situacija za turisti ke investicije u crnoj gori ... · situacija za turističke investicije u...

SITUACIJA ZA TURISTIČKE INVESTICIJE U CRNOJ GORI

- KVALITATIVNA GAP-ANALIZA -

2003 2005

Sačinio: BearingPoint GmbH, Düsseldorf

za Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbH

Studijski izvještaj

12. jul 2005.

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza -

2

KONTAKT

© Copyright BearingPoint GmbH, Frankfurt/Main, 2005 Sva prava zadržana. Sadržaj ovog dokumenta podliježe autorskim pravima. Za izmjene, skraćivanja, proširenja i dopune neophodna je prethodna pismena saglasnost BearingPoint GmbH, Frankfurt/Main.

Svako umnožavanje dozvoljeno je samo za ličnu upotrebu i to samo pod uslovom da ova napomena o autorskim pravima prilikom umnožavanja ostane na samom dokumentu.

Za svako objavljivanje ili svaki prevod neophodna je prethodna pismena saglasnost BearingPoint GmbH, Frankfurt/Main

Za profitno korišćenje ili korišćenje u svrhu obuke od trećih lica takođe je neophodna prethodna pismena saglasnost BearingPoint GmbH, Frankfurt/Main

DEG - Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbH Evropa/ Bliski Istok/ Centralna Azija Belvederestraße 40 D-50933 Köln

Tel.: (+49) 221-4986-1365 Fax: (+49) 221-4986-1176 E-Mail: [email protected]

www.deginvest.de

Kirsi Hyvärinen, Projektleitung BearingPoint GmbH Travel & Tourism Management Gladbecker Str. 5 D-40472 Düsseldorf

Tel: (+49) 211-17143-6689 Fax: (+49) 211-17143-9696 Mobil: (+49) 174-309-2275 E-Mail: [email protected] www.bearingpoint.de | www.bearingpoint.com

Ministarstvo turizma Republike Crne Gore Cetinjski put b.b., Kancelarija br. 8 81000 Podgorica Montenegro

Tel.: (+381) 81 482 329 Fax: (+381) 81 234 168 E-Mail: [email protected] www.gom.cg.yu/eng/mintur www.visit-montenegro.org


3

SADRŽAJ

1 REZIME – EXECUTIVE SUMMARY

2 POLAZNA SITUACIJA, CILJEVI I POSTUPAK

3 REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1 Indikator I: Kretanja turističkih investicija 2003/2005. 3.2 Indikator II: Stepen realizacije preporučenih aktivnosti 2003/2005. 3.2.1 Ocjena prioritetnih polja aktivnosti 3.2.2 Investicione prepreke 2003/2005. 3.2.3 Strukture podsticaja (atraktivnosti) i regulativne mjere 2003/2005. 3.2.4 Pozicija u međunarodnim indeksima 2003/2005. 3.3 Ukupna ocjena: Pozicija na polju konkurencije 2003/2005

4 PREPORUČENE AKTIVNOSTI OD 2005. NADALJE 4.1 Ciljevi i politika naseljavanja investitora: Miljokazi i kritični faktori uspjeha 4.2 Utvrđivanje prioriteta preporučenih aktivnosti orjentisanih po investicionim procesima („AIDA“) 4.2.1 Attraction (Faza pažnje i privlačenja) 4.2.2 Informativna faza 41 4.2.3 Decision (Faza donošenja odluke) 45 4.2.4 Action (Faza realizacije i poslovanje) 49 4.3 Zaključak i izgledi Error! Bookmark not defined. Prilog 1: Pozadina: Turistički razvoj Crne Gore do novembra 2003. 55 Prilog 2: Pozadina: Ciljevi politike privlačenja turističkih investicija 59 Prilog 3: Turističke statistike 2002 - 2004 60 Prilog 3: Atraktivnost za turističke investicije – Ocjena 2003. 62 Prilog 4: Kvantitet, kvalitet i efikanost ponuđenih podsticaja – Ocjena 2003/2005. 62 Prilog 5: Doing Business 2005 – Ocjena odabranih oblasti 63 Prilog 7: Bilateralni investicioni sporazumi i sporazumi o dvostrukom oporezivanju Prilog 8: Izvod iz World Investment Report 2004: The Shift Towards Services 67 Prilog 9: Preduzeća ai organizacije sa kojima su vođeni razgovori (intervjui) 68 Prilog 10: Literatura i spisak izvora 69


4

LISTA SLIKA I TABELA Sl. 1: Hoteli po kategorijama 2005. – 175 hotela 11 Sl. 2: Stepen realizacije polja aktivnosti I - III preporučenih 2003. 16 Sl. 3: Pozicija zemalja u Corruption Perception Index 2003. i 2005. 27 Sl. 4: Pozicija zemalja u „Doing Business 2005“ – Getting Credit 28 Sl. 5: ICA-poređenje sektora – Srbija i Crna Gora (2003) & Slovenija (2002) 29 Sl. 6: Crna Gora monitoringu OECD-a- „Investment Compact for SEE“(2004) 30 Sl. 7: Pozicija Crne Gore na polju konkurencije 2003/2005. 31 Sl. 8: Efektivnost - efikasnost u investicionom procesu 38 Sl. 9: Utvrđivanje prioriteta u investicionom procesu 39 Sl. 10: Model procesa za ocjenu zakonskih posljedica za turističke investicije 47 Sl. 11: Potencijal potražnje Crne Gore, mjeren po noćenjima 1990, 2002/2004. 56 Sl. 12: Hoteli po kategorijama 2003. – 94 hotela Sl. 13: Pozicija za Greeenfield-investicije, primorski region Sl. 14: Dolasci 2002. - 2004. Sl. 15: Noćenja 2002. - 2004. Sl. 16: Prihodi, Travel and Tourism Economy 2002. - 2004. Sl. 17: Efekat na zaposlenost, Travel and Tourism Economy 2002 - 2004 Sl. 18: Atraktivnost za turističke investicije – ocjena 2003. Sl. 19: Kvantitet, kvalitet i efikanost ponuđenih podsticaja – ocjena 2003/2005. Sl. 20: Pozicija zemalja u „Doing Business 2005“ – Starting a Business Sl. 21: Pozicija zemalja u „Doing Business 2005“ – Registering Property Sl. 22: Pozicija zemalja u „Doing Business 2005“ – Enforcing Contracts Sl. 23: BNP, rashodi Vlade i ukupne investicije u turizmu 2002. - 2004. Tabela 1: Privatizovani hoteli, stanje maj 2005. Tabela 2: Status prepreka za investicije – 2003/2005. Tabela 3: Infrastrukturni podsticaji – 2003/2005. Tabela 4: Zakonski i administrativni okvirni uslovi – 2003/2005. Tabela 5: Direktni podsticaji i mjere – 2003/2005. Tabela 6: Fiskalni podsticaji i mjere – 2003/2005. Tabela 7: Organizaciona i druga podrška – 2003/2005. Tabela 8: Podsticaji i mjere za Human Resources – 2003/2005. Tabela 9: Regulativne mjere – 2003/2005. Tabela 10: Ciljevi politike naseljavanja, putokazi i kritični faktori uspjeha od 2005. nadalje Tabela 11: Aktuelni građevinski potencijal za hotele, 2005. Tabela 12: Bilateralni investicioni sporazumi Srbija i Crna Gora, zaključeni 1995. - 2005. Tabela 13: Sporazum o dvostrukom oporezivanju Srbija i Crna Gora, zaključeni 1995. - 2005. OBJAŠNJENJE SKRAĆENICA

Agencija Agency of Montenegro for Economic Restructuring and Foreign Investments

B.O.T. Build Operate Transfer

B2B Business-to-Business B2C Business-to-Consumer BIP Bruttoinlandsprodukt

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - rezime – Executive Summary

5

BMZ Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj)

CAMP Coastal Area Management Plan CASP Coastal Area Spatial Plan CEED Center for Entrepreneurship and

Economic Development CIA Central Intelligence Agency CIM Centar za internacionalnu

migraciju i razvoj CPI Corruption Perception Index CTT Critical Time Bound Target DEG Deutsche Investitions- und

Entwicklungsgesellschaft mbH (Njemačko društvo za investicije i razvoj)

EBRD European Bank for Reconstruction and Development

ERA-RR Economic Reform Agenda for Montenegro, 2002-07 - Report and Recommendations

EU Europska Unija EuGH Evropski sud FDI Foreign Direct Investment FIAS Foreign Investment Advisory

Service GDS Globales Distributionssystem GRECO Groupe d´Etats contre la corruption GTZ Gesellschaft für Technische

Zusammenarbeit GmbH (Društvo za tehničku saradnju)

ICA Investment Climate Assessment IPA Investment Promotion Agency IT Informaciona tehnologija IWF Međunarodni monetarni fond

K Kratkoročno KAP Kombinat Aluminijuma Podgorica KfW Kreditanstalt für Wiederaufbau

KMU (MSP) Mala i srednja preduzeća M Srednjeročno MIPA Montenegrin Investment Promotion

Agency MwSt (PDV) Porez na dodatu vrijednost NGO (NVO)Non Governmental Organization

(nevladine organizacije) NMS Nove članice EU NTO National Tourism Organisation OECD Organization for Economic Co-

operation and Development PPP Private Public Partnership REC Real Estate Cadastre ROI Return On Investment SAA Sporazum o stabilizaciji i

pridruživanju SCEPP Savetodavni Centar za Ekonomska i

Pravna Pitanja SEE South East Europe SSC Site Selection Consulting TAIEX Technical Assistance and

Information Exchange TSA Tourism Satellite Account UNCTAD United Nations Conference on

Trade and Development UNEP United Nations Environment

Programme UNESCO United Nations Educational,

Scientific and Cultural Organization USP Unique Selling Proposition UVP Umweltverträglichkeitsprüfung VAT Value Added Tax WTO ovdje: Svjetska trgovinska

organizacija (World Trade Organization), Inače: Svjetska turistička organizacija (World Tourism Organization)

WTTC World Travel & Tourism Council

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - rezime – Executive Summary

6

1 REZIME – EXECUTIVE SUMMARY

Cilj ove studije je da se, kroz aktuelizovanu1 ocjenu i odgovarajuće preporuke aktivnosti, Crnoj Gori pomogne da realno procijeni stanje aktivnosti na polju inostranih investicija u turizmu, da na međunarodnom planu postane konkurentna za turističke investitore i da i dalje uklanja prepreke, da postigne dugoročne ciljeve turističke politike, kao i da pri tom optimira angažovanje sredstava.

Polazna situacija 2003. godine je pokazala da sam turistički potencijal Crne Gore, koji je u poređenju sa drugim zemljama ocijenjen najvišom ocjenom, nije dovoljan da se privuku strateške investicije. Glavni razlog ovome bili su znatni deficiti u okvirnim uslovima. Benchmark sa turističkim konkrentima pokazao je da se mora djelovati.

U maju 2005. dva glavna indikatora2 pokazuju da je Crna Gora, u cjelini posmatrano, na dobrom putu, jer se Republika danas bolje suočava sa dugoročnim ciljevima svoje turističke strategije i politike etabliranja direktnih stranih investicija. Počela je aktivnosti u korist investitora i preporuka datih 2003. godine. Po jednom poređenju sektora turizma vidi se da odgovarajuće firme, između ostalog, konzistenciju i predvidivost regulative bolje ocjenjuju nego na drugim sektorima.3 Na identifikovanim ključnim poljima bilježe se djelimični uspjesi:

Zakonodavstvo i administrativni procesi (n. pr. Agenda privrednih reformi 2002. - 2007, OECD-Monitoring) Sve veća sigurnost planiranja i zaštita investicija (n. pr. Katastarski projekat, Prostorni plan primorske oblasti) Bolja transparentnost i povećana decentralizacija (n. pr. finansiranje komunalnih aktivnosti, PPP) Aktivno podsticanje investicija i eliminisanje prepreka (n. pr. porez na dobit 9%, bolja infrastruktura) Perspektive daljeg međunarodnog povezivanja (n. pr. preuzimanje Acquis Communautaire EU)

Istovremeno je potrebno još bolje fokusiranje, konsekventno ostvarenje i komunikacija progresa. Ova studija daje model aktivnosti4 koji se zasniva na tipičnom odvijanju investicionog procesa. Tu se fokus ocjenjivanja investitora pomjera sa rastućim rizikom, što konkretniji biva neki projektni poduhvat. Crna Gora ovaj aspekt mora obrnuto priorizovati, kako bi postavila prava težišta: Dobar investitorski marketing (idealno u smislu modernog Investor Relationship Management) je važan, ali je najefikasnije da se ubrza realizacija na licu mjesta, posebno u pogledu vlasničkih odnosa, primjene važećih zakona, infrastrukture, funkcionisanja sistema kontrole u vezi sa porezima i zaštitom životne sredine. Još jedan preduslov su efikasne strukture za pripremu i aktivno praćenje investicija. Danas za Crnu Goru predstavlja najveći izazov trajno uspostavljanje ovih sistema i struktura zajedno sa preobražajem personalnih kapaciteta.

Pored popunjavanja praznina u implementaciji važno je da se imaju u vidu dugoročni ciljevi. Zbog značaja za ekonomiju i jake želje da se aktivno omoguće Greenfield-investicije, neophodni su široka podrška i kontinuitet turističke politike. Pri tom u strategiju turističkog i nacionalnog razvoja treba ciljano uključiti FDI na bazi Masterplana.5 U cjelini, rizici koji još postoje za turističke FDI, u odnosu na ponovo rastuće šanse na cjelokupnom tržištu, mogu se racionalno ograničiti dobrim pripremama. U projekcijama WTTC Crna Gora je, doduše, destinacija sa najvećim procentualnim rastom, ali u globalnoj konkurenciji za FDI to ostaje samo jedan aspekt među mnogima.

1 U odnosu na Benchmark-analizu podsticaja i okvirnih uslova za turističke investicije, koju je BearingPoint sačinio 2003. godine u poređenju sa još sedam zemalja. Obje studije se zasnivanju na kombinaciji primarnih i sekundarnih istraživanja. 2 I – Kretanja turističkih investicija II – Stepen realizacije 34 preporuke aktivnosti iz 2003. godine 3 The World Bank: Investment Climate Assessment Serbia and Montenegro, in: http://rru.worldbank.org (Anketiranje 837 firmi 2003. godine), djelimično prikazano na slici 5. 4 Model aktivnosti sadrži katalog preporuka iz četiri dijela tokom faza investicionog procesa. 5 Udio kategorije sa 3 - 5 zvjezdica u grčkom hotelijerstvu iznosio je 2000. godine 79%. U Crnoj Gori je u maju 2005. bio 44%.

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - POLAZNA situaCiJA, CILJEVI I POSTUPAK

7

2 POLAZNA SITUACIJA, CILJEVI I POSTUPAK

Po nalogu njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) DEG je od 2000. godine radio na projektu „Integrisani regionalni opšti pristup prestrukturiranju i razvoju turizma u Hrvatskoj i Crnoj Gori“. U okviru ovog opšteg pristupa, DEG savjetuje obje vlade, sačinivši turističke Masterplanove. U ovaj opšti zadatak spada praćenje strateških i operativnih aktivnosti koje proizilaze iz ovih planova. U cjelovitoj strategiji na sektoru turizma i odgovarajućoj ravalorizaciji lanca usluga jedne destinacije koja je u usponu, esencijalna osnova u fazi transformacije jeste ciljano naseljavanje međunarodnih investitora.

Cilj ove studije je da se provjeri aktuelno stanje u odnosu na analizu BearingPoint iz 2003. godine, tako što će se uporediti stvarna situacija u Crnoj Gori sa planom, t.j. ondašnjim rezultatima i preporukama.6 Pri tom, aktuelizovani katalog aktivnosti Crnoj Gori do kraja DEG-projekta treba da pomogne

da realno procijeni aktuelnu situaciju,

da na međunarodnom planu postane konkurentna za turističke investitore,

da i dalje ciljano eliminiše prepreke,

da postigne dugoročne ciljeve turističke politike,

da na tom putu optimira angažovanje sredstava.

U vremenu od januara do aprila 2003. BearingPoint je kao pripremni doprinos politici privlačenja investitora, sačinio komparativnu analizu za Hrvatsku. Od septembra 2003. u komparativnu analizu je, na postojećoj bazi, uključena i Crna Gora, kako bi se dobila autentična ocjena ondašnjeg investicionog okruženja u turizmu.

Centralni predmet istraživanja bili su okvirni uslovi, kao i državni podsticaji i mjere podrške stranim i domaćim investitorima u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Španiji, Tunisu, Turskoj i Mađarskoj. Nakon ocjene uspješnosti tih mjera i Benchmark-a paketa podsticaja u ogledalu ekonomskog značaja sektora turizma, opisane su Best Practices.

Iz toga su izvedeni individualni zaključci i preporuke aktivnosti za Crnu Goru. Trebalo je promijeniti onu još slabu poziciju Crne Gore u međunarodnoj konkurenciji za Foreign Direct Investment (FDI) u turizmu. Trebalo je popuniti onu, 2003. godine još primjetnu prazninu između prirodne atraktivnosti destinacije s jedne strane i pomanjkanja zadovoljstva investitora ponuđenim okvirnim uslovima, s druge strane. Glavni razlog ovome je visoka ekonomska zavisnost od direktnih i indirektnih prihoda od turizma.

Pošto se zemlja još uvijek nalazi u fazi interne i eksterne transformacije, to je važno da se u svim komparacijama i ocjenama uzmu u obzir posebne okolnosti i izvodljivost, a da se ipak ima u vidu globalno takmičenje za direktne strane investicije.

Centralne konstatacije sadrže, n. pr., sljedeće aspekte:

Da li se Crna Gora od novembra 2003. dalje razvijala − u smislu dugoročnih ciljeva politike etabliranja turističkih investicija? − sa aspekta investitora? − u smislu preporuka aktivnosti, datih 2003. godine?

6 BearingPoint GmbH: Incentives za turističke investicije - komparativna analiza – Proširena za Crnu Goru, Düsseldorf, novembar 2003.

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - POLAZNA situaCiJA, CILJEVI I POSTUPAK

8

Da li je pojačana konkrentnost Crne Gore na polju turizma, posebno u pogledu ciljanog nastojanja da se privuku strani investitori u hotelijerstvu?

Da li je zemlja na dobrom putu ili su potrebne korekcije, odnosno bolje fokusiranje? Šta se od tada sprovelo u djelo i koje mjere su na putu? Postoje li dodatne mjere iz drugih oblasti politike, koje imaju podsticajno dejstvo na turizam i koje dodatno

navedenim preporučenim aktivnostima jačaju mogućnost postizanja ciljeva? Koje ubrzavajuće komponente bi mogle biti od pomoći pri realizaciji? Ima li radnji/planova iz pomenutih oblasti, koje možda djeluju suprotno sili privlačenja FDI u turizmu? Koja praktična iskustva i želje imaju investitori počevši od faze privlačenja, informisanja i odluke do

realizacije projekta i puštanja u rad? Koji potencijal postoji za Greenfield-investicione projekte – traže li se posebni uslovi za njihovu

realizaciju? Prema tome, u središtu je još uvijek jačanje konkurentnosti Crne Gore za strane turističke investicije. Postupak treba da je takav da se postignu pretežno kvalitetni rezultati: BearingPoint je, uz pordšku DEG i Ministarstva turizma, za postavljanje pitanja uključio odgovarajuće sagovornike. Rezultatima su u velikoj mjeri doprinijeli lični, dijelom standardizovani razgovori (između marta i maja 2005) sa sljedećim glavnim grupama:

inostrani i domaći, u zemlji već aktivni i potencijalni investitori (investicije u hotele, razvoj projekata, finansiranje, tur-operatori)

internacionalne organizacije, koji pomažu razvoj Crne Gore putem lokalnih projekata domaće institucije

Tako stečena saznanja upotpunuje istraživanje odabranih međunarodnih, kao i nacionalnih primarnih i sekundarnih izvora. Statistički prikazi daju pozadinu i potkrepljujuće iskaze. Tako ova analiza sadrži novu ocjenu situacije za turističke investicije, kao i preporuke prioritetnih aktivnosti za popunjavanje onih još postojećih praznina („Gap“).

Zbog širokog spektra tema, na mnogim mjestima se radilo sa praktičnim uputstvima i primjerima. Takvi primjeri u okviru ove studije ne pretenduju na to da datu temu (n.pr. zakonodavstvo) obrade kompletno. Štaviše, oni predstavljaju stavove sagovornika, iskustvene vrijednosti iz prakse i rezultate sekundarne literature, kako bi se približila odgovarajuća globalna tema. Na nekim tematskim poljima već je bilo brojnih saznanja – na drugima bi se morala izvršiti još specifična istraživanja. Buduće stvaranje i realizacija pozitivnih polaznih preduslova za turističke investicije danas je više nego ikad u rukama aktera.

Posebna zahvalnost svim sagovornicima, koji su svojim vremenom i vrijednim iskustvima doprinijeli sačinjavanju ove analize, kao i saradnicima Ministarstava u Podgorici na uvijek vrlo prijatnoj saradnji.

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - REZULTATI ISTRAŽIVANJA

9

3 REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1 Indikator I: Kretanja turističkih investicija 2003/2005.

Visok turistički potencijal Crne Gore do 2003. godine nedovoljno je doprinosio uspjehu na polju FDI. Iako je, n. pr. u monitoringu OECD marta 2003. definisan kao sektor sa najatraktivnijim potencijalom, ipak je 2002. godine samo jedna od „Top pet“ FDI bila turističke prirode.7 Situacija je opisana plasiranjem između „Under Performer“ (siromašnije zemlje sa makroekonomskim problemima, transformacija još na početku) i „Below Potencial“ (uporedivo visok potencijal, otežani uslovi, niska performansa).

U poređenju ispitivanih destinacija, Crna Gora je stajala kao zadnje svjetlo na polju zemalja sa potrebom za neposredno djelovanje. Očekivanja proizišla iz prirodne turističke atraktivnosti i velike zavisnosti od inostranih gostiju i investitora, nisu ispunjena. Nedostajala je efikasna podrška domaćim, kao i inostranim direktnim turističkim investicijama.

Svijet se nije preokrenuo, ali se promijenilo raspoloženje. Čak i ako se sve ono, što je trebalo promijeniti, za nepune dvije godine nije pretvorilo u „Raj za investitore“, ipak se vidi progres, te među investitorima, koji su danas aktivni, vlada načelno optimistička i pozitivna klima. Vlada pruža aktivnu podršku u okviru svojih limitiranih finansijskih i kapacitativnih mogućnosti. U monitoringu OECD iz aprila 2004. već se četiri od „Top pet“ FDI slilo u hotelijerstvo. Proces privatizacije je u usponu, pritisak potražnje iz inostranstva i dalje raste. Težišna tačka kreće se u pravcu Greenfield-investicija (hoteli, marine), kako je predviđeno u Masterplanu.

Sve to se odigralo u jednom globalno stagnirajućem do retrogradnom okruženju FDI8 i jednoj, sa njemačkog aspekta, izazovnoj situaciji turističkog tržišta, u kojoj je 2004. bila primjetna prekretnica trenda, a znatnije oživljavanje se očekuje 2005/2006.9 Situacija hotelske branše u Njemačkoj objašnjava barem djelimično uzdržanost njemačkih investicija u Crnoj Gori i drugdje, jer su uslovi na tržištu hotelskih investicija bili teški:

Selektivan odabir banaka hotelskih projekata koji će se finansirati

Djelimičan debalans ponude i potražnje

Relativno nizak nivo prihoda hotelijerstva u Njemačkoj, uslovljen:

− velikom zavisnošću od domaćeg tržišta (oko 86%) uz istovremenu − osjetljivost domaće klijentele i gostiju na cijene, posebno u prometu službenih putovanja − opštom potrošačkom uzdržanošću

− nazadovanjem u Revpar (Revenue per available room) − visokim nivoom ponude, dijelom prezasićenošću ponudom

Boom gradnje hotela 90.-ih godina, izazvan:

7 up. OECD: Stability Pact South East Europe Compact for Reform, Investment, Integrity and Growth - Progress in Policy Reform in South East Europe - Monitoring Instruments, mart 2003. i januar 2004. 8 World Investment Report 2004, vidi i prilog 8, sowie Hunya, Gábor: Database on Foreign Direct Investment in Central and Eastern Europe with Special Attention to Austrian FDI Activities in this Region, The Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW), Vienna, July 2004 9 TUI AG, Dr Michael Frenzel: Govor na Glavnoj skupštini, Hannover 11. maj 2005, kao i: Rewe-Hoteli ekspandiraju, na www.fvw.de, 18.05.2005.


10

− poreskim olakšicama i subvencijama

− poboljšanjem kvaliteta i pojačanom konkurentnošću starog hotelskog fonda u Istočnoj Njemačkoj

− pomjeranjem fokusa investicija sa segmenta sa 4-5 zvjezdica ka kategoriji sa 3 zvjezdice − manjim obavezama zakupa, više menadžerskih i licencnih ugovora

Novi ugovorni modeli sa varijabilnim segmentima, zavisnim od prihoda, smjenjuju one do sada uobičajene ugovore o fiksnom zakupu.10

Na Crnu Goru se zaoštravajuće odrazilo stagniranje intenziteta putovanja njemačkih turista11 i odgovarajuća uzdržanost na sceni tur-operator da se u ciljnim destinacijama angažuju direktnim investicijama većih razmjera. Kao što je prognozirano u BearingPoint-studiji 2003, ovoj branši je trebalo dvije godine da se nadoveže na cifre iz ljeta 2001.

Konkurencija oko vodećih investitora neće ni ubuduće popustiti: nove destinacije – neke sa više, mnoge sa manje izdiferenciranim rješenjima, čekaju u redu da privuku FDI.12

Pozitivno je što se države-nove članice EU (NČ) sve više razvijaju od čistih primalaca FDI u aktivne direktne investitore. Outflow FDI iz ovih država 2004. godine je velikim dijelom otišao u Jugoistočnu Evropu i iznosio je 2,3 milijarde eura. Time se nove EU-zemlje razvijaju u konkretnu ekonomsku veličinu u Jugoistočnoj Evropi.13 Od ovog trenda profitirao je i turizam u Crnoj Gori.

Ovdje dajemo pregled privatizacija hotela, koje su najvećim dijelom potpisane u godinama 2003 – 2004:

Br Hotel Mjesto Br Hotel Mjesto 1 Bellevue Bečići 11 Maestral Miločer 2 Mediteran Bečići 12 Rivijera Njivice – Herceg Novi 3 Montenegro Bečići 13 AS Perazića Do 4 Montenegro A - Tara Bečići 14 4. Jul Petrovac 5 Panorama Bečići 15 Rivijera Petrovac 6 Splendid Bečići 16 Podgorica Podgorica 7 Avala Budva 17 Otrant Ulcinj 8 Centar Herceg Novi 18 Jezera Žabljak 9 Topla Herceg Novi 19 Žabljak Žabljak

10 Bjelasica - Bianca Kolašin 20 HTP Mimoza Tivat

Tabela 1: Privatizovani hoteli, stanje maj 2005.TABELA

Ovih gore navedenih 20 privatizovanih objekata u ukupnoj investicionoj vrijednosti od oko 120 miliona eura (kupoprodajna cijena i dogovorena investicija) – koji će se dijelom graditi sasvim iznova – danas pružaju novu bazu ponude, odnosno bazu ponude koja se aktuelno obnavlja. U ove objekte investiraće se, između 2005. i

10 up. www.hotelprojects.de, maj 2005, kao i izvod iz World Investment Report 2004, Prilog 8 11 F.U.R, Hamburg/Kiel: Analize putovanja 2002 – 2004. 12 Sirija: Kompletno oslobađanje od poreza u prvih sedam godina, up. „ Sirija jača sektor turizma poreskim olakšicama“, u: FVW daily, 13.3.2005, Lindner, Karin: „Kvalitet se isplati “, u: FVW International 02/2005, Mexiko: „Građevinski boom i fijesta“, Izvještaji sa tržišta na www.fvw.de, 28.04.2005, „Sunčanje u sjaju Dubaia“, Izvještaji sa tržišta na www.fvw.de, 13.05.2005 13 Banka Austria Creditanstalt: „Investiciona vrteška Centralna i Istočna Evropa“, Informacija za štampu 22.04.2005.


11

2007. još 138 miliona eura; samo sedam od njih nalaze se u Budvi, odnosno Bečićima.14 Zbog toga će 2005/2006. doći do pozitivnih pomaka u udijelu kategorija među objektima sa 1 i 5 zvjezdica (slika 1). Međutim, ovaj obim nije dovoljan da se postigne godišnji rast od 10,3%, projektovan od World Travel and Tourism Council, hitno potrebni kapacitet i kvalitet.15

Donja slika pokazuje dva aspekta:

I dalje urgentno potrebno kvalifikovanje za međunarodno tržište: Odnos snaga hramlje za konkurentnima, jer ni oni se nisu zaustavili na stanju iz 2000. ili 2003. godine: Udio kategorije sa 3 – 5 zvjezdica u Grčkoj je 2000. godine iznosio 79%. U Crnoj Gori danas iznosi 44%.

Uspjeh u pogledu privatizacije i novih osnivanja: 2003. godine bilo je 94 kategorizovanih hotela16 - u maju 2005. već 175 objekata. Od toga 76 spada u grupu hotela „Small Hotels“, koji do sada predstavljaju i jedine hotele sa 5 zvjezdica.

Slika 1: Hoteli po kategorijama 2005. – 175 hotela

Dosadašnje hotelske investicije u Crnoj Gori većinom su finansirane bez kredita. Stope popunjenosti su dobre i sezona, po izjavama investitora, nije prekratka, ako je ponuda datog hotelskog proizvoda orjentisana na to.

Crna Gora posjeduje posebnu gustinu raznolikih prirodnih preduslova za turističke investicije i – nasuprot mnogim drugim tržištima – ne mora da pati od efekta zasićenja. Aktivni hotelski investitori pozdravljaju druge 14 Ministarstvo turizma Republike Crne Gore: Statistički podaci, maj 2005, neobjavljeni 15 World Travel & Tourism Council (WTTC): WTTC 2005 Tourism Satellite Account, Country Report Montenegro 16 Situacija 2003: vidi Prilog 1. Za uporedivost na tržištu, baza su bili razvoj i implementacija međunarodnih hotelskih standarda za klasifikaciju i kategorizaciju uz podršku DEG i CIM.


12

kvalifikovane konkurente, kako bi se ojačala privlačna snaga u cjelini i destinacija iznutra. Privatna inicijativa i strateško planiranje proizvoda na velikoj su cijeni. Oni „first movers“ osjećaju se potvrđenim u svojoj odluci da se uključe sada, a ne za nekoliko godina. Stog je poruka njemačkim investitorima bila nedvosmislena: „Požurite“. Jer, Crna Gora ne startuje od nule. Kao „the old and new destination“ sada je važno da se korisnici ubijede kako se opet može očekivati bolja usluga.

Rezultat je, kako se čini, da su posebno njemački investitori u protekle dvije godine propustili dobru šansu. Oni su ovo polje prepustili engleskim, irskim, austrijskim, ruskim, slovenačkim, češkim i mađarskim konkurentima. U narednim poglavljima bliže će se razmotriti u kojoj mjeri se ovo uzdržavanje – pored gore prikazane situacije na tržištu – može objasniti stvarnim ili primjetljivim rizikom.

3.2 Indikator II: Stepen realizacije preporučenih aktivnosti 2003/2005.

3.2.1 Ocjena prioritetnih polja aktivnosti

BearingPoint-studija iz 2003. godine definisala je tri glavna polja aktivnosti, na koja Crna Gora treba da se koncentriše:

I Stvaranje „Enabling Environment“ za turističke investicije

II Odabir i uvođenje fokusiranih podsticajnih mjera

III Regionalna i međunarodna saradnja

U ovom segmentu ocjenjuje se sumirano aktuelni stepen implementacije ovih polja aktivnosti. Za ovo se kao baza uzimaju 34 paketa mjera preporučena 2003. godine i svrstavaju u tri kategorije.

Paket mjera kod kojih se mogu utvrditi jasni pozitivni pomaci, iako se sve aktivnosti, zbog njihovog dugoročnog karaktera još ne mogu smatrati završenima. U ovom segmentu sažeto će se razmatrati uglavnom takve mjere, potkrijepljene primjerima.

Preporuke, kod kojih su nužni još i dalji napori, koji možda pokazuju i tendencije ka poboljšanju, ali ne tako jasne, da bi mogle da važe kao uvjerljiv argument za investitore, i iziskuju odgovarajuću fokusiranu pažnju. Poglavlje 4 uglavnom se bavi ovim i drugim potencijalima poboljšanja, koji su proizišli iz razgovora (intervjua), kao i iz aktuelnih sekundarnih izvora. Tu spadaju još neke prepreke za investiticije, kojima je stoga posvećeno posebno poređenje (poglavlje 3.2.2).

Preporuke aktivnosti iz 2003, koje još nisu vidno započete, odnosno nisu mogle startovati iz budžetskih ili drugih razloga, iako su možda već utvrđene kao plan, odnosno signalizirana potreba Ministarstva turizma. I ove su u poglavlju 4 nanovo utvrđene.

Polje aktivnosti sa najvećim prioritetom u konkurenciji oko FDI odnosi se na povećanje transparentnosti, predvidivost i plansku sigurnost, prije svega kroz konsekventno uklanjanje investicionih prepreka, implementaciju zakona i investicionu sigurnost. Uz sve pozitivne pomake, koji su postignuti na ovom polju, čitava ova tema mora se ocjenjivati sa mnogo realizma za istoriju i uporedive prilike u drugim zemljama; pozitivni talas ni u Crnoj Gori nije prošao bez sudskih sporova i gubitaka od trvenja. Po procesu privatizacije u hotelijerstvu vidi se da je, između ostalog, uspjelo da se tok unekoliko ubrza putem postupka insolventnosti – na ovaj način su privatizovana četiri hotela.


13

Kako je već rečeno u poglavlju 3.1, priliv svježeg kapitala došao je i iz inostranstva, iako ni izdaleka u očekivanoj mjeri. Transparentnost je porasla i među danas aktivnim investitorima vlada uglavnom pozitivna investiciona klima. Zakonom je zagarantovano izjednačenje stranih i domaćih investitora, ali u praksi i dalje ostaje načelni stav da su dobri lokalni partneri neophodni.

Posebno projekti GTZ-a pozitivno doprinose razjašnjavanju vlasničkih odnosa, obezbjeđenju podataka, relevantnih za investicije, prostornom planiranju, sve do obezbjeđenja prava na gradnju, kao i u oblasti sveobuhvatnog menadžmenta primorske obale. Na primjer, zemljišna knjiga (Real Estate Cadastre, REC) danas pokriva oko 50% Crne Gore. Pored Podgorice, čista digitalizacija REC najbolje je uznapredovala u priobalnom regionu. U toku je rad na osnovama da se investitorima i stanovništvu stvori mogućnost da steknu važeće pravo na gradnju. U agendi Ministarstva turizma 2005. predviđa se uređenje centralne banke podataka sa funkcijama elektronskog kataloga za objedinjenu evidenciju i vođenje stanja nekretnina. Još jedna baza planske sigurnosti kroz pouzdane, uporedive, makroekonomske brojke i specifične stručne statistike o turizmu, stvara se u okviru postupka Tourism Satellite Account: u martu 2004, u saradnji sa World Travel and Tourism Council, predstavljen je prvi međunarodno uporedivi „Tourism Satellite Account“ (TSA), koji Crnu Goru objektivno tretira kao autentičnu destinaciju. Ispitivanje relevantnosti i aktuelnosti sadržaja bilateralnih investicionih sporazuma i sporazuma o dvostrukom oporezivanju, (sa pitanjem da li su uključene poželjne zemlje-partneri), takođe je u toku (vidi Prilog 7). Privatni sektor je uključen kroz prva strateška partnerstva između Ministarstva turizma i privatne privrede – uz finansijsku podršku i organizaciono učešće preduzeća, koja direktno i indirektno profitiraju od turizma (n. pr. hotelijerstvo, pivarstvo, telekomunikacije). Pored vrijednog transfera znanja, kroz ova partnerstva proširiće se budžet i sposobnost za djelovanje Ministarstva turizma. Opštine su istovremeno sa decentralizacijom odgovornosti i kompetencija osnažene i finansijski kroz ubiranje poreza, n. pr. iz turističke takse i kroz ubiranje poreza na opštinsko zemljište, što će ubrzati reforme na lokalnom nivou. Intenzivirano je uključivanje nevladinih organizacija (NVO) – one se podržavaju i organizaciono i finansijski. Procesi odlučivanja danas se bolje objelodanjuju. Civilno društvo počelo je u pojedinim oblastima, ali još ne kontinuirano da funkcioniše kao korektiv transparentnosti zakonitosti državnih aktivnosti. U prvom kvartalu 2005. osnovana je Agencija za promociju investicija, Montenegrin Investment Promotion Agency (MIPA) i ona upravo započinje svoju aktivnu djelatnost. Fizičke ključne oblasti, prije svega infrastruktura (rekonstrukcija infrastrukture za snabdijevanje vodom i strujom i uništavanje otpada, za saobraćaj iz inostranstva i unutar Crne Gore), poboljšana je uvođenjem ekoloških standarda. Ostali ubrzavajući elementi potiču iz drugih, u međuvremenu privatizovanih investicionih oblasti, jer, n.pr., nedavna privatizacija Telekoma i predviđena privatizacija (sa ekološkog aspekta problematičnog) Kombinata aluminijuma KAP Podgorica, imaće indirektne pozitivne posljedice i po turizam. Znanja na polju servisa, jezika i menadžmenta postići će se putem treninga – uz pomoć iz inostranstva ili u organizaciji samih investitora. U oblasti bankarstva i privatnog finansiranja, posebno malih i srednjih preduzeća (MSP), postignuti su prvi uspjesi u okviru kreditnih linija. Rezultat je da je djelimično uspjelo i da se veliki broj neregistrovanih zaposlenja, koja su nastala u kriznim godinama, vrate u dokazive tokove privrede. Ako su nastojanja oko registrovanja i legalizacije ovih poslova do


14

2003. godine u velikoj mjeri još i ostala bez uspjeha, od 2004. vidni su iznenađujuće dobri rezultati, n.pr. prihodi od PDV iznosili su 34% državnih prihoda.17

Prema tome, u cjelini posmatrano, postoje brojni pokazatelji da se „Enabling Environment“ polako ali sigurno razvija u pravom i sve transparentnijem pravcu. Treba dodati da su strane investicije više nego dobrodošle: „Unlike other countries in the region where foreign companies encountered a mild xenophobia and enormous bureaucratic hurdles to investment, there is a favorable attitude towards foreign investors. Serbia and Montenegro had an active history of international commerce and once attracted a sizeable foreign company presence. On the whole, the populace is eager to reestablish international ties and revitalize foreign investor activity.“ 18

Konkurentne destinacije su u prošlosti ciljanim podsticajnim mjerama mogle ostvariti u gotovo istom periodu porast inostranih direktnih investicija u turizmu, n.pr. u Grčkoj i Mađarskoj, posebno na sektoru hotelijerstva.19 Za ovakve mjere Crna Gora još uvijek ima tijesne granice, kako ne bi ugrozila mjere ekonomske stabilizacije.20 Ipak je studija 2003. preporučila mjere, čiji je cilj bio da se u svim planovima i mjerama turistički sektor jasnije pozicionira kao prioritet. U tom smislu prvo je bilo preporučeno interno usaglašavanje fiskalnih i finansijskih mjera podrške između sektora u svrhu jačanja turizma. U zrelijim turističkim zemljama bilježene su stope između 4% i 6% kao izdaci vlade, mjereno po BNP iz turizma. Sada postoji uporediva baza za Crnu Goru za godine 2002 – 2004. U skladu sa značajem i potrebom za kreiranjem ovog sektora, ova vrijednost za Crnu Goru je vrlo konstantna između 7% i 8%.21

Analize ekonomičnosti (ekonomska analiza troškova i koristi)22 uradiće se prije eventualnog donošenja pojedinih podsticaja i mjera, tako da neće biti ugrožena stabilnost državnih finansija. Iako još nije mogla biti donijeta odluka o smanjenju PDV u korist turizma, ipak su za to stvorene dobre osnove. Na polju fiskalnih podsticaja najjasnije jačanje tiče se situacije dobiti preduzeća: Porez na dobit danas iznosi 9%.

Omogućeno je davanje državnog zemljišta pod uslovima nasljednog zakupa (do 30 godina).23 Jedan dio sporazuma je poštovanje regulativnih, ali ne diskriminatorskih mjera, n. pr. kroz činidbnene garancije. Na primjer, kod privatizacije hotela izdejstvovane su garancije za preuzimanje zaposlenih. U praksi je situacija često takva da ovi, zbog svoje starosti, i dalje primaju svoje plate, ali više ne rade n. pr. kao servisni kadar. Onda se prelazak na nove prilike odvije sa novim kadrom, koji dijelom potiče iz iznostranstva. Kod ovih preduzeća važe međunarodni knjigovodstveni standardi i na putu je uvođenje novih tehnologija.

17 Economic Reform Agenda for Montenegro, 2002-07 - Report and Recommendations (ERA-RR), Podgorica, February 2005 18up. Serbia and Montenegro Country Commercial Guide 2004 update, in: http://strategis.ic.gc.ca, 09.09.2004 19 FDI na grčkom sektoru hotelijerstva iznosile su 1998. godine 2% ukupnih FDI. U narednoj godini popele su se na 8%. Razvojni program grčke turističke industrije stupio je na snagu zakonom 2601 1998. godine. Izvor: Bank of Greece, Section for Balance of Payment Statistics, Office of Foreign Debt and Special Research: Direct Foreign Investment in Greece 1997 – 2000, in: http://www.elke.gr, 16.01.2003. U Mađarskoj je počev od 2002. godine direktna podrška u okviru Széchenyi-Plana dovela do progresa, n.pr. u oblastima zdravstvenog, kongresnog i kulturnog turizma i do vrijednosti investicije od oko 400 miliona Eura. 20 up. International Monetary Fund (IMF): Serbia and Montenegro, Fifth Review under the Extended Arrangement, Financing Assurances Review, and Requests for Waiver and Modification of Performance Criteria and Modification of End-December Performance Criterion, January 2005 21 World Travel & Tourism Council (WTTC): WTTC 2005 Tourism Satellite Account, Country Report Montenegro, sopstvene kalkulacije 22 up. OECD: Checklist for Foreign Direct Investment Incentive Policies, Geneva, 2003 23 Odgovarajući zakon trenutno se prerađuje (Law on Real Estate).


15

Na trećem polju aktivnosti regionalne i međunarodne saradnje Crna Gora je bez sumnje krenula punim tempom i perspektive daljeg međunarodnog povezivanja su pozitivne – iako će mali broj ramena morati još da nosi teret velikog posla. Na potencijalne i aktivirane investicije prvo se odražavaju rezultati rada na projektima finansiranim od donatorskih organizacija neposredno na lokalnom nivou. Ovi projekti nalaze se na svim trima preporučenim poljima aktivnosti.

Napredovanje različitih reformi može se pratiti u jednom opširnom dokumentu o posljednje dvije godine i projekciji za naredne dvije, t.j. u Economic Reform Agenda 2002 – 2007. To je rezultat izvještaja 20 radnih grupa na kojima je radilo oko 150 domaćih i stranih eksperata.

Indirektno najvažnije za plansku sigurnost sa aspekta investitora jeste što Crna Gora dokazano slijedi „Evropsku perspektivu“24, kao i predstojeće započinjanje procesa stabilizacije i asocijacije, pomoću tzv. „Koncepta dva kolosjeka“ („twin track approach“) sa Srbijom. Započinjanje procesa Evropska komisija je potvrdila u aprilu 2005: „The European Commission considers that Serbia and Montenegro is sufficiently prepared to negotiate an SAA. Therefore, the Commission recommends to the Council the opening of negotiations and will accordingly present a draft mandate.”25

U vezi sa ovim ne ocjenjuje se kao prepreka referendum o nezavisnosti, koji će se održati 2006. godine. U zemlji se u tome vidi šansa da se pojača stabilnost. Sposobnost neke zemlje za integraciju, po mišljenju EU, ne mjeri se po njenoj veličini, već po individualnom kapacitetu za ispunjenje uslova za članstvo.26 Obećavaju se odgovarajuća sredstva podrške.

Pored direktnog transfera, za jačanje državnih finansija, od pomoći su i međunarodna otpisivanja dugova, n. pr. Njemačka je državnoj zajednici otpisala 51% dugova, daljih 15% biće otpisano nakon uspješnog zaključenja MMF-sporazuma 2005. godine.27

Predviđa se da će Crna Gora počevši od 2008. godine – i ovdje za razliku od Srbije – biti članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Generalna skupština WTO-a je u februaru 2005. formirala dvije odvojene radne grupe za dvije republike-članice. 28 Kao naredni korak u postupku prijema, Crna Gora je istog dana dostavila svoj Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu i od tada regulisala i druge zahtjeve.29

Još jedan važan uspjeh predstavljalo je, u ljeto 2004. zaključenje sporazuma o refinansiranju duga sa Londonskim klubom, koji potraživanja zapadnih banaka-povjerilaca od 2,7 milijarde US-dolara smanjuje za 62%. Sa zaključenjem pregovora o refinansiranju duga, agencije za rejting mogu da ukinu zvanični Default-status zemlje. Tako Državna zajednica Srbija i Crna Gora ubuduće može da za finansiranja koristi i internacionalno tržište kapitala.30 Međutim, do završetka ovog studijskog izvještaja, još nije došlo dod ukidanja Default-ocjene.

24 Dr. Gordana Djurovic: „Montenegro – Regional Economic Cooperation and European Perspectives“, Prezentacija u Tirani, april 2005. 25 Commission of the European Communities: Communication from the Commission on the preparedness of Serbia and Montenegro to negotiate a Stabilisation and Association Agreement with the European Union, COM(2005) 476 final, Brussels, 12.04.2005 26 Napomena Evropskog komesara, European Commissioner for Enlargement, Olli Rehn u razgovoru sa premijerom, Milom Đukanovićem. Saopštenje za medije od 19. aprila 2005. na: www.gom.cg.yu/eng 27 Informacije na: www.auswaertigesamt.de, maj 2005. 28 www.bfai.de, 21.02.2005. 29 prema izjavi Ministry for International Economic Relations and European Integration, 18.05.2005, neobjavljeno 30 Banka Austria Creditanstalt: „Investiciona vrteška Centralna i Istočna Evropa“, Informacija za štampu 22.04.2005


16

Karakteristične brojke nacionalne ekonomije u Crnoj Gori su se popravile. Monetarni sistem (Euro), carina i ekonomska politika vođeni su još 2003 samostalno. Međunarodne statistike se još većinom vode zajedno sa Srbijom, iako se dvije republike-članice razvijaju različito na političkom, ekonomskom i, prije svega, turističkom planu.

Regionalna prekogranična saradnja u turizmu funkcioniše i u detaljima: gosti ne žele da doživljavaju granice, te prema tome povećavaju se ponude privatne privrede, kao kružne ture i dnevni izleti – posebno intenzivno između Crne Gore i Hrvatske, odnosno obrnuto. Dalji segmenti regionalne saradnje djeluju stabilizirajuće i u smislu prva dva polja aktivnosti. Jedan od primjera za ovo je „Montenegrin-Croatian Friendship Council“: „One of the top priority regional projects, which is important for both Montenegro and Croatia, is the Adriatic-Ionian highway, while the transport, foreign trade exchange and tourism are the priorities at the bilateral level.“31

Slika 2: Stepen realizacije polja aktivnosti I – III, preporučenih 2003. godine

Ako se rezimira stepen realizacije pojedinih preporučenih polja aktivnosti, onda biva jasno da se tamo, gdje su bili ostvarivi uspjesi relativno bez zastoja ili gdje međunarodne organizacije pružaju značajnu podršku, na izazove odgovorilo i sa dobrim parcijalnim uspjesima.

Globalan uspjeh predstavlja činjenica da su, pri popravljanju državnih finansija, prihodi od turizma u bilansu usluga postali važan kompenzirajući faktor.

Ciljevi su jasni i u poređenju sa brojnim drugim destinacijama – sa mnogo više sredstava – kontinuitet planiranja i implementacije, kao i vidljivi konsenzus branši, može se ocijeniti kao visok. Uz sav „zastoj“ u administrativnom mehanizmu, upornost koju ispoljava Ministarstvo turizma, od trenutka izražavanja namjere do realizacije, od odlučujućeg je značaja. Na drugim mjestima, administrativne praznine u implementaciji

31 Saopštenje za medije na www.predsjednik.cg.yu/eng, April 2005


17

pokazuju da se mora pojačati efikasnost.32 Pouzdanost politike turizma u institucionalnom okviru je osigurana, između ostalog, i kroz Savjet za turizam.33

Kao spoljni faktor ubrzanja, harmonizacija, međusobno osmišljeno dopunjavanje i usaglašavanje između međunarodnih donatorskih organizacija funkcioniše vrlo dobro na licu mjesta, što povoljno utiče na konkretnu realizaciju i minimira preklapanja. Od ovog osnovnog preduslova Crna Gora može samo da ima koristi.

Pošto su vlastiti personalni i finansijski kapaciteti limitirani, to se po prirodi stvari posebno odugovlače zadaci, za koje je preduslov međusektorska ili multilateralna saradnja. Ovo posebno važi za stara opterećenja, kojima se mora prići dugoročno, n. pr. u oblasti infrastrukture, vlasničkih odnosa ili (više uslovljeno generacijski) pitanja mentaliteta društva. Stoga je od enormne važnosti stvaranje kapaciteta u okviru međunarodne podrške, tako da se može izvršiti dalja podjela zadataka i jačanje po širini.

U cjelini je pozitivno sa aspekta turističkih investitora što je Vlada identifikovala turizam kao najvažniji sektor i što mu se posvećuje kao glavnom izvoru cjelokupnog razvoja zemlje. Ipak, nužno je uložiti dalje napore u smislu fokusiranja i ubrzanja u korist ovog sektora.

3.2.2 Investicione prepreke 2003/2005.

Već i konsekventno i trajno uklanjanje investicionih prepreka tržište nagrađuje. U studiji 2003. zemlje sa najmanje prepreka objedinjuju najveći obim inveticija. Zato je u donjoj tabeli prikazano koje investicione prepreke su opažene u Crnoj Gori 2003. i koje još Vlada danas treba da fokusira da bi se moglo govoriti o idealnoj situaciji. Još 2003. godine kategorije „opasnost od prirodnih katastrofa“, kao i „lična i materijalna sigurnost“ za investicije u Crnoj Gori smatrale su se neproblematičnim. Ova ocjena se nije promijenila.

Legenda = Pozitivni pomaci

! = Nužni dalji napori / = U velikoj mjeri riješeno

Investicione prepreke = U poređenju zemalja 2003. najmanje

20% anketiranih, koji su imali iskustva sa Crnom Gorom ovo su smatrali preprekom

= Rezultat Business Environment Survey 2003 od CEED34

2003. 2005. Normalna slova: Primjeri pomaka Kurziv: Primjeri potencijala za poboljšanje

Birokratija, administrativni tereti

!

Postignuta su konkretna pojednostavljenja procesa.35

Od juna 2004: TAIEX-program.36 Dijelom se dugo čeka na pojedina

odobrenja/dozvole, dijelom ima i vrlo pozitivnih iskustava.

32 Na primjer, uklanjanje divlje izgrađene „ponude puteba“ u zaštićenoj oblasti (Ulcinj). 33 Trenutnih 50 članova čine interministarski predstavnici Vlade, opština, udruženja preduzeća u turizmu i drugih preduzeća (n.pr. SMP, pošta, željeznica, aerodromi), stečajnih uprava, NVO, Univerziteta i sindikata. 34 The Center for Entrepreneurship and Economic Development (CEED): Barriers to doing business in Montenegro, in: Montenegro Business Outlook No. 5, Podgorica, April 2003


18







Politička nestabilnost

!

Put ka EU priprema se konkretno. “Koncept dva kolosjeka“ u saradnji sa EU

u vezi sa savezom država sa Srbijom. Referendum 2006.

Uspostavljeni su regionalna kooperacija i partnerstva (privatna privreda i javni sektor).

Investor Relationship Management.

Vlasnički odnosi

!

Projekti GTZ: „Municipal Land Management“, „Integrated Coastal Zone Management“ i „Physical Planning“37

Pristup informacijama i dokumentaciji tokom priprema investicionog projekta.

Pravna sigurnost

!

Postepeno preuzimanje zajedničkog stanja posjeda EU (Acquis Communautaire).

Vidi i pod „Politička nestabilnost“, kao i „Primjena važećih propisa“

Foreign Investment Law: Na turizam usmjereno zakonodavstvo za FDI u smislu „FDI Encouragement Law; Unošenje aktuelno važećeg zakona na Internet.38

Pravna jasnoća

/

/

!

I u Crnoj Gori se za tumačenje zakona angažuju pravnici.

Tumačenje se može odužiti, vidi prvu tačku.

35 up. slike 4 i 20 - 22 36 Technical Assistance and Information Exchange der EU, in: Ministry for International Economic Relations and European Integration: „EuroMont“, 30. mart 2005. Detaljnije o programu na: http://taiex.cec.eu.int 37 O statusu Real Estate Cadastre (REC): Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH (Hrsg): „Report on Assessment of and recommendations for the institutional, legal and technological situation of land administration in Montenegro with special reference to municipal land management“, Podgorica, February 2005 38 Još o ovome u poglavlju 4.2.3, fusnota 101.


19







Primjena važećih pravnih propisa

!

Ovdje su se povećale formalne osnove. Intenzivirana registracija preduzeća. Stop gradnji/Rušenje ilegalnih objekata. Dijelom je na lokalnom i regionalnom

nivou (administracija, inspekcije, sudovi) još problematično

Poreska administracija (naplata). Reforma carine kao dugoročni zadatak.39 Još nisu uvedeni svi zakoni koji se tiču

investitora, prije svega indirektno, nisu optimalni, odnosno dijelom se nalaze još u procesu usklađivanja.40

Primjeri: Labor Law, Law on Concessions, Consumer Protection Law, Law on Electronic Communication, Law on Intellectual Property and Copyright and Trademark and Stamp Laws.

Korupcija, identifikovanje korupcije

!

Aktivnosti Agency for Anti-Corruption Intitiative.

Glasovi iz prakse: „Nije pravilo“ „Funkcioniše i bez toga “, „Investitor je suodgovoran za aktivno suzbijanje“.

Eliminisanje propisa sa prostorom za različita tumačenja, koja mogu navesti na koruptivne radnje i podsticati špekulativne interese.

Nezavisna ocjena Crne Gore od Transparency International.

Manjkava infrastruktura

!

Pomaci u svim oblastima. Jaka strana: telekomunikacije. Rekonstrukcija Aerodroma Podgorica

startuje po planu. Dokazivi pomaci na polju

vodosnabdijevanja, elektr. energije i cesto-/tunelogradnje.41

Cestogradnja, kontinuirana realizacija planova za aerodrom.

Voda, otpadne vode, elimisanje čvrstog otpada.

Dugotrajan i mukotrpan proces privatizacije

Predviđa se da će se turistička privatizacija završiti 2005 – 2006.

Pojavili su se prvi „Flagship“- investitori, odnosno interesenti.

Inflacija

!

Prvi put od 1976. jednocifrena u 2003. godini (6,2%, 2004: 3,2%).42

I dalje smanjivati i obezbijediti trajnost.


20







Visoki porezi i dažbine !

Porez na dobit 9%, PDV 17%. PDV u turizmu;

Priznanje kao izvoz usluga.

Bankarstvo

!

Uspjesi kroz državne i od KfW podržane kreditne linije za MSP.

Još slabo domaće bankarstvo; nepovoljni uslovi finansiranja (obezbjeđenja, kamate).

Tabela 2: Status investicionih prepreka – 2003/2005.

Rezultati pokazuju pozitivne pomake na polju uklanjanja prepreka za investicije. Novo je što se prepreke više ne moraju posmatrati u smislu „Investirati u Crnoj Gori – Da ili Ne?“. Apsolutne barijere pretvorile su se u elemente, sa kojima se može suočiti kroz dobre pripreme u okviru Due Diligence, kao i preko odgovornih poslovnih partnera i partnera u realizaciji na lokalnom nivou. Do sada su intervencijom Vlade i/ili uz dobru pravnu podršku postizana rješenja i u teškim slučajevima. U zemljama u tranziciji ovo nije neobično i poznato je investitorima, iskusnim na mađunarodnom planu. Kao jaka strana Crne Gore i dalje važe kratki putevi, koji bez daljega mogu dovesti do bržeg i efikasnijeg eliminisanja problema nego u uporedivim većim zemljama sa više hijerarhijskih i regulativnih stupnjeva.

Kad se jednom upoznaju formalnosti i postupci, i kad se uspostavi povjerenje u zemlju, tada realizaciji jednog uspješnog investicionog projekta neće stajati na putu nepremostive prepreke. Ova iskustvena veličina važi bez obzira na to da li neko hoće da se angažuje u zemlji u tranziciji ili u razvijenim zemljama.

Ipak centralni zadatak ostaje: Uspostavljanje trajnih preduslova za nesmetanu poslovnu praksu privatne ekonomije, kao i intenziviranje svim snagama pojednostavljenja administrativnih tokova. Fokus danas više nego ikad treba da bude na realizaciji orjentisanoj na procese, koja ide ispred „Bottom up“ i obezbjeđuje da se na svim mjestima popuni praznina između planiranog i ispunjenog. O tome više detalja u poglavljima 4.2.1 - 4.2.4.

3.2.3 Strukture podsticaja (atraktivnosti) i regulativne mjere 2003/2005.

Na donjim tabelama vidi se prvo koje su atraktivnosti i regulativne mjere za turističke investicije postojale u Crnoj Gori 2003. godine. Njima je u okviru razgovora sa investitorima 2003. godine data prosječna ocjena kao rezultat sljedećih pitanja:

Podsticaji (atraktivnosti): Koliko odlučujućima smatrate sljedeće državne podsticaje (motivirajuće mjere-atraktivnosti) za turističke investicije?

Regulativne mjere: Koliko odlučujućima protiv neke turističke investicije smatrate sljedeće državne regulativne mjere?


21

Skala ocjenjivanja: 1 = vrlo odlučujuće, 2 = odlučujuće, 3 = između ostalog odlučujuće, 4 = više nevažno, 5 = nevažno

Podsticaji i druge mjere sortirani su sa aspekta anketiranih prema gornjoj skali ocjenjivanja. Tako su na gornjoj tabeli prikazani, sa aspekta anketiranih, najznačajniji pojedini podsticaji i mjere. U pogledu regulativnih mjera pokazalo se da se one u mnogim slučajevima ne vide kao prepreka za investicione aktivnosti, nego se, štaviše, smatraju cjelishodnim kao baza za sigurnost planiranja i trajan razvoj, kao i dopuna.

U koloni za 2005. godinu prikazano je koji elementi sa najmanjom ocjenom od 2,5 su, sa aspekta investitora, realizovani u Crnoj Gori, a koji ne. Od tabele 7 nadalje, na osnovu prosječne ocjene blizu 2,5, prikazani su i elementi sa ocjenom 2003. godine do 2,7.

Podsticaji na polju infrastrukture Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, n.p. = nema podataka, n. pr. = neprimjenljivo Situacija u Crnoj Gori

Prosječna ocjena 2003: 1,7

2003. 2005. Ocjena 2003.

Preuzimanje kompletne rekonstrukcije infrastrukture za snabijevanje vodom i strujom i prečišćavanje otpadnih voda i čvrstog otpada za nove investicije

□

□

1

Preuzimanje kompletne rekonstrukcije saobraćajnica u okviru novih turističkih investicija

□

□

1,5

Finansijska podrška za izgradnju, odnosno rekonstrukciju turističke infrastrukture i objekata za rekreaciju:

- Golf-tereni □ □ 1,4 - Aerodromi ● ● 1,4 - Ceste ● ● 1,4 - Promenade □ □ 1,6 - Biciklističke staze i markirane staze □ □ 1,7 - Parkovi □ □ 1,7 - Komunalni sanacioni projekti (n. pr. saniranje starog grada)

□ □ 1,7

- Kupatila □ ● 1,8 - Muzeji ● ● 1,8 - Sportski tereni ● ● 2 - Rekreacioni parkovi □ □ 2 - Turistička sela (privatizacija, razvojne i i nove investicije

□ □ 2,1

- Kampovi □ □ 2,7 Tabela 3: Podsticaji na polju infrastrukture – 2003/2005.


22

Zakonski i administrativni okvirni uslovi Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, n.p. = nema podataka, n. pr. = neprimjenljivo Situacija u Crnoj Gori


2003. 2005. Ocjena 2003.

Sporazum o repatrijaciji dobiti ● ● 1,3 Bilateralni sporazum o zaštiti investicija ● ●

vidi prilog 7

1,5 Finansijska državna podrška za PPP □ ● 1,5 Amortizovanje preduzetničkog rizika (n. p. stečaj) kroz dugoročno neograničene subvencije kod PPP

□ □ 1,6

Izjednačenje stranih i domaćih investitora ● ● 1,6 Dozvole za boravak i radne dozvole investitorima kao direktorima (u EU puna sloboda)

● ● 1,7

Državna podrška za prostor kod PPP □ □ 1,8 Personalna državna podrška kod PPP □ □ 1,8 Opšte zakonima propisano podsticanje investicija u turizmu

□ ●

1,7

Olakšice za dobijanje dozvola boravka i radnih dozvola za članove porodice

● ● 1,9

Vrijeme obrade zahtjeva za pomoć u nedjeljama Zavisi od pojedinog slučaja, zato se ne može dati generalni podatak u cifri

Zavisi od pojedinog slučaja, zato se ne može dati generalni podatak u cifri

1,9

Povlastice za određene lokacije, regione i/ili vrste projekata □ □ 2,0 Vrijeme obrade građevinskih dozvola u nedjeljama 2 nedjelje; ako

izdavanje dozvole traje duže, projekat se ipak može započeti

3 nedjelje

2,0

Joint Ventures kod PPP: participiranjem pivatnog sektora u državnim preduzećima

□ □ 2,2

Obvezujuće zakonom propisano opšte građevinsko planiranje ● ● 2,2 Besplatan uvoz ličnih predmeta (u EU: po propisima o unutrašnjem tržištu)

● ● 2,2

Poštovanje državnih aspekata regionalnog planiranja, n.pr. kroz regionalni plan

Prostorni plan iz 2004.

●

2,3

Zakonom propisano podsticanje malih i srednjih preduzeća na sektoru turizma

Podsticanje: da, zakonski propisano: ne

Podsticanje: da, zakonski propisano: ne

2,3

Državno organizovano praćenje i realizacija zahtjeva za sredstva podrške

□

●

2,3

Korišćenje državnih privrednih dobara u PPP: regulativa, po kojoj se privatni sektor angažuje za revalorizaciju ekonomskog potencijala državnih privrednih dobara/objekata

□

●

2,4 Opšta saradnja u PPP: regulativa o saradnji javnog i privatnog sektora, da bi se postigli opšti strateški rezultati

□

●

2,4

Kupovanje usluga u PPP. država kupuje usluge na privatnom sektoru za državna preduzeća

● ● 2,5

PPP u turizmu □ ● n.p.

Tabela 4:Zakonski i administrativni okvirni uslovi – 2003/2005


23

Direktni podsticaji i mjere Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, n.p. = nema podataka, n. pr. = neprimjenljivo Situacija u Crnoj Gori


2003. 2005. Ocjena 2003.

Subvencije za investicije □ □ 1,2 Podrška projekata za smještajne objekte u pogledu mjera za kvalitativno poboljšanje ponude za smještaj turista

□ ●

1,4

Povoljnije cijene za kupovinu državnog zemljišta □ ● 1,5 Subvencije za tur-operatore ● □

(više ne iz razloga sumnjive efikasnosti)

1,6

Subvencioniranje troškova za reklamu tur-operatora □ □ 1,6 Visina n.p. n.p. n.pr. Posebni uslovi za nasljedno pravo za državna zemljišta □ ●

do 30 godina 1,6

Subvencije za troškove kapitalnih investicija □ ● 1,7 za MSP takođe n.p. ● n.pr. Jednokratna pomoć za kamatu za bančin kredit ● ● 1,8 Finansiranje odnosno učešće u finansiranje studijskih putovanja tur-operatora i agenata turističkih agencija

●

●

1,9 Državna kupovina zemljišta i stavljanje na raspolaganje za turističke investicije

●

●

1,9 Oslobođeni iznosi za investicije □ Podrška kroz

PDV 1,9

Ostali bilateralno dogovoreni podsticaji (između javnih organa i preduzeća)

n.p. n.pr. 2,0

Podrška projekata za smještajne objekte u pogledu mjera za povećanje smještajnih kapaciteta

□ ● 2,0

Subvencioniranje kamata za bančine kredite za realizaciju projekata u ekonomski slabijim regionima

□ ● 2,0

za MSP takođe □ ● n.p. Bankovne garancije za rizični kapital □ □ 2,3 za MSP takođe □ □ n.p. Garancije sa niskim provizijama za bančine kredite ili lizing-transakcije

□ □ 2,3

za MSP takođe □

●

2,4

Tabela 5: Direktni podsticaji i mjere – 2003/2005.


24

Fiskalni podsticaji i mjere Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, n.p. = nema podataka, n. pr. = neprimjenljivo Situacija u Crnoj Gori


2003. 2005. Ocjena 2003.

Oslobađanje od poreza za turističke investicije □ □ 1,3 Broj godina n.p. n.p. n.pr. (najbolja

vrijednost 2003: 10 godina)

Osnovni oslobođeni iznos za oporezivanje dobiti □ □ 1,5 Oslobađanje od PDV za hotelsku tehniku i opremu (u EU nedozvoljeno)

□ □ 1,8

Oslobađanje od carine za hotelsku tehniku i opremu □ □ 2,0 Ciljano korišćenje prihoda od poreza i dažbina iz turizma (n. pr. banjske takse) u korist turističke infrastrukture koja prati turizam

formalno da, u praksi još nedovoljno

●

2,0

Ostali postojeći podsticaji (atraktivnosti) za turističke investicije, n. pr. bez oporezivanja «dodate vrijednosti» pri prodaji dionica i investicija, poreske olakšice za nove investicije (PDV i porez preduzeća), poreske olakšice u prvih 5-10 godina

□

●

vidi fusnotu

2,0

Poreske olakšice za nepodignutu dobit □ □ 2,2 Amortizacija već u godini nabavke turističkih investicionih projekata

□ □ 2,3

Poreske olakšice za inostrane ugovore o konsaltingu i menadžmentu

□ □ 2,7

Sporazum o dvostrukom oporezivanju ● ● 1,9 Državna kupovina zemljišta i stavljanje na raspolaganje za turističke investicije

●

●

1,9 Oslobođeni iznosi za investicije ●/□ Proširenje –

vidi prilog 7 n.pr.

Direktiva za procentualni otpis kod hotelskih investicija □ □ n.pr. Visina n.p. n.p. n.pr. Tabela 6: Fiskalni podsticaji i mjere – 2003/200543.


25

Organizaciona i druga podrška Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, n.p. = nema podataka, n. pr. = neprimjenljivo Situacija u Crnoj Gori


2003. 2005. Ocjena 2003.

Drugačija marketinška podrška, n.pr. izdavanje tematskih brošura, izrada marketinškog materijala, pomoć pri jedinstvenom nastupu na tržištu/formiranju tržišta

●

●

2

Javna podrška investitorima preko informacija na web-bazi, besplatnih i stalno aktuelizovanih (rezultat poređenja zemalja 2003: Struktura (portal ili više URL) i kvalitet (dubina, aktuelnost) znatno varira)

●

●

2,6

Broj jezika 2 2 /ev. više, trenutno faza planiranja)

Komparativni portali danas se mogu otvoriti na više od 2 jezika + prevodi važnih zakona, n.pr. na 7 jezika

Tabela 7: Organizaciona i druga podrška – 2003/2005.

Podsticaji i mjere za Human Resources Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, n.p. = nema podataka, n. pr. = neprimjenljivo Situacija u Crnoj Gori


2003. 2005. Ocjena 2003.

Subvencije za stvaranje novih radnih mjesta ● ● 1,7 Javna podrška zapošljavanja na sektoru turizma ● ● 2,3 Međunarodne škole □ ● 2,4 Regionalno uslovjena dodjela finans. pomoći za edukaciju i usavršavanje (n. pr. zavisno od stope nezaposlenosti)

● ● 2,7

Subvencije za prekvalifikaciju ● ● 2,7 Tabela 8: Podsticaji i mjere za Human Resources – 2003/2005.


26

Regulativne mjere Legenda: ● = postoji, □ = ne postoji, Situacija u Crnoj Gori


2003. 2005. Ocjena 2003.

Regulativne mjere za investicije kroz ograničenja za određene lokacije, regione i/ili vrste projekata

● ● 2,1

Državni imperativ za velike turističke projekte, da se sprovede ispitivanje ekološke kompatibilnosti (u EU svuda)

● ● Anketirani 2003. smatrali su ovo pozitivnim

Investitorovo plaćanje stručnog atesta o ekološkoj kompatibilnosti

● ● 2,4

Obaveza da se osnuje pravno lice, da bi se mogli koristiti podsticaji

nije obaveza, ali je u praksi nužno

●

2,7

Tabela 9: Regulativne mjere – 2003/2005.

Kao što se vidi, u svim oblastima bilježe se pozitivni pomaci, pri čemu posebno finansijske mogućnosti države usporavaju realizaciju nekih važnih oblasti. Kao što je konstatovano još 2003. godine, sa aspekta investitora odlučujuća nije količina podsticaja (incentives), već više da postojeći dobro funkcionišu, da budu pouzdani i ne diskriminatorni, a ipak efikasni u pojedinom slučaju.44 Na ovoj bazi treba dalje razrađivati teme, koje su za investitora od prevashodnog značaja.

3.2.4 Pozicija u međunarodnim indeksima 2003/2005.

Među zemljama ispitivanim 2003. godine, postojale su velike razlike u polaznoj situaciji na polju političkog i ekonomskog razvoja, pravnih struktura i internih administrativnih postupaka, geoturističkog položaja kao i u stepenu zrelosti tih zemalja u životnom ciklusu turističkog proizvoda, i te razlike su uzete u obzir u izradi studije.

U tumačenju podataka, fakata i mišljenja sa tržišta, ove razlike su i dalje od značaja – kao okvirni uslovi koji se mogu stvarati, i kao iskustva na kojima se može učiti. Tako su, uz sve individualne razlike, postulirane i utvrđene i zakonitosti kao okvir za put ka individualnim preporukama aktivnosti.

Zato se u ovom poglavlju citiraju i tumače istraživanja investicione klime, koja su dostupna u međunarodnim izvorima, kako bi se dobila dalja uputstva o relevantnim okvirnim uslovima i njihovoj konkurentnosti. Riječ je o poziciji Crne Gore u poređenju sa odabranim konkurentima u turizmu. Indeksi potiču od Transparency International, Svjetske banke i OECD.

Imidž Crne Gore još uvijek je u javnosti opterećen rezultatima istraživanja Transparency International (Corruption Perceptions Index, CPI). Dok god se evidencija u statistikama vrši kao državna zajednica sa Srbijom, uspjesi se mogu pokazati samo kroz kooperaciju, pogotovo što je korupcija više tipičan problem zemalja u tranziciji, a ne važi kao regionalna tradicija.

Realnija varijanta će biti, da referendum iduće godine stvori osnove – i ozbiljne izazove – za osjetno i vidno poboljšanje pozicije. Ako je državna zajednica u indeksu opažene korupcije u 2003. godini bila na 106. mjestu, to se apsolutna ocjena, doduše, vidno popravila – ali cjelokupna slika ostaje problem. Povratne informacije iz


27

lokalne prakse ipak potvrđuju da čak ako i neki činovnici očekuju da im se plati, ta očekivanja se ne moraju ispunjavati. Moguće je normalno zaključivanje poslova i poslovanje.

Kretanje indeksa za opažanje korupcije

Slika 3: Pozicija zemalja u Corruption Perception Index 2003 und 200545

I drugi izvori i iskustva aktivnih investitora, kazuju da ima pomaka u nekim oblastima, koje su sa njihovog aspekta daleko relevantnije. N. pr., kako će Crna Gora ubuduće moći da se pozicionira u indeksu Doing Business Svjetske banke, to će imati odraza na uspjehe u oblasti FDI: U njemu se produbljeno ispituju indirektni administrativni izazivači troškova (Cost Driver). Rezultati su, na osnovu konstatacija o konkretnim procesima (n.pr. koraci koji su nužni za realizaciju ugovora), prikladni kao uputstvo za aktivnosti Vlade. Aktuelna ocjena za Starting a Business i Registering Property pokazuje poboljšanja. Zajedno sa ocjenom za Enforcing Contracts data su u prilogu 5.

Državna zajednica Srbija i Crna Gora već je, u indeksu Doing Business Index 2004, n. pr. na polju regulative za radne odnose (ukupna fleksibilnost u Employment Laws Index), kao i troškova prije osnivanja preduzeća (Starting a Business), postigla prosječne do dobre vrijednosti. Efikasnost ovih procesa i dalje se može popravljati, ali već danas se Crna Gora može orjentisati po prosječnim vrijednostima OECD-a kao Benchmark: kao prednost u konkurenciji u budućnosti može razvijati se činjenica da se na dohvat ruke približilo smanjenje troškova ispod prosječnih vrijednosti OECD-a.

Nasuprot tome, realizacija ugovora, t.j. efikasnost sudstva, još uvijek iziskuje poboljšanja (Enforcing Contracts). U ovom rezultatu još se stvari nisu mnogo promijenile. Ako prosječan broj procedura (Number of Procedures) u našem poređenju zemalja iznosi 23, to je u državnoj zajednici konstatovano 36 pojedinačnih koraka. U pogledu troškova, Mađarska ima najbolje vrijednosti (8,1% of debt – Srbija i Crna Gora: 23% of debt)46.

Tipičnu prazninu između formalnog okruženja i pravih uslova koji se moraju popraviti, upoređenje zemalja pokazuje na polju kredita. Zakonske osnove postoje, ali se tek moraju stvoriti informacije, savjetovanje i pojednostavljeni kreditni uslovi.


28

Slika 4: Pozicija zemalja u „Doing Business 2005“ – Getting Credit47

Analiza Svjetske banke, u kojoj je pažnja poklonjena sektorskim razlikama, jeste Investment Climate Assessment (ICA). Nažalost, i ovdje je za sada na raspolaganju posmatranje sa Srbijom, a nema ni aktuelnije analize poslije 2003. godine. Zbog još nekompletnih podataka za poređenje zemalja, ovdje je Slovenija uzeta kao „Sparring-Partner“. Na sljedećoj slici može se vidjeti da ...

...težišta poboljšanja treba staviti na oblasti obrazovanja i regulativne administracije. Osim toga, aktuelna opšta stopa PDV u turizmu nije konkurentna.48

... se mora nastaviti rad na infrastrukturi i sudstvu.

... se na sektoru turizma pružaju važni pozitivni doprinosi koji su dijelom iznad onih na drugim sektorima i, između ostalog, relativizuju opštu sliku indeksa Corruption Perception. Ove doprinose treba obezbijediti trajno, kao prednosti u konkurenciji.49 Oni se proaktivno mogu upotrijebiti na tržištu FDI kao potkrepljujući iskazi, pogotovo što su aktivni investitori slična pozitivna iskustva naveli spontano: (t.j. sami od sebe):

− Nesmetano odvijanje carinjenja (ali bez osjetnih carinskih olakšica za hotele)

− Gotovo da nema prakse koja bi bila u neskladu sa konkurentnošću, odnosno neformalne prakse; odluka za ili protiv prije svega je na datom menadžmentu

− Konzistentnost i predvidivost zvanične strane, tumačenja i regulativa, koje imaju uticaj na firmu

Sve ocjene podrazumijevaju se u procentima anketiranih preduzeća, koja su ili obavijestila o problemima na datom polju (n.pr. poreska administracija) ili su, kad je bilo moguće dati pozitivan iskaz (n.pr. povjerenje u pravni sistem), takav iskaz i dala. Samo faktor „carinjenje“ podrazumijeva se kao prosječno vrijeme u danima, koliko traje da se roba uveze – što kraće, to bolje.


29

Slika 5: ICA-upoređenje sektora – Srbija i Crna Gora (2003) & Slovenija (2002)50

„Deklaracija o podsticanju investicija u Jugoistočnoj Evropi: Zajednička načela i preporučeni postupci“51, donesena u julu 2002. na ministarskom nivou, predstavlja važan segment u nastojanjima da se stvore nužni okvirni uslovi i infrastrukture, potrebne da se privuku strani investitori i olakšaju privatni investicioni tokovi.

Od zemalja, ispitivanih 2003. godine, Srbija i Crna Gora, Hrvatska kao i Bugarska učestvuju u ovoj radnoj grupi i time pokazuju čvrstu političku volju da kod sebe uvedu prepoznate Best Practices. Zemlje-učesnice od tada koriste kontrolne instrumente i ekspertske timove zemalja koji su formirani u ovu svrhu u okviru investicionog sporazuma. U tom indeksu Crna Gora je samostalno ocjenjivana još od 2002. godine.

U posljednjem procesu monitoringa, zemlja je postigla dva od tri Critical Time Bound Targets (CTT). Na putu ka realizaciji trebalo je ispuniti i novu strategju za FDI (po Zakonu o FDI), koja je, posebno u odnosu na sektor turirzma, navedena kao “Most Crucial Target No.1”, kao i novi zakon o konkurenciji (Competition Law).52


30

Slika 6: Crna Gora u monitoringu OECD-a „Investment Compact for SEE“(2004)53

3.3 Ukupna ocjena: Pozicija na polju konkurencije 2003/2005.

Benchmarking vezan za branše, koji je korišćen u analizi 2003, znači upoređenje učinka i procesa konkurentskih preduzeća ili organizacija u okviru jedne branše. Pošto su u ovdje ispitivanoj „branši“ posmatrane čitave nacionalne ekonomije sa različitim stepenom zrelosti, pozicijama u ciklusu turističkog proizvoda, kao i sa različitim administrativnim postupcima, to su se rezultati samo djelimično mogli odraziti na nivo pojedinih mjera.

Na sljedećoj slici pozicija zemalja, ispitivanih 2003. godine prikazana je na matrici koja u Y-osi zavisnost nacionalne ekonomije od turirzma na osnovu procentualnog doprinosa BNP-u, koji se generira iz turizma, konfrontira sa stepenom zadovoljstva anketiranih preduzeća i organizacija ponuđenim investicionim podsticajima u X-osi.*54

Zadovoljstvo današnjih investitora prikazano je na slici 19 u prilogu, ali zbog ograničenog broja razgovora može predstavljati samo prvu indiciju. Zato su ovoj aktuelnoj ukupnoj ocjeni doprinijeli i rezultati, predstavljeni u prethodnim poglavljima:


31

Slika 7: Pozicija Crne Gore na polju konkurencije 2003/2005.

Za Crnu Goru je 2003. godine bilo jasno da je došlo „vrijeme za akciju“ (ekonomski u velikom stepenu zavisno od turizma, ali okvirne uslove i podsticajne mjere investitori su svrstali u kategoriju ispod prosjeka). Od tada je i dalje rastao doprinos turističke privrede bruto nacionalnom proizvodu (BNP), no i na skali zadovoljstva okvirnim uslovima i podsticajima, zemlja se pozitivno razvila u odnosu na 2003. godinu.

Dalji napori na osnovu dolje datog kataloga aktivnosti treba da pomognu daljem poboljšanju pozicije, s tim što se već na ovom mjestu preporučuje posmatranje konkurencije, koncentrisano na glavna pitanja (zakonodavstvo, podsticaji, turistička politika). Jer, ovdje prikazane pozicije drugih zemalja svakako su se od 2003. godine isto tako pomjerile u jednom ili drugom pravcu.

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - PREPORUČENE AKTIVNOSTI OD 2005. NADALJE

32

4 PREPORUČENE AKTIVNOSTI OD 2005. NADALJE

Dolje date preporuke za aktivnosti strukturirane su sa dva aspekta: U prvom dijelu slijedi pregled dugoročnih ciljeva, koji, prema studiji 2003, treba da se postignu pri etabliranju turističkih investitora u Crnoj Gori i kroz ukupni turistički razvoj.

Primjeri dostignutih miljokaza, odnosno polja aktivnosti sa kojima se startovalo 2003 – 2005, dopunjeni su kritičnim faktorima uspjeha od 2005. nadalje. Redosljed ovih faktora na tabeli je prikazan u skladu sa izvodljivošću: Kratkoročno, takođe trajno fokusiranje potrebno je kod mjera koje ukazuju na još očekivanu regulativu i njenu implementaciju. Srednjeročnim treba smatrati faktore uspjeha, za koje su potrebna dodatna finansijska sredstva, a dugoročnim sve drugo što ima još karakter procesa i iziskuje umreženje.

U drugom dijelu dat je pogled spolja, odnosno „aspekt klijenta“, u kojem se daju kratkoročne i dugoročne preporuke aktivnosti za ciljani dalji razvoj aktuelne pozicije. Katalog aktivnosti konkretno ulazi u zahtjeve koji se javljaju tokom investicionog procesa.

4.1 Ciljevi i politika naseljavanja investitora: Miljokazi i kritični faktori uspjeha

Ciljevi politike etabliranja turističkih investictija obrazloženi su u tri dimenzije u Masterplanu za turizam 2001 - 2020. Plan cilja na uspješan razvog kvaliteta, kapaciteta i marketinga. FDI-politika jedne zemlje prije svega može direktno da utiče na prva dva faktora; zato su linije djelovanja relevantne za marketing destinacije bliže obrađene u poglavlju 4.2.4, jer treba da pomognu uspjehu poslovanja investitora.

Stvaranje radnih mjesta predstavlja nadređeni cilj, koji se od 2001. godine provlači kroz većinu drugih ciljeva. Pomaci su postignuti u uvođenju neregistrovanih zaposlenja u regularne radne odnose. U budućnosti će posebno Greenfield-investicije ubrzati stvaranje novih radnih mjesta. Smanjenje poreza na dodatu vrijednost u turizmu bi doprinijelo da broj neregistrovanih zaposlenja i dalje pada.

Pozadina sljedećeg tabelarnog prikaza nalazi se u prilogu 2.55


33

Ciljevi politike etabliranja turističkih investicija

od Primjeri važnih dostignuća i polja započetih akcija

2003. – 2005.

Primjeri kritičnih faktora uspjeha

od 2005.

Održivi cjelokupni razvoj

Fokus primorski region

2001.

Nacionalni prostorni plan u fazi prerade, djelimično završen

INTERREG-programi u pripremi Podrška projekata NVO

Učešće u „Mediterranean Action Plan“

UNEP-a (United Nations Environment Programme)

Završeni prostorni i menadžment-planovi primorskog regiona (CASP, CAMP)

Blue Flag za najvažnije plaže Inicijativa Ministarstva turizma za

suzbijanje buke (nadležnost za zakonske osnove: Ministarstvo zdravlja)

„Coastguard“

Implementacija / realizacija prostornih i menadžment-planova primorskog regiona (CASP, CAMP) u nacionalnom planiranju

Sprovođenje ekoloških ispitivanja; obavezno uključenje u prostorno planiranje56

Primjena zakona o suzbijanju buke, (dijelom) mirne zone

Dalje kvalifikovanje smještajne ponude u menadžmentu održivosti i odgovarajući plasman na tržištu

Saobraćajna infrastruktura, posebno u glavnoj sezoni

Vodosnabdijevanje, obrada otpadnih voda

Alternativne ponude za transport radi smanjenja individualnog saobraćaja

Uključivanje čitavog stanovništva i njihovo razumijevanje za ciljeve, načine i posljedice održivog razvoja

Dalje snaženje građanskog društva57

Podizanje nivoa kvaliteta

2001. Privatizacija skoro završena: kod hotela završeno ca. 80%

Kategorizacija smještajnih kapaciteta

Registracija i klasifikacija svih smještajnih objekata radi eliminisanja ponude sivog tržišta

Osnove za implementaciju međunarodnih standarda u oblasti kampova i privatnih soba

Kategorizacija turističkih mjesta započeta

Telefon za goste 24 sata u sezoni

Primjena principa Masterplana za turizam

Zakonodavstvo za FDI usmjereno na turizam, u smislu „FDI Encouragement Law“

Novogradnja se mora pridržavati zakonskih dimenzija prostora, zavisno od kategorije

Okončati privatizaciju svih hotela čiji je većinski vlasnik država

Dovoljan kvantitet i kvalitet Greenfield-investicija, da bi se izbalansirao deficit između potražnje i ponude


34



2003. – 2005.


od 2005.

Diverzifikacija proizvoda

2003. Razvoj nautičkog turizma (faza planiranja)

Razvoj planinskog regiona (Austrian Technical Cooperation Service)

Regionalni plan za planinski region trenutno na javnom savjetovanju (n.pr. o formiranju ponude za pješačenja po prirodi, Birdwatching, Rafting, Mountainbiking, zimski turizam)

Izletnički vozovi (panoramske/doživljajne vožnje) od primorja do Kolašina (Primjer: Kuranda Scenic Railway u Australiji, sa obale u planine)

Završetak i integrisanje planova u prost. plan primorja

Kompetencija osiguranja za registrovanje jahti

Intenzivno uključivanje privatne privrede i NVO

Pribavljanje investicionog kapitala

Packaging i mogućnost jednostavnog rezervisanja; Upotpunjavanje plasmana preko prodajnih kanala, relevantnih za datu ponudu

Kvalitet doživljaja kroz umreženje (Events, kultura, sport, poljoprivreda)

Proširenje ponude u zaleđu, odnosno planinskom regionu na Nordic Walking (boom potražnje u Sjevernoj i Zapadnoj Evropi u posljednje dvije godine)


35



2003. – 2005.


od 2005.

Kvalifikovanje stručnog obrazovanja

2001. InWent-učenje jezika Usvojen program menadžmenta kvaliteta za

hotele po švajcarskom modelu Partnerski projekat sa Zanatskom komorom

Koblenc za proizvođače sanitarnih uređaja i građevinske zanatlije

Pokrenute prve prakse mladih turističkih poslenika kod njemačkih preduzeća

Dugoročno planiranje potrebnog kadra; plan edukacije i obuka usklađenih sa evropskim sistemom

Regionalna stručna škola za hotelijerstvo i turizam sa međunarodnim standardom (idealno kao Joint Venture)

Uvođenje proširenog auditivnog modela kvaliteta servisa (po primjeru Španije: Model „Q“ i Švajcarske: „Quality Label for Swiss Tourism“) za čitavu branšu

Kontinuirani treninzi za servis za sve one koji dolaze u kontakt sa gostima

Dugoročno podsticanje prakse i učenja jezika u inostranstvu, n. pr. uvođenje modela sponzorstva i stipendija u saradnji sa školama i preduzećima, za administraciju takođe

Insceniranje i preuzimanje karakteristika i stilova, tipičnih za zemlju

2001. Međunarodni plasman crnogorske kuhinje

Nanovo sačiniti bogat kulturni kalendar

Realizacija turističkih regionalnih koncepata sve do komunalnih prostornih planova

Primjena građevinskih standarda i propisa na komunalnom nivou58

Jačanje regionalnih i domaćih isporučilaca u oblasti građevinarstva i opreme (kvalifikovanje i podrška preduzetnika)

Međunarodni plasman Events-a preko relevantnih prodajnih kanala


36



2003. – 2005.


od 2005.

Regionalna podrška

2001. Obilježavanje tablama najvažnijih turističkih mjesta i atrakcija (v. sliku na korici)

Olakšanje prelaska granica i poboljšanje graničnih prelaza

Program „Neka bude čisto“ Uljepšavanje primorskog regiona (u planu

je)

Uklanjanje divljih deponija smeća, nastavak Public Education

Realizacija planova za priključne saobraćajnice

Menadžment nacionalnih parkova

Elektricitet i voda U regionu primorja, zaleđa i

planina: MSP relevantna za turizam i ponude za noćenja

Jačanje NVO i turističkih informacija

Upotpunjavanje i plasman prekogranične turističke ponude

Podrška MSP 2001. Kreditne linije za MSP koje uspješno podržavaju država i banka KfW, kao i programi za MSP, koje refinansira DEG59

Savjetovanje MSP u oblastima relevantnim za turizam (Marketing, servis)

Association Small Hotels osnovana

Šira raspoloživost kredita i osiguranja

Omogućenje jednostavnog rezervisanja turističke ponude MSP

Intenzivna saradnja sa Business Associations za MSP

Stvaranje ponude nezavisne od sezone

2001 Nacionalno koordiniran razvoj kulturnog turizma sa NVO i opštinama

Priručnik za formiranje Wellness- i banjske ponude

Trajno jačanje turističkih MSP, PPP i NTO (centralno i regionalno)

„Open Skies“ Upotpunjavanje plasmana preko

prodajnih kanala relevantnih za pojedine ponude


37



2003. – 2005.


od 2005.

Očuvanje kulturno istorijske supstance

2001 Law on Historical Capital Cetinje, (Status u parlamentu „pending“)60

Unošenje manastira Dečani u UNESCO-listu Svjetske kulturne baštine (2004, drugi upisi potiču iz 70.-ih i 80.-ih godina)61

Prerada, donošenje i implementacija relevantnih zakona62

Poboljšanje mjera zaštite, n.pr. u okviru istorijskih građevina i muzeja

Skiciranje inovativnih i zaštitnih koncepata korišćenja

Podsticanje investicija koje obezbjeđuju očuvanje; kod novogradnje pdržavati regionalni tip

Informacije stanovništvu i gostima

Saradnja sa Ministarstvom kulture i medija u cilju povezivanja politike kulture sa turizmom63

Tabela 10: Ciljevi politike etabliranja investicija, dostignuća i kritični faktori uspjeha počevši od 2005.

Zaključak: S jedne strane postavka ciljeva daje okvir, u kojem investitor u Crnoj Gori može da se angažuje i gdje je njegov konstruktivan angažman urgentno poželjan. S druge strane, faktori uspjeha turističke politike su istovremeno preduslov za uspjeh investicije, po kojem se na kraju i mjere. Na primjer, podsticajne mjere za diverzifikaciju proizvodnje proširuju mogućnosti investitora da ispuni svoje potrebe za povećanom, sezonski raspoređenom prosječnom popunjenošću. Prema tome, svi postupci koji doprinose da se na isti kolosjek dovedu državni ciljevi sa zamislima investitora, predstavljaju prave korake u smislu preporučenih aktivnosti 2003. godine.

Zbog kompleksnosti usljed zavisnosti između turističkih strateških ciljeva, kao i gore navedene povezanosti privatnog i javnog aktiviranja, preporučuje se da se za međusektorski menadžment uvede Balanced Scorecard. Ovo se osvjedočilo kao praktična metoda za planiranje, realizaciju i kontrolu strateških ciljeva učinka u operativnim, mjerljivim jedinicama aktivnosti.64


38

4.2 Utvrđivanje prioriteta preporučenih aktivnosti orjentisanih po investicionim procesima („AIDA“)

Sljedeći katalog aktivnosti zasniva se na načelnom razmišljanju o tome da se formiranjem okvirnih uslova i incentives postigne efektivnosti (učiniti pravu stvar; „do the right thing“) i efikanost („do things right“) sa aspekta investitora i države (slika 8). U još uvijek tijesnom budžetskom okviru Crne Gore nije moguć drugačiji model djelovanja, kod kojega bi se mogli prihvatiti eventualni gubici poreza. Direktne subvencije, kakve su se koristile i još uvijek koriste u drugim zemljama, trenutno nisu ostvarive a i ne vode cilju.65 Crna Gora mora stvoriti sebi situaciju da u cjelokupnom procesu može da argumentuje drugim kvalitetima.

Slika 8: Efektivnost – efikasnost u investicionom procesu

Investicioni proces može se okarakterisati u četiri glavne faze. U okviru ovih faza pojavile bi se i druge, čije prikazivanje bi probilo okvir ove studije, ali se isplati bliže se upoznati s njima:

Attraction- ili faza pažnje i privlačenja preko

Informativne faze ka

Decision- ili fazi odlučivanje sve do

Action- ili faze realizacije uključujući poslovanje.

U okviru ovog modela, fokus ocjene investitora se pomjera sa rastućim rizikom, što konkretnije projektni poduhvat biva. Zato Crna Gora ovaj aspekt mora da priorizuje obrnutim redosljedom, kako bi postavila


39

ispravna težišta akcije. Konkretno: Zauzeti izvanrednu poziciju u fazi privlačenja i dobar investitorski marketing jeste, doduše, važno, ali je danas još važnije da se aktivno omogući pozitivna odluka i da se obećanja ispune na licu mjesta u realizaciji.

Slika 9: Utvrđivanje prioriteta u investicionom procesu

Ovaj aspekt posebno je djelotvoran kod Greenfield-investicija: Šanse da se stvori unique selling proposition (USP) uopšte su veće nego prilikom preuzimanja (faza privlačenja).66 Ali i u Crnoj Gori, gdje se pojedine prepreke čine premostivim (informativna faza), razlozi za zauzimanje stava čekanja, mogu da oduže fazu donošenja odluke: Pošto se Greenfield-investicije teško mogu učiniti retrogresivnim, to su u procjeni rizika dijelom potrebni jaki argumenti, da se investicija konkretizuje, ako je moguće, da se odluka još odloži i još više obezbijedi.

Osim toga, kulturne razlike su i razlog za različito ophođenje pri donošenju odluka, i pored objektivno istog statusa informacija: njemačka poslovna kultura uopšte važi za više formalističku i upućenu na sigurnost nego, na primjer, italijanska ili ruska. Treba se dobro pripremiti na ove razlike, kako bi se na licu mjesta mogla ponuditi adekvatna vrsta podrške („Facilitation“).67

Druge, dolje navedene, preporučene aktivnosti podijeljene su, kao predlog, u četiti glavne faze investicionog procesa na kratkoročne (K = počev od odmah - do 18 mjeseci), odnosno srednjeročne (M= do 36 mjeseci) linije akcija koje se mogu planirati i realizovati. Sažeta obrazloženja na osnovu rezultata intervjua i istraživanja sekundarnih izvora stoje ispred, sa odgovarajućom numeracijom.

4.2.1 Attraction (Faza pažnje i privlačenja)

1) Potencijalni investitori se u ovoj fazi bave javno dostupnim izvorima informacija: Kod čistih FDI za sad još ne dolazi do dijaloga sa zemljom. Zato je važno da posebno interno proizvedeni izvori pruže


40

konzistentne, ne izlišno opširne, kompletne i tačne podatke. Ono što je pozitivno jeste da se povećala količina informacija na engleskom kako u crnogorskim, tako i u međunarodnim izvorima. Po sadržaju su, n. pr., postali shvatljiviji i planovi privatizacije. Međutim, ostaje da se uradi još ponešto na planu kvaliteta, da bi se povećala transparentnost kroz informacije, dostupne u svako doba; „prvi utisak odlučuje, posljednji ostaje.“

KK Sistematska provjera, aktuelizovanje i eventualno korekcija svih informacija koje se nalaze na Web-sajtu www.agencijacg.org sa prioritetom na informacijama namijenjenim investitorima, odnosno transfer tih informacija ka MIPA, u zavisnosti od strukture realizacije, kojoj se ubuduće teži. Može se poboljšati posebno kvalitet informacija pojedinih dokumenata, što znači da sve relevantne zakone i dokumenta, prije nego što se unesu, treba prevesti i oblikovati sa provjerenim kvalitetom i profesionalno. Primjeri: na vebsajtu Agencije, informacije za FDI nalaze se iza „Privatization laws“. 68 Utisak koji se tu stiče, dijelom je odbojan, iako je namjera vjerovatno dobra – da se pruži realna i što kompletnija informacija.69 Osim toga, nedostaju podaci za kontakte pod „E-Mail“. Iako su na drugom mjestu u jednom zasebnom fajlu date 22 kontakt-adrese (ministarstva, banke, fondovi, Zavod za zapošljavanje itd.), tamo se ne vidi po kojem pitanju i kada mogu/treba da se kontaktiraju. Tu se nalaze i nekoliko linkova bez sadržaja, odnosno linkovi sa drugim sadržajem nego što se naslućuje po tekstu, a ima i upućivanja na (ne više aktivni) sajt www.savjet.org.

KK Usklađivanje gore pomenutih sadržaja sa planiranim vebsajtom MIPA i vebsajtom Ministarstva turizma. Odluka o tome, gdje kako i koji sadržaji se prikazuju, mora se donijeti posmatrano iz ugla potencijalnih investitora – ključna riječ: usmjerenost na klijenta, umjesto usmjerenost na proizvod.70 Informacije moraju biti takve da podupiru akciju, t.j. treba odgovoriti na pitanje – idealno ne pustiti da uopšte nastanu – koje radnje su nužne na osnovu neke određene informacije. (Sljedeći stepen razvoja bili bi elektronski Workflows jedne Extranet: Odluka n. pr. na strani investitora automatski upućuje na sljedeću radnju na stani administracije.) U cjelini posmatrano, u pogledu troškova je efikasnije da se novac investira u konsekventno optimiranje digitalnih sadržaja, i da se radije odustane od štampanih stvari, jer i one brzo zastarijevaju. E-Mailing-liste moraju da se opslužuju, a profili zahtjeva (težišta interesa) da pomognu da se ciljne grupe opsluže onako kako im je to potrebno – i štede troškove.

MM Vezano za to: pojednostavljen, na web-bazi, pristup informacijama o tome koji pomaci su postignuti na poljima relevantnim za investitore - infrastruktura, pravna situacija, menadžment zemljišta, nacionalna ekonomija (karakteristične brojke Monstat-a) i razvoj političke situacije71 - , kao i koji turistički strateški projekti su i kada realizovani i biće još realizovani. Prema tome, problem više nije nedostatak informacija, već bolja mogućnost pronalaženja u skladu sa potrebama investitora. Uvođenje sistema Content-menadžmenta i menadžmenta dokumenata, koji se može obrađivati (aktuelizovati) decentralizovano i koji je usklađen sa potrebama korisnika, bilo bi, na dugi rok, zadovoljavajuće rješenje, koje bi služilo svim aktivnim i potencijalnim učesnicima u zemlji i inostranstvu.

MM Kod informacija o aktuelnoj pravnoj situaciji preporučuje se posebno tijesno povezivanje sa bazom podataka, koje omogućuje TAIEX-program: Status saobraznosti sa Acquis Communautaire EU.72

KK U vezi sa ovim trebalo bi da se objavljivanje aktuelnog sporazuma o dvostrukom oporezivanju i bilateralnog investicionog sporazuma, odnosno onog o kojem se trenutno vode pregovori, za kratko vrijeme realizuje.73


41

KK Isto takvi rezultati procesa privatizacije su (najbolje na bazi banke podataka) proširena informacija od interesa za potencijalne investitore: Na primjer, prikaz regiona sa procentualnim razvojem po količini i kvalitetu, koji omogućuje otvaranje (poziv) još postojećih Opportunities i pregled u vezi sa statusom vlasničkih odnosa.

KK Nedvosmisleni dokazi izvora od pomoći su na internom i eksternom planu: Svi pojedini dokumenti, izrađeni u ministarstvima, koji služe kao radni dokumenti odnosno koji se objavjuju, prije objavljivanja na internetu ili drugdje, trebalo bi da se provjere u odnosu na kvalitet. Oni bi trebalo da nose datum, nadležni izvor i kontakt-partnera (interni dokumenti i autora, digitalno i/ili fizičko mjesto odlaganja). I naziv dokumenata trebalo bi da ima mustru koja se može pratiti.74

KK „Učini dobro, dokaži to i govori o tome“: U međunarodnim izvorima dijelom još uopšte nema informacija ili su često prevaziđene. Preporučuje se da se takve praznine sistematski otkrivaju, kao i da se permanentno popunjavaju i aktuelizuju. Važno je da bude zapažena sama za sebe Crna Gora kao turistička destinacija i lokacija za investicije.75 Ključni faktor je, prema tome, ciljano opsluživanje međunarodnih banaka podataka i analiza zemalja sa sigurnim neutralnim saznanjima o političkom i ekonomskom razvoju: „Prije svega zbog nerazjašnjene političke budućnosti državne zajednice znatno je ugrožen angažman domaćih, a prije svega inostranih investitora….”76

2) Na imidž Crne Gore zajedno sa Srbijom u inostranstvu se i dalje direktno odražava opažanje korupcije, sa kojim stvari stoje vrlo loše u međunarodnim poređenjima. Korupcija je tipičan problem zemalja u tranziciji i ne važi kao regionalna tradicija. Iskustva aktivnih investitora u turizmu ne potkrepljuju ovo negativno opažanje. Kod sektorskih poređenja (slika 5) drugi problemi su u prednjem planu.

KK Najhitnija implementacija Anti-Corrupt Practices Law.77 U međuvremenu važno je staviti na znanje šta se konkretno preduzima protiv korupcije (rad u GRECO, Groupe d`Etats contre la corruption, saradnja sa US Treasury, članstvo u Council of Europe) .78

4.2.2 Informativna faza

3) U ovoj fazi investitor se intenzivnije bavi zemljom-potencijalnim primaocem FDI. Osnove za dijalog su podaci, brojke, fakti, statusni izvještaji, koji se direktno tiču konkretnog projekta. Važan faktor su sada forma, sadržaj i brzina reagovanja na njegove potrebe za informacijama. Razjašnjenje vlasničkih odnosa i obavezujući prostorni plan ključni su faktori svakog pojedinog investicionog projekta, a moderne zemljišne knjige preduslov za to. I dalje teška situacija u Crnoj Gori nije neobična u poređenju sa drugim zemljama, koje su u sličnoj situaciji.79 Problematičnim se pokazalo što nacionalni katastarski organ vodi ne samo grafičke, nego i vlasničke podatke, ali aktuelnost podataka (još) ne može biti obezbijeđena.

KK Za primorsku oblast za sada je najvažnije obezbijediti da postoji pouzdana planska baza na osnovu Coastal Area Spatial i menadžment-planova, t.j. da se oni na nacionalnom nivou obavezno povežu sa turističkim strateškim planovima.

MM Dok god ne postoje informacije, koje se mogu decentralno otvarati (pozvati), mora se u pripremnoj fazi investicionog poduhvata, omogućiti brz i nebirokratski pristup dokumentaciji i informacijama iz centralnog Katastra kao – pogotovo što podliježu plaćanju takse - usluga. Obrnuto, sa lokalnog nivoa


42

moraju se prijavljivati promjene vlasništva i građevinske dozvole, kako bi se u budućnosti obezbijedila aktuelnost podataka.

MM Intenzivnim radom na razjašnjavanju treba „pješke “ na licu mjesta od slučaja do slučaja obezbijediti da aktuelne informacije i odgovaraju aktuelnim činjenicama. Investitor ovo ne može uraditi bez značajne podrške, već će mu trebati nebirokratska pomoć , bez ikakvih partikularnih interesa. Ovdje su stvorene i biće stvarane važne osnove – na nivou zakona i sprovođenja, u Katastru, u gradovima i opštinama. U slučaju dileme, Vlada će, kao i do sada preuzeti garancije za preostali rizik, ako se vlasnički odnosi ne mogu razjasniti u primjerenom roku.80 Ono što se do sada radi na bazi ugovora, trebalo bi da bude obezbijeđeno zakonom, jer se ugovor u svako doba može osporiti.

4) Efekat aktuelnog stanja Zakona o restituciji je da se 10% svih prihoda od privatizacije doznačuje u Fond za restituciju.81 Podaci koji u zavodima postoje na papiru, digitalno ili u bilo kojoj drugoj formi, prvo se skupljaju – sa težištem na primorskom regionu, jer je tamo pritisak za gradnju najveći. Pod uslovom da ovo funkcioniše po planu i da 2006. godine institucije za planiranje i institucije zemljišnih knjiga dobiju linkove sa katastarskim podacima, svi podaci moraju biti konsolidovani (uz pitanje koji podaci su aktuelni, a koji se prvo samo digitalizuju).

KK Dakle, do vođenja zemljišnih knjiga na web-bazi, n.pr. kao eGovernment-učinak82, put je još dalek, ali ostvariv početak bi mogao da bude jeftin interaktivni pristup, kojim bi se zainteresovanima, sa na kraju osiguranim podacima, pokazalo koji prostori su na raspolaganju za investicije, nalik na sajtove grčke IPA pod „Online Databases“.83 Zatim, još važnije nego ove, u suštini tek reklamne informacije, jeste pouzdano obavještenje za investitore o tome, koje institucije će ubuduće u različitim fazama obezbjeđivati potrebne aktuelne informacije.

5) Jedno odjeljenje agencije Agency of Montenegro for Economic Restructuring and Foreign Investments (Agencija) kao Centra za tranziciju i privatizaciju (odjeljenje Foreign Investment Center) radi do sada kao kontakt-partner, promoter i nosilac podataka za FDI. Ministarstvo turizma je u praksi ove branše takođe važna kontakt-adresa, a MIPA treba da da dodatne impulse na polju promocije.

KK Nadležnost i linije aktivnosti za Investor-Relations treba definisati i ustanoviti slično kao kod preduzeća utvrđenih na berzi. Da bi se izbjeglo da zainteresovani iz neznanja lutaju od jedne institucije do druge (razna ministarstva, Agencija, MIPA, pravnici, CEED), prvo treba utvrditi jasnu podjelu zaduženja između Agencije, Ministarstva turizma MIPA. Zatim se podjela zaduženja mora odmah saopštiti internim i spoljnim službama. Važna praktična pomoć bi bila jedan Roadmap-korak-po-korak (ko kada po kojem pitanju treba da se uključi).

6) Preporučljivi spektar usluga MIPA, zbog još uvijek malih sredstava, neće biti usluge jedne Full Service-agencije. Kako pokazuju istraživanja i iskustva, usluge podrške u smislu „policy advocacy“ bile bi važnije nego čista promocija. Takve usluge ni ubuduće neće moći da pružaju samo preduzeća.84

KK Posebno preporučljivo za ovaj razvojni stepen Crne Gore bilo bi da se „MIFEPA, Montenegrin Investment Facilitation, Enabling and Promotion Agency“ podrazumijeva samo po sebi. Iza toga se skriva onaj još u studiji 2003. predloženi model servisa „End-to-End“85, ali sa fokusom na jednoj agenciji za razvoj. Sa aspekta inostranih investitora najkorisniji su centralni „Facilitation“ i „Enabling“ kroz ciljano uklanjanje administrativnih prepreka na lokalnom i regionalnom nivou. Zbog organizacione pozicije i struktura sudjelovanja agencije MIPA, ovakav model djelovanja je i izvodljiv.


43

KK U vezi sa ovim podržava se preporuka data od FIAS, da se osnuje jedan inter-ministerijalni, private public Steering Committee86, da bi se otkrivale i brzo uklanjale administrativne prepreke. Ona se nadovezuje na preporuke BearingPoint-studije 2003, da se potencijalni problemi ili ono što se sa aspekta investitora već opaža kao anomalija, adresiraju na Vladu, lokalni i regionalni nivo, kao i na međunarodne organizacije koje pružaju podršku, s tim što proces koji slijedi, mora biti definisan jasno, sa utvrđenim nadležnostima i rokovima.

KK Dodatno se preporučuje model mentoringa, radi podsticanja dijaloga između aktivnih i budućih sudionika na tržištu – domaćih, kao i stranih - i da bi se ubrzalo kasnije integrisanje stranih investitora. Ulogu podrške, uz nosioca aktivnosti MIPA, mogle bi da preuzmu Business-asocijacije.

7) Naime, krivulja učenja na kojoj se Crna Gora trenutno nalazi, ne obuhvata samo administraciju, ako odobrenja i dozvole traju duže: i sami investitori i njihov menadžment moraju razumjeti, prihvatiti i živjeti proces promjena na putu ka regulisanim odnosima. Postupati po jednostavnim, razumljivim, transparentnim zakonima i pravilima jednostavnije je. Stoga su konstruktivni modeli komunikacija između privatne privrede i javnog sektora neophodni da bi se izašlo iz trenutne praznine u implementaciji.

KK Prema tome, Best Practice-servisni učinci, prilagođeni mogućnostima Crne Gore, bili bi, kratkoročno:

Besplatan, povjerljiv i ravnopravan tretman investitora od faze informacija do postinvesticione faze

Atraktivan, informativan, pregledan i interaktivno oblikovan nastup na Internetu (danas na dva, ubuduće na više jezika)

Uspostavljanje kontakata sa potencijalnim poslovnim partnerima, organima, sa naukom i drugim relevantnim partnerima

Konsolidovanje i obezbjeđivanje raznolikih informacija i analiza, koje su od značaja za sve investitore, nezavisno od branše

Pored gore pomenutog „policy advocacy“: Besplatno pružanje savjetodavnih usluga u cilju efikasne administrativne procedure izdavanja dozvola

Organizovanje obilazaka i menadžment odnosa sa investitorima, prezentacije na najvažnijim platformama za FDI u inostranstvu i korišćenje pojedinačnih termina

Nebirokratsko pružanje pomoći u slučajevima konflikta Strukturiranje znanja i Networking sa IPA u inostranstvu (z.B. na www.ipanet.net) i u regionu

MM ... i, na srednji rok, kad personalni kapacitet MIPA bude mogao da se poveća i omogući i drugi servis na potrebnom nivou kvaliteta:

Organizovanje regionalnih konferencija investitora87 Identifikacija i pružanje novih poslovnih šansi postojećim i novim investitorima Odjeljenja za različite branše i veličine preduzeća Podrška preduzetničkim mrežama, primjerice budućoj asocijaciji investitora Razvoj u „one stop shop“ – ne: „one more stop“ – t.j. samo ako u budućem crnogorskom

administrativnom okruženju takav koncept bude još djelovao olakšavajuće. Ni onda više ne, kad tržište bude moglo da ponudi uslugu, efikasnu u pogledu troškova i kvalitativno besprijekornu.

Praktična pomoć u fazi formiranja preduzeća.


44

Pronalaženje isporučilaca i sub-preduzeća provjerenog kvaliteta. KK Marketing, da bi se ubijedili odabrani FDI-kvalitetni partneri, jeste strateški zadatak i mora se

planirati na odgovarajući način: Kako se FDI u turizmu može profesionalno promovisati? Ko to da radi? Kako, gdje i kada? Kojim sredstvima? Ko spada u ciljnu grupu? Koji drugi ambasadori, multiplikatori i mreže dolaze u obzir? Kako se odvija dalje praćenje i mjerenje uspjeha pojedinih aktivnosti?88 Jedan vremenski bliski „Second Contact Service“ treba uplanirati od samog početka: Koje dodatne informacije treba pribaviti, šta se dešava u post-procesu, n.pr. poslije neke konferencije investitora? Kako izgleda Shortlist-postupak i proces odluke interesenata?

KK Primjer za multiplikativnu ključnu ciljnu grupu su međunarodni Site Selection Consultings (SSC), koji se angažuju, n.p.r kod proširenja poslovanja, relokacija firmi ili razvijanju novog posla: „Obično kada IPA razmišlja o tome koga da uzme za ciljnu grupu, oni obično razmišljaju u pravcu privrednih grana ili investicionih kompanija. Ako se za ciljnu grupu ne uzme SSC to može predstavljati ozbiljan previd. Zašto? Zbog prestrukturiranja i smanjenja do kojih je došlo tokom prošle decenije, sve viiše korporacija danas vrši „outsourcing“ (povjerava nekom drugom) procesa odabira lokacije... Najveći međunarodni SSC predstavljaju stotine projekata godišnje. Osim toga, oni mogu obezbijediti uvid u pogledu aktivnosti korporativnih investitora i biće više nego spremni da koriste vašu agenciju kao izvor informacija i kao facilitatora. Međutim, osigrujate da pružate dobre informacije i dobre usluge, jer vas one mogu i isključiti iz užeg izbora.“89

KK Sa aspekta investitora opredijeljenih za tržište, važan faktor je veličina tržišta. Za FDI u turizmu, resursi i efikasnost igraju veliku ulogu.90 Saradnja između IPA u SEE-regionu je važna da se poveća vidljivost i razumno angažuju oskudna finansijska sredstva. Konkurencija se može, zbog različito postavljenih težišta zemalja, relativirati. Na primjer, cjelishodno bi bilo koordinirano utvrđivanje rokova i objedinjavanje marketinških aktivnosti.91 “ Države Jugoistošne Evrope treba da postanu konkurentnije i stručnije u privlačenju mobilnog FDI i u razumijevanju i zadovoljavanju očekivanja investitora. Determinante FDI podvlače potrebu za regionalnom perspektivom, regionalnim pristupom i regionalnom saradnjom svih zemalja Jugoistočne Evrope.”92

8) Opšta prirodna atraktivnost „Usnule ljepotice“ ( „Sleeping Beauty“) Crne Gore bila je naprosto razlog za odluku danas aktivnih investitora. Nije bilo strateških poređenja; u prednjem planu je bilo maksimiranje šanse i blagovremeno uključivanje. Nasuprot situaciji 2003. godine, pritisak potražnje je porastao, pogotovo u primorskom regionu: Na mađunarodne tendere danas pristiže više ponuda nego 2003. godine – interesenata, brojčano, ima dovoljno. Samo to nisu uvijek oni hitno potrebni strateški partneri, koje i Vlada i privatna privreda žele kao kandidate.

KK Da bi osigurala dalju implementaciju principa Masterplana, Crna Gora bi trebalo da drugi fazu u investicionom procesu iskoristi da efektivno i efikasno provjeri kvalitet interesenata. Sistematski menadžment rizika i kvaliteta za turističke investicije bi trebalo, n.pr,. da sadrži pitanja uklapanja forme sa stanovišta planova, održivosti investicije, garancija realizacije, izvora finansiranja, kapaciteta interesenta i referenci. Tu nije cilj da se strateški poželjnim partnerima podigne još jedna prepona, nego da se stvori transparentnost i isključe špekulativni interesi. Intervenisanje restriktivnim mjerama usmjeravanja u cilju postizanja kvaliteta, investitori pozdravljaju iz razloga obezbjeđenja ekskluzivnosti.93


45

4.2.3 Decision (Faza donošenja odluke)

9) U ovom poglavlju obrađuju se faktori koji utiču na odluku za ili protiv moguće investicije. Kad se podvuče crta, investitora interesuje da li se Return on Investment (ROI) može postići u adekvatnom vremenu i trajno i da li se direktni, kao i indirektni troškovi mogu razumno iskalkulisati. Strukture odlučivanja u transnacionalnim koncernima i fondovima drugačije su nego kod privatnih vlasnika udijela kao ¨Decision Maker¨. Kod koncerna se broje globalne strategije, kvartalni rezultati i ¨Shareholder Value¨, što ih čini, doduše, jakim, ali ne i najjednostavnijim partnerima. Kao i kod kulturnih razlika, poznavanje ovoga jeste prvi korak ka poboljšanju sopstvene pregovaračke pozicije.94

10) Od visokokvalitetnih FDI – posebno u oblasti Greenfield, ali ne samo tu – mogu uglavnom da imaju koristi one zemlje, koje imaju dobro obrazovan kadar, nužnu infrastrukturu i pružaju administrativnu podršku na svim nivoima. Postojanje ovih faktora sve više utiče na odlučivanje međunarodnih preduzeća za neku lokaciju. Greenfield-investicije su najčešće u prvoj fazi skuplje, ali pružaju mogućnost da se izgradi objekat „Best in Class“. Aspekt „Flagship“- kvalitet privlači novi kvalitet – posebno je važan za Crnu Goru kod podizanja novih hotela i drugih turističkih objekata: Ovi se grade na osnovu najnovijih ekološko-tehničkih, ekonomskih i arhitektonskih saznanja. A tamo gdje je intenzitet konkurencije još nizak, uz istovremeno visoke stope rasta, Greenfield-investicije su put za ulazak na tržište kojem se uopšte daje prednost nad čistom kupovinom.95

KK Proaktivno bi trebalo sačiniti informativne pakete provjerenog kvaliteta, sastavljene na osnovu potreba potencijalnih investitora za informacijama, u kojima bi se već nalazio odgovor na najvažnija, za projekte vezana pitanja. Uz opremljenost takvim Packages, mogu se dogovarati individualni razgovori sa „preferentnim partnerima“. Važno je da takvi modeli podstiču dijalog i posluže kao osnova za naredne korake (informacije, akcije, pitanja).

MM Odgovarajuća infrastruktura, pored zaštite investicije, ostaje najvažniji preliminarni učinak države. Ona je djelotvorna u svim oblastima realizacije turističkih investicija – od kalkulacije do poslovanja. Mogućnosti države su ograničene, jer se opšta infrastruktura zemlje trenutno generalno renovira, što ima prednost za cjelokupno okruženje. Pošto se za sada kod Greenfield-investicija ne može preuzeti obaveza da se, n.pr., izgradi kompletna infrastruktura za uništavanje otpada i prečišćavanje otpadnih voda, to mogućnosti države treba od slučaja do slučaja, t.j. vezano za određeni projekat, uporediti sa individualnim očekivanjima investitora, kako bi se pronašle alternative.

MM Još nešto, neophodno za Crnu Goru: Razjašenjeni vlasnički odnosi, stvarna raspoloživost zemljišta (zaštita i ekskluzivnost), dobro administrativno (javne usluge, pravnici) i privatno privredno okruženje (n.pr. broj i kvalitet lokalnih građevinskih preduzeća, trenutno nedovoljan za Greenfields), kao i trajnost nacionalne ekonomske, turističke i spoljne politike.

KK Upotrebljivost zemljišta, n.pr. za gradnju novih hotela mora se pravilno procijeniti. Dobar hotelski proizvod ne može se ostvariti automatski na svakoj lokaciji. Preduslovi su, n.pr., istaknut položaj, dobra pristupačnost, mogućnost intenzivne gradnje, podobno okruženje, iskusan rukovalac kao i kvalifikovan menadžment. U prvom redu, za tip, kategoriju, kapacitet i dohodovni potencijal hotela odlučujuća je cijena zemljišta. Ovi faktori uspjeha moraju biti u skladu jedan sa drugim. U načelu važi: Što su veći troškovi za zemljište, utoliko kvalitetnije se mora pozicionirati projektovani hotel. Međutim, po iskustvu, cijena zemljišta ne bi trebalo da sudjeluje u troškovima čitave investicije sa više od 10% - 15%.96


46

KK Kod ocjene zemljišta u ROI-projekcije standardno se koristi postupak Discounted Cashflow. Vladati njime važno je da bi se imala realna predstava o cijeni. Radi sigurnosti i transparentnosti u pregovorima o zemljištima, bio bi moguć postupak „Open Book“, koji se koristi u drugim branšama u oblasti Business-to-Business (B2B), t.j. postupak obostranog dokazivanja osnova kalkulacija.

KK Odlučujući za investitora je ROI-potencijal hotela, koji treba da se podigne na datoj lokaciji. U tu svrhu se prihvatljiva investiciona suma kalkuliše na osnovu finansijskih prihodovnih mogućnosti i postojećih karakterističnih brojki, da bi se provjerila plauzibilnost hotelskog projekta. Da li se cijene soba, uslovljene potrebnom investicijom i očekivanim godišnjim prihodom (reinditom), mogu trajno postići na tržištu97 i koje mogućnosti postoje u slučaju negativne ocjene? Uz ovo slijedi izbor alternativnih razmišljanja za pregovaračke situacije sa potencijalnim Greenfield-investitorima:

Da li je za gradnju predviđenog hotela dovoljna manja površina zemljišta? Da li se zemljište može dijeliti? Koje komplementarno korišćenje dolazi u obzir?

Da li lokacija i zemljište dopuštaju mješovitu gradnju sa višenamjenskim korišćenjem (hotel, trgovina na malo, kancelarijski prostor, stanovi itd.) i time eventualno indirektno finnansiranje gradnje hotela?

Vlasnik zemljišta (država ili privatno lice) smanjuje prodajnu cijenu. Koje druge koristi i prednosti se pružaju?

Kako je regulisan porez na dodatu vrijednost? Ako se pri prenosu vlasništva, odnosno zakupu plaća porez na dodatu vrijednost, moglo bi se odustati od njega.

Da il se prenosi gubitaka mogu planirati u nekom vremenskom okviru i obimu, koji bi bili povoljni za investitora?

Ima li alternativa u pogledu mogućih lokacija? Hotelski projekti visoke kategorije iziskuju prvorazredne položaje.

Investitor planira sa većim intenzitetom gradnje, t.j. većim kapacitetom soba, naravno zavisno od toga, kako se taj kapacitet može ekonomično popuniti. 98

MM Greenfield-investitor će više naginjati tome da iz osnove formira prednosti u konkurenciji, nego neki „samo-modernizator“.99 Zato je važno da se paralelno ustanove podsticajni servisi (javni servisi i infrastruktura, kvalifikovana, za turizam relevantna MSP i svjesno formiranje clustera, radi podsticanja inovacija)100

MM Isto toliko je važno da stanovništvo promjene razumije, potpomogne i savlada. Rezerve prema stranim Greenfield-investicijama neće se javljati, ako su ozbiljnost i prednosti dokazive i ako se saopšte. Suodlučujući faktor za uspjeh je jedan centralni kontakt-partner za investitora na licu mjesta, koji poznaje lokalne osobenosti i koji od početka sarađuje na stvaranju informacione strategije i prati je.

11) Formalna pravna sigurnost i jasnoća za potencijalne investicije u Crnoj Gori predstavlja sve manji problem – više postoji problem relevantnosti i tumačenja, kao i još postojeća nesigurnost pri interpretaciji, odnosno pravi prostori za široku interpretaciju. Na srednji rok posmatrano, postoji bojazan od opasnosti da se klatno regulative zaklati u druge ekstreme, da počne da parališe privatnu ekonomsku inicijativu, da smanji pozitivnu fleksibilnost i da administraciji olakša da se „sakrije“ iza direktiva. Balans između pravne pouzdanosti s jedne strane, i smanjenja birokratije s druge strane je – unutar EU takođe – permanentan izazov.


47

KK Preporučljivo je formiranje radne grupe, specifične za turizam, za procjenu posljedica zakona uz učešće, uglavnom, predstavnika privatne privrede (predstavnici hotela, turističke agencije, restorani...), administracije (svi nivoi, od Vlade do lokalnog), NVO, kao i međunarodno učešće. Osnovni sastav mogao bi da potiče od trenutnog Turističkog savjeta, dopunjen relevantnim ekspertima EU i pravnim ekspertima. Mora biti obezbijeđeno da bude priznata kao savjetodavna instanca. (Slika 10)

MM Dijalog sa aktivnim investitorima: Feedback treba da se shvati kao permanentan dug po koji se mora ići i da se zasniva n. pr. na polugodišnjem anketiranju putem reprezentativnog slučajnog uzorka sa pitanjima o praktičnim iskustvima, očekivanjima, predlozima i željama. Javne manifestacije i sastanci (Meetings) podobni su za razmjenu, a za sistematski monitoring ankete bi bile prikladnije.

Slika 10: Model procesa za procjenu posljedica zakona za turističke investicije

12) Zakon o stranim ulaganjima (Foreign Investment Law101), koji važi od 2000. godine i koji je 2003. prilagođen, ali očito još nije konačan, opisuje prevasnodno vrstu i formu, po kojoj strani investitori u Crnoj Gori mogu da se angažuju. Moguća su osnivanja preduzeća, dioničarstvo u postojećim preduzećima, ugovorna ulaganja, kupovina nekretnina, B.O.T.-investicije102 i koncesije. Zakon, između ostalog, garantuje zaštitu investicije, primjenu međunarodnih knjigovodstvenih standarda, transfer sredstava i dobiti. Sa aspekta turističkih investicija izmjene su tek marginalne u odnosu na stanje iz 2000. godine. Ono što i dalje nedostaje jesu podsticajni propisi, koji nedvosmisleno podržavaju ciljeve politike turizma i naseljavanja investitora, kakvi su uobičajeni u konkurentskim zemljama.

KK FDI-zakonodavstvo bi trebalo da se uskladi i da rezultat turističkim investitorima bude jasno prepoznatljiv kao „Investment Encouragement Law“, t.j. da bude potpuno u skladu sa postavljenim ciljevima, da bi se ovi podržali. U FDI-zakonu i dalje stoji neprivlačan pasus, koji kaže da se vlasništvo inostranog investitora ne može eksproprisati, osim ako je zakonom utvrđen odgovarajući javni interes. Još jedan primjer je – sigurno kao zaštitna mjera zamišljena – maksimalna kvota učešća od 49% za


48

investicije u pograničnim oblastima i nacionalnim parkovima, povezana sa posebnom procedurom izdavanja dozvole.

MM Jačanje ideje o podsticanju važi za sve zakone i uredbe koji podupiru FDI: Njih prije usvajanja treba produbljeno ispitati i – kroz dijalog sa svim učesnicima – obnoviti tako da pozivaju na investicije.

KK Jedan primjer ometajuće zakonske situacije jesu prava arhitekata da načelno spriječe promjene (na spoljnim fasadama zgrada često više nego nužno) – ta prava se prenose na potomke.103 Do sada su se, doduše, mogla naći sporazumna rješenja, ali dogovaranje o tome, za objekte koji tek treba da se privatizuju, predstavlja još jedan rizik, koji treba riješiti.

13) Situacija poreza i dažbina u cjelini se popravila. Povoljno je ocijenjen porez na dobit od 9%, ali porez na dodatu vrijednost u turizmu trebalo bi sniziti – Incoming-turizam je izvoz usluga. Ne čekajući druge zemlje, ali da se rivalitet ne privuče prejako preko cijene, i dalje se preporučuje da se pri formiranju fiskalnih okvirnih uslova ivzrši regionalno usaglašavanje pri uvođenju novih mjera.104

KK Prevagu nose prednosti rješenja od nula posto za PDV: Konkurentnost u evropskim relacijama, stimulacija potražnje usljed velike fleksibilnosti cijena u turizmu, prevođenje neregistrovanih poslova i poslodavaca u registrovane. Još jedna prednost bi bilo što obračun ne bi pružao nikakvu mogućnost za povećane povraćaje. Jedina opasnost u tome bi mogla biti pojava turističkih „prividnih preduzeća“. Iskustvo kazuje da se – relativno mali – finansijski gubici kompenziraju kroz višak prihoda.105 Prioritet u ograničenju imaju multiplikativni korisnici u inostranstvu. Tu spadaju ne samo klasični tur-operatori, nego i niže navedeni hotelski portali, između ostalog direktni ponuđači na tržištu sa težištem na Business-to-Consumer, kao i globalni distribucioni sistemi, kao Amadeus, Galileo i Sabre.

KK Već danas bi trebalo omogućiti proširenu mogućnost formiranja rezervi kroz poreske olakšice za nepodignutu dobit, za investiciono održavanje i investicije u kvalitet u hotelijerstvu, u ugostiteljstvu, kao i za Incoming turističke agencije (vozila za transfer, tehnološka oprema). Takve rezerve bi, posebno u današnjoj situaciji, mogle da pomognu da se kvalifikuje kadar, da se dobar kadar bolje plaća i dugoročno zadrži – što predstavlja kontra-mjeru za „Brain Drain“ i fluktuaciju.

KK Jedan primjer situacije, koja se može optimirati sa aspekta turističkih FDI, tiče se carinskih dažbina: Uvedena su oslobađanja za uvoz građevinskog materijala. Oslobođenje od carinskih dažbina za hotelsku tehniku i opremu bilo bi podsticajno i trebalo bi da se istakne (u objavljenoj verziji na engleskom).106

MM Regionalna podrška: Srednjeročno bi trebalo ispitati mogućnosti direktne podrške od turističkih investicija za regione u nepovoljnijem položaju u zaleđu i planinski region pri prvom etabliranju i početnoj fazi preduzeća (primjeri: Grčka, Mađarska, Poljska). Ovo se može uraditi kroz povoljnije građevinsko zemljište, neoporezovane investicione rezerve, poreska knjižna odobrenja (do 50 %) za investicije (prenosivo deset godina), oslobađanje od poreza na dobit (deset godina), oslobađanje od poreza na zemljište, intenziviranje finansijske podrške za stvaranje radnih mjesta / usavršavanje i kroz podršku za investicije u svrhu kvalifikovanja. Minimalni preduslovi za visinu investicije su cjelishodni i u nerazvijenim regionima treba, naravno, da budu niži.

KK U regionima sa još teškom situacijom snabdijevanja strujom i vodom valjalo bi izaći u susret mjerom oslobađanja od poreza za kupovinu i (takođe privremeno nužnu) ugradnju internih hotelskih uređaja za takvo snabdijevanje.


49

MM Da bi se očuvala kulturno-istorijska supstanca i forsirala gradnja tipična za dati region, investicije treba ekonomski bolje pozicionirati podsticajnim regulansama, koje služe tom cilju. N. pr. kod novogradnje treba podržavati regionalne tipične stilove, materijale i opremu.107

4.2.4 Action (Faza realizacije i poslovanje)

14) U fazi realizacije sve više dobijaju na značaju praktična implementacija i tokovi sa polja akcija „Enabling Environment“, koja doprinose minimiranju rizika – n.pr. usljed neopravdanog kašnjenja izdavanja dozvole – kao i uspjehu u tekućem poslovanju. Domaći investitori, posebno u zemljama u tranziciji, u ovom pogledu u prednosti su na polju informacija i integracije. Za strane investitore lakše je popuniti praznine u informacijama, nego nepovoljnosti na polju integracije. Zato je cjelishodno da se Crna Gora koncentriše na takve mjere, koje su podobne za povećanje tempa realizacije i integracije.

15) Primjena važećeg prava se razvila, ali još uvijek važi naprosto za oblast, koju treba fokusirati. Tumačenje zakona dijelom se smatra problematičnim. Postavlja se pitanje i smisla nekih propisa, i: „Dobre veze pomažu, čak i kad se ne moraju kupovati.“ Stvara se utisak ponekad o „freewheeling“ sve do samovolje u primjeni propisa („jednom ovako, jednom onako“). U idealnom slučaju saradnja na licu mjesta ide vrlo dobro – do zanemarivanja kompetencije za odlučivanje onoga ko djeluje, što, međutim, nije u smislu predvidive sigurnosti planiranja. U drugim slučajevima izdavanje dozvole traje predugo, s obzirom na činjenicu da prema aktuelnim propisima na primorju za vrijeme turističke sezone, od sredine maja do kraja septembra, treba da miruju svi građevinski radovi.108

KK Zakonom zagarantovani ravnopravan tretman inostranih investitora mora se primijeniti u regionalnoj i lokalnoj praksi. Normalan slučaj, kojem treba težiti, bio bi da se i bez intenzivnog i skupog angažovanja pravnika isključi nejednak tretman, koji je očigledan ili latentan.

MM Zakone i uredbe treba, u okviru gore pomenute radne grupe za procjenu posljedica zakona, ispitati u tom smislu da li je kroz njihovu formulaciju, nadležnosti i primjenu bezrazložno iskomplikovan put ka investiciji, da li su investicioni troškovi time nepotrebno povećani, da li prostor za različita tumačenja oslabljuje propise i eventualno otvara prostor za koruptivne radnje. Odgovarajuće korekcije treba izvršiti što prije.109

16) Održivost, zaštita investicija i ekskluzivnost: Mjere u korist održivosti, kojoj se teži u smislu politike privlačenja investicija, pomažu da se obezbijedi ekskluzivnost u korist investitora. Divlja gradnja – koja je dijelom uspješno suzbijena – ostaje akutna kao opasnost sve dok opšte građevinsko planiranje ne bude stojalo na čvrstom tlu. Tome treba dodati sve gušći individualni saobraćaj i buku (mjestimično, t.j. lokalno i u određenim periodima vrlo problematično). Kako se posebno prekogranična saobraćajna infrastruktura bude razvijala, saobraćaj će moći bolje da teče, ali će istovremeno porasti usisno dejstvo posebno sa sjevera (Adriatic Ionic Highway) i zaoštriti lokalne probleme parkiranja.

KK Konsekventna zabrana i uklanjanje objekata podignutih bez građevinske dozvole, kao i jačanje svijesti građanskog društva o tome da su, na primjer, privatni apartmantski objekti sa opšteg i privatno-ekonomskog aspekta „one time spend“: Izostaju trajne šanse za kvalifikovanje i zapošljavanje širokih slojeva stanovništva.


50

KK Zaštita od buke mora se još ostvariti odgovarajućim zakonima i primjenom zakona. U planovima Ministarstva turizma to je utvrđeno još prošle godine na osnovu feedback-a gostiju, a do sezone 2005. trebalo bi da se riješi.

MM Trebalo bi koncipirati atraktivne javne ponude za transport, tako da ni gosti ne budu prinuđeni da se koriste automobilom. U pojedinim mjestima, u dogovoru sa lokalnim predstavnicima privatne privrede, mogu se proširiti zone bez saobraćaja. Valja razmisliti za ubuduće, u cilju povećanju prihoda i radi regulisanja saobraćaja na revalviranim glavnim saobraćajnicama, i o sistemima plaćanja putarine.

17) Još jedno hitno pitanje je dalja stvaranje kapaciteta: Zavičajne zemlje stranih direktnih investicija trebalo bi i ubuduće da pomažu u političkim reformama i u razvoju personalnih i institucionalnih kapaciteta. Dalje napore bi trebalo uložiti da se FDI povežu sa javnom podrškom razvoja.

KK Na primjer, u okviru TAIEX-programa mogli bi se organizovati ciljani treninzi za službe zadužene za upravljanje pitanjima, koja se tiču turističkih (i drugih) investitora. Oni se moraju aktivno angažovati: „TAIEX is demand driven. The main principle is...of responding to requests for technical assistance with the view of resolving concrete problems in the beneficiary countries...“110

KK Mora se proširiti internacionalna konkurentnost obrazovanja. Za ovo kratkoročna rješenja proizilaze prije svega iz partnerstava sa inostranim školama i samom branšom: stipendije, mjere razmjene i usavršavanja van sezone, menadžmentska edukacija u međunarodnom hotelijerstvu, Coaching-pristupi (povremenih) stranih saradnika u Crnoj Gori. Još jedan elemenat bi trebalo da bude da država privremeno prihvati troškove plata, odnosno prateće troškove uz plate.

MM Izazov, koji bi trebalo prihvatiti na srednji rok, bio bi da se planiranje obrazovanja i obuka harmonizuje po evropskom sistemu, kako bi se povećala trenutno mala kvota obrazovanja u preduzećima i stvorili konkurentni kvalitetni uslovi za ovo (n. pr. pomoću dualnog obrazovanja).

KK I zaposleni u administraciji, koji su u permanentnom kontaktu sa privatnom privredom (i istovremeno sa građanima), kao i stranim investitorima, trebalo bi da sagledaju dalekosežni značaj svoje djelatnosti, koji treba da im bude nagrađen. Zbog niskog nivoa plata, ovo je dodatni izazov, kojem treba pristupiti na srednji rok. Alternativne kratkoročne mogućnosti za motivisanje pružilo bi n.pr. preuzimanje troškova za učenje jezika i druge profesionalne treninge. Već danas sposobnosti projektnog menadžmenta imaju veći značaj nego čista orijentacija na znanje.

18) Razvoj proizvoda: Stvaranje pravnih i regionalnih osnova n.pr. za nautički turizam; Detaljni urbanistički plan unijeti u građevinsko pravo, da bi se uopšte tek omogućili investicioni planovi. Nastavljanje na internacionalnu konkurenciju orjentisanog kvalifikovanja hotela i drugih davalaca usluga pri diverzifikaciji proizvoda i pri Packaging-u ponuda.

MM Važno je prilagoditi sopstvene jake strane potrebama klijenata, da bi se stvorio autentičan, konkurentno jak proizvod. Nije dovoljno kopirati konkurenciju. Stoga je nužna tijesna saradnja na regionalnom nivou između privatne privrede, Nacionalne turističke organizacije (NTO), javne ponude i NVO. PPP, usmjerena na određene ciljne grupe, na početku se teško uspostavljaju, ali pružaju najbolje konkurentske prednosti.111

MM Kad aerodromski, hotelski i drugi kapaciteti to budu omogućili, trebalo bi planski utabati put za takozvani Low Cost Carrier („Open Skies“). Ovo se sve više individualno kombinuje sa rezervacijama


51

hotela i rent-a-car – trend kod iskusnih putnika je u velikoj mjeri „online“ i hibridno ponašanje (t.j. malo izdataka za dolazak, mnogo izdataka na licu mjesta). Osim toga, istraživanja ovog tržišta pokazuju da ponuda stimuliše novu potražnju, a ne izaziva samo premještanje dosadašnjeg obima.112

19) Marketing destinacije ocjenjuje se nedvosmisleno kao slabost, koja se, međutim, baš danas ne smije zapustiti. Urgentno je potrebno aktuelizovanje i bolja orijentacija marketinške strategije na izvorna tržišta, da bi se propagirali turistički proizvodi koji se stvaraju, da bi se inostrana javnost bolje informisala i da bi se stvorila mogućnost da se proizvodi rezervišu preko relevantnih prodajnih kanala. Konkurentske zemlje se naoružavaju uz pomoć EU. Samo: Crna Gora ne može da čeka dok bude moguća uporediva finansijska podrška u punom obimu.113

KK Jačanje NTO: Preporučuje se Benchmark zahtjeva u pogledu usluga u odnosu na profil usluga NTO, postavljanja ciljeva i mjerenja uspjeha:114 organizaciono ispitivanje, kao i razvoj cjelokupnog marketinškog instrumentarijuma u spoljnom marketingu (PR i imidž Crne Gore u inostranstvu, plasman i mogućnost rezervisanja kroz relevantne kanale, monitoring i Customer Relationship Management) u tijesnom partnerstvu i dijalogu sa domaćom i inostranom turističkom branšom. Tematski marketing usmjeren na klijente, otvara svim sudionicima druge mogućnosti, osim onih koje još prevladavaju, t.j. „reklamiranje pejzaža“.

KK Važno je, posebno za hotele, da klasične tur-operatore shvate kao strateške partnere, da se mogu rezervisatai preko GDS, ali i da koriste i moderne mogućnosti direktnog plasmana (hotelski portali, virtuelni organizatori i Dynamic Packaging). Pri tom Ministarstvo turizma sa NVO može dati važne impulse i angažovati se savjetodavno.

MM Nastavljanje stvaranja novih mogućnosti finansiranja pomoću prodajnih usluga, PPP, IT- podrške, kao i razvoja učinka lokalnih turističkih informacija kroz uvođenje evropskih standarda kvaliteta, da bi se proširila sposobnost za poslovanje i povećao kvalitet servisa. U vezi sa ovim i dalje se za budućnost preporučuje povezivanje marketinga, PPP, generiranje dodatnih finansijskih sredstava i intenzivnijeg registrovanja smještajnih kapaciteta kroz uvođenje inovativnog koncepta karte gostiju.

MM Jačanje Cross Sales n.pr. u mreži strateških partnera Ministarstva turizma, kao i odgovarajućim multiplikativnim segmentima klijenata, koji se mogu vrbovati ciljano (poslovna putovanja, posjetioci kongresa, sajmova, firmi, prezentacije proizvoda, nagradna putovanja, treninzi).115 Preduslov za efikasnije marketinške aktivnosti jeste dalja profesionalizacija istraživanja tržišta, kao i dublji i trajno kreiran monitoring različitih potreba gostiju.

MM Da bi se postigla širina i dubina politike kvaliteta, trebalo bi zajedno sa privatnom privredom uvesti proširen auditivni model kvaliteta servisa (po primjeru Španije: Model „Q“ i u Švajcarskoj: „Quality Label for Swiss Tourism“) za cjelokupnu branšu, kao i neprekidne treninge servisa i jezika za sve davaoce usluga (uključujući n.pr. policiju), koji dolaze u kontakt sa gostima.

MM Uprkos uspješnom uvođenju Tourism Satellite Accounts, na polju statistike ima još potencijala za poboljšanje, da bi se mogli prezentirati pouzdani dokazi uspjeha u smislu Key Performance Indicators. Šta je proizišlo iz pojedinih mjera? Kakvi su Benchmarks i kritični faktori uspjeha uporedivih destinacija?116 Istovremeno treba uvesti proširene Reportingtools za redovno ispitivanje stepena ispunjenja i kontrolu uspjeha. Za analizu, ispitivanje i prilagođavanje nužno je dalje kvalifikovanje kadra i tehničkih kapaciteta.


52

MM Dalje povećavanje sposobnosti za djelovanje i internacionalizacija Business-to-Business (B2B) i Business-to-Consumer (B2C): Važno za lokalne menadžere hotela bilo bi da lakše mogu da putuju u inostranstvo. Aktuelna vizna praksa usporava ili čak sprečava B2B. I u obrnutom smjeru trebalo bi preispitati vizne propise – u turizmu su vize u svakom slučaju ometajući faktor.117 Osim toga veoma podsticajan bi bio izdiferenciran prikaz napomena o sigurnosti na Internet-stranicama njemačkog Ministarstva spoljnih poslova, koje ljudi koji putuju u inostranstvo, često koriste kao izvor informacija.118Još jedna potreba se sastoji u tome da sva velika preduzeća, koja izdaju kreditne kartice, budu zastupljena u turističkim centrima.119


53

4.3 Zaključak i izgledi

Na osnovno pitanje, postavljeno na početku, da li je Crna Gora na dobrom putu na kojem se zemlja suočava sa dugoročnim ciljevima svoje politike turizma i privlačenja investicija, kao i djeluje u skladu sa aspektima investitora i preporučenih aktivnosti 2003. godine, odgovor može glasiti: „Da“. Istovremeno postoji potreba za još boljim fokusiranjem, konsekventnom realizacijom i komunikacijom započetih poboljšanja.

U procesu Benchmarking120 Crna Gora je napravila prve korake ka „destinaciji koja uči“. S jedne strane, za protekle četiri godine stečena su važna iskustva, koja idu u korist današnjim interesentima za investicije. Nadležni su svjesni još postojećih prepreka i ove se u principu mogu uklanjati ciljano. Samo: Ovo saznaje mora se proširiti u sistematski i kontinuiran proces poboljšanja. To ni u buduće neće ići bez snažne međunarodne podrške.

S druge strane, postignuta su prava poboljšanja na važnim poljima – doduše još ne dovoljno za uključenje u Best Practices, ali je pravac u redu. Sa današnje tačke gledišta najvažnije je održati pregled nad dugoročnim ciljevima. Kompromisi nisu potrebni po svaku cijenu – dijelom mogu biti čak opasni. Postignuti uspjesi moraju se obezbijediti u smislu trajnih poboljšanja, dok ne postanu normalna svakodnevnica i budu sve manje politizovani. Tako se mogu odraditi i teške, dugoročne teme; „misliti na veliko – startovati malim – realizovati brzo“.

Crna Gora nije turistička „zemlja u razvoju“, u kojoj bi važilo ono prosto shvatanje, što više kreveta, to više prihoda opštinama. Već danas drugi do treći investicioni talas treba planirati tako da ubuduće ne dolazi do zastoja toka investicija. Ovo Crna Gora može naučiti iz aktuelnih diskusija u brojim drugim destinacijama. Kvalitet se mora redovno podizati i prilagođavati, jer se permanentno javljaju nova težišta potražnje.

Preduslovi za privlačenje stranih investitora još uvijek su u opštim ekonomskim, političkim i pravnim okvirnim uslovima. FDI će doći tek kad bude postojao makropolitički okvir, u kojem će biti zagarantovani fer konkurencija, pravna sigurnost i stabilnost i omogućen transfer dobiti. Najvećim dijelom se danas za ovo ispunjavaju formalni uslovi. Velike nade polažu se u ubrzavajući efekat procesa stabilizacije i pridruživanja sve do članstva u EU na reforme i spremnost na investiranje.

Osim toga, nacionalni i lokalni sistemi kontrole moraju biti tako funkcionalni da se spriječi zloupotreba (u pogledu poreza, zaštite životne sredine, procedura izdavanja dozvola itd.). Na institucionalnom nivou moraju postojati efikasne strukture, koje će pripremati i pratiti investicije. Ovi sistemi i strukture predstavljaju najveći „Gap“ u Crnoj Gori.

Direktni Incentives za FDI za Crnu Goru ne bi vodili cilju. Oskudna sredstva treba angažovati za dalja poboljšanja u okruženju: Prioritet se mora dati rješavanju problema u oblastima infrastrukture i ekologije. U svakom slučaju treba i dalje i finansijski obezbijediti kontinuitet turističke politike i trebalo bi da se očuva aktuelno dostignuti odnos državnih rashoda prema BNP iz turizma (up. sliku 23).

Napori vezani za turizam moraju se osjećati na svim nivoima. Kako je konstatovano još 2003. godine, svi moraju vući istu stranu konopa i u istom smjeru. Ministarstvo turizma upućeno je na učinak drugih – planiranje prostora, zdravstvo, ekologija, finansije, međunarodna politika, kultura – da pomenemo samo neke. Po uspjehu ili neuspjehu sektora turizma vidjeće se podrška, odnosno propusti svih tangirajućih oblasti.


54

U jednom se slažu sve strane: Jednostavno je podići građevinske objekte. Mnogo teže je obezbijediti prave upravljačke i uslužne sposobnosti i kontinuiranu spremnost za učenje. Da bi se održao stečeni kvalitet, nužne su inovativne aktivnosti za Human Resources. Ova vrsta kontinuiteta za „People´s Business“-turizam mora biti obezbijeđena dugoročno i to kroz predviđanje budućeg razvoja situacije i u skladu s tim – javno kao i privatno – planiranje potrebnog kadra i menadžmenta znanja.

Nedostatak informacija za investitore, specifičnih za Crnu Goru, koje se, osim toga, teško mogu tražiti ili su manjkave u pogledu kvaliteta, trenutno razvija svoje štetno dejstvo. Pozitivni imidž jedne zemlje sporo se kreira, ali se dobar glas brzo ruinira. Stoga predstoje veliki napori na strani usmjerenoj ka Investor Relationships, kao i na turističkoj PR- i marketinškoj strani (B2B und B2C).

Još jedan izazov za Crnu Goru u pogledu FDI sastoji se u tome da se strane direktne investicije uključe ciljano u turističku i nacionalnu strategiju razvoja. Za ovo Masterplan daje osnove. Ali postavlja se i pitanje kako se strana preduzeća trajno mogu uključiti u nacionalnu ekonomiju, da bi se tako trajno mogli koristiti potencijali koje nudi njihovo prisustvo.

Zato je cjelishodno da se domaća privreda i strani investitori «ukrcaju u čamac» već prilikom kreiranja ciljanih programa podrške i novih pravila. Cilj mora ostati da se sposobnosti i kapaciteti lokalne privrede prošire tako, da Crna Gora sama može da proizvede dalji učinak, potreban u turizmu (ne samo za goste, u prvom redu i za investitore), sa visokim porastom vrijednosti.121 Široko, institucionalizovano uključivanje privatnog sektora važno je i zbog toga, što su preduzeća suodgovorna za realizaciju. Ona prva osjećaju šta zakonodavstvo znači za njihovo poslovanje i u stanju su da to znanje primjene kroz praksu menadžmenta.122

Za turističke FDI trebalo bi da se danas još postojeći rizici mogu racionalno ograničiti u odnosu na realne šanse. Dobra priprema i tijesan dijalog su važni da bi se indirektni troškovi angažmana mogli uplanirati. U projekcijama WTTC, Crna Gora ostaje destinacija sa najvećim procentualnim rastom. Dok se okvirni uslovi i dalje poboljšavaju, dok jednog dana ne postanu perfektan „Raj za investitore“123, cijena za lukrativne položaje može da raste, odnosno izbor interesantnih šansi se smanjuje – posebno u priobalnom pojasu.

Trajno integrisanje aktuelne krivulje učenja u strategije i procese ostaje izazov za naredne godine, ali ako to uspije, Crna Gora već danas ima velike šanse da u budućnosti spada u „Vodeće male destinacije svijeta“ .

Takvu jednu marku i interesnu zajednicu najbolje da sama osnuje.

„Ljude ne upoznajemo kad oni dođu kod nas, moramo otići k njima da saznamo kako s njima stoje stvari.“

J.W. von Goethe (1749-1832), Maksime i refleksije

INDUSTRIE NAME ODER LoB-NAME Dokumentenname X. Entwurf – vertraulich Version 0.X Datum des Angebotes/Berichtes

PREPORUČENE AKTIVNOSTI OD 2005. NADALJE

Prilog 1: Pozadina: Turistički razvoj Crne Gore do novembra 2003.124 Prirodni preduslovi uspješnog turizma... Mala država Crna Gora na jugoistoku Evrope (13.812 km2, oko 663.000 stanovnika) raspolaže

• klimatskim i pejzažnim potencijalom koji omogućuje kupališnu sezonu, uporedivu sa Balearima, od kraja aprila do početka novembra, kao i diverzifikaciju ponude za ciljne grupe kulturnog, zdravstvenog, sportskog i agrarnog turizma,

• izvanrednom prirodnim ljepotama i raznolikošću, koja se s jedne strane odlikuje »najljepšom i najdužom pješčanom plažom« istočne obale Jadrana, a s druge strane planinskim lancima i klisurama, nedirnutim ledničkim jezerima i 4 nacionalna parka (7% površine),

• znamenitim kulturno istorijskim blagom, zahvaljujući njenim etničkim grupama, religijama i milenijumima staroj istoriji.

...nisu dovoljni, ako ponuda više nije u redu Crna Gora je na međunarodnoj turističkoj karti u prošlosti već bila uspješna – posljednji period procvata bio je 80.-ih godina. Balkanski sukobi, u koje ova zemlja 90.-ih godina, doduše, nije dopustila da bude uvučena, turističkoj potražnji i ponudi nanijeli su najteže udarce. Crna Gora je podvrgnuta međunarodnom embargu protiv Jugoslavije i prva posljedica toga bilo je što je prekogranični turistički promet desetak godina bio skoro potpuno obustavljen. Izolacija je uzela osnove razvoja, koji se u drugim zemljama u tranziciji dogodio još 90.-ih godina; podstakla je sivu ekonomiju i korupciju. Zemlja je nestala sa liste međunarodnih turističkih destinacija. U tom vremenu usisavala je kupališnu potražnju iz takođe izolovane Srbije, ali je sezona bila ograničena na nekoliko nedjelja. Ponuđači su mogli da postignu samo najniže cijene koje nisu omogućivale nikakvo reinvestiranje. Ponuda se nije mogla uskladiti niti sa očekivanjima potencijalnih gostiju iz drugih zemalja, niti je mogla držati korak sa razvojem konkurencije, a pogotovo nije mogla da se razvija sopstvenim snagama. Današnja ponuda je najvećim djelom zastarjela, istrošena i ni u pogledu kvaliteta niti sadržaja nije dovoljna da zadovolji strukturu gostiju kakva bi bila važna za ekonomski razvoj zemlje. Tu treba dodati i probleme sa infrastrukturom, n. pr. u oblasti vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda, kao i sa nedostatkom avio-saobraćaja.

Obnova uz međunarodnu podršku... Crna Gora je uključena u program pomoći Pakta za stabilnost i dobija supstancijalnu pomoć, posebno od EU125, SAD i Savezne vlade Njemačke – između ostalog za projekte poboljšanja infrastrukture na primorju, za jedan program podrške malim i srednjim preduzećima (MSP), kao i za izradu turističkih Masterplanova od DEG. Ovi planovi su doneseni 2001. godine i čine osnovu za novu održivu turističku privredu koja treba da postigne ambiciozne kvalitativne i kvantitativne ciljeve.

...može uspjeti samo ako ojača privatna privreda i ako se proaktivno omoguće putokazne turističke investicije...

Sopstvenom snagom Crna Gora ne može izvršiti prestrukturiranje dosadašnje ponude. Osim u kupališnim destinacijama i manjim skijaškim centrima, potencijal nije otvoren. U trenutku donošenja Masterplanova nedostajala je svaka turistička infrastruktura: nedostaci u smještajnim kapacitetima, ponudi za rekreaciju i

Situacija za turističke investicije u Crnoj Gori - Kvalitativna Gap-analiza - Prilozi 1 - 10

56

56

aktivnosti, putnim mrežama, vodičkim sistemima, vidikovcima, kartama, ugostiteljstvu, rent-a-car-u, bankarskim uslugama, sportu i zabavi. U međuvremenu su ovi nedostaci dijelom uklonjeni. Međutim, u dijelu lanca turističkih usluga koje gost najintenzivnije doživljava, u hotelijerstvu, još uvijek postoje najveći problemi – prije svega zbog spore privatizacije bivših državnih preduzeća.

...i ako se u strukturi potražnje i ponude učini zaokret. Sljedeće slike (ostale u prilozima) prikazuju dilemu, a istovremeno i potencijal u ciframa, ako u Crnoj Gori uspije da se težišta premjeste u skladu sa ciljevima Masterplana i ukloni jaz između ponude i potencijalne potražnje. Potencijal potražnje hotela i drugih smještajnih kapaciteta, koji je 90.-ih godina izgubljen, od tog doba se preselio u uporedne zemlje. To u međuvremenu važi i za domaće goste iz Srbije, koji posjećuju posebno Tursku – ova zemlja je ne samo geografski blizu, već se može znatno atraktivnije prodati i u pogledu odnosa cijena-usluga. Trenutno nepovoljna struktura gostiju u Crnoj Gori proizilazi i iz činjenice što, usljed nedostatka s tržištem usklađenih kapaciteta kreveta, tur-operatori mogu pokriti samo dio potražnje.

Široka kvalitativna revalvacija biće moguća samo uz pomoć investicija koje će obuhvatati kako saniranje postojećih kapaciteta, jačanje malih i srednjih preduzeća, tako i Greenfield-projekte većih razmjera (za hotelijerstvo vidi str. 58).

Slika 11: Potencijal potražnje u Crnoj Gori mjeren po noćenjima 1990, 2002/2004.


57

57

Slika 12: Hoteli po kategorijama 2003. – 94 hotela

Slika 13: Lokacije za Greeenfield-investicije, Primorski region

LuciceJaz

Tivat – KalardovoNjivice

Ada BojanaVelika Plaza

ValdanosBuljarica

Greenfield


58

58

Opštine 3*** 4**** 5***** UKUPNO UKUPNE Novi hotelski kapaciteti INVESTICIJE Ulcinj 8,500 15,000 6,500 30,000 310,250,000.00 3*** 900,000,000.00 4**** Donji Štoj, Ada Bojana 731,250,000.00 5***** Velika plaža, Valdanos 1,941,500,000.00 Bar 0 4,100 1,000 5,100 246,000,000.00 4**** Ostros, Čanj, Veliki pijesak

112,500,000.00 5*****

Maljevica 358,500,000.00 Budva 0 5,600 4,500 10,100 336,000,000.00 4**** Bečići, Pržno, Reževići 1,136,250,000.00 5***** Buljarica, Petrovac 1,472,250,000.00 Jaz, Kamenovo, Miločer Lučice Tivat 1,200 3,000 500 4,700 43,800,000.00 3*** Donja Lastva, St. Marko, Župa

180,000,000.00 4****

Bonići, Ostrvo cvijeća 528,750,000.00 5***** Kotor 1,500 2,500 500 4,500 54,750,000.00 3*** Risan, Donji Morinj, Perast, Prčanj

150,000,000.00 4****

Bigova, Lastva Grbaljska, Radanovići

506,250,000.00 5*****

Ljuta (Raškov brijeg) 711,000,000.00 Herceg Novi 1,500 6,500 2,000 10,000 54,750,000.00 3*** Zelenika, Luštica, Bijela, Meljine

390,000,000.00 4****

Njivice, Kumbor, Kobila, Savina

1,125,000,000.00 5*****

Baošići, Arza, Žanjic 1,569,750,000.00 UKUPNO (Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Kotor, Herceg Novi)

12,700 36,700 15,000 64,400 (215 hotela)

6,805,550,000.00

Procijenjene investicije za nove hotele: 3*** - 36,500 € po krevetu, 4**** - 60,000 € po krevetu, 5***** - 112,500€ po krevetu

Tabela 11: Aktuelni građevinski potencijal za hotele, 2005.

Izvor: Ministarstvo turizma Republike Crne Gore, stanje 19.05.2005.


59

59

Prilog 2: Pozadina: Ciljevi politike privlačenja turističkih investicija126

Kvantitativni cilj, zacrtan u Masterplanu, da se do 2010. godine dostigne 11,4 miliona noćenja, odgovara nivou iz godina 1985-87, ali sadrži i bitne razlike u odnosu na izvorna tržišta i strukture ponude: Udio stranih gostiju treba sa 25% iz 1985. da poraste na 45% u 2010. godini, a 2020. da lako prevagne sa 65% (što je n. pr. u Hrvatskoj već bio slučaj sredinom 80.-ih godina sa 62%). Glavna tržišta biće Zapadna i Sjeverna Evropa, dok se životni standard u Istočnoj Evropi ne razvije u toj mjeri, da tamo može nastati drugo glavno izvorno tržište.

Udio hotela u kapacitetima noćenja treba sa 30% (vrijednost 1985-87) da poraste na 57% 2010. godine i na 78% 2020. godine. Broj gostiju u privatnom smještaju treba da se održi konstantnim, kao i broj turista-kampera. Manji kapacitet u ovom segmentu treba da se kompenzira podizanjem nivoa kvaliteta i privlačenjem turista „u kamp-kućicama na točkovima“. Broj i obim drugačijih kapaciteta, koji su ranije bili više prikladni kao masovni smještaj, treba da se smanji. Ovi ciljevi mogu se postići pod uslovom da novi hoteli do 2010, nezavisno od sezone, ostvare popunjenost kapaciteta 150 dana (41%), da starije kuće ostvare 20%-nu prosječnu godišnju popunjenost, a da kampovi, kao i privatni smještaj, stignu na 16%. Do 2020. popunjenost hotelskog sektora treba da se proširi na 150-160 dana (40-45%).

Kvalitativno, turistički sektor u Crnoj Gori treba

da obezbijedi i stvori nova radna mjesta

da stanovništvu i budućim generacijama otvori trajne životne perspektive

da doprinese poboljšanju državnih finansija, prihoda i kvaliteta života

da naglasi i dalje razvija faktore regionalnog identiteta

da očuva, koristi, njeguje i pospješuje pejzažne, kulturne, istorijske i prirodne potencijale

Važne težišne tačke su u održivom, visoko kvalitetnom turizmu kao glavnoj privrednoj grani, u regionalnom umreženju turističke privrede sa drugim granama, kao i u prekograničnoj kooperaciji gdje, sa aspekta gosta, administrativne granice uvijek predstavljaju prepreku.

Regionalno posmatrano, prirodne jake strane treba da se razviju u autentičnu ponudu i identitet marke. Za ulcinjsku oblast, pored prvorazrednog potencijala za kupališni turizam, u obzir dolaze i druge platežno moćne ciljne grupe, između ostalog za Fitness i Wellness opredijeljeni turisti, ljubitelji kulture, jedriličari, kao i potražnja iz malih niša u turizmu prirode i avanture. Raznolikost doživljaja i produženje sezone su ključne riječi i za oblast Boke Kotorske, pri čemu se samo poboljšanjem i preorjentacijom strukture ponude mogu zadobiti i ubijediti da opet dođu i druge ciljne grupe, kao što su planinski izletnici, planinski biciklisti i ljubitelji sportova na vodi127.


60

60

Prilog 3: Turističke statistike 2002 – 2004.128

Slika 14: Dolasci 2002 – 2004.

Slika 15: Noćenja 2002 - 2004


61

61

Slika 16: Prihodi, Travel and Tourism Economy 2002 - 2004.129

Slika 17: Efekat na zaposlenost, Travel and Tourism Economy 2002 - 2004120


62

62

Prilog 3: Atraktivnost za turističke investicije – Ocjena 2003.

Slika 18: Atraktivnost za turističke investicije – Ocjena 2003.

Prilog 4: Kvantitet, kvalitet i efikanost ponuđenih podsticaja – Ocjena 2003/2005.

Slika 19: Kvantitet, kvalitet i efikasnost ponuđenih podsticaja – Ocjena 2003/2005.


63

63

Prilog 5: Doing Business 2005 – Ocjena odabranih oblasti130

Slika 20: Pozicioniranje zemalja u „Doing Business 2005“ – Starting a Business

Slika 21: Pozicioniranje zemalja u „Doing Business 2005“ – Registering Property


64

64

Slika 22: Pozicioniranje zemalja u „Doing Business 2005“ – Enforcing Contracts 131

Prilog 6: Bruto nacionalni proizvod, rashodi vlade i investicije u turizmu

Na donjem grafikonu rashodi Vlade Crne Gore u godinama 2002 – 2004. upoređeni su sa BNP ostvarenim u turizmu, kao i ukupnim investicijama javnog i privatnog sektora. Odgovarajući indeksi rasta sa baznom godinom 2002. vide se na unesenoj slici.

Slika 23: BNP, rashodi Vlade i ukupne investicije u turizmu 2002 - 2004132


65

65

Prilog 7: Bilateralni investicioni sporazum i sporazum o dvostrukom oporezivanju

Zemlje Broj bilateralnih investicionih sporazuma

Broj zemalja

Srbija i Crna Gora

2003: 20 2005: 38

Hrvatska 40

Turska 35

Bugarska 27

Španija 25

Grčka 18

Tunis 15

Mađarska 14

Tabela 12 *

Još neratifikovan, ali potpisan.

1 Validnost je produžena ¨razmjenskom notom¨ 2 Unilateralni sporazum je potpisan i očekuje se da započnu pregovori sa načinom potpisivanja bialteralnog sporazuma

n.n. – Datum se u periodu sačinjavanja izvještaja još nije mogao konačno razjasniti.

Tabela 12: Bilateralni investicioni sporazum Srbija i Crna Gora, zaključen 1995 – 2005.

Izvori: United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD): Country Fact Sheets: Bulgaria, Spain, Croatia, Hungary, Tunisia, Turkey, Greece, in: http://r0.unctad.org/wir/, stanje 11.03.2003 kao Serbia and Montenegro, na: http://www.unctad.org/fdistatistics, stanje 07.05.2005, Dopunjeno od Ministarstva za međunarodne ekonomske odnose i evropske integracije, Crna Gora, stanje 18.05.2005.

Bilateralni investicioni sporazumi, Srbija i Crna Gora, 1995 - 2005

Partner God. Partner God.

Albanija n.n. Litvanija* 2005

Belgija 2004 BJR Makedonija* 1996

Bosna i Hercegovina* 2001 Holandija n.n.

Bugarska* 1996 Nigerija* n.n. Kina 1995 Austrija 2001

Njemačka1 n.n. Poljska* 1996

Gana n.n. Rumunija* 1995 Grčka 1998 Rusija 1995 Velika Britanija n.n. Švedska1 n.n.

Gvineja* 1996 Slovačka* 1996 Indija 2003 Slovenija n.n. Iran 2004 Španija n.n. Izrael 2004 Češka 1997 Italija 2000 Turska 2001 Koreja 1998 SAD2 2001 Hrvatska 1998 Ukrajina 2001

Kuba* 2000 Mađarska 2001 Kuvajt 2004 Bjelorusija 1996 Libija 2004 Zimbabve 1996


66

66

Sporazumi o dvostrukom oporezivnju, Srbija i Crna Gora 1995. – 2005.

Partner Godina Partner Godina Albanija 2004. Poljska (revidiran) 1997. Bosna i Hercegovina 2004. Rumunija (revidiran) 1996. Bugarska 1998. Rusija 1995. Kina (revidiran) 1997. Slovačka 2001. Gana 2000. Slovenija 2003. Grčka 1997. Švajcarska 2005. Gvineja 1996. Češka Rep. (revidiran) 2004. Iran 2004. Ukrajina 2001. Koreja 2000. Mađarska (revidiran) 2001. Hrvatska 2001. Bjelorusija 1998. Kuvajt 2002. Zimbabve 1996. Makedonija 1996.

Tabela 13: Sporazumi o dvostrukom oporezivanju, Srbija i Crna Gora, zaključen 1995 – 2005.


67

67

Prilog 8: Izvod iz World Investment Report 2004: The Shift Towards Services133


68

68

Prilog 9: Preduzeća i organizacije, sa kojima su vođeni razgovori

Sa sljedećim preduzećima i organizacijama između aprila i maja 2005. vođeni su lični i prošireni razgovori na istraživane teme. Jedan dio sekundarnih izvora, koji nisu javno dostupni, potiču od tih preduzeća i organizacija.

Bellevue Hotels Group / Iberostar, Montenegro

DEG – Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbH (Njemačko društvo za investicije i razvoj), Tourism Development Competence Center (TDCC), Hrvatska i Crna Gora

Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH (Njemačko društvo za tehničku saradnju), Crna Gora

EBRD, Turn Around Management Programme, Švajcarska

Grand Hotel Avala, Managed by Beppler & Jacobson, Crna Gora

Hochtief AG, Essen

HTP Springer & Pletzer, Crna Gora

Hunguest Hotels, Crna Gora

Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), Crna Gora

LTU Touristik GmbH, Köln

Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije Republike Crne Gore

Ministarstvo finansija Republike Crne Gore

Ministarstvo turizma Republike Crne Gore

Montenegrin Investment Promotion Agency, Montenegro

Montenegro Stars Hotel Group, Montenegro

PEMI Bau GmbH, Berlin

USAID Montenegro Private Sector Development And Competitiveness Project, Montenegro


69

69

Prilog 10: Literatura i spisak izvora

Banka Austria Creditanstalt: „Investiciona vrteška Centralna i Istočna Evropa“, Informacija za štampu, Presseinformation 22.04.2005

Bank of Greece, Section for Balance of Payment Statistics, Office of Foreign Debt and Special Research: Direct Foreign Investment in Greece 1997 – 2000, na: http://www.elke.gr, 16.01.2003

Banka Bayerische Landesbank: Analiza zemalja Srbija i Crna Gora, mart 2003.

BearingPoint GmbH: Incentives za turističke investicije - komparativna analiza – Proširenje za Crnu Goru, Düsseldorf, novembar 2003.

Komisija Evropske zajednice: Communication from the Commission on the preparedness of Serbia and Montenegro to negotiate a Stabilisation and Association Agreement with the European Union, COM(2005) 476 final, Brussels, 12.04.2005

Sud Evropske zajednice: Press Release No. 29/05: Advocate General’s Opinion in Case 446/03, Luxembourg, 07th April 2005

DEG – Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbH: Srednja i Istočna Evropa Perspektive Godišnjak 2003/2004, avgust 2003, Köln

DEG – Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft mbH: Masterplan za turizam Crne Gore , Köln, 2001.

DEG – Tourism Development Competence Center (TDCC): Izvještaj o statusu DEG-projekta „Integralni regionalni cjeloviti pristup obnovi i razvoju turirzma u Hrvatskoj i Crnoj Gori “, Dubrovnik, stanje 18.02.2005, neobjavljeno

Sud Evropske zajednice: Saopštenje za štampu/pravna pitanja, na: http://curia.eu.int/de/actu/communiques/index.htm, Nº 29/2005 07.04.2005 (EuGH C-446/03)

Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH (Hrsg): „Report on Assessment of and recommendations for the institutional, legal and technological situation of land administration in Montenegro with special reference to municipal land management“, Podgorica, February 2005

UNESCO-Lista svjetske baštine, na: www.unesco.de, April 2005

Dr. Gordana Djurovic: „Montenegro – Regional Economic Cooperation and European Perspectives“, Prezentacija u Tirani, april 2005.

Economic Reform Agenda for Montenegro, 2002-07 - Report and Recommendations (ERA-RR), Podgorica, February 2005

Evropska kommisija: EWIV kao instrument prekogranične saradnje, Brisel 1998.

Evropska komisija: Towards quality coastal tourism: Integrated quality management (IQM) of coastal tourist destinations sowie Towards quality rural tourism: Integrated quality management (IQM) of rural destinations, beide Luxemburg, 2000

F.A.Z.-Institut: Dopis Jugoistočna Evropa, Frankfurt am Main, 2004.

F.U.R, Hamburg/Kiel: Analize putovanja 2002 – 2004.


70

70

Foreign Investment Advisory Service (FIAS): Montenegro Investment environment diagnostic, February 2004

Hartig, Sabine: „Trgovina i investicije“, na: www.wiram.de, April 2005

Hotrec: A reduced VAT rate for Tourism and Hospitality in Europe, Brüssel, 2002

http://europa.eu.int/comm/external_relations/see, April 2005

http://rru.worldbank.org/DoingBusiness, April 2005

http://rru.worldbank.org/InvestmentClimate, April 2005

http://rru.worldbank.org/Themes/ForeignDirectInvestment, April 2005

http://taiex.cec.eu.int, Mai 2005

Hunya, Gábor: Database on Foreign Direct Investment in Central and Eastern Europe with Special Attention to Austrian FDI Activities in this Region, The Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW), Vienna, July 2004

International Monetary Fund (IMF): Serbia and Montenegro, Fifth Review under the Extended Arrangement, Financing Assurances Review, and Requests for Waiver and Modification of Performance Criteria and Modification of End-December Performance Criterion, January 2005

International Monetary Fund (IMF): Serbia and Montenegro, Second Review under the Extended Arrangement and Requests for Waiver and Modification of Performance Criteria, and for Extension of Repurchase Expectations, July 2003

Investment Climate and International Integration, World Bank Policy Research Working Paper 3323, June 2004

Kaplan, R.S. und Norton, D.P.: Balanced Scorecard: Strategien erfolgreich umsetzen, Stuttgart 1997

Kehrer, Axel: Ocjena zemljišta za hotele, na: www.hotelprojects.de, Mai 2005

Komisija Evropske zajednice: Izvještaj o stabilizaciji i pridruživanju 2004, radni dokumenat kancelarije Komisije Srbija i Crna Gora, Brisel 2004.

Kraske, Marion und Puhl, Jan: „Mali tigrovi“ u: Der Spiegel, 14.05.2005.

Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW), Biro Podgorica, Informacije o projektima: Energetski sektor, voda i prečišćavanje otpadnih voda, privatni sektor, sektor cestogradnje, maj 2005.

Lewis, Richard D.: When cultures collide: managing successfully across cultures, London, 2000, S. 199 ff.

Lindner, Karin: „Kvalitet se isplati “, u: FVW International 02/2005

Mexiko: Građevinski boom i fijesta, Izvještaji sa tržišta na www.fvw.de, 28.04.2005

Ministry for International Economic Relations and European Integration of the Republic of Montenegro: „EuroMont“, 30.März 2005

Ministry for International Economic Relations and European Integration of the Republic of Montenegro: Stav o postupku prijema u WTO, 18.05.2005, neobjavljeno


71

71

Ministry of Foreign Affairs of Greece: Investment Incentives Law 3299/2004, in: http://www.elke.gr, 11.04.2005

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Action Plan for the Preparation of 2005 Season, Podgorica, November 2005

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Bulletin Numbers 31 - 39, 2005

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Draft version of Coastal Area Spatial Plan (English translation), Summary, radni dokument, neobjavljeno

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Incentive Measures for Tourism Development, in: www.gom.cg.yu/eng/mintur/ Juli 2003

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Memorandum on the Economic Reform Agenda for Montenegro, 2002-07 - Report and Recommendations, unveröffentlicht

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Realization of Contract Commitments regarding Investment, radni dokument, neobjavljeno

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Overview of the Tourism Season 2004, Podgorica 2004

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Statistički podaci, oktobar 2003. i maj 2005.

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: Suggestions as to and guidelines for the Proposal Master Plan for the municipality of Budva riparian zone and for Kamenovo – Buljarica line, radni dokument, neobjavljeno

Ministry of Tourism of the Republic of Montenegro: The Influence of Value Added Tax (VAT) on the Tourist Sector in Montenegro, radni dokument, neobjavljeno

Morisset, Jacques: Does a country need a promotion agency to attract foreign direct investment? A Small Analytical Model Applied to 58 Countries, World Bank Policy Research Working Paper 3028, Washington D.C., April 2003

Müller, Thomas: „Analyzing Modes of Foreign Entry: Greenfield Investment versus Acquisition“, in: www.themanager.org, April 2005

National Report on Cultural Policy, in www.gom.cg.yu/eng/minkult, 06.02.2004

Newsletter AirPlus, April 2005

Nordin, Sara: Tourism Clustering and Innovation, European Tourism Research Institute, Östersund, 2003

OECD/Ögütçü1, Mehmet: Good Governance and Best Practices for Investment Policy and Promotion: UNCTAD workshop on Efficient and Transparent Investment Promotion Practices: Geneva, 2002

OECD: Checklist for Foreign Direct Investment Incentive Policies, Geneva, 2003

OECD: Country Fact Sheets - A Summary of the Current State of the Investment and Business Environment and Key Policy Reform Priorities in South East Europe, Geneva 2003

OECD: Public Sector Transparency and International Investment Policy, Geneva, April 2003


72

72

OECD: Stability Pact South East Europe Compact for Reform, Investment, Integrity and Growth - Progress in Policy Reform in South East Europe - Monitoring Instruments, September 2002, März 2003 und Januar 2004

OECD: Stability Pact, Ministerial Declaration: Attracting Investment to South East Europe - Common Principles and Best Practices, Vienna 2002

Official Gazette of Montenegro, 52/00: Foreign Investment Law, November 2000

Pennings,Enrico: How to Maximize Domestic Benefits from Irreversible Foreign Investments, Milano 2001

Poljska profitira od jeftinih letova, na: www.fvw.de, 10.05.05

Porter, Michael E.: Prednosti u konkurenciji: Postići i potvrditi vrhunski učinak, New York 1992, S. 24 ff.

Informacije za štampu na www.gom.cg.yu/eng, april 2005.

Informacije za štampu na www.predsjednik.cg.yu/eng, April 2005

Republic of Bulgaria, Central Finance and Contracts Unit, Ministry of Finance: Service Procurement Notice, EUROPEAID/120047/D/SV/BG

Rewe-Hotels ekspandiraju, na www.fvw.de, 18.05.2005

Sass, Magdolna: Competitiveness and Economic Policies Related to Foreign Direct Investment, Budapest, September 2003

Savetodavni Centar za Ekonomska i Pravna Pitanja (SCEPP): Impact of the Value Added Tax (VAT) system in Montenegro and Serbia on the tourism sector, Draft report, Beograd, March 2004

Serbia and Montenegro Country Commercial Guide 2004 update, in : http://strategis.ic.gc.ca, 09.09.2004

Sunčajnje u sjaju Dubaia, Izvještaji tržišta na www.fvw.de, 13.05.2005.

Sirija jača sektor turizma poreskim olakšicama, na: FVW daily, 13.3.2005.

The Agency of Montenegro for Economic Restructuring and Foreign Investments: Informacije o privatizaciji i aktuelnim tenderima na: www.agencijacg.org/eng/tenderi.phtml, April 2005

The Agency of Montenegro for Economic Restructuring and Foreign Investments: Privatization Laws, in: www.agencijacg.org/eng/zakoni.phtml, April 2005

The Agency of Montenegro for Economic Restructuring and Foreign Investments: Opis turističkih projekata na: http://www.agencijacg.org/eng/projekti.phtml, April 2005

The Center for Entrepreneurship and Economic Development (CEED): Barriers to doing business in Montenegro, na: Montenegro Business Outlook No. 5, Podgorica, April 2003

The Center for Entrepreneurship and Economic Development (CEED): Montenegro Business Outlook No. 10 - 12, Podgorica, na: www.visit-ceed.org, April 2005

The Center for Entrepreneurship and Economic Development (CEED): Business Environment Survey, Podgorica, 2003


73

73

The Economist Intelligence Unit: Serbia and Montenegro economy: Budget deficit reduction agreed, 27.04.2005, na www.viewswire.com

The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank: Doing Business 2003, Doing Business 2004, Doing Business 2005 (Dataset 2004)- A Project Benchmarking the Regulatory Cost of Doing Business in over 130 countries, na: http://rru.worldbank.org

The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank: Snapshot of Business Environment — Slovenia, na: http://rru.worldbank.org/DoingBusiness/ExploreEconomies/BusinessClimateSnapshot, April 2005

The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank: Snapshot of Business Environment — Serbia and Montenegro, na: http://rru.worldbank.org/DoingBusiness/ExploreEconomies/BusinessClimateSnapshot, April 2005

The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank: Investment Climate Assessment — Serbia and Montenegro, na: http://rru.worldbank.org/InvestmentClimate/ExploreEconomies, April 2005

Transparency International: Corruption Perceptions Index 2003, na: www.icgg.org, 12.04.2005

Transparency International: Corruption Perceptions Index 2004, na: www.transparency.org, 12.04.2005

TUI AG, Dr. Michael Frenzel: Govor na generalnoj skupšstini, Hannover 11. maj 2005.

TUI AG: Saopštenje za štampu, 18.04.2005

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD): Country Fact Sheet Serbia and Montenegro, in: http://www.unctad.org/Templates/Page.asp?intItemID=2441&lang=1, April 2005

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD): FDI Performance Index / FDI Potential Index in: http://www.unctad.org/Templates/Page.asp?intItemID=2468&lang=1, April 2005

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD): The World Investment Report 2002: Transnational Corporations and Export Competitiveness, Country Fact Sheets: Bulgaria, Spain, Croatia, Hungary, Tunisia, Turkey, Greece, in: http://r0.unctad.org/wir/, 11.03.2003

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD): World Investment Report 2003, FDI: Policies for Development: National and International Perspectives, Chapter 4

United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD): World Investment Report 2004: The Shift Towards Services

Vermeulen, Freek: Controlling International Expansion, London Business School Business Strategy Reviews, Volume 12/Issue 3, 2001

World Travel & Tourism Council (WTTC): WTTC 2005 Tourism Satellite Account, Country Report Montenegro

www.agencijacg.org/eng/zakoni.phtml, maj 2005.

www.auswaertigesamt.de, Stand 27. april 2005.

www.bfai.de, 21.02.2005.

www.bund.de, maj 2005.

www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/yi.html, maj 2005.


74

74

www.elke.gr, april 2005.

www.gom.cg.yu/eng/antikorup, maj 2005.

www.icgg.org, april 2005.

www.investinginturkey.gov.tr, Mai 2005

www.investinspain.org, april, 2005.

www.ipanet.net, maj 2005.

www.itd.hu, april 2005.

www.mfa.gov.yu/Visas/f_without_visa.htm, maj 2005

www.partnershipinitiative.gr, april 2005.

www.transparency.org, april 2005.

www.visit-ceed.org, april 2005.

www.visit-montenegro.com, mart i maj 2005.

www.vlada.cg.yu/eng/minekon/vijesti.php?akcija=rubrika&rubrika=53, april - jul 2005.

www.wttc.org, April 2005

situacija za turisti ke investicije u crnoj gori ... · situacija za turističke investicije u...

Documents