena deviznih kurseva i opasnost da nepovoljne promjene rezultiraju gubicima banke u KM (domaćoj valuti), pri čemu nivo FX rizika predstavlja funkciju visine i dužine trajanja izloženosti banke mogućim promjenama deviznih kurseva i zavisi od visine zaduženja banke u inostranstvu i stepena valutne usklađenosti aktive i pasive bilansa i vanbilansa (u daljem tekstu: aktive i pasive) banke, odnosno stepena usklađenosti njenih valutnih novčanih tokova.

Član 3.

Nadzorni odbor banke je odgovoran za donošenje, potpunost i osiguranje primjene programa za obavljanje deviznih aktivnosti (u daljem tekstu: FX aktivnosti) i upravljanje FX rizikom (u daljem tekstu: program) koji uključuje i uspostavu opreznih ograničenja za preuzimanje i smanjenje izloženosti banke FX riziku odnosno mogućim gubicima, a najmanje u skladu sa ovom odlukom.

Nadzorni odbor banke je, kao minimum, dužan da:

1. Upravi banke naloži izradu prijedloga programa i sveobuhvatnih i detaljnih politika za upravljanje FX rizikom (u daljem tekstu: politike), kreiranje i primjenu procedura za praćenje, mjerenje, upravljanje i kontrolu u okvirima programa i politika;

2. donese i najmanje jedanput polugodišnje, zavisno od promjena ekonomskih i tržišnih uslova, usklađuje program i aktuelizira politike i kontinuirano razmatra prijedloge uprave banke;

3. osigura da sistem interne kontrole i interna revizija banke kontinuirano prate i provjeravaju da li banka FX aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, ovom odlukom, drugim propisima, programom, politikama i procedurama;

4. osigura selekciju i imenovanje kompetentnih članova uprave za FX aktivnosti banke; i

5. na prijedlog uprave banke propiše oblik, sadržaj i učestalost izvještavanja nadzornog odbora o FX aktivnostima banke.

Član 4.

Uprava banke je dužna, kao minimum, da:

1. priprema i nadzornom odboru predlaže program i politike;

2. kreira i primjenjuje procedure za praćenje, mjerenje, upravljanje i kontrolu FX rizika banke u okvirima programa i politika;

3. uspostavi i primjenjuje adekvatan metod za precizno praćenje i mjerenje izloženosti banke FX riziku;

4. uspostavi i primjenjuje adekvatan metod za precizno praćenje i mjerenje dobitaka i gubitaka u FX aktivnostima;

50

5. prati ekonomske i druge poslovne uslove radi predviđanja mogućih promjena u FX aktivnostima, deviznim kursevima i FX riziku;

6. obezbijedi da sistem interne kontrole i interna revizija banke kontinuirano prate i ocjenjuju program i politike i njihovo provođenje;

7. daje preporuke nadzornom odboru vezane za ograničenja FX rizika po pitanju valuta, komitenata, rokova, valutnih neravnoteža, itd.; i

8. priprema i nadzornom odboru predlaže oblik, sadržaj i učestalost izvještavanja nadzornog odbora o FX aktivnostima banke odnosno o poziciji banke po pitanjima FX rizika, koji omogućavaju efikasno praćenje, analize, oprezno upravljanje i kontrolu postojeće i potencijalne izloženosti banke FX riziku.

Član 5.

Oprezno upravljanje FX rizikom predstavlja suzdržavanje banke da preuzima previsoke obaveze prema inostranstvu i vođenje pozicija stranih valuta na način da se prati, kontroliše i eliminišu mogući negativni uticaji promjena deviznih kurseva na stabilnost finansijske pozicije banke.

Program treba, kao minimum, da sadrži odnosno obuhvata:

1. opis FX aktivnosti koje banka obavlja i koje planira da u budućnosti obavlja;

2. politike koje treba da obuhvaćaju najmanje:

a) pregled ciljeva i principa banke u obavljanju FX aktivnosti i preuzimanju FX rizika;

b) jasna, oprezna i precizna ograničenja za izlaganje banke FX riziku, usklađena s finansijskim i operativnim mogućnostima banke i sa ovom odlukom, ali detaljnije razrađena posebno po pitanju nivoa do kojeg je banka spremna da se zadužuje u inostranstvu, po pitanju valuta u kojim se banka može izlagati riziku, po pitanju pojedinačnih preko-noći i terminskih limita za svaku valutu i ukupnih preko-noći i terminskih limita za sve strane valute, itd.; i

c) jasno definisane nivoe ovlaštenja vezanih za FX aktivnosti i preuzimanje FX rizika, sa preciznim opisom eventualno neograničenih, najviših i viših nivoa, sektora i odjeljenja, pojedinaca i eventualnih komisija kojima su data takva ovlaštenja, ovlaštenja nosilaca takvih ovlaštenja da ih dalje prenose i jasna i konkretna ograničenja za nosioce ovlaštenja, itd.

3. procedure za upravljanje i kontrolu FX aktivnosti i FX rizika, proporcionalno veličini, složenosti i frekvenciji FX aktivnosti banke, koje treba da uključe najmanje slijedeće oblasti:

a) sisteme knjigovodstva i informisanja uprave i nadzornog odbora, vezane za praćenje i procjenu: zaduženja u inostranstvu, devizne pozicije banke, preuzetog FX rizika, ostvarenih dobitaka i gubitaka, a koji su podobni za mjerenje, ocjenu i izvještavanje o:

stepenu zaduženja banke u inostranstvu u odnosu na osnovni kapital banke i u odnosu na druge elemente poslovanja banke uključivo bilansne i vanbilansne pozicije banke,

neto preko-noći i terminskoj poziciji svake valute (aktiva/pasiva) sa kojom banka posluje, neto preko-noći i terminskoj poziciji ukupno svih valuta sa kojim banka posluje, dobicima i gubicima vezanim za FX aktivnosti i izlaganja banke FX riziku.

b) kontrole FX aktivnosti koje obuhvaćaju najmanje:

organizacione kontrole za provjeru da li je uspostavljeno i da li se provodi jasno razdvajanja nadležnosti i odgovornosti između lica koja donose odluke za obavljanje FX aktivnosti (transakcija) i lica koja su odgovorna za njihovu realizaciju odnosno ugovaranje, izvršavanje i knjigovodstveno evidentiranje,

proceduralne kontrole za provjeru da li su sve transakcije u potpunosti evidentirane istog dana kada su obavljene, korektno obavljene i za hitno otkrivanje propusta i neovlaštenih poslova,

kontrole za praćenje i česte provjere da li se poštuju propisana i od organa banke postavljena ograničenja za preuzimanje FX rizika.

51

Član 6.

"Individualna devizna pozicija" (otvorena pozicija) predstavlja razliku između stavki koje se odnose na pojedinu stranu valutu (u daljem tekstu: stavke) u aktivi i pasivi bilansa banke (zlato i drugi plemeniti metali smatraju se stranom valutom), denominiranih (izraženih) u KM, sa potencijalnom dobiti ili gubitkom (pozitivnom ili negativnom kursnom razlikom). Potencijalna dobit ili gubitak se pojavljuju u slučaju kada se devizni kurs po kojem je izvršeno knjiženje stavki (u poslovnim knjigama banke) razlikuje od deviznog kursa, kojeg objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine, na dan na koji se utvrđuje njihova devizna pozicija.

Individualna devizna pozicija obračunava se kao zbir iznosa stavki aktive uzetih sa predznakom + (plus) i stavki pasive uzetih sa predznakom - (minus), pri čemu se u obračun obavezno uključuju i vanbilansne obaveze banke da kupi ili proda određene valute.

Banka ima "dugu poziciju" određene valute ako je vrijednost stavki aktive veća od vrijednosti stavki pasive, tj. ako je njihova razlika sa predznakom + (plus).

Banka ima "kratku poziciju" određene valute ako je vrijednost stavki aktive manja od vrijednosti stavki pasive, tj. ako je njihova razlika sa predznakom - (minus).

"Devizna pozicija" banke predstavlja zbir vrijednosti svih dugih i svih kratkih individualnih deviznih pozicija banke.

"Devizna pozicija u toku dana" banke predstavlja deviznu poziciju banke u nekom trenutku u toku radnog dana.

"Devizna pozicija preko-noći" banke predstavlja deviznu poziciju banke nakon zaključenja radnog dana i koja se prenosi na slijedeći radni dan.

Član 7.

Banka je dužna da FX aktivnosti obavlja samo u okvirima ograničenja iz ovog člana, obračunatih u odnosu na visinu osnovnog kapitala banke definisanog članom 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH" , broj 3/03) u daljem tekstu: osnovni kapital).

Ograničenja FX aktivnosti banke u odnosu na osnovni kapital, u smislu ovog člana, iznose:

1. za Individualnu deviznu poziciju preko-noći banke najviše do iznosa 20%;

2. za Deviznu poziciju banke najviše do iznosa 30%.

Član 8.

Banka je dužna da o pozicijama u smislu ove odluke FBA dostavlja mjesečne izvještaje.

Propisani izvještaj banka treba da bude usvojen od strane nadzornog odbora banke i dostavljen FBA u skladu s Odlukom o formi izvještaja koje banka dostavlja Agenciji za bankarstvo Federacije BiH.

Član 9.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 10.



Sarajevo

52

Sl novine 31/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i člana 41. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03 i 19/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE DEVIZNIM RIZIKOM BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) u članu 7. stav 2. mijenja se i glasi:

"Ograničenja FX aktivnosti banke u odnosu na osnovni kapital, u smislu ovog člana, iznose:

1. za Individualnu deviznu poziciju preko - noći banke, osim u eurima, najviše do iznosa 20%;

2. za Individualnu deviznu poziciju preko-noći banke u eurima najviše do iznosa 30%;

3. za Deviznu poziciju banke najviše do iznosa 30%."

Nakon stava 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase:

"U obračun FX aktivnosti banka je dužna da uključi i stavke aktive i obaveza koje su ugovorene sa deviznom klauzulom.

Uputstvo za primjenu sa datumom za početak primjene i dinamikom za usklađivanje banaka sa ovim članom, FBA će donijeti najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove odluke."

Član 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1089-3/03 10. juna 2003. godine

Sarajevo

53

Sl. Novine 64/06

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03. i 19/03) i člana 41. a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 9. decembra 2003. godine, donosi

ODLUKU


Član 1.

U članu 6. stav 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 31/03), brišu se riječi:"da kupi ili proda određene valute."

Član 2.

U članu 8. stav 1. Odluke briše se tačka na kraju rečenice i dodaju riječi:"najkasnije do 15. u mjesecu."

Član 3.



Sarajevo

Sl. Novine 54/04 Na osnovu č1. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i člana 41. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 03/03, 31/03 i 64/03 ) mijenja se član 8. i glasi:

"Banka je dužna da o pozicijama u smislu ove odluke, počevši od 01.10.2004.godine, dostavlja FBA dnevne izvještaje u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 52/03, 64/03-ispr., 6/04 i 14/04), narednog radnog dana nakon dana na koji se izvještaj odnosi.

Prilikom popunjavanja izvještaja iz stava 1. ovog člana podaci za nedjelju se prepisuju iz prethodnog izvještaja za subotu."

Član 2. Ova odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1183-2/04 28. septembra 2004.godine

Sarajevo

54

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9., 23. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02), čl. 47. i 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 41/02 i 58/02), čl. 4. i 63. Zakona o unutrašnjem platnom prometu - prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/00) i člana 29. Zakona o sprečavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA AKTIVNOSTI BANAKA NA SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA

I - UVODNE ODREDBE

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje minimum obima, oblika i sadržaja aktivnosti banaka za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Član 2.

Banke su dužne da u pisanom obliku imaju Program za provođenje aktivnosti iz člana 1. ove odluke odnosno za upravljanje rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma te provođenje adekvatnih kontrolnih procedura (Program) kojima će se obezbijediti da se Program, politike i procedure u potpunosti provode u praksi.

Odredbe Programa kao i sve politike i procedure banke su dužne da u potpunosti provode u svom sjedištu, u svim filijalama i drugim organizacionim dijelovima u zemlji i u svim filijalama ili drugim organizacionim dijelovima koje imaju u inostranstvu. Posebnu pažnju banke su dužne da posvećuju aktivnostima njihovih filijala i drugih organizacionih dijelova u inostranstvu.

Aktima iz prethodnog stava i u njihovom provođenju banke su dužne da osiguraju visoke etičke i profesionalne standarde svog odgovornog osoblja i efikasno sprečavanje mogućnosti da kriminalni elementi zloupotrebljavaju banku, bila ona toga svjesna ili ne, što podrazumijeva sprečavanje, otkrivanje i izvještavanje nadležnih institucija o kriminalnim aktivnostima ili prijevarama odnosno o propisanim ili sumnjivim informacijama i aktivnostima.

Član 3.

Obavezni dio Programa iz prethodnog člana su i slijedeće politike:

1. politika o prihvatljivosti klijenta,

2. politika o identifikaciji klijenta,

3. politika o stalnom monitoringu (praćenju) računa i transakcija, i

4. politika o upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma.

Član 4.

Banke su dužne ne samo da utvrde identitet svojih klijenata nego i da stalno prate aktivnosti koje se odvijaju na računima i da provjeravaju i utvrđuju da li se za prirodu računa transakcije odvijaju na normalan i očekivan način svojstven prirodi računa.

"Upoznaj svog klijenta" treba da bude centralni element procedura za upravljanje rizikom i provođenje kontrola, ali je isti potrebno dopuniti sa redovnim internim pregledima i internom revizijom usklađenosti rada banke sa zahtjevima postavljenim Zakonom o sprečavanju pranja novca, Zakonom o bankama i drugim propisima (zakon i drugi propisi).

55

Programom i Politikom o upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma, banke su dužne da predvide, pored ostalog, i izradu i dosljednu primjenu jasnih i preciznih procedura za izvještavanje odgovarajućih internih organa banke kao i nadležnih institucija u skladu sa zakonom i propisima o svim zakonom propisanim i sumnjivim transakcijama klijenata.

II - POLITIKA O PRIHVATLJIVOSTI KLIJENTA

Član 5.

Politikom o prihvatljivosti klijenta banka je dužna da uspostavi jasnu politiku o tome koji i kakvi klijenti su prihvatljivi za banku, kao i da propiše sveobuhvatne procedure za provođenje te politike. Ovom politikom je potrebno posebno obuhvatiti i opis vrsta klijenata koji za banku nose rizik viši od prosječnog i najviši nivo. Pored toga politikom se moraju obuhvatiti i elementi kao što su historija i reputacija klijenta, zemlja porijekla klijenta, javna ili neka druga visoka pozicija ako se radi o fizičkom licu, povezani računi, vrste i priroda poslovnih aktivnosti te ostali mogući indikatori rizika.

Politike i procedure za njihovo provođenje treba da budu prilagođeni tako da zahtjevi za ispitivanjem klijenata budu gradirani/stepenovani zavisno od nivoa visine rizika klijenta tako da se za klijente sa najvišim stepenom rizika provode najoštrija i najdetaljnija ispitivanja i dokumentovanja.

III - POLITIKA O IDENTIFIKACIJI KLIJENTA

Član 6.

Politika o identifikaciji klijenta treba da bude glavni element standarda "upoznaj svog klijenta". U smislu ove odluke klijenti banke su:

1. fizička i pravna lica koja otvaraju ili imaju otvoren račun kod banke;

2. fizička i pravna lica u čije ime ili korist se otvara ili je otvoren račun u banci tj. krajnji vlasnik korisnik;

3. fizička i pravna lica koja žele ili obavljaju finansijske transakcije putem banke;

4. fizička i pravna lica koja obavljaju transakcije putem različitih vrsta posrednika; i

5. bilo koja fizička i pravna lica koja su povezana sa finansijskom transakcijom koja banci može nanijeti rizik reputacije ili je izložiti nekom drugom riziku.

1. Identifikacija klijenta

Član 7.

Banke su dužne da utvrde detaljne i sveobuhvatne procedure za identifikaciju novih klijenata i ne mogu uspostaviti poslovne odnose sa njima sve dok identitet novih klijenata nisu utvrdile na potpuno zadovoljavajući način.

Banke su obavezne da dokumentuju i primijene politike za identifikaciju klijenata i lica koja djeluju u njihovo ime ili korist. Dokumenti iz kojih banka utvrđuje identitet klijenata generalno treba da budu takve prirode da ih je najteže pribaviti na nezakonit način ili falsifikovati, kao i dokumenti koji su propisani drugim odgovarajućim propisom. Posebnu pažnju banke treba da posvete nerezidentnim klijentima i ne smiju da suze ili nepotpuno obave procedure za utvrđivanje identiteta u slučajevima kada novi klijent nije u mogućnosti da se predstavi na intervjuu.

Kada je klijent nerezident banka treba uvijek da postavi pitanje i sebi i klijentu: zašto je takav klijent za otvaranje računa izabrao baš banku u stranoj zemlji.

Postupak identifikacije se provodi na početku uspostave poslovnih odnosa. Međutim, da bi se osiguralo da su dokumenti još uvijek važeći i relevantni, banke su dužne da provode redovne preglede već postojećih dokumenata. Isto tako banke su dužne da provode ovakve preglede u svim slučajevima kada se obavljaju značajne transakcije, kada se pojavljuju značajne promjene u načinu na koji klijent koristi račun za obavljanje transakcija i kada banka značajno mijenja standarde za dokumentovanje identiteta ili transakcija klijenta. U slučajevima kada banke saznaju da nemaju dovoljne informacije o nekom postojećem klijentu dužne su da preduzmu hitne mjere da dobiju takve informacije na najbrži mogući način, i dok ih ne dobiju ne mogu obaviti tražene transakcije.

56

Kod uspostave poslovnih odnosa sa novim klijentima kao i u slučajevima iz prethodnog stava, banke su dužne da vrše provjere i traže informacije o klijentima i od specijaliziranih uslužnih (kreditnih) biroa ako isti postoje i ako su takve usluge bankama dostupne, ali da koriste i sve druge moguće izvore kao što su npr. reference koje se mogu dobiti od treće strane, putem usluga za određene provjere, telefonskih imenika, drugih mogućih imenika i adresara, web-stranica i slično.

Član 8.

Banke su dužne da za identifikaciju klijenta i svaku pojedinačnu transakciju propišu standarde o vrsti potrebne dokumentacije i vremenskom periodu za čuvanje te dokumentacije, a najmanje u skladu sa odgovarajućim propisima za čuvanje dokumenata.

2. Opći zahtjevi za identifikaciju klijenta

Član 9.

Banke su dužne da traže sve informacije koje su potrebne za potpunu i sigurnu identifikaciju svakog novog klijenta kao i za utvrđivanje svrhe i namjeravane prirode poslovnog odnosa sa bankom.

Za fizička lica koji žele biti klijenti banke, banke su dužne da utvrde identitet i zahtijevaju slijedeće informacije i dokumente:

1. ime i prezime;

2. stalnu adresu stanovanja;

3. datum i mjesto rođenja;

4. jedinstveni matični broj građanina ili broj pasoša i zemlja izdanja za nerezidente;

5. ime firme u kojoj je lice zaposleno;

6. opis izvora sredstava;

7. specimen potpisa;

8. ličnu kartu, vozačku dozvolu, pasoš ili neki drugi zvanični dokument kojim se može utvrditi njegov identitet uz uslov da postoji fotografija lica;

9. podatke i dokumente (kao i za klijenta) o opunomoćenim zastupnicima; i

10. drugo u skladu sa odgovarajućim propisima.

Banke su dužne da izvrše provjeru svih informacija i podataka uvidom u originale dokumenata koje su izdali za to nadležni organi, uključivo ličnu kartu i pasoš. U kontaktima lice u lice mora biti obavljena provjera klijentove fotografije na dokumentu. Svaka naknadna promjena gornjih informacija ili dokumenata mora biti provjerena i dokumentovana.

Za sve originalne dokumente koji ne mogu biti ostavljeni banci banka je dužna da traži njihove fotokopije uredno ovjerene od nadležnog organa.

Za pravna lica koja žele biti klijenti banke, banke su dužne da zahtijevaju slijedeće informacije i dokumente:

1. dokaz o njihovom zakonskom statusu - izvod iz registra tj. registracija kod registracione institucije;

2. identifikacioni broj dodijeljen od Poreske uprave;

3. ugovor-dokument o osnivanju;

4. licencu za rad ako je za takvu vrstu posla ista potrebna;

57

5. finansijske izvještaje o poslovanju;

6. dokument u kojem su opisane osnovne poslovne djelatnosti klijenta;

7. specimen potpisa ovlaštenih potpisnika;

8. podatke i identifikacione dokumente sa fotografijom o opunomoćenim zastupnicima i specimen njihovih potpisa; i

9. drugo u skladu sa odgovarajućim propisima.

U svim slučajevima banke su dužne da izvrše provjeru dokumenata kao i provjeru da li firma zaista postoji, da li je na registriranoj adresi, da li zaista obavlja navedene poslovne aktivnosti. Originalnu dokumentaciju ili sudski ovjerene kopije banke su dužne da zadrže za svoje potrebe i da je čuvaju u skladu sa zakonskim propisima.

Banke ne mogu otvoriti račun niti obavljati poslovanje sa klijentom koji insistira na njegovoj anonimnosti ili koji se predstavlja lažnim imenom.

Banke mogu odbiti otvaranje računa klijentima bez obaveze davanja obrazloženja.

3. Posebna identifikaciona pitanja

Član 10.

U svim slučajevima utvrđivanja identiteta klijenta banke su dužne da postupaju u skladu sa svojim politikama i procedurama kao i svim primjenjivim propisima. Naročitu pažnju, pored ostalih elemenata, banke su dužne da posvete i slučajevima koji slijede:

3.1. Starateljski i zastupnički računi

Pošto starateljski i zastupnički računi mogu biti korišteni za izigravanje ili zaobilaženje procedura banaka za identifikaciju klijenata, banke moraju uspostaviti takve procedure da efikasno mogu utvrditi pravi identitet stvarnog korisnika ili vlasnika računa. Pri tome su obavezne da traže i dobiju zadovoljavajuće dokaze o identitetu svakog posrednika, staratelja i zastupnika, ali i lica koga oni predstavljaju odnosno stvarnog korisnika ili vlasnika računa.

3.2. Posrednici sa specijalnom svrhom

Banke su dužne da budu posebno oprezne u sprečavanju poslovnih firmi (sa specijalnom svrhom), naročito internacio- nalnih poslovnih kompanija, koje fizička lica koriste kao metod za rad anonimnih računa. Kako je efikasna identifikacija ovakvih klijenata ili krajnjih vlasnika izuzetno teška, banke su dužne da sa posebnom pažnjom shvate i otkriju strukturu organizacije takve kompanije, da utvrde koji su stvarni izvori sredstava i da identifikuju krajnje korisnike ili vlasnike ili lica koja imaju stvarnu kontrolu nad sredstvima.

3.3. Specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu (due dilligence) klijenata

Kada za kontrolu i procjenu klijenta banke angažuju specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu (due diligence) klijenata moraju pažljivo procijeniti da li je ta firma solidna i da li takvu kontrolu i ocjenu provodi u skladu sa standardima koji se dalje navode. Bez obzira na angažman specijalizovane firme krajnja odgovornost o poznavanju klijenta leži na samoj banci. Iz navedenih razloga banke su dužne da koriste slijedeće kriterije da bi utvrdile da li je specijalizovana firma prihvatljiva:

1. specijalizovana firma mora da se pridržava najmanje minimuma praksi o kontroli i ocjeni klijenta koji su navedeni u ovoj odluci;

2. procedure za kontrolu i ocjenu klijenta koje provodi specijalizovana firma moraju biti rigorozne najmanje u mjeri u kojoj bi bile rigorozne procedure banke da ih sama banka provodi;

3. banka mora biti zadovoljena u pogledu pouzdanosti sistema koji specijalizovana firma koristi za provjeru identiteta klijenta;

58

4. sa specijalizovanom firmom banka mora imati ugovorenu dozvolu da u bilo kojoj fazi izvrši provjeru obavljanja kontrole i ocjene od strane specijalizovane firme;

5. svi relevantni identifikacioni podaci i dokumentacija koji se odnose na klijentov identitet specijalizovana firma odmah mora predati banci. Banka je dužna da iste odmah pažljivo pregleda. Takva informacija mora biti dostupna za kontrolu i od strane bankarskih supervizora i drugih ovlaštenih lica i organa u skladu sa zakonom.

3.4. Računi klijenata otvoreni od strane profesionalnih posrednika

Kada banka otkrije ili ima razloga da vjeruje da je račun koji je otvorio profesionalni posrednik otvoren u korist klijenta pojedinca dužna je izvršiti identifikaciju tog klijenta. U slučajevima kada profesionalni posrednik otvara zbirni račun za više klijenata, i u slučaju kada se ne otvaraju i u slučaja kada se otvaraju pod-računi zbirnog računa, banke su dužne da utvrde identitet svih pojedinačnih klijenata.

U slučajevima koji slijede banke su dužne da odbiju zahtjev za otvaranje računa:

1. kada posrednik nije ovlašten da banci pruži potrebne informacije o pravim vlasnicima sredstava, npr. advokati ograničeni kodeksom profesionalne tajne; i

2. kada posrednik nije podvrgnut standardima kontrole i ocjene koji su ekvivalentni standardima postavljenim ovom odlukom.

3.5. Privatno bankarstvo i javno i politički izloženi klijenti

U slučajevima kada lica koja su poznata kao bogati individualci i lica na visokim važnim javnim pozicijama podnose zahtjev za otvaranje računa, banke su dužne da procedure za identifikaciju i dokumentovanje klijenta provede u potpunosti, ali da takav postupak istovremeno primijeni i za firme koje su sa tim licem povezane.

Sve potrebne informacije i dokumentaciju banke su dužne da prikupe od novog ili već postojećeg klijenta lično ili putem njihovih posrednika, ali da iste provjeri do maksimalno moguće mjere putem javnosti ili bankama dostupnih informacija. Isto tako banke su dužne da provedu ispitivanje izvora sredstava za takve račune prije nego donesu odluku o otvaranju računa.

3.6. Klijenti koji ne otvaraju račune ličnim dolaskom u banku

Banke su dužne da primjenjuju efikasne procedure za identifikaciju klijenata i primjenjuju standarde za stalno praćenje iste za klijente koji otvaraju račune bez ličnog dolaska u banku putem telefona ili elektronskih tehnologija kao i za sve ostale klijente. U ovakvim slučajevima banke mogu primijeniti i nezavisnu provjeru klijenta od treće strane sa poznatom reputacijom npr. specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu klijenata.

U prihvaćanju uspostave poslovnih odnosa sa klijentima koji ne dolaze lično u banku, banke su dužne da:

1. primijene jednako efikasne procedure za identifikaciju ostalih klijenata; i

2. utvrde specijalne i odgovarajuće mjere za umanjenje višeg nivoa rizika u poslovanju sa ovakvim licima.

Banke su dužne da, pored drugih, obavezno primijene i slijeće mjere za umanjenje rizika:

1. ovjeravanje dostavljenih dokumenata;

2. zahtijevanje dodatnih dokumenata koji se ne traže od ostalih klijenata;

3. nezavisno kontaktiranje klijenta od strane banke;

4. angažiranje treće strane odnosno specijalizovane firme za kontrolu i ocjenu klijenta;

5. zahtijevanje da se prvo plaćanje (uplata) obavi preko računa u ime klijenta kod neke druge banke koja ima istu obavezu da provodi slične standarde za kontrolu i ocjenu klijenta.

59

3.7. Korespondentno bankarstvo

Da se ne bi našle u situaciji da su izložene rizicima da otkriju da su uvučene u držanje i/ili transfere novca koji su povezani sa nezakonitim odnosno kriminalnim aktivnostima banke su, prilikom uspostavljanja korespondentnih odnosa sa drugim bankama, naročito sa bankama u inostranstvu, odnosno otvaranja korespondentnih računa, dužne da izvrše kontrolu i ocjenu vezane za takve račune.

Banke su dužne da prikupe potrebne informacije o njihovim korespondentnim bankama sa ciljem da u potpunosti upoznaju prirodu poslovanja svoje korespondentne banke. Faktori i informacije koji moraju biti obuhvaćeni su:

1. lokacija (zemlja) korespondentne banke;

2. menadžment korespondentne banke;

3. glavne poslovne aktivnosti korespondentne banke;

4. nastojanja korespondentne banke u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kao i adekvatne politike za prihvaćanje klijenata i poznavanje svojih klijenata;

5. svrha odnosno cilj zbog kojeg se otvara račun;

6. identitet trećih lica koja će koristiti usluge korespondentnog bankarstva;

7. situacija bankarskih propisa i supervizije u zemlji korespondentne banke, itd.

Banke smiju uspostavljati korespondentne odnose samo sa bankama u čijim zemljama postoje odgovarajuće institucije koje provode efikasnu superviziju banaka.

Banke su dužne da spriječe rizik da se korespondentni računi koriste direktno od trećih strana radi obavljanja aktivnosti u svoju vlastitu korist.

3.8. Kurirske i/ili slične transakcije "prijenosom gotovine u torbama"

Banke su dužne da uspostave posebne procedure provjere i monitoringa za slučajeve gotovinskih transakcija poznatih pod nazivom "prijenos gotovine u torbama" koje klijenti obavljaju lično, putem kurira ili drugih fizičkih lica "prenosilaca". Kako je ova vrsta transakcija, bilo one "dolazeće" ili "odlazeće", visoko rizična potrebno je da banke ovoj vrsti aktivnosti posveti izuzetan oprez i pažnju.

3.9. Neaktivni računi

U slučajevima neaktivnih računa banke su dužne da budu posebno oprezne ako se desi da se isti neočekivano aktiviraju, naročito ako njihovo aktiviranje čine transakcije u značajnijim iznosima ili pokazuju neke od indikatora sumnjivih aktivnosti. U ovakvim slučajevima, pored ostalog, potrebno je da banke vrše ponovnu provjeru identiteta klijenata.

3.10. Ostave-čuvanje u sefovima

U aktivnostima za poslove ostave tj. čuvanja stvari, kasa, zapečaćenih koverata ili paketa u sefovima za čuvanje, banke su dužne da uspostave posebne procedure za adekvatnu identifikaciju fizičkih lica i/ili firmi koji nisu njeni klijenti i koji kod nje nemaju račune. Bitan element ovih procedura mora da bude osiguranje stvarne mogućnosti za identifikaciju pravog vlasnika stvari u ostavi.

4. "Upoznaj svog klijenta" i formiranje profila klijenata

Član 11.

U svakodnevnom poslovanju i odnosima sa klijentima, banke moraju saznati i upoznati klijentove aktivnosti, sistematski razumjeti njihovo poslovanje, upoznati finansijske i platežne navike, bitne informacije i dokumentaciju o klijentovim poslovnim vezama i novčanim tokovima, vrste poslovnih odnosa koje klijenti imaju i upoznati njihove poslovne kontakte, njihove domaće i

60

međunarodne tržišne prakse, uobičajene izvore zaduženja i odobrenja njihovih računa, korištenih valuta, učestalost i veličine odnosno obime transakcija, itd. Banke su naročito dužne da:

1. u slučaju poslovnih firmi upoznaju i vlasničku strukturu firme, ovlaštene izvršne donosioce odluka i sve one koji su pravovaljano ovlašteni da djeluju u njihovo ime;

2. obavežu svoje klijente da im unaprijed i na vrijeme dostavljaju informacije i dokumentaciju o očekivanim i namjeravanim promjenama oblika i obavljanja svojih poslovnih aktivnosti; i

3. posebnu pažnju posvete dobro poznatim klijentima i javnim ličnostima i osiguraju da njihovo eventualno nezakonito ili sumnjivo poslovanje ne ugrozi reputaciju banaka.

Na osnovu elemenata iz prethodnog stava banke su dužne da formiraju i profil svojih klijenata. Ovaj profil će biti sadržan u posebnom registru profila klijenata, a kako to banke same urede. Utvrđeni profil klijenata od strane banaka banke će koristiti kao generalni dopunski indikator u monitoringu poslovanja sa klijentima za utvrđivanje:

1. urednosti, kontinuiteta i lakoće u poslovanju i odnosima između banaka i klijenata za lako i brzo ocjenjivanje u bilo koje vrijeme; i

2. svakog neuobičajenog ponašanja i odstupanja od klijentovih profiliranih ponašanja ili prometa po računima za lako i brzo prepoznavanje i pokretanje odgovarajućih procedura.

5. Neobična i neuobičajena ponašanja koja čine osnov za sumnju

Član 12.

Banke su dužne da zahtijevaju od klijenata objašnjenje za svaku uočenu značajniju promjenu ponašanja. U slučaju da klijenti ne mogu dati ili daju neuvjerljivo i bez argumenata objašnjenje banke takvo ponašanje treba da smatraju sumnjivim i da aktiviraju svoje procedure za detaljnije istraživanje uključivo kontaktiranje nadležnih institucija.

Neobična i neuobičajena ponašanja koja čine osnov za sumnju, pored ostalih, su:

1. neočekivana promjena u finansijskom ponašanju klijenta koja se ne može objasniti poslovnim ili finansijskim motivima;

2. neočekivana pojava novog lica, posla i/ili geografskog područja kod bankama već poznatog načina i vrste poslovanja, poslovne i finansijske mreže klijenta;

3. posebna karakteristika neke transakcije koja se ne uklapa u uobičajenu praksu klijenta;

4. upotreba sredstava sa računa klijenta za svrhu koja nije uobičajena i obuhvaćena aranžmanom banke i klijenta;

5. objašnjenje transakcije od strane klijenta nije uvjerljivo i izgleda lažno;

6. kada se učestalo ponavljaju transakcije u iznosima koji su ispod iznosa zakonom propisanog za izvještavanje i prijavu nadležnim institucijama;

7. kada klijent zatvara svoj račun uzimanjem cjelokupnog iznosa u gotovom novcu ili distribucijom tog iznosa na više manjih iznosa na više novootvorenih računa;

8. kada osoblje banaka nema jasne dokaze da se radi o kriminalnim aktivnostima, ali imaju sumnju da takva mogućnost postoji.

Sastavni dio ove odluke čini i Prilog o pokazateljima sumnjivih finansijskih transakcija.

IV - POLITIKA O STALNOM MONITORINGU RAČUNA I TRANSAKCIJA

1. Monitoring s ciljem sprečavanja pranja novca

61

Član 13.

Banke su dužne da provode stalni monitoring računa i transakcija kao osnovni aspekt efikasnih procedura za upoznavanje svog klijenta. Iz ovog razloga banke su dužne da prethodno dobiju i definišu odgovore na jedno od najbitnijih pitanje kakva je priroda normalnih i razumnih ili normalnih ili uobičajenih aktivnosti po računima svojih klijenata. Kada to postignu dužne su da osiguraju sredstva ili instrumente, načine ili procedure da otkriju koje se transakcije ne uklapaju u takvu prirodu ponašanja i da tim postupcima efikasno kontrolišu i minimiziraju svoj rizik u poslovanju sa klijentima.

Obim do kojeg banke razvijaju svoje praćenje ponašanja računa svojih klijenata mora da bude prilagođen potrebama adekvatne osjetljivosti na rizik. Za sve račune banke su dužne da uspostave takav sistem koji će omogućiti otkrivanje svih neobičnih, neuobičajenih i sumnjivih vrsta aktivnosti.

Član 14.

Da bi osigurale ispunjenje ciljeva iz prethodnog člana banke su dužne da:

1. uspostave limite transakcija po određenim vrstama ili kategorijama računa;

2. obavezno posvete pažnju i provjere sve transakcije po računima koje prekoračuju uspostavljene limite;

3. definišu vrste transakcija koje moraju da upozore banke da postoji mogućnost da klijenti obavljaju neke neobične, neuobičajene ili sumnjive transakcije;

4. definišu vrste transakcija koje po svojoj prirodi prvenstveno nemaju ekonomski ili komercijalni smisao;

5. definišu prag i/ili prirodu velikih iznosa novčanih depozita koji nisu konzistentni normalnim ili očekivanim transakcijama od određene vrste klijenata;

6. definišu postupanje banke u slučajevima velikog prometa po računima čija salda uobičajeno nisu na visokom nivou;

7. sačine zvaničnu što sveobuhvatniju listu primjera sumnjivih transakcija i primjera i načina mogućih oblika pranja novca i finansiranja terorizma.

Član 15.

Za račune koji predstavljaju viši nivo rizika banke su dužne da uspostave intenzivniji postupak praćenja. Da bi identifikovale kategoriju računa sa višim nivoom rizika potrebno je da banke uspostave i set ključnih pokazatelja prema kojima će se računi kategorizirati u ovu grupu, uzimajući u obzir podatke o historiji i saznanjima o klijentu kao što su izvor sredstava za račun, vrstu i prirodu samih transakcija, zemlja porijekla klijenta i druge. Za račune višeg nivoa rizika banke su dužne da:

1. kreiraju adekvatan sistem za upravljanje informacijama kojim će osigurati da uprava i odgovorni službenici banke za praćenje usklađenosti rada banke sa zahtjevima propisanim zakonom i propisima u ovoj oblasti pravovremeno imaju potrebne informacije za identifikaciju, za efikasno praćenje računa klijenata sa višim nivoom rizika i za njihove analize. Ovaj sistem treba da obuhvati najmanje:

a) izvještavanje o dokumentaciji koja nedostaje za potpuno sigurnu identifikaciju klijenata,

b) izvještavanje o neobičnim, neuobičajenim i sumnjivim transakcijama koje su obavljene putem računa klijenata, i

c) izvještavanje o sveobuhvatnim informacijama o ukupnim poslovnim odnosima klijenata sa bankom.

2. osiguraju da menadžment odgovoran za poslovanje banke u oblasti privatnog bankarstva dobro poznaje situaciju klijenata banke koji predstavljaju viši nivo rizika, da bude budan i da cijeni i informacije koje se mogu dobiti od neke treće strane. Značajne transakcije ovih klijenata treba da budu odobrene od strane uprave;

3. usvoje jasnu politiku, donesu interna uputstva i procedure i da uspostave kontrolu čiji je cilj posebno oprezno poslovanje u odnosima sa politički izloženim licima, drugim licima i firmama za koje je potvrđeno ili je jasno da su sa njima povezani.

62

2. Monitoring s ciljem sprečavanja finansiranja terorizma

Član 16.

Informisanje nadležne institucije i blokiranje finansijskih sredstava za koja banke sumnjaju ili znaju da služe za finansiranje terorizma ili lica koja podržavaju terorizam je osnovni preduslov za borbu protiv terorizma. Najveću pažnju banke treba da posvete:

1. provjerama u obimu koji je to moguć da li se sredstva iz zakonskih izvora ili poslova u većem ili manjem dijelu usmjeravaju u podržavanje terorističkih aktivnosti;

2. na osnovu obavijesti nadležnih institucija praćenju i ažuriranju lista organizacija i lica koji su povezani sa teroristima ili terorizmom;

3. primjeni procedura za sprečavanje finansiranja terorista i terorističkih organizacija uključivo urgentno izvješta- vanje nadležnih institucija o uočenim sumnjivim transakcijama;

4. pokušajima da otkriju stvarni identitet i/ili svrhu naročito malih transfera kada svrha transfera i/ili pošiljalac i/ili primalac nisu jasno navedeni;

5. slučajevima kada se nalogom klijenata račun neočekivano prazni;

6. kao i u slučajevima pranja novca u kojima se prima ili šalje novac elektronskim putem a popraćeni su neobičnim ili neuobičajenim aspektima, kao što su veličina iznosa, zemlja u koju se novac šalje, zemlja porijekla podnosioca naloga, vrsta valute, i sl.;

7. neprofitnim i dobrotvornim organizacijama naročito ako obavljanje aktivnosti nije u saglasnosti sa registrovanom djelatnosti, ako izvor sredstava nije jasan, ako organizacija prima sredstva iz neobičnih i sumnjivih izvora.

V - POLITIKA O UPRAVLJANJU RIZIKOM OD PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA

1. Odgovornost organa banaka i izvještavanje

Član 17.

Nadzorni odbori banaka su odgovorni za donošenje efikasnog Programa te da osiguraju da se u bankama provode adekvatne kontrolne procedure kojima će se obezbijediti da se program, politike i procedure, kao njegov sastavni dio, u potpunosti provode u praksi.

Politike i procedure banaka "upoznaj svog klijenta" treba da budu efikasne i da obuhvaćaju redovne postupke za odgovarajući i uspješan nadzor od strane uprave, sisteme internih kontrola, internu reviziju, podjelu dužnosti, obuku odgovarajućeg osoblja i ostale segmente koji su u uskoj vezi sa ovom oblasti.

Za provođenje politika i procedura banke Programom banaka moraju biti jasno definisane odgovornosti i podijeljene na odgovarajuće nosioce tj. na odgovarajuće organizacione dijelove ili funkcije, upravu, ostalo rukovodstvo i drugo osoblje banaka.

Član 18.

Linije za izvještavanje o zakonom propisanim, neobičnim, neuobičajenim i sumnjivim transakcijama klijenata moraju biti jasno definisane u pisanom obliku. Ovo izvještavanje u praksi mora biti redovno, efikasno i dostupno svim dijelovima banke i licima, i potpuno u skladu sa interno propisanim izvještajnim politikama i procedurama.

Član 19.

Uporedo sa obavezom iz prethodnog člana ove odluke, banke su dužne da donesu i interne procedure za izvještavanje nadležnih organa izvan banke, u skladu sa odgovarajućim zakonom i propisima, o svim propisanim informacijama i podacima.

63

Banke su dužne da u potpunosti izvršavaju svoje izvještajne obaveze prema zakonom propisanim institucijama.

Član 20.

Banke su dužne da čuvaju dokumentaciju o svim transakcijama obavljenim od strane klijenata i u odnosima sa klijentima, po vrsti, na način i na rok kako je to propisano odgovarajućim zakonom.

2. Imenovanje lica za koordinaciju aktivnosti

Član 21.

Nadzorni odbori banaka su dužni da osiguraju da se u bankama na rukovodnom nivou imenuju lica koja će imati odgovornost za koordiniranje svih aktivnosti banaka u praćenju usklađenosti banaka sa svim zakonskim i drugim propisanim zahtjevima koji su predmet ove odluke i efikasno provođenje Programa.

Koordinator za usklađivanje banke sa propisanim zahtjevima za aktivnosti protiv pranja novca i finansiranja terorizma (KUPIT) treba da:

1. je odgovoran da osigura uredno funkcionisanje izvještajne funkcije prema nadležnim institucijama, propisane zakonom i drugim propisima, o svim transakcijama preko propisanog iznosa, svim povezanim i sumnjivim transakcijama;

2. je odgovoran da osigura uredno funkcionisanje linija izvještavanja u skladu sa Programom;

3. ima odgovarajuće kvalifikacije, znanja, iskustva i dobru radnu i moralnu reputaciju;

4. ima odgovarajuća potrebna sredstva za obavljanje svoje funkcije uključivo najmanje dva izvršioca od kojih jedan odgovoran za monitoring otkrivanja sumnjivih klijenata, a drugi za monitoring linije izvještavanja nadležnih institucija i interne linije izvještavanja kao i ovlaštenja za donošenje i samostalnih odluka i traženje pravne podrške. U većim bankama potrebno procijeniti potrebu za više izvršilaca;

5. ima svakodnevni potpuni pristup sistemu monitoringa klijenata;

6. svakodnevno prima izvještaje o sumnjivim aktivnostima klijenata;

7. ima ovlaštenja da izda nalog osoblju za provođenje procedura iz zakona, propisa i Programa i o tome izvijesti upravu i nadzorni odbor banke;

8. može da prati domaće i procedure u odnosima sa inostranstvom radi provjere potencijalnih sumnji;

9. preduzima korake za unapređenje svojih znanja i sposobnosti i znanja i sposobnosti osoblja koje je njemu podređeno i ostalog relevantnog osoblja banke;

10. najmanje jedanput kvartalno podnosi izvještaj nadzornom odboru i upravi banke o postupanju banke i njenoj usklađenosti sa zahtjevima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao i aktivnostima koje su preduzete protiv otkrivenih sumnjivih klijenata;

11. najmanje jedanput godišnje izvrši procjenu adekvatnosti postojećeg Programa, politika i procedura i nadzornom odboru daje prijedloge za njihovo ažuriranje ili unapređenje;

12. pruža punu potrebnu podršku u aktivnostima koje provodi interna revizija banke;

13. u svoje procedure uključi i elemente za internu istragu o odgovornosti osoblja banke koje je zanemarilo svoje dužnosti u ovoj oblasti.

3. Interna i vanjska revizija banaka

Član 22.

64

Interne revizije banaka su dužne da provode redovnu procjenu i osiguraju da se program, njegove politike i procedure za sprečavanje aktivnosti pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno politike i procedure "upoznaj svog klijenta" u potpunosti provode i budu usklađene sa svim zahtjevima zakona i drugih propisa.

Usklađenost poslovanja banaka sa zahtjevima zakona i propisa treba da bude predmet nezavisne procjene od strane funkcije interne revizije u bankama, što uključuje procjenu adekvatnosti bančinih politika i procedura sa stanovišta zakonskih zahtjeva i drugih propisa.

Obavezu funkcija interne revizije u bankama čine i stalni monitoring da li i kako odgovarajuće osoblje banaka obavlja i provodi zahtjeve programa, politika i procedura i to putem testiranja usklađenosti u slučajevima adekvatno izabranih uzoraka klijenata, računa i transakcija kao i korektnosti izvještavanja o neobičnim, neuobičajenim, sumnjivim i transakcijama koje su propisane zakonom i drugim propisima.

Član 23.

Funkcija interne revizije u bankama treba da predstavlja potpuno nezavisnu procjenu upravljanja rizikom i funkcionisanja sistema internih kontrola u bankama. Interna revizija je dužna da o svojim nalazima i ocjenama uredno odnosno periodično izvještava Odbor za reviziju i/ili Nadzorni odbor banke u skladu sa zakonom. Ovi izvještaji treba da obuhvaćaju nalaze i ocjene efikasnosti banke po svim pitanjima propisanim zakonom i propisima, programom, politikama i procedurama banke kojim su regulisane obaveze banaka za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Jedno od bitnih poglavlja u ovim izvještajima treba da bude i ocjena o adekvatnosti obuke osoblja banke u ovoj oblasti.

Član 24.

Nadzorni odbor banke je dužan da osigura da je interna revizija banke stručno i tehnički osposobljena naročito kadrovima koji su veoma dobro upoznati sa programom, politikama i procedurama kao i da posjeduju visoke moralne i stručne sposobnosti naročito u oblasti "upoznaj svog klijenta".

Pored ostalog osoblje interne revizije u bankama mora biti izuzetno pro-aktivno kada se radi o praćenju aktivnosti koje su banke dužne preduzeti na osnovu nalaza i ocjena interne revizije, eksterne revizije i institucija koje provode zakon.

Član 25.

U postupku obavljanja nezavisne vanjske revizije njihovih finansijskih izvještaja banke su dužne da sa nezavisnim vanjskim revizorskim firmama ugovore i obavljanje revizije i ocjene provođenja zakonskih i propisanih obaveza banaka, provođenja programa, politika, procedura, sistema internih kontrola i funkcionisanja interne revizije banaka i ocjene da li je banka uskladila svoje poslovanje sa zahtjevima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma uz obavezno korištenje tehnike testiranja.

4. Obuka osoblja banaka

Član 26.

Banke su dužne da osiguraju stalnu obuku svih svojih uposlenika koji su obuhvaćeni njihovim programom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Sadržaj ove obuke mora da obuhvati najmanje slijedeće teme iz oblasti koja je predmet ove odluke:

1. zakonske obaveze banke i obaveze iz drugih propisa;

2. program, politike i procedure banke;

3. detaljne elemente politike "upoznaj svog klijenta";

4. opasnosti od pranja novca i rizici za banku i lične odgovornosti osoblja;

5. mogućnosti i slabosti finansijskih institucija u spreča- vanju pranja novca i finansiranja terorizma;

6. odgovornosti i ovlaštenja KUPIT;

65

7. sistem internih kontrola;

8. sistem interne revizije;

9. preporuke Bazelskog komiteta za superviziju banaka, posebno kontrola i ocjena (due diligence) klijenata;

10. preporuke za sprečavanje pranje novca i finansiranja terorizma međunarodne institucije FATF.

Periodičnost i teme obuke iz prethodnog stava banke treba da prilagode realnim potrebama svojih određenih organizacionih dijelova, funkcija i/ili osoblja, ali radi pravovremenog usklađivanja sa novim zahtjevima i upoznavanja sa novim pojavama, kao i održavanja već stečenog znanja i iskustava svojih uposlenika banke su dužne da uspostave program redovnih vidova obuke.

U odlučivanju o potrebama, vrsti i obimu obuke iz prethodnog stava banke su dužne da prilagode fokus obuke zavisno od toga da li se radi o novouposlenom osoblju, osoblju koje ima direktni kontakt sa klijentima, osoblju koje radi sa novim klijentima, osoblju koje kontroliše da li je rad banke usklađen za zahtjevima zakona i drugih propisa, ostalom rukovodstvu, upravi i/ili nadzornom odboru, itd.

Putem programa obuke banke su dužne da osiguraju da sve relevantno osoblje u potpunosti razumije važnost i potrebe za što uspješnijim provođenjem politike "upoznaj svog klijenta" i da takvo razumijevanje bude ključ uspjeha u njenoj provedbi.

Član 27.

Da bi povećali stručne sposobnosti i efikasnost svog osoblja banke su dužne da izrade sveobuhvatan priručnik kojim će biti obuhvaćeni: Zakon o sprečavanju pranja novca u F BiH, Pravilnik o načinu i rokovima obavještavanja finansijske policije-financijske policije na sprečavanju pranja novca te načinu vođenja popisa prikupljenih podataka, Zakon o bankama, drugi propisi kojim je regulisano sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Program banke sa svim politikama i procedurama, pravila za ponašanje osoblja, metodi otkrivanja nezakonitih i sumnjivih aktivnosti, odgovornosti i ovlaštenja KUPIT-a, opisi nekih upečatljivih primjera zloupotreba, prijevod publikacije Bazelskog komiteta "kontrola i ocjena klijenata (Customer due dilligence)", prijevod preporuka za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorizma izdatih od međunarodne institucije FATF, program za obuku osoblja i Prilog uz ovu odluku.

Član 28.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj UO-01-1-1190-19/02 19. decembra 2002. godine

Sarajevo

66

PRILOG

uz Odluku o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

POKAZATELJI SUMNJIVIH FINANSIJSKIH TRANSAKCIJA

Uz poznate i u svijetu uobičajene i Odlukom o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (Odluka) navedene pokazatelje za prepoznavanje sumnjivih finansijskih transakcija, u ovom prilogu Odluke kao dodatak daje se pregled konkretizovanih indikatora, i to:

I - OP]ENITO

a) Klijent ne želi da se korespondencija šalje na kućnu adresu;

b) Izgleda da klijent ima račune kod nekoliko finansijskih institucija u jednom području bez nekog očiglednog razloga;

c) Klijent u više navrata koristi jednu adresu, ali često mijenja imena lica koja su uključena u tu aktivnost;

d) Klijent koristi poštanski fah ili adresu "generalna isporuka" ili neku drugu vrstu adrese za isporuku pošte, umjesto adrese ulice, što bi bio standard za to područje;

e) Klijent je počeo vršiti česte gotovinske transakcije u velikim iznosima, s tim što prije toga ovo nije bila normalna aktivnost za tog klijenta;

f) Klijent konstantno vrši gotovinske transakcije u zaokruženim iznosima (npr. KM 20.000, KM 15.000, KM 9.900, KM 8.500, itd.);

g) Klijent konstantno vrši gotovinske transakcije koje su nešto malo ispod iznosa koji se treba prijaviti (KM 30.000);

h) Klijent vrši transakcije u iznosu koji je u poređenju sa iznosima iz prethodnih transakcija neuobičajen;

i) Klijent traži od banke da čuva polog ili vrši transfer velikih suma novca ili drugih sredstava, ali je ova vrsta aktivnosti neuobičajena za tog klijenta.

1. TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA RAČUNE

a) Otvaranje računa za klijente sa adresom van lokalnog područja pružanja usluge;

b) Račun sa velikim brojem malih gotovinskih depozita i malim brojem velikih gotovinskih isplata;

c) Sredstva položena na više računa, konsolidovana na jednom računu, a transfer izvršen van zemlje;

d) Klijent koristi više depozitnih lokacija van lokacije matične filijale;

e) Klijent vrši nekoliko transakcija u jednom danu;

f) Aktivnost koja bitno premašuje aktivnost koja je predviđena pri otvaranju računa;

g) Neaktivni računi preko kojih se odjednom vrše značajne aktivnosti;

h) Neobjašnjivi transferi između firme klijenta i računa klijenta;

i) Više depozita položenih na račun klijenta od strane treće strane.

2. TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA PODRUČJA VAN BiH

67

a) Klijenti i drugi učesnici u transakciji nemaju nikakvih očiglednih veza sa BiH;

b) Transakcija prelazi mnoge međunarodne granice;

c) Transakcija uključuje zemlju za koju je uobičajena nezakonita proizvodnja ili izvoz droge ili zemlju u kojoj ne postoji efikasan sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

d) Transakcija koja se odnosi na zemlju poznatu po visokom nivou tajnosti bankarskog poslovanja i korporativnom zakonu (npr. Britanski Djevičanski otoci, Cipar, itd.);

e) Transakcije koje se odnose na zemlju koja je poznata ili za koju se sumnja da vrši aktivnosti pranja novca ili podržavanja terorizma (vidi dopunjene liste zemalja FATF-a: www.fatf-gafi.org).

3. TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA "OFF-SHORE" POSLOVNE AKTIVNOSTI

a) Zbir velikih salda koji nije u skladu sa poznatim prometom poslovne aktivnosti klijenta, a nakon toga transferi na račun(e) u inostranstvu;

b) Krediti prema ili od "off-shore" kompanija;

c) Neobjašnjivi elektronski transferi sredstava od strane klijenta po u-i-van osnovi.

II - PRIMJERI POKAZATELJA SPECIFIČNI ZA ODRE\ENE INDUSTRIJSKE GRANE

1. TRANSAKCIJE FIZIČKIH LICA

a) Izgleda da klijent ima račune kod nekoliko finansijskih institucija u jednom geografskom području;

b) Klijent transferiše jedan ili više gotovinskih depozita na generalni račun strane korespondentne banke (npr. prolazni račun);

c) Klijenti koji imaju velika salda na kreditnim karticama;

d) Klijent koji želi da mu se kreditne i debitne kartice pošalju na međunarodnu ili domaću destinaciju koja nije njegova;

e) Klijent ima brojne račune i polaže gotovinu na svaki od ovih računa, s tim da su ukupna odobravanja ovih računa u velikim iznosima;

f) Klijent često polaže depozite preko bankomata (iako je ova usluga dostupna u banci) nešto malo ispod iznosa koji se mora prijaviti (KM 30.000);

g) Treće lice gotovinski plaća/polaže depozit u čekovima na kreditnu karticu klijenta.

2. KORPORATIVNE I POSLOVNE TRANSAKCIJE

a) Računi se koriste za primanje ili isplatu velikih suma, a ne pokazuju nikakve normalne poslovne aktivnosti kao što su isplata plaća, plaćanje računa, itd.;

b) Deponovanje ili povlačenje sredstava sa korporativnog računa je u glavnom u gotovini, a ne u obliku zaduženja i odobrenja koja se odnose na komercijalno poslovanje;

c) Klijent vrši plaćanja u gotovini ili polaže gotovinu kako bi pokrio negativni saldo kod banke, novčane transfere ili druge prenosive i utržive instrumente plaćanja;

d) Klijent polaže veliki iznos naočigled nepovezanih depozita na nekoliko računa i veoma često vrši transfere glavnine salda na jedan račun u istoj banci ili drugdje;

68

e) Klijent konstantno vrši hitna povlačenja velikih suma novca sa jednog računa koji je upravo imao veliki i neočekivani priliv iz inostranstva;

f) Mala poslovna firma koja posluje na jednoj lokaciji polaže depozit na isti dan u različitim filijalama na nekoliko geografskih područja, što se ne čini praktičnim za tu svrhu posla;

g) Javlja se značajno povećanje u polaganju gotovine ili prenosivih instrumenata od strane kompanije koja nudi profesionalne savjetničke usluge, a naročito ako se transfer depozita vrši odmah;

h) Klijent želi da otvori debitnu/kreditnu karticu koju treba poslati na međunarodnu ili domaću destinaciju koja nije mjesto njegove poslovne aktivnosti;

i) Javlja se tržišno povećanje u obimu transakcija na računu sa značajnim promjenama u saldu računa koje nisu u skladu sa normalnim poslovnim praksama koje se odnose na račun klijenta;

j) Neobjašnjive ponavljajuće transakcije između računa fizičkog i pravnog lica.

3. FORME KOJE [ALJU/PRIMAJU ELEKTRONSKE TRANSFERE SREDSTAVA

a) Klijent vrši transfer velikih suma novca na lokaciju u inostranstvu sa instrukcijama da se stranom licu isplati u gotovini;

b) Klijent prima velike sume novca sa lokacije iz inostranstva putem elektronskog transfera sredstava sa instrukcijama da se isplata izvrši u gotovini;

c) Klijent vrši transfer sredstava u drugu zemlju, ne mijenjajući valutu;

d) Veliki prilivi transfera iz strane zemlje koji se odmah podižu od strane direktora kompanije;

e) Veličina elektronskog transfera nije u skladu sa normalnim poslovnim transakcijama za tog klijenta;

f) Klijent vrši transfer uključujući zemlje koje su poznate kao izvor narkotika ili tačke kroz koje prolaze pošiljke narkotika ili su poznate po visokom nivou tajnosti bankarstva i praksi korporativnog bankarstva;

g) Klijent vrši elektronski transfer sredstava u slobodne ili "off-shore" zone koje nisu u skladu sa poslovnim aktivnostima klijenta.

4. FIRME KOJE ODOBRAVAJU KREDITE

a) Klijent iznenada i neočekivano otplaćuje problematičan kredit;

b) Kreditne transakcije se izvršavaju u situacijama kada klijent posjeduje značajna sredstva, tako da kreditna transakcija nema ekonomskog smisla.

5. KOMPANIJE KOJE SE BAVE @IVOTNIM OSIGURANJEM, BROKERI I AGENTI

a) Klijent vrši transakciju koja rezultira očiglednim povećanjem investicijskih doprinosa;

b) Klijent otkazuje investiciju ili osiguranje odmah nakon kupovine;

c) Trajanje ugovora o životnom osiguranju je kraće od tri godine;

d) Transakcije podrazumijevaju upotrebu i plaćanje činidbenih garancija što uzrokuje prekogranično plaćanje.

6. TRGOVCI VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

a) Na računima koji su bili neaktivni odjednom se susreću velike investicije koje nisu u skladu sa normalnim investicijskim praksama klijenta ili njegovim finansijskim mogućnostima;

69

b) Klijent koji želi kupiti brojne investicije novčanim nalozima, putničkim čekovima, blagajničkim čekovima, bankarskim nalozima ili drugim bankarskim instrumentima, naročito u iznosima koji su neznatno ispod KM 30.000, a transakcija nije dosljedna normalnim investicijskim praksama klijenta ili njegovim finansijskim mogućnostima;

c) Klijent koristi vrijednosne papire ili brokersku firmu kao mjesto za čuvanje sredstava koja se ne koriste u trgovini vrijednosnim papirima ili fjučerima u dužem vremenskom periodu, a ova aktivnost nije dosljedna normalnim investicijskim praksama klijenta ili njegovim finansijskim mogućnostima;

d) Klijent vrši velika ili neočekivana poravnanja vrijednosnih papira u gotovini;

e) Transferi sredstava ili vrijednosnih papira između računa za koja se ne zna da su povezana sa klijentom. Predložene transakcije se finansiraju međunarodnim elektronskim plaćanjima, naročito ako se radi o zemljama u kojima ne postoji efikasan sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Sl.novine 18/04

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03 i 19/03), u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 15. marta 2004. godine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA AKTIVNOSTI BANAKA NA SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJE TERORIZMA

Član 1.

U članu 9. Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprječavanju pranja novca i finansiranje terorizma ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

"Ukoliko fizičko lice želi otvoriti račun u svrhu redovnih mjesečnih primanja, banka može sama izvršiti sravnjivanje fotokopije lične isprave sa originalnim dokumentom, uz pismenu konstataciju njihove istovjetnosti i potpis lica koje je izvršilo sravnjivanje. U tom slučaju za otvaranje tog računa nije potrebno da fotokopija lične isprave bude ovjerena od strane nadležnog organa."

Član 2.

U članu 9. stav 6. Odluke riječ "sudski" zamjenjuje se riječima: "od nadležnog organa".

Član 3.

Dosadašnji st. 5., 6., 7. i 8. člana 9. Odluke, postaju st. 6., 7., 8. i 9.

Član 4.



Sarajevo

70

Sl.novine 5/05

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03), a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA AKTIVNOSTI BANAKA NA SPREČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA

Član l.

U uvodnom dijelu Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 18/04) brišu se riječi: "čl. 4. i 63. Zakona o unutarnjem platnom prometu-prečišćeni tekst ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/00), a riječi: "i člana 29. Zakona o sprječavanju pranja novca u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00) mijenjaju se riječima: "i čl. 35. i 36. Zakona o sprečavanju pranja novca ("Službeni glasnik BiH", broj 29/04).

Član 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".


Sarajevo

Sl.novine 13/05

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03), u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA AKTIVNOSTI BANAKA NA SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA

Član 1.

U članu 9. stav 5. Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/04 i 5/05), iza riječi "primanja" dodaju se riječi "ili štedni račun,".

Član 2.



Sarajevo

71

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00 i 45/00) i člana 34.a, a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O IZJAVI O IMOVINSKOM STANJU

Član 1.

Ovom odlukom propisuju se kriteriji za popunjavanje izjave o imovnom stanju (u daljem tekstu: Izjava), određuju lica koja su obavezna za podnošenje ovih informacija i način i rokovi dostavljanja.

Član 2.

Lica koja su obavezna da popune i potpisu Izjavu, koju dostavljaju Agenciji putem banke su članovi nadzornog odbora, uprave i njihovi bliski srodnici koji žive u zajedničkom domaćinstvu ili imaju zajedničke investicije.

Član 3.

Uprava banke je dužna da kreira i provodi, a nadzorni odbor donese politike i procedure za ažurno popunjavanje Izjave u cilju izvještavanja o imovinskom stanju lica iz člana 2. ove odluke.

Navedeni podaci iz Izjava su poslovna tajna.

Član 4.

Sadržaj Izjave i informacije o finansijskom stanju propisani su u obrascu, koji je sastavni je dio ove odluke.

Član 5.

Banka je dužna dostaviti Agenciji Izjave za lica iz člana 2. ove odluke u roku od 30 kalendarskih dana od dana imenovanja članova nadzornog odbora i uprave.

Banka ažurira Izjave jednom godišnje i dostavlja ih Agenciji u vidu izvještaja zaključno s januarom naredne godine.

Za lica koja su imenovana prije stupanja na snagu ove odluke, Agenciji se podnosi Izjava u roku od 30 dana, sa stanjem na dan stupanja na snagu ove odluke.

Član 6.



Sarajevo

72

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i člana 46. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA POSLOVANJE BANAKA SA LICIMA POVEZANIM SA BANKOM

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje minimum standarda za poslovanje banke sa licima koja se u smislu člana 46. Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon) smatraju licima povezanim sa bankom.

Banka je obavezna voditi evidenciji lica povezanim sa bankom iz prethodnog stava.

Član 2.

Banka može da obavlja poslovne transakcije u ime ili za račun lica koje je povezano s bankom samo u skladu sa Zakonom, ovom odlukom i posebnim politikama banke za poslovanje sa licima povezanim s bankom (u daljem tekstu: politike) koje je, na prijedlog uprave banke, dužan da donese i prati njihovu primjenu nadzorni odbor banke.

Nadzorni odbor banke je odgovoran za postupanje banke u skladu sa odredbama ove odluke.

Član 3.

Politike treba, kao minimum, da uključe i slijedeće uslove:

1. da banka može obavljati poslovne transakcije s licem povezanim sa bankom samo uz odobrenje nadzornog odbora ili drugog organa za odobravanje takvih transakcija (u daljem tekstu: drugi organ) kojeg imenuje nadzorni odbor;

2. da lice povezano sa bankom koje je član nadzornog odbora ili drugog organa ne može učestvovati u glasanju prilikom donošenja odluke o poslovnim transakcijama između banke i njega samog ili bilo kojeg drugog sa njim povezanog lica iz odredaba člana 46. stav 2. Zakona;

3. da odobrenje nadzornog odbora ili drugog organa mora biti zasnovano na svim relevantnim informacijama, detaljima i uslovima transakcija za koje se daje, posebno kada su u pitanju kreditne transakcije i vanbilansne obaveze, a naročito: po pitanjima iznosa kredita i garancija, kamatnih stopa, naknada, finansijskih izvještaja zajmoprimca koji dokazuju njegovu sposobnost za urednu otplatu kredita, pitanja kolaterala, itd.;

4. da za transakcije povezane sa prodajom ili kupovinom aktive (sredstava) relevantne informacije uključuju informacije i dokaze koji potvrđuju vrijednost te aktive (tih sredstava), njihovu kupoprodajnu cijenu, itd.;

5. da banka formira i održava uredne evidencije, dokumentaciju i dosjee o odobrenjima nadzornog odbora ili drugog organa;

6. da banka fizičkim licima koja su povezana sa bankom može odobriti transakcije samo u okviru slijedećih ograničenja:

a) jednom fizičkom licu najviše do 1% iznosa osnovnog kapitala banke iz člana 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 u daljem tekstu: osnovni kapital banke); i

b) svim fizičkim licima ukupno najviše do 10% iznosa osnovnog kapitala banke;

7. da je banka, a u skladu sa čl. 5, 6. i 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) dužna da zbir izlaganja kreditnom riziku prema svim licima povezanim sa bankom tretira kao najveće dozvoljeno ukupno izlaganje kreditnom riziku (UIKR) prema jednom dužniku-korisniku;

73

8. da je banka dužna održavati poslovanje s povezanim bankama u skladu sa članom 43.a Zakona.

Član 4.

Banka je dužna da FBA dostavlja kvartalne izvještaje o svim transakcijama sa licima povezanim s bankom obavljenim u izvještajnom kvartalu, najkasnije 15 dana od zadnjeg dana izvještajnog kvartala.

Izvještaji iz stava 1. ovog člana za sve transakcije iznad 1% iznosa osnovnog kapitala banke, kao minimum, treba da sadrže slijedeće informacije: ukupan iznos takvih transakcija, ime/naziv i osnov povezanosti sa bankom lica učesnika u transakciji, pojedinačan iznos transakcije, vrstu transakcije i osnovne uslove - visina kamate, rok i vrsta kolaterala, a za sve ostale transakcije: broj obavljenih transakcija, ukupan iznos transakcija, najniži i najviši iznos transakcija, zbirno po vrstama lica učesnika u transakcijama i opće uslove transakcija.

Član 5.

Kredite i garancije koje je banka odobrila licima povezanim sa bankom do dana stupanja na snagu ove odluke i koji nisu u skladu sa zahtjevima iste, dužnici odnosno korisnici mogu koristiti i otplaćivati odnosno regulisati pod ugovorenim uslovima, ali banka iste ne može produžavati, obnavljati niti povećavati njihov iznos.

Član 6.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za poslovanje banaka sa licima povezanim sa bankom ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 7.



Sarajevo

74

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) vezano sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA DOKUMENTOVANJE KREDITNIH AKTIVNOSTI BANAKA

Član 1.

Banka može dati kredit, izvršiti drugi plasman ili ulaganje i preuzeti potencijalnu obavezu (u daljem tekstu: kredit) samo na osnovu odgovarajućeg ugovora u pisanoj formi.

Banka je dužna da od tražioca kredita, čiji zahtjev razmatra, zahtijeva i pribavi najmanje podatke, informacije i dokumentaciju u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03 u daljem tekstu: Odluka) i ove odluke.

Banka koja je odobrila kredit može prenijeti svoja prava potraživanja po osnovu istog samo na osnovu pismenog ugovora o prijenosu ili na drugi način predviđen zakonom.

Izmjene rokova ili drugih uslova kredita banka može vršiti samo u pisanoj formi putem odgovarajućih izmjena i dopuna (aneksa) ugovora.

Član 2.

Banka je dužna da za svaki odobreni kredit otvori kreditni dosje na dan odobrenja kredita i isti vodi sve dok kredit ne bude u potpunosti otplaćen ili likvidiran (regulisan) na drugi način, izuzev u slučajevima propisanim ovom odlukom.

Vođenje i održavanje kreditnog dosjea je dužnost odgovornog kreditnog službenika čija je odgovornost da osigura potpunost i pouzdanost dokumenata u kreditnom dosjeu.

Član 3.

Kreditni dosje mora da sadrži sve dokumente vezane za odobreni kredit, a najmanje slijedeće:

1. zahtjev za kredit potpisan od podnosioca zahtjeva u kojem je navedena svrha u koju će kredit biti korišten, sva prepiska i dokumentacija koja odražava kontakte između banke i dužnika-korisnika nakon zaključenja ugovora o kreditu;

2. osnivački dokumenti podnosioca zahtjeva, ukoliko je riječ o pravnom licu;

3. dokumentacija kojom se potvrđuju ovlaštenje zastupnika, ukoliko je ugovor o kreditu potpisao zastupnik u ime podnosioca;

4. originalni primjerak ugovora o kreditu;

5. najnoviji finansijski izvještaji, uključujući bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o novčanim tokovima, itd. potpisani od strane podnosioca zahtjeva na dan podnošenja zahtjeva;

6. potvrda o zaposlenju i plaći ili iznosu godišnjeg prihoda podnosioca zahtjeva, ukoliko je riječ o fizičkom licu;

7. dokumentacija koja se odnosi na kontrolu i ocjenu dužnikovog-korisnikovog finansijskog stanja i njegove sposobnosti da izvrši otplatu kredita po ugovorenim uslovima sa analizom koju je obavio odnosno ovjerio odgovorni službenik banke kojom je potvrđeno da su novčani tokovi dužnika-korisnika odgovarajući za otplatu kredita;

8. odluka odgovarajućeg organa banke o odobravanju kredita, koja sadrži rokove, kamatu i druge uslove pod kojima je kredit odobren;

75

9. dokumentacija koja potvrđuje namjenu kredita;

10. ukoliko je podnosilac zahtjeva zastupnik drugog lica primjerak dokumenta kojim se to potvrđuje;

11. za kredit osiguran kolateralom ili garancijom dokumenti navedeni u Odluci;

12. gdje je to primjenjivo dokumenti koji navode novčani iznos na koji je kreditirana imovina osigurana kod osiguravajuće institucije;

13. za kredit odobren u svrhu izgradnje, obnove ili adaptacije nekretnina predračun radova, dokumente o stvarnom utrošku odobrenih sredstava, izvještaje o inspekcijama obavljenim od banke ili dokumente o prijemu objekta kojim se potvrđuje završetak radova;

14. u slučaju izmjena i dopuna ugovora o kreditu, nakon odobrenja kredita, dokumenti koji to potvrđuju i definišu;

15. dokumenti koji prate i potvrđuju otplatu kredita, u cijelosti ili djelomično, i prikazuju izvor (način) otplate kredita (uplate od strane dužnika-korisnika ili realizacija kolaterala);

16. dokumenti koji odražavaju finansijsko stanje garanta za dati kredit;

17. dokumenti koji prikazuju mjere koje je banka preduzela prema neurednom dužniku-korisniku, itd.

Član 4.

U slučaju kada je banka stekla pravo potraživanja po osnovu kredita, u cijelosti ili djelomično, dužna je da otvori kreditni dosje za takav kredit na dan potpisivanja ugovora o prijenosu prava potraživanja.

U kreditni dosje iz stava 1. ovog člana banka je dužna da uloži kompletnu dokumentaciju (ili njene ovjerene kopije od strane prodavca odnosno prethodnog vlasnika potraživanja - u daljem tekstu: prodavac potraživanja) koja se ranije nalazila u kreditnom dosjeu prodavca i usklađenu sa zahtjevima iz ove odluke.

Dokumentacija iz stava 2. i vezana za pravo iz stava 1. ovog člana, mora da uključuje najmanje i:

1. informaciju - izjavu prodavca potraživanja o stepenu urednosti dužnika u regulisanju njegovih obaveza;

2. ugovor o prijenosu prava potraživanja koji, pored ostalog, uključuje i odredbe o uslovima servisiranja kredita (ukoliko postoje) i o razmjeni podataka i dokumenata vezanih za otplate kredita između prodavca i banke kupca potraživanja;

3. kopije dokumenata u kojima su utvrđeni kriteriji odobrenog kredita (prava potraživanja) od strane prodavca potraživanja;

4. svi dokumenti vezani za kolateral ili garanciju vezane za stečeno pravo potraživanja.

Član 5.

U slučaju kada banka izvrši prodaju prava potraživanja (u daljem tekstu: banka prodavac potraživanja) u kreditni dosje prodatog potraživanja dužna je da uloži zaključeni ugovor o prijenosu i dokumentaciju o svim obavezama povezanim s tim potraživanjem.

Ukoliko je ugovorom o prijenosu potraživanja predviđeno da banka prodavac potraživanja garantuje potpuno izvršenje obaveza od strane dužnika po prodatom potraživanju, banka prodavac potraživanja ne može zaključiti kreditni dosje takvog potraživanja sve dok dužnik u potpunosti ne izvrši sve obaveze u skladu s ugovorom o prijenosu potraživanja.

Član 6.

Dužnik-korisnik kredita može biti promijenjen samo uz saglasnost banke kreditora.

Banka je dužna da o kreditu kod kojeg je došlo do promjene dužnika-korisnika u kreditnom dosjeu osigura osnovnu dokumentaciju koja obuhvata najmanje sljedeće:

76

1. dokumente koji se odnose na novog korisnika u skladu sa svim propisanim zahtjevima;

2. saglasnost banke za prijenos duga na novog dužnika-korisnika u pisanoj formi, kao i ugovor o prijenosu duga između prethodnog i novog dužnika- korisnika i sa njim svu povezanu dokumentaciju;

3. izmjene i dopune ugovora o kreditu, vezane za promjenu dužnika-korisnika, u pisanoj formi i potpisane od strane banke i novog dužnika-korisnika;

4. odgovarajući dodatni dokumenti sačinjeni za novog dužnika-korisnika u slučaju da novi dužnik - korisnik obezbijedi dodatni ili novi kolateral umjesto ranijeg.

Član 7.

Za garancije koje je izdala banka je dužna da otvori kreditni dosje sve do potpunog izvršenja obaveze od strane lica za koje je banka izdala garanciju.

Član 8.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 9.



Sarajevo

77

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02), čl. 38. stav 1. i 51. stav 2. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA SISTEMA INTERNE KONTROLE U BANKAMA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje obavezni minimum standarda sistema interne kontrole koji je banka dužna da obezbijedi, kontinuirano provodi i održava.

Član 2.

Nadzorni odbor je odgovoran da, na osnovu prijedloga uprave banke banke donese odluku o uspostavi, održavanju i unapređenju efikasnog sistema interne kontrole u banci i osigura da uprava banke obezbijedi uslove za njegovo provođenje odnosno da uprava banke i drugi zaposleni u banci uspostavljaju i provode detaljne procedure i postupke vezane za sveobuhvatni sistem praćenja i provjera izvršavanja poslovnih aktivnosti i operacija na svim poslovnim (funkcionalnim i operativnim) nivoima i područjima poslovanja banke. Istovremeno nadzorni odbor je dužan da, na prijedlog uprave banke, utvrdi ciljeve te donese i kontinuirano prati provođenje politika vezanih za sistem interne kontrole banke koje, između ostalog, treba da osiguraju i to da se ovlaštenja za donošenje poslovnih odluka, zavisno od njihove prirode, prenose na odgovarajuće rukovodne nivoe banke i da se ta ovlaštenja u potpunosti provode odnosno izvršavaju kroz cijelu organizacionu shemu banke.

Član 3.

U cilju osiguranja minimalnih zahtjeva sistema interne kontrole banke u skladu sa ovom odlukom, nadzorni odbor je dužan da:

1. donese i osigura uspostavu efikasne organizacione strukture banke;

2. donese poslovni plan banke, u pisanom obliku, sa jasnim ciljevima i poslovnim politikama banke koje obuhvaćaju i definisanje (utvrđivanje) prihvatljivih i neprihvatljivih rizika sa odgovornostima uprave banke za osiguranje uslova za identifikaciju, praćenje i kontrolu tih rizika;

3. osigura da poslovni plan banke sadrži strateški i operativne planove;

4. osigura da poslovni plan banke jasno i precizno definiše linije nadležnosti i odgovornosti kao i sistem odnosno linije izvještavanja;

5. osigura da viši rukovodni nivoi banke provode stalno praćenje i kontrolu izvršavanja funkcija nižih rukovodnih nivoa banke;

6. osigura da banka uspostavi odgovarajuće računovodstvene procedure;

7. osigura da banka uspostavi odgovarajuće procedure za zaštitu aktive;

8. osigura da je sistem interne kontrole banke pod stalnim nadzorom interne i povremenim nadzorom eksterne revizije; i

9. donese plan za stalni nadzor i periodičnu kontrolu funkcionisanja sistema interne kontrole od strane odbora za reviziju kao i program za njegov razvoj i unapređenje.

Član 4.

Sistem interne kontrole prvenstveno obuhvata računo- vodstveno i finansijsko poslovanje banke, uključujući posebnu kontrolu finansijskog plana i planiranja, standardnih i nestandardnih troškova, statističkih analiza i njihovu objavu, periodičnih operativnih i

78

poslovnih izvještaja te programa obuke za poboljšanje izvršnih funkcija svih službenika banke i ima usku vezu sa internom revizijom koja: a) vrši nadzor nad funkcionisanjem sistema interne kontrole banke i b) odboru za reviziju i upravi pruža pravovremenu informaciju o njegovoj adekvatnosti i efikasnosti.

Član 5.

Sistem interne kontrole banke obavezno sadrži administ- rativnu i računovodstvenu kontrolu.

Administrativna kontrola obuhvata:

1. uspostavu, praćenje, razvoj i kontrolu organizacione strukture odnosno sheme banke; i

2. kontrolu procedura i evidencija vezanih za procese donošenja odluka o odobravanju poslovnih transakcija banke od strane različitih nivoa rukovodstva.

Administrativna kontrola predstavlja polaznu tačku u uspostavljanju računovodstvene kontrole.

Računovodstvena kontrola obuhvaća plan procedura, procedure i evidencije vezane za zaštitu aktive i pouzdanost finansijskih evidencija banke i mora osigurati da:

1. se poslovne transakcije banke izvršavaju u skladu s općim ili posebnim odlukama odnosno odobrenjima nadležnog rukovodstva banke;

2. se poslovne transakcije banke knjigovodstveno eviden- tiraju bez odlaganja i tačno;

3. se poslovne transakcije banke knjigovodstveno eviden- tiraju u skladu sa zakonom i na način da je moguća izrada finansijskih izvještaja u skladu sa usvojenim računovodstvenim principima, međunarodnim računo- vodstvenim standardima i ostalim kriterijima koji se primjenjuju na finansijsko izvještavanje;

4. se poslovne transakcije banke knjigovodstveno eviden- tiraju na način da je odgovornost za aktivu banke prepoznatljiva i transparentna;

5. je pristup aktivi banke dozvoljen samo u skladu sa odobrenjem nadležnog rukovodstva;

6. se knjigovodstvene evidencije aktive provjeravaju i upoređuju sa stvarnim stanjem aktive u određenim, najmanje propisanim, vremenskim intervalima i da se, u slučaju bilo kakvih razlika, preduzimaju odgovarajuće mjere i aktivnosti.

Član 6.

Sistem interne kontrole mora osigurati da ni jedno lice zaposleno u banci ne može biti u poziciji da učini značajne greške ili počini prekršaje utvrđene zakonom, drugim propisima i internim aktima banke, a koji se u kratkom roku ne mogu otkriti.

Član 7.

Sistem interne kontrole banke mora da osigura slijedeće osnovne procedure:

1. za uspostavu i održavanje efikasne organizacione strukture banke;

2. za uspostavu i održavanje odgovarajućeg računovodstva banke;

3. za efikasnu zaštitu aktive banke; i

4. za omogućavanje uspostave i provođenja efikasnog programa interne i eksterne revizije banke;

5. za efikasnu zaštitu banke od zloupotreba u kriminalne svrhe (pranje novca, pljačke, terorizam i drugo).

Član 8.

79

Plan organizacione strukture banke, donesen od strane nadzornog odbora, mora uspostaviti jasne nivoe i linije nadležnosti kao i odgovornosti sa jasnim razgraničenjima između funkcija upravljanja, nadzora i rukovođenja u banci.

Po pitanju organizacione strukture banke sistem interne kontrole, kao minimum, treba osigurati da:

1. su ovlaštenja i ograničenja službenika banke jasno i precizno utvrđena u aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova banke donesenom od strane nadzornog odbora. Kao minimum kontrolnog aspekta ovog pitanja treba osigurati izvještavanje odbora za reviziju o slijedećim pitanjima:

a) likvidnosti banke;

b) adekvatnosti kapitala banke;

c) kvalitetu i klasifikaciji aktive banke;

d) dospjelim nenaplaćenim kreditima;

e) svim novim plasmanima i novim vanbilansnim stavkama;

f) novim velikim izlaganjima kreditnom riziku pojedinačno;

g) novim kreditnim izlaganjima prema licima povezanim sa bankom;

h) transakcijama sa vrijednosnim papirima;

i) transakcijama u platnom prometu;

j) bilansu stanja banke;

k) prihodima i rashodima odnosno bilansu uspjeha banke;

l) realizaciji finansijskog plana banke;

m) izvještaju interne i eksterne revizije banke;

n) poziciji banke u odnosu na strateški plan banke.

2. se u banci provodi kadrovska politika na način da se radnici zapošljavaju na radna mjesta koja odgovaraju njihovim stručnim kvalifikacijama, sposobnostima i odgovarajućem radnom iskustvu;

3. se provodi sveobuhvatna, kontinuirana i uspješna obuka radnika banke;

4. se provodi kontinuirana kontrola i ocjena kvaliteta poslova izvršenih od strane svakog zaposlenog radnika banke;

5. je u banci obezbijeđeno razdvajanje obavljanja nespojivih poslova tako da jedno lice ne može istovremeno imati dužnosti vezane za zaštitu aktive i dužnosti vezane za njeno knjigovodstveno evidentiranje odnosno ne može istovremeno obavljati određene poslovne aktivnosti i imati ovlaštenje za kontrolu tih istih aktivnosti, a naročito u slijedećim slučajevima:

a) kreditni službenik ne smije da vrši isplatu sredstava kredita;

b) kreditni službenik ne smije da obavlja i poslove vezane sa funkcijom knjigovodstva kredita;

c) lica ovlaštena za potpisivanje naloga i čekova po računima kod korespondentnih banaka ne mogu obavljati i poslove usaglašavanja računa kod tih banaka;

d) da poslove usaglašavanja podataka sa glavnom knjigom obavezno obavlja samo lice koje nije vršilo prvobitna knjiženja;

80

e) se u svim ostalim slučajevima poštuje princip razdvajanja nespojivih dužnosti.

6. se, gdje je to primjenljivo, u određenim vremenskim intervalima provodi princip planiranih i nenajavljenih rotacija svakodnevnih dužnosti zaposlenog osoblja u banci što mora biti predviđeno i ukupnim programom obuke službenika banke;

7. se osigura zaposlenom osoblju banke korištenje godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju od najmanje dvije sedmice svake godine.

Član 9.

Da bi obezbijedio uslove za efikasno i kvalitetno upravljanje bankom nadzorni odbor je dužan da osigura da knjigovodstveni sistem banke pruža mogućnost za izradu svih potrebnih redovnih i povremenih internih izvještaja i informacija za njegove i potrebe ostalih korisnika.

Član 10.

Knjigovodstvene evidencije banke moraju biti vođene u skladu sa svim propisanim i uspostavljenim računovodstvenim i bankarskim principima kao i međunarodnim standardima.

Knjigovodstvene evidencije i računi banke moraju u svakom trenutku odražavati njeno stvarno finansijsko stanje i precizne rezultate njenog poslovanja, a posebno u pogledu:

1. operativnih odgovornosti koje moraju osigurati da računovodstveni sistem omogućava pripremu internih izvještaja za potrebe kontrole. Evidencije moraju biti dnevno ažurne i imati (analitičke) pomoćne kontrolne račune koji su usklađeni sa stanjem u glavnoj knjizi;

2. kontrolnih traka (elektronski zapisi, diskovi i drugo) koje moraju biti kreirane tako da svaka pojedina stavka može da se ispita i slijedi (prati) kroz poslovne knjige banke;

3. obaveznog prethodnog numerisanja finansijskih instrumenata koje olakšava procese dokazivanja, usaglašavanja i kontrole iskorištenih i neiskorištenih stavki;

4. obaveznog računovodstvenog priručnika koji sadrži uputstva za obradu svakodnevnih transakcija. Priručnik treba, kao minimum, da sadrži standardne procedure za:

a) knjigovodstveno evidentiranje poslovnih operacija;

b) dnevno usaglašavanje stavki, zbirova i glavne knjige;

c) pripremu i kontrolu izvorne dokumentacije;

d) kontrolu kretanja dokumentacije od korisnika do elektronske obrade (ukoliko ista postoji) i njen povratak;

e) promjene u glavnom elektronskom registru;

f) čuvanje odnosno arhiviranje izvorne dokumentacije za knjiženje; itd.

Član 11.

Osnovni metod za zaštitu specifičnih stavki aktive banke mora da predstavlja posebno ovlaštenje za pristup takvoj aktivi.

Banka je dužna da, u okviru svog sistema interne kontrole, sačini plan za zaštitu fizičke aktive koji, kao minimum, mora da uključi:

1. kontrolu gotovog novca na način da blagajnici imaju samo pojedinačan pristup gotovinskim sredstvima koja su njima lično stavljena na raspolaganje za obavljanje poslovnih operacija. Zajedničko raspolaganje gotovinskim sredstvima nije dopušteno;

81

2. u poslovima koji su vezani za gotovinu u trezoru, utržive zaloge, ostave, neizdate čekove i druge vrijednosnice, rezervne brave i ključeve depozita građana, rezervne ključeve blagajničkih kasa i sličnim poslovima uspostavu sistema zajedničke zaštite od dva lica istovremeno u kojem su aktivnosti samo jednog lica onemogućene putem dviju različitih brava ili kombinacija i raspolaganjem samo sa jednim ključem ili jednom kombinacijom;

3. u poslovima gdje je neophodna provjera i potvrda kao što su usaglašavanje glavne knjige i analitičkih evidencija, transfer sredstava, izdavanje garantnih pisama i sličnim poslovima uspostavu sistema dvostruke kontrole koji se od zajedničke kontrole razlikuje po tome što aktivnost jednog lica mora biti verifikovana od strane drugog lica radi osiguranja da samo ovlašteno lice obavlja određenu transakciju, da je transakcija na odgovarajući način evidentirana i/ili da je usaglašavanje obavljeno na odgovarajući način;

4. planove za izvanredne situacije i čuvanje pomoćnih registara i dosjea za sve ključne evidencije i podatke izvan prostorija banke;

5. sistem (način) izvještavanja o nedostacima koji treba da predstavlja proces za trenutno podnošenje izvještaja i pokretanje istrage o manjku gotovine i ostalim nedostacima ili nepravilnostima u trenutku kada se otkriju. Ovaj sistem mora da osigura da se rezultati istrage predaju nadležnom osoblju i organima banke, a kada je to potrebno i osiguravajućim kućama, kontrolnim institucijama i drugim nadležnim državnim organima;

6. procedure za zapošljavanje osoblja koje, posebno za specifična radna mjesta u banci, moraju da uključe obavezu rukovodstva banke za prethodnu provjeru pouzdanosti, obrazovanja i preporuka o ranijim zaposlenjima budućih radnika banke;

7. procedure za fizičko i elektronsko osiguranje.

Član 12.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 13.



Sarajevo

82

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i čl. 48.-51. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BANKAMA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje obavezni minimum standarda interne i eksterne revizije koje je banka dužna da obezbijedi, kontinuirano provodi i održava. Osnovni cilj interne i eksterne revizije je sprječavanje nastajanja gubitaka banke, osiguranje višeg nivoa objektivnosti i tačnosti finansijskih izvještaja i otkrivanje uslova unutar banke koji mogu negativno uticati na njeno poslovanje i samoodrživost i utvrđivanje već nastalih gubitaka banke praćenjem kvaliteta uspostavljenog sistema interne kontrole banke, njegovu ocjenu i informisanje nadzornog odbora banke i odbora za reviziju banke sa odgovarajućim prijedlozima za njegovo unapređenje.

Banka je dužna da ima uspostavljene efikasne funkcije kontrola koje čine njenu vlastitu odgovornost putem kombinacije elemenata sistema interne kontrole, nezavisne interne revizije i nezavisne eksterne revizije, pri čemu interna i eksterna revizija treba da osiguraju viši nivo objektivnosti i tačnosti finansijskih izvještaja koje banka dostavlja dioničarima i drugim korisnicima, kao i otkrivanje uslova koji mogu negativno uticati kako na njeno poslovanje tako i na stabilnost ukupnog bankarskog sistema.

Član 2.

Nadzorni odbor banke je dužan da u pisanoj formi donese (usvoji) adekvatan program interne i eksterne revizije banke, osigura uslove za njegovo provođenje i uspostavi funkciju nezavisne interne revizije u banci.

Nadzorni odbor imenuje nezavisnog internog revizora banke, određuje visinu njegove plaće i druge uslove koji treba da osiguraju najviše standarde u realizaciji odgovornosti internog revizora.

Član 3.

Interni revizor nezavisno vrši ocjenu adekvatnosti, efikasnosti i uspješnosti sistema interne kontrole i informiše odbor za reviziju o provođenju tog sistema i daje prijedloge za njegovo unapređenje.

Program interne revizije banke, kao minimum, mora da:

1. obuhvati slijedeće elemente:

a) jasno definisan cilj interne revizije i odgovornost internog revizora da odboru za reviziju predloži program interne revizije, te da ga razvija i izvršava (provodi);

b) definisanje svih područja poslovanja banke koji nose rizik;

c) stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po određenim područjima poslovanja banke koja nose rizik;

d) listu prioriteta za internu reviziju (praćenje) i procjenu rizika sa obrazloženjem;

e) način i rokove (periodičnost) izvještavanja odbora za reviziju o svim elementima iz nadležnosti interne revizije;

f) definisanje uslova kada interni revizor može da daje prijedloge za sazivanje sjednice odbora za reviziju.

2. detaljno razradi elemente plana rada i postupaka interne revizije uključivo:

83

a) periodičnost odnosno učestalost aktivnosti interne revizije;

b) predmet operativnih radnih programa interne revizije;

c) dokumentacionu osnovu o obavljenim aktivnostima interne revizije;

d) izradu izvještaja o izvršenim aktivnostima interne revizije, način i rokove (periodičnost) izvještavanja odbora za reviziju;

e) davanje prijedloga odboru za reviziju.

Član 4.

Da bi se postigli odnosno ostvarili ciljevi interne revizije predmet aktivnosti interne revizije mora biti dovoljno obuhvatan i detaljan. Učestalost aktivnosti interne revizije treba da osigura ostvarivanje njenih ciljeva, s tim da je neophodno osigurati veću učestalost aktivnosti vezanih za područja banke sa višim stepenom rizika.

Član 5.

U provođenju procedura interne revizije radni programi treba da predstavljaju uputstvo za rad internom revizoru. Svaki operativni radni program mora da pruži jasan i sažet opis predstojeće aktivnosti kao i logičnu prezentaciju pojedinačnih procedura. Obuhvaćene procedure mogu varirati zavisno od veličine banke, područja koja su predmet konkretnog postupka interne revizije i složenosti poslovnih operacija banke. U sadržaj radnih programa interne revizije moraju, kao minimum, biti uključene i procedure za:

1. iznenadnu nenajavljenu reviziju, gdje i kada je to provedivo;

2. preuzimanje kontrole nad evidencijama i dokumentacijom koja je odabrana za reviziju;

3. pregled i ocjenu politika i procedura banke i njen sistem interne kontrole;

4. usaglašavanje pomoćnih i analitičkih evidencija sa glavnom knjigom;

5. provjeru odabranih transakcija i stanja.

Član 6.

Zaključci internog revizora moraju biti formalizovani u pisanim izvještajima koji sadrže i prijedloge za neophodne korektivne aktivnosti. Izvještaji internog revizora moraju biti pravovremeni, jasni, sažeti i dostavljaju se odboru za reviziju, a informiše uprava banke.

Odbor za reviziju u skladu sa svojom procjenom i odlukom najmanje kvartalno informiše nadzorni odbor o nalazu internog revizora.

U slučaju neslaganja sa odlukom odbora za reviziju, interni revizor obavještava i nadzorni odbor.

Ukoliko je predmet revizije rad uprave banke, izvještaj internog revizora dostavlja se odboru za reviziju i nadzornom odboru.

Član 7.

Konačnu mjeru efikasnosti i uspješnosti provođenja programa interne revizije mora da predstavlja brzina i efikasnost postupaka članova uprave banke na prijedloge koje je dao interni revizor. U okviru svojih prijedloga interni revizor je dužan da odredi razuman rok za provođenje predloženih aktivnosti.

Radi osiguranja efikasnog i uspješnog programa interne revizije nadzorni odbor i uprava banke su dužni da osiguraju punu podršku funkciji interne revizije i internom revizoru.

Član 8.

84

Interni revizor banke je dužan da osigura efikasno provođenje programa interne revizije, koje kao minimum, mora da obuhvati:

1. procjenu kvaliteta sistema interne kontrole banke i davanje odgovarajućih prijedloga;

2. pomoć nadzornom odboru i upravi banke u kreiranju poslovnih politika banke, uvođenju novih i revidiranju postojećih;

3. praćenje usklađenosti poslovanja banke sa zakonom, drugim propisima i općim aktima;

4. praćenje i ocjenu efikasnosti poslovnih operacija banke;

5. praćenje i ocjenu tačnosti i adekvatnosti sistema informisanja banke.

Član 9.

Interni revizor i odjel (osoblje) interne revizije su potpuno nezavisni od uprave banke i odgovorni su direktno odboru za reviziju.

Internom revizoru i odjelu interne revizije mora biti osiguran slobodan i potpun pristup svim poslovnim knjigama, informacijama, podacima i dokumentaciji banke koji su neophodni za potpuno i kvalitetno obavljanje interne revizije banke.

Utvrđeni rezultati interne revizije moraju biti u kratkoj formi evidentirani u zapisnicima sa sjednica odbora za reviziju, na kojima su prezentirani.

Dužnosti internog revizora moraju biti jasno utvrđene u aktu banke o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova banke.

Uz internog revizora banke, za poslove interne revizije, nadzorni odbor može angažovati i vanjskog konsultanta ili saradnika sa zadatkom pružanja dodatne stručne pomoći internom revizoru. Stručne kvalifikacije i iskustvo vanjskog konsultanta za poslove interne revizije moraju biti najmanje na nivou uslova koje mora ispuniti interni revizor banke.

Član 10.

Odgovornosti i kvalifikacije internog revizora banke mogu varirati u zavisnosti od veličine i složenosti banke.

Interni revizor banke odnosno članovi osoblja odjela interne revizije koji obavljaju poslove interne revizije moraju da imaju visoke stručne kvalifikacije (VSS) u pravilu ekonomskog smjera i iskustvo od najmanje 3 (tri) godine na najsloženijim bankarskim i poslovima kontrole, supervizije ili revizije banaka ili drugih finansijskih organizacija, da pokazuje visoku sklonost nastavku obrazovanja i profesionalnog razvoja, da ima organizacijske i tehničke sposobnosti u skladu sa odgovornostima internog revizora i razvijenu sposobnost za komunikaciju.

Član 11.

Nadzorni odbor i supsidijarna lica banke su, uz prethodno pribavljeno odobrenje FBA, dužni da imenuju nezavisnog eksternog revizora koji, kao minimum, obavlja slijedeće aktivnosti:

1. banci daje savjete o primjeni računovodstvenih standarda;

2. vrši reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i odboru za reviziju podnosi izvještaj sa mišljenjem da li finansijski izvještaji daju potpun, tačan i vjerodostojan pregled finansijskog stanja banke u skladu sa odredbama Zakona o bankama i propisima FBA; i

3. informiše odbor za reviziju banke o nezakonitim poslovima, aktivnostima, nepravilnostima i nedostacima u upravljanju i poslovanju banke i/ili njenih supsidijarnih lica koji im mogu uzrokovati gubitke, a posebno po pitanju:

a) kvaliteta i efikasnosti sistema interne kontrole, računovodstvenih politika i procedura i kvaliteta dokumentacije banke; i

b) adekvatnosti programa i efikasnosti interne revizije banke, i

4. u godišnjem izvještaju daje komentare nadzornom odboru, odboru za reviziju, upravi banke i FBA o efikasnosti internog revizora i sistema internih kontrola.

85

Član 12.

Primarnu odgovornost rukovodstva banke predstavlja priprema finansijskih izvještaja banke i njihova prezentacija.

Primarnu odgovornost nezavisnog eksternog revizora predstavlja izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima banke.

Član 13.

U svom izvještaju nezavisni eksterni revizor je dužan da navede da li su finansijski izvještaji banke prezentirani u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i da li pružaju pouzdane informacije o aktivi i obavezama banke.

Nezavisni eksterni revizor je dužan da u procesu revizije obuhvati naročito slijedeće finansijske izvještaje: bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjenama u dioničkom kapitalu i izvještaj o novčanim tokovima.

Član 14.

Proces nezavisne eksterne revizije podrazumijeva planiranje i provođenje revizorskih procedura koje na najbolji mogući način pružaju razumnu sigurnost da su iz finansijskih izvještaja otklonjene materijalne greške.

Proces iz stava 1. ovog člana uključuje vlastitu i nezavisnu ocjenu korištenih računovodstvenih principa i ocjenu svih značajnijih stavki i elemenata izvještaja koji su predmet revizije, sveobuhvatnu i opću ocjenu finansijskih izvještaja, a revizorski radni materijal i dokaze koji predstavljaju podršku kvantifikacija i kvalifikacija navedenih u finansijskim izvještajima.

Član 15.

Nezavisnost eksternog revizora podrazumijeva da je savjestan i objektivan i da u toku angažmana od strane banke ne može imati:

1. bilo kakav direktan ili indirektan finansijski interes u banci ili kod bilo kog povezanog lica sa bankom; ili

2. bilo kakav drugi odnos koji može kompromitovati njegovu nezavisnu ocjenu.

Član 16.

Mišljenje izraženo u izvještaju nezavisnog eksternog revizora može biti samo:

1. pozitivno ili neuslovljeno odnosno mišljenje da su finansijski izvještaji banke tačno i objektivno sačinjeni, da su potpuno u skladu sa propisima FBA i međunarodnim računovodstvenim standardima i da je revizija u potpunosti obavljena;

2. uslovljeno odnosno mišljenje da postoje određeni problemi vezani za izvještaje banke kao što su nedostatak dokaznog materijala, odstupanje finansijskih izvještaja ili njihovih dijelova od propisa FBA i međunarodnih računovodstvenih standarda, ograničenja u obimu postupka revizije, itd.;

3. negativno odnosno mišljenje da finansijski izvještaji banke nisu tačno i objektivno sačinjeni i da nisu u skladu sa propisima FBA i međunarodnim računovodstvenim standardima; i

4. suzdržano odnosno suzdržavanje od davanja mišljenja o finansijskim izvještajima banke kada revizor zaključi da postoji ozbiljna sumnja u sposobnost banke za daljnje uspješno poslovanje, i sadrži napomenu da revizor ne preuzima nikakvu odgovornost za tačnost i objektivnost izvještaja koji su bili predmet postupka revizije.

Član 17.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98)

Član 18.


86

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4, 9, 23. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i čl. 54. i 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O USLOVIMA KADA SE BANKA SMATRA NESOLVENTNOM

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju uslovi kada je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti aktive banke odnosno kada se banka smatra nesolventnom.

Član 2.

Vrijednost obaveza iz člana 1. ove odluke predstavlja stanje obaveza koje se prikazuju u bilansu stanja banke.

Vrijednost aktive iz člana 1. ove odluke predstavljaju:

1. iznos vrijednosti aktive banke procijenjen u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) odnosno iznos aktive koji se prikazuje u bilansu stanja banke umanjen za iznos nedostajućih potrebnih rezervi za kreditne i druge gubitke; i

2. iznos viška realno procijenjenih prihoda nad rashodima banke u periodu do najkasnije kraja tekuće poslovne godine.

Član 3.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o uslovima kada se banka smatra nesolventnom ("Službene novine Federacije BiH", broj 17/99).

Član 4.



Sarajevo

87

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu člana 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i člana 61. U vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 42/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, donosi

ODLUKU

O POSTUPKU ZA UTVR\IVANJE POTRA@IVANJA I RASPODJELE AKTIVE I PASIVE PRILIKOM LIKVIDACIJE BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje postupak za utvrđivanje potraživanja i raspodjele aktive i pasive odnosno prioriteta prilikom raspodjele aktive i pasive u postupku likvidacije banaka.

Član 2.

Pod potraživanjem odnosno aktivom banke, u smislu člana 1. ove odluke podrazumijevaju se:

1. stavke aktive bilansa stanja banke; i

2. stavke vanbilansnih evidencija banke koje predstavljaju:

a) potencijalna potraživanja banke,

b) ranije otpisani kreditni i slični gubici i

c) stavke svih instrumenata koje je banka uzela od svojih dužnika za osiguranje naplate svojih potraživanja (kolaretala).

Pod pasivom banke, u smislu člana 1. ove odluke, podrazumijevaju se:

1. stavke obaveza iz bilansa stanja banaka; i

2. stavke vanbilansnih evidencija banke koje predstavljaju njene potencijalne obaveze prema drugim licima kao što su npr. izdate garancije, izdati akreditivi i drugi slični instrumenti.

Svoja potraživanja, koja čine pasivu iz stava 2. ovog člana, vjerovnici su dužni prijaviti likvidacionom upravniku u skladu sa članom 61. Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon).

Član 3.

Postupak isplate obaveza banke u likvidaciji provodi se po prioritetima u skladu sa odredbama člana 63. Zakona.

Isplata obaveza banke u postupku likvidacije vrši se u skladu sa planom likvidacije koji je sastavni dio izvještaja o finansijskom stanju banke sačinjenog od likvidacionog upravnika i odobrenog od Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Član 4.

Prebijanje potraživanja s protupotraživanjima moguća su samo uz pridržavanje redoslijeda prioriteta iz člana 63. Zakona.

Član 5.

Likvidacioni upravnik može svojom odlukom suspendovati isplate obaveza banke prema radniku banke protiv kojeg je pokrenut postupak za utvrđivanje odgovornosti zbog toga što je svojim činjenjem, odnosno nečinjenjem doprinio lošem finansijskom stanju banke. Ova suspenzija traje do okončanja postupka utvrđivanja odgovornosti radnika.

88

Suspenzija iz prethodnog stava se odnosi i na lica povezana sa bankom.

Član 6.

Od ograničenja postavljenih članom 3. ove odluke su izuzeti radnici koje u postupku likvidacije banke angažuje njen likvidacioni upravnik i to isključivo na osnovu angažmana tokom perioda tog postupka.

Član 7.

Stupanjem na snagu ove odluke, prestaje da važi Odluka o postupku za utvrđivanje potraživanja i raspodjele aktive i pasive prilikom likvidacije banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/00 i 53/00).

Član 8.



Sarajevo

89

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O FORMI IZVJE[TAJA KOJE BANKE DOSTAVLJAJU AGENCIJI ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

Ovom odlukom se propisuje forma izvještaja o poslovanju koje su banke dužne da dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA), i njen su sastavni dio, i to:

1. u skladu sa članom 16. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) kvartalni "Izvještaj o stanju kapitala banaka" - obrazac broj 1 (tabele A, B i C) i "Listu najvećih dioničara" - obrazac broj 1 - TABELA D;

2. u skladu sa članom 24. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) kvartalni "Izvještaj o klasifikaciji aktive i lista nekvalitetne aktive banaka" - obrazac broj 2 (tabele A i B);

3. u skladu sa članom 11. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) kvartalni "Izvještaj o koncentraciji rizika banaka - obrazac broj 3 (tabele A, B, C, D, E, F,G i H);

4. u skladu sa članom 11. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) dekadni "Izvještaj o poziciji likvidnosti banaka" - obrazac broj 4 (tabela A) i kvartalni "Izvještaj o ročnoj usklađenosti aktive i pasive i strukturi najvećih izvora banaka" - obrazac broj 4 (tabele B, C i D); i

5. u skladu sa članom 8. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) mjesečni "Izvještaj o deviznim pozicijama banaka" - obrazac broj 5.

6. obrazac bilansa stanja banaka ("Službene novine Federacije BiH" broj 31/99), prema uputstvu koje donosi direktor FBA čiji je rok za dostavu FBA 15 kalendarskih dana nakon isteka izvještajnog mjeseca, a kvartalno sa popratnim obrascima: Obrazac BS-NS, Obrazac BS-K, Obrazac BS-D. Obrazac BS-ST i Obrazac BS-VB u roku 30 kalendarskih dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.

Obrazac bilansa stanja za zadnji kvartal prethodne godine, pripremljen na osnovu preliminarnih podataka, banka je dužna da dostavi FBA najkasnije jedan mjesec nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Obrazac iz stava 2. ove tačke, pripremljen na osnovu konačnih podataka banka je dužna da FBA dostavi najkasnije 5. marta tekuće godine;

7. obrazac bilansa uspjeha ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/99), prema uputstvu koje donosi direktor FBA čiji je rok za dostavu FBA 30 kalendarskih dana nakon isteka posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Obrazac bilansa uspjeha za zadnji kvartal prethodne godine banka je dužna FBA da dostavi najkasnije 5. marta tekuće godine;

8. obrazac izvještaja o novčanim tokovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/99), prema FBiH računovodstvenom standardu 7 ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/98), čiji je rok za dostavu 30 kalendarskih dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Obrazac izvještaja o novčanim tokovima za zadnji kvartal prethodne godine banka je dužna FBA da dostavi najkasnije 5. marta tekuće godine.

Uz izvještaje iz stava 1. ovog člana banke su dužne da dostavljaju i obavezni popratni "Obrazac BFBIH - FBA" koji je sastavni dio ove odluke, a koji dokazuje da su izvještaji:

a) prihvaćeni od strane nadzornog odbora,

b) ovjereni od strane internog revizora čime se potvrđuje da su kompletni i tačni.

90

Član 2.

Banke su dužne da sve iznose koje prikazuju u obrascima izvještaja iz člana 1. ove odluke, izražavaju u 000 (hiljadama) KM.

Član 3.

Kada banke, izvještaje iz člana 1. ove odluke, dostavljaju FBA elektronskim putem, formu i način dostave propisat će FBA.

Član 4.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 47/98, 34/99, 46/99, 25/00, 6/01 i 13/01).

Član 5.



Sarajevo

Sl.novine 18/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02 i 13/03) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02 i 13/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O FORMI IZVJE[TAJA KOJE BANKE DOSTAVLJAJU AGENCIJI ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), mijenja se Obrazac broj 1. Tabela A iz člana 1. tačka 1. i čini sastavni dio ove odluke.

Član 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se na sačinjavanje izvještaja sa 31. decembrom 2003. godine.

Član 3.

Ova odluka će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".


Sarajevo

91

Sl. Novine 52/03

Na osnovu čl. 4. 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03), čl. 20. i 41. a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH" br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03 i 18/03), mijenja se Obrazac broj 5 iz člana 1. tačka 5. i čini sastavni dio ove odluke.

Član 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se na sačinjavanje izvještaja sa 30. septembrom 2003. godine.

Član 3.

Ova odluka će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-1702-3/03 18. septembra 2003. godine

Sarajevo

Sl.novine 6/04

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03), čl. 20. i 41., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 30. decembra 2003. godine donosi

ODLUKU

O DOPUNAMA ODLUKE O FORMI IZVJE[TAJA KOJE BANKE DOSTAVLJAJU AGENCIJI ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

U članu 1. stav 1. Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03,18/03, 52/03 i 64/03-ispr.), iza tačke 8. dodaje se tačka 9. koja glasi:

"9. u skladu sa članom 47. Zakona o bankama i člana 19. Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), banka je dužna da automatski i brzo izvijesti FBA o transakcijama iz člana 47. stav 3., Zakona o bankama (finansiranje terorističkih aktivnosti i finansiranje aktivnosti kojima se vrši opstrukcija mirovnog sporazuma), na obrascu broj 6 - Tabela E. te da dostavlja mjesečni "Izvještaj o transakcijama od 30.000,00 KM ili više i transakcijama koje su u suprotnosti sa odredbama st. 1., 2. ili 3. iz člana 47., Zakona o bankama" na obrascu broj 6 - Tabele A, B, C i D u roku od deset dana po isteku mjeseca."

Član 2.

92



Sarajevo

Sl. Novine 14/04

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) i čl. 20. i 41., u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 52/03, 64/03-ispr. i 6/04), mijenja se Obrazac broj 4 tabela B. iz člana 1. tačka 4. i čini sastavni dio ove odluke.

Član 2.

Ovu odluku banke su dužne primjeniti na sačinjavanje izvještaja počevši od 31. marta 2004. godine.

Član 3.



Sarajevo

Sl. Novine 54/04

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 52/03, 64/03-ispr., 6/04 i 14/04) u članu 1. stav 1. tačka 5. riječ "mjesečni" zamjenjuje se riječju: "dnevni".

Član 2.

U članu 1. stav 2. Odluke iza riječi "člana" dodaje se zarez i riječi: "izuzev tačke 5,".

Član 3.

93

Obrazac broj 5 se mijenja i sastavni je dio ove odluke.

Član 4.


Broj 01-1-1183-3/04 28. septembra 2004.godine

Sarajevo

Sl. Novine 5/05

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03 i 19/03), a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član l.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 52/03, 64/03 - ispr. 6/04, 14/04 i 54/04) mijenja se Obrazac broj 6. iz člana 1. stav 1. tačka 9. i čini sastavni dio ove odluke.

Član 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 01. 01. 2005. godine.


Sarajevo

Sl. Novine 43/07

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i 59/06), u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 8. juna 2007. godine, donosi

ODLUKU


Član 1.

94

U članu 1. stav 1. Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03, 18/03, 52/03, 64/03-ispr., 6/04, 14/04, 54/04 i 5/05) iza tačke 8. dodaje se nova tačka 9. koja glasi:

"9. u skladu sa članom 15. Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/07), a prema Uputstvu za izračunavanje ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope, broj 04-1-623/07 od 18.4.2007. godine, mjesečni izvještaji o ponderisanim nominalnim i efektivnim kamatnim stopama po kreditima (Krediti: kamatne stope - Tabela A) i depozitima (Depoziti: kamatne stope - Tabela B), čiji je rok za dostavu 15 dana po isteku izvještajnog mjeseca, a kvartalno 30 dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Obrazac pripremljen na osnovu konačnih podataka za zadnji kvartal prethodne godine banka je dužna dostaviti najkasnije 5. marta tekuće godine."

Dosadašnja tačka 9. postaje tačka 10.

Član 2.

U članu 1. stav 2. Odluke, iza broja 5. dodaju se riječi: "i tačke 10".

Član 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-1-863-3/07 8. juna/lipnja 2007. godine

Sarajevo

Sl. Novine 55/07

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 26. jula 2007. godine, donosi

ODLUKU


Član 1.

U članu 1. Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03, 18/03, 52/03, 64/03-ispr., 6/04, 14/04, 54/04, 05/05 i 43/07), iza tačke 10. dodaju se nove tačke 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19., koje glase:

11. U skladu sa članom 2. Odluke o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama ("Službene novine Federacije BiH", br.......), u daljnjem tekstu: Odluka, mjesečni izvještaj - Detaljna knjiga trgovanja - Obrazac br. 7.;

12. U skladu sa članom 11. Odluke, kvartalni izvještaj - Specifični kamatni rizik po pojedinoj valuti - Obrazac br. 8- Tabela A.;

13. U skladu sa članom 13. i 14. Odluke, kvartalni izvještaj- Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (pristup zasnovan na dospijeću) - Obrazac br. 8 - Tabela B ili ako imaju prethodnu saglasnost FBA kvartalni izvještaj - Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (pristup zasnovan na trajanju)- Obrazac br. 8 - Tabela C;

14. U skladu sa članom 17. Odluke, kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za devizni rizik - Obrazac br. 5-Tabela B;

95

15. U skladu sa članom 20. Odluke, kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire - Obrazac br. 9 - Tabela A;

16. U skladu sa članom 23. Odluke, kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za robni rizik - Obrazac br. 9 - Tabela B;

17. U skladu sa članom 25. Odluke, kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik isporuke - Obrazac br. 10 - Tabela A;

18. U skladu sa članom 28. Odluke, kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane - Obrazac br. 10 - Tabela B;

19. U skladu sa članom 38. Odluke, kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama - Obrazac br. 11.

Član 2.

U članu 1. tačka 5. Obrazac br. 5 se mijenja i nova Tabela A je sastavni dio tačke 5.

Član 3.


Broj 01-1-1181-8/07 26. jula 2007. godine

Sarajevo

Sl. Novine 81/07

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i 59/06), u vezi sa članom 51. i 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 24. oktobra 2007. godine, donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03, 18/03, 52/03, 64/03-ispr., 6/04, 14/04, 54/04, 5/05, 43/07 i 55/07)u članu 1. u tački 1. iza broja 3/03, dodaju se brojevi: 18/03, 53/06 i 55/07; tački 2. iza broja 3/03 dodaju se brojevi: 54/04 i 68/05; tački 3. iza broja 3/03 dodaju se brojevi 6/03, 18/03, 64/03 i 1/06; tački 4. iza broja 3/03 dodaju se brojevi 6/03 18/03, 64/03 i 16/06 i tački 5. iza broja 3/03 dodaju se brojevi 31/03, 64/03 i 54/04.

Član 2.

U članu 1. tačka 5. iza riječi: "obrazac broj 5", dodaju se riječi: " i obrazac broj 5 - Tabela A ."

Član 3.

U članu 1. mijenja se tačka 9. tako da glasi:

" 9. u skladu sa članom 15. Odluke o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/07), a prema Uputstvu za izračunavanje ponderisane nominalne i efektivne kamatne stope, broj 04-1-623/07 od 18.4.2007. godine i broj 04-1-623-1/07 od 24.10.2007.godine, mjesečni izvještaji o ponderisanim

96

nominalnim i efektivnim kamatnim stopama po kreditima (Krediti: kamatne stope - Tabela A), depozitima (Depoziti: kamatne stope - Tabela B) i izvještaj Krediti, depoziti: kamatne stope - Tabela C, čiji je rok za dostavu 15 dana po isteku izvještajnog mjeseca, a kvartalno 30 dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Obrazac pripremljen na osnovu konačnih podataka za zadnji kvartal prethodne godine banka je dužna dostaviti najkasnije 5. marta tekuće godine.

Novi obrasci Tabela A, B i C, čine sastavni dio ove odluke."

Član 4.

Iza člana 1. Odluke dodaju se novi članovi 1.a, 1.b i 1.c koji glase:

Član 1.a

"Banke u koje je uveden postupak privremene uprave dužne su izvještaje iz člana 1. ove odluke sačinjene na finansijski datum uvođenja, odnosno okončanja postupka privremene uprave, dostaviti FBA u roku od 15 kalendarskih dana od datuma za koji se rade izvještaji.

Član 1.b

Pored izvještaja iz člana 1. ove odluke, banke u koje je uveden postupak privremene uprave, dužne su FBA dostaviti i dodatne izvještaje na obrascima koji su sastavni dio ove odluke (Obrasci: PU br.1-12).

Dodatne izvještaja iz stava 1. ovog člana banka je dužna sačiniti na dan uvođenja postupka privremene uprave, dan okončanja postupka privremene uprave i kvartalno.

Dodatne izvještaje sačinjene na dan uvođenja i na dan okončanja postupka privremene uprave, banka je dužna dostaviti FBA u roku od 15 dana od dana uvođenja, odnosno okončanja postupka privremene uprave.

Kvartalne izvještaje banka je dužna sačiniti i dostaviti FBA u roku od 30 dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala. Za zadnji kvartal prethodne godine izvještaj pripremljen na osnovu preliminarnih podataka, banka je dužna dostaviti FBA najkasnije jedan mjesec nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala, a isti izvještaj sačinjen na osnovu konačnih podataka mora se dostaviti najkasnije do 5. marta tekuće godine.

Način sačinjavanja izvještaja iz ovog člana propisuje direktor FBA (uputstvom).

Član 1.c

Privremeni upravnik u banci u koju je uveden postupak privremene uprave, dužan je FBA dostavljati izvještaje prema uputstvu koje propisuje direktor FBA.

Član 5.

U članu 2. iza riječi: "člana 1.", dodaju se riječi: "i čl. 1.a, 1b. i 1.c", iza riječi "KM" briše se tačka dodaje zarez i rečenica "izuzev Obrasca PU broj 1 - Izvještaj o stanju vanbilansnih evidencija i Obrasca PU broj 6 - Izvještaj o promjenama na imovini banke (u bilansu i vanbilansu) u toku privremene uprave, koje su banke dužne da prikažu u apsolutnim iznosima KM (bez konvertibilnog feninga)."

Član 6.

U članu 3. iza riječi: "člana 1.", dodaju se riječi: "i čl. 1.a, 1b. i 1.c".

Član 7.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

97


Sarajevo

Sl. Novine 88/07

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03, 18/03, 52/03, 64/03, 6/04, 14/04, 54/04, 5/05, 43/07, 55/07 i 81/07), u članu 1. tačka 4., mijenja se Obrazac broj 4 tabela B i čini sastavni dio ove Odluke.

Član 2.

Ovu Odluku banke su dužne primijeniti na sačinjavanje izvještaja počevši od 31. marta 2008. godine.

Član 3.



Sarajevo

Sl. Novine 6/08

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU


Član 1.

U Odluci o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 52/03, 64/03, 6/04, 14/04, 54/04, 05/05, 43/07, 55/07, 81/07 i 88/07), u članu 1. tačka 1. mijenja se Obrazac br. 1. - Tabela C, a iza zadnje riječi u tački 1. dodaju se riječi: "Izvještaj o kapitalu za operativni rizik na dan - Obrazac br. 1 - Tabela E i Izvještaj o kapitalu za tržišni rizik na dan - Obrazac br. 1 - Tabela F". Navedeni obrasci čine sastavni dio ove Odluke.

Član 2.

98

U članu 1. tačka 12. Odluke mijenja se Obrazac broj 8. - Tabela A, i novi obrazac istog naziva čini sastavni dio ove Odluke.

Član 3.


Broj 01-1-2061- 13/07 19. decembra 2007. godine

Sarajevo

99

Sl. Novine 3/03

Na osnovu čl. 1, 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O IZVJE[TAVANJU O NESOLIDNIM KOMITENTIMA KOJI SE SMATRAJU SPECIJALNIM KREDITNIM RIZIKOM BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se propisuje minimum kriterija kojih je banka dužna da se pridržava i Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA) dostavlja informacije o nesolidnim dužnicima-komitentima koji predstavljaju specijalni kreditni rizik.

Član 2.

U skladu sa ovom odlukom, stavke bilansa i određene stavke vanbilansa banke, koje predstavljaju specijalni kreditni rizik su:

1. dati krediti, drugi plasmani, izvršena ulaganja i potencijalne (vanbilansne) obaveze banke kod kojih je banka izložena ozbiljnoj nemogućnosti naplate i uočenih ozbiljnih finansijskih problema u poslovanju dužnika- komitenta, koji su u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) klasifikovani u kategoriju E - Gubitak;

2. izdate garancije i druga jemstva po kojima je banka izvršila plaćanja i po kom osnovu korisnici-dužnici nisu izvršili svoju obavezu prema banci najkasnije za 15 (petnaest) dana od dana kada je banka izvršila plaćanje; i

3. bilo koje potraživanje, bilo koji pokretni ili nepokretni kolateral ili druga poslovna operacija kod kojih je banka utvrdila da joj je dužnik-komitent pokušao ili dostavio ili na bilo koji drugi način prezentirao bilo kakvu nekorektnu ili lažnu dokumentaciju ili informaciju.

Član 3.

Nadzorni odbor je dužan da donese odnosno osigura adekvatan i uspješan program za upravljanje specijalnim kreditnim rizikom banke (u daljem tekstu: program) što uključuje planiranje, donošenje i provođenje:

1. politike za identifikaciju specijalnog kreditnog rizika;

2. procedure za upravljanje specijalnim kreditnim rizikom; i

3. sistem odnosno način izvještavanja o specijalnom kreditnom riziku.

U svrhu provođenja odredaba ove odluke nadzorni odbor je dužan da osigura uspostavu sistema stalnog praćenja specijalnog kreditnog rizika koji:

1. obuhvata kontrolu adekvatnosti i provođenja programa;

2. obezbjeđuje nezavisan nadzor nad stavkama aktive bilansa i odgovarajućih stavki vanbilansa koje se smatraju specijalnim kreditnim rizikom, utvrđuje njihovo postojanje, njihov nivo i nosioce (dužnike-komitente);

3. obuhvata predlaganje korektivnih aktivnosti za eliminisanje identifikovanih problematičnih stavki i preduzimanje zakonskih mjera.

Član 4.

100

Banka je obavezna da u okviru svog informacionog sistema uspostavi i sistem za identifikovanje, praćenje i upravljanje specijalnim kreditnim rizikom, u skladu sa ovom odlukom i o stavkama specijalnog kreditnog rizika dostavlja posebne izvještaje FBA.

Izvještaje iz stava 1. ovog člana banka je dužna da FBA dostavlja kvartalno, prema stanju posljednjeg dana izvještajnog kvartala i/ili za izvještajni kvartal, najkasnije 15 dana od dana isteka izvještajnog kvartala.

Izvještaj banke mora da sadrži informacije o transakcijama iznad 10.000 KM i čine ga slijedeće kolone: a) ime dužnika-komitenta, b) osnov zbog kojeg se smatra specijalnim kreditnim rizikom; c) iznos poslovne transakcije i d) primjedba-kratki tekstualni opis.

Član 5.

Na osnovu podataka i informacija prikupljenih putem izvještaja banaka FBA će formirati bazu podataka o nesolidnim dužnicima-komitentima banaka (u daljem tekstu: baza podataka).

Informacije sadržane u bazi podataka su, na pismeni zahtjev, dostupne bankama za koje FBA utvrdi da se u potpunosti pridržavaju odredaba ove odluke.

Po prijemu zahtjeva banke iz stava 2. ovog člana FBA će istoj dostaviti odgovor da li se lice na koje se zahtjev banke odnosi nalazi u njenoj bazi podataka i po kom osnovu. U odgovoru se ne daju informacije o banci koja je dostavila podatke o nesolidnom dužniku-komitentu.

Član 6.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o izvještavanju o nesolidnim komitentima koji se smatraju specijalnim kreditnim rizikom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 47/98).

Član 7.



Sarajevo

101

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4., 9., 23. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i čl. 49, 50, 51. i 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADR@AJA PROGRAMA I IZVJE[TAJA O EKONOMSKO-FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje minimum obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka, koju obavlja eksterni revizor (u daljem tekstu: revizor).

Obim, oblik i sadržaj programa čine sva ispitivanja i ocjene finansijskih izvještaja, sa stanjem na dan 31. decembra poslovne godine koji su predmet ekonomsko-finansijske revizije, potrebnih za sticanje realne slike o finansijskom stanju i uspjehu poslovanja banaka, a posebno o tome da li:

1. su obaveze i kapital banke pokriveni ocijenjenom realnom vrijednosti njene aktive;

2. je kapital banke adekvatan obimu rizika koji je u svom poslovanju preuzela;

3. banka rizicima koje je preuzela upravlja na način koji obezbjeđuje sigurnost i stabilnost njenog poslovanja; i

4. banka posluje u skladu sa Zakonom o bankama (u daljem tekstu: Zakon), drugim primjenjivim zakonima i propisima koji uređuju poslovanje banaka.

Član 2.

Revizija se obavlja u skladu sa zakonom, računovodstvenim standardima i drugim propisima koji uređuju poslovanje banaka.

Član 3.

Izvještaj revizora o izvršenoj ekonomsko-finansijskoj reviziji banke sadrži:

1. izvještaj i mišljenje revizora;

2. analize uz finansijske izvještaje;

3. prikaz i ocjenu kvaliteta poslovanja banke;

4. prikaz vlasničke i organizacione strukture banke;

5. sažetak izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banke; i

6. priloge uz izvještaje o ekonomsko-finansijskoj reviziji.

Član 4.

Izvještaj i mišljenje revizora sadrži:

102

1. opis obima izvršene revizije uz navođenje punog naziva banke, finansijskih izvještaja koji su ispitani od strane revizora sa obrazloženjem načela odnosno standarda po kojima su isti sastavljeni i standarda revizije koji su u tom postupku primijenjeni, sa obrazloženjem razloga ako određeni standardi nisu primijenjeni; i

2. mišljenje revizora da li finansijski izvještaji daju realnu sliku o finansijskom stanju i uspjehu poslovanja banke, koje mora biti definisano u skladu sa odredbama člana 16. Odluke o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03).

Član 5.

Analize uz finansijske izvještaje obuhvataju:

1. analizu bilansa uspjeha (računa dobiti i gubitka) banke;

2. analizu bilansa stanja banke; i

3. analizu novčanih tokova banke.

Član 6.

Prikaz i ocjena kvaliteta poslovanja banke obuhvataju:

1. Kvalitet aktive banke - ocjena u smislu odredaba Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) i Odluke o minimalnim standardima za poslovanje banaka sa licima povezanim sa bankom ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), kao i ocjene kvaliteta kreditne funkcije banke sa posebnim osvrtom na:

a) opis i ocjenu organizacije kreditne funkcije, razdvojenosti funkcija obrade kreditnih zahtjeva i donošenje odluka za odobrenje kredita i procedura za obradu kreditnih zahtjeva i upravljanje kreditnim rizicima;

b) primjenu odredaba Odluke o minimalnim standardima za dokumentovanje kreditnih aktivnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) i odgovarajućih odredaba iz odluka navedenih u tački 1. ovog člana vezanih za kreditnu funkciju banaka;

c) adekvatnost i primjenu internih politika vezanih za instrumente za obezbjeđenje naplate (kolaterala);

d) adekvatnost i primjenu politika za ograničenje izlaganja banke kreditnim i sličnim rizicima;

e) izloženost banke potencijalnim (vanbilansnim) obavezama; i

f) preporuke revizora za poboljšanje politika i postupaka za upravljanje kreditnim rizikom.

2. Kapital i adekvatnost kapitala banke - ocjene sa posebnim osvrtom na odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03);

3. Likvidnost banke - ocjene sa posebnim osvrtom na odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), sa preporukom revizora za poboljšanje politika i procedura za upravljanje rizikom likvidnosti banke;

4. Obavljanje unutrašnjeg platnog prometa i provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca u F BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00), sa preporukom revizora za poboljšanje politika i procedura,

5. Kamatni rizik banke - sa ocjenom politika banke za upravljanje kamatnim rizikom, prikazom i ocjenom kamatne osjetljivosti strukture aktive i pasive banke i preporukom revizora;

103

6. Devizni rizik banke - ocjene sa posebnim osvrtom na odredbe Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka ("Službene novine Fede- racije BiH", broj 3/03);

7. Vanbilansni rizik banke;

8. Poslovi u ime i za račun drugih lica;

9. Informacioni sistem banke;

10. Pravni postupci banke u toku;

11. Sistem internih kontrola banke - ocjene sa posebnim osvrtom na odredbe Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03);

12. Interna revizija banke - ocjene sa posebnim osvrtom na odredbe Odluke o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03);

13. Pravni okvir banke - sa posebnim osvrtom na usklađenost akata banke sa propisima; i

14. Izvještavanje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA) i Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Član 7.

Prikaz vlasničke i organizacione strukture banke obuhvata:

1. strukturu dioničara i kapitala banke - sa posebnim osvrtom na tip vlasništva i odgovarajuće odredbe iz Zakona i odluka odnosno drugih propisa FBA;

2. organizacionu strukturu banke - sa posebnim osvrtom na razvojnu strategiju banke i ulogu banke na tržištu.

Član 8.

Sažetak izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banke sadrži:

1. sažetak nalaza iz članova 5. i 6. ove odluke; i

2. "Izvještaj revizora u skraćenom obliku" koji je banka dužna da objavi u jednim od dnevnih novina na teritoriji Federacije BiH i koji se sastoji od:

a) osnovne informacije o banci i to: 1) naziv banke, adresa banke, broj telefona banke, broj telefaksa banke i swift kod banke; 2) sastav nadzornog odbora banke; 3) sastav odbora za reviziju banke; 4) imena članova uprave; 5) ime internog revizora banke; 6) broj filijala banke; 7) broj zaposlenih radnika banke; 8) naziv vanjskog revizora banke.

b) mišljenja revizora;

c) bilansa stanja banke;

d) bilansa uspjeha banke.

Za objavu iz stava 1. tačka 2. ovog člana potrebna je prethodna saglasnost revizora u pisanoj formi.

Član 9.

Prilozi uz izvještaj o ekonomsko-finansijskoj reviziji iz člana 3. tačka 6. ove odluke su izvještajni obrasci u tabelarnoj formi propisani Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju FBA ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03).

104

Iskazi u "izvještaju revizora u skraćenom obliku) iz člana 8. stav 1 tačka 2. pod c) i d) ove odluke sastavljaju se u tabelarnoj formi koja je propisana Odlukom iz stava 1. ovog člana.

Član 10.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o minimumu obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 17/99 i 48/01).

Član 11.



Sarajevo

Sl.novine 64/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 13/03 i 19/03) i člana 50., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 9. decembra 2003. godine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADR@AJA PROGRAMA I IZVJE[TAJA O EKONOMSKO-FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA

Član 1.

U Odluci o minimumu obima, oblika i sadržaja programa i izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), u članu 8. tačka 2. pod a) podtačka 4), iza riječi "članova" dodaju se riječi: "nadzornog odbora i", a iza podtačke 8) briše se tačka, dodaje se tačka - zarez i podtačka 9) koja glasi:

"imena svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima."

Član 2.



Sarajevo

105

SL.NOVINE 3/03

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, utvrđuje

KRITERIJE

ZA INTERNO RANGIRANJE BANAKA OD STRANE AGENCIJE ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

Ovim aktom se utvrđuju kriteriji za jedinstveni interni sistem za procjenu banaka (u daljem tekstu: jedinstveni interni sistem za rangiranje banaka "JISRB") od strane Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBA), zasnovan na općeprihvaćenim međunarodnim principima za superviziju banaka, Zakonu o bankama i propisima FBA.

Putem posebnih JISRB tehnika i procjena, FBA utvrđuje ocjenu (u daljem tekstu: rang) solidnosti bankarskih organizacija na jedinstven odnosno jednoobrazan način.

Opći predmet razmatranja pri rangiranju banaka u okviru JISRB su finansijski, upravljački i rukovodni faktori banaka kao i faktori ispunjenja svih propisanih zahtjeva. Cilj FBA je da osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan način te da svoje kontrolne aktivnosti jače fokusira na banke koje su opterećene finansijskim i operativnim slabostima odnosno na banke čije poslovanje poprima nepovoljne trendove. Istovre- meno, JISRB kao korisno sredstvo za lakšu identifikaciju proble- matičnih banaka odnosno banaka čije se finansijsko stanje pogoršava služi FBA i kao instrument za praćenje općih trendova solidnosti i sigurnosti ukupnog bankarskog sistema, čime joj pruža mogućnost za efikasnije provođenje njene osnovne misije u gradnji, održavanju i zaštiti stabilnosti i javnog povjerenja u bankarski sistem.

Postupkom rangiranja svakoj bankarskoj instituciji se utvrđuje i dodjeljuje jedinstveni rang (u daljem tekstu: kompozitni rang) koji je zasnovan na pojedinačnim rangovima šest osnovnih komponenata finansijskog i operativnog stanja banke. Osnovne komponente finansijskog i operativnog stanja za koje se utvrđuju pojedinačni rangovi iz kojih se izvodi kompozitni rang su:

1. adekvatnost kapitala banke;

2. kvalitet aktive banke;

3. kvalitet organa upravljanja i rukovođenja bankom;

4. kvalitet i nivo profitabilnosti banke;

5. adekvatnost likvidnosti banke; i

6. osjetljivost banke na tržišne rizike.

Kompozitni rang i rangovi pojedinačnih (osnovnih) komponenata se utvrđuju numerički u rasponu od 1 (jedan) do 5 (pet). Rang 1 predstavlja najviši nivo, odnosno najkvalitetnije i veoma uspješno poslovanje i upravljanje rizikom, i istovremeno najniži stepen supervizorske zabrinutosti, a rang 5 najniži nivo, odnosno kritično loše i neuspješno poslovanje i upravljanje rizikom koji zahtijevaju ekstremnu supervizorsku brigu i ekstremna rješenja.

Kompozitni rang je u uskoj korelaciji sa utvrđenim rangovima pojedinačnih komponenata stanja banke. Svaki pojedinačni rang je zasnovan na kvalitativnim i kvantitativnim analizama faktora vezanih za odnosnu komponentu i njene međuodnose s ostalim komponentama. Prilikom utvrđivanja kompozitnog ranga nekim pojedinačnim komponentama može da se da veći značaj nego ostalim, a zavisno od konkretnog profila i konkretne situacije, odnosno stanja u konkretnoj banci, što znači da na kompozitni rang može znatnije od drugih ili odlučujuće da utiče bilo koji od pojedinačnih faktora koji ima poseban uticaj na ukupno stanje i nivo solidnosti banke. Iz tog razloga, kompozitni rang ne može i ne smije predstavljati samo prostu aritmetičku sredinu svih rangova pojedinačnih komponenata.

106

Sposobnost organa banke da uspješno odgovore na promjene koje nadolaze i da se pripreme za efikasno upravljanje rizicima koji mogu da iskrsnu zbog promijenjenih uslova poslovanja ili za pokretanje novih aktivnosti banke i uvođenje novih bankarskih proizvoda, predstavlja jedan od posebno značajnih faktora u procjeni profila ukupnog rizika određene banke i predmet ozbiljne supervizorske pažnje. Iz navedenih razloga se, pri određivanju kompozitnog ranga banke, komponenti kvaliteta njenih organa upravljanja i rukovođenja pridaje specijalan značaj.

Član 2. Kompozitni rang

Banka dobiva kompozitni rang (K-rang) u skladu sa slijedećim kriterijima:

K-rang 1: Kada je u svakom pogledu zdrava i veoma solidna i kada je većina njenih pojedinačnih komponenata rangirana rangom 1, a ni jedna nije rangirana lošije od ranga 2 osim izuzetno kvalitet i nivo profitabilnosti od ranga 3. Eventualna, bilo kakva, slabost može biti samo minornog karaktera odnosno zanemariva, ali su nadzorni odbor i uprava banke sposobni da je rutinski urgentno eliminišu. Također je očigledno da banka poštuje sve primjenjive zakone i podzakonske propise i ako je sposobna da se uspješno odupre hirovitostima uslova poslovanja odnosno ako je otporna na sve spoljne uticaje. Konačno, banka pokazuje izuzetno visok stepen solidnosti poslovnih praksi i upravljanja svim rizicima te ne daje nikakve razloge za supervizorsku zabrinutost; Odnos FBA prema banci može biti neformalan;

K-rang 2: Kada je u osnovi zdrava i solidna i ni jedna od njenih pojedinačnih komponenti nije rangirana lošije od ranga 3. Može da ima samo neznatne slabosti, a nadzorni odbor i uprava banke su sposobni i istinski voljni da ih rutinski urgentno eliminišu. Banka je stabilna i sposobna da se odbrani od nepovoljnih fluktuacija uslova poslovanja i istovremeno dosljedno poštuje sve primjenjive zakone i podzakonske propise i nisu uočeni ozbiljni razlozi za supervizorsku zabrinutost. Poslovne prakse i upravljanje svim rizicima je solidno, a nema razloga za supervizorsku zabrinutost; Odnos FBA prema banci može biti neformalan ili ograničeno formalan;

K-rang 3: Kada u jednoj ili više pojedinačnih komponenata rangiranja pokazuje razloge za supervizorsku zabrinutost odnosno ako je otkrivena kombinacija umjerenih slabosti. Kvalitet poslovnih praksi i upravljanje rizicima su na granici zadovoljavajućeg nivoa. Međutim, iako su problemi očigledno prisutni, zabrinutost za banku nije previsoka i najlošija (samo jedna) pojedinačna komponenta banke ovog ranga smije biti rangirana rangom 4. Generalno, banka nije dovoljno sposobna da se odupre nestabilnim uslovima poslovanja, na spoljne nepovoljne uticaje ranjivija je od banaka rangiranih kompozitnim rangovima 1 i 2, a nadzorni odbor i uprava banke možda nisu sposobni da eliminišu slabosti u primjerenom vremenskom periodu. Uz prednje, ovakva banka možda ne poštuje sve primjenjive zakone i podzakonske propise. Predstavlja predmet supervizorske brige i neizbježna je potreba za supervizijom oštrijom od normalne, u neformalnom i formalnom obliku uključivo i prinudne mjere. Ne očekuje se propast banke obzirom na njenu opću sposobnost i opće finansijsko stanje; Odnos FBA prema banci je prije svega formalan;

K-rang 4: Kada je banka u zoni nesigurnog i nesolidnog finansijskog stanja. Ima ozbiljne finansijske i upravljačko - rukovodne nedostatke čija je posljedica nezadovoljavajuće poslovanje. Prob- lemi se kreću u rasponu ozbiljnih do kritičnih slabosti i nedostataka. Upravljanje poslovanjem banke je neprihvatljivo. Nadzorni odbor i uprava banke ne prepoznaju i ne rješavaju probleme i slabosti. Moguća su značajna kršenja primjenjivih zakona i podzakonsih propisa. Banka generalno nije sposobna da se odupre fluktuacijama poslovnih uslova. Visoka super- vizorska pažnja mora biti posvećena ovakvoj banci što znači da se u većini slučajeva za rješavanje problema moraju primijeniti formalne prinudne mjere. Banka sa ovakvim kompozitnim rangom predstavlja veliku opasnost za instituciju za osiguranje depozita. Propast banke je neizbježna ako se problemi i slabosti ne eliminišu urgentno i uspješno; Odnos FBA je obavezno kontinuiran i isključivo strogo formalan; Banka se nalazi na posebnoj listi FBA za kontinuirani pojačani nadzor;

K-rang 5: Kada je banka u lošem finansijskom stanju, pokazuje kritično loše poslovanje, ima loše poslovne prakse i predstavlja najviši stepen supervizorske zabrinutosti. Obim i ozbiljnost problema prevazilaze sposobnosti ili istinsku volju organa banke da urgentno i uspješno eliminišu kritično stanje banke. Da banka preživi neophodna je hitna i snažna finansijska i druga vanjska pomoć. Puna i neprekidna supervizija banke je obavezna. Predstavlja definitivnu opasnost za instituciju za osiguranje depozita. Propast banke je vjerovatno neizbježna i FBA treba da razmotri optimalan postupak za njenu eliminaciju sa tržišta.

Član 3.

Opis kriterija za rangiranje svake pojedinačne komponente je sastavljen od tri sekcije i to:

a) uvodnih napomena;

b) pregleda osnovnih faktora za procjenu; i

107

c) kratkog opisa brojčanih rangova.

Neki od faktora za procjenu se pojavljuje u više komponenata da bi se jasno istakla odnosno jasno naglasila određena povezanost ili međuzavisnost različitih komponenata.

Član 4. Adekvatnost kapitala banke

Kriterije za rangiranje adekvatnosti kapitala banke čine:

a) Uvodne napomene: Banka treba da osigura i da održava kapital adekvatan visini njene postojeće i potencijalne izloženosti riziku, kao i da su njeni organi sposobni da prepoznaju, izmjere, prate i drže pod kontrolom tu izloženost banke. Prilikom procjene adekvatnosti kapitala mora biti razmotren i uticaj kreditnog, tržišnog i ostalih rizika na finansijsko stanje banke. Vrste i visina rizika koji su svojstveni poslovima kojima se bankarska institucija bavi određuju obim kapitala koji joj je potreban, veoma često i iznad propisanog minimalnog nivoa, da bi se eliminisale moguće negativne posljedice koje ti rizici mogu izazvati.

b) Faktori za procjenu: Adekvatnost kapitala se rangira na osnovu procjene slijedećih elemenata banke: - Visine i kvaliteta kapitala i ukupnog finansijskog stanja; - Prirode i obima rizika u poslovanju; - Sposobnosti organa banke da identifikuju, mjere, prate i drže pod kontrolom rizik i uvide hitnu potrebu za dodatnim kapitalom; - Prirode, trenda i obima proble- matične aktive, kao i adekvatnosti rezervi za kreditne gubitke, gubitke po poslovima lizinga i druge gubitke; - Strukture bilansa stanja uključivo prirodu i obim nematerijalne aktive, tržišnog rizika (vezanog prvenstveno za vrijednosne papire i devizne stavke), rizika koncentracije, kao i rizika vezanih za netradicionalne aktivnosti; - Izlaganja riziku po vanbilansnim aktivnostima; - Kvaliteta i visine zarade, te razumnosti isplate dividendi; - Perspektiva i planova za rast, kao i prethodnog iskustva u upravljanju rastom; - Pristupa tržištima kapitala i drugim izvorima kapitala; - Poštovanja odgovarajućih zakona, propisa i supervizorskih uputstava, uključivo planova za održavanje adekvatnog kapitala ili eliminisanje nedostataka.

c) Brojčani rangovi: 1) Rang 1 (jedan) prikazuje visok nivo kapitala koji je znatno viši od adekvatnog za podršku profila rizika koji banka nosi odnosno kada je banka u pravilu istovremeno zadovoljila sve slijedeće uslove: a) iznos dioničkog kapitala veći od 150% iznosa zakonom propisanog minimuma; b) iznos neto-kapitala veći od 150% iznosa zakonom propisanog minimuma; c) stopa adekvatnosti kapitala (neto-kapitala) najmanje za 50% veća od zakonom propisanog minimuma, d) formirane ORKG i PRKG u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, e) koncentracije rizika u okvirima ograničenja iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka; f) visok nivo kvaliteta svih faktora za procjenu;

1) Rang 2 (dva) prikazuje zadovo- ljavajući nivo kapitala u odnosu na izloženost banke riziku kao i kvalitetnu praksu u upravljanju njenim rizikom odnosno kada je banka u pravilu istovremeno zadovoljila sve slijedeće uslove: a) Iznos dioničkog kapitala veći od 125% zakonom propisanog minimuma; b) Iznos neto-kapitala veći od 125 % zakonom propisanog minimuma; c) Stopa adekvatnosti kapitala (neto-kapitala) najmanje za 20% veća od zakonom propisanog minimuma, d) Formirane ORKG i PRKG u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, e) Koncentracije rizika u okvirima ograničenja iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, f) Solidan nivo kvaliteta svih faktora za procjenu;

1) Rang 3 (tri) prikazuje kapital na granici zadovoljavajućeg nivoa i koji ne podržava (pokriva) u potpunosti profil rizika banke. Ovaj rang pokazuje potrebu za povećanjem kapitala, čak i ako je nivo kapitala banke veći od zakonskog ili propisanog minimuma odnosno kada je banka istovremeno zadovoljila sve slijedeće uslove: a) Iznos dioničkog kapitala veći od zakonom propisanog minimuma; b) Iznos neto-kapitala veći od zakonom propisanog minimuma; c) Stopa adekvatnosti kapitala (neto-kapitala) banke najmanje na zakonom propisanom nivou, d) Formirane ORKG i PRKG u pravilu u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službe- ne novine Federacije BiH", broj 3/03),

108

e) Koncentracije rizika koje u pravilu ne prelaze ograničenja propisana Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03), f) Prihvatljive ostale faktore za procjenu;

1) Rang 4 (četiri) prikazuje nedovoljan nivo kapitala banke. U odnosu na nivo njene izloženosti riziku, daljnja održivost poslovanja banke je ugrožena. Potrebna je dodatna finansijska podrška od strane postojećih dioničara i/ili drugih vanjskih izvora odnosno kada je banka zapala pod neki ili sve od slijedećih uslova: a) Iznos dioničkog kapitala veći od50%, a manji od zakonom propisanog minimuma, b) Iznos neto-kapitala veći od 50%, a manji od zakonom propisanog minimuma, c) Stopa adekvatnosti kapitala (neto- kapitala) banke ispod 12%, a iznad 6%, d) Formirane ORKG i PRKG u iznosu manjem od visine propisane Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, e) Koncentracije rizika prelaze ograničenja propisana Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, f) Slabe ostale faktore za procjenu;

1) Rang 5 (pet) prikazuje kritičan (opasan) nedostatak kapitala i daljnja održivost poslovanja banke je ugrožena. Nužna je i neodložna dodatna finansijska podrška od dioničara banke ili drugih vanjskih izvora odnosno kada je banka zapala pod neki ili sve od slijedećih uslova: a) Iznos dioničkog kapitala manji od 50% zakonom propisanog minimuma, b) Iznos neto-kapitala manji od 50% zakonom propisanog minimuma, c) Stopa adekvatnosti kapitala (neto- kapitala) banke ispod 6%, d) Formirane ORKG i PRKG u iznosu manjem od visine propisane Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, e) Koncentracije rizika prelaze ograničenja propisana Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, f) Loše ostale faktore za procjenu.

Član 5. Kvalitet aktive banke

Kriterije za rangiranje kvaliteta aktive banke čine:

a) Uvodne napomene: Rangiranje kvaliteta aktive treba da odražava kvantitet (nivo-obim) postojećeg i potencijalnog rizika naplate (u daljem tekstu: kreditni rizik) vezanog za portfelj kredita i ulaganja, nekretnina, ostale aktive i vanbilansnih operacija. Sposobnost organa banke da identifikuju, mjere, prate i drže pod kontrolom rizik ima veoma značajan uticaj u ovoj oblasti. U procjeni kvaliteta aktive se u obzir obavezno mora uzimati adekvatnost rezervi za kreditne i sve druge gubitke i izvršiti mjerenje-procjena izloženosti banke riziku neplaćanja od strane komitenata, bili oni izdavaoci vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata koje banka drži kao svoju aktivu, dužnici po datim kreditima ili nosioci bilo koje vrste rizika po banku. Svi ostali rizici koji mogu uticati na realnu vrijednost neke aktive kao što su npr. operativni, tržišni, strateški, reputacije, kršenja zakona i propisa i svi drugi također moraju biti uzeti u obzir prilikom procjene.

b) Faktori za procjenu: Kvalitet aktive se rangira na osnovu procjene slijedećih elemenata banke: - Adekvatnosti odnosno solidnosti politika, procedura i stvarne prakse vezanih za poslove odnosno stavke kreditnog portfelja; - Adekvatnosti odnosno solidnosti prakse odnosno postupaka banke u oblasti uzimanja instrumenata za obezbjeđenje naplate (kolaterala); - Kvaliteta prakse odnosno postupaka banke za identifikaciju rizika; - Obima, strukture, stepena ozbiljnosti i trenda stavki nekvalitetne aktive u portfelju: kredita, vrijednosnih papira, poslova lizinga, ulaganja i vanbilansnih operacija (u daljem tekstu: kreditni portfelj) za koje je banka obustavila obračun kamate odnosno prihoda i/ili izvršila njihovo restrukturiranje odnosno kredita, vrijednosnih papira i poslova lizinga kod kojih je utvrđeno da dužnici ne izvršavaju svoje obaveze i/ili krše zakon i propise; - Adekvatnosti rezervi za kreditne i sve druge gubitke vezane za procjenu kvaliteta aktive; - Izloženosti banke rizicima po vanbilansnim poslovima; - Obima, diverzifikacije i kvaliteta kreditnog portfelja; - Obima aktivnosti i izlaganja banke riziku iz poslova sa aktivom za trgovanje; - Identifikovanih koncentracija rizika u aktivi; - Sposobnosti uprave banke da uspješno postupa (upravlja) sa aktivom banke, uključivo pravovremenu identifikaciju (otkrivanje) i naplatu problematičnih stavki; - Adekvatnosti odnosno solidnosti internih kontrola kreditnog portfelja; - Poštovanja odgovarajućih zakona i propisa.

109

c) Brojčani rangovi: 1) Rang 1 (jedan) prikazuje visok kvalitet aktive i dobru praksu upravljanja kreditnim portfeljem bez značajnih slabosti ili značajnih (većih) izlaganja riziku odnosno kada je banka u pravilu istovremeno zadovoljila sve slijedeće uslove: a) ako PKG iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, nisu veći od 3 % iznosa ukupne aktive iz člana 2. iste odluke, b) formirane ORKG i PRKG u skladu sa odredbama odluke iz prethodne podtačke a), c) koncentracije rizika u pravilu niže od ograničenja propisanih Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka; d) visok nivo kvaliteta svih faktora za procjenu;

2) Rang 2 (dva) prikazuje zadovo- ljavajući kvalitet aktive i prakse u upravljanju kreditnim portfeljem odnosno kada je banka u pravilu istovremeno zadovoljila sve slijedeće uslove: a) ako PKG iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, nisu veći od 5% iznosa ukupne aktive iz člana 2. iste odluke, b) formirane ORKG i PRKG u skladu sa odredbama odluke iz prethodne podtačke a), c) koncentracije rizika u okvirima ograničenja iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, d) solidan nivo kvaliteta svih faktora za procjenu;

3) Rang 3 (tri) prikazuje kvalitet aktive i/ili praksu upravljanja kreditnim portfeljem koji su na granici zadovoljavajućeg nivoa. Trendovi mogu biti stabilni, ili mogu pokazivati blago pogoršanje kvaliteta aktive ili rast izlaganja banke riziku. Generalno, neophodne su urgentne aktivnosti i uvođenje efikasnijih praksi za poboljšanje upravljanja kreditnim portfeljem i rizikom. Ovim rangom se cijeni aktiva kada je banka u pravilu istovremeno zadovoljila sve slijedeće uslove: a) ako PKG iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, nisu veći od 8% iznosa ukupne aktive iz člana 2. iste odluke, b) formirane ORKG i PRKG u pravilu u skladu sa odredbama Odluke iz prethodne podtačke a), c) koncentracije rizika u pravilu u okvirima ograničenja iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, d) prihvatljiv nivo kvaliteta svih faktora za procjenu;

4) Rang 4 (četiri) prikazuje slab kvalitet aktive i/ili praksu upravljanja kreditnim portfeljem. Nivo odnosno obim rizika i problematične aktive je značajan, nedovoljno kontrolisan i banku je izložio potencijalnim gubicima koji su iznad prihvatljivog nivoa i koji, ako se precizno ne provjere odnosno precizno ne izmjere i otklone, mogu ugroziti opstanak banke. Ovim rangom se cijeni aktiva kada je banka zapala pod neki ili sve od slijedećih uslova: a) ako su PKG iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka veći od 8%, a manji od 15% iznosa ukupne aktive iz člana 2. iste odluke, b) formirane ORKG i PRKG u iznosu manjem od visine propisane odredbama odluke iz prethodne podtačke a), c) koncentracije rizika prekoračuju ograničenja iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, d) PKG za koje nisu formirane PRKG prijete da neto-kapital padne ispod 50% zakonom propisanog minimuma; e) slabe ostale faktore za procjenu;

5) Rang 5 (pet) prikazuje kritično nedovoljan odnosno loš kvalitet aktive banke i/ili prakse upravljanja kreditnim portfeljem koji predstavljaju prijetnju za skoru propast banke. Ovim rangom se cijeni aktiva kada je banka zapala pod neki ili sve od slijedećih uslova: a) ako su PKG iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka veći od 15% iznosa ukupne aktive iz člana 2. iste odluke, b) formirane ORKG i PRKG u iznosu manjem od visine propisane odredbama odluke iz prethodne podtačke a), c) koncentracije rizika prekoračuju ograničenja iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje koncentracijom rizika banaka, d) PKG za koje nisu formirane PRKG uzrokuju da je neto - kapital banke pao ispod 50% zakonom propisanog minimuma; e) loše ostale faktore za procjenu.

Član 6. Kvalitet organa upravljanja i rukovođenja bankom

Kriterije za rangiranje kvaliteta organa upravljanja i rukovođenja banke čine:

a) Uvodne napomene: Rangiranje kvaliteta organa upravljanja i rukovođenja banke treba da odražava sposobnost nadzornog odbora i uprave da identifikuju, mjere, prate i pod kontrolom drže rizike sa kojim se banka u svom poslovanju susreće (ima), da osiguraju da je njeno poslovanje sigurno, zdravo, solidno i uspješno kao i da poštuje sve odgovarajuće zakone i propise. Zavisno od prirode i vrsta aktivnosti banke, prakse nadzornog odbora i uprave banke moraju da obuhvaćaju slijedeće rizike: kreditni, koncentracije, tržišni, operativni ili poslovni, reputacije, strateški, poštovanja odgovarajućih zakona i propisa, likvidnosti, devizni i

110

druge. Dobre prakse nadzornog odbora i uprave banke su sadržane u: a) aktivnom (stvarnom) nadziranju rada uprave i poslovanja banke, b) osiguranju kompetentnog (stručnog i iskusnog) osoblja banke, c) donošenju odgovarajućih (dobrih) poslovnih politika banke, d) uspostavi dobrih procedura za provođenje tih politika, e) permanentnom efikasnom funkcionisanju sistema internih kontrola na svim nivoima i u svim poslovnim oblastima banke, kao i f) u uspješnom praćenju rizika i kvalitetnom sistemu informisanja nadzornog odbora i uprave banke. Ovo rangiranje treba da ocijeni volju i sposobnosti nadzornog odbora i uprave banke u svim oblastima poslovanja banke.

b) Faktori za procjenu: Kvalitet organa upravljanja i rukovođenja bankom se rangira na osnovu procjene slijedećih elemenata banke: - Stepena i kvaliteta nadziranja i pružanja podrške aktivnostima banke od strane nadzornog odbora i uprave posebno izvršnih direktora banke; - Sposobnosti nadzornog odbora i uprave banke da planiraju- predviđaju promjene uslova poslovanja i adekvatno reaguju na takve promjene te da prepoznaju i adekvatno postupaju sa rizicima koji u takvim novonastalim uslovima nastaju, kao i da u poslovanje banke uvode nove aktivnosti i/ili nove "proizvode"; - Adekvatnosti i pridržavanja donesenih internih politika za značajne poslove i rizike kojima se banka izlaže i njihove kontrole; - Tačnosti, pravovremenosti i efikasnosti sistema za informisanje nadzornog odbora i uprave i sistema za praćenje rizika banke; - Adekvatnosti sistema internih kontrola i interne revizije za: potica- nje efikasnih poslova, pouzdano propisano i finansijsko izvješta- vanje, zaštitu aktive i osiguranje poštovanja zakona, propisa i internih politika; - Poštovanja zakona i propisa; - Prihvaćanja preporuka koje daju revizori i FBA; - Kvalifikovanosti članova nadzornog odbora i uprave banke kao i osiguranja da banka ima službenike odnosno lica koji će u budućnosti "naslijediti" njihove pozicije u banci; - Stepena do kojeg su članovi nadzornog odbora i uprave banke izloženi, ali i podložni, dominantnim uticajima ili koncentrisanoj moći; - Razboritosti i prihvatljivosti politika plata i naknada, kao i izbjegavanja poslova u korist samih sebe i/ili svojih poslovnih poduhvata izvan banke; - Pokazanog stepena spremnosti da se podržavaju i legitimne potrebe zajednice za bankarskim uslugama; - Sveukupnog kvaliteta banke i nivoa rizika kojem je ona izložena.

c) Brojčani rangovi: 1) Rang 1 (jedan) prikazuje veoma solidno i uspješno upravljanje i rukovođenje bankom od strane nadzornog odbora i uprave banke kao i veoma dobre prakse u upravljanju rizikom u poslovanju banke. Svi značajni rizici se sigurno i jasno identificiraju, mjere, prate i drže pod kontrolom. Uprava i nadzorni odbor pokazuju sposobnost da hitno i uspješno rješavaju postojeće i potencijalne probleme i rizike;

2) Rang 2 (dva) prikazuje zadovolja- vajuće prakse u upravljanju i rukovođenju bankom kao i upravljanju rizikom od strane nadzornog odbora i uprave. Mogu da postoje samo neznatne slabosti koje nemaju materijalni uticaj na sigurnost i solidnost rada banke, a iste su potpuno i jasno uočene i već u postupku rješavanja. Generalno, značajni rizici i problemi se uspješno identifikuju, mjere, prate i drže pod kontrolom;

3) Rang 3 (tri) prikazuje prakse u upravljanju i rukovođenju bankom od strane nadzornog odbora i uprave banke koje je neophodno poboljšati. Uzimajući u obzir prirodu aktivnosti odnosno poslova banke one su na granici zadovoljavajućih. Sposob- nosti članova uprave i nadzornog odbora su nedovoljne za tip, veličinu i/ili stanje banke. Problemi i rizici u poslovanju banke se ne identifikuju, ne mjere i ne prate adekvatno i ne drže uspješno pod kontrolom;

4) Rang 4 (četiri) prikazuje slabe prakse u upravljanju i rukovođenju bankom od strane nadzornog odbora i uprave banke. Za aktivnosti odnosno poslove banke, prakse u upravljanju rizikom su slabe, a obim problema i nivo izloženosti banke riziku su prekomjerni. Problemi i značajni rizici se ne identifikuju, ne mjere i ne prate adekvatno i ne drže uspješno pod kontrolom, ugrožavaju budući opstanak banke i zahtijevaju urgentnu akciju nadzornog odbora i uprave banke za zaštitu i poboljšanje finansijskog stanja banke. Istovremeno, hitna zamjena i/ili poboljšanje odnosno kvalitetnija popuna uprave banke i/ili nadzornog odbora je neophodna i urgentna;

5) Rang 5 (pet) prikazuje kritično loše prakse u upravljanju i rukovođenju bankom od strane nadzornog odbora i uprave banke. Nadzorni odbor i uprava banke pokazuju potpuno odsustvo sposobnosti da otklone probleme i da uspostave adekvatne prakse za upravljanje rizikom. Problemi i značajni rizici se ne identifikuju, ne mjere, ne prate adekvatno i ne drže pod kontrolom, te su budući opstanak banke učinili izuzetno složenim, skupim i nevjerovatnim. Smjena nadzornog odbora i uprave banke je urgentna.

Utvrđivanje ranga kvaliteta organa upravljanja i rukovođenja bankom se provodi primjenom kriterija definisanih za svaki njegov pojedinačni rang. Međutim, da bi se maksimalno eliminisale potencijalne slabosti kvalitativnih elemenata rangiranja, u postupku utvrđivanja pojedinačnog ranga ove pojedinačne komponente u obzir se, u odgovarajućoj mjeri zavisno od specifičnosti utvrđenog stanja, uzimaju i slijedeći kvantitativni elementi obračuna:

111

1. prosječna aritmetička sredina sa jednom decimalom svih prethodno utvrđenih pojedinačnih rangova za:

a) adekvatnost kapitala banke;

b) kvalitet aktive banke;

c) kvalitet i nivo profitabilnosti banke;

d) adekvatnost pozicije likvidnosti banke; i

e) osjetljivost banke na tržišne rizike.

2. ocjena dobivena iz obračuna iz prethodne tačke 1. ovog stava se koriguje za slijedeće primjenljive koeficiente:

a) (+ 0,1) kada je evidentno da uprava banke za najvažnije pozicije nije osiguralo adekvatne zamjene (nasljednike) za slučaj njihovog napuštanja banke;

b) (+ 0,2) kada se ponavlja praksa da banka dostavlja FBA netačne ili sa zakašnjenjem propisane izvještaje;

c) (+ 0,2) kada je neto-dobit banke niža od prosjeka svih banaka;

d) (+ 0,2) kada interna kreditna kontrola u banci ne funkcioniše na adekvatan način;

e) (+ 0,3) kada formirane rezerve za opći kreditni rizik i potencijalne kreditne gubitke nisu na propisanom nivou;

f) (- 0,1) kada je evidentno da je uprava banke za najvažnije pozicije osiguralo adekvatne zamjene (nasljednike) za slučaj njihovog napuštanja banke;

g) (- 0,1) kada je neto-dobit banke viša od prosjeka svih banaka;

h) (- 0,1) kada interna kreditna kontrola u banci funkcioniše na adekvatan način; i

i) (- 0,2) kada su formirane rezerve za opći kreditni rizik i potencijalne kreditne gubitke na propisanom nivou.

3. konačni rang za kvalitet organa upravljanja i rukovođenja bankom dobiven nakon ocjena iz prethodne dvije tačke ovog stava može biti samo za jednu cifru viši od cifre koja se nalazi ispred decimale navedene u prethodnoj tački 1. ovog stava.

Član 7. Kvalitet i nivo profitabilnosti banke

Kriterije za rangiranje kvaliteta i nivoa profitabilnosti banke čine:

a) Uvodne napomene: Rangiranje kvaliteta i nivoa profitabilnosti banke treba da odražava ne samo kvantitet zarade (profita), nego i faktore koji mogu da utiču na njenu održivost i/ili kvalitet. Na kvantitet kao i na kvalitet zarade mogu da utiču: a) prekomjeran kreditni rizik i/ili neadekvatno upravljanje kreditnim rizikom, što može da za posljedicu ima kreditne gubitke za koje je nužno formirati rezerve, b) visok nivo tržišnog rizika koji može zaradu banke neopravdano izložiti nestabilnostima kamatnih stopa, c) neopravdano oslanjanje na "izuzetne" prednosti, jednokratne povoljne događaje koji se neće ponoviti ili povoljniji tretman poreskih obaveza, d) nesposobnost da se predviđaju ili kontrolišu poslovni troškovi ili troškovi prikupljanja sredstava, e) loše postavljene ili loše provođene poslovne strategije i f) loše upravljanje ili nekontrolisano izlaganje drugim rizicima.

b) Faktori za procjenu: Kvalitet i nivo profitabilnosti banke se rangira na osnovu procjene slijedećih elemenata banke: - Nivoa profita banke uključivo njegovog trenda i stabilnosti; - Sposobnosti da se osigura adekvatan kapital odnosno rast kapitala banke putem zadržane dobiti; - Kvaliteta i vrste izvora zarade banke; - Obima odnosno nivoa troškova u odnosu na aktivnosti banke; - Adekvatnosti finansijskog planiranja, postupaka predviđanja i informacionih sistema uopće u banci; - Izloženosti banke kreditnom riziku i adekvatnosti rezervi za kreditne i druge gubitke;

112

- Izloženosti banke tržišnim rizicima kao što je cjenovni rizik: a) rizik kamatne stope i b) devizni rizik; - Stepen usaglašenosti rada banke sa odgovarajućim zakonima i propisima.

c) Brojčani rangovi: 1) Rang 1 (jedan) prikazuje zaradu banke koja je veoma dobra sa rastućim trendom i koja je dovoljna da pokrije: a) troškove njenog poslovanja, b) potrebe za osiguranjem i više od adekvatnog kapitala i c) zadovoljavajuće dividende dioniča- rima, a pri tome su u obzir uzeti svi postojeći rizici i ostali faktori banke koji utiču na kvalitet i kvantitet zarade (profita) banke. Pri tome u pravilu moraju biti zadovoljeni i slijedeći pokazatelji: a) dobit na aktivu (ROA) je veća od 2,5%, b) prihodi su stabilni i ostvaruju uglavnom iz aktivnosti koje se permanentno ponavljaju, c) prihodi se ostvaruju uglavnom kamatonosnih aktivnosti i d) kamatna marža je pozitivna;

2) Rang 2 (dva) prikazuje zaradu koja je zadovoljavajuća sa barem minimalnim trendom rasta. Međutim, i zarada banke koja se održava na istom nivou može biti ocijenjena ovim rangom ako još uvijek zadovoljava zahtjeve iz tačaka a), b) i c) navedenih u opisu prethodnog Ranga 1. Pri tome u pravilu moraju biti zadovoljeni i slijedeći pokazatelji: a) dobit na aktivu je veća od 1,5%, b) prihodi su stabilni i ostvaruju se iz aktivnosti koje se permanentno ponavljaju i djelomično iz jednokratnih aktivnosti, c) prihodi se većim dijelom ostvaruju od kamatonosnih aktivnosti i d) kamatna marža je pozitivna;

3) Rang 3 (tri) prikazuje zaradu koja nije dovoljna odnosno koja potpuno pokriva samo zahtjev iz tačke a) i djelomično zahtjev iz tačke b) navedene u opisu Ranga 1, i koja mora biti poboljšana odnosno povećana da bi se barem osiguralo i potpuno pokriće zahtjeva iz tačke b) iz opisa Ranga 1. Pri tome su u pravilu ostvareni slijedeći pokazatelji: a) dobit na aktivu je veća od 0,5%, b) prihodi su nestabilni tokom godine, c) prihodi se većim dijelom ostvaruju iz naknada i d) kamatna marža je pozitivna;

4) Rang 4 (četiri) prikazuje zaradu koja je dovoljna da pokrije samo zahtjev iz tačke a) naveden u opisu Ranga 1. Banku sa ovakvom zaradom obično karakteriše hirovita fluktuacija neto- prihoda ili neto-kamatne marže, nastanak značajnog negativnog trenda, neznatna veličina zarade, neodrživa zarada, povremeni gubici i/ili značajni padovi zarade u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome su ostvareni slijedeći pokazatelji: a) dobit na aktivu je veća od 0%, b) prihodi su nestabilni tokom godine i ostvaruju se od uglavnom jednokratnih aktivnosti, c) kamatna marža nije pozitivna;

5) Rang 5 (pet) prikazuje zaradu banke koja je kritično nedovoljna. Banka sa ovim rangom zarade ne uspijeva da pokrije ni zahtjev iz tačke a) naveden u opisu Ranga 1 i time ostvaruje gubitak koji predstavlja očiglednu eroziju njenog kapitala i realnu prijetnju njenom opstanku. Pri tome su ostvareni slijedeći pokazatelji: a) dobit na aktivu je negativna (gubitak), i b) kamatna marža je negativna.

Član 8. Adekvatnost pozicije likvidnosti banke

Kriterije za rangiranje adekvatnosti pozicije likvidnosti banke čine:

a) Uvodne napomene: Pri rangiranju adekvatnosti pozicije likvidnosti i likvidnosnog rizika banke u razmatranje treba uzeti: 1. Sučeljavanje (poređenje): a) tekućih i očekivanih budućih izvora likvidnosti sa b) tekućim i očekivanim budućim potrebama za likvidnim sredstvima, kao i 2. Adekvatnost praksi u upravljanju izvorima sredstava. Generalno, prakse upravljanja izvorima sredstava moraju da osiguraju sposobnost banke da odr- žava nivo likvidnih sredstava koji je dovoljan da: a) u ugovorenom roku (pravovremeno) ispuni sve finansijske obaveze i b) zadovolji sve opravdane potrebe zajednice za kreditima. Istovremeno, te prakse moraju da demonstriraju i sposobnost banke da uspješno upravlja s neplaniranim (neočekivanim) promjenama u izvorima sredstava, kao i da adekvatno reaguje na tržišne promjene koje utiču na mogućnost da se aktiva (njene određene stavke) likvidira (konvertuje u novčana sredstva) uz minimalne odnosno zanemarive gubitke. Uz to, prakse upravljanja izvorima sredstava moraju da osiguraju da se likvidna sredstva ne održavaju po visokim troškovima i/ili putem neoprav- danog oslanjanja na izvore koji možda neće biti raspoloživi u trenutku finansijskog pritiska ili nepovoljnih promjena u tržišnim uslovima.

b) Faktori za procjenu: Adekvatnost pozicije likvidnosti banke se rangira na osnovu procjene slijedećih elemenata banke: - Adekvatnosti izvora likvidnosti banke za tekuće i buduće potrebe, kao i sposobnosti banke da zadovolji svoje likvidnosne potrebe

113

bez negativnih posljedica na njeno normalno poslovanje i uslove njenog poslovanja; - Raspoloživosti aktive (odgovara- jućih stavki aktive) koja je podobna za konverziju u novčana sredstva, bez odlaganja i bez prekomjernih (neprihvatljivih) gubitaka; - Pristupa tržištu novca i novčanom tržištu kao i drugim izvorima novčanih sredstava; - Stepena diverzifikacije izvora sredstava, i bilansnih i vanbilansnih (različiti ugovori za pribavljanje- osiguranje novčanih sredstava u nekom budućem trenutku); - Stepena oslanjanja na kratkoročne nestabilne izvore sredstava, uključivo i kratkoročne pozajmice i agentske depozite; - Trenda i stabilnosti depozita; - Sposobnosti-mogućnosti da proda vrijednosne papire i određene "korpe" stavki aktive; - Sposobnosti nadzornog odbora i uprave da uredno (tačno i pravovremeno) identifikuju, izmjere, prate i drže pod kontrolom poziciju likvidnosti banke, uključivo i efikasnosti strategije za upravljanje izvorima sredstava, politika likvidnosti, sistema za informisanje nadzornog odbora i uprave i planova za vanredne situacije; - Poštovanja odgovarajućih zakona i propisa.

c) Brojčani rangovi: 1) Rang 1 (jedan) prikazuje veoma solidnu poziciju likvidnosti i dobre prakse banke u upravljanju izvorima sredstava u odnosu na njen rizik i ostale bitne faktore (dobar plan). Banka ima pouzdan pristup izvorima likvidnih sredstava dovoljnim za zadovoljenje svih tekućih i očekivanih budućih likvidnosnih potreba. Pristup banke vanjskim izvorima sredstava je pod povoljnim uslovima. Pri tome u pravilu zadovoljava i slijedeće zahtjeve: a) odnos krediti/depoziti je manji od 70 %; b) banka ima standby aranžmane (ugovore) da u slučaju potrebe može hitno pribaviti likvidna sredstva; c) banka ima dobru poziciju u rokovniku dospijeća i sigurnosti uredne naplate stavki aktive kojim može podržati svoje očekivane potrebe za likvidnim sredstvima; d) obaveze banke su po svojoj prirodi uglavnom osnovne bankarske obaveze i stabilne, bez velikih pojedinačnih neočekivanih obaveza;

2) Rang 2 (dva) prikazuje zadovolja- vajuće nivoe likvidnosti i rizika. Moguće je da u poređenju s postojećim izloženostima riziku postoje neznatne slabosti u kvantitativnim pokazateljima ili u praksama upravljanja izvorima sredstava (solidan plan). Pri tome, u pravilu, zadovoljava i slijedeće zahtjeve: a) odnos krediti/depoziti ne prelazi 75 %; b) banka ima standby aranžmane (ugovore) da u slučaju potrebe može hitno pribaviti likvidna sredstva; c) banka ima prihvatljivu poziciju u rokovima dospijeća i sigurnosti uredne naplate stavki aktive kojim može podržati svoje očekivane potrebe za likvidnim sredstvima; d) obaveze banke su po svojoj prirodi uglavnom osnovne bankarske obaveze i stabilne, sa umjerenim iznosom uzetih pozajmica;

3) Rang 3 (tri) prikazuje nivo likvidnosti i rizika banke ili prakse za upravljanje izvorima sredstava koji su na granici zadovoljavajućeg i koje je neophodno poboljšati. Banka nema neposredan pristup izvorima sredstava u razumnim (prihvatljivim) rokovima i u odnosu na postojeću izloženost riziku ima evidentne značajne slabosti u upravljanju izvorima sredstava. Pri tome zadovoljava i slijedeće zahtjeve: a) odnos krediti/depoziti ne prelazi 80 %; b) banka nema dokumentovan (ugovoren) pristup likvidnim sredstvima u slučajevima hitne potrebe za likvidnim sredstvima; c) banka ima poziciju u rokovniku dospijeća i vjerovatnosti uredne naplate stavki aktive koja zahtijeva ograničenu podršku; d) obaveze banke su ograničeno nestabilne zbog vrste i rokova, mogući su neočekivani odlivi;

4) Rang 4 (četiri) prikazuje nivo likvidnih sredstava koji je nedovoljan i koji je rizičan kako za tekuće tako i za predviđene buduće obaveze banke, kao i neadekvatne prakse banke u upravljanju izvorima sredstava. Za zadovoljenje svojih obaveza banka nije sposobna da pribavi likvidna sredstva iz uobičajenih izvora. Pri tome su evidentne činjenice da: a) odnos krediti/depoziti ne prelazi 85 %; b) banka nema ugovoren pristup likvidnosnim pozajmicama i on je evidentno otežan; c) banka ima poziciju u rokovniku dospijeća i vjerovatnosti uredne i moguće naplate stavki aktive koja je slaba i ugrožena; d) obaveze banke su nestabilne, a uzete pozajmice i krediti za koje se zahtjev za povrat uskoro može očekivati ili je već tražen iznose 10% do 15% iznosa ukupnih obaveza banke;

5) Rang 5 (pet) prikazuje poziciju likvidnosti i izloženosti banke riziku koji su kritičnog obima koji je ozbiljno ugrozio opstanak banke. Za ispunjenje već dospjelih obaveza i ostalih likvidnosnih potreba banci je urgentno odnosno trenutno neophodna vanjska finansijska pomoć. Pri tome su evidentne činjenice da: a) odnos krediti/depoziti prelazi 85 %; b) banka nema pristupa neophodnim pozajmicama za likvidnost; c) situacija u rokovniku dospijeća i/ili mogućnost urgentne naplate stavki aktive je ozbiljno ugrožena; d) obaveze banke su u poziciji zahtjeva za povrat koje banka ne može ispuniti.

114

Član 9. Osjetljivost banke na tržišne rizike

Kriterije za rangiranje osjetljivosti banke na tržišne rizike čine:

a) Uvodne napomene: Pri rangiranju osjetljivosti banke na tržišne rizike u razmatranje treba uzeti stepen do kojeg promjene kamatnih stopa, deviznih kurseva, cijena roba i kapitala mogu uticati na vrijednost bančine aktive, visine zarade (profita), obaveza i kapitala. Sposobnost nadzornog odbora i uprave da identifikuju, mjere, prate i drže pod kontrolom izlaganje banke tržišnom riziku predstavlja faktor koji se mora uzeti u ozbiljno razmatranje. Tržišne rizike obuhva- ćaju rizici cijena: rizik kamatne stope, devizni (kursni) rizik i rizik cijena stavki aktive za trgovanje i ulaganja. U procjeni tržišnih rizika primarno se razmatra osjetljivost: aktive, obaveza, vanbilansnih obaveza i zarade banke na promjenljivost kamatnih stopa. Ova osjetljivost (ranjivost) se mjeri potencijalnim promjenama u zaradi ili ekonomskoj vrijednosti kapitala banke u različitim ekonomskim scenarijima (pretpostavljenim situacijama u ekonomskom okruženju). Kada je primjenljivo na banku, razmatranjem se mora obuhvatiti i: a) rizik cijena vezan za portfelj stavki aktive za trgovanje i portfelj stavki ulaganja i b) periodičnu revalorizaciju deviznih stavki denominiranih u KM.

b) Faktori za procjenu: Adekvatnost osjetljivosti banke na tržišne rizike se rangira na osnovu procjene slijedećih elemenata banke: - Osjetljivosti neto-zarade (profita) i ekonomske vrijednosti kapitala banke na promjene kamatnih stopa pod različitim scenarijima i nepovoljnim ekonomskim uslovima; - Obima, strukture i promjenljivosti (nepostojanosti) deviza (stranih valuta) sadržanih u bilansu i vanbilansu banke; - Tekuće ili potencijalne nestabilnosti zarada ili vrijednosti kapitala zbog tržišnih kretanja cijena stavki aktive za trgovanje, stavki ulaganja i drugih finansijskih instrumenata u portfelju banke; - Sposobnosti nadzornog odbora i uprave da identifikuju, mjere, prate i drže pod kontrolom izlaganja banke riziku kamatnih stopa, kursnom riziku i riziku drugih cijena.

c) Brojčani rangovi: 1) Rang 1 (jedan) prikazuje minimalnu odnosno ograničenu izloženost banke rizicima kamatne stope, deviznog kursa i drugih cijena, a banka ima dobre odnosno snažne sisteme za identifikaciju, mjerenje, praćenje i držanje pod kontrolom takvih rizika;

2) Rang 2 (dva) prikazuje umjerenu i kontrolisanu izloženost banke rizicima kamatne stope, deviznog kursa i ostalih cijena. Sistemi za upravljanje tim rizicima su zadovoljavajući i pružaju garanciju da se tržišni rizici održavaju na prihvatljivom nivou;

3) Rang 3 (tri) prikazuje da je za barem jedan od elemenata tržišnog rizika neophodno poboljšanje. To može da bude izloženost banke: a) povišenom nivou kamatne osjetljivosti, b) značajnijeg deviznog rizika ili c) značajnijeg rizika ponovnog utvrđivanja cijena, koji dovode zarade i kapital u poziciju umjerenog stepena nestabilnosti. Sistemi za upravljanje tržišnim rizicima odražavaju slabosti i nužna su njihova poboljšanja;

4) Rang 4 (četiri) prikazuje izloženost banke tržišnim rizicima koji su nagrizli (umanjuju) zarade i mogu ugroziti solventnost banke. Pretjerana izloženost promjenama kamatnih stopa i/ili revalorizaciji po osnovu deviznih kurseva i/ili promjenama drugih cijena se ocjenjuje ovim rangom;

5) Rang 5 (pet) prikazuje ekstremnu izloženost banke tržišnim rizicima koja rezultira veoma nepovoljnim efektima na zarade i kapital čime je budući opstanak banke ozbiljno doveden u pitanje.

Član 10.

Rang banke utvrđen u skladu s ovim kriterijima predstavlja poslovnu tajnu FBA i banke na koju se odnosi i isti će služiti isključivo za njihove interne potrebe.

FBA može tražiti od banaka da prema ovim kriterijima i same utvrde svoj rang i da je o tome izvijeste na odgovarajućem obrascu koji će biti priložen uz zahtjev FBA.

U slučaju novoosnovane banke u kojoj se nisu stekli uslovi za primjenu svih kriterija za rangiranje, ocjenom se obuhvaćaju samo primjenjivi kriteriji sa posebnom napomenom da se radi o novoosnovanoj banci.

Član 11.

Stupanjem na snagu ovih Kriterija prestaju važiti Kriteriji za interno rangiranje banaka od strane Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/00).

115

Član 12.

Ovi Kriteriji stupaju na snagu danom donošenja a objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH".


Sarajevo

Sl. Novine 6/03

Po izvršenom sravnjavanju sa izvornim tekstom, utvrđeno je da se u tekstu Kriterijuma za interno rangiranje banaka od strane Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03) potkrala niže navedena greška, te se daje slijedeća

ISPRAVKA

1. U Kriterijima za interno rangiranje banaka od strane Agencije za bankarstvo Federacije BiH-verzija na bosanskom jeziku ("Službene novine Federacije", broj 3/03), u članu 4. tačka c) umjesto numeracije brojčanih rangova 1), 1), 1), 1), 1), treba da stoji numeracija 1), 2), 3), 4), 5).

2. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH".


Sarajevo

116

Sl. Novine 7/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i člana 45.a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O OBRAČUNU KAMATA I NAKNADA ZA NEAKTIVNE RAČUNE

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje obračun kamata i naknada za neaktivne račune u smislu odredbe člana 45.a Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon).

Član 2.

Neaktivnim računom smatra se račun na kojem nije bilo aktivnosti od strane vlasnika računa uključujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od strane vlasnika u periodu od jedne godine od dana zadnje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita, godinu dana nakon datuma dospijeća.

Član 3.

Banka je dužna da obavijest o svim neaktivnim depozitnim računima dostavi na objavljivanje u smislu odredbe člana 45.a st. 1. i 2. Zakona o bankama.

Obavijest o zatečenom stanju neaktivnih računa banka je dužna sačiniti i dostaviti na objavljivanje u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.

Prije dostavljanja obavijesti (izvještaja) na objavljivanje, banka može pismenim putem upozoriti vlasnika neaktivnog računa o posljedicama koje nastupaju u slučaju utvrđivanja računa kao neaktivnog.

Prilikom proglašenja računa neaktivnim, banka neće uzeti u obzir:

a) račune fizičkih lica koja se lično ili njihovi zakonski zastupnici uz odgovarajuću dokumentaciju, pojave u banci radi provjere stanja na računu, bez obzira što nisu vršili nikakve promjene na računu,

b) račune koji su u pravnom postupku,

c) namjenske račune i depozite vezane za kartičarsko poslovanje, dok ta veza postoji.

Član 4.

Banka je dužna da kamatu na neaktivne račune obračunava kao kamatu na depozite po viđenju, a saglasno svom aktu koji reguliše politiku kamatnih stopa i visinu naknade.

Kamata u smislu stava 1. ovog člana obračunava se od dana proglašenja računa neaktivnim, pa sve do dana prenošenja sredstava na račun Ministarstva finansija Federacije BiH.

Član 5.

Banka može, srazmjerno visini iznosa na neaktivnom računu, odrediti visinu naknade za namirenje svojih troškova nastalih za postupanje sa neaktivnim računom do momenta njegovog prebacivanja u Ministarstvo finansija.

Visinu naknade banka iz stava 1. ovog člana, banka propisuje svojim aktom.

117

Naknada iz prethodnog stava naplaćuje se iz sredstava neaktivnog računa.

Član 6.


Broj 01-1-160-4/03 29. januara 2003. godine

Sarajevo


mr. Eldar Arnautović, s. r.

118

SL.NOVINE 7/03

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00 i 58/02) i člana 46. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

ODLUKU

O VISINI I USLOVIMA DODJELE KREDITA UPOSLENICIMA BANKE

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuje minimum standarda za dodjelu kredita uposlenicima banke u smislu člana 46. stav 3. Zakona o bankama (u daljem tekstu: Zakon).

Član 2.

Banka može dodjeljivati kredite uposlenicima banke koji su u banci u radnom odnosu na neodređeno vrijeme samo u skladu sa Zakonom, ovom odlukom i politikama banke za dodjelu kredita uposlenicima banke, (u daljem tekstu: politike) koje na prijedlog uprave banke donosi i prati njihovu primjenu nadzorni odbor banke.

Nadzorni odbor banke je odgovoran za postupanje banke u skladu s odredbama ove odluke.

Član 3.

Politike treba, kao minimum, da uključe i slijedeće uslove:

1. krediti uposlenicima banke mogu se odobriti samo sa namjerom zadovoljavanja njihovih ličnih potreba (stambenih, potrošačkih i sl.). Krediti se ne mogu odobravati za finansiranje drugih poslovnih aktivnosti uposlenika banke,

2. ukoliko je uposlenik banke član organa banke koji predlaže ili donosi odluku o dodjeli kredita ne može sudjelovati u glasanju prilikom donošenja odluke po njegovom zahtjevu za dodjelu kredita,

3. visina odobrenog kredita po jednom uposleniku, ne može preći iznos od 150.000,00 KM.

Član 4.

Banka je dužna FBA kvartalno dostavljati izvještaj o stanju dodijeljenih kredita uposlenicima banke na izvještajni datum, najkasnije 30 dana od zadnjeg dana izvještajnog kvartala.

Izvještaj iz stava 1. ovog člana treba da sadrži iznos ukupnog stanja kredita datih uposlenicima banke s iskazanim procentom u odnosu na osnovni kapital banke.

Izvještaj se sačinjava u okviru Obrasca 3 tabele F.

Član 5.

Kredite koje je banka odobrila uposlenicima banke do dana stupanja na snagu ove odluke i koji nisu u skladu sa zahtjevima iste, dužnici odnosno korisnici mogu koristiti i otplaćivati odnosno regulisati pod ugovorenim uslovima, ali banka iste ne može produžavati, obnavljati niti povećavati njihov iznos.

Član 6.


119

Broj 01-1-160-3/03 29. januara 2003. godine

Sarajevo

SL.NOVINE 83/08

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08) i člana 46. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 11. decembra 2008. godine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O VISINI I USLOVIMA DODJELE KREDITA UPOSLENICIMA BANKE

Član 1.

U Odluci o visini i uslovima dodjele kredita uposlenicima banke ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/03), u članu 3. stav 3. cifra od 150.000,00 KM mijewa se u cifru 250.000,00 KM.

Član 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavqivawa u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj U.O.-7-4/08 11. decembra 2008. godine

Sarajevo

120

SL.NOVINE 6/08

Na osnovu člana 9. Zakona o Agenciji za bankarstvo ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i 59/06) i člana 18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

UPUTSTVO

ZA LICENCIRANJE I DRUGE SAGLASNOSTI AGENCIJE ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

(Prečišćeni tekst)

A. OP]E ODREDBE

1. Ovim uputstvom bliže se definiše licenciranje i osnove za izdavanje drugih saglasnosti od strane Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBA) za obavljanje bankarskih aktivnosti, kao i osnove za odbijanje zahtjeva za izdavanje licenci, odnosno saglasnosti, te ukidanje izdatih licenci, odnosno saglasnosti.

2. Osnovni cilj ovog uputstva je uspostavljanje općih kriterija u provođenju zakonskih nadležnosti FBA prilikom donošenja njenih odluka i rješenja.

3. Zahtjevi koje banke dostavljaju FBA odnose se na:

1. izdavanje bankarske dozvole;

2. ukidanje bankarske dozvole;

3. ovlaštenje za osnivanje organizacijskih dijelova (filijale i drugi organizacijski dijelovi) ili predstavništva banke sa sjedištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)

4. ovlaštenje za osnivanje predstavništva ili filijale banke sa sjedištem izvan teritorije Federacije (banka sa sjedištem u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko ili strana banka);

5. dozvola za osnivanje supsidijarnog lica banke sa sjedištem izvan teritorije Federacije (banka sa sjedištem u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko ili strana banka);

6. odobrenje za smanjenje kapitala ili pogoršanje strukture kapitala banke otkupom vlastitih dionica;

7. odobrenje za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa u banci;

8. prethodno odobrenje za sticanje značajnog vlasničkog udjela banke u drugom pravnom licu ili ukupne neto vrijednosti svih vlasničkih udjela banke u drugim pravnim licima;

9. prethodno odobrenje za statusnu promjenu banke (spajanje, pripajanje ili podjela);

10. saglasnost na statut banke;

11. prethodnu saglasnost za imenovanje direktora i članova uprave banke;

12. prethodnu saglasnost za izbor kandidata za članove nadzornog odbora banke;

13. dozvolu za ulaganje u stalna sredstva više od 50% osnovnog kapitala;

14. odobrenje za izbor nezavisnog vanjskog revizora;

121

15. saglasnost za prodaju, pripajanje ili spajanje banke u likvidaciji;

16. odobrenje za emisiju dionica i ostalih vrsta vrijednosnih papira i mišljenje na iste;

17. prethodno odobrenje za portfelj malih kredita;

18. prethodnu saglasnost za uključenje subordinisanog duga u obračun dopunskog kapitala banke;

19. prethodnu saglasnost za otplatu subordinisanog duga prije dospijeća;

20. prethodnu saglasnost za uključenje konvertibilnih stavki kapitala u dopunski kapital banke;

21. prethodnu saglasnost za uključenje trajnih depozita u dopunski kapital banke (depozit bez obaveze vraćanja banke);

22. prethodnu saglasnost za velika izlaganja kreditnom riziku (preko 15% osnovnog kapitala banke) prema značajnim dioničarima;

23. saglasnost za učešće u privatizaciji banaka.

4. Sve odredbe ovog uputstva koje se odnose na banke, primjenjuju se i na filijalu strane banke.

5. Zahtjeve mogu podnositi domaća i strana fizička i pravna lica.

6. Akti koji se uz zahtjev dostavljaju moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

7. Ako su u pitanju akti banke, moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, usvojeni, potpisani i ovjereni od strane nadležnih organa banke.

8. Ako banka dostavlja akt na stranom jeziku, dužna je uz isti dostaviti i njegov službeno ovjereni prijevod na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji.

9. Poslije podnošenja zahtjeva, FBA vrši obradu istog, uključujući usklađenost zahtjeva i priložene dokumentacije sa zakonima i drugim propisima, analizu dokumentacije, a može:

1. uključiti razgovor sa predstavnicima banke ili osnivača,

2. izvršiti kontrolu na licu mjesta,

3. tražiti provjeru i/ili potvrdu finansijskih podataka baziranih na trenutnom i prethodnom stanju.

10. FBA o zahtjevu odlučuje Rješenjem. Podnosilac je dužan platiti naknadu za izdavanje Rješenja, utvrđenu u posebnom Zaključku, u skladu sa odredbama Odluke o utvrđivanju tarife naknada FBA.

11. U slučaju da uz zahtjev nisu dostavljeni svi potrebni dokumenti ili informacije, FBA može tražiti od podnosioca zahtjeva dodatne dokumente ili informacije. Isti moraju biti podneseni u roku koji odredi Agencija. Ako traženi dokument ili informacija ne budu podneseni u određenom roku, FBA će zahtjev odbaciti kao nepotpun.

12. Podnosilac zahtjeva ima pravo prigovora na Rješenje FBA, ako u istom nije drugačije određeno. Prigovor se ulaže direktoru FBA, u roku od 8 dana od dana prijema Rješenja. Na prigovor se ne plaća naknada.

13. U slučaju da FBA Rješenjem odbije zahtjev, a podnosilac zahtjeva propusti da u datom roku izjavi prigovor i to učini naknadno, prigovor će se novim Rješenjem FBA odbaciti kao neblagovremen. Prigovor će se odbaciti i u slučaju ako je nedopušten ili je izjavljen od neovlaštenog lica.

B. PROCEDURE ZA IZDAVANJE I ODUZIMANJE DOZVOLA, OVLA[TENJA I SAGLASNOSTI

I. IZDAVANJE BANKARSKE DOZVOLE

122

14. Lica koja podnose zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje bankarskih poslova (u daljnjem tekstu: osnivači) uz pismeni zahtjev prilažu:

1. ugovor o osnivanju banke potpisan od svih osnivača, odnosno Odluku o osnivanju ako se radi o jednom osnivaču;

2. nacrt statuta banke;

3. podatke o kvalifikacijama i iskustvu kandidata za članove nadzornog odbora i uprave banke;

4. izjave o osnivačkom (dioničkom) kapitalu banke;

5. plan i projekcije poslovanja banke;

6. popis osnivača sa dokazima o njihovom bonitetu;

7. akt regulatorne institucije zemlje u kojoj imaju sjedište, odnosno nadležnog organa zemlje u kojoj imaju boravište, kojim se dozvoljava ulaganje kapitala u banke na teritoriji BiH.

Ugovor ili odluka o osnivanju banke

15. Ugovor ili Odluka o osnivanju banke mora sadržavati najmanje sljedeće elemente:

1. ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;

2. naziv i sjedište banke;

3. ciljeve osnivanja banke;

4. djelatnost (bankarski poslovi koje će banka obavljati);

5. ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje;

6. oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;

7. opis prava sadržanih u dionici;

8. broj dionica koji upisuje svaki osnivač banke;

9. postupak i rokovi do kojih su osnivači dužni da uplate sredstva u kapital i osiguraju druge uslove za osnivanje i poslovanje banke;

10. prava i obaveze osnivača;

11. način naknade troškova osnivanja;

12. posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;

13. način rješavanja sporova između osnivača;

14. upravljanje i rukovođenje bankom, sastav i nadležnost organa banke;

15. kriterije za raspodjelu dobiti;

16. snošenje rizika i pokriće eventualnih gubitaka;

123

17. ime i prezime lica koje predstavlja banku u postupku osnivanja.

16. Ugovor moraju potpisati svi osnivači banke ili njihovi punomoćnici, a potpisi moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom.

17. U ugovoru mora biti naveden datum i mjesto zaključenja ugovora, a listovi ugovora moraju biti povezani na način koji onemogućava njihovo naknadno izuzimanje i zamjenu.

Nacrt Statuta banke

18. Nacrt Statuta banke mora sadržavati najmanje sljedeće elemente:

1. naziv i sjedište banke;

2. djelatnost odnosno bankarski poslovi koje će banka obavljati (koji moraju biti u skladu sa ugovorom ili odlukom o osnivanju);

3. odredbe o kapitalu banke (vrste, visina, struktura, način i uvjeti povećavanja i smanjivanja) i iznos dioničkog kapitala koji će biti uplaćen u novčanim sredstvima i vrijednost uloga u stvarima i pravima;

4. odredbe o dionicama banke (klasa, broj i nominalna vrijednost dionica);

5. način formiranja i korištenja fonda rezervi;

6. način podjele dobiti i isplate dividende;

7. način pokrića gubitka;

8. broj glasova po klasi dionica;

9. način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora koje imenuje skupština;

10. sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadležnih organa banke;

11. obaveze i prava radnika banke sa posebnim ovlaštenjima u banci;

12. predstavljanje i zastupanje banke;

13. način osnivanja organizacionih dijelova banke;

14. odredbe o sistemu interne kontrole u banci;

15. odredbe o internoj i eksternoj reviziji banke;

16. postupak pripajanja, spajanja i podjele banke;

17. prestanak banke;

18. druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke;

19. način donošenja općih akata;

20. postupak izmjena i dopuna statuta.

19. Banka je dužna FBA dostaviti tekst Statuta usvojenog na Skupštini u roku od 15 dana od dana njegovog usvajanja.

Podaci o kvalifikacijama i iskustvu kandidata za članove nadzornog odbora i uprave banke

124

20. Podaci o kandidatima za članove nadzornog odbora uključuju dokumentaciju navedenu u tački 117. ovog uputstva.

21. Podaci o kandidatu za člana uprave - direktora banke, uključuju dokumentaciju navedenu u tač. 104. i 105. ovog uputstva, a podaci za ostale kandidate - članove uprave uključuju dokumentaciju navedenu u tački 110. ovog uputstva.

22. Ako u momentu podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole svi kandidati za članove uprave nisu poznati, osnivači moraju osigurati plan potrebnih profila stručnjaka, sa planiranim terminima popune zaposlenika - članova uprave banke.

Izjave o osnivačkom (dioničkom) kapitalu banke

23. Uz zahtjev za izdavanje bankarske dozvole prilažu se izjave o visini i načinu ulaganja osnivačkog kapitala.

24. Izjave domaćeg, odnosno stranog osnivača moraju:

1. biti date pojedinačno;

2. imati datum i potpis osnivača, a ako je osnivač pravno lice, moraju imati pečat;

3. sadržati tačan iznos osnivačkog uloga u novcu;

4. sadržati navod osnivača da će osnivački ulog uplatiti u roku od 7 dana od dana dostavljanja obavještenja FBA o pozitivnom rješenju zahtjeva. Uplata se vrši na račun jedne od domaćih banaka - depozitara za domaćeg osnivača, odnosno na poseban račun FBA ako je strani osnivač.

25. Osnivači prilažu i izjavu o ulogu u stvarima i pravima, koji će služiti neposredno i isključivo bankarskim poslovima, odnosno poslovnoj funkciji banke (zgrada, poslovni prostor, računarska oprema i slična imovina). Ulog u stvarima i pravima izražava se u novcu, pa osnivači uz ovu izjavu prilažu i akt o procjeni vrijednosti stvari i prava koju je izvršilo ovlašteno lice u Federaciji. Ako je u pitanju nekretnina, ona ne smije biti opterećena hipotekom što se dokazuje potvrdom nadležnog organa. Izjava osnivača mora biti potpisana sa naznakom da će u roku od 15 dana od dana registracije banke kod nadležnog suda pokrenuti proceduru prijenosa na banku vlasništva nad nekretninama, odnosno proceduru prijenosa kod nadležnog organa vlasništva nad vrijednosnim papirima koji predstavljaju njegov osnivački ulog, a dokaz o navedenom će dostaviti FBA. Ako je osnivač pravno lice, potpis na izjavi mora biti ovjeren pečatom. Vrijednost kapitala uloženog u stvarima i pravima ne može iznositi više od 30% kapitala uloženog u novcu.

26. Ako banka nije stekla vlasništvo nad stvarima koje je osnivač bio obavezan unijeti kao osnivački ulog, osnivač banke mora uplatiti u novcu vrijednost tih stvari, koje mu banka mora vratiti.

27. U slučaju da ulog osnivača predstavljaju vrijednosni papiri, uz izjavu se prilaže izvještaj o reviziji godišnjeg obračuna za prethodnu godinu izdavaoca vrijednosnih papira, koji je izradio ovlašteni eksterni revizor. Iznos osnivačkog uloga koji čine vrijednosni papiri utvrđuje se na osnovu tržišne vrijednosti istih na dan uplate novčanog dijela osnivačkog uloga banke.

Plan i projekcije poslovanja banke

28. Osnivači su dužni dostaviti FBA kratkoročni i dugoročni (najmanje za četiri godine) poslovni plan koji uključuje:

1. ciljeve i zadatke banke,

2. analizu tržišta,

3. informacije o predloženim vrstama klijenata i usluga,

4. procjenu resursa potrebnih za postizanje ciljeva banke u pogledu tržišnih uvjeta,

5. finansijski plan, koji obavezno uključuje početnu kapitalizaciju, planirane prihode i rashode i druge relevantne informacije koje će odražavati sposobnost banke za rentabilno poslovanje, te povećanje kapitala u obimu dovoljnom za predviđene aktivnosti,

6. plan predloženih tržišta za obavljanje bankarskih usluga,

125

7. plan potrebnih kadrova sa prijedlogom organizacije i sistematizacije radnih mjesta uz navođenje potrebne kvalifikacione strukture i radnog iskustva,

8. podatke o tehničkoj osposobljenosti banke za obavljanje poslova utvrđenih ugovorom ili odlukom o osnivanju i Statutom. Banka je obavezna priložiti dokaze da ispunjava tehničku osposobljenost koji sadržavaju:

8.1. dokumentaciju iz koje je vidljiv način osiguranja poslovnog prostora (vlasništvo, ustupanje bez naknade ili ugovor o zakupu na neodređeno ili određeno vrijeme uz dokaz da je zakupodavac vlasnik poslovnog prostora);

8.2. akt nadležnog organa da poslovni prostor odgovara namjeni za pružanje bankarskih usluga;

8.3. dokumentaciju kojom se dokazuje na koji je način osigurana oprema u banci - (vlasništvo, ustupanje bez naknade ili lizing na neodređeno ili određeno vrijeme);

8.4. specifikacija računarske opreme i aplikativnog softwarea;

8.5. proceduru sa opisom načina zaštite aktive (fizička zaštita aktive, zaštita podataka, i sl.).

29. Uz poslovni plan obavezno se prilažu:

1. Analiza faktora koji se uzimaju kod ocjene adekvatnosti kapitala, a uključuje:

1.1. troškove osnivanja;

1.2. očekivane zarade;

1.3. iskustvo menadžmenta;

1.4. očekivane rizike vezane za aktivu i pasivu;

1.5. ulog u stvarima i pravima izražen u novcu;

1.6. mogućnost osiguranja dodatnog kapitala kad se za to ukaže potreba.

2. Podaci za ocjenu svih vrsta rizika:

2.1. kreditni (da zajmoprimac neće pravovremeno otplatiti kredit):

2.1.1. analiza koju će banka primijeniti u svakom vidu kreditnog odnosa;

2.1.2. kreditni odbor banke, njegov izbor i struktura, kao i učestalost sastanaka;

2.1.3. standardi koji se moraju slijediti u procesu izdavanja kredita.

2.2. finansijski:

2.2.1. rizik likvidnosti (rizik da banka neće moći izvršavati svoje tekuće obaveze):

(a) ročna usklađenost strukture obaveza i strukture aktive banke;

(b) detaljan plan za rješavanje vanrednih likvidnosnih potreba;

2.2.2. cjenovni:

(a) rizik kamatne stope (rizik pada prihoda i vrijednosti investicija radi promjena na tržištu);

126

(b) rizik deviznog poslovanja (rizik od promjene kurseva stranih valuta i devizne zaduženosti);

2.3. kapitala (rizik da banka ne može održavati propisani nivo kapitala u odnosu na aktivu);

2.3.1. planovi za ostvarenje propisanog nivoa kapitala;

2.4. operativni (rizik da operativni troškovi budu znatno veći od predviđenih);

2.4.1. plan operacija i troškova banke za njihovo provođenje;

2.5. poslovni.

Popis osnivača sa dokazima o njihovom bonitetu

30. Uz ugovor, odnosno odluku o osnivanju, moraju se priložiti podaci i dokazi neophodni za utvrđivanje boniteta osnivača, a to su:

1. za fizička lica - ovjerena fotokopija lične karte, odnosno pasoša; podaci o obrazovanju i precizan kratki pregled profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva, uključujući imena svih društava za koje je to lice radilo uz navođenje poslova koje je izvršavalo, a posebno informacije o reprezentativnim ovlaštenjima, internim ovlaštenjima u procesu donošenja odluka i područjima posla pod njegovim rukovodstvom, kao i adekvatne finansijske informacije kao što je izjava o imovnom stanju i prihodima i uvjerenje da je plaćen porez za prethodnu fiskalnu godinu;

2. za pravna lica - rješenja o registraciji, finansijski izvještaji (bilans stanja i bilans uspjeha) za posljednje 3 fiskalne godine ili za svaku fiskalnu godinu od dana osnivanja pravnog lica ako je taj period manji od tri godine, ovjereni od nezavisnog eksternog revizora, kao i posljednji periodični izvještaj prije podnošenja zahtjeva, te ime svakog pojedinačnog lica koje posjeduje značajan vlasnički udio u tom pravnom licu, uz naznaku procenta vlasništva;

3. za fizička lica - podaci o osuđivanosti za krivično djelo ili privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala, izdati od strane nadležnog organa u periodu od 5 godina od dana pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a za pravna lica - navedeni podaci za privredni prijestup.

31. Za osnivače koji će posjedovati ili kontrolisati značajan vlasnički interes (više od 10% ukupnih glasačkih prava banke) moraju se osigurati slijedeći podaci:

1. podaci o trenutnoj zaposlenosti;

2. planirani broj/procenat dionica koje će posjedovati, odnosno kontrolisati;

3. informacije o kontrolnom interesu ili vlasništvu u drugim društvima.

32. Osnivači banke moraju biti lica od povjerenja i posjedovati dovoljnu finansijsku sposobnost s obzirom na predloženu veličinu banke i vrstu njenih aktivnosti, što u svakom konkretnom slučaju cijeni FBA.

33. Navedeni dokazi o bonitetu osnivača primjenjivat će se i na svakog vlasnika značajnog udjela u pravnom licu ako je to pravno lice osnivač banke.

34. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za osnivanje banke, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.

35. Rješenje iz tačke 34 ovog uputstva podrazumijeva obavljanje poslova platnog prometa u zemlji i inostranstvu.

36. Banka je dužna FBA dostaviti ovjerene fotokopije upisa kod Komisije za vrijednosne papire, registarskog suda i izvod iz Registra vrijednosnih papira u roku od 15 dana od dana svakog pojedinog upisa.

II. ODBIJANJE IZDAVANJA BANKARSKE DOZVOLE

127

37. FBA može odbiti izdati dozvolu po bilo kojem od slijedećih osnova:

1. dokumentacija o osnivanju banke ili osnivački kapital banke ne odgovaraju zahtjevima Zakona o bankama ili aktima sačinjenim na osnovu istog, odnosno ovom uputstvu;

2. nezadovoljavajuće finansijsko stanje ili nedostatak povjerenja u nekog od osnivača;

3. nedostatak povjerenja ili profesionalne kvalifikacije u nekog od predloženih kandidata za člana nadzornog odbora ili uprave banke;

4. davanje nepouzdanih informacija od strane osnivača ili nepodnošenje informacija koje traži FBA u procesu odlučivanja o zahtjevu.

38. Smatra se da postoji nezadovoljavajuće finansijsko stanje nekog od osnivača ako:

1. obaveze osnivača prelaze njegovu aktivu, bez obzira na činjenicu da li je pokrenut stečajni postupak ili ne;

2. ukupni iznos obaveza osnivača može predstavljati značajan rizik za stabilnost banke;

3. podneseni finansijski podaci ukazuju na to da osnivač ne bi bio u mogućnosti da održava propisani stepen adekvatnosti kapitala;

4. postoje druge činjenice koje ukazuju na finansijsku opasnost po banku i/ili depozitare banke, a kao posljedica mogućeg postupanja od strane osnivača.

39. Smatra se da postoji nedostatak povjerenja u nekog od osnivača ako:

1. su pravno i fizičko lice osnivači banke, pri čemu je fizičko lice vlasnik - suvlasnik ili direktor tog pravnog lica (jednog od osnivača banke);

2. su pravna lica osnivači banke kod kojih je vlasnik, pretežni suvlasnik ili direktor jednog pravnog lica (osnivača banke) istovremeno vlasnik, pretežni suvlasnik ili direktor drugog pravnog lica (osnivača banke);

3. su pravna lica osnivači banke kod kojih su direktori ili vlasnici članovi uže porodice osnivača;

4. su lica povezana sa bankom, u skladu sa Zakonom o bankama;

5. je fizičko lice-osnivač bio član organa upravljanja, rukovođenja ili interni revizor u banci kod koje je od strane FBA ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, u periodu od 1 godine prije uvođenja tih mjera;

6. je fizičko lice-osnivač bio član organa upravljanja ili rukovođenja u pravnom licu kod kojeg je pokrenut postupak stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja te mjere.

40. Smatra se da postoji nedostatak povjerenja ili profesionalne kvalifikacije u nekog od predloženih kandidata za člana nadzornog odbora ili uprave banke, ako FBA utvrdi za nekog od njih da:

1. je ranije bilo član organa upravljanja, rukovođenja ili interni revizor u banci kod koje je od strane FBA ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja tih mjera;

2. je ranije bilo član organa upravljanja ili rukovođenja u pravnom licu kod kojeg je pokrenut postupak stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja te mjere;

3. je lice bilo osuđivano za krivično djelo ili privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala u periodu od 5 godina od dana pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme izdržavanja kazne zatvora;

128

4. prethodno poslovno ili privatno ponašanje lica uključuje činjenice koje ukazuju na to da se od istog ne može očekivati valjano poslovanje.

41. FBA može, izuzetno, dati saglasnost za nekog od predloženih kandidata za člana nadzornog odbora ili uprave banke, bez obzira na činjenice iz tač. 40.1. i 40.2 ovog uputstva, pod uvjetom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja privremene uprave, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja i da je proteklo najmanje dvije godine od uvođenja privremene uprave, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja.

III. UKIDANJE BANKARSKE DOZVOLE

42. FBA može Rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu u slučaju:

1. kažnjavanja banke za prekršaj, u skladu sa Zakonom o bankama, na osnovu konačnog Rješenja nadležnog organa;

2. utvrđivanja da je bankarska dozvola izdata na osnovu nezakonitih ili lažnih isprava, odnosno da postoje druge nepravilnosti koje se tiču zahtjeva za izdavanje dozvole. FBA navedene činjenice može utvrditi u postupku kontrole ispunjavanja uvjeta osnivanja banke ili na drugi način;

3. da prijava za upis u sudski registar nije podnesena u roku od 30 dana od dana dobijanja bankarske dozvole ili banka nije počela sa obavljanjem bankarskih djelatnosti u roku od 90 dana od upisa u sudski registar ili banka ne prima novčane depozite niti daje kredite duže od šest mjeseci. FBA navedene činjenice može utvrditi u postupku kontrole ispunjavanja uvjeta osnivanja banke ili na drugi način;

4. da je iznos kapitala banke manji od minimalnog iznosa utvrđenog zakonom i drugim podzakonskim propisima. FBA navedenu činjenicu može utvrditi u postupku kontrole banke ili iz dostavljenih obaveznih izvještaja banke, odnosno iz dostavljenih izvještaja eksterne revizije u kojima je utvrđeno da je iznos kapitala banke manji od minimalnog iznosa propisanog zakonom;

5. zahtjeva banke, odnosno donošenja odluke nadležnog organa upravljanja da se banka likvidira. FBA u ovom slučaju postupa na osnovu odluke Skupštine banke i izvještaja eksternog revizora o rezultatima poslovanja sa stanjem na posljednji dan mjeseca koji je prethodio mjesecu donošenja odluke.

43. FBA će Rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu u slučaju:

1. preporuke privremenog upravnika. FBA će donijeti Rješenje o ukidanju bankarske dozvole u roku od 30 dana od dana usvajanja pismenog izvještaja privremenog upravnika banke, sa prijedlogom za ukidanje bankarske dozvole i likvidaciju banke (sa procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji banke) ili drugim prijedlogom u skladu sa zakonom koji je osnov za ukidanje bankarske dozvole;

2. spajanja, pripajanja ili podjele banke, u pravilu, poslije dostave Rješenja Komisije za vrijednosne papire o odobravanju statusne promjene;

3. prestanka postojanja banke kao pravnog lica, a poslije pribavljanja dokaza o postojanju pravnog osnova za prestanak banke;

4. nesolventnosti banke, ako u postupku kontrole banke ili iz dostavljenih obaveznih izvještaja banke, odnosno iz dostavljenih izvještaja eksterne revizije utvrdi da je banka nesolventna u skladu sa odredbama Zakona o bankama i Odluke o uvjetima kada se banka smatra nesolventnom, odnosno ako utvrdi da je vrijednost obaveza veća od vrijednosti aktive banke. Ukidanjem bankarske dozvole istovremeno se pokreće postupak likvidacije banke;

5. neispunavanja uvjeta članstva za osiguranje depozita.

44. FBA će donijeti Rješenje o ukidanju bankarske dozvole najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema dokumentacije ili drugih dokaza, odnosno u roku od 60 dana od dana saznanja za činjenice i okolnosti zbog kojih se bankarska dozvola ukida.

IV. OVLA[TENJE ZA OSNIVANJE ORGANIZACIONIH DIJELOVA BANKE SA SJEDI[TEM NA TERITORIJI FEDERACIJE

45. Banka sa sjedištem u Federaciji može osnovati organizacijski dio (filijalu ili drugi organizacijski dio) na teritoriji Federacije, Republike Srpske, Distrikta Brčko i u inostranstvu.

129

46. Banka prije zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije FBA dostavlja na mišljenje elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja dijela banke. Elaborat obavezno sadrži plan poslovanja za period od najmanje tri godine od dana početka rada organizacionog dijela sa finansijskim pokazateljima i njihovim uticajem na rezultate poslovanja banke, visinu eventualnih ulaganja u taj organizacioni dio, informatičku opremljenost i povezanost sa bankom, te plan kadrova koji će u njemu biti zaposleni u dijelu banke (broj i kvalifikaciona struktura);

47. Poslije davanja pozitivnog mišljenja na elaborat, Banka dostavlja FBA zahtjev za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije uz koji u papirnoj i u elektronskoj formi prilaže:

1. odluku nadležnog organa upravljanja o osnivanju dijela banke sa naznakom poslova koje će taj dio banke obavljati;

2. izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati efikasnu zaštitu aktive u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama;

3. izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati primjenu Programa, politika i procedura koje su sačinjene prema odredbama Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma;

4. odluku nadležnog organa o imenovanju rukovodioca dijela banke sa naznakom njegovih ovlaštenja, te dokazima o njegovoj stručnoj spremi, državljanstvu i radnom iskustvu;

5. dokaz o osiguranom poslovnom prostoru (dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu sa dokazom da je zakupodavac vlasnik poslovnog prostora);

6. rješenje nadležnog organa uprave da prostor odgovara namjeni.

48. Za osnivanje najnižeg organizacionog dijela banke (šalter, ispostava i sl.) FBA cijeni potrebu za izdavanje saglasnosti. Prije osnivanja navedenog organizacionog dijela, banka dostavlja FBA obavijest o namjeri osnivanja i dokumentaciju iz tačke 47., izuzev dokumentacije iz tačke 47.4 ovog uputstva.

49. Za promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz tačke 45. ovog uputstva (adresa sjedišta, organizacioni oblik, organizaciona pripadnost i dr.) FBA izdaje saglasnost. Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti, banka dostavlja FBA dokumentaciju iz tačke 47. ovog uputstva, izuzev dokumentacije koju FBA već posjeduje i koja se ne mijenja.

50. Rješenje po zahtjevu za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. FBA može izuzetno donijeti rješenje ako nedostaje dokumentacija iz tačke 47.6 ovog uputstva, s tim da obaveže Banku da se ista naknadno dostavi. Navedeni izuzetak primjenjivat će se samo u slučaju da Banka dokumentuje u pisanoj formi da je podnijela nadležnom organu zahtjev, a isti nije izdao traženo rješenje.

51. Banka je dužna FBA dostaviti datum tačnog početka rada organizacionog dijela radi ažuriranja evidencije FBA i ovjerenu fotokopiju izvršenog upisa istog u sudski registar, u roku od 15 dana od dana upisa.

52. Banka uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Republike Srpske ili Distrikta Brčko, dostavlja FBA dokumentaciju iz tač. 46. i 47. ovog uputstva.

53. Rješenje po zahtjevu iz tačke 52. ovog uputstva, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

54. Banka je dužna da se u daljnjem postupku obrati regulatornoj instituciji Republike Srpske, odnosno Distrikta Brčko uz primjenu propisa Republike Srpske, odnosno Distrikta Brčko.

55. Banka je dužna FBA dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od regulatorne institucije Republike Srpske, odnosno Distrikta Brčko kao i ovjerenu fotokopiju upisa u sudski registar osnovanog organizacionog dijela u roku od 15 dana od dana odobrenja, odnosno upisa.

56. Banka uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela u inostranstvu, dostavlja FBA dokumentaciju iz tač. 46. i 47. ovog uputstva kao i dozvolu Ministarstva trgovine FBiH za iznošenje sredstava u inostranstvo u svrhu osnivanja organizacionog dijela.

130


58. Banka je dužna da se u daljnjem postupku obrati nadležnoj instituciji zemlje u kojoj osniva organizacioni dio i da primjenjuje propise te zemlje.

59. Banka je dužna FBA dostaviti akt o upisu organizacionog dijela u evidenciju zemlje djelatnosti izdato od nadležne institucije te zemlje, u roku od 15 dana od dana upisa.

V. OVLA[TENJE ZA OSNIVANJE PREDSTAVNI[TVA BANKE SA SJEDI[TEM NA TERITORIJI FEDERACIJE

60. Banka sa sjedištem na teritoriji Federacije može osnovati predstavništvo na teritoriji Republike Srpske, Distrikta Brčko i u inostranstvu.

61. Banka uz zahtjev za osnivanje predstavništva na teritoriji Republike Srpske, Distrikta Brčko ili u inostranstvu dostavlja FBA dokumentaciju iz tačke 66. ovog uputstva, a ako se radi o predstavništvu u inostranstvu, banka dostavlja i dozvolu Ministarstva trgovine FBiH za iznošenje sredstava u inostranstvo u svrhu osnivanja predstavništva.


63. Banka je dužna da se u daljnjem postupku obrati nadležnoj instituciji Republike Srpske, Distrikta Brčko, odnosno zemlje u kojoj osniva predstavništvo i da primjenjuje njihove propise.

64. Banka je dužna FBA dostaviti akt o upisu predstavništva u evidenciju Republike Srpske, Distrikta Brčko ili zemlje djelatnosti izdat od nadležne institucije, u roku od 15 dana od dana upisa.

VI. OVLA[TENJE ZA OSNIVANJE PREDSTAVNI[TVA BANKE SA SJEDI[TEM IZVAN TERITORIJE FEDERACIJE

65. Banka sa sjedištem izvan teritorije Federacije može osnovati predstavništvo na teritoriji Federacije.

66. Banka uz zahtjev za dobijanje ovlaštenja za osnivanje predstavništva, FBA dostavlja:

1. podatke o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke (registracija banke);

2. statut banke;

3. podatke o finansijskom poslovanju banke u periodu za posljednje tri godine, odnosno za period postojanja banke ako je manji od tri godine;

4. akt nadležnog organa banke o osnivanju predstavništva, sa obaveznom naznakom naziva, sjedišta i djelatnosti predstavništva;

5. dokaz o osiguranju poslovnog prostora (dokaz o vlasništvu ili ugovor o zakupu sa dokazom da je zakupodavac vlasnik poslovnog prostora);

6. rješenje nadležnog organa uprave da poslovni prostor odgovara namjeni;

7. program rada predstavništva;

8. podatke o zaposlenicima - broj i kvalifikaciona struktura;

9. podatke o licu odgovornom za rad i zastupanje predstavništva, uz navođenje ovlaštenja u aktu o imenovanju i podnošenje dokaza o njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu;

10. ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva.

131

67. Rješenje po zahtjevu za izdavanje dozvole za osnivanje predstavništva, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

68. Predstavništvo je dužno FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju svog upisa kod nadležnog organa uprave u Federaciji u roku od 15 dana od dana upisa.

VII. OVLA[TENJE ZA OSNIVANJE FILIJALE BANKE SA SJEDI[TEM IZVAN TERITORIJE FEDERACIJE

69. Banka sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko može osnovati filijalu koja će u ime i za račun banke primati novčane depozite i davati kredite na teritoriji Federacije.

70. Banka iz tačke 69. ovog uputstva, uz zahtjev za osnivanje filijale na teritoriji Federacije dostavlja dokumentaciju iz tač. 46. i 47. ovog uputstva (elaborat dostavlja uz zahtjev), kao i:

1. bankarsku dozvolu banke koja osniva filijalu izdatu od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, odnosno Ureda za bankarstvo Distrikta Brčko;

2. akt o osnivanju filijale na teritoriji Federacije izdat od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, odnosno Ureda za bankarstvo Distrikta Brčko;

3. ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju filijale.


72. Filijala nema svojstvo pravnog lica, a upisuje se u registar suda u kome je upisana i banka.

73. Banka je dužna FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju upisa filijale u sudski registar u roku od 15 dana od dana upisa.

74. Banka sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: strana banka) može osnovati filijalu koja će u svoje ime i za svoj račun primati novčane depozite i davati kredite na teritoriji Federacije.

75. Strana banka uz zahtjev za osnivanje filijala FBA dostavlja dokumentaciju propisanu za izdavanje bankarske dozvole iz ovog uputstva.

76. Zavisno od slučaja, FBA cijeni da li će prije izdavanja ovlaštenja vršiti konsultacije sa institucijama nadležnim za izdavanje dozvola i superviziju zemlje u kojoj je sjedište strane banke.

77. Rješenje po zahtjevu o izdavanju ovlaštenja za osnivanje filijale strane banke, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

78. Filijala strane banke ima svojstvo pravnog lica i registruje se u registru suda na čijoj teritoriji filijala ima sjedište.

79. Filijala strane banke je dužna FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju upisa kod Komisije za vrijednosne papire, te ovjerenu fotokopiju upisa u sudski registar i izvod iz Registra vrijednosnih papira u roku od 15 dana od dana ovih upisa.

VIII. DOZVOLA ZA OSNIVANJE SUPSIDIJARNOG LICA BANKE SA SJEDI[TEM IZVAN TERITORIJE FEDERACIJE

80. Banka sa sjedištem izvan teritorije Federacije (u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko ili strana banka) može osnovati supsidijarno lice na teritoriji Federacije.

81. Banka iz tačke 80. ovog uputstva uz zahtjev za osnivanje supsidijarnog lica, FBA dostavlja:

1. dozvolu za obavljanje bankarskih poslova izdatu od nadležne institucije;

2. dozvolu za osnivanje supsidijarnog lica izdatu od nadležne institucije.

132

82. Rješenje po zahtjevu za izdavanje dozvole za osnivanje supsidijarnog lica, FBA će donijeti nakon konsultacija sa institucijom nadležnom za izdavanje dozvola i superviziju banke osnivača, u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom i izvještaja navedene supervizijske institucije o izvršenoj kontroli banke osnivača.

83. Banka je dužna FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju upisa supsidijarnog lica iz sudskog registra, te ostale zakonom predviđene upise kod nadležnih institucija u roku od 15 dana od dana ovih upisa.

IX. ODOBRENJE ZA SMANJENJE KAPITALA ILI POGOR[ANJE STRUKTURE KAPITALA BANKE OTKUPOM VLASTITIH DIONICA

84. Banka uz zahtjev za izdavanje odobrenja za smanjenje kapitala ili pogoršanje strukture kapitala banke otkupom vlastitih dionica, FBA dostavlja:

1. prijedlog odluke nadležnog organa upravljanja banke o sticanju vlastitih dionica ili odgovarajući akt banke da se radi o sticanju vlastitih dionica za zaposlene, odnosno drugi pravni osnov za sticanje vlastitih dionica (statusna promjena, sudski nalog za prinudno izvršenje, ili za zaštitu manjinskih dioničara i sl.);

2. elaborat usvojen od nadležnog organa upravljanja koji će obavezno sadržavati analizu uticaja otkupa vlastitih dionica na neto kapital banke, sa terminskim planom prodaje istih, a najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana sticanja ovih dionica.

85. Rješenje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za smanjenje kapitala ili pogoršanje strukture kapitala banke otkupom vlastitih dionica, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

86. Banka je dužna FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju Rješenja o upisu vlastitih dionica kod Komisije za vrijednosne papire u roku od 15 dana od dana izvršenog upisa, te ovjerenu fotokopiju upisa o opozivu stečenih vlastitih dionica kod Registra za vrijednosne papire u roku od 15 dana od dana izvršenog upisa.

X. ODOBRENJE ZA STICANJE ILI POVE]ANJE ZNAČAJNOG VLASNIČKOG INTERESA U BANCI

87. Fizička i pravna lica uz zahtjev za izdavanje odobrenja za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa u banci preko 10%, 33%, 50% i 66,7% učešća u kapitalu banke ili u ukupnom broju dionica banke s pravom glasa, FBA dostavljaju:

1. pravna lica - sudsku registraciju; fizička lica - kopiju lične karte ili pasoša;

2. pravna lica - podatke o svom poslovanju u posljednje tri poslovne godine (bilanse stanja i uspjeha revidirane od strane eksternog revizora) kao i posljednji periodični izvještaj; fizička lica - potvrdu o plaćenom iznosu poreza na prihod;

3. način sticanja ili povećanja značajnog vlasničkog interesa;

4. akt regulatorne, odnosno nadležne institucije kojim se dozvoljava namjeravano stjecanje;

5. dokaze o vlasništvu u drugim pravnim licima;

6. izjavu o zaduženjima kod drugih banaka i njihovu visinu;

7. dokaze o kompetentnosti i iskustvu za fizička lica, kako ne bi bili ugroženi interesi banke ili njenih deponenata.

88. FBA može odbiti izdati Rješenje o odobrenju za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa u banci iz sljedećih razloga:

1. lošeg finansijskog stanja podnosioca zahtjeva;

2. nedostatka kompetentnosti i iskustva fizičkog lica-podnosioca zahtjeva, zbog kojeg bi mogli biti ugroženi interesi banke ili njenih deponenata;

3. ako bi izdavanje takvog odobrenja dovelo do ulaska banke u transakcije ili učestvovanja banke u djelatnostima koje predstavljaju nelojalnu konkurenciju na finansijskom tržištu;

133

4. ako je podnosilac zahtjeva dostavio informacije koje su netačne ili nisu u skladu sa propisima FBA ili je podnosilac zahtjeva odbio da dostavi podatke koje je FBA tražila radi odlučivanja po zahtjevu.

89. Rješenje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

90. Banka je dužna FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju Izvoda promjena kod Registra vrijednosnih papira u roku od 15 dana od dana upisa.

XI. PRETHODNO ODOBRENJE ZA STICANJE ZNAČAJNOG VLASNIČKOG UDJELA BANKE U DRUGOM PRAVNOM LICU ILI UKUPNE NETO VRIJEDNOSTI SVIH VLASNIČKIH UDJELA BANKE U DRUGIM PRAVNIM LICIMA

91. Banka uz zahtjev za sticanje značajnog vlasničkog udjela u drugom pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica, koji prelazi 5% (do 15%, odnosno do 10% u nefinansijskom licu) njenog osnovnog kapitala, FBA dostavlja:

1. sudsku registraciju tog pravnog lica ili supsidijarnog lica tog pravnog lica;

2. finansijske pokazatelje za pravno lice ili supsidijarno lice tog pravnog lica u posljednje tri poslovne godine (bilansi stanja i uspjeha revidirane od strane eksternog revizora);

3. prijedlog odluke nadležnog organa banke sa analizom pokazatelja kako će se ulaganje odraziti na poziciju neto kapitala banke i ostalih zakonom propisanih standarda poslovanja.

92. Banka uz zahtjev za dobijanje saglasnosti za sticanje ukupne neto vrijednosti svih svojih vlasničkih udjela u drugim pravnim licima ili u supsidijarnim licima tog pravnog lica, iznad 20% (do 50%, odnosno do 25% u nefinansijskom licu) njenog osnovnog kapitala, FBA dostavlja dokumentaciju iz tačke 91. ovog uputstva.

93. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za sticanje značajnog vlasničkog udjela u drugom ili drugim pravnim licima, odnosno njihovim supsidijarnim licima, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

94. Banka je dužna FBA dostaviti ovjerenu fotokopiju Rješenja o upisu promjena kod nadležnog registarskog suda i drugih zakonom propisanih institucija za pravno lice u kome je banka stekla značajan vlasnički udio u roku od 15 dana od dana svakog pojedinog upisa.

XII. PRETHODNO ODOBRENJE ZA STATUSNU PROMJENU BANKE

95. Banka uz zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja za statusnu promjenu (spajanje, pripajanje ili podjela) FBA dostavlja:

1. prijedloge elaborata o ekonomskoj opravdanosti statusne promjene usvojene od nadzornih odbora banaka u procesu statusne promjene, koji sadrže sve elemente iz Zakona o privrednim društvima;

2. istovjetne prijedloge odluka nadzornih odbora banaka o statusnoj promjeni;

3. plan poslovanja ishodne banke/banaka;

4. prijedlog za direktora ishodne banke/banaka sa dokumentacijom iz tačke 104., odnosno 105. ovog uputstva;

5. prijedlog za članove uprave ishodne banke/banaka sa dokumentacijom iz tačke 110. ovog uputstva;

6. prijedlog za članove nadzornog odbora ishodne banke/banaka sa dokumentacijom iz tačke 117. ovog uputstva.

96. U slučaju da je u banci imenovan privremeni upravnik, on u izvještaju može, kao jednu od mjera, predložiti spajanje ili pripajanje banke sa drugom bankom. U tom slučaju elaborat i odluku u ime te banke donosi privremeni upravnik.

97. U slučaju da je u banci imenovan likvidacijski upravnik, on može kao jednu od svojih mjera predložiti pripajanje banke drugoj banci. U tom slučaju elaborat i odluku u ime te banke donosi likvidacijski upravnik.

134

98. FBA može odbiti izdavanje Rješenja o odobrenju za statusnu promjenu banke iz slijedećih razloga:

1. ako ishodna banka ne ispunjava uvjete propisane za visinu minimalnog kapitala i predviđene standarde poslovanja;

2. nedostatka kompetentnosti i iskustva predloženih članova uprave ishodne banke, koji može ugroziti interese banke ili njenih deponenata;

3. ako je podnosilac zahtjeva dostavio podatke koji su netačni ili nisu u skladu sa zahtjevima koje je propisala FBA ili je podnosilac zahtjeva odbio dostaviti tražene podatke;

4. ako je za direktora, člana uprave ili člana nadzornog odbora ishodne banke predloženo lice koje je bilo član organa upravljanja, rukovođenja ili interni revizor u banci kod koje je od strane FBA ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja tih mjera;

5. ako je za direktora, člana uprave ili člana nadzornog odbora ishodne banke predloženo lice koje je bilo član organa upravljanja ili rukovođenja u pravnom licu kod kojeg je pokrenut postupak stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja te mjere.

99. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za statusne promjene, FBA će donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

100. Banke u postupku statusne promjene dužne su FBA dostaviti elaborate i odluke usvojene na skupštinama u roku od 15 dana od dana usvajanja, te Rješenje o odobravanju statusne promjene koje izdaje Komisija za vrijednosne papire, kao i pismene izvještaje revizora o računovodstvenim iskazima banaka na dan utvrđen u elaboratu u roku od 10 dana od dana izdavanja istih. Ishodna banka/banke dužna je dostaviti FBA svoje nove upise kod Komisije i nadležnog registarskog suda, te Izvod iz Registra vrijednosnih papira u roku od 15 dana od dana svakog pojedinog upisa.

XIII. SAGLASNOST NA STATUT BANKE

101. Banka uz zahtjev za izdavanje saglasnosti na Statut, te njegove izmjene i dopune FBA dostavlja:

prijedlog odluke o usvajanju Statuta (sa tekstom Statuta) ili prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta, usvojen od nadzornog odbora.

102. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti na Statut ili izmjene i dopune Statuta banke, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

103. Nakon davanja saglasnosti na Statut, Banka je dužna FBA dostaviti:

odluku sa tekstom Statuta iz tačke 101. ovog Uputstva, usvojenu na Skupštini u roku od 15 dana od dana njenog usvajanja. Ako se usvojena odluka razlikuje od predložene, FBA će izdato rješenje staviti van snage.

eventualne upise promjena, koji su rezultat izmjene Statuta, kod Komisije za vrijednosne papire i registarskog suda u roku od 15 dana od dana svakog pojedinog upisa.

XIV. PRETHODNA SAGLASNOST ZA IMENOVANJE DIREKTORA I ČLANOVA UPRAVE BANKE

104. Banka uz zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje direktora FBA dostavlja:

1. prijedlog odluke Nadzornog odbora o imenovanju kandidata;

2. identifikacioni dokument kandidata (lična karta ili pasoš);

3. dokaz o državljanstvu kandidata;

4. dokaz o školskoj spremi kandidata (VSS - diploma ekonomskog ili pravnog fakulteta, odnosno nostrifikovana diploma za kandidate koji su diplomirali izvan teritorije BiH), teoretsko poznavanje bankarstva stečeno na univerzitetu, praktično poznavanje bankarstva stečeno putem obuke na radnom mjestu i posjedovanje posebnih znanja neophodnih za uspješno rukovođenje bankom (specijalizacije, stručni seminari, znanje stranih jezika i sl.);

135

5. dokaz o radnom iskustvu kandidata na odgovarajućim rukovodnim poslovima, najmanje za period od tri godine u bankama usporedive veličine i vrste, drugim društvima koja nude finansijske usluge ili radnim mjestima u vladi ili njenim organima, a koji su povezani sa bankarstvom;

6. program rada banke, sačinjen od strane kandidata, za period od najmanje četiri godine, sa načinom i instrumentima za provođenje predložene i utvrđene poslovne politike banke;

7. prijedlog članova uprave, sačinjen od strane kandidata, sa naznakom kojim će poslovima rukovoditi i uz dokumentaciju predviđenu za iste u skladu sa ovim uputstvom;

8. dokaz da kandidat nije osuđivan za krivično djelo ili privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala, izdat od nadležnih organa zemlje čije državljanstvo ima, u periodu od 5 godina od dana pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme izdržavanja kazne zatvora;

9. izjavu kandidata da nije bio član organa upravljanja ili rukovođenja, odnosno interni revizor u banci u kojoj je od strane FBA ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja tih mjera;

10. izjavu kandidata da nije bio član organa upravljanja ili rukovođenja u pravnom licu u kojem je pokrenut postupak stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja te mjere;

11. dokaz o vlasništvu kandidata u drugom pravnom licu, odnosno izjavu da nije vlasnik;

12. dokaz o učešću u organima upravljanja kandidata u drugom pravnom licu, odnosno izjavu da nije u takvom članstvu, kao i izjavu da nije član Nadzornog odbora druge banke (osim banke sa kojom postoje uske veze u smislu Zakona);

13. prijedlog ugovora o radu između kandidata i banke kojim se predviđa rad u punom radnom vremenu kandidata u banci, bez navođenja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom.

105. Ako je kandidat za direktora banke strani državljanin, pored navedenih dokaza i dokumenata potrebno je uz zahtjev priložiti:

1. odobrenje nadležnog organa unutrašnjih poslova za stalni, odnosno privremeni boravak u Federaciji BiH;

2. radnu dozvolu nadležnog organa za zapošljavanje;

3. dokaz o poznavanju jednog od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji BiH ili dokaz da banka ima zaposlenog prevodioca (VSS - filozofski fakultet odgovarajuće grupe jezika);

4. dokaz da je najmanje jedna trećina članova uprave iz reda državljana BiH.

106. Nakon obrade zahtjeva, direktor FBA obavlja intervju sa predloženim kandidatom, a Rješenje po zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za direktora, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

107. Banka uz zahtjev za imenovanje privremenog direktora dostavlja za kandidata dokumentaciju navedenu u tački 104., izuzev dokumentacije iz tač. 104.6., 104.7. i 104.13 ovog uputstva.

108. Rješenje po zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za privremenog direktora, FBA će donijeti u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

109. Banka uz zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje direktora, dostavlja i zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje ostalih članova uprave.

110. Banka uz zahtjev iz tačke 109. ovog uputstva FBA dostavlja za svakog kandidata dokumentaciju navedenu u tački 104., izuzev dokumentacije iz tač. 104.1., 104.6. i 104.7., te dokumentaciju navedenu u tački 105. ovog uputstva (ako se radi o strancu).

136

111. FBA cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za kandidata za člana uprave koji nema stručnu spremu iz tačke 104.4 ovog uputstva, samo izuzetno i pod uvjetom da kandidat ima radno iskustvo od najmanje pet godina na bankarskim poslovima.

112. Ako kandidat za direktora ili člana uprave dostavi izjavu da je bio član organa upravljanja ili rukovođenja iz tač. 104.9 ili 104.10 ovog uputstva, FBA cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uvjetom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja privremene uprave, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja i da je proteklo najmanje dvije godine od uvođenja privremene uprave, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja.

113. Rješenje po zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za članove uprave FBA će donijeti uz Rješenje o davanju saglasnosti za imenovanje direktora, odnosno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

114. U slučaju promjena članova uprave u toku trajanja mandata direktora, Banka podnosi FBA zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za novog kandidata uprave, te uz isti prilaže potrebnu dokumentaciju iz tačke 110. ovog uputstva, kao i odluku o razrješenju dosadašnjeg člana uprave sa obrazloženjem razrješenja.

115. Rješenje po zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za pojedinog člana uprave FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

116. Banka je dužna da FBA dostaviti zaključen ugovor o radu za direktora i za članove uprave u roku od 15 dana od dana potpisivanja istih, te upis lica ovlaštenih za zastupanje u registarskom sudu u roku od 15 dana od dana upisa.

XV. PRETHODNA SAGLASNOST ZA IZBOR KANDIDATA ZA ČLANOVE NADZORNOG ODBORA BANKE

117. Banka uz zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za izbor kandidata za članove nadzornog odbora, FBA dostavlja prijedlog članova nadzornog odbora pripremljen za Skupštinu banke, te za svakog kandidata:

1. identifikacioni dokument (lična karta ili pasoš);

2. dokaz o državljanstvu;

3. podatke o obrazovanju - školskoj spremi, te precizan kratki pregled profesionalnih aktivnosti i radnog iskustva;

4. dokaz da nije osuđivan za krivično djelo ili privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala, izdat od nadležnih organa zemlje čije državljanstvo kandidat ima, u periodu od 5 godina od dana pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme izdržavanja kazne zatvora;

5. izjavu kandidata da nije bio član organa upravljanja ili rukovođenja, odnosno interni revizor u banci u kojoj je od strane FBA ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja tih mjera;

6. izjava kandidata da nije bio član organa upravljanja ili rukovođenja, u pravnom licu u kojem je pokrenut postupak stečaja u periodu od 1 godine prije uvođenja te mjere;

7. dokaz o vlasništvu u drugom pravnom licu, odnosno izjavu da nije vlasnik;

8. dokaz o učešću u organima upravljanja u drugom pravnom licu, odnosno izjavu da nije u takvom članstvu;

118. Ukoliko najmanje jedna polovina kandidata za članove nadzornog odbora ne posjeduje posebna znanja i iskustva iz oblasti neophodnih za uspješno poslovanje bankom (rad u bankarstvu, finansijskim organizacijama i sl.), FBA će odbiti zahtjev banke za izdavanje prethodne saglasnosti kandidatima za članove nadzornog odbora.

119. Ako kandidat za člana nadzornog odbora dostavi izjavu da je bio član organa upravljanja ili rukovođenja iz tač. 117.5 i 117.6 ovog uputstva, FBA cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uvjetom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja privremene uprave, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja i da je proteklo najmanje dvije godine od uvođenja privremene uprave, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja.

120. Rješenje po zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti kandidatima za članove nadzornog odbora FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

137

121. U slučaju promjena članova nadzornog odbora u toku trajanja mandata, Banka podnosi FBA zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za izbor novog kandidata za člana nadzornog odbora, te uz isti prilaže potrebnu dokumentaciju iz tačke 117. ovog uputstva, kao i prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjeg člana nadzornog odbora, sa obrazloženjem razrješenja.

XVI. DOZVOLA ZA ULAGANJE U STALNA SREDSTVA VI[E OD 50% OSNOVNOG KAPITALA

122. Banka uz zahtjev za izdavanje dozvole za ulaganje u stalna sredstva više od 50% iznosa svog osnovnog kapitala prije realizacije ulaganja koje će dovesti do prekoračenja, FBA dostavlja:

1. elaborat o ekonomskoj opravdanosti ulaganja više od 50% osnovnog kapitala u stalna sredstva;

2. ovjeren predračun radova za investiciona ulaganja sa tačnom specifikacijom istih;

3. plan usklađivanja omjera stalnih sredstava i osnovnog kapitala radi dovođenja istog u zakonske okvire.

123. Rješenje po zahtjevu za ulaganje u stalna sredstva više od 50% iznosa osnovnog kapitala banke, uz naznaku roka za usklađivanje, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

XVII. ODOBRENJE ZA IZBOR NEZAVISNOG VANJSKOG REVIZORA

124. Banka uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izbor nezavisnog vanjskog revizora FBA dostavlja :

nacrt akta kojim se ugovara izrada Izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banke (u formi nacrta ugovora, pisma namjere i sl.)

125. FBA će donijeti Rješenje o odobrenju za izbor nezavisnog vanjskog revizora, u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama, te ostalim potrebnim uvjetima u skladu sa odredbama Zakona o reviziji.

126. Rješenje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za izbor nezavisnog vanjskog revizora, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

127. Nadležni organ upravljanja u banci donosi Odluku o izboru vanjskog revizora po dostavljanju predmetnog Rješenja banci, a potom sa izabranim revizorom potpisuje Ugovor o izradi Izvještaja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banke.

128. Banka je dužna FBA dostaviti usvojenu Odluku o izboru vanjskog revizora, te potpisani Ugovor sa izabranim vanjskim revizorom u roku od 10 dana od dana usvajanja, odnosno potpisivanja.

XVIII. SAGLASNOST ZA PRODAJU, PRIPAJANJE ILI SPAJANJE BANKE U LIKVIDACIJI

129. U slučaju da likvidacijski upravnik predloži mjeru - prodaju banke, FBA dostavlja:

1. pismeni izvještaj sa ovim prijedlogom;

2. prijedlog elaborata o ekonomskoj opravdanosti prodaje;

3. odluku o prodaji banke.

130. Banka koja kupuje banku u likvidaciji dužna je FBA dostaviti:

1. odluku nadležnog organa upravljanja o kupovini banke u likvidaciji;

2. Elaborat o ekonomskoj opravdanosti kupovine sa finansijskom procjenom predmetnog pravnog posla sa posebnim osvrtom uticaja kupovine na njenu finansijsku poziciju (planirani bilans stanja i bilans uspijeha).

131. U slučaju da likvidacijski upravnik predloži FBA mjeru - pripajanje ili spajanje banke drugoj banci primjenjuje se u potpunosti postupak i dostavljaju potrebni akti navedeni u odredbama ovog uputstva koji regulišu Statusne promjene banke.

138

132. Rješenje po zahtjevu likvidacijskog upravnika za prodaju, pripajanje ili spajanje drugoj banci, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

XIX. ODOBRENJE ZA EMISIJU DIONICA I OSTALIH VRSTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA I MI[LJENJE NA ISTE

133. Banka uz zahtjev za izdavanje odobrenja za emisiju dionica narednih emisija (javna ili zatvorena prodaja), prije prijave zatvorene prodaje i podnošenja zahtjeva za odobrenje skraćenog prospekta Komisiji za vrijednosne papire, odnosno podnošenja Komisiji zahtjeva za odobrenje emisije putem javne ponude, FBA dostavlja:

1. prijedlog odluke nadležnog organa upravljanja o emisiji dionica nove klase ili novih dionica iste klase, uz obavezno navođenje svih podataka propisanih u Prospektu vrijednosnih papira, a u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima;

2. prijedlog odluke nadležnog organa upravljanja o povećanju dioničkog kapitala banke;

3. plan povećanja kapitala za naredne dvije godine usvojen od nadležnog organa upravljanja banke, sa pokazateljima uticaja povećanja dioničkog kapitala na finansijsku poziciju kapitala;

4. izjavu da nije odobrila kredite, niti je dala garanciju za kredite iz kojih se vrši kupovina dionica.

134. Banka uz zahtjev za izdavanje odobrenja za emisiju ostalih vrsta vrijednosnih papira, FBA dostavlja:

1. Prijedlog odluke nadležnog organa upravljanja o emisiji obveznica, uz obavezno navođenje svih podataka propisanih aktima Komisije za vrijednosne papire F BiH;

2. Elaborat o emisiji sa projekcijom bilansa stanja i bilansa uspjeha (u formi u kojoj se izvještava FBA) za period na koji su izdate obveznice;

3. Obrazloženje načina i mogućnosti vraćanja preuzetih obaveza;

4. Plan korištenja sredstava iz emisije.

135. Rješenje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za emisiju dionica i ostalih vrsta vrijednosnih papira, FBA će donijeti u roku od 7 dana od prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. Uz ovo rješenje izdaje se i mišljenje FBA o emisiji, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima i Pravilnikom o izdavanju vrijednosnih papira putem zatvorene prodaje i o sadržaju skraćenog prospekta. Mišljenje se bazira na uticaju emisije na rad banke, u skladu sa Zakonom o bankama i podzakonskim aktima FBA.

136. Po odobrenju emisije dionica, Banka je dužna dostaviti FBA:

1. tekst usvojenih odluka nadležnih organa u roku od 15 dana od dana usvajanja. Ako se usvojene odluke razlikuju od predloženih, FBA će izdato Rješenje staviti van snage;

2. Rješenje Komisije za vrijednosne papire o odobrenju sadržaja skraćenog prospekta u roku od 10 dana od dana njegovog donošenja;

3. Odluku o završetku uspješnog upisa dionica ili Odluku o prekidu emisije, potpisanu od strane direktora i Nadzornog odbora u roku od 10 dana od dana njenog donošenja;

4. zahtjev za izmjene i dopune statuta (povećanje kapitala);

5. upis promjena kod Komisije za vrijednosne papire, registarskog suda, te izvod iz Registra vrijednosnih papira u roku od 15 dana od dana svakog pojedinog upisa.

137. Po odobrenju emisije ostalih vrsta vrijednosnih papira, banka je dužna FBA dostaviti dokumentaciju iz tačke 136.1. ovog uputstva, Rješenje Komisije za vrijednosne papire o odobrenju emisije, te Odluku o završetku uspješnog upisa vrijednosnih papira ili Odluku o prekidu emisije, potpisanu od strane nadležnog organa, u roku od 10 dana od dana njenog donošenja.

XX. PRETHODNO ODOBRENJE ZA PORTFELJ MALIH KREDITA

139

138. Banka uz zahtjev za izdavanje odobrenja za portfelj malih kredita (krediti do 10.000 KM), u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciji aktive banke, FBA dostavlja:

1. prijedlog odluke o usvajanju politika i procedura za portfelj malih kredita, sa prilozima:

1.1. politike i procedure za ocjenu zahtjeva za kredit;

1.2. politike i procedure za odobravanje kredita;

1.3. politike i procedure internog izvještavanja;

1.4. politike i procedure internog izvještavanja o problematičnom portfelju malih kredita i načinu regulisanja problematičnih kredita;

1.5. politike i procedure u slučaju odstupanja od kreditne politike.

139. Rješenje po zahtjevu za izdavanje odobrenja za portfelj malih kredita FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

XXI. PRETHODNA SAGLASNOST ZA UKLJUČENJE SUBORDINISANOG DUGA U OBRAČUN DOPUNSKOG KAPITALA BANKE

140. Banka uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za uključenje subordinisanog duga u obračun dopunskog kapitala najviše do 50% iznosa osnovnog kapitala banke, u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka, dostavlja FBA:

1. prijedlog ugovora o kreditu koji će se zaključiti između banke i povjerioca, sa utvrđenim rokom dospijeća duga od najmanje pet godina i klauzulom da se isti ne može otplatiti ni nakon isteka tog roka ako bi se tom operacijom kapital banke smanjio ispod propisanog nivoa;

2. dinamiku otplate kredita;

3. plan plasiranja predmetnih kreditnih sredstava;

4. izjavu banke da povjeriocu neće dati instrument za osiguranje naplate po osnovu dobijenog kredita, te da kredit neće imati status osiguranog duga, da banka nema sa povjeriocem aranžman sa suprotnom operacijom.

141. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za uključenje subordinisanog duga u obračun dopunskog kapitala banke, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

142. Banka je dužna FBA dostaviti potpisani i ovjereni Ugovor o kreditu u roku od 15 dana od dana njegovog potpisivanja, te dokaze da su sredstva od strane banke u potpunosti iskorištena i da se iznos subordinisanog duga uredno smanjuje-otplaćuje.

XXII. PRETHODNA SAGLASNOST ZA OTPLATU SUBORDINISANOG DUGA PRIJE DOSPIJE]A

143. Banka uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za otplatu subordinisanog duga prije dospijeća FBA dostavlja:

1. potpisan i ovjeren ugovor banke i povjerioca iz koga će biti vidljiv rok dospijeća duga;

2. dokaze o tome koliko je subordinisani dug smanjen - otplaćen;

3. analizu uticaja prijevremene otplate duga na finansijsku poziciju banke.

144. Rješenje o izdavanju saglasnosti za otplatu subordinisanog duga prije dospijeća, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

140

XXIII. PRETHODNA SAGLASNOST ZA UKLJUČENJE KONVERTIBILNIH STAVKI KAPITALA U DOPUNSKI KAPITAL BANKE

145. Banka uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za uključenje konvertibilnih stavki kapitala u dopunski kapital dostavlja FBA:

prijedlog ugovora o preuzimanju obaveza od strane banke koji obavezno mora sadržavati klauzulu o konverziji te obaveze u instrumente trajnog kapitala banke (dionički kapital banke), najkasnije na dan ugovorenog roka dospijeća te obaveze.

146. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za uključenje konvertibilnih stavki kapitala u dopunski kapital banke, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

147. Banka je dužna FBA dostaviti potpisani i ovjereni predmetni Ugovor u roku od 15 dana od dana njegovog potpisivanja.

XXIV. PRETHODNA SAGLASNOST ZA UKLJUČENJE TRAJNIH DEPOZITA U DOPUNSKI KAPITAL BANKE (DEPOZIT BEZ OBAVEZE VRA]ANJA BANKE)

148. Banka uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za uključenje trajnih namjenskih ili nenamjenskih depozita (bez obaveze banke za vraćanje) u dopunski kapital FBA dostavlja :

prijedlog ugovora o depozitu, koji se zaključuje najmanje na rok od 5 godina, iz kojeg je vidljivo: ugovorenost kamatnih stopa u skladu sa politikama i procedurama banke, usmjeravanje sredstava povjerioca, usmjeravanje povrata sredstava, usmjeravanje kamate na depozit i sl. Ugovor treba da ima klauzulu o saglasnosti deponenta da banka može predmetna sredstva uključiti u dopunski kapital, te u slučaju potrebe uključiti ova sredstva za pokriće gubitaka nakon pokrića gubitaka na teret osnovnog kapitala (rezerve i dionički kapital).

149. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za uključenje trajnih namjenskih ili nenamjenskih depozita u dopunski kapital banke, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

150. Banka je dužna FBA dostaviti potpisani i ovjereni predmetni Ugovor u roku od 15 dana od dana njegovog potpisivanja.

XXV. PRETHODNA SAGLASNOST ZA VELIKA IZLAGANJA KREDITNOM RIZIKU (PREKO 15% OSNOVNOG KAPITALA BANKE) PREMA ZNAČAJNIM DIONIČARIMA

151. Banka uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za velika izlaganja kreditnom riziku (preko 15% osnovnog kapitala banke) prema značajnim dioničarima (koji posjeduju 10% i više vlasničkih interesa), FBA dostavlja :

prijedlog ugovora o kreditu između banke i dioničara sa značajnim vlasničkim interesom.

152. FBA se ne upušta u ocjenu kvaliteta kreditnog zahtjeva. FBA samo provjerava da li je banka poštovala propise i svoje interne akte vezane za procedure odobravanja ovih kredita.

153. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za velika izlaganja kreditnom riziku, FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

154. Banka je dužna FBA dostaviti potpisani i ovjereni predmetni Ugovor u istovjetnom tekstu na koji je data saglasnost u roku od 15 dana od dana njegovog potpisivanja.

XXVI. SAGLASNOST ZA UČE[]E U PRIVATIZACIJI BANAKA

155. Domaće i strano fizičko i pravno lice koje želi steći 15% i više od ukupnih vlasničkih interesa u banci, uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za učešće u privatizaciji banke, FBA dostavlja :

1. domaće i strano fizičko lice:

1.1. identifikacioni dokument (lična karta ili pasoš);

141

1.2. ako je ovo lice osnivač supsidijarnog pravnog lica, podnosi revidirani finansijski izvještaj tog pravnog lica (uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima) za posljednje tri poslovne godine ili za svaku godinu od dana njegovog osnivanja, ako je taj period kraći od tri godine, kao i finansijski izvještaj za posljednji obračunski period.

2. domaće i strano pravno lice:

2.1. rješenje o upisu u sudski registar;

2.2. revidirani finansijski izvještaj (uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima) za posljednje tri poslovne godine ili za svaku godinu od dana njegovog osnivanja, ako je taj period kraći od tri godine, kao i finansijski izvještaj za posljednji obračunski period;

2.3. ako je ovo pravno lice osnivač supsidijarnog pravnog lica, podnosi revidirani finansijski izvještaj tog pravnog lica (uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima) za posljednje tri poslovne godine ili za svaku godinu od dana njegovog osnivanja, ako je taj period kraći od tri godine, kao i finansijski izvještaj za posljednji obračunski period.

156. Rješenje po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za učešće u privatizaciji banke FBA će donijeti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom.

C. ZAVR[NE ODREDBE

157. U slučaju sukoba odredbi ovog uputstva s odredbama ostalih podzakonskih akata usvojenih od strane nadležnih organa FBA, primjenjivat će se odredbe ovog uputstva.

158. Ovo uputstvo stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".


Sarajevo

Predsjednik

142

Sl. Novine 55/07


Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 26. jula 2007. godine, donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZICIMA U BANKAMA

1. OP]E ODREDBE

Član 1.

Ovom Odlukom se bliže utvrđuju minimalni standardi za upravljanje tržišnim rizicima kojih su u svom poslovanju banke dužne da se pridržavaju.

Pod upravljanjem tržišnim rizicima iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se identifikacija, mjerenje, kontrola i praćenje tržišnih rizika i osiguranje kapitala za pokriće tih rizika.

2. KNJIGA TRGOVANJA

Član 2.

Knjiga trgovanja banke obuhvata slijedeće instrumente:

1. finansijske instrumente i drugu utrživu aktivu (robe) koji se drže radi preprodaje i/ili koje je banka kupila/preuzela da bi ostvarila zaradu od razlike između njihove nabavne i prodajne cijene, ili od drugih fluktuacija cijena, kamatnih stopa ili pozicija uspostavljenih za zaštitu (hedžing) drugih elemenata ovako definiranih stavki koje se vode u knjizi trgovanja;

2. izloženosti koje su proizašle iz nepodmirenih transakcija, isporuka ili neuvrštenih derivatnih instrumenata koji se vode u vanbilansu (ugovori o kamatnim stopama, valutni ugovori i ugovori koji su slični kamatnim i valutnim ugovorima);

3. instrumenti koji su po prirodi slični onima navedenim u tačkama 1. i 2. ovog člana uključivo repo i reverse repo ugovore kao i ugovore o posuđivanju vrijednosnih papira ili robe (u zamjenu za odgovarajući kolateral) koji su uključeni u knjigu trgovanja;

4. izloženosti u obliku plaćanja naknada, provizija, kamata, dividendi i marži po uvrštenim derivatnim instrumentima, koje su direktno povezane sa stavkama uključenim u knjigu trgovanja;

5. finansijske instrumente ostvarene na osnovu ugovora o agentskoj ulozi banke pri izdavanju vrijednosnih papira, odnosno ugovora kojima se banka obavezala da će za emitenta organizovati i provesti emisiju vrijednosnih papira te upisati i uplatiti sve ili samo dio vrijednosnih papira koji je ostao neupisan, a radi njihove daljnje prodaje potencijalnim kupcima.

Vrijednosti svih instrumenata koji se nalaze u knjizi trgovanja moraju se evidentirati, odnosno voditi na dnevnoj osnovi po tržišnim cijenama.

Vrijednost finansijskih derivata se vodi po nižoj vrijednosti osnovnih finansijskih instrumenata na kojima su zasnovani, bila to nominalna vrijednost ili tržišna cijena, a drugih finansijskih instrumenata po njihovoj nižoj vrijednosti bila to nominalna vrijednost ili tržišna cijena. Duge i kratke pozicije se prikazuju u zbirnom iznosu, bez obzira da li su pozitivne ili negativne.

Bankarska knjiga obuhvata svu aktivu banke i sve transakcije banke koje nisu obuhvaćene knjigom trgovanja.

Banka je dužna izračunavati kapitalne zahtjeve za rizike koje nose finansijski instrumenti raspoređeni u knjizi trgovanja u skladu sa odredbama ove Odluke, ukoliko je ispunjen jedan od slijedećih uslova:

143

ako je ukupna tržišna vrijednost stavki u knjizi trgovanja tokom više od 3 dana u jednom kalendarskom mjesecu veća od 5% ukupne rizične aktive banke;

ako je ukupna nominalna vrijednost stavki u knjizi trgovanja tokom više od 3 dana u jednom kalendarskom mjesecu veća od 30 miliona KM;

ako je ukupna tržišna vrijednost stavki u knjizi trgovanja bilo koji dan u toku jednog kalendarskog mjeseca veća od 6% ukupne rizične aktive banke ili ako je ukupna nominalna vrijednost stavki u knjizi trgovanja veća od 40 miliona KM.

Ukoliko banka ima manji obim aktivnosti u knjizi trgovanja od naprijed navedenog, kapitalne zahtjeve za rizike koje nose finansijski instrumenti izračunava putem kreditnih ekvivalenata vanbilansnih obaveza u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka.

Ukupni iznosi svih vrsta i vrste instrumenata koji su po kriterijima iz stava 1. ovog člana uključeni u knjigu trgovanja i maksimalni zbirni iznos uključen u knjigu trgovanja, moraju biti usklađeni sa internom strategijom, politikama i procedurama za investiranje i trgovanje koje je banka dužna da dostavi Agenciji za bankarstvo Federacije BiH (u daljnjem tekstu: FBA) i čija se primjena može provjeriti. O svakoj promjeni ovih dokumenata sa razlozima za njihovu promjenu FBA mora biti u pismenom obliku odmah obaviještena. Ponovno razvrstavanje i prijenos pozicija između knjige trgovanja i bankarske knjige mora biti dokumentovano, dokazivo i potkrijepljeno u evidencijama banke.

Kao dio godišnje revizije banke, obaveza banke je da od vanjskog revizora zahtijeva, a revizor je dužan da izvrši provjeru i potvrdi usklađenost postupanja banke sa internim kriterijima banke za razvrstavanje pozicija u knjigu trgovanja, odnosno bankarsku knjigu.

Banka je dužna da dostavlja FBA mjesečni izvještaj - Detaljnu knjigu trgovanja - Obrazac br. 7, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. U okviru navedenog obrasca banka dostavlja FBA podatke o obimu trgovanja u knjizi trgovanja sa stanjem na posljednji dan u mjesecu, kao i prosječna stanja u toku mjeseca. Banka prati dnevno obim trgovanja u knjizi trgovanja i ukoliko dođe do promjena koje mogu uticati na prekoračenje navedenih limita vezano za obim aktivnosti u knjizi trgovanja, dužna je da izvijesti FBA u smislu obaveze za izračunom kapitalnih zahtjeva koje nose finansijski instrumenti raspoređeni u knjizi trgovanja u skladu sa odredbama ove Odluke.

3. UPRAVLJANJE TRŽI[NIM RIZICIMA

Član 3.

Banka je dužna da uspostavi sisteme za upravljanje tržišnim rizicima, kojima će osigurati:

1) identifikaciju postojećih tržišnih rizika i tržišnih rizika koji mogu proizaći iz novih poslovnih proizvoda ili aktivnosti;

2) mjerenje tržišnih rizika kroz uspostavljanje mehanizama i procedura za tačnu i blagovremenu procjenu tržišnih rizika;

3) kontrolu tržišnih rizika;

4) praćenje tržišnih rizika kroz analizu stanja, promjena i trendova; i

5) osiguranje kapitala za pokriće tržišnih rizika.

Sistemi za upravljanje tržišnim rizicima moraju biti adekvatni rizičnom profilu banke, odnosno nivou preuzetih rizika i složenosti proizvoda i usluga banke.

Član 4.

Banka je dužna da upravlja svim tržišnim rizicima kojima je u svom poslovanju izložena, a naročito:

1) rizikom kamatne stope;

2) deviznim rizikom;

3) cjenovnim rizikom.

144

Tržišni rizici, u smislu ove Odluke, uključuju i rizike koji su povezani sa kreditnim rizikom i to: rizik druge ugovorne strane, rizik emitenta i rizik plasmana.

Član 5.

Banka je dužna da, zavisno od obima i složenosti poslovanja, u svojoj organizacionoj strukturi, formira organizacioni dio, odnosno odredi lice koje će biti neposredno odgovorno za upravljanje tržišnim rizicima iz člana 3. stav 1. ove Odluke.

Tržišnim rizicima iz člana 4. ove Odluke, upravlja organizacioni dio, odnosno lice koje je neposredno odgovorno za upravljanje kreditnim rizikom u banci.

Organizacioni dijelovi, odnosno lica iz st. 1. i 2. ovog člana, dužni su da najmanje jednom mjesečno Nadzornom odboru banke dostavljaju izvještaje o aktivnostima vezanim za upravljanje tržišnim rizicima.

Član 6.

U procesu upravljanja tržišnim rizicima banka je dužna osigurati da:

1) Nadzorni odbor banke na prijedlog Uprave banke donese strategiju investiranja i trgovanja koja najmanje uključuje:

a) kratak opis svih vrsta proizvoda za trgovinu,

b) prihvatljivi nivo odnosa prinosa i rizika za ukupni portfelj proizvoda za trgovinu, sa kratkim obrazloženjem za svaku pojedinačnu vrstu proizvoda za trgovinu,

c) ciljeve koje banka želi ostvariti u poslovanju sa odobrenim proizvodima, i

d) opće kriterije za izbor druge ugovorne strane sa kojom se trguje;

2) Nadzorni odbor banke na prijedlog Uprave banke donese politike i utvrdi procedure u skladu sa strategijom iz tačke 1) ovog člana, i to najmanje o:

a) uspostavi ograničenja (limita) i procesima kontrole,

b) metodama i sredstvima za mjerenje rizika,

c) ovlaštenjima i odgovornostima u procesu preuzimanja i upravljanja tržišnim rizicima, i

d) sistemu informisanja i izvještavanja;

3) Uprava banke uspostavi sistem koji će osigurati da procesi i transakcije budu usklađeni sa strategijom, politikama i procedurama iz tačaka 1) i 2) ovog člana i sistem za informisanje Nadzornog odbora o odstupanjima od utvrđene strategije, politika i procedura;

4) Uprava banke poveže aktivnosti banke vezane za upravljanje tržišnim rizicima sa aktivnostima koje se obavljaju u supsidijarnim i drugim pravnim licima koja podliježu kontroli na konsolidovanoj osnovi, te da iste na adekvatan način inkorporira u strukturu upravljanja rizikom na konsolidovanoj osnovi;

5) Uprava banke redovno podvrgava naknadnom testiranju i provjerama učinke upravljanja tržišnim rizicima ukoliko se sistem upravljanja tržišnim rizicima iz člana 3. ove Odluke, pored ostalog, u značajnoj mjeri oslanja i na pretpostavke.

3. 1. RIZIK KAMATNE STOPE

Član 7.

Banka je dužna da mjerenje rizika od promjena kamatnih stopa vrši jednom mjesečno.

145

Izuzetno od stava 1. ovog člana, banka je dužna da mjerenje rizika kamatne stope vrši u kraćim intervalima ukoliko utvrdi da postoje značajnije promjene kamatnih stopa, obima i/ili vrste bančine aktive, pasive ili vanbilansnih stavki.

Sve neto pozicije u dužničkim vrijednosnim papirima moraju se dnevno iskazivati u KM, odnosno denominirane po promptnom tržišnom kursu.

Član 8.

Banka je dužna da odredi limit za rizik kamatne stope koji obuhvata sve bitne izloženosti riziku od promjene kamatnih stopa.

Banka je dužna da mjeri i limitira rizik od promjene kamatnih stopa po pojedinim valutama i na agregatnoj osnovi.

Član 9.

Obaveza banke je da redovno ocjenjuje utjecaj promjene kamatnih stopa na prihod banke, kamatni spred, trošak sredstava izražen kamatnom stopom i neto kamatnu maržu banke.

Član 10.

Banka je dužna da obračunava kapitalni zahtjev za rizik kamatne stope u skladu sa ovom odlukom samo za dužničke finansijske instrumente koji se vode u knjizi trgovanja, ali je dužna da uspostavi i sistem za praćenje i kontrolu kamatnog rizika kojem su izloženi svi njeni poslovi.

Banka je obavezna da vrši klasifikaciju svoje neto otvorene pozicije u svakom dužničkom finansijskom instrumentu (obveznici, instrumentu tržišta novca, komponenti derivatnih instrumenata u skladu sa poglavljem koje regulira postupanje sa derivatima i svakoj drugoj poziciji koja je osjetljiva na promjenu kamatnih stopa), a u skladu sa valutama u kojim su oni nominirani i izračunati kapitalni zahtjev za specifični i opći kamatni rizik u svakoj valuti posebno.

3. 1. 1. METODOLOGIJA ZA IZRAČUNAVANJE SPECIFIČNOG KAMATNOG RIZIKA

Član 11.

Banka vrši raspored svojih neto pozicija u dužničkim instrumentima u odgovarajuće kategorije na osnovu preostalog roka dospijeća te ih množi sa propisanim ponderima, kako je to prikazano u tabeli koja slijedi. Kapitalni zahtjev za specifični kamatni rizik predstavlja zbir svih ponderisanih pozicija pomnožen sa 12%.

Stavke koje ne nose rizik

Kvalificirajuće stavke Druge stavke

Do 6 mjeseci

Preko 6 do 24

mjeseca

Preko 24 mjeseca

0,00% 0,25% 1,00% 1,60% 12,00%

U skladu sa ovim članom, pod stavkama koje ne nose rizik podrazumijevaju se dužnički vrijednosni papiri izdani ili u cijelosti osigurani od subjekata kojima je u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka dodijeljen ponder kreditnog rizika od 0%, a pod kvalificirajućim stavkama dužnički vrijednosni papiri izdani ili u cijelosti osigurani od subjekata kojima je dodijeljen ponder kreditnog rizika od 20%.

Banka ne obračunava specifični kamatni rizik za vlastite dužničke instrumente koje drži u svom posjedu.

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za specifični kamatni rizik i da dostavlja FBA kvartalni izvještaj - Specifični kamatni rizik po pojedinoj valuti - Obrazac br. 8 Tabela A, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

146

3. 1. 2. METODOLOGIJA ZA IZRAČUNAVANJE OP]EG KAMATNOG RIZIKA

Član 12.

Za izračunavanje općeg kamatnog rizika banka je dužna da koristi: "Pristup zasnovan na dospijeću", ili, uz prethodno odobrenje FBA, "Pristup zasnovan na trajanju". Po oba pristupa kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik se obračunava kao zbir slijedećih elemenata:

Dijela izraženog u% od zbira usklađenih ponderisanih pozicija po svim vremenskim razredima dospijeća (IZUZETAK: ne izračunava se po pristupu zasnovanom na trajanju);

Dijelova izraženih u% od usklađenih ponderisanih pozicija u svim pojedinačnim zonama dospijeća (zona 1, zona 2 i zona 3);

Dijelova izraženih u% od usklađenih ponderisanih pozicija između različitih zona dospijeća (zone 1 i zone 2; zone 2 i zone 3; zone 1 i zone 3); i

Preostale neusklađene ponderisane pozicije.

3.1. 2.1. Pristup zasnovan na dospijeću

Član 13.

U skladu sa ovim pristupom banka vrši raspored svojih neto pozicija u dužničkim instrumentima primjenjujući tabelu koja slijedi, i to prema:

1. preostalom roku dospijeća (ili prema vremenu preostalom do slijedećeg određivanja kamate kod instrumenata čija je kamatna stopa promjenljiva), i

2. kamatnoj stopi.

ZONA DOSPIJE]A

VREMENSKI RAZRED DOSPIJE]A Ponder

Kamatna stopa od 3% ili više

Kamatna stopa manja od 3%

1 0 do 1 mjesec 0 do 1 mjesec 0,00%

1 1 do 3 mjeseca 1 do 3 mjeseca 0,20%

1 3 do 6 mjeseci 3 do 6 mjeseci 0,40%

1 6 do 12 mjeseci 6 do 12 mjeseci 0,70%

2 1 do 2 godine 1 god. do 1 god. i 9 mj.

1,25%

2 2 do 3 godine 1 god. i 9 mj. do 2 god. i 8 mj.

1,75%

2 3 do 4 godine 2 god. i 8 mj. do 3 god. i 6 mj.

2,25%

3 4 do 5 godina 3 god. i 6 mj. do 4 god. i 3 mj.

2,75%


3,25%


3,75%


4,50%


5,25%

3 Preko 20 godina 10 god. i 6 mj. do 12 god.

6,00%

3 12 god. do 20 god. 8,00%

3 Preko 20 god. 12,50%

(A) POZICIJE RAZREDA DOSPIJE]A: Banka množi svaku poziciju sa ponderom za taj vremenski razred dospijeća koji je dat u zadnjoj koloni tabele. U svakom vremenskom razredu dospijeća sve ponderisane duge pozicije i sve ponderisane kratke pozicije se

147

posebno zbrajaju. Manji zbir iznosa ponderisanih pozicija (bilo dugih ili kratkih) u svakom vremenskom razredu dospijeća se smatra usklađenom ponderisanom pozicijom u tom vremenskom razredu dospijeća. Razlika ta dva zbira se smatra neusklađenom (dugom ili kratkom) ponderisanom pozicijom tog vremenskog razreda dospijeća.

Banka izračunava ukupnu usklađenu ponderisanu poziciju u svim razredima dospijeća kao zbir usklađenih ponderisanih pozicija za svaki razred dospijeća.

(B) POZICIJE ZONA DOSPIJE]A: Zbir neusklađenih (dugih i kratkih) ponderisanih pozicija svih vremenskih razreda dospijeća u istoj zoni dospijeća predstavlja dugu ili kratku ponderisanu poziciju te zone. Banka je dužna da uporedi duge i kratke ponderisane pozicije dospijeća za svaku pojedinačnu zonu dospijeća i utvrdi neusklađene (duge ili kratke) ponderisane pozicije dospijeća za sve zone dospijeća. Uvijek manji iznos ili duge ili kratke ponderisane pozicije zone dospijeća predstavlja usklađenu poziciju te zone dospijeća. Razlika između duge i kratke ponderisane pozicije zone dospijeća čini neusklađenu (dugu ili kratku) ponderisanu poziciju te zone dospijeća.

(C) PORE\ENJE POZICIJA RAZLIČITIH ZONA DOSPIJE]A: Nakon postupaka navedenih u gornjim tačkama (A) i (B) banka je dužna da izvrši poređenje neusklađenih dugih i kratkih ponderisanih pozicija između slijedećih zona dospijeća i da utvrdi neusklađene pozicije tih poređenja, i to:

a) zone 1 i zone 2;

b) zone 2 i zone 3; i

c) zone 1 i zone 3.

Prednja poređenja banka je dužna da izvrši po navedenom redoslijedu. Uvijek manji iznosi ili duge ili kratke neusklađene ponderisane pozicije, dobijene poređenjem različitih zona po prethodnim tačkama a), b) i c), predstavljaju usklađene ponderisane pozicije tako upoređenih različitih zona dospijeća.

U gornjem postupku, preostalu neusklađenu ponderisanu poziciju čini zbir svih neusklađenih (dugih i/ili kratkih) pozicija između tako upoređenih različitih zona dospijeća.

Kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik, u skladu sa ovim pristupom, izračunava se kao zbir:

1. 10% zbira usklađenih ponderisanih pozicija po svim vremenskim razredima dospijeća;

2. 40% usklađene ponderisane pozicije zone 1;



5. 40% usklađene ponderisane pozicije između zone 1 i zone 2;


7. 100% usklađene ponderisane pozicije između zone 1 i zone 3 i

8. 100% preostale neusklađene ponderisane pozicije.

Banka je dužna, ukoliko nema prethodnu suglasnost FBA za primjenu pristupa zasnovanog na trajanju u obračun kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik, izračunavati kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik putem pristupa zasnovanog na dospijeću. Također, Banka je dužna da u skladu s tim dostavlja kvartalni izvještaj - Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (pristup zasnovan na dospijeću) - Obrazac br. 8 - Tabela B, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

148

3.1. 2.2. Pristup zasnovan na trajanju

Član 14.

Ovaj pristup mogu primjenjivati samo banke koje su dobile prethodno odobrenje FBA za njegovu primjenu u obračunu kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik i u tom slučaju su dužne da ga dosljedno primjenjuju.

U skladu sa ovim pristupom banka je dužna da:

a) za dužničke finansijske instrumente sa fiksnom kamatnom stopom izračunava prinos do njihovog dospijeća po njihovoj tržišnoj vrijednosti (koju čini predviđena ili očekivana kamatna stopa); a

b) za dužničke finansijske instrumente sa promjenljivom kamatnom stopom izračunava prinos do njihovog dospijeća po njihovoj tržišnoj vrijednosti (prilagođeni prinos obzirom na promjenjivu kamatnu stopu).

Banka je zatim dužna da izračunava modificirano trajanje svakog dužničkog instrumenta na osnovu slijedeće formule:

Banka vrši alokaciju svakog dužničkog instrumenta pojedinačno u odgovarajuće zone navedene u tabeli koja slijedi. Tu alokaciju banka provodi na osnovu modificiranog trajanja svakog instrumenta.

Pozicija ponderisana trajanjem za svaki pojedinačni instrument izračunava se množenjem njegove tržišne vrijednosti sa njegovim modificiranim trajanjem i pretpostavljenom promjenom kamatne stope instrumenta s tim trajanjem u skladu sa slijedećom tabelom:

ZONA Modificirano trajanje u godinama

Pretpostavljena promjena kamatne

stope Jedan 0,0 do 1,0 1,00% Dva 1,0 do 3 godine i 6 mjeseci 0,85% Tri preko 3 godine i 6 mjeseci 0,70%

(A) POZICIJE ZONA: Za svaku zonu banka je dužna da izračunava posebno svoje duge i kratke pozicije ponderisane modificiranim trajanjem i odgovarajućim pretpostavljenim promjenama kamatne stope, a onda izvršiti njihovo poređenje. Uvijek manji iznos bilo duge ili kratke ponderisane pozicije predstavlja usklađenu poziciju zone. Razlika između duge i kratke ponderisane pozicije čini neusklađenu (dugu ili kratku) ponderisanu poziciju te zone.

(B) PORE\ENJE POZICIJA RAZLIČITIH ZONA: Nakon postupaka navedenih u gornjoj tački (A) banka je dužna da izvrši poređenje neusklađenih dugih i kratkih ponderisanih pozicija između slijedećih zona i da utvrdi neusklađene pozicije tih poređenja, i to:

a) zone 1 i zone 2;

b) zone 2 i zone 3; i

c) zone 1 i zone 3.

Prednja poređenja banka je dužna da izvrši po navedenom redoslijedu. Manji iznosi, bilo to duge ili kratke neusklađene ponderisane pozicije, dobijene poređenjem različitih zona po prethodnim tačkama a), b) i c), predstavljaju usklađene ponderisane pozicije tako upoređenih različitih zona dospijeća.

U gornjem postupku, preostalu neusklađenu ponderisanu poziciju čini zbir svih neusklađenih (dugih i/ili kratkih) pozicija između tako upoređenih različitih zona dospijeća.

Kapitalni zahtjev za opći kamatni rizik, u skladu sa ovim pristupom, izračunava se kao zbir:

1. 2% usklađene pozicije za svaku zonu;

149



4. 100% usklađene ponderisane pozicije između zone 1 i zone 3; i

5. 100% preostale neusklađene ponderisane pozicije.

Ukoliko Banka ima suglasnost FBA za izračun kapitalnog zahtjeva za opći kamatni rizik putem pristupa zasnovanog na trajanju, dužna je da dostavlja kvartalni izvještaj - Opći kamatni rizik po pojedinoj valuti (pristup zasnovan na trajanju) - Obrazac br. 8 - Tabela C, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

3. 2. DEVIZNI RIZIK

Član 15.

Devizni rizik nastaje kada banka ima otvorenu deviznu poziciju koja može dovesti do nastanka gubitaka zbog promjene međuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti KM u odnosu na druge strane valute i promjenu cijene zlata.

Upravljanje deviznim rizikom banaka je propisano Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka i Uputstvom za primjenu Odluke o minimalnim standardima za upravljanje deviznim rizikom banaka.

U svrhu ove Odluke primjenjuju se odredbe propisa koji su navedeni u stavu 2. ovog člana.

Član 16.

Pored odredaba propisa navedenih u prethodnom članu ove Odluke, banka je pri mjerenju deviznog rizika minimalno dužna da:

1. devizni rizik mjeri i ograničava dnevno i to na agregatnoj osnovi i individualno po valutama;

2. mjerenje rizika vrši na bazi pretpostavki o normalno očekivanim kao i velikim promjenama u deviznim kursevima, radi ocijene utjecaja tih promjena na prihod i kapital banke;

3. dnevnu dobit ili gubitak iz aktivnosti poslovanja sa stranim valutama izračunava po valuti;

4. pojedinačno identifikuje rezultate iz utjecaja konverzije na neto otvorenu poziciju, spred iz poslovanja, dobitak odnosno gubitak iz prethodno zatvorenih pozicija i sve naknade odnosno provizije iz konverzija sa stanov- ništvom; i

5. vrši dnevnu valorizaciju korištenjem tržišnog deviznog kursa na kraju dana, koja se vrši nezavisno od organizacionog dijela, odnosno lica koja su neposredno odgovorna za upravljanje deviznim rizikom u banci.

Član 17.

Kapitalni zahtjev za deviznu poziciju izračunava se množenjem ukupne otvorene devizne pozicije banke (uklju- čujući zlato) sa 12%.

150

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za devizni rizik i da dostavlja FBA kvartalni izvještaj-Kapitalni zahtjev za devizni rizik-Obrazac br. 5 -Tabela B, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

3. 3. CJENOVNI RIZIK

3. 3. 1. RIZIK ULAGANJA U VLASNIČKE VRIJEDNOSNE PAPIRE

Član 18.

Rizik pozicije u vlasničkim vrijednosnim papirima (vlasničkim instrumentima) sastoji se od dvije komponente: specifičnog rizika i općeg rizika.

Specifični rizik predstavlja rizik promjene cijene nekog vlasničkog instrumenta zbog razloga koji su vezani za njegovog emitenta, a u slučaju derivatnog instrumenta emitenta osnovnog vlasničkog instrumenta kojeg podržava taj derivatni instrument.

Opći rizik predstavlja rizik promjene cijene vlasničkog instrumenta zbog većih promjena na tržištu vlasničkih instrumenata koje nisu vezane za bilo koje specifične karakteristike pojedinačnih vlasničkih instrumenata.

Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke instrumente utvrđuje se samo za vlasničke vrijednosne papire koji se nalaze u knjizi trgovanja.

Pod vlasničkim instrumentima se u skladu sa ovom Odlukom smatraju: dionice, potvrde depozitnih institucija, berzanski inde- ksi, konvertibilne obveznice i derivatni finansijski instrumenti koji se odnose na dionice ili berzanske indekse.

Član 19.

Pozicije u vlasničkim vrijednosnim papirima razvrstavaju se po nacionalnim tržištima na kojima je vlasnički vrijednosni papir uvršten na berzi, a standardni postupak obračuna koji je opisan u nastavku, primjenjuje se za svako nacionalno tržište odvojeno.

Banka je dužna da izračunava svoju neto dugu ili neto kratku poziciju u svakom vlasničkom instrumentu. Neto duge i neto kratke pozicije zbrajaju se odvojeno.

Netiranje dugih i kratkih pozicija u vlasničkim instrumentima banka može vršiti samo ako su ti instrumenti identični. Vlasnički instrumenti su identični ako su izdani od istog emitenta, ako imaju isti tretman u slučaju likvidacije ili stečaja emitenta i ako glase na istu valutu.

Ukupna bruto pozicija banke u vlasničkim instrumentima jednaka je zbiru apsolutnih iznosa neto dugih i neto kratkih pozicija.

Ukupna neto pozicija banke u vlasničkim instrumentima jednaka je apsolutnom iznosu razlike između neto dugih i neto kratkih pozicija.

Član 20.

Kapitalni zahtjev za rizik pozicije u vlasničkim instrumentima obračunava se kao: a) zbir kapitalnog zahtjeva za specifični rizik, b) kapitalnog zahtjeva za opći rizik i c) kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik ugrađen u vlasničke derivate.

Kapitalni zahtjev za specifični rizik ulaganja u vlasničke instrumente iznosi 6% ukupne bruto pozicije banke u vlasničkim instrumentima.

Kapitalni zahtjev za opći rizik ulaganja u vlasničke instrumente iznosi 12% ukupne neto pozicije u vlasničkim instrumentima.

Kapitalni zahtjev za kamatni rizik ugrađen u vlasničke derivate izračunava se kako slijedi:

prvi korak: banka izračunava kapitalni zahtjev za svaku pretpostavljenu poziciju prije bilo kakvog netiranja, kao tržišnu vrijednost odnosne pozicije pomnoženu procentima prikazanim u slijedećoj tabeli:

151

Razdoblje preostalo do isteka Procent pretpostavljene pozicije

0 do i uključujući 3 mjeseca 0,2

3 do i uključujući 6 mjeseci 0,4

6 do i uključujući 12 mjeseci 0,7

1 do i uključujući 2 godine 1,25



4 do i uključujući 5 godina 2,75

preko 5 godina 3,75

drugi korak: banka izračunava kapitalni zahtjev za sve pretpostavljene kamatne pozicije kao zbir apsolutnih iznosa individualnih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu sa prethodnom alinejom.

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za rizik pozicije u vlasničkim instrumentima i dostavlja FBA kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire - Obrazac br. 9 - Tabela A, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

3. 3. 2. RIZIK PROMJENE CIJENA ROBA

Član 21.

Banka izračunava kapitalni zahtjev za robni rizik koji nastaje zbog promjene cijene robe kojom se trguje ili se može trgovati na priznatom sekundarnom tržištu.

U skladu sa ovom odlukom pod robom se smatraju fizički proizvodi sa kojima se ili se može trgovati na sekundarnom tržištu i to: poljoprivredni proizvodi, minerali (uključujući i naftu) i plemeniti metali (izuzev zlata) i izvedeni finansijski instrumenti koji se odnose na te proizvode.

Član 22.

Prilikom obračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik banka je dužna da prvo izračuna neto pozicije u pojedinim vrstama roba koje čine razlike između apsolutnih iznosa kratkih i dugih pozicija u tim vrstama robe.

Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim mjernim jedinicama (barelima, tonama i kilogramima).

Kada se tržišna cijena robe iskazuje u stranoj valuti, banka je dužna da tu cijenu iskaže u KM uz primjenu tržišnog kursa za odgovarajuću stranu valutu.

Duge pozicije u robnim instrumentima i duge pozicije u odnosnim instrumentima robnih derivata nose predznak plus (+), a kratke pozicije predznak minus (-).

Banka ima neto dugu poziciju u određenoj robi kada je zbir dugih i kratkih pozicija pozitivan.

Banka ima neto kratku poziciju u određenoj robi kada je zbir dugih i kratkih pozicija negativan.

Bruto pozicija u određenoj robi predstavlja zbir apsolutnih iznosa dugih i kratkih pozicija u toj robi.

Prije obračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik banka je dužna da izvrši netiranje duge i kratke pozicije u identičnim robnim instrumentima. Robni instrumenti su identični ako se odnose na istu robu, ako su iskazani u istoj valuti, dospijevaju na isti dan, a u slučaju robnih fjučers (futures) ugovora i opcija (options) da su izdani od istog emitenta.

Član 23.

Kapitalni zahtjev za robni rizik jednak je ukupnom kapitalnom zahtjevu za svaku robu, koji se izračunava primjenom simplificiranog metoda.

152

Prema simplificiranom metodu kapitalni zahtjev za svaku poziciju u robi jednak je zbiru:

15% neto pozicije (duge ili kratke) pomnožene promptnom tržišnom cijenom robe; i 3% bruto pozicije (duga plus kratka) pomnožena sa promptnom tržišnom cijenom robe.

Ukupni kapitalni zahtjev za robni rizik izračunava se kao zbir kapitalnih zahtjeva za svaku robu.

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za robni rizik i dostavlja FBA kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za robni rizik - Obrazac br. 9 - Tabela B, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

3. 4. RIZIK ISPORUKE I RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE

Član 24.

Ovim poglavljem je definiran način obračuna kapitalnih zahtjeva za rizik isporuke i rizik druge ugovorne strane, koji nastaju u stavkama knjige trgovanja.

Rizik isporuke (namire) i rizik druge ugovorne strane su rizici koji nastaju zbog razloga vezanih za drugu ugovornu stranu, a ne uz emitenta instrumenta.

3. 4. 1. RIZIK ISPORUKE

Član 25.

Banka je dužna da izračuna svoju izloženost riziku isporuke ako transakcije u knjizi trgovanja koje se odnose na dužničke, vlasničke i robne instrumente, između banke i njene druge ugovorne strane, nisu izvršene u roku 5 ili više radnih dana nakon datuma isporuke.

Izloženost riziku isporuke čini razlika između ugovorene i tekuće tržišne cijene za određeni dužnički, vlasnički ili robni instrument, ali samo u slučaju kada ta razlika predstavlja gubitak za banku.

Kapitalni zahtjev za rizik isporuke obračunava se tako da se izloženost banke, koja je utvrđena u skladu sa prethodnim stavom, pomnoži sa odgovarajućim faktorom iz kolone A u slijedećoj tabeli.

Broj radnih dana nakon datuma isporuke ili datuma predviđenog za

izvršenje obaveze

Kolona A Kolona B

5 - 15 10% 0,5%

16 - 30 50% 4%

31 - 45 75% 9%

46 ili više 100% 100%

Banka ne izračunava izloženost riziku isporuke u slučaju "repo" i "reverso repo" ugovora.

Uz prethodno odobrenje FBA banka može izračunati kapitalni zahtjev za ovaj rizik tako da, za razdoblja nakon datuma isporuke od 5 - 45 dana, ugovoreni iznos namire svake transakcije pomnoži sa odgovarajućim faktorom iz kolone B.

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za rizik isporuke i dostavlja FBA kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik isporuke - Obrazac br. 10 - Tabela A, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

153

3. 4. 2. RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE

3. 4. 2. 1. Slobodne isporuke

Član 26.

Banka izračunava kapitalni zahtjev za rizik druge strane koji nastaje u slobodnim isporukama, odnosno u slijedećim isporukama:

ako je platila vrijednosne papire ili robu prije nego što ih je primila ili ako je isporučila vrijednosne papire ili robu prije nego što su joj plaćeni; i

u slučaju transakcija sa inostranstvom, ako je prošao jedan ili više dana od kada je izvršeno plaćanje ili izvršena isporuka opisana u prethodnoj alineji.

Kapitalni zahtjev iznosi 12% iznosa vrijednosnog papira, robe ili novčanih sredstava koji se duguju banci pomnoženog odgovarajućim ponderom kreditnog rizika (0%, 20%, 50% ili 100%) iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka koji se primjenjuje ili bi se mogao primijeniti na odnosnu drugu ugovornu stranu.

3. 4. 2. 2. "Repo" i "reverse repo" ugovori za vrijednosne papire ili robe

Član 27.

U slučaju "repo" ugovora, na osnovu vrijednosnih papira ili robe uključenih u knjigu trgovanja, banka izračunava razliku između tržišne cijene vrijednosnih papira ili robe koje je prenijela na drugu ugovornu stranu i iznosa koji duguje drugoj ugovornoj strani ili tržišne vrijednosti kolaterala koji je primila od druge ugovorne strane, i to samo kada je ta razlika pozitivna.

U slučaju "reverse repo" ugovora, banka izračunava razliku između iznosa koji duguje druga ugovorna strana ili tržišne vrijednosti kolaterala koji je prenijela na tu drugu ugovornu stranu i tržišne cijene vrijednosnih papira ili roba koje je primila od druge ugovorne strane, i to samo kada je ta razlika pozitivna.

Obračunata kamata se uključuje u izračunavanje tržišne vrijednosti iznosa koji je pozajmljen ili uzajmljen i u izračunavanje tržišne vrijednosti kolaterala.

Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane koji proizilazi iz "repo" i "reverse repo" ugovora o vrijednosnim papirima ili robi iznosi 12% iznosa izračunatog u prethodnim stavovima ovog člana, pomnoženog sa odgovarajućim ponderom kreditnog rizika (0%, 20%, 50% ili 100%) iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka, koji se primjenjuje ili bi se mogao primijeniti na odnosnu drugu ugovornu stranu.

3. 4. 2. 3. Ostali rizici druge ugovorne strane

Član 28.

Banka izračunava kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane i za izloženosti u obliku naknada, provizija, kamata, dividendi i marži za fjučers ugovore i opcije kojima se trguje na berzama, a koji se direktno odnose na stavke uključene u knjigu trgovanja, ali nisu uzeti u obzir prilikom obračuna kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike ili rizik druge ugovorne strane.

Kapitalni zahtjev za ostale rizike druge ugovorne strane iznosi 12% zbira izloženosti navedenih u prethodnom stavu, pomnoženog odgovarajućim ponderom kreditnog rizika (0%, 20%, 50% ili 100%) iz Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kapitalom banaka, koji se primjenjuje ili bi se mogao primijeniti na odnosnu drugu ugovornu stranu.

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane i dostavlja FBA kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane - Obrazac br. 10 - Tabela B, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

154

4. POSTUPANJE SA DERIVATIMA I DRUGIM FINANSIJSKIM INSTRUMENTIMA

Član 29.

Derivati su finansijski instrumenti čija se cijena mijenja prema promjeni utvrđene kamatne stope, cijene vrijednosnog papira, cijene robe, valutnog kursa, berzanskog indeksa ili slične varijable.

Za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike derivati se tretiraju kao kombinacija pretpostavljenih dugih i kratkih pozicija koje zatim služe za obračun kapitalnog zahtjeva za specifični i opći rizik.

Član 30.

(1) Kamatni "fjučers" (futures) i "forvard" (forward) ugovori i (2) terminska obaveza za kupovinu ili prodaju dužničkog instrumenta u budućnosti tretiraju se kao kombinacija duge pozicije (pozicija u kojoj je banka utvrdila iznos kamate koji će primiti u nekom trenutku u budućnosti) i kratke pozicije (pozicija u kojoj je banka utvrdila iznos kamate koji će platiti u nekom trenutku u budućnosti). Kamatni fjučers (futures) i forvard (forward) ugovori se tretiraju kao kombinacija dugih i kratkih pozicija u državnim obveznicama bez kupona sa odgovarajućim dospijećem. Terminska obaveza tretira se kao kombinacija duge/kratke pozicije u državnim obveznicama bez kupona i duge/kratke pozicije u dužničkom instrumentu koji je predmet ugovora (osnovni instrument). Ovi instrumenti se iskazuju po tržišnoj vrijednosti iznosa glavnice osnovnog instrumenta ili pretpostavljenog iznosa osnovnog instrumenta.

Član 31.

Vlasnički "fjučers" (futures) i "forvard" (forward) ugovori koji se odnose na pojedinačne vlasničke vrijednosne papire ili berzanske indekse, tretiraju se kao kombinacija duge ili kratke pozicije u dotičnom vlasničkom vrijednosnom papiru i duge ili kratke pozicije u državnim obveznicama bez kupona. Pozicija u određenom vlasničkom vrijednosnom papiru iskazuje se po njegovoj tržišnoj cijeni. Pozicija u državnim obveznicama bez kupona koja je rezultat razvrstavanja vlasničkih derivata uključuje se u izračunavanje kamatnog rizika navedenog pod tačkom ove Odluke "Rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire".

Član 32.

Robni "fjučers" (futures) i "forvard" (forward) ugovori i terminske obaveze za kupovinu ili prodaju robe se tretiraju kao kombinacije duge ili kratke pozicije u određenoj robi i duge i kratke pozicije u državnim obveznicama bez kupona. Oni se iskazuju prema pretpostavljenom iznosu u standardnim mjernim jedinicama, te sa dospijećem u skladu sa datumom isteka roka.

Član 33.

Valutni "fjučers" (futures) i "forvard" (forward) ugovori se tretiraju kao duge pozicije u državnim obveznicama bez kupona u kupljenoj valuti i kratke pozicije u državnim obveznicama bez kupona u prodanoj valuti. Pozicije u državnim obveznicama bez kupona koje su rezultat razvrstavanja vlasničkih derivata uključuju se u izračunavanje kamatnog rizika u skladu sa odgovarajućim dospijećem.

Član 34.

"Svop" (swap) ugovori se tretiraju kao dvije pozicije pretpostavljenog iznosa u državnim vrijednosnim papirima sa relevantnim dospijećima:

svop (swap) ugovori na kamatnu stopu se tretiraju kao dvije pozicije pretpostavljenog iznosa u državnim obveznicama bez kupona sa promjenljivom ili fiksnom kamatnom stopom i relevantnim dospijećem;

međuvalutni svop (swap) ugovori na kamatnu stopu se tretiraju kao kombinacija duge pozicije u državnim obveznicama bez kupona u određenoj valuti sa fiksnom ili promjenljivom kamatnom stopom (zavisno o tome koja se odnosi na tu valutu) i kratke pozicije u državnim obveznicama bez kupona u određenoj valuti sa fiksnom ili promjenljivom kamatnom stopom;

svop (swap) ugovori na vlasničke vrijednosne papire se tretiraju kao kombinacija duge pozicije u vlasničkom vrijednosnom papiru (portfelju vlasničkih vrijednosnih papira ili berzanskih indeksa) na osnovu kojeg banka prima iznos koji je zasnovan na promjeni cijene tog vrijednosnog papira (portfelja ili berzanskih indeksa) i kratke pozicije takvog

155

vrijednosnog papira (portfelja ili indeksa) na osnovu kojeg banka plaća iznos koji je zasnovan na promjeni vrijednosti tog vrijednosnog papira (portfelja ili indeksa);

robni svop (swap) ugovori se tretiraju kao kombinacija dugih pozicija u robi na osnovu kojih banka plaća fiksnu cijenu, a prima promjenljivu cijenu i kratkih pozicija u robi na osnovu kojih banka prima fiksnu cijenu, a plaća promjenljivu cijenu.

Član 35.

Pozicije u berzanskim indeksima podliježu izračunavanju specifičnog i općeg rizika u skladu sa odredbama tačke ove Odluke o riziku ulaganja u vlasničke vrijednosne papire. Pozicije o berzanskim indeksima raščlanjuju se na dionice koje čine osnovu datog indeksa. Nakon raščlanjenja svakog indeksa na pojedine dionice, te se dionice mogu prebijati sa pozicijama u istim dionicama sa različitim predznakom. Forvard (forward) ugovori na berzanske indekse raščlanjuju se za potrebe izračunavanja kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike na duge i kratke pozicije (zavisno od toga da li je banka kupila ili prodala) u tom berzanskom indeksu ili dionicama koje čine osnovu datog indeksa i duge ili kratke pozicije u državnim obveznicama bez kupona.

Pozicije u berzanskim indeksima kojima se trguje na berzama i koji su široko diversificirani, mogu se tretirati kao pozicije u tom indeksu (odnosno tako da se ne raščlanjuju na sastavne dionice), te kao takve podliježu izračunu kapitalnog zahtjeva za opći, ali ne i specifični rizik.

Član 36.

Pozicije u konvertibilnim vrijednosnim papirima tretiraju se kao pozicije u odnosnim kamatama ili vlasničkim vrijednosnim papirima. Konvertibilni dužnički vrijednosni papiri moraju se tretirati kao pozicije u vlasničkim vrijednosnim papirima:

ako je preostalo manje od tri mjeseca do prvog datuma na koji se može obaviti konverzija ili je preostalo manje od jedne godine do slijedećeg datuma ako je prvi datum već protekao;

ako je tržišna vrijednost dužničkog vrijednosnog papira za manje od 10% viša od tržišne vrijednosti vlasničkog vrijednosnog papira koji čini osnovni instrument; i

ako je banka neto kapitalom pokrila bilo kakav gubitak koji može nastati zbog konverzije.

Ostali konvertibilni dužnički vrijednosni papiri, koji ne zadovoljavaju uslove navedene u prethodnom stavu, mogu se tretirati kao pozicije u dužničkim ili odnosnim vlasničkim vrijednosnim papirima.

Član 37.

Vrijednosni papiri koji su osnova "repo" ugovora, koji zadovoljavaju sve uslove navedene u tački ove Odluke o knjizi trgovanja, cedent tretira kao duge pozicije u tom određenom vrijednosnom papiru i kratku poziciju u državnoj obveznici sa rokom dospijeća ugovora i sa kamatnom stopom jednakom stopi ponovnog otkupa.

Član 38.

Banka izračunava kapitalni zahtjev za opcije kojima se trguje na berzama, neuvrštene opcije (options) i proizvode slične opcijama (jamstva-varanti, engl. waranti), opcija gornje granice-kap (cap), istovremena kupovina "put" opcije i prodaje "kol" (call) opcije-kolar, engl. collar, i slični instrumenti) u skladu sa jednim od dva osnovna metoda: (a) simplificiranim metodom ili (2) metodom delta-plus, i to:

(a) Simplificirani metod: Banka koja ima malu poziciju samo u kupljenim opcijama može, u svrhu ove Odluke, da koristi ovaj metod. Ako koristi ovaj metod za pozicije u opcijama, te se pozicije ne uključuju u izračunavanje kapitalnih zahtjeva za ostale pozicijske rizike.

Za kupljene "kol" ("call") i "put" opcije kapitalni zahtjev predstavlja iznos koji je manji od:

tržišne vrijednosti odnosnog vrijednosnog papira pomnožene sa zbirom faktora za specifični i opći rizik za odnosnu varijablu (osnovni instrument), ili

tržišne vrijednosti opcije.

Za pozicije koje su kombinacija kupljenih "put" opcija i dugih pozicija u odnosnom (osnovnom) vrijednosnom papiru ili stranoj valuti ili za pozicije koje su kombinacija kupljenih "kol" (call) opcija i kratkih pozicija u odnosnom (osnovnom) vrijednosnom

156

papiru ili stranoj valuti, kapitalni zahtjev se izračunava tako da se tržišna vrijednost odnosnog (osnovnog) vrijednosnog papira (ili strane valute) pomnoži sa zbirom faktora za specifični i opći rizik za odnosnu varijablu (osnovni instrument), i zatim umanji za iznos u kojem opcija nosi prihod svom kupcu.

(b) Metod delta-plus: U skladu sa ovim metodom opcije i proizvodi slični opcijama (jamstva-varanti, engl. waranti, opcija gornje granice-kap, engl. cap, opcija donje granice-flor, engl. floor i slični instrumenti) se tretiraju kao pozicije koje su po svojoj vrijednosti jednake odnosnom (osnovnom) instrumentu pomnoženom njegovim delta koeficijentom. Delta koeficijent mora biti izračunat od strane priznate berze.

Prilikom izračunavanja općeg pozicijskog rizika i valutnog rizika delta ekvivalenti pozicija u opcijama mogu se netirati sa svim pozicijama u opcijama suprotnog predznaka, sa identičnim odnosnim (osnovnim) vrijednosnim papirima ili derivatima, i to na slijedeći način:

kupljene "kol" (call) opcije kao duge pozicije, prodane "kol" (call) opcije kao kratke pozicije, kupljene "put" opcije kao kratke pozicije, i prodane "put" opcije kao duge pozicije.

Pošto delta ne pokriva ukupan rizik povezan sa opcijama, banka je dužna da izračuna dodatni kapitalni zahtjev za "gama" rizik i za "vega" rizik. Banka treba da koristi "gama" i "vega" koeficijente, izračunate od strane priznate berze.

Banka je dužna da izračunava kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama i dostavlja FBA kvartalni izvještaj - Kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama - Obrazac br. 11, propisan u skladu sa Odlukom o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

5. NETIRANJE

Član 39.

Iznos dugih (kratkih) pozicija banke koji prelazi iznos njenih kratkih (dugih) pozicija u istim vlasničkim i dužničkim vrijednosnim papirima smatra se njenom neto pozicijom u svakom od tih različitih instrumenata.

Prilikom izračunavanja neto pozicije derivatni se instrumenti u skladu sa ovim poglavljem tretiraju kao pozicije u odnosnim (osnovnim) vrijednosnim papirima.

Netiranje pozicija izračunatih u navedenu svrhu je dopušteno samo ako je emitent vrijednosnog papira isti, ako nose istu kamatnu stopu, imaju isti rok dospijeća, nominirani su u istoj valuti i imaju isti tretman u slučaju likvidacije ili stečaja.

Član 40.

Banke mogu, uz prethodno odobrenje FBA, međusobno netirati bilo koje pozicije u derivatnim instrumentima (definisanim u prethodnom poglavlju ove Odluke) koje zadovoljavaju najmanje slijedeće uslove:

1. ako su pozicije iste vrijednosti i nominirane u istoj valuti;

2. ako im se referentna stopa (za pozicije sa promjenljivom stopom) ili kuponska stopa (za pozicije sa fiksnom stopom) značajno ne razlikuju;

3. ako slijedeći datumi određivanja kamate (za pozicije sa promjenljivom stopom) ili preostali rokovi do dospijeća (za pozicije sa fiksnom kamatom), odgovaraju slijedećim ograničenjima:

ako gore pomenuti rokovi padaju na isti dan kod pozicija kojima su ti rokovi kraći od mjesec dana; ako se gore pomenuti rokovi ne razlikuju za više od sedam dana kod pozicija kojima su ti rokovi između jednog mjeseca i

jedne godine dana; i ako se gore pomenuti rokovi ne razlikuju za više od trideset dana kod pozicija kojima su ti rokovi duži od jedne godine.

6. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

157

Član 41.

Banka je dužna da uskladi upravljanje tržišnim rizicima sa odredbama ove Odluke, najkasnije do 30.06.2008. godine.

FBA će u roku od 3 mjeseca od dana objavljivanja ove Odluke u "Službenim novinama Federacije BiH", propisati Uputstvo za primjenu Odluke.

Član 42.


Broj 01-1-1181-7/07 26. jula 2007.godine

Sarajevo

Sl. Novine 6/08

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE TRŽI[NIM RIZICIMA U BANKAMA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/07 i 81/07) u članu 11. stav 1. brišu se riječi: "pomnožen sa 12%".

Član 2.



Sarajevo

158

Sl. Novine 81/07

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i člana 38., a u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZNICAMA U BANKAMA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim riznicama u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/07), mijenja se član 41. i glasi:

"Banka je dužna da uskladi upravljanje tržišnim riznicama sa odredbama ove Odluke najkasnije do 31.12.2008. godine.

FBA će najkasnije do kraja 2007. godine propisati Uputstvo za primjenu ove Odluke."

Član 2.



Sarajevo

159

Sl. Novine 52/08

Na osnovu članova 4., 9 i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06 i 59/06) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE TRŽI[NIM RIZICIMA U BANKAMA

Član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 55/07, 81/07 i 6/08), u članu 41. u stavu 1. mijenja se datum tako da glasi: "31.12.2009. godine".

U istom članu iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Izvještavanje u skladu sa ovom Odlukom na propisanim obrascima iz Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 3/03, 18/03, 52/03, 64/03, 6/04, 14/04, 54/04, 5/05, 43/07, 55/07, 81/07, 88/07 i 6/08), banke su dužne da primjenjuju počevši od 01.01.2010. godine".

Dosadašnji stav 2. člana 41. postaje stav 3.

Član 2.


Broj U.O.-4-4/08 31. jula 2008. godine

Sarajevo

160

SL. NOVINE 79/09, 21.12.2009

AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BiH

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/06, 27/98, 200/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03, 47/06, 59/06 i 48/08), člana 18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04) i čl. 38. i 69. st. 2. i 3. ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03) Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, na 16. sjednici održanoj 23. novembra 2009. godine, donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZICIMA U BANKAMA

član 1.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 55/07, 81/07, 6/08 i 52/08) mijenja se član 41 i glasi:

"Rok u kojem je banka dužna da uskladi upravljenje tržišnim rizicima sa odredbama ove Odluke naknadno će se odrediti.

FBA će u skladu sa izmijenjenim rokovima propisati nove obrasce iz Odluke o formi izvještaja koje banke dostavljaju Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 18/03, 52/03, 64/03, 14/04, 54/04, 5/05, 43/07, 55/07, 81/07, 88/07 i 6/08) i odrediti bankama novi rok za izvještavanje, te donijeti novo Uputstvo za primjenu ove Odluke".

član 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH."

Broj U.O.-16-2/09 23. novembra 2009. godine

Sarajevo


Mr. sc. Haris Ihtijarević, s. r.

161

Sl. Novine 27/07

Na osnovu čl. 38. i 45. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03) i člana 17. stav 2. Zakona o mikrokreditnim organizacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 59/06), čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i 59/06) i člana 18. Statuta Agencije za bankarstvo Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/04), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, na sjednici održanoj 14. marta 2007. godine, donosi

ODLUKU

O JEDINSTVENOM NAČINU OBRAČUNA I ISKAZIVANJA EFEKTIVNE KAMATNE STOPE NA KREDITE I DEPOZITE

Član 1.

Ovom Odlukom propisuje se jedinstveni način obračuna i iskazivanja aktivne efektivne kamatne stope na date kredite banaka i mikrokreditnih organizacija (u daljnjem tekstu: krediti), odnosno pasivne efektivne kamatne stope na položene depozite kod banaka.

Član 2.

Efektivnom kamatnom stopom u smislu ove Odluke smatra se dekurzivna kamatna stopa koja se obračunava na godišnjem nivou, i to primjenom složenog kamatnog računa, na način da se diskontovana novčana primanja izjednačavaju sa diskontovanim novčanim izdacima odobrenih kredita, odnosno primljenih depozita.

U obračun efektivne kamatne stope na kredite koji se odobravaju uz polaganje depozita uključuju se kamate i novčana sredstva tog depozita (novčani tokovi depozita).

Član 3.

Pri diskontovanju, tj. svođenju na sadašnju vrijednost svih budućih primanja i izdataka novčanih sredstava po ugovoru o kreditu, odnosno ugovoru o depozitu, primjenjuje se kalendarski broj dana u mjesecu i 365/366 dana u godini.

Član 4.

Efektivna kamatna stopa iskazuje se u procentima s dvije decimale, uz zaokruženje druge decimale i važi od dana izračuna.

Pri iskazivanju efektivne kamatne stope banke i mikrokreditne organizacije (u daljnjem tekstu: MKO), dužne su koristiti izraz "efektivna kamatna stopa" i skraćenicu "EKS".

Član 5.

Podaci o kreditima banke i MKO i depozitima koje banka prima su:

a) podaci koji se uključuju u obračun efektivne kamatne stope:

visina nominalne kamatne stope na kredite, odnosno depozit;

162

iznos naknada i provizija koje banka i MKO izračunavaju klijentu u postupku odobravanja kredita, odnosno polaganja depozita kod banke;

iznos naknada i provizija poznatih na dan izračuna, koje banka i MKO izračunavaju klijentu u toku realizacije ugovora o kreditu, odnosno ugovora o depozitu;

b) podaci koji se ne uključuju u obračun efektivne kamatne stope:

kriterijumi za revalorizaciju i za indeksiranje kredita, odnosno depozita, podaci o stranoj valuti kojom se kredit indeksira ili drugi kriterijumi za revalorizaciju i za indeksiranje kredita, odnosno depozita;

troškovi koji nisu poznati na dan izračuna, a mogu nastati u toku realizacije ugovora o kreditu , odnosno ugovora o depozitu.

Podatke iz ovog člana banka i MKO dostavljaju klijentima pismeno na njihov zahtjev.

Član 6.

Banka i MKO su dužne izračunati efektivnu kamatnu stopu i učiniti je dostupnom klijentima i javnosti.

Efektivnu kamatnu stopu banka i MKO iskazuju jasno i uočljivo u prostorijama banke i MKO, u reklamnim oglaša- vanjima i u sredstvima javnog informisanja, a na isti način iskazuje i stranu valutu kojom vrši indeksiranje kredita ili drugi kriterijum za revalorizaciju i za indeksiranje kredita, odnosno depozita.

Efektivna kamatna stopa ne smije biti manje uočljiva od drugih podataka.

Član 7.

Sa efektivnom kamatnom stopom banka i MKO dužne su upoznati klijente prije primanja zahtjeva za odobravanje kredita, odnosno polaganja depozita, kao i prije sklapanja ugovora o kreditu, odnosno depozitu.

Član 8.

Ugovor o kreditu, odnosno depozitu, mora sadržavati odgovarajuću odredbu iz koje će biti jasno da je klijent upoznat s uvjetima kredita, odnosno depozita i efektivnom kamatnom stopom, te da mu je uručen plan otplate kredita, odnosno plan isplate depozita.

Član 9.

Pri zasnivanju kreditnog odnosa, odnosno depozitnog odnosa s klijentom banka i MKO je dužna klijentu uručiti otplatni plan s jasno iskazanom efektivnom kamatnom stopom. Otplatni plan banka i MKO su dužne odložiti u kreditni, odnosno depozitni dosije.

Član 10.

Ako se efektivna kamatna stopa promijeni zbog promjene elemenata na osnovu kojih se izračunava, banka i MKO su dužne o toj promjeni pismeno obavijestiti klijenta, i to prije početka primjene promijenjene efektivne kamatne stope.

Član 11.

Metodologiju za izračunavanje efektivne kamatne stope na kredite i depozite, te minimalni sadržaj otplatnog plana, propisuje direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH (u daljnjem tekstu: FBA), uputstvom za primjenu ove Odluke.

Član 12.

Ova Odluka primjenjuje se na banke i MKO sa sjedištem u Federaciji BiH i njihove organizacione dijelove bez obzira na kojoj teritoriji posluju, kao i na organizacione dijelove banaka i MKO koji posluju u Federaciji BiH, a sjedište im je izvan Federacije BiH.

Član 13.

163

Odredbe ove Odluke ne primjenjuju se na kredite koje banka odobrava drugoj banci, odnosno na depozite koje banka polaže kod druge banke.

Član 14.

Za ugovore o kreditu, odnosno depozitu, koji su zaključeni prije primjene ove Odluke banke i MKO su, na zahtjev klijenta, dužne izraditi otplatni plan za preostalo razdoblje do dospijeća.

Član 15.

Banke i MKO su dužne da FBA dostavljaju mjesečne izvještaje o ponderisanim nominalnim i efektivnim kamatnim stopama na propisanim obrascima i u roku od 15 dana po isteku izvještajnog mjeseca.

Član 16.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH," a primjenjuje se od 01. 7. 2007.godine.


Sarajevo

164

Sl. Novine 46/09

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08) i člana 46. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02 i 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 24. juna 2009. godine, donosi

ODLUKU

O DOPUNAMA ODLUKE O JEDINSTVENOM NAČINU OBRAČUNA I ISKAZIVANJA EFEKTIVNE KAMATNE STOPE NA KREDITE I DEPOZITE

Član 1.

U Odluci o jedinstvenom načinu obračuna i iskazivanja efektivne kamatne stope ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/07) iza člana 10. dodaje se novi član 10 a. koji glasi:

"U slučaju da banke i MKO u ugovoru o kreditu, odnosno banke u ugovoru o depozitu ugovaraju mogućnost promjene nominalne kamatne stope (varijabilna kamatna stopa) koja je elemenat obračuna efektivne kamatne stope, a koja utiče na iznos pojedinačne rate iz plana otplate kredita, odnosno plana isplate depozita, banke i MKO moraju jasno definisati uslove tih promjena u navedenim ugovorima.

Banka i MKO dužne su o izmjenama iz stava 1. ovog člana u pisanoj formi obavijestiti klijente, najkasnije u roku od 30 dana."

Član 2.

Iza člana 10 a. dodaje se novi član 10 b. koji glasi:

"Banke i MKO ne mogu u slučaju prijevremene otplate kredita obračunavati i naplaćivati naknadu za raskid ugovora u procentualnom iznosu većem od iznosa koji su primjenjivali prilikom obrade kredita.

Osnovicu za obračun naknade iz stava 1. ovog člana čini ostatak duga (glavnica) na dan prijevremene otplate."

Član 3.


Broj U.O-13-20/09 24. juna 2009. godine

Sarajevo

165

Sl. Novine 6/08

Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06 i 59/06) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE OPERATIVNIM RIZIKOM U BANKAMA

Član 1.

Ovom Odlukom se bliže propisuju minimalni standardi i kriteriji koje je banka dužna da u svom poslovanju osigura i primjenjuje u upravljanju operativnim rizikom (u daljnjem tekstu: OR).

Upravljanje OR iz stava 1. ovog člana obuhvata njegovu identifikaciju, mjerenje, kontrolu, praćenje i formiranje adekvatnog kapitala za ovu vrstu rizika.

Član 2.

OR u smislu ove Odluke, predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za banku i negativnih efekata na kapital banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji banku mogu izložiti gubitku.

Član 3.

Banka je dužna da uspostavi sistem za upravljanje svojim OR koji, kao minimum, mora da obuhvati:

1. politike i procedure za upravljanje OR kojim će osigurati:

a) identifikaciju postojećih potencijalnih izvora OR i izvora koji mogu nastati uvođenjem novih poslovnih proizvoda, sistema ili aktivnosti;

b) mjerenje OR, tačnom i pravovremenom procjenom tog rizika;

c) kontinuirana kontrola OR koja osigurava njegovo održavanje do nivoa koji je prihvatljiv za rizični profil banke, njegovo smanjenje i svođenje na najmanju moguću mjeru;

d) kontinuirano praćenje OR analizom stanja, promjena i trendova izloženosti banke tom riziku; i

e) formiranje iznosa minimalnog adekvatnog kapitala za zaštitu od nastanka gubitaka iz osnova OR (u daljnjem tekstu: MAKOR).

2. jasno definisana ovlaštenja i linije odgovornosti u procesu preuzimanja i upravljanja OR;

3. sistem kojim se osigurava da se svi zaposlenici banke upoznaju sa svojim obavezama u procesu upravljanja OR;

166

4. sistem za redovno izvještavanje nadzornog odbora i uprave banke o funkcioniranju sistema za upravljanje OR; i

5. obavezu periodičnog preispitivanja kao i obavezu nadzornog odbora banke da najmanje jednom godišnje vrši analizu i ocjenu adekvatnosti uspostavljenog sistema za upravljanje OR banke.

Član 4.

U postupku identifikacije potencijalnih izvora OR, banka je dužna da identifikuje rizike koji proizlaze naročito iz:

1. neadekvatnog informacionog i drugih sistema u banci;

2. poremećaja u poslovanju i kvarova u sistemima kao što su kvarovi vezani za informacionu tehnologiju, telekomunikacioni problemi, prekidi u radu, i sl.;

3. problemi adekvatnog integrisanja ili održivosti informacionih i drugih sistema, u slučaju razvoja mreže različitih organizacijskih dijelova i/ili statusnih promjena banke;

4. nezakonitosti i neadekvatnih postupanja zaposlenika banke, kao što su pronevjera i neovlašteni pristup računima klijenata, zloupotreba povjerljivih informacija, davanje lažnih ili pogrešnih informacija o stanju banke, neažurnost u izvršavanju poslova, greške pri unosu podataka, nepridržavanje dobrih poslovnih praksi u radu i sl.;

5. činjenja ili nečinjenja koji mogu ili jesu uzrokovala sudske i druge sporove protiv banke;

6. vanjskih nezakonitih radnji, kao što su pljačke, neovlašteni ulazak u bazu podataka banke, uključujući i neovlašteno korištenje bankomata, neovlašteni prijenos sredstava, nezakonito pribavljanje dokumenata banke, i sl.;

7. šteta na fizičkoj aktivi i događaja koji se ne mogu predvidjeti, kao što su elementarne i druge nepogode, terorizam, i sl.

Član 5.

Banka je dužna da nakon identifikacije konkretnog izvora OR, primjenom odgovarajućih metoda mjerenja, izvrši adekvatnu procjenu nivoa tog rizika.

U zavisnosti od prirode i nivoa konkretnog OR, banka je dužna da primijeni odgovarajuće metode za njegovo praćenje, kontrolu, smanjenje i otklanjanje.

Izvore OR banka je dužna da prati po njenim organizacionim dijelovima, naročito po slijedećim segmentima:

1. poslovanje sa privredom;

2. poslovanje sa finansijskim institucijama;

3. poslovanje sa stanovništvom;

4. agentski poslovi;

5. poslovi platnog prometa;

6. poslovi upravljanja imovinom;

7. poslovi trgovine finansijskim instrumentima, itd.

Član 6.

Banka je dužna da prije uvođenja novih proizvoda, sistema i procedura ili prije preduzimanja novih poslovnih aktivnosti, identifikuje i procijeni OR koji je sa njima povezan ili bi mogao biti povezan.

167

Član 7.

Banka je dužna da osigura dnevne sigurnosne kopije elektronskih podataka o obavljenim poslovnim transakcijama i knjigovodstvenim promjenama i njihovo sigurno čuvanje na sigurnoj rezervnoj lokaciji.

Član 8.

Banka je dužna da sačini plan za vanredne situacije u pisanoj formi sa ciljem osiguranja kontinuiranog rada banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole banke, kao i za slučaj nesavjesnog rada zaposlenika, a naročito zaposlenika sa visokim stepenom raspolaganja sredstvima i upravljanja bankom.

Planom iz stava 1. ovog člana, kao minimum, moraju biti utvrđeni:

1. ključne poslovne aktivnosti za koje je neophodno očuvati kontinuitet obavljanja i u neočekivanim vanrednim situacijama;

2. pretpostavljeni scenariji mogućih događaja koji mogu uzrokovati prekid ključnih poslovnih procesa u banci;

3. alternativna rješenja za očuvanje kontinuiteta obavljanja ključnih poslovnih aktivnosti u vanrednim situacijama;

4. aktivnosti za uspostavljanje redovnog funkcioniranja poslovanja, a posebno osiguranja funkcioniranja informacionog sistema banke, i sl.

Plan iz stava 1. ovog člana banka je dužna da testira najmanje jednom godišnje, a rezultate tog testiranja da u pisanoj formi prezentira nadzornom odboru banke.

Član 9.

Banka je dužna da utvrdi metodologiju za interno evidentiranje svih gubitaka, po kategorijama utvrđenim prema njihovim izvorima i formira posebnu bazu podataka o svim nastalim gubicima po osnovu OR.

Kada gubici nastali iz OR ukupno prekorače iznos od 2% neto kapitala banke, banka je dužna da o tome u pismenom obliku obavijesti Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegoivine (u daljnjem tekstu: FBA) najkasnije u roku osam dana od dana prekoračenja navedenog iznosa.

Obavijest iz stava 2. ovog člana mora da sadrži strukturu izvora-uzroka sa pripadajućim iznosima gubitaka, aktivnosti koje je banka već preduzela za pokriće tih gubitaka kao i aktivnosti koje je banka već preduzela ili namjerava da preduzme sa navođenjem konkretnih rokova za njihovo preduzimanje u cilju sprječavanja nastanka sličnih gubitaka u budućnosti.

Član 10.

Banka je dužna da za potencijalne gubitke po osnovu izloženosti OR, formira i održava iznos MAKOR.

Iznos MAKOR iz prethodnog stava ovog člana banka je dužna da obračunava i formira po "Metodu osnovnog pokazatelja" koji čini 15% prosječnog iznosa bruto dobiti ostvarene u posljednje tri poslovne godine. Ovaj obračun se vrši po slijedećoj formuli:

KOR =

Pri čemu su:

KOR = potreban minimalni iznos kapitala za izloženost banke OR

GBD = godišnja bruto dobit koju čine neto kamatni prihod i neto nekamatni prihod

n = broj godina u posljednje tri godine kada je dobit bila pozitivna

= 15% koji predstavlja faktor koji je odredio Bazelski komitet za superviziju banaka

168

Pri obračunu prosjeka u formuli iz prethodnog stava ovog člana iznos za bilo koju od posljednje tri godine u kojoj je godišnja bruto dobit bila negativna ili nula (banka nije ostvarila dobit) treba isključiti i iz brojnika i iz nazivnika formule.

Član 11.

U slučaju kada banka, u skladu sa odredbama ove Odluke, sama utvrdi potrebu za većim iznosom kapitala ili je već nastao gubitak iz osnova OR u iznosu većem od iznosa dobijenog po obračunu primjenom formule iz prethodnog člana ove Odluke, dužna je da u svrhu svoje zaštite od OR formira MAKOR u tako utvrđenom ili nastalom većem iznosu.

Član 12.

FBA može banci da naloži da formira veći iznos MAKOR za potencijalne ili već nastale gubitke po osnovu OR, kada ocijeni da iznos MAKOR koji je banka formirala nije formiran u skladu sa odredbama čl. 10. i 11. ove Odluke.

Član 13.

U svrhu obračuna i izvještavanja ukupne visine svojih rizikom ponderisanih stavki banka je dužna da izvrši poseban dodatni obračun ponderisanog operativnog rizika (POR) banke tako što će iznos MAKOR-a dobijen na način opisan u članu 10. odnosno članu 11. ove Odluke da se pomnoži sa brojem 8,33 (recipročna vrijednost minimalne stope neto kapitala dobijena po formuli 100% : 12% = 8,33).

Iznos POR banke dobijen na način iz prethodnog stava ovog člana kod izračuna stope neto-kapitala (adekvatnosti kapitala), banka je dužna da doda iznosu Rizik-a ponderisane aktive i kreditnih ekvivalenata i ponderisanom tržišnom riziku (PTR).

Član 14.

Banka je dužna da upravljanje svojim OR uskladi sa odredbama ove Odluke, najkasnije do 31.12.2008. godine.

Član 15.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenima novinama Federacije BiH".


Sarajevo

169

Sl. Novine 40/09

Na osnovu članova 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08) i člana 38. u vezi sa članom 69. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLJANJE OPERATIVNIM RIZIKOM U BANKAMA

Član l.

U Odluci o minimalnim standardima za upravljanje operativnim rizikom u bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/08) u članu 10. stav 2. riječi: "GBD = godišnja bruto dobit koju čine neto kamatni prihod i neto nekamatni prihod" se mijenjaju i glase: "GBD = godišnja bruto dobit (samo u svrhe ove Odluke) čini iznos prikazan u tački 2.1+2. UKUPAN PRIHOD (lc+2g), umanjen za iznos prikazan u tački 3.a)2) Ostali poslovni i direktni troškovi, iz Obrasca BU".

Član 2.

Mijenja se član 14. i glasi:

"Banka je dužna da upravljanje svojim operativnim rizikom uskladi sa odredbama ove odluke, najkasnije do 31.12.2009. godine.

Izvještaje po propisanom obrascu za operativne rizike, a u skladu sa navedenim izmjenama, banke dostavljaju počevši od datuma navedenog u stavu 1. ovog člana, pripremljene na osnovu preliminarnih podataka".

Član 3.


Broj U.O.-12-3/09 2. juna 2009. godine

Sarajevo

Sl. Novine 40/09

Na osnovu članova 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96 i 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine donosi

ODLUKU

170

O PRIVREMENOM REPROGRAMU KREDITNIH OBAVEZA FIZIČKIH LICA I POSTUPANJE BANAKA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Član l.

Ovom Odlukom se propisuju privremene mjere za vršenje reprograma kratkoročnih i dugoročnih kredita datih fizičkim licima po svim osnovima (u daljnjem tekstu: dužnik) u cilju ublažavanja negativnih efekata globalne finansijske krize.

Član 2.

Banka može na zahtjev dužnika izvršiti reprogram njihovih svih kreditnih obaveza. Reprogram kreditnih obaveza u smislu ove Odluke (u daljnjem tekstu: reprogram) podrazumijeva odobrenje grace perioda u toku otplate kredita najduže 1 godinu dana za koji se produžava i krajnji rok za otplatu kredita.

Reprogram za kratkoročne kredite može se izvršiti samo u ranije ugovorenom roku.

U toku grace perioda dužnik plaća samo obračunatu kamatu.

Član 3.

Zahtjev dužnika se podnosi u pisanoj formi uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije kojom se dokazuje:

a) gubitak posla bez lične krivice;

b) značajno smanjenje plate prema kriterijima koje banka utvrdi internim procedurama;

c) Neuredno primanje plate - kašnjenje od najmanje 3 mjeseca; ili

d) dokaz da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne obaveze uzrokovanu nekim od drugih i kojih oblika uticaja finansijske krize.

Zahtjev iz stava 1. ovog člana dužnici mogu podnositi najkasnije do 31.12.2009. godine.

Prije odobrenja zahtjeva dužnika banka je dužna da istog upozna sa rezultirajućim većim iznosom ukupno obračunate kamate u odnosu na prvobitno obračunati iznos prije odobrenja ovog reprograma, što će dokumentovati posebnom klauzulom aneksa ugovora.

Član 4.

Za odobreni reprogram banka ne može mijenjati ugovorene uslove, uključujući kamatnu stopu, na štetu korisnika kredita, koji su važili na dan 30.09.2008. godine, niti može vršiti naplatu bilo kakve naknade za izvršeni reprogram.

Član 5.

Za kredite koji su predmet odobrenja u smislu ove Odluke sve do isteka odobrenog grace perioda banka može da zadrži zatečeno stanje na dan 30.09.2008. godine za:

a) izvršenu klasifikaciju u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 54/04 i 68/05) koju počinje primjenjivati danom potpisivanja aneksa ugovora o reprogramu; i

b) formirane posebne rezerve u skladu Odlukom iz prethodne tačke.

Nakon isteka grace perioda ukoliko je zadržala zatečeno stanje na dan 30.09.2008. godine banka nastavlja sa klasifikacijom u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka.

Član 6.

171

Banka ne može mijenjati finansijske iskaze po izvršenom obračunu na dan 31.12.2008. godine radi uticaja koje bi odobrenja u smislu ove Odluke eventualno mogla da proizvedu, a ista je dužna da uključi odnosno evidentira u poslovne knjige odmah nakon potpisivanja aneksa ugovora o reprogramu.

Član 7.

O reprogramima banka je dužna da vodi posebne detaljne evidencije na takav način da sve aktivnosti, pojedinačna i sveukupna odobrenja, kao i njihovi efekti budu potpuno i jasno pogodni i dostupni, pored potreba banke, i u svrhe on-site kontrole koju obavlja Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBA).

Banka je dužna da FBA, u pisanoj formi, dostavlja izvještaj o broju kreditnih dužnika, broju kreditnih partija i ukupnom iznosu reprogramiranih kredita, najkasnije do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Član 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenima novinama Federacije BiH".

Broj U.O.-12-4/09 2. juna 2009. godine

Sarajevo

Sl. Novine 53/09


Na osnovu čl. 4, 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 28. jula 2009. godine, donosi

172

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PRIVREMENOM REPROGRAMU KREDITNIH OBAVEZA FIZIČKIH LICA I POSTUPANJE BANAKA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

U Odluci o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih lica i postupanje banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/09) mijenja se član 2. i glasi:

"Banka može na zahtjev dužnika izvršiti reprogram svih njegovih kreditnih obaveza. Reprogram kreditnih obaveza u smislu ove Odluke (u daljnjem tekstu: reprogram) može biti izvršen produženjem krajnjeg roka za otplatu kredita najduže do 12 mjeseci čime se smanjuju rate kredita ili odobrenjem grace perioda u toku otplate kredita najduže 12 mjeseci za koji se produžava i krajnji rok za otplatu kredita.

U toku grace perioda dužnik plaća samo obračunatu kamatu."

Član 2.

Mijenja se član 3., stav 3. i glasi:

"Prije odobrenja zahtjeva dužnika banka je dužna da istog upozna o svim efektima reprograma kredita i da iste po odobrenom reprogramu posebno reguliše u aneksu ugovora o kreditu."

Član 3.

Mijenja se član 5. i glasi:

"Za kredite koji su predmet odobrenja u smislu ove Odluke sve do isteka roka reprogramirane otplate kredita, odnosno odobrenog grace perioda banka može zadržati zatečeno stanje na dan 30.09.2008. godine za:

a) izvršenu klasifikaciju u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 54/04 i 68/05) koju počinje primjenjivati danom potpisivanja aneksa ugovora o reprogramu i

b) formirane posebne rezerve u skladu Odlukom iz tačke a) ovog člana.

Ukoliko je banka zadržala zatečeno stanje na dan 30.09.2008. godine, nastavlja sa klasifikacijom u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka nakon isteka roka reprogramirane otplate kredita, odnosno nakon grace perioda."

Član 4.


Broj U.O.-14-4/09 28. jula 2009. godine

Sarajevo

SL. NOVINE 2/10, 18.01.2009


173

Na osnovu čl. 4., 9. i 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06 i 48/08) i člana 38. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 22. decembra 2009. godine, donosi

ODLUKU

O PRIVREMENIM MJERAMA ZA REPROGRAM KREDITNIH OBAVEZA FIZIčKIH I PRAVNIH LICA U BANKAMA

član 1.

U cilju ublažavanja negativnih efekata globalne finansijske krize, ovom Odlukom se utvrđuju privremene mjere koje se odnose na reprogram, odnosno restrukturiranje kredita koje su banke odobrile fizičkim i pravnim licima.

član 2.

(1) Banka može na zahtjev fizičkog ili pravnog lica izvršiti reprogram svih njegovih kreditnih obaveza, po kojima dužnik nema kašnjenja i nema kašnjenja duže od 90 dana izuzev odobrenog prekoračenja po tekućem računu koji ne može biti predmet reprograma.

(2) Pod kreditnim obavezama iz stava (1) ovog člana podrazumijevaju se sve dospjele i nedospjele glavnice, dospjele nenaplaćene kamate i naknade, te eventualni troškovi postupka pribavljanja instrumenata za obezbjeđenje potraživanja.

član 3.

Postupkom restrukturiranja potraživanja, nastaje novo potraživanje regulisano ugovorom ako su tim potraživanjem zamijenjena sva bilansna potraživanja od dužnika, odnosno njihov dio zbog pogoršanja finansijskog stanja dužnika, a bitno su se promijenili uslovi pod kojim je postojeće potraživanje odobreno (pod čim se naročito podrazumijeva produženje roka vraćanja glavnice i/ili kamate, smanjenje kamatne stope ili visine potraživanja ili druge bitne promjene kojim se olakšava položaj dužnika koji imaju privremene teškoće u servisiranju obaveza).

član 4.

Reprogram, odnosno restrukturiranje kreditnih obaveza u smislu ove Odluke, smatra se produženje krajnjeg roka za otplatu kredita najmanje 12 mjeseci čime se smanjuju rate kredita.

član 5.

Ukoliko je za kredit sa ugovorenim grace periodom ugovorena jednokratna otplata, restrukturiranje se može izvršiti samo pretvaranjem potraživanja sa jednokratnom otplatom u potraživanje koje se plaća u mjesečnim ratama.

član 6.

(1) Prije odobrenja reprograma kredita po zahtjevu dužnika banka je dužna da istog transparentno upozna o svim efektima reprograma kredita.

(2) Uslove odobrenog reprograma kredita (vremensko trajanje, iznos odobrenog reprograma, visina pojedinačne rate i kamate i sl.) banka utvrđuje analizom finansijskog stanja, poslovanja i ukupne zaduženosti dužnika, te njegovih projiciranih novčanih tokova, u skladu sa svojim internim politikama i procedurama sačinjenim u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka ("Službene novine Federacije BiH", br. 3/03, 54/04 i 68/05).

(3) Banka je dužna da prilikom reprograma kreditnih obaveza dužnika cijeni svoju likvidnosnu poziciju i osigura minimalne standarde za upravljanje rizikom likvidnosti, posebno u segmentu ročne usklađenosti finansijske aktive i finansijskih obaveza, adekvatnosti kapitala kako u tekućem tako i u periodu nakon odobrenog reprograma i ukupno finansijsko stanje.

(4) Po odobrenju reprograma kredita banka sa dužnikom zaključuje ugovor ili anex ugovora u kojem se preciziraju međusobna prava i obaveze koje iz reprograma proizilaze.

174

član 7.

(1) Banka može restrukturirati kredit fizičkom licu, u smislu ove Odluke, ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) da je dužnik podnio zahtjev u pisanoj formi;

2) da je dužnik priložio odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje:

a) gubitak posla bez lične krivice; ili

b) značajno smanjenje plaće ili drugih redovnih ličnih primanja u najmanjem procentu od 20%, a prema kriterijima koje banka utvrdi internim procedurama; ili

c) neuredno primanje plaće ili drugih redovnih ličnih primanja - kašnjenje od najmanje 3 mjeseca; ili

d) da je došao u situaciju da ne može uredno servisirati svoje kreditne obaveze iz drugih razloga, a koji su posljedica uzroka za nastanak uslova navedenih pod a), b) i c) iz ove tačke;

3) da dužnik nema kašnjenja i nema kašnjenje duže od 90 dana u otplati kredita koji se restrukturira;

4) da je banka procijenila da produženje roka potraživanja omogućava dužniku da u narednom periodu uredno izmiruje svoje obaveze prema banci.

(2) Pod uslovima iz stava (1) ovog člana mogu se restrukturirati krediti odobreni maksimalno do 70.000 KM ili krediti čije stanje duga u momentu reprograma ne prelazi navedeni iznos ili krediti odobreni za kupovinu stana bez obzira na iznos odobrenog kredita, u kojem stanuje ili će stanovati dužnik a kredit je osiguran utrživim kolateralom.

(3) U postupku klasifikacije aktive Banka može restrukturirani kredit fizičkom licu pod uslovima iz ovog člana tretirati kao novi kredit.

član 8.

Banka može restrukturirati kredit pravnom licu, u smislu ove Odluke, ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:

1) da je dužnik podnio zahtjev u pisanoj formi;

2) da je dužnik solventan;

3) da dužnik nema kašnjenja i nema kašnjenje duže od 90 dana u otplati kredita koji se restrukturira;

4) da je banka procijenila da produženje roka potraživanja omogućava dužniku da u narednom periodu uredno izmiruje svoje obaveza prema banci.

član 9.

(1) U postupku klasifikacije aktive, banka može restrukturirani kredit pravnom licu, koji prije restrukturiranja nije imao kašnjenja u otplati tretirati kao novi kredit, a dalja klasifikacija zavisiće od urednosti izmirenja obaveza i drugih elemenata u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka.

(2) U slučaju reprograma kredita pravnom licu koji u trenutku reprogramiranja, a po odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanjem kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka, ispunjava kriterije za klasifikaciju u kategoriju B, banka je dužna da isti zadrži u kategoriji B najmanje tokom narednog perioda u kojem je dužnik uredno izmirio najmanje 3 uzastopne otplate.

(3) Nakon roka iz stava (2) ovog člana, u slučaju da dužnik uredno servisira svoje obaveze po novom ugovoru ili aneksu ugovora, banka može izvršiti novu klasifikaciju ovog potraživanja.

175

(4) Ako dužnik ne izvršava obaveze po novom ugovoru, odnosno aneksu ugovora, banka ne može vršiti novo restrukturiranje u smislu ove Odluke, a dalja klasifikacija vrši se u skladu sa Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka.

član 10.

(1) Krediti koji su reprogramirani u skladu sa Odlukom o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih lica i postupanje banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/09 i 53/09) i klasifikacija istih ostaju na snazi do isteka rokova predviđenih u navedenoj odluci (do 12 mjeseci).

(2) Ostali krediti koji su reprogramirani u toku 2009. godine, a zadovoljavaju uslove navedene u članu 8. ove Odluke mogu imati tretman klasifikacije naveden u članu 9. ove Odluke.

(3) Sve druge kredite koji su reprogramirani u toku 2009. godine, a ne zadovoljavaju uslove navedene u članu 8. ove Odluke, Banka je dužna klasifikovati u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom i klasifikaciju aktive banaka.

član 11.

Banka ne može vršiti reprogram i restrukturiranje kredita u smislu ove Odluke na način da otežava položaj dužnika (povećanje kamatne stope, naplate naknade za izvršeni reprogram i sl.), osim eventualnih troškova postupka pribavljanja instrumenta za obezbjeđenje potraživanja.

član 12.

(1) Banka je dužna da za odobrene reprograme vodi posebne detaljne evidencije na način da sve aktivnosti, pojedinačna i sveukupna odobrenja, kao i njihovi efekti budu jasni i dostupni nadležnim organima banke i Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: FBA) u svrhu vršenja nadzora.

(2) Banka je dužna da FBA dostavlja kvartalni izvještaj u pisanoj i elektronskoj formi o reprogramiranim kreditnim obavezama izvršenih u tom kvartalu, u skladu sa Obrascem REP koji se nalazi u prilogu ove Odluke i čini njen sastavni dio, u roku od 30 dana nakon posljednjeg dana izvještajnog kvartala.

(3) Banka je dužna da FBA dostavi jednokratni izvještaj u pisanoj i elektronskoj formi o svim reprogramiranim kreditima u toku 2009. godine koji ispunjavaju uslove iz ove Odluke sa 31.12.2009. godine (po privremenom i konačnom izvještaju) u skladu sa propisanim rokovima na Obrascu iz stava (2) ovog člana.

član 13.

(1) Banka će efekte primjene klasifikacije kredita iz člana 10. stav (2) ove Odluke iskazati u bilansu stanja i bilansu uspjeha za decembar 2009. godine, bez mogućnosti mijenjanja ranijih izvještaja.

(2) Klasifikacija kredita po reprogramima izvršenim nakon 2009. godine biće predmet pripadajućeg izvještajnog perioda.

član 14.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o privremenom reprogramu kreditnih obaveza fizičkih lica i postupanje banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/09 i 53/09).

član 15.

Pravna i fizička lica mogu podnositi zahtjeve za reprogram kredita u skladu sa ovom Odlukom najkasnije do 31.12.2010. godine.

član 16.


176

Broj U.O.17-2/09 22. decembra 2009. godine

Sarajevo


Mr. sc. Haris Ihtijarević, s. r.

177

Ažurirano sa 3/10 26.01.2010

sluzbene novine odluke fba-2 cilj ove odluke je uspostavljanje općih kriterija za provođenje...

Documents