UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET VISOKA POSLOVNA KOLA

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA ANALIZA POSLOVANJA Tema: Analiza poslovanja preduzea i analiza finansijskih izvjetaja preduzea DEEP d.o.o. Pazin za period od 01.01.2006.god. do 31.12.2007. god.

Mentor: Student:

Tuzla, mart 2011.god. SADRAJ

UVOD..............................................................................................................................................3 POJAM I SVRHA ANALIZE POSLOVANJA..............................................................................4 PREDMET ANALIZE POSLOVANJA.........................................................................................4 CILJEVI I ZADACI ANALIZE POSLOVANJA...........................................................................5 VRSTE ANALIZE POSLOVANJA...............................................................................................6 ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA....................................................................................9 OPI PODACI O PREDUZEU..................................................................................................11 ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA PREDUZEA DEEP d.o.o. Pazin.....................12 POKAZATELJI LIKVIDNOSTI..............................................................................................12 OPI RACIO LIKVIDNOSTI.................................................................................................13 RIGOROZNI RACIO LIKVIDNOSTI....................................................................................14 RACIO NOVANE LIKVIDNOSTI......................................................................................15 POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM..........................................................................16 ODNOS UKUPNOG DUGA I DIONIKE GLAVNICE......................................................16 ODNOS UKUPNOG DUGA I UKUPNE IMOVINE..............................................................17 POKAZATELJI AKTIVNOSTI .............................................................................................17 KOEFICIJENT OBRTA POTRAIVANJA OD KUPACA..................................................18 KOEFICIJENT OBRTA ZALIHA..........................................................................................19 KOEFICIJENT OBRTA OBAVEZA PREMA DOBAVLJAIMA......................................20 POKAZATELJI PROFITABILNOSTI....................................................................................21 STOPA POSLOVNOG DOBITKA.........................................................................................21 STOPA NETO DOBITKA.......................................................................................................22 ZAKLJUAK................................................................................................................................23 LITERATURA..............................................................................................................................24

2

UVODAnaliza finansijskih izvjetaja se koristi od strane investitora, kreditora, analitiara hartija od vrijednosti, menadera, zaposlenih, vlade i njenih agencija, dobavljaa, kupaca i mnogih drugih koji se oslanjaju na finansijske informacije radi donoenja ekonomskih odluka o preduzeu. Svaka od tih grupa ili pribavlja novac preduzeu ili ima neki drugi interes za njegovo finansijsko zdravlje. Korisnici finansijskih izvjetaja, da bi donijeli smislene odluke oslanjaju se na razliite kvalitativne i kvantitativne informacije. Polazna taka za kvantitativne informacije su finansijski izvjetaji preduzea. Da bi se bolje upoznali sa analizom finansijskih izvjetaja, u okviru ovog seminarskog rada analizirati e se poslovanje preduzea DEEP d.o.o. Pazin. Cilj ove analize jeste da pokae kako primjena indikatora finansijske analize, jednogodinji bilansi uz primjenu analize trendova odnosno poreenje finansijskih pokazetlja za tekuu u odnosu na prethodnu godinu, moe pomoi prilikom utvrivanja usjenosti poslovanja konkretnog preduzea odnosno zdravlja preduzea i njegovog finansijskog stanja i profitabilnosti. Biti e prikazano kako se na osnovu historijskih podataka moe utvrditi ne samo postojee stanje u preduzeu nego i predvidjeti budua tendencija razvoja, to je jednim dijelom ujedno i cilj analize poslovanje preduzea. Finansijski pokazatelji koje emo upotrijebiti pri analizi finansijskih izvjetaja dotinog preduzea u ovom seminarskom radu su: - pokazatelji likvidnosti, - pokazatelji zaduenosti, - pokazatelji efikasnosti (aktivnosti) i - pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti). Cjelokupni rad e se sastojati iz dva dijela. Prvi dio e sadravati ope podatke o preduzeu. Drugi dio e sadravati konkretnu analizu poslovanja preduzea koristei se instrumentima anlize bilansa stanja te terijski dio, odnosno pojanjenja dobivenih rezultata.

3

POJAM I SVRHA ANALIZE POSLOVANJAPojam analize poslovanja, potjee od izvornog odnosno korijenskog znaenja grke rijei analyisis (analizis) koja znai ralanjivanje, razlaganje neke sloene cjeline na njene sastavne dijelove i izuavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove u cijelini. S pojmom analize komplementarni su pojmovi: ralanjivanje, ispitivanje, sinteza, metodi, izvjetaji, informacije, upravljanje.... Analiza poslovanja je nauni metod kojim se objanjava stanje poslovanja odnosno poslovne pojave. Ona na osnovu kontrolisanih i revidiranih podataka donosi sud o bonitetu poslovanja nekog preduzea i daje prijedloge za donoenje poslovnih odluka u budunosti. Analizom saznajemo kvalitet i kvantitet neke pojave. Kvalitet utvrujemo ralanjivanjem, a kvantitet utvrujemo uporeivanjem (konkretni postupci u analizi). Koritenjem analize, rizici i gubici u poslovanju preduzea se svode na minimum. Svrhu analize poslovanja odreuje predmet analize. Bit analize poslovanje jeste ispitivanje predmeta analize radi izvlaenja zakljuaka ili ocjene, a ne analiza radi analize.

PREDMET ANALIZE POSLOVANJAPredmet analize poslovanja jeste poslovanje odnosno privredna aktivnost preduzea. S obzirom na irinu obuhvata poslovanja preduzea, moe se rei da postoje dva pristupa predmetu analize poslovanja ui i iri. Predmet ekonomske analize u uem smislu predstavlja bilans preduzea i to: bilans stanja, bilans uspjeha i bilans tokova novca (cash flow). Analiza bilansa stanja predstavlja analizu funkcionalnih odnosa izmeu sredstava rasporeenih prema ekonomskoj funkciji i izvora rasporeenih prema namjeni, vlasnitvu ili vremenu. Predmet ekonomske analize u irem smislu obuhvata analizu bilansa stanja, uspjeha i bilansa tokova novca, te analizu funkcija i poslovno izvjetavanje. Bilans stanja prikazuje materijalnu i finansijsku konstituciju preduzea, bilans uspjeha prikazuje prihode, rashode i rezultat poslovanja, a bilans tokova novca prikazuje prilive i odlive novca. Funkcije ine poslovne aktivnosti koje se zbivaju u preduzeu, kao to su nabavka, proizvodnja, realizacija, finansiranje, kadrovi i upravljanje. Poslovno izvjetavanje sadri seriju sistematizovanih informacija o kvalitetu poslovanja preduzea. Tako

4

interpretirani predmet analize poslovanja predstavlja kompleksnu analizu poslovanja.

CILJEVI I ZADACI ANALIZE POSLOVANJACiljevi analize poslovanja preduzea determinisani su zahtjevima odnosno interesima korisnika analize. Svi ciljevi analize poslovanja preduzea mogu se svrstati u dvije grupe: Unutranji (interni) ciljevi Vanjski (eksterni) ili specijalni ciljevi1 Interni ciljevi analize poslovanja determinisani su zahtjevima strukture zainteresovanih strana unutar preduzea: Vlasniku eli ispitati statistiku (bilans stanja) i dinamiku preduzea (analiza ekonominosti - ispituju se trokovi, prometa cirkulacija kapitala, te analizu rentabilnosti kolika se dobit ostvaruje po jedinici kapitala) Menaderima Dioniarima analiziraju dobitak tj. Preraspodjelu dobitka ili koliko veliki dio je namjenjen za dividene Zaposleni Eksterni (specijalni) ciljevi analize poslovanja determinisani su interesima strukture zainteresovanih strana izvan preduzea: Investitori Zajmodavci Dobavljai Kupci Poreski organi ele utvrditi pravilno utvrivanje poreske osnove Privrednoj tampi ocjena menadmenta preduzea Slubenoj statistici ispituje opte razvojne tendencije preduzea Osnovni zadaci analize poslovanja preduzea obuhvataju: Praenje izvrenja plana poslovanja sadri permanentno praenje poslovnih promjena i njihov utjecaj na plan poslovanja. Ono1

Dr. Vukain Lale, Analiza poslovanja preduzea, Beograd, 2008.godina, str.9

5

podrazumjeva sastavljanje pisanih izvjetaja na osnovu kojih se ocjenjuje da li je potrebno izvriti ponovno usvajanje izmjenjenog plana poslovanja; Kontrolisanja izvrenja planskih ciljeva poslovanja sadri provjeru koritenja resursa i izvrenih ulaganja za ostvarenje planiranih ciljeva poslovanja. Saznanja do kojih se dolazi kontrolisanjem slue kao osnova za utvrivanjem odgovornosti nadlenog nivoa rukovodee i druge strukture preduzea. Ocjenjivanje izvrenja planskih ciljeva poslovanja utvruje se uporednom analizom ostvarenog i planiranog kvaliteta ekonomije poslovanja. Tako se dolazi do pokazatelja uspjenosti poslovanja preduzea. Predlaganje mjera za bolji kvalitet ekonomije poslovanja sastoji se u formulisanju odgovarajuih dokumenata koji sadre: prvo, neophodne pokazatelje o odstupanju ostvarenog od planiranog kvaliteta poslovanja te drugo, prijedlog mijera za bolji kvalitet ekonomije poslovanja.2

VRSTE ANALIZE POSLOVANJAPoznato je sljedeih pet kriterija po kojima se razlikuje pet grupa analize poslovanja: 1. Prema korisnicima; 2. Po nainu izvoenja; 3. Po obuhvatnosti predmeta; 4. Po nainu organizacije; 5. Po vremenu posmatranja.3 Prema korisnicima razlikujemo: a) Unutranja ili interna analiza nju vri lice, organ (analizator) iz organizacije, kojemu stoji na raspolaganju cjelokupna dokumentacija o ulaganjima, poslovnim aktivnostima i rezlutatima poslovanja analiziranog preduzea. Interni analizator ima permanentan uvid, realan uvid u stanje imovine, strukturu izvora finansiranja, poslovne aktivnosti i poslovne rezultate preduzea. Takva analiza slui organima upravljanja i rukovoenja kao osnov, podloga za voenje poslovne politike i donoenje poslovnih odluka. b) Vanjska ili eksterna analiza nju vre analizatori kojima stoje na raspolaganju izvjetaji i dokumenti preduzea dostupna svim interesentima za njegovo poslovanje, kao i zakonski propisi. Eksterna analiza, u principu, sadri opte konstatacije i sudove o kvaliteti2 3

Dr.Vukain Lale, Analiza poslovanja preduzea, JP Graf, Beograd, 2008. godina, str.10-11 Dr.Vukain Lale, Analiza poslovanja preduzea, JP Graf, Beograd, 2008. godina, str.43

6

ekonomije analiziranog preduzea. Te izvedene konstatacije i sudovi o poslovanju preduzea zavise od kvalitete koritene dokumentacije i profesionalnih i intelektualnih sposobnosti eksternih analizatora. Po nainu izvoenja razlikujemo: a) Kvalitativna analiza ima za pretpostavku sloenost predmeta analize. Ona vri ralanjivanje predmeta analize na sastavne dijelove i izvodi konstatacije o njegovoj strukturi. Ona odgovara na pitanje: iz ega je sastavljen predmet analize , kakvo je uee pojedinih dijelova u cjelini, kakvi su odnosi izmeu sastavnih elemenata, koje su njihove osnovne karakteristike, kakav je odnos elemenata i cjeline. b) Kvantitativna analiza daje kvantitativno, koliinsko obiljeje kvalitativno definisanih predmeta analize. U ovoj analizi svaki kvalitet, predmet analize, praen je kvantitativnim, brojanim izrazom. Kvantitet predmeta analize, vremenski posmatrano, moe da pokae rast, smanjenje ili stagnaciju. Po obuhvatnosti razlikuju se: a) Kompleksna ili potpuna analiza posmatra predmet analize u cjelini i tako dolazi do saznanja o svim aspektima poslovanja. Ona obuhvata analizu imovine i kapitala, analizu poslovnih funkcija i analizu rezultata poslovanja. b) Parcijalna ili djelimina analiza obuhvata samo pojedine elemente ili dijelove poslovanja preduzea i time dolazi do saznanja samo o pojedinanim aspektima poslovanja. Ona se odnosi na pojedine oblike sredstava (osnovna, obrtna), pojedine funkcije ili samo poslovni rezultat. Po nainu organizacije razlikuju se: a) Stalna ili tekua analiza jeste stalno organizovana analiza poslovanja preduzea. Ovo je vid dnevne analize koja se obavlja kontinuirano, svakodnevno. Znaaj stalne ili tekue analize poslovanja ogleda se u tome to neprekidnim obuhvatanjem poslovnih promjena omoguuje blagovremena saznanja u pripremanju podloga za donoenje efikasnijih poslovnih odluka preduzea. b) Povremena ili periodina analiza jeste povremeno ili periodino organizovana analiza poslovanja preduzea. Povremena analiza poslovanja zasniva se na povremenom, a ne na stalnom obuhvatanju poslovnih promjena, prije svega, na polugodinjim ili na godinjim obraunima poslovanja. Po vremenu posmatranja razlikujemo: a) Analiza stanja ili statistika analiza u sluaju statistike analize predmet analize se posmatra na odreeni dan. Pri tome se

7

izvode konstatacije o stanju predmeta analize i njegovoj strukturi, o odnosim dijelova prema cjelini i njihovom meusobnom odnosu. b) Analiza razvoja ili dinamika analiza u sluaju dinamike analize predmet se posmatra u kretanju, u dinamici, u vremenu. Pri tome se izvode konstatacije o nastalim promjenama na predmetu analize i uzrocima koji su ih uslovili. Sa statistikom i dinamikom analizom komplementarni su i sljedei instrumenti i postupci finansijske analize: 1. 2. 3. 4. 5. 6. vizuelna analiza bilansa, analiza bilansa pomou rauna pokria, analiza bilansa pomou neto obrtnog kapitala, cash flow analiza, funds flow analiza i racio analiza.4

Metoda vizuelne analize bilansa je incijalna metoda koja se primjenjuje u analizi bilansa. Zbog svoje jednostavnosti i brzine primjene naroito je pogodna za eksternu analizu, pomou koje se stie globalna predstava o finansijskom poloaju preduzea i njegovoj rentabilnosti. Nakon primjene ove metode primjenjuju se ostale metode analize bilansa. Metoda analize bilansa pomou rauna pokria odnosi se samo na bilans stanja. Za ovu metodu karakteristino je da se moe koristiti i za statiku i za dinamiku analizu finansijske strukture. Najvanije relacije koje se istrauju u finansijskoj strukturi preduzea odnose se na: (a) strukturu imovine (odnos fiksne i obrtne imovine), (b) strukturu kapitala (odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala), (c) pokrie fiksnih sredstava sopstvenim kapitalom i sl. Analiza bilansa pomou neto obrtnog kapitala polazi od bilansa u cjelini. Neto obrtni kapital nije nikakva konkretna pozicija koja se moe nai u bilansu stanja, nego se do ove veliine dolazi raunskim putem. Cash flow analiza se moe prevesti kao tok gotovine ili novani tok,a shvata se dvojako, i to: kao bruto cash flow (tok primanja i izdavanja novca) i kao neto cash flow (razlika primanja i izdavanja novca). Funds flow analiza se zasniva na bilansima stanja dvaju ili vie sukcesivnih obraunskih perioda. Primjenom ove analize se identifikuju i prate neto razlike (poveanje ili smanjenje) bilansnih pozicija ili segmenata dvaju ili vie sukcesivnih bilansa stanja. Integralni dio finansijske analize je i racio analiza, tema koja tradicionalno zauzima najvii rang u sklopu finansijske analize. Pokazatelj,4

Prof.dr. Sead Omerhodi, Analiza finansijskih izvjetaja, prvo izdanje, d.o.o. Harfo-graf, Tuzla, 2010

8

racio ili koeficijent predstavlja mjerilo (instrument mjerenja koliine nekog kvaliteta) i mjeru (koliina kvaliteta) ekonomskih pojava i procesa izraenu u obliku relativnog broja.5 Finansijski pokazatelji se esto kategoriziraju prema vrsti informacije koju oni omoguavaju. Sa tog aspekta, oni se mogu svrstati u sljedeih 5 kategorija: 1. Pokazatelji likvidnosti, koji mjere sposobnost preduzea da podmiri svoje kratkorone obaveze. 2. Pokazatelji upravljanja dugom (zaduenosti), koji mjere koliko se preduzee finansira iz tuih izvora sredstava. 3. Pokazatelji upravljanja imovinom (efikasnosti, aktivnosti), koji mjere kako efikasno preduzee upotrebljava svoje resurse. 4. Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti), koji mjere povrat uloenog kapitala. 5. Pokazatelji finansijskih trita (trine vrijednosti), koji mjere uspjenost ulaganja u obine dionice.

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJAAnaliza finansijskih izvjetaja je proces koji ispituje prole i tekue finansijske podatke u svrhu ocjenjivanja performansi (ostvarenja) i procjenjivanja buduih rizika i potencijala. Osnovni cilj analize finansijskih izvjetaja preduzea moe se definisati kao ocjenjivanje prolih ostvarenja preduzea i predvianje njegovih buduih ostvarenja u funkciji informativne podrke aktivnosti donoenja odluka koje su obino, u krajnjoj liniji, finansijske odluke.6 Finansijski izvjetaji, dakle, primarno gledaju unazad i kao takvi prikazuju ekonomsku istoriju preduzea. Ipak, u isto vrijeme, oni predstavljaju neophodno polazite za razvijanje korektnih procjena o perspektivi preduzea i dolazeim performansama. Od preduzea se zahtijeva da sastavljaju finansijske izvjetaje najmanje jednom godinje. Veina preduzea sastavlja ove izvjetaje jo ee za potreba njihovih uprava. Po zavretku poslovne godine, koja se uvijek ne poklapa sa kalendarskom godinom, sva preduzea prema vaeim propisim duna su u odreenom roku dostaviti nadlenim organima, komplet finansijskih izvjetaja koji obuhvataju:75 6

Osmanagi Bedenik, N., Potencijali poduzea, Alineja, Zagreb, 1993., str.87 Prof.dr. Sead Omerhodi, Analiza finansijskih izvjetaja, prvo izdanje, d.o.o. Harfo-graf, Tuzla, 2010 Prof.dr. Vukain Lale, Analiza poslovanja preduzea, JP Graf, Beograd, 2008.godina, str.66

7

9

1. Bilans stanja, koji iskazuje finansijsku poziciju na dan bilansiranja, neutroene raspoloive ekonomske resurse za budue poslovanje, visinu sopstvenog i pozajmljenog kapitala kao i obaveze prema drugim poslovnim subjektima. 2. Bilans uspjeha ili raun dobitka i gubitka, koji iskazuje pozitivni ili negativni finansijski rezultat posla, odnosno rezultat dobrih i slabih poslovnih odluka upravljake strukture u periodu za koji se bilans sastavlja. Za razliku od bilansa stanja, koji prua informacije o finansijskom poloaju preduzea, odnosno o trenutnom stanju imovine, obaveza i vlastitog kapitala preduzea na odreeni datum, bilans uspjeha prikazuje uspjeh preduzea ostvaren u odreenom vremenskom periodu. Dakle, dok je obiljeje bilanca stanja statinost, obiljeje bilanca uspjeha je dinaminost, odnosno kretanja koja su se dogodila u odreenom vremenskom periodu, a u vezi su sa prihodima i rashodima. 3. Bilans tokova gotovine ili izvjetaj o tokovima gotovine, koji iskazuje prilive i odlive gotovine iz poslovnih aktivnosti, aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja, u istom period za koji je sastavljen bilans uspjeha. 4. Bilans sopstvenog kapitala ili izvjetaj o promjenama na kapitalu, koji iskazuje analitiki pregled promjena u visini sopstvenog kapitala, do kojih je dolo u obraunskom periodu. 5. Napomene ili biljeke i objelodanjivanja uz finasijske izvjetaje, koje izlau dopunske informacije o informacijama koje su sadrane u odreenim dijelovima finansijskih izvjetaja, odnosno sadre osnovu za prikazivanje finansijskih izvjetaja i usvojene raunovdstvene politike i druga objelodanjivanja u skladu sa profesionalnom, zakonskom i internom regulativom. Pored gore navedenih finansijskih izvjetaja postoje i: statistiki ankes i izvjetaj revizora o finansijskim izvjetajima. Svi ovi izvjetaji su meusobno povezani i upueni jedni na druge. Posmatrani u meusobnoj interakciji govore o zdravstvenom stanju nekog preduzea, a utvrditi i razmjeti to stanje znai imati mogunost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke.8 Na poetku obraunskog perioda finansijski izvjetaji oslikavaju ono sa ime preduzee poinje: raspoloivu imovinu, preuzete obaveze i vlasniki kapital. Tokom perioda sve poslovne transakcije bivaju evidentirane u raunovodstvenom sistemu, da bi se na kraju izvjetajnog perioda slile u godinji zakljuak. Na kraju obraunskog perioda ovi izvjetaji odraavaju8

Doc.dr. Katarina ager i prof.dr.Lajo ager, Analiza financijskih izvjetaja, Zagreb, 1999.godina, str.34

10

uspjeh preduzimanih aktivnosti u izvjetajnom periodu, nastale novane tokove u tom periodu i novo stanje imovine, obaveza i vlasnikog kapitala preduzea, to su faktiki potencijali preduzea za budue periode. Finansijski izvjetaji (radi njihove potpune identifikacije i razumijevanja) treba da sadre i sljedee informacije, i to : 1. Naziv preduzea i druge identifikacione podatke o preduzeu o kome se izvjetava (djelatnost, svojinski oblik preduzea, identikacioni broj, adresa i dr.). 2. Informaciju o tome da li se finansijski izvjetaji odnose na jedno preduzee ili obuhvataju grupu preduzea. 3. Datum bilansiranja ili period obuhvaen finansijskim izvjetajima. 4. Valutu u kojoj se izvjetava. 5. Nivo koritene preciznosti u unoenju numerikih postavki (u hiljadama, milionima, puni brojevi i sl.).

OPI PODACI O PREDUZEUNaziv preduzea koje e biti analizirano tokom ovog seminarskog rada je DEEP d.o.o. Pazin. Adresa preduzea je Drevka 1. 52000 PAZIN. Preduzee je osnovano 20.01.2001.godine. Osnivai su Peji Marko i Slavi Milica. Nakon dugogodinjeg zaposlenja osnivaa u jednoj od lokalnih tvrtki, oformili su svoje preduzee, gdje e dalje nastaviti svoj radni vijek na slian nain kao i na prethodnom radnom mjestu, ali u svoje ime i za svoj raun.

11

Preduzee se bavi pojedinanom proizvodnjom, odnosno svaki naredni proizvod je specifian sam za sebe. Bave se proizvodnjom reduktora, transportera, grubuljara, rezervnih dijelova itd. Veliina poslovnog prostora preduzea DEEP doo iznosi 450 m, odnosno povrina zemljita je 1500m. Broj zaposlenih radnika ovog preduzea je osam. Preduzea koja koriste usluge i proizvode ovog preduzea su: okolna preduzea iz Republike Hrvatske, a i pojedina preduzea iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA PREDUZEA DEEP d.o.o. PazinPOKAZATELJI LIKVIDNOSTILikvidnost preduzea se danas najee definie kao njegova sposobnost da o roku isplauje svoje dospjele obaveze, odnosno kao sposobnost bezuslovnog izmirivanja obaveza u svakom trenutku njihovog dospijea. Redovno podmirenje obaveza je vano radi toga da nebi dolo do zastoja u redovnim isporukama kljunih proizvodnih i poslovnih resursa od

12

dobavljaa, te do neugodnih blokada novanog rauna u kljunim trenucima za poslovanje. Potencijalni zajmodavci paljivo prouavaju ove pokazatelje prije odobravanja zajmova preuzeu. Finansijski menaderi moraju obratiti panju na pokazatelje likvidnosti da bi osigurali da oni odraavaju visoku vjerovatnou da e prduzee biti sposobno odmah i u potpunosti platiti svoje obaveze bez pretjeranog stresa. Najee koriteni pokazetelji likvidnosti su: - opti racio likvidnosti, - rigorozni racio likvidnosti i - racio novane likvidnosti.

OPI RACIO LIKVIDNOSTIRacio ope likvidnosti esto se zove racio tekue likvidnosti, jer se za njegovo izraunavanje u odnos stavljaju tekua aktiva i tekue obaveze. Tekua aktiva obuhvata novac u blagajni, te ostale imovinske pozicije koje e biti upotrijebljene ili pretvorene u novac unutar poslovne godine (zalihe, kratkorona potraivanja od kupaca, kratkorone hartije od vrijednosti i slino). Tekua pasiva obuhvata obaveze koje trebaju biti plaene gotovinom unutar poslovne godine (kratkorone obaveze prema dobavljaima, obaveze prema kratkoronim kreditima, obavez prema porezima i slino). Opi racio likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri tekua aktiva pokriva tekuu pasivu. Ako je opi racio likvidnosti vei od 1, to znai da su neto obrtna sredstva pozitivna, te se moe oekivati da e kratkorone obaveze biti podmirene na vrijeme. Ako je jednak 1 to znai da su obrta sredstva jednaka kratkoronim obavezama, a stana imovina dugoronim izvorima finansiranja. U ovom sluaju likvidnost nee biti dovedena u pitanje ukoliko se obezbijedi da mobilizacija kratkorono vezane imovine odgovarati dospijeu kratkoronih obaveza. Ako je pak opi racio likvidnosti manji od 1, to predstavlja upozorenje da preduzee nee moi podmirivati svoje obaveze po dospijeu. Uvrijeeno miljenje je da opi racio likvidnosti koji iznosi 2 zadovoljavajuci za mnoga preduzea jer dozvoljava smanjenje tekue aktive i za 50% a da jo uvijek budu pokrivene tekue obaveze. Obrtna sredstva Opi racio likvidnost = --------------------------Kratkorone obaveze

13

R.BR. 1. 2. 3.

POZICIJA Tekua sredstva Kratkorone obaveze Racio ope likvidnosti

GODINA 2006. 148.045 188.341 0,79 2007. 103.738 110.027 0,94

. Opi racio likvidnosti konkretnog preduzea za 2007. godinu je nii od 1. Kao to smo naveli u prehodnom primjeru, ovaj nivo je upozoravajui za preduzee da nee moi na vrijeme podmiriti svoje kratkorone obaveze. Izraunati racio pokazuje da je svaka KM kratkornih obaveza pokrivena sa 0,94 KM obrtnim sredstvima. Nizak racio likvidnosti upuuje na potrebu da se poveaju ulaganja u kratkoronu imovinu , ili da se neki od oblika katkoronih obaveza treba smanjiti. Meutim, ohrabrujua je injenica da se racio poveao u odnosu na prethodnu godinu.

RIGOROZNI RACIO LIKVIDNOSTIOpreznija mjera likvidnosti za preduzee je rigorozni racio likvidnosti. Poznat je jo kao racio redukoane likvidnosti, ili racio ubrazane likvidnosti, ili ljuti test likvidnosti. Pozicije gotovina, utrive hartije od vrijednosti i potraivanje od kupaca ponekad nazivaju i brza aktiva. Razlika uzmeu opeg i rigoroznog racia likvidnosti je u tome to se za izraunavanje koriste obrtna sredstva umanjena za zalihe, tj. Obrtna sredstva Zalihe Rigorozni racio likvidnosti = ---------------------------------, Kratkorone obaveze odnosno Gotovina + Utrivi vrijednosni papiri+ Potraivanja od kupaca Rigorozni racio likvidnosti = ----------------------------------------------------------------------------Kratkorone obaveze Rigorozni racio likvidnosti je ustvari pokuaj da se eliminiu nedostatci kod racia ope likvidnosti, tj. uticaj zaliha koje predstavljaju kao najnelikvidnija pozicija tekue aktive. Obino se smatra da preduzee ima zadovoljavajuu likvidnost ako odnos izmeu tekue aktive umanjene za zalihe i tekue pasive iznosi 1. Ukoliko je ovaj racio vei od 1 preduzee je pretjerano likvidno, a ukoliko je manji od 1 to oznaava da su kretkorone obaveze vee od gotovine,

14

kratkoronih hartija od vrijednoti i potraivanja, to upozorava na opasnost od nelikvidnosti.R.BR. 1. 2. 3. POZICIJA Obrtna sredstva - Zalihe Kratkorone obaveze Rigorozni racio likvidnosti 2006. 145.636 188.341 0,77 GODINA 2007. 81.975 110.027 0,75

Normala kod ovog racia je 1, dok je kod posmatranog preduzea ispod toga. Date vrijednosti ukazuju da preduzee ne bi bilo u stanju da podmiri iznenadne potrebe za gotovinom, odnosno svaka KM kratkronih obaveza je pokrivena sa 0,75 KM gotovine, utrivih hartija od vrijednosti i kratkoronih potraivanja. Uporeujui dobiveni racio sa raciom prole godine, uoavamo da je dolo do blagoh smanjenja racia. Moemo primjetiti da se opi racio likvidnosti u odnosu na prethodnu godinu poveao, dok se rigorozni racio u odnosu na prethodnu poslovnu godinu smanjio. Razlog je to su se zalihe u 2007. godini, u odnosu na 2006. godinu, poveale.

RACIO NOVANE LIKVIDNOSTIRacio novane likvidnosti predstavlja oprezniju mjeru nego to su to opi ili rigorozni racio likvidnosti. Racio novane likvidnosti obuhvata samo gotovinu i utrive hartije od vrijednosti u brojniku. Gotovina + Utrive hartije od vrijednosti Racio novane likvidnosti = -------------------------------------------------Kratkorone obaveze Racio novane likvidnosti je previe oprezan da bi tano izrazi poziciju preduzea, jer pretpostavlja da preduzee moe pokriti kratkoroe obaveze samo gotovinom i utrivim harijama od vrijednosti. Analiza ovog racio moe koristiti za ocjenu likvidnosti kada preduzee treba platiti veinu ili sve kratkrone obaveze samo gotovinom u kratkom roku.

R.BR. POZICIJA Gotovina + Utrive hartije od vrijednosti Kratkorone obaveze Rigorozni racio likvidnosti 2006. 2.864 188.341 0,02

GODINA 2007. 23.155 110.027 0,21

1. 2. 3.

15

Kao to vidimo, racio novane likvidnosi je dosta ispod 1, ali se uveliko poveao u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj racio pokazuje da je svaka KM kratkoronih obaveza pokrivena sa 0,21 KM gotovine i utrivih hartija od vrijednosti.

POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOMPostoje dva velika razloga zbog kojih preduzee dri svoj teret duga pod kontrolom: Kada je preduzee visoko zadueno, banke i drugi potencijalni kreditori mogu odbiti dalje odobravanje sredstava. Kada preduzee zarauje mali dobitak prije kamate i poreza, i ima veliki teret duga, preostat e smao mali dio dobitka za dioniare nakon to se plae trokovi kamate i porez. Ukoliko kamatne stope ponu rasti ili je preduzee posudilo jo sredstava, moglo bi uskoro doi u poziciju da trokovi kamate prelaze dobitak prije kamate i poreza. Ovo bi eventualno vodilo preduzee u likvidaciju. Meutim, uspjena upotreba duga poveava zarade za vlasnika preduzea, i ako se zarada na ova sredstva ostvaruje iznad plaenih kamata, pripada vlasnicima i poveava vlasniku glavnicu. Da bismo ocijenili do koje mjere preduzee koristi pozajmljivanje novca, moemo upotrijebiti nekoliko pokazatelja zaduenosti kao to su: - Odnos ukupnog duga i glavnice i - Odnos ukupnog duga i ukupne imovine.

ODNOS UKUPNOG DUGA I DIONIKE GLAVNICEOdnos ukupnog duga (kratkoronog i dugoronog) i dionike glavnice (sopstvenog kapitala) je osnovni odnos unutar strukture izvora imovine odnosno pasive bilansa stanja, a izraunava se: Ukupni dug Odnos ukupnog duga i dionike glavnice = -----------------------Dionika glavnicaR.BR. POZICIJA 2006. GODINA 2007.

16

1. 2. 3.

Ukupni dug Dionika glavnica Odnos ukupnog duga i dionike glavnice

218.105 42.603 5,12

142.952 60.727 2,35

Ovaj pokazatelj nam pokazuje da povjerioci osiguravaju 2,35 KM za finansiranje preduzea na svaku KM koju osiguravaju dioniari. Povjerioci bi naravno htjeli da je ovaj odnos to manji jer je njihova sigurnost, u sluaju pada vrijednosti imovine ili direktinh gubitaka, vea ukoliko se preduzee veom dijelom finansira iz sopstvenih izvora sredstava.

ODNOS UKUPNOG DUGA I UKUPNE IMOVINEOvaj racio pokazuje koliko se dio imovine preduzea finansira iz pozajmljenih izvora, kratkoronih i dugoronih. Ukupni dug Odnos ukupnog duga i ukupne imovine = ---------------------Ukupna imovinaR.BR. POZICIJA 1. 2. 3. Ukupni dug Ukupna imovina Odnos ukupnog duga i ukupne imovine 2006. 218.105 260.708 0,84 GODINA 2007. 142.952 208.680 0,69

Ovaj racio pokazuje da je 69% imovine finansirano zaduivanjem, a 31% iz sopstvenog kapitala. To znai da bi se, u sluaju likvidacije, 1KM imovine preduzea trebala prodati za 0,69 KM kako povjerioci ne bi poeli trpjeti gubitke. Povjerioci preferiraju nizak ili umjeren odnos izme ukupnog duga i ukupne imovine jer im on prua veo nivo zatite ako preduzee zapadne u finansijske potekoe.

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Pokazetelji aktivnosti, koji su poznati i kao koeficijenti obrta mjere koliko je efiksno preduzee u upotrebi svojih resursa. Utvrivanje i kontrola ovih koeficijenara vrlo su znaajni sa stanovita finansijskog upravljanja s obzirom na njihov neposredan uticaj na stanje likvidnosti i rentabilnost. Pri ovoj analizi e se koristiti sljedei pokazatelji aktivnosti: - Koeficijent obrta potraivanja od kupaca, - Koeficijent obrta zaliha i 17

-

Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima.

KOEFICIJENT OBRTA POTRAIVANJA OD KUPACAU okviru aktivnosti potraivanja od kupaca od posebnog su znaaja dva pokazatelja: - Koeficijent obrta kupaca i - Prosjeno vrijeme naplate potraivanje od kupaca. Neto prihodi od prodaje Koeficijent obrta kupaca = ------------------------------------------------Prosjean saldo potraivanja od kupaca

360 dana Prosjeno vrijeme naplate potraivanje od kupaca = ------------------------------Koeficijent obrta kupaca

R.BR. 1. 2. 3. 4. POZICIJA Neto prihodi od prodaje Prosjean saldo potraivanja od kupaca Koeficijent obrta kupca Prosjeno vrijeme naplate potraivanje od kupaca 2006. 447.033 -

GODINA 2007. 296.888 77.125 3,85 93,52

Koeficijent obrta kupaca nam pokazuje da se potraivanja od kupaca u odnosnom obraunskom periodu naplauju prosjeno 3,85 puta, odnosno da neto prihodi od prodaje u posmatranom obraunskom periodu iznose 385% u odnosu na prosjean saldo potraivanja od kupaca. Prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca iznosi priblino 94 dana, to znai da je potrebno prosjeno 94 dana od momenta prodaje proizvoda do trenutka naplate potraivanja od kupca. Kako nisu poznati kreditni uslovi naplate potraivanja od kupaca koje daje preduzee, ne moemo sa sigurnou zakljuiti da li su ovi rezultati zadovoljavajui ili poraavajui. Meutim, mislimo da sama brojka od 18

prosjenih 94 dana (cca 3 mjeseca) potrebnih za naplatu potraivanja rezultira skeptinou. U tabeli moemo primjetiti da su izostali pokazatelji za 2006. godinu, razlog je neposjedovanje potrebnih podataka.

KOEFICIJENT OBRTA ZALIHA

Koeficijent obrta zaliha otkriva uestalost obrta zaliha u toku godine. On se izraunava djeljenjem cijene kotanja realizovanih proizvoda sa prosjenim saldom zaliha: Cijena kotanja realizovanih proizvoda Koeficijent obrta zaliha = -------------------------------------------------Prosjeni saldo zaliha

Projean period trajanja jednog obrta zaliha (prosjeno vrijeme zadravanja zaliha u prduzeu) se rauna na slijedei nain: 360 dana Projean period trajanja jednog obrta zaliha = ------------------------------Koeficijent obrta zaliha

R.BR. POZICIJA Cijena kotanja realizovanih proizvoda (Trokovi za prodano) Prosjean saldo zaliha Koeficijent obrta zaliha Prosjeno vrijeme trajanja jednog obrta zaliha 2006. 389.428 -

GODINA 2007. 213.338 12.086 17,65 20,39

1. 2. 3. 4.

Koeficijent obrta zaliha od 17,65 pokazuje da se zalihe u odnosnom obraunksom periodu obrnu, tj. prou kruni put od nabavke do prodaje 17,65 puta, odnosno da koeficijent obrta zaliha pokazuje da cijena kotanja realizovanih proizvoda u tom obraunskom periodu iznosi 1765% u odnosu na prosjeno saldo zaliha. Prosjean period trajanja jednog obrta zaliha iznosi 20 dana, to znai da je potrebno da proe prosjeno 20 dana od momenta nabavke do trenutka realizacije (prodaje) zaliha. 19

Razlog ovako kratkog prosjenog vremena obrta zaliha se objanjava injenicom da se preduzee ne bavi serijskom nego pojedinanom proizvodnjom, to znai da po primanju narudbe odreenog proizvoda preduzee nabavlja potrebne zalihe kao to su npr. elik te se smjesta pristupa proizvodnji i isporuci gotovog roizvoda.

KOEFICIJENT OBRTA OBAVEZA PREMA DOBAVLJAIMA

Ovaj koeficijent pokazuje koliko se puta prosjeno obaveze prema dobavljaima izmiruju u toku godine te prosjeno vrijeme potrebno za to.

Vrijednost godinjih nabavki mater. i usluga Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima = -----------------------------------------------------Prosjean saldo obaveza prema dobavljaima

360 dana Prosjean period plaanja obaveza prema dob. = --------------------------------------------Koeficijent obrta obaveza prema dob.

R.BR. POZICIJA 1. 2. 3. 4. 2006. -

GODINA 2007. 232.962 102.218 2,28 157,96

Vrijednost godinjih nabavki materijala i usluga Prosjean saldo obaveza prema dobavljaima Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima Prosjean period plaanja obaveza prema dobavljaima

Ovaj koeficijent pokazuje da se obaveze prema dobavljaima u posmatranom obraunskom periodu isplauju prosjeno 2,28 puta. Prosjeni period plaanja obaveta prema dobavljaima iznosi priblino 158 dana od trenutka nabavke elemenata procesa proizvodnje od dobavljaa do momenta plaanja obaveza prema dobavljaima.

20

Dobiveni rezultati bi se trebali analizirati u kontekstu kreditnih uslova koje dobavljai materijala i usluga nude preduzeu kupcu,a kako nisu poznati to je nemogue.

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

Racio brojevi profitabilnosti (rentabilnosti) mjere zaraivaku mo preduzea. Investitori se ne ele vezati za preduzee koje ima male potencijalne zarade. Povjerioci e se udaljiti od preduzea ija je profitabilnost nedovoljna jer iznos koji im preduzee duguje moda nee biti plaen. Obino se pokazatelji rentabilnosto svrstavaju u dvije grupe: 1. Pokazatelji koji pokazuju rentabilnost u odnosu na prihode od prodaje i 2. Pokazatelji koji pokazuju rentabilnost u odnosu na investicije. U okviru ovog seminarskog rada e se raditi samo prva grupa koja je zasnovana na podacima iz bilansa uspjeha, i od posebnog su znaaja, a to su: - Stopa poslovnog dobitka i - Stopa neto dobitka.

STOPA POSLOVNOG DOBITKA

Stopa poslovnog dobitka izraunava se djeljenjem poslovnog 8operativnog) dobitka sa neto prihodima od prodaje. Poslovni dobitak Stopa poslovnog dobitka = ------------------------------Neto prihodi od prodaje

21

R.BR. POZICIJA 1. 2. 3. 2006. 57.605 447.033 13%

GODINA 2007. 44.397 296.888 15%

Poslovni dobitak Neto prihodi od prodaje Stopa poslovnog dobitka

Ostvarena stopa poslovnog dobitka pokazuje koliko preduzeu, nakon podmirenja svih trokova, osim trokova finansiranja, ostaje procenata neto prihoda od prodaje za pokrie trokova finansiranja i dobitak prije oporezivanja. Stopa poslovnog dobitka od 15% pokazuje da je preduzee u odnosnom obraunskom periodu na svakih 100KM neto prohoda od realizacije proizvoda prosjeno ostavrilo 15KM poslovnog dobitka.

STOPA NETO DOBITKAStopa neto dobitka pokazuje koliki je ostvareni neto dobitak po KM neto prihoda od prodaje. Neto dobitak Stopa neto dobitka = -----------------------------Neto prihodi od prodaje Niska stopa neto dobitka rezulta je relativno niskih cijena (kao odraz konkurentske pozicije preduzea u djelatnosti) i/ili ralativno visokih trokova u odnosu na ostvarenu prodaju. Iako se stope neto dobitka esto dovodi kao mjera uspjenosti preduzea, dobre stope neto dobitke se znaajno razlikuju u razliitim oblastima poslovanja.R.BR. POZICIJA 1. 2. 3. 2006. 18.643 447.033 4% GODINA 2007. 18.124 296.888 6%

Neto dobitak Neto prihodi od prodaje Stopa neto dobitka

22

Ostvarena stopa neto dobitka od 6% pokazuje da je preduzee u analiziranom obraunskom periodu na svakih 100KM neto prihoda od prodaje prosjeno ostvarilo 6KM neto dobitka (razlika izmeu poslovnog dobitka i plaenih kamata i poreza na dobitak). Taj dio dobitka preduzee moe u cjelosti isplatiti vlasnicima, ili moe jedan dio te sume ostaviti u bilansu stanja kao zadrani dobitak.

ZAKLJUAKNakon provedene analize putem konkretne primjene finansijskih indikatora, a na primjeru ovog konkretnog preduzea, moe se zakluiti da je njihova vanost, dakle vanost finansijskih indikatora kao instrumenata finansijske politike nezamjenjiva. Njihovom primjenom moe se sagledati sr finansijske situacije ime je opravdan i cilj analize. U skladu sa tim, moe se dati i ocjena poslovanja preduzea u datom posmatranom periodu. Tokom ispitivanja likvidnosti ovog preduzea moe se rei, odnosno zakljuiti da je ona u odreenom smislu i loa, s obzirom da ovo preduzee ima nizak stepen likvidnosti.Meutim, ne moe se donijeti zakljuak da je preduzee nelikvidno. Na osnovu sagledanih pokazatelja upravljanja dugom moe se zakljuiti da ovo preduzee ima strukturu kapitala pomijerenu u korist duga tj. obaveza prema kreditima i slino. Poeljna struktura duga u odnosu na sopstveni kapital je razliita od preduzea do preduzea. Povjerioci naravno tee da su ovi pokazatelji nii ali uzimajui u obzir da mnoga preduzea u velikoj mjeri se finansiraju iz duga, moglo bi se rei da ovo preduzee ima

23

umjeren odnos izmeu ukupnog duga i sopstvenog kapitala. Naravno pokazatelji bi bili manji da je iznos sopstvenog kapitala vei. Pokazatelji aktivnosti bi takoer mogli biti bolji. Prosjean period natplate potraivanja od kupaca je cca tri mjeseca, a smatramo da bi se taj period mogao smanjiti ime bi se poveala likvidnost preduzea. Ovo moe biti rezultat labave kreditne politike koju preduzee daje svojim kupcima. Prosjean period plaanja obaveza prema dobavljaima je drastino vei od perioda naplaivanja potraivanja od kupaca, cca pet mjeseci.Treba napomenuti da ukoliko preduzee kasni sa plaanjem obaveza to moe ugroziti njihove odnose sa dobavljaima. Prosjean period trajanja jednog obrta zaliha je cca 20 dana to je zadovoljavajue imajui na umu da se zalihe naruuju po zakljuenju posla i bivaju odmah isporuene, te se pristupa proizvodnji prozvoda i njegovoj isporuci. Nakon izvrene analize profitabilnosti moe se vidjeti da preduzee ostvaruje dobitak, jer nakon izmirenja svih obaveza ostvaruje se stopa neto dobitka od 6%, to znai da nakon izmirenja obaveza za finansiranje i porez na svakih 100KM neto prihoda od prodaje se ostvaruje dobitak od 6KM. Svako preduzee tei da ostvari to vei dobitak, ali u uslovima nerazvijene trine ekonomije kao to je u BIH, anse za relativno mlado preduzee su umanjene. Na kraju se moe takoer napomenuti da se primjenom finansijskih indikatora odnosno pokazatelja na konkretnom posmatranom preduzeu moe utvrditi trenutna finansijska situacija preduzea na osnovu koje se mogu vriti dalje projekcije budueg razvoja ovog preduzea. Isto tako se moe istai i to da je njihova vanost neizostavna prilikom bilo kakve analize poslovanja preduzea.

LITERATURA1. Analiza finansijskih izvjetaja Sead Omerhodi, Tuzla, 2010. 2. Finansijski menadment Sead Omerhodi, Tuzla 2007. 3. Finansijski izvjetaji DEEP doo PAZIN: Bilans stanja na dan 31.12.2007.godine Bilans uspjeha za period 01.01. - 31.12.2007.godine

24

4. Dr. Vukain 2008.godina,

Lale,

Analiza

poslovanja

preduzea,

Beograd,

5. Osmanagi Bedenik, N., Potencijali poduzea, Alineja, Zagreb, 1993., str.87 6. Doc.dr. Katarina ager i prof.dr.Lajo ager, Analiza financijskih izvjetaja, Zagreb, 1999.godina.

25

26

27

28

29

30

31

32