seminarski rad - kongnitivna psihologija emocije i pamcenje

7/21/2019 Seminarski rad - Kongnitivna psihologija emocije i pamcenje

http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-rad-kongnitivna-psihologija-emocije-i-pamcenje 1/10

Predmet: Psihologija

Tema: Emocije i pamćenje

(Kongnitivna psihologija)

Kao što se raspoloženja i emocije manifestiraju u ponašanju, tako se njihov uticaj

odražava i na kognitivne procese, među kojima je dugoročno pamćenje dosad plenilo najveću

pаžnju istraživača. Pamćenje je važno ne samo kao fenomen po sei, već kao komponenta

praktički svih procesa mišljenja! percepcija, socijalno prosuđivanje, rešavanje prolema " svi

#avise o do#ivu i korištenju pohranjenih informacija. $# toga sledi da ako emocije utiču na

kodiranje, konsolidaciju i%ili do#iv informacija i# pamćenja, te #aoravljanje, time utiču na

ogroman dijapa#on mentalnih procesa &'aviland"(ones i )e*is, +-.

Postoji mnogo načina na koje emocije mogu uticati na pamćenje, a najpo#natiji

fenomeni su!

a- ovisnost o emocionalnom stanju ili state dependent memor/0 " odnosi se na pojavu

da je dosećanje olje kad se nađemo u istom emocionalnom stanju kao i kad smo materijal

učili, s tim da pritom nije itno o kojem se afektivnom svojstvu radi &1arevski, ++-.

2cros &34546 prema 7/senck i Keane, +- je pregledao re#ultate 8 ojavljenih

istraživanja ovog fenomena i poka#alo se da on nije jako i#ražen, već da postoji umerena

tendencija oljeg pamćenja materijala kad se raspoloženje pri učenju poklapa s onim pri



kro# životni vijek pohrane u pamćenje, tako da ovaj pojam najčešće podra#umijeva

semantičko dugoročno pamćenje. Kognitivni psiholo#i su, istraživajući a#u #nanja te njena

oilježja i sadržaj, ra#vili modele koji opisuju način na koji se koncepti u njoj repre#entiraju i

organi#iraju kako i# semantičkog tako i epi#odičkog dugoročnog pamćenja &;arr/ i sur.,

+@-.

Mrežni modeli ojašnjavaju a#u kao integriranu mrežu koja nastaje na osnovu

asocijacija koje se uspostavljaju i#među ra#nih koncepata i karakteristika &koji se na#ivaju

čvorovi0, engl. nodes0-. Avorovi repre#entiraju koncepte, događaje, ideje, odnose, a

pamćenje0 se ostvaruje kad širenje aktivacije unutar mreže u#rokuje da informacije sadržane

u čvorovima postanu pouđene i svjesne &;o*er, 345B6 prema ;arr/ i sur., +@-.

Prema tom ;o*erovom modelu, neki čvorovi u semantičkoj mreži su specifični

emocionalni čvorovi0 koji imaju i#la#ne ve#e #a &pored ostalog- događaje koji su se desili kad

je ta emocija ila osoito i#ražena. :a taj način, aktivacija emocionalnih čvorova unutar

semantičke mreže može se proširiti kro# cijeli sustav pamćenja, vršeći priming0 #a određene

vrste pamćenja. Cličnim procesom, emocija se može pouditi ako se događaj asociran s

njenom pojavom aktivira u epi#odičkom pamćenju.

Shematski modeli tj. sheme su cjelovitiji entiteti i prototipi koncepata koji

organi#iraju i pohranjuju prošla iskustva vodeći i stvarajući referentni okvir #a perceptivne

procese i iskustva &;arr/ i sur., +@-. ;eckov klasični pristup ojašnjavanju depresije temelji

se upravo na shemama, tj. osonim kognitivnim orascima koji se ponašaju kao filteri

osonih iskustava, interpretirajući #asene setove situacija. Dvim konceptom nastoji se

ojasniti #ašto depresivni pacijenti održavaju olne i samoporažavajuće stavove unatoč

postojanju po#itivnih faktora u životnom iskustvu. >epresivne osoe konceptuali#iraju

specifične situacije na iskrivljen način, nastojeći ih uklopiti u prepotentne0 disfunkcionalne

sheme stalno ponavljajućih negativnih misli i interpretacija. Kada takve idiosinkratske sheme

povećaju svoju aktivnost, provocira ih sve širi raspon podražaja koji ne moraju iti logički pove#ani s njima. Pacijent gui voljnu kontrolu nad svojim mišljenjem, #og nemogućnosti

da aktivira adekvatne sheme i time se #atvara depresivni circulus vitiosus &;eck, 34B4-.

Rehm i Naus &3446 prema ;arr/ i sur., +@- opa#ili su nedostatak doka#a koji i

doveli do opredijeljenja #a jedan od tih modela, pa su napravili svojevrsnu sinte#u oa

teorijska pristupa u svom proširenom mrežnom modelu0 gdje su sheme repre#entirane kao

klasteri čvorova. Dvi klasteri se aktiviraju kao i individualni čvorovi u ;o*erovom mrežnom

modelu u prisustvu potrenih okolinskih uvjeta, tj.po#nati podražaj aktivira set čvorova koji#ajedno tvore shemu. >rugi istraživači su također, uspoređujuči mrežni i shematski model,

E



#aključili da iako među njima postoje ra#like, u svojim predviđanjima poka#uju i#vanrednu

konvergentost &;arr/ i sur., +@-.

Fažno je spomenuti i motivacijske teorije emocija i pamćenja, u kojima se, kao što

sam na#iv govori, glavni naglasak stavlja na osone motive i njihov utjecaj na vrstu materijala

kojeg se dosjećamo. 2 motivacijskim teorijama, sjećanja se promatraju kao aspekti dinamičke

i promjenjive individue ili persone0, umjesto kao statički čvorovi u mrežnim asocijativnim

modelima. Cjećanja se mogu aktivno angažirati u svrhu održavanja, mijenjanja ili pojačavanja

osonog raspoloženja, ciljeva ili planova &'aviland"(ones i )e*is, +-.

Gotivacijski pristup pamćenju često koristi narativnu perspektivu0 prema kojoj

osoe ra#umiju i organi#iraju svoje živote kro# priče. Cinger sugerira kako ponavljanje

određenih emocionalno naijenih i osono #načajnih sjećanja, na#vanih self"definirajuća

sjećanja0, stvara srž shvaćanja vlastitog identiteta &self0- oko kojeg se konstruiraju osone

priče. :astojanje da se koncept selfa održi re#ultira dosjećanjem odgovarajućih emocionalnih

događaja, a također može doći i do represije olnih i #a ego prijetećih sjećanja te do traženja

samopotvrđujućih i samoopravdavajućih sjećanja &'aviland"(ones i )e*is, +-.

$deju da je represija važan faktor #aoravljanja 34E5. godine je uveo Hreud svojom

po#natom knjigom Psihopatologija svakodnevnog života0 &1arevski, ++-. Hreud je u

svojoj teoriji nesvjesnog, pored ostalog, pretpostavio da su neka emocionalna iskustva i#

djetinjstva tako traumatična da i njihovo osviještavanje mnogo godina kasnije u#rokovalo

totalnu preplavljenost anksio#nošću. Iepresija #nači da se traumatska iskustva pohranjuju u

nesvjesnom, a na površinu mogu isplivati samo ako se neki način ožive emocije pove#ane s

tim iskustvom. Pokušaji laaratorijskih istraživanja ovog fenomena poka#ali su se

prolematičnim, jer da i u#rokovali istinsku represiju, eksperimentatori i treali ispitaniku

prirediti nešto ekstremno traumatično što i očito ilo neetički &<tkinson, +-.

:ai#gled valjan doka# #a represiju je to što se slaije pamte riječi visokogemocionalnog naoja poput svađe0 ili silovanja0, nego emocionalno neutralne riječi.

Geđutim ;addele/ &345+6 prema 1arevski, ++- ističe da je po svoj prilici utjecaj

pouđenosti mo#ga, a ne represije, itan #a pamćenje emocionalno oojenog sadržaja. Fisoka

pouđenost proi#vodi lošije neposredno, ali olje odgođeno dosjećanje = jer se poka#alo da je

u# duže periode retencije olje pamćenje #a emocionalno oojene sadržaje. ?hristianson

&344+6 prema 1arevski, ++- navodi kako se kod nekih žrtava silovanja opaža gotovo

potpuna amne#ija #a traumatični događaj neposredno nakon njega, dok u kasnijem ispitivanjudola#i do oporavka pamćenja #a taj događaj što je u skladu s ;addele/jevim pretpostavkama.

8



(edno od itnih pitanja koje se postavlja pred istraživanje emocija je i! povećavaju li

inten#ivne emocije točnost pamćenja ili ga smanjujuJ Dpćenito u#evši, nema doka#a o tome

da se ljudi mogu savršeno prisjećati događaja, kao da su ili pohranjeni u neku vrstu

video#apisa, jer iako je pamćenje oično doro, čak i ljudi s najpreci#nijim pamćenjem rade

određene greške. ;artlett je na osnovu svog po#natog istraživanja #aključio da je dosjećanje!

stvaralačka rekonstrukcija i#građena i# našeg emocionalnog stava prema čitavoj aktivnoj

masi organi#iranih prošlih reakcija ili iskustava i malih istaknutog detalja...Ctoga ono gotovo

nikada nije doista točno... i uopće nije važno što i to trealo iti0 &34E+6 prema Datle/ i

(enkins, +E-.

)inton &345+6 prema Datle/ i (enkins, +E- je provela istraživanje na vlastitom

pamćenju nastojeći dati odgovore na to da li su sjećanja emocionalno važnih događaja

vjerodostojna, usprkos tome što osjećaj uvjerenosti u takva sjećanja može iti vrlo snažan i

nepokoleljiv.Dna je šest godina svakodnevno #apisivala kratke opise dva #načajna događaja

na kartice na čijoj je poleđini #apisivala i datum kada se to dogodilo. 2# to je događaje

procjenjivala na ljestvici emocionalne važnosti, a krajem svakog mjeseca i#arala i u#orak

parova događaja i# čitavog skupa dotad prikupljenih sjećanja, kako i vidjela može li se

prisjetiti redoslijeda kojim su se događali i ponovno procijenila njihovu važnost.

)intonova je #aključila da se emocionalni događaji koji ostaju u pamćenju kao

posene epi#ode, moraju imati slijedeća oilježja!

3. >ogađaj mora iti #načajan, i u vrijeme kad se odvija mora se percipirati kao

emocionalno vrlo važan &ili se ur#o nakon toga mora preraditi0 na takav način-

+. Kasniji životni tijek mora tom događaju dati središnje mjesto u dosjećanju6 mora

predstavljati prekretnicu, početak nečeg novog ili pak mora iti instrumentalan i

ključan #a kasnije aktivnosti.E. >ogađaj kao takav mora ostati u određenoj mjeri jedinstven, te se njegova slika ne

smije #amagliti kasnijim pojavama sličnih događaja &Datle/ i (enkins, +E-.

7mocije mogu utjecati na pamćenje i u oliku «blicpam!enja" ;lic"pamćenje je

vividan i relativno trajan #apis okolnosti u kojima je naučen emocionalno naijen i #načajan

događaj. Postoje mnogi povijesni i osoni primjeri takvih događaja, kao što su npr. uojstvo

(ohna )ennona ili eksplo#ija šatla ?hallenger0 345. Gnogi ljudi se sjećaju svih pojedinostii okolnosti u trenutcima do#navanja o takvom specifičnom događaju, poput toga gdje su se

@



nala#ili, što su u tom trenutku radili i sl., iako su to vrste detalja koje se inače r#o

#aoravljaju i ne moraju iti relevantne #a sam događaj &<tkinson, +-.

Postavilo se pitanje što u#rokuje takva živa sjećanjaJ Prema ;ro*n i Kulik &34BB6

prema <tkinson, +- i#u#etno važni događaji dovode do okidanja posenih mehani#ama

pamćenja koji prave trajan #apis svega što osoa doživi u tom trenutku, gotovo kao da je

snimila0 fotografiju. $ako je ova ideja u neku ruku kontrover#na = kritičari napominju da je

lic"pamćenje postaje manje dostupno s prolaskom vremena, isto kao i informacije u

dugoročnom pamćenju #og slaljenja tragova pamćenja, postoje uvjerljivi doka#i doiveni i#

recentne studije koja se avila iološkom osnovom pamćenja &<tkinson, +-.

Cmatra se da se pri pohrani emocionalnog materijala i#lučuju hormoni adrenalin i

noradrenalin dok #a normalno pamćenje ne. $# toga slijedi, da ako se na neki način lokiraju

iokemijski efekti ovih hormona, ljudi i treali imati poteškoća u pamćenju emocionalnog,

ali ne i neutralnog materijala. Potvrdu #a ove pretpostavke doio je ?ahill i sur.&344@6 prema

<tkinson, +- na osnovu re#ultata eksperimenta koji je uključivao upravo takav postupak,

te se može #aključiti da se emocionalni i neutralni materijal pohranjuju odvojenim i ra#ličitim

mehani#mima &<tkinson, +-.

Gnoga istraživanja utjecaja raspoloženja na pažnju i pamćenje fokusirala su se na

anksio#nost i depresiju. Dlakšavajuća okolnost je da se utjecaj anksio#nosti i depresije može

istraživati i na kliničkoj i normalnoj populaciji, međutim nije jednostavno uspoređivati

njihove efekte udući da su visoko anksio#ne osoe često i visoko depresivne i ornuto

&7/senck i Keane, +-.

Lilliams i sur. &34556 prema 7/senck i Keane, +- je u pristupu ovim prolemima

krenuo od ra#likovanja kognitivnih procesa priminga0 i elaoracije. Priming je automatski

proces poluaktiviranja čvorova #og širenja aktivacije, što ih čini spremnijim i osjetljivijim #a

kasniju aktivaciju &Gac)eod i Gatthe*s,34436 prema ;arr/ i sur., +@-. Djašnjen u smislu#adatka, priming se očituje kad se informacija prenosi i# prijašnjih procesa učenja &kodiranje-

na kasnija testiranja &do#iv- e# svijesti o tome, što #nači da prethodno nesvjesno iskustvo

utječe na uspjeh u oavljanju nekog #adatka &;arr/ i sur., +@-. C druge strane, elaoracija

je naknadni proces orade i ponovne aktivacije pove#ane mreže pojmova ili shema.

Prema Lilliamsu i sur. anksio#ne osoe poka#uju inicijalni priming #a s prijetnjom

asocirane podražaje, pa demonstriraju pristranost pažnje #a prijeteće podražaje. >epresivne

osoe pak elaoriraju podražaje asocirane s prijetnjom i u skladu s tim poka#uju pristranost



pamćenja = lakše se prisjećaju prijetećeg i negativnog nego neutralnog materijala &7/senck i

Keane, +-.

Mlavna predviđanja teorije Lilliamsa i sur. tiču se efekata depresije i anksio#nosti na

eksplicitno i implicitno pamćenje. 7ksplicitno pamćenje uključuje svjesno prisjećanje prošlih

događaja i pohranjenih informacija i vjerojatno počiva na elaorativnim procesima. $mplicitno

pamćenje ne uključuje svjesno dosjećanje već se a#ira na primingu i automatskim procesima.

$# toga slijedi da depresivne osoe poka#uju pristranost eksplicitnog pamćenja #a prijeteće i

neugodne doživljaje, dok su anksio#ne osoe pristrane u implicitnom pamćenju prijetećeg

materijala. ;udući da anksio#nost ima funkciju anticipiranja opasnosti, pove#ana je s

tendencijom davanja prioriteta oradi prijetećih podražaja, čije je kodiranje dominantno

perceptivnog a ne konceptualnog karaktera &7/senck i Keane, +-.

2natoč dominantnoj pristranosti implicitnog pamćenja u anksio#nih osoa, postoje

doka#i o pristanosti eksplicitnog pamćenja, čija i#raženost varira ovisno o tipu anksio#nog

poremećaja. 2očeno je da se pristranost eksplicitnog pamćenja #a prijeteći materijal javlja u

paničnom poremećaju &naročito ako su informacije duinski kodirane-, posttraumatskom

stresnom poremećaju te opsesivno"kompul#ivnom poremećaju, ali ne i kod socijalne foije ili

generali#iranog anksio#nog poremećaja &?oles i 'eimerg, ++-.

$straživanja su poka#ala da depresivno raspoloženje minimalno ometa automatske

procese &implicitnog- pamćenja, ali da vrlo nepovoljno djeluje na kognitivne procese koji

#ahtijevaju napor, što se očituje u tome da!

a- depresija #natno negativnije utječe na dosjećanje nego na prepo#navanje6

- depresivne osoe slaije organi#iraju materijal i stvaraju manji roj klastera u

odnose na nedepresivne osoe6

c- negativni aspekti depresije jači su na duljim ra#inama orade nego na plićim.

Aini se da depresija poput stresa smanjuje kapacitet pažnje potrean #a oavljanje #ahtjevnijih

kognitivnih procesa &1arevski, ++-.1natno je manje istraživanja posvećeno pamćenju osoa u maničnom raspoloženju,

odnosno pamćenju osoa u maničnoj fa#i ipolarnog poremećaja. Dsnovni ra#log #a to je što

ih je u takvom raspoloženju, odnosno stanju vrlo teško ispitivati na sustavan način. :ala#e

naj#načajnijih istraživanja prika#uju (ohnson i Gagaro &345B6 prema 1arevski, ++-.

Ctrukturiranost oamćenja maničnih osoa je lailna0, idiosinkratična i preuključiva0. 2

takvom stanju se teško održavaju pojmovne granice, što onda dovodi do udaljenih asocijacija

i pretjeranog generali#iranja. Pritom je opaženo da što je i#raženija manična fa#a, asocijacijesu udaljenije i idiosinkratičnije. ;udući da se uspješno pretraživanje dugoročnog pamćenja

B



uvelike osniva na čvrstim, uoičajenim i logičnim asocijacijama, očito je da u maniji dola#i

do o#iljnih prolema pri upotrei dugoročnog pamćenja &1arevski, ++-.

Po mjerama uspješnosti korištenja kratkoročnog pamćenja manični u odnosu na

normalne također poka#uju pad, ali se po tim mjerama ne ra#likuju od većine drugih osoa u

psihotičnim stanjima, 9akav se pad u prvom redu pripisuje povećanoj distraktiilnosti pažnje.

1načajno je da se i#laskom i# akutne fa#e maničnosti gue prolemi u funkcioniranju i

kratkoročnog i dugoročnog pamćenja &1arevski, ++-.

Iastuća literatura počela se aviti afektivnim posljedicama emocionalne regulacije.

Galo se, međutim, #na o posljedicama koje emocionalna regulacija ima po kognitivne

procese. 7mocionalna regulacija se odnosi na evokaciju ili do#iv misli i ponašanja koje utječu

na emocije koje ljudi doživljavaju, kad ih doživljavaju i na koji način se emocije i#ražavaju i

ostvaruju u iskustvu. Prema modelu koji je predložio Mross &3445, 34446 prema Mross i

Iichards, +- možemo ra#likovati dvije široke kategorije emocionalne regulacije!

antecedento"usmjerenu emocionalnu regulaciju koja se aktivira vrlo rano u procesu

generiranja emocije i reakciono"usmjerenu emocionalnu regulaciju koja se aktivira nakon što

je emocionalna reakcija već pouđena.

Proces revi#ije ili revidiranja &engl. reappraisal0- emocionalne relevantnosti situacije,

na način da se ona učini manje inten#ivnom, čest je olik antecedentno"usmjerene regulacije

koji sprječava ra#uktavanje emocionalne pouđenosti. 7kspresivna supresija ili potiskivanje

&engl. eNpressive supression0- dovodi do inhiicije emocionalno"impul#ivnog ponašanja, a

olik je reakciono"usmjerene regulacije, koji se aktivira nakon što se procijenio emocionalni

#načaj situacije &Mross i Iichards, +-.

Mross i Iichards &+- su i# re#ultata svojih studija #aključili da ekspresivna

supresija dovodi do slaijeg pamćenja detalja emocionalnih događaja u kojima se ostvaruje,

dok revi#ija nema takav efekt. 9akvi re#ultati u skladu su s ego"okupirajućim modelom &engl.ego"depletion0 model- ;aumeistera i sur., prema kojem ilo koji olik samoregulacije troši

mentalne resurse. Ctrategijsko evaluiranje i modifikacija vlastitih misli, emocija ili ponašanja

može okupirati pažnju koja je potrena #a druge #adatke te tako oslaiti kognitivno

funkcioniranje, a time i procese pamćenja &Mross i Iichards, +-.

$straživanja na području utjecaja emocija na pamćenje dovela su do mišljenja o

postojanju više memorijskih sustava sa ra#ličitim pripadajućim neurološkim korelatima koji

5



stoje u međusonoj inerakciji. >va sustava u medijalnom temporalnom režnju su, međutim,

uvijek ili u primarnom fokusu istraživača, a to su amigdala i hipokampus &Phelps, +8-.

:euroihevioralna istraživanja indiciraju da je složena mreža sastavljena od amigdale

i drugih struktura u medijalnom temporalnom režnju uključena u procese negativnog

uvjetovanja tj. učenja aver#ivnih reakcija, dok je hipokampus neophodan #a formiranje

deklarativnog pamćenja te mu se pripisuje uloga u jednostavnim i složenim olicima učenja

uvjetovanjem &>avis, 344+, 344B6 )e>ouN, 344+, 3446 prema Karcher, )e>ouN i sur., +3-.

>oka#i o neovisnosti tih neuroloških struktura koje predstavljaju ra#ličite sisteme

pamćenja, dola#e od pacijenata sa fokalnim le#ijama tih područja. 2 klasičnoj

eksperimentalnoj paradigmi uvjetovanja straha, kad se pojava plavog kvadrata uparuje sa

elektrošokom na #apešću, pacijenti sa o#ljedom amigdale ne poka#uju tipičnu fi#iološku

reakciju straha na plavi kvadrat, iako #aključuju da plavi kvadrat prethodi #adavanju šoka.

Kod pacijenata s o#ljedama hipokampusa se manifestira ornuti ora#ac reakcija6 dola#i do

fi#iološkog odgovora tipičnog #a strah ali ne postoji mogućnost dosjećanja da je plavi kvadrat

io uparen sa šokom &)a;ar, )e>ouN, Cpencer, Phelps, 344@6 prema Phelps, +8-.

2tjecajem amigdale na procese kodiranja i pohrane informacija, ojašnjava se olje

pamćenje #a emocionalno naijene događaje. <migdala je recipročno pove#ana s sen#ornim

područjima korteksa i mnogim drugim dijelovima mo#ga, a na emocionalne podražaje reagira

r#o, prije svjesnosti o situaciji i općenito u#evši, neovisno o fokusu pažnje što omogućuje

procjenu emocionalne važnosti podražaja i uspješno perceptivno kodiranje emocionalnih

događaja. Postoje doka#i da amigdala utječe i na procese pohrane pamćenja ili konsolidacije

koji se odvijaju u stanicama hipokampusa, na način da potiče i#lučivanje stresnih hormona.

<migdala nije nužna #a formiranje epi#odičkog pamćenja emocionalnih ili neutralnih

događaja, već u oogaćivanju hipokampalnog pamćenja emocijom &Phelps, +8-.

$straživanje pove#anosti emocija i pamćenja važno je #a mnoga područja primijenjene

psihologije od psihoterapije, sudskih postupaka i svjedočenja, neuropsihološke procjene doškolske psihologije, pa će se istraživanja svih spomenutih fenomena nastaviti, omogućavajući

čovjeku da olje shvati osnove svog funkcioniranja.

)iteratura!

• <tkinson, I.?., <tkinson, I.)., ;em, >.(., :olen"'oeksema, C.,Cmith, 7.7. &+-. Hilgard's Introduction to Psychology. 'artcourt ?ollege Pulishers.

4



• ;arr/, 7.C., :aus, G.(., Iehm, ).P. &+@-. >epression, implicit memor/, and self! <

revised memor/ model of emotion.Clinical Psychology Review NN, NNN"NNN. &article in

press-

•

;eck, <.9., 7mer/, M., Iush, <.(., Cha*, ;.H. &34B4-. Cognitive therapy of depression. :e* Oork! 9he Muilford Press.

• ?oles, G.7., 'eimerg, I.M. &++-. Gemor/ iases in the anNiet/ disorders! ?urrent

status. Clinical Psychology Review ++, @5B"+B.

• 7/senck, G.L., Keane, G.9.&+-. Cognitive psychology: A student's handbook .

Ps/cholog/ Press.

• Mross, (.(., Iichards, (.G. &+- 7motion Iegulation and Gemor/! 9he ?ognitive

?osts of Keeping Dnes ?ool. Journal of Personality and ocial Psychology B4, 83"8+8.

• 'aviland"(ones, (.G., )e*is, G. &+-. Handbook of e!otions. )ondon6 :e* Oork!

9he Muilford Press.

• (enkins, (.G., Datle/, K. &+E-. Ra"u!i#evan#e e!oci#a. (astrearsko! :aklada Clap.

• Karcher, C., )e>ouN, (. 7., Peper, G., Ieinshagen, M., Lohlfarth, I. &+3-. <versive

learning in patients *ith unilateral lesions of the am/gdala and hippocampus$

%iological Psychology @5, 3"+E.• Phelps, 7.<. &+8-. 'uman emotion and memor/6 interactions of the am/gdala and

hippocampal compleN. Current &pinion in eurobiology 38, 345"++.

• 1arevski, P. &++-. Psihologi#a pa!(en#a i u)en#a.(astrearsko! :aklada Clap.

3

seminarski rad - kongnitivna psihologija emocije i pamcenje

Documents