UNIVERZITET U TRAVNIKU

FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD

BANKARSKI SEKTOR U FUNKCIJI RAZVOJA

Mentor: Ime studenta:

Doc.dr.Zijo Veledar Azra Bajramović

broj indexa:1457/12 ix

Travnik,maj 2013.

II

SADRŽAJ

Stranica

SADRŽAJ........................................................................................................................IV 1. PROBLEM; PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA.............................1

1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA................................................................2

1.2. OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA....................................................2

1.3. ZNANSTVENE METODE ................................................................................2

2 POJAM I CILJEVI EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA....................................3

2.1 POJAM EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA...............................................3

2.2 CILJEVI EKONOMSKOG RAZVOJA..............................................................3

2.3 POKAZATELJI EKONOMSKOG RAZVOJA..................................................5

2.4 KRETANJA OSNOVNIH EKONOMSKIH INDIKATORA U BiH.................7

3 BANKE – POJAM I ULOGA………………………………………………………8

3.1 POJAM, FUNKCIJA I ULOGA BANKE U FINANSIJSKOM SISTEMU.......8

3.2 VRSTE BANKARSKIH POSLOVA..................................................................9

3.3 UTICAJ BANKARSKOG SEKTORA NA RAZVOJ......................................10

4 BANKARSKI SEKTOR U BiH...............................................................................11

4.1. Banke..........................................................................................................11

4.2.1 Okruženje bankarskog sektora u BiH……………………………………11

4.2.2 Ekonomski okvir bankarskog sektora u BiH……………………….……12

4.2.3 Ključna kretanja u bankarskom sektoru BiH…………………………….13

4.2.4 Kamatne stope – komparativni pregled u odnosu na posmatrane zemlje..16

4.2.5 Zakonska regulativa bankarskog sektora…………………………………17

5. EKONOMSKI RAZVOJ I RAZVOJ BANAKA…………………………………..18

5.1 ULOGA DRŽAVE U NADZORU I REGULACIJI BANKARSKOG SEKTORA U BiH.................................................................................................................................18

5.2 RAZVOJ BANKARSKOG SEKTORA U BIH PRIJETNJE I PRILIKE..............20

ZAKLJUČAK...................................................................................................................21

LITERATURA.................................................................................................................22

POPIS ILUSTRACIJA.....................................................................................................23

IV

1.PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Bankarski sektor predstavlja jedan od najrazvijenijih sektora u Bosni i Hercegovini te

je nesporan njegov uticaj na društvo u cjelini. U konstalaciji ove problematike postavljen

je i problem istraživanja:

Uticaj bankarskog sektora na ekonomski rast Bosne i Hercegovine.

Prethodno navedeni problem istraživanja odredio je okvir za definisanje predmeta

istraživanja:

Istražiti i obraditi najvažnije karakteristike ekonomskog razvoja te banaka kao

učesnika na tržištima sa posebnim akcentom na uticaj bankarskog sektora na

ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine

Postavljeni problem istraživanja, kao i definisani predmet istraživanja, u fokus ovog

seminarskog rada postavljaju dva primarna objekta istraživanja:

ekonomski razvoj i bankarski sektor BiH

1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Na osnovu najvažnijih karakteristika problema istraživanja, projektnog zadatka,

objekta istraživanja, radne hipoteze i pomoćnih hipoteza navedenih u ovom radu,

određeni su svrha i ciljevi istraživanja.

Istražiti osnovna obilježja ekonomskog razvoja, banaka te bankarskog sektora u BiH i

ulogu tog sektora u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.

Da bi se ostvario cilj istraživanja potrebno je dati odgovore na slijedeća pitanja:

Koja su obilježja ekonomskog rasta i razvoja?

1

Koji su osnovni ciljevi i pokazatelji ekonomskog razvoja?

Kakva je struktura bankarskog sektora u BiH?

Koji su osnovni pokazatelji razvoja bankarskog sektora u BiH?

Na koji način država kroz razvoj bankarskog sektora može uticati na

ekonomski razvoj?

1.2 OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Na osnovu dostupnih podataka o dosadašnjim mjerenjima ekonomskog razvoja te

uloge različitih sektora privrede u ekonomskom razvoju, možemo utvrditi da nije bilo

ozbiljne posvećenosti obradi tematike uloge bankarskog sektora na ekonomski razvoj

BiH. Trenutno je mali broj bibliografskih jedinica u Bosni i Hercegovini posvećen ovoj

tematici a posebno uticaju finansijskog sektora na ekonomski razvoj BiH.

1.3 ZNANSTVENE METODE

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u ovome radu u određenoj

kombinaciji korištene su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda

indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda apstrakcije i

konkretizacije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda komparacije.

2

2 POJAM I CILJEVI EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA

Da bi se jednostavno prezentirala i shvatila teorija ekonomskog razvoja potrebno je

posvetiti posebnu pažnju: 1) pojmu ekonomskog rasta i razvoja, 2) ciljevima

ekonomskog razvoja, 3) pokazateljima ekonomskog razvoja 4) kretanjima

osnovnih ekonomskih indikatora u BiH

2.1 POJAM EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA

Iako se često koriste kao sinonimi, pojmovi ekonomskog rasta i razvoja ne

predstavljaju istu pojavu. Ekonomski rast predstavlja povećanje vrijednosti proizvodnje

određenog društva u određenom periodu (najčešće godina dana) tj. on predstavlja

kvanitativnu dimenziju privrede. Ekonomski razvoj predstavlja kvalitativnu dimenziju

privrede, koji pored ekonomskog rasta obuhvata mnogobrojne strukturne promjene kao

što su povećanje životnog standarda, raspodjela dohotka, zaštita okoline itd.

Kod ekonomskog rasta posmatra se da li se evidentira porast materijalnih dobara i

usluga u nekom društvu (BDP,GDP-per capita1) . Kod ekonomskog razvoja postavljaju

se pitanja: održivost dotičnog modela rasta u smislu dugoročne ili ekološke održivosti,

distribucije koristi od rasta među članovima društva i kvalitete života.

2.2 CILJEVI EKONOMSKOG RAZVOJA

Vođe 189 zemalja svijeta članica Ujedinjenih naroda su 2000. godine usvojile

„Milenijsku deklaraciju“ u kojoj su se obavezale na jača globalna nastojanja za

smanjenje siromaštva, poboljšanje zdravstva te promovisanje mira, ljudskih prava i

1 BDP , odnosno Bruto domaći proizvod, predstavlja makroekonomski pokazatelj koji pokazuje vrijednost finalnih dobara I usluga proizvedenih u zemlji tokom godine dana I izraženih u novčanim jedinicama. BDP per capita predstavlja bruto domaći proizvod po stanovniku.

3

održivog okoliša. Ekonomski razvoj ima veliki broj ciljeva od kojih su neki jednostavni

za praćenje ostvarenja, dok je kod drugih praćenje ostvarenja cilja teže.

Najvažnija četiri cilja ekonomskog razvoja su:

Smanjenje siromaštva

Uravnoteženje raspodjele dohodka

Smanjenje nezaposlenosti

Podsticanje ruralnog razvoja

Smanjenje siromaštva. Siromaštvo se može definisati kao nemogućnost dijela

stanovništva da sebi obezbjedi egzistencijalni nivo hrane, skloništa i odjeće te

nemogućnost održavanja minimalnog životnog standarda. U najsiromašnije zemlje

svijeda sa GDP per capita između 300$ i 500$ spadaju Burundi, Congo, Liberija i

Zimbabve. Bosna i Hercegovina se nalazi na 107 mjestu u svijetu po visini GDP per

capita koji iznosi 6.600$.2

Uravnoteženje raspodjele dohodka. Ekonomski rast je u pojedinim zemljama vrlo

brzo smanjio broj siromašnih, dok se taj broj u drugim zemljama zapravo povećao.

Dakle, smanjenje siromaštva ne zavisi samo od ekonomskog rasta nego od raspodjele

dohodka i mogućnosti siromašnih ljudi da im pripadne dio dohodka od ekonomskog

rasta.

Smanjenje nezaposlenosti. Historijski gledano, industrijalizacija je poticala

ekonomski razvoj smanjivanjem nezaposlenosti. Industrijalizacijom su se stvarala nova

radna mjesta pa su stanovnici ruralnih sredina migrirali u urbane sredine.

Podsticanje ruralnog razvoja. Pošto oko 70% stanovništva svijeta koji prema

mjerilima spadaju u kategoriju siromašnih živi u ruralnim područjima i primarno se bavi

poljoprivredom, ruralni razvoj je jedan od ključnih ciljeva ekonomskog razvoja. Zbog

2 Izvor GDP per capita za BiH,http://www.aneki.com/countries2.php?t=Poorest_Countries_in_the_World (12.1.2012)

4

svoje uloge u proizvodnji jeftine hrane i radne snage za rastući industrijski sektor,

poljoprivredni sektor je tradicionalno smatran podršom cjelokupnom razvoju.

Prema Todaru, razvoj u svim društvima mora imati barem ova tri cilja:3

Povećati raspoloživost i proširiti raspodjelu osnovnih roba za egzistenciju, kao

što je hrana, krov nad glavom, zdravlje i zaštita.

Povećati nivo života, uključujući, pored višeg prihoda, i osiguranje više radnih

mjesta, obrazovanje i veću pažnju kulturnim i ljudskim vrijednostima, koji će

služiti ne samo povećanju materijalnog blagostanja nego i stvaranju većeg

individualnog i nacionalnog samouvažavanja.

Proširiti dijapazon ekonomskih i socijalnih izbora koji stoje na raspolaganju

pojedincima i zemljama time što će ih se osloboditi od ropstva i ovisnosti ne

samo o drugim ljudima i nacionalnim državama nego i o silama neznanja i

ljudske bijede.

2.3 POKAZATELJI EKONOMSKOG RAZVOJA

Kao i druge ekonomske pojave i ekonomski razvoj ima određene pokazatelje pomoću

kojih se prate promjene vezane za tu pojavu. Pokazatelji ekonomskog razvoja služe kao

smjernice na osnovu kojih se donose odluke koje državu trebaju dovesti do ostvarenja

planiranih ciljeva ekonomskog razvoja odnosno blagostanja.

Postoje četiri osnovne grupe pokazatelja ekonomskog razvoja:

1. Naturalno izraženi pokazatelji

2. Ekonomsko-socijalni pokazatelji

3. Naučno-tehnološki pokazatelji

4. Vrijednosno izraženi pokazatelji

3 Todaro P.,Smith S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo, 2006., str.21

5

Naturalno izraženi pokazatelji. U ovu grupu pokazatelja spadaju pokazatelji za

iskazivanje i upoređivanje dostignutog nivoa industrijskog, privrednog i poljoprivrednog

razvoja određene države po značajnim vrstama proizvoda (električna energija, nafta,

mlijeko, meso itd) iskazano po glavi stanovnika.

Ekonomsko-socijalni pokazatelji u zadnje vrijeme se smatraju sve snažnijom

kategorijom pokazatelja dostignutog nivoa razvoja zbog toga što oni direktno ili

indirektno odražavaju stepen ostvarene dobrobiti te promjena u ostvarenoj dobrobiti.

Indikatori koji odražavaju kvalitet života ljudi u jednoj državi su: a) očekivana dužina

životnog vijeka po rođenju, b) stanje opšteg zdravlja stanovništva, c) struktura

porodičnih izdataka, d) učešće izdataka za hranu u ukupnim izdacima, e) stepen

pismenosti, f) nivo obrazovanja stanovništva g) stepen obuhvaćenosti populacije

programom socijalnog osiguranja h) uslovi stanovanja te ostali socijalni pokazatelji.

Naučno-tehnološki pokazatelji predstavljaju pokazatelje razvoja nauke i tehnologije.

Značaj ovog pokazatelja na dinamiku ekonomskog razvoja potvrđuje činjenica da

ekonomski najrazvijenije zemlje imaju i najrazvijeniju tehnologiju. U ove pokazatelje

spadaju: a) obim i struktura izdataka za istraživačko razvojni rad, b) naučno istraživačka

baza (kadrovi), c) obim i oblici transfera i usvajanje tehnologije, d) udio proizvoda novih

tehnologija u svjetskom izvozu, e) patenti i razvijenost proizvodnje i tržišta proizvodnje,

f) tehnološki i trgovinski bilans zemlje.

Prema Blanchardu tehnološki napredak ovisi o 4: 1) plodnosti istraživanja i razvoja –

kako se potrošnja na istraživanje i razvoj pretvara u nove ideje i proizvode, 2) te o

iskoristivosti rezultata istraživanja i razvoja – raspon do kojeg preduzeća imaju koristi

od rezultata njihovog istraživanja i razvoja.

Vrijednosno izraženi pokazatelji zasnovani su na ostvarenom otputu.U ovu grupu

pokazatelja spadaju: a) bruto domaći proizvod (GDP), b) bruto nacionalni proizvod

(GNP), c) neto nacionalni proizvod ili nacionalni dohodak (GNI), d) nacionalni dohodak

po stanovniku (NI per capita), e) nacionalni dohodak po radniku (NI per worker), f)

nacionalni dohodak po radnom času (NI per hour), g) štednja (akumulacija) po

4 Blanchard O., Makroekonomija, treće izdanje, Mate Zagreb, Zagreb 2005., str. 262

6

stanovniku, h) akumulacija po radniku i) stope promjena u nacionalnom proizvodu,

dohotku i akumulaciji.

2.4 KRETANJA OSNOVNIH EKONOMSKIH INDIKATORA U BiH

Ekonomija Bosne i Hercegovine u posljednih 5 godina bilježi oporavak i rast, ali BiH

još uvijek nije dostigla nivo BDP iz 1991 godine koji je iznosio 8.670 US$. U periodu

od 2004. do 2008. godine BH ekonomija je rasla po realnim stopama od 6,5% do

procijenjenih 10% (u 2007. godini), u 2009 godini došlo je do pada rasta usljed

posljedica ekonomske krize, ali je BiH u 2010. godini ponovo zabilježila rast, istina po

nešto nižoj stopi (2,3%).5 Realna stopa rasta je nakon što je u 2009. godini imala

negativan predznak, u 2010. godini zabilježila rast od 0,7%.

Tabela 1: Kretanje BDP-a u BiH

Datum

Nominalni BDP (u milionima KM)

Nominalni BDP (u milionima USD)

BDP po stanovniku BiH (u KM)

BDP po stanovniku BiH (u USD)

Realni BDP (stopa rasta u %)

Broj stanovnika (u hiljadama)

Prosječni godišnji kurs KM/USD

2006 19.272 12.358 5.015 3.216 5,90 3.843 1,562007 21.778 15.234 5.668 3.965 6,10 3.842 1,432008 24.717 18.492 6.433 4.813 5,70 3.842 1,342009 24.004 17.063 6.246 4.440 -3,00 3.843 1,412010 24.486 16.579 6.371 4.314 0,70 3.843 1,48

Izvor: http://www.cbbh.ba/index.php?id=32&lang=bs&table=gfs_bdp

Jedan od ključnih problema društva u BiH danas predstavlja visoka nezaposlenost.

Iako se pokazatelji nezaposlenosti u BiH ne mogu uzeti kao mjerodavni iz razloga

velikog broja ljudi koji su registrovani kao nezaposleni a u isto vrijeme rade na crno,

indikativno je da nezaposlenost raste a zaposlenost opada.

5 Analiza konkurentnosti Bosne I Hercegovine u kontekstu pristupnih procesa EU, decembar 2011, http://www.cpu.org.ba/files/CPU%20Analiza%20konkurentnosti%20BiH.pdf

7

3 BANKE – POJAM I ULOGA

Da bi se jasno i sažeto objasnile karakteristike banaka, potrebno je tu problematiku

sistemski prezentovati u više međusobno povezanih tematskih jedinica i to: 1) pojam,

funkcija i uloga banke u finansijskom sistemu, 2) vrste bankarskih poslova, 3)

uticaj bankarskog sektora na razvoj.

3.1 POJAM, FUNKCIJA I ULOGA BANKE U FINANSIJSKOM SISTEMU

Da bi razumjeli kako u stvari funkcioniše jedna banka, potrebno je na samom početku

objasniti šta je bilans jedne banke i od čega se on sastoji. Kao i svaki drugi bilans, bilans

banke se sastoji sa jedne strane od aktive, a sa druge strane pasive i kapitala. Pasiva u

stvari predstavlja izvor sredstava banke (pozajmice, depozite...), dok aktivu uglavnom

čine plasmani banke (kreditni plasmani, ulaganje u vrijednosne papire).

Banke imaju značajnu ulogu u usmjeravanju sredstava subjekata koji imaju višak

novčane mase (depozitari) prema subjektima koji imaju manjak novčane mase

( zajmoprimci) ali koji imaju dobre investicione programe. Ova finansijska aktivnost

banaka je od velike važnosti za nesmetano i efikasno funkcionisanje privrede i

finansijskog sistema.

Opšte gledano, banke ostvaruju profit preuzimanjem obaveza sa određenim

karakteristikama (određena kombinacija likvidnosti, rizika, veličine i prinosa), a potom

ulaganjem dobijenih sredstava u kupovinu onih koja imaju drugačije karakteristike.6

Kada posmatramo strukturu bankarskih kredita, krediti prema stanovništvu i krediti

prema privredi, bitno je napomenuti da oni nemaju isti uticaj na razvoj. Potrošački

krediti izdati stanovništvu nemaju isti uticaj na razvoj kao što to imaju krediti izdati

privredi ili krediti za stambenu izgradnju.

6 Mishkin S., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta, sedmo izdanje, DATA STATUS Beograd, Beograd 2006., str. 205

8

3.2 VRSTE BANKARSKIH POSLOVA

Banka kao privredni subjekt obavlja veliki broj poslova i pruža vrlo raširen asortiman

usluga. Među najznačajnije bankarske usluge spada:

Prikupljanje novčanih sredstava

Plasiranje novčanih sredstava

Obavljanje platnog prometa

Ostali poslovi: izdavanje bankovnih garancija, avaliranje mjenica

Prikupljanje novčanih sredstava predstavlja bitan dio poslovne aktivnosti banaka.

Da bi mogla obavljati ostale poslove koje smo nabrojali, banka mora obezbijediti izvore

sredstava. Banka prikuplja depozite kako od stanovništva tako i od pravnih subjekata,

države, drugih banaka itd.

Plasiranje novčanih sredstava Postoje dva načina plasiranja novčanih sredstava. Prvi

je davanje zajmova i predstavlja jedan od najstarijih poslova banke. Banka prikupljena

sredstva od deponenata plasira stanovništvu, privredi, državi itd., te na osnovu tih

plasiranih kredita ostvaruje prihod u vidu kamate, provizije, raznih naknada itd. Drugi

način plasiranja sredstava jeste putem kupovine vrijednosnih papira gdje banka kupuje

vrijednosne papire drugih subjekata koji kotiraju na berzi. U principu, za banke je

interesantniji prvi način plasiranja tj. putem kreditiranja, jer on nosi veće kamatne stope.

Platni promet podrazumijeva sva plaćanja koja se vrše između pravnih i fizičkih lica

tj prenos novčanih sredstava sa jednog lica, pravnog ili fizičkog, na drugo lice, a sve to

kako bi se izvršilo likvidiranje dužničko-povjerilačkih odnosa. Platni promet ima veliki

uticaj na ciljeve i zadatke monetarne politike jedne zemlje. On također utiče na

finansijsku stabilnost jedne zemlje iz razloga što bi poremećaj funkcionisanja platnog

prometa onemogućio likvidaciju dužničko-povjerilačkih odnosa.

Ostali bankarski poslovi Najčešće se banka pojavljuje kao garant za neko pravno lice

putem bankovne garancije. Bankovna garancija (engl. guaranty) je poseban instrument

osiguranja plaćanja i izvršenja ugovorenih obaveza o ugovornom roku kojim određena

banka garantira korisniku da će njen komitent izvršiti sve preuzete obaveze navedene u

9

garanciji, ukoliko to komitent ne učini, preuzete obaveze će izvršiti banka.7 Bankovna

garancija se izdaje u pisanoj formi.

3.3 UTICAJ BANKARSKOG SEKTORA NA RAZVOJ

Platni promet, štednja te uloga bankarskog sektora na kreditnom tržištu su osnovni

mehanizmi pomoću kojih bankarski sektor ostvaruje indirektan pozitivan učinak na

razvoj neke zemlje. Banke predstavljaju specijaliste koji prikupljaju i obrađuju

informacije te na taj način ostvaruju konkurentsku prednost. Na primjer, pojedinac koji

ima višak novca će vrlo teško pronaći dobrog dužnika kojem bi povjerio višak svog

novca, jer u principu on i nema informaciju o trenutnoj potražnji za novcem. U suštini

on ima dvije varijante, jedna da novac čuva kući ili da ga pretvori u neku drugu vrstu

imovine odnosno drugu varijantu da viškom novca kreditira nekog unutar kruga

porodice ili bližih prijatelja. Suprotno od toga, banke imaju sposobnost da brzo, jeftino i

tačno obrade informacije o nizu osoba i preduzeća koja potražuju novac, te da nakon

selekcije plasiraju višak novca subjektima gdje je procjenjena najproduktivnija upotreba.

Pojedinac sa viškom novca umjesto da taj novac čuva kući, novac polaže u banku, za šta

ostvaruje naknadu u vidu kamata, a banka onda taj novac usmjerava ka subjektima koji

imaju deficit novca. Dakle, banka predstavlja posrednika između suficitarnog i

deficitarnog sektora. Banke deponentu obračunavaju i isplaćuju kamate na novac koji je

položen u banci, a dužniku obračunavaju kamate na iznos sredstava koji je pozajmio.

Kamata na sredstva koja su deponovana u banci naziva se pasivna kamata (jer se

depoziti u bilansu banke nalaze u pasivi), a kamata koju banka obračunava na sredstva

koja je ona pozajmila naziva se aktivna kamata (kreditni portfolio se u bilansu banke

nalazi u aktivi).

7 Bankovna garancija, Limun.hr, http://limun.hr/main.aspx?id=9700&Page=, (20.1.2012)

10

4 BANKARSKI SEKTOR U BiH

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini sastoji se od a) banaka, b) mikrokreditnih

organizacija, c) lizing organizacija te drugih finansijskih institucija za čije osnivanje i

poslovanje su nadležne Agencija za bankarstvo FBiH i Agencija za bankarstvo RS.

Najveće učešće u bankarskom sektoru imaju banke, nakon njih mikrokreditne

organizacije te ostali. Zbog njihovog učešća u ukupnom bankarskom sektoru dio ovog

rada posvetićemo mikrokreditnim organizacijama.

4.1 BANKE

Po informacijama Centralne banke BiH na dan 30.9.2011 u BiH je poslovalo 29

banaka, od čega je 19 banaka sa sjedištem u FBiH a 10 sa sjedištem u RS. Posmatrajući

vlasničku strukturu 21 banka je u stranom vlasništvu, 7 banaka je u domaćem privatnom

vlasništvu i jedna u većinskom državnom vlasništvu. Bankarski sektor dominira

finansijskim sistemom u BiH. Udjel aktive ovog sektora u aktivi cijelokupnog

finansijskog sistema iznosi preko 75 %. Preko 95 % ukupne aktive i 90% prosječnog

dioničkog kapitala banaka u BiH koncentrisano je u bankama sa većinskim stranim

vlasništvom.

4.1.1 Okruženje bankarskog sektora u BiH

Bankarski sektor u BiH funkcioniše u makro i mikro okruženju. Makro okruženje

bankarskog sektora u BiH ima važnu ulogu na rad bankarskog sektora u BiH upravo iz

razloga što je većinska vlasnička struktura banaka u BiH u rukama stranih investitora.

Uglavnom se radi o velikim grupacijama koje posluju širom svijeta. Ekonomska kriza iz

2008. godine, a pogotovu trenutna kriza eurozone ima snažaj uticaj na poslovne poteze

bankarske grupacije u Europi, a samim tim i na poslovanje bankarskog sektora u BIH.

Mikrookruženje bankarskog sektora moglo bi se svesti na okruženje unutar BiH,

11

privredno, političko, socijalno itd. Bankarski sektor predstavlja dio većeg finansijskog i

društvenog sistema gdje država ima veoma bitnu ulogu i podložna je raznim

ekonomskim i političkim uticajima. Trenutna kriza u eurozoni dokazuje kako je

neophodno više pažnje posvetiti odnosu države i bankarskog sektora, naročito kada se

dešavaju krize na tržištima ili političke krize unutar države.

4.1.2 Ekonomski okvir bankarskog sektora u BiH

U posljednje dvije godine ekonomija BiH bila je obilježena recesijom i blagim post-

recesijskim oporavkom. U 2009. godini zabilježen je pad ekonomskih aktivnosti dok je

u 2010. godini ostvaren realni porast BDP-a od 0,5%.

Tabela 2: Makroekonomski pokazatelji kao okvir bankarskog poslovanja

Izvor: Udruženje banaka BiH,

http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf

Porastu realnog rasta i oporavka u najvećoj mjeri zaslužan je oporavak tržišta zemalja

Europske unije i zemalja regije za BH industrijskim proizvodima.

12

4.1.3 Ključna kretanja u bankarskom sektoru BiH

Kretanja u bankarskom sektoru BiH povezana su sa recesijskim i post-recesijskim

ciklusima sa kojima je suočen cijelokupan ekonomski sistem BiH. Po mnogim

ekonomistima finansijski sektor u BiH je bio prvi na udaru krize dok će s druge strane

taj sektor zadnji izaći iz krize.

Dužnička kriza u Eurozoni također će imati značajne posljedice na bankarski sektor u

BiH. Jedan od glavnih razloga je što su najveće banke u BiH direktno vezane za svoje

„majke“ u Europi te se njihova politika definiše u sjedištima grupacije a ne u BiH.

Tabela 3: Konsolidirani bilans stanja bankarskog sektora u BiH(2009-2010)

Izvor: Udruženje banaka BiH,

http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf

13

Iz navedenih podataka uočljivo je da je u strukturi kredita u 2010. godini došlo do

značajnog povećanja kod kredita pravnim osobama (5,7%) u odnosu na kredite

stanovništvu (0,4%). Ukupna aktiva bankarskog sektora je smanjena u 2010. godini u

odnosu na 2009. godinu za 157 mln KM, uglavnom zahvaljujući gubitku ostvarenom u

2010. godini. Štednja (depoziti) pokazuje trend pada u posljednjih dvije godine. Osnovni

razlog za ovakvo stanje je ekonomska kriza, povećanje nezaposlenosti u BiH te u manjoj

mjeri gubitak povjerenja u bankarski sektor i povlačenje depozita iz banaka.

Tabela 4: Sektorska struktura kredita komercijalnih banaka BiH 2006-2010 ( u

milionima KM).8

Struktura kredita komercijalnih banaka u BiH procentualno 90 % se sastoji od kredita

datih stanovništvu i nefinansijskim privatnim preduzećima i udruženjima. Uvidom u

8http://www.cbbh.ba/index.php?id=33&lang=bs&sub=mon&table=sektorska_struktura_kreditaa_komercijalnih_banaka_bih

14

podatke o strukturi kredita komercijalnih banaka vidljivo je da se mijenja odnos između

kreditnih plasmana datih stanovništvu i kreditnih plasmana datih privredi i državi.

Također, uočava se da ukupan iznos plasiranih kredita stanovništvu ima trend pada pa je

sa 6.696 miliona KM u 2008. godini pao na 6.314 milion KM u 2010. godini. Iako

pogođen ekonomskom krizom, bankarski sektor je uspio sa 2010. godinom da poveća

ukupan portfolio izdatih kredita i dostigao je najveći iznos od rata na ovamo. Na osnovu

ovih podataka možemo zaključiti da se bankarski sektor postepeno okreće prema

finansiranju pravnih lica umjesto finansiranju stanovništva. Na taj način bankarski sektor

potpomaže ekonomskom rastu privrede BiH a samim tim i ekonomskom razvoju.

Tabela 5: Konsolidirani bilans uspjeha bankarskog sektora u BiH

Izvor:Udruženje banaka BiH,

http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf

Bankarski sektor i pored dostizanja najvećeg iznosa portfolija izdatih kredita u

zadnjih 15 godina, 2010. godinu je završio sa rekordnim gubitkom od 124 miliona KM.

15

Glavni razlog ovakvog stanja je povećanje udjela nekvalitetnih kredita u ukupnom

portfoliu. Trošak rezerve za kreditne gubitke je u 2010. godini porastao za 50% u

odnosu na 2009. godinu i iznosio je 525 mln KM.

4.1.4 Kamatne stope – komparativni pregled u odnosu na posmatrane zemlje.

Iako je kreditni rejting Bosne i Hercegovine takav da ne privlači investicije, aktivne

kamatne stope imaju niže vrijednosti u odnosu na sve zemlje okruženja, dok su pasivne

kamatne stope više samo u odnosu na Hrvatsku. Doprinos ovakvom stanju aktivnih

kamatnih stopa uveliko pripada konkurenciji unutar bankarskog sektora te monetarnoj

politici valutnog odbora sa eurom. Iako je po mišljenju ekonomista potrebno još više

sniziti kamatne stope, posebno za privredu, trenutno stanje u Eurozoni ne ide u prilog

tim inicijativama. Inflacija i restriktivna politika Europske Centralne Banke kroz

povećanje EUR referentne kamatne stope, a sami tim i EURIBOR-a, vršiće monetarni

pritisak na rast kamatnih stopa u narednom razdoblju. Pretpostavka je da će bankarski

sektor u početku pokušati izbjeći povećanje kamatnih stopa putem obezbjeđivanja

kompenzirajućih izvora prihoda, ali takvo se stanje ne može zadržati u dužem periodu.

Tabela 6: komparativni pregled aktivnih i pasivnih kamatnih stopa

16

Izvor: Udruženje banaka BiH,

http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf

4.1.5 Zakonska regulativa bankarskog sektora

Bankarski sektor trenutno je jedan od nauređenijih sektora ekonomije BiH. Nadzor

nad bankarskim sektorom obavljaju entitetske Agencije za bankarstvo (FBiH, RS).

Poslovanje banaka je strogo definisano i kontrolisano od strane regulatora. Entitetske

Agencije za bankarstvo na kvartalnoj osnovi vrše kontrole bankarskog sektora kroz

kontrolu finansijskih izvještaja. Osim toga Agencije vrše kontrole banaka posjetama na

terenu gdje se kontroliše cijelokupno poslovanje banke.

Zakonom je propisano da svaka banka mora imati uspostavljenu neovisnu internu

reviziju koja vrši revidiranje poslova banke (revizije usklađenosti, finansijske revizije ...)

te da o tome izvještava odbor za reviziju.

Pored zakona o bankama bankarski sektor je u obavezi da sprovodi širok spektar

drugih zakona kao što su: 1) zakon o spriječavanju pranja novca 2) zakon o osiguranju

depozita, 3) razne odluke i upute koje su propisane od strane entiteske Agencije za

bankarstvo.

17

5 EKONOMSKI RAZVOJ I RAZVOJ BANKARSKOG SEKTORA U BIH

Zbog sistematičnosti potrebno je posebno obrazložiti: 1) ulogu države u razvoju, i

2) razvoj bankarskog sektora u BiH

5.1 ULOGA DRŽAVE U NADZORU I REGULACIJI BANKARSKOG SEKTORA U BIH

Trenutna situacija bosansko-hercegovačke privrede je takva da u najvećem dijelu

zavisi od potražnje iz inostranstva. Ukoliko nisu orijentisane ka izvozu domaće

privredne snage nemaju snažan potencijal za razvoj.

Da bi se podržali i izvozni sektor i privredne snage orijentisane na domaće tržište,

neophodna je veća saradnja na relaciji država-bankarski sektor. Država mora biti svjesna

činjenice da joj je bankarski sektor partner a ne negativna pojava na tržištu. Bankarski

sektor zapošljava značajan broj ljudi, na dan 30.6.2011. godine u bankarskom sektoru

BiH bilo je zaposleno 10.319 radnika9, te kroz porezni sistem povećava prihode države.

Država mora provesti reforme u pravosuđu, posebno u dijelu izvršnih postupaka a sve

kako bi povećala sigurnost u naplati nekvalitetnih kredita. Samim tim smanjila bi se

procjena kreditnog rizika od strane banaka, a to sve bi uticalo na smanjenje kamatnih

stopa.

Osim navedenog, država i bankarski sektor mogu pomoći jedan drugom tako što bi

država inicirala infrastrukturne radove uz uključivanje bankarskog sektora kao partnera

u finansiranju takvih projekata. Svjedoci smo da je zadnja ekonomska kriza gotovo u

potpunosti zaustavila infrastrukturni razvoj u BiH, posebno u sektoru građevinarstva koji

9Poslovanje bankarskog I mikrokreditnog sektora za prvo polugodište 2011, Centralna banka BiH, http://www.cbbh.ba/print.php?id=781 (11.1.2012)

18

je u prethodnim godinama bio značajan faktor u ekonomskom rastu. Država bi kroz

pokretanje takvih projekata tipa koridora Vc uveliko doprinjela oporavku ovog sektora a

samim tim i povećanju ekonomskog rasta.

Bitno je naglasiti jedno zakonsko ograničenje a to je: da su komercijalne banke

ograničene na ukupnu izloženost kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili

grupi povezanih lica (uključujući i državu) maksimalno 40% iznosa osnovnog kapitaka

banke. Ovakva vrsta ograničenja ne važi za banke van BiH niti takvo ograničenje postoji

u bankarskim sektorima zemalja u okruženju. Izmjenom ovog ograničenja država bi

bankarski sektor učinila konkurentnijim te bi se omogućilo veće učešće bankarskog

sektora u finansiranju privrednih subjekata i infrastrukturnih projekata.

Dalje, uloga države u ekonomskom razvoju ogleda se i kroz kreditni rejting zemlje, a

samim tim i smanjenje kamatne stope. Na kreditni rejting BiH utiče niz faktora kao što

su: politički faktori, pravni, pravosudni sistem, sloboda kretanja kapitala te posebno

faktori koji utiču na pristup EU, ekonomsku stabilnost i rast. Da bi kreditni rejting BiH

bio na višoj razini potrebno je da se obezbjedi održiv rast BDP-a uz stabilnost cijena,

nižu stopu nezaposlenosti, uravnoteženiju bilansu plaćanja sa inostranstvom.

Država kroz entitetske Agencije za bankarstvo mora unaprijeđivati bankarski sektor

posebno u dijelu smjernica koje dolaze iz Europske Centralne Banke (ECB), a tiču se

Basel II i Basel III zahtjeva te zahtjeva za adekvatnosti kapitala banaka.

Da bi tržišni sistem dobro funkcionisao on zahtijeva barem slijedećih 11 pravnih i

ekonomskih praksi koje podstiču tržište a koje bi trebalo da obezbijedi država:10 1) Jasno

utvrđena i razgraničena imovinska prava. 2) Propisi iz domena trgovačkog prava i

sudovi za njihovo provođenje. 3) Sloboda osnivanja preduzeća u svim sektorima. 4)

Stabilna valuta te pouzdan i efikasan bankarski sistem. 5) Javna supervizija. 6)

Osiguravanje adekvatnih informacija kupcima i prodavcima na svim tržištima. 7) Zaštita

izbora potrošača od utjecaja proizvođača i snadbjevača. 8) Javno upravljanje

10 N.Keyfitz i R. Dorfman, The Market Economy is the Best but not the Easiest, Economic Development mimeograph., citirano prema Todaro P.,Smith S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo, 2006., str.512-513

19

eksternalijama. 9) Instrumenti za stabiliziranje monetarnih i fiskalnih politika. 10)

Sigurnosne mreže. 11) Poticanje inovacija.

5.2 RAZVOJ BANKARSKOG SEKTORA U BIH PRIJETNJE I PRILIKE

Razvoj bankarskog sektora u BiH definitivno doprinosi ekonomskom razvoju zemlje,

ali je potrebno naglasiti da on nije jedini pokretač razvoja te da je potrebna uska saradnja

na relaciji bankarski sektor-država-privreda.

Bankarski sektor u BiH trenutnos se suočava sa velikim brojem izazova, prijetnji ali i

prilika. U narednom periodu bankarski sektor mora na efikasan način da savlada sve

prepreke u razvoju te da iskoristi prilike kako bi se nastavio razvoj ovog sektora. Iako je

pregled kamatnih stopa pokazao da u tom dijelu teško da može doći do smanjenja

kamatnih stopa, bankarski sektor bi u saradnji sa državom trebao iznaći riješenje kako da

se smanje kamatne stope na investicijske i dugoročne kredite.

Za uspješan daljnji razvoj bankarskog sektora neophodna je stabilna političko-

ekonomska situacija u BiH te stimulativne mjere za privlačenje stranih investicija kao

što su zakonski propisi koji postiču investicije i efikasna administracija. Re-regulacija

bankarskog sektora i uvođenje novih okvira institucionalne regulacije nadzora

bankarskog poslovanja (BASEL II i BASEL III) predstavlja izazov, ali i priliku u

harmonizaciji okvira s Baselskim standardima i smjernicama Europske unije.11

Osim toga, bankarski sektor mora da kontinuirano unaprijeđuje postojeći set usluga,

da vrši edukaciju klijenata vezane za kreditnu disciplinu kako bi u budućnosti smanjio

troškove svog poslovanja a samim tim stvorio preduslove za smanjenje kamatnih stopa.

11 Udruženje banaka BiH, http://www.ubbih.ba/UBBiH/userfiles/file/bhbankar/bhb21_web.pdf

20

ZAKLJUČAK

Zadatak rada bio je pokušati ukazati na značaj bankarskog sektora u ekonomskom

razvoju Bosne i Hercegovine. Ekonomski razvoj i ekonomski rast iako naizgled

izgledaju kao istovjetni pojam, ipak se razlikuju jedan od drugog. Ekonomski rast

predstavlja kvantitativnu a ekonomski razvoj predstavlja kavlitativnu dimenziju.

Ekonomski razvoj kao ekonomska kategorija ima više ciljeva i pokazatelja na osnovu

kojih se vrši mjerenje razvoja određene zemlje.

Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u posljednjih 15 godina evoluirao je iz slabo

razvijenog u jak segment finansijskog sistema BiH. U svom razvoju bankarski sektor je

iz većinsko državnog vlasništva prešao u većinsko privatno vlasništvo.

Iako se mišljenja ekonomista o ulogama bankarskog sektora u ekonomskom razvoju

pojedinih zemalja razlikuju, kroz prezentaciju trenutne ekonomske situacije u BiH,

možemo zaključiti da bankarski sektor predstavlja jedan od najvažnijih faktora

ekonomskog razvoja BiH. Pored direktnog uticaja na ekonomski razvoj bankarski sektor

kroz kreditiranje pravnih i fizičkih lica, prikupljanje depozita i kroz različite vrste usluga

indirektno utiče na ekonomski razvoj. Platni promet, elektronsko bankarstvo su samo

neke od usluga kojima bankarski sektor povećava kvalitet života stanovništva i smanjuje

troškove obavljanja transakcija.

Ekonomski rast u narednom periodu usko je vezan za razvoj bankarskog sektora.

Bankarski sektor da bi nastavio svoj razvoj mora biti prihvaćen od strane države kao

pozitivan segment finansijskog sektora. Država predstavlja bitan faktor kako u razvoju

bankarskog sektora tako i u ekonomskom razvoju BiH. Kroz uvođenje novih zakonskih

okvira, sprovođenje onih koji su već doneseni, borbom protiv korupcije te kroz

pokretanje infrastrukturnih radova, država može pozitivno uticati na ekonomski rast i

razvoj BiH a bankarski sektor kroz finansiranje može pružiti podršku državi u povećanju

ekonomskog rasta i razvoja.

21

LITERATURA

KNJIGE

1. Blanchard O., Makroekonomija, treće izdanje, Mate Zagreb, Zagreb 2005.2. Mishkin S., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta, sedmo izdanje,

DATA STATUS Beograd, Beograd 2006.3. Todaro P.,Smith S., Ekonomski razvoj, deveto izdanje, TKD Šahinpašić,

Zagreb/Sarajevo, 2006.

OSTALI IZVORI

Publikacije

4. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, INFORMACIJA O MIKROKREDITNOM SISTEMU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN 31.12.2010. GODINE, Sarajevo, mart 2011. godine

5. AGENCIJA ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, INFORMACIJA O BANKARSKOM SEKTORU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE SA STANJEM NA DAN 31.12.2010. GODINE, Sarajevo, mart 2011. godine

Web stranice

6. Centar za politike i upravljanje, www.cpu.org.ba

7. Centralna banka Bosne i Hercegovine, www.cpbbh.ba

8. Ekonomski portal Limun; Raiffeisen Consulting d.o.o. ; www.limun.hr

9. Fondacija za održivi razvoj FBiH, www.odraz.ba

10. Udruženje banaka BiH, www.ubbih.ba

11. World Rankings and Records www.aneki.com

22

POPIS ILUSTRACIJA

1. Kretanje BDP-a u BiH ........................................................................................... 9

2. Makroekonomski pokazatelji kao okvir bankarskog poslovanja…………..…… 16

3. Konsolidirani bilans stanja bankarskog sektora u BiH(2009-2010)……………17

4. Sektorska struktura kredita komercijalnih banaka BiH 2006-2010 ( u milionima

KM)........................................................................................................................18

5. Konsolidirani bilans uspjeha bankarskog sektora u B…….………...…………..19

6. Komparativni pregled aktivnih i pasivnih kamatnih stopa ……………………. 20

23

24