se dojam da je koncept rada lako

Malinowskog 0 TrobriandsKom otocju

se dojam da je koncept rada lako ali u stvarnosti tako Keith Grint tvrdi da nishyje nclivosmislena iIi lada (Grint 1991) On kako hi ilustrirao stay

3 Grint se ne silze da se acl moze defnjrerti kao ncmiddot SLO to moramo ueiniti mi to ucirit iii ne

4

rlpr nogorleta U 5v(]kom rad i doko~ ica se mogu toiKO da ih je tesko razluc~ ti Ta~o

se istodobno u gotovo svim aktivostima Grint navodi an

je otkrio da tamo ne posto)i niKakva medu rada u vrtu i 5 tim poslom vee je rjee 0 procesu

Grint zakljucuje-kako je rad drustveno definiran svaka definicija mora biti specificna za odredeno drustvo i za odredeno razdoblje On tvrdi Po svojim fizickim obiljezjima rad kao i lingvisticka

Tako Grinl deflnira da neb

ne rnisIe tako te kaze

Subordiniran 51~Jlus kucanskih no povezan

smaFa radom ponovno isiice vainast nnt-nhNI

ne snaino rada

Grint l 1991 cr 40

se

Rad ni svaka aktivnost nosti koje neki

Stavovi prema radu varirali su tijekom povijesti i od drustva do drustva variraju i u odre~ denom druslvu i mogu bitt izvorom sukoba Ta vrshy10 razlicita stajaliSta odrazavaju sustave vrijednos~ ti a ponekad i imerese onih koji ih artikuliraju

Keith Grint tvrdi da su stari Grd smatrali rad dijelom sfere nuznosti nasuprot sferi slobode Rad se promatrao s prezirom a najveCi su dio obavljali robovi Grint kaze

Svatko tko je bio raditi vednu vremena smaran je prostim manje a bit lIzviSeshynosti lezala je u sferi sferf koja se temeljila

no radu drugih manje vrijednih smrtnfko

Grint 1991 str 15

Rad nezaposlerost i dokolica

rada l1E~ih klasa i sociolozi tvrcle cla su radnici

u doba radili sarno onoliko koli ko 5U smatrali nuznim Shoshana ZubofT kaze

po SlJ Sf

vola razdobjo angaimono i rozdobljo OC~JOSlcnO~tI Nojveci dio radnilJ oktivnosti lIsredoto(n no 0 toverne rozonodo koo j drllstveni odnosi ogroncoshy

10 Ii SJ potpunu predonost radu

Zllboff 1988 str 31

Tekstilni racInici SU radili u vlastitirn dornovi-shy

poduzetnici npr James da 5U njihovi kaela bi ih SC tJu)ltuv

liti da rade

prcma radu posljedica l[i

1 KOji 5U rad smatrali poshyvezanim s rODstvom

2 bastinom je sve one koji su radili na te veiblla ratnike koji su vali za zivol krvavim borbama za

3 zidovskom i krscanskom tradicijom na divljenju prema a ne ijivo je da Biblija smar(a raa ~aznom za pocinjene grijene 00 doba kada su Adam i Eva p(otjerani iz ze maljskog covjecanstvo je bilo primorano zaradishyvati za zivot u liea svog

Sve do prije nekoliko stoljeca rad se smatrao ireshylevantnim koneeptom te necim sto treba iIi posve izbjegavati ili minimizirati Sve donedavllo radno vrijeme pojedinaca nUe bilo ujednaceno Unatoc tome mnoga novija istrazivanja nezaposlenosti pokazuju da mnostvu nezaposlenih rad doista neshydostaje a razlog nije tek smanjenje prihoda (vidi

Mod~Tna

rarlu staga su vrlo razlibta orI ili

cito su npr Samuel Smilts Keith Grint (1991) citira SmCeso Vll doktrinu cia nebo

raditi i trezvcno vjcrovanju ral1ih kalvinista

ni nuznim prema radli smatra da

u doba bin usmjeren prema odshyredenom zadatku posla orlredivaie su kada (~e i koliko Ijudi raditi Npr goclisshynjih doba regulirale su rad u poljoprivredi dok su tekstilni radnici radeei u vlaslitu domu sami od luCivali koliko (~e raditi i kada CC okoncati posao Rae i dokolica bili su CVfsto te nije bilo izrazenije razlike izmedu rada i provodenja slobodnog vremena

S dolaskom indusuijalizacije strojevi morali su se kontinuirano karistiti kako bi se otmiddotmiddot platili fiksni troskovi a poslodavci su stoga nasshytojali a naposljetku i uspjeli nametnuti svojim zaposlenicima redovite obrasce rada

Ti obrasci rada temeUili su se vise na vremenu nego na zadatku Thompson kaze Vrijeme posshytaje novae one ne prolazi vee se trosi Radniei koji su bili naviknuti na znatnu kontrolu obrazashyea rada primorani su suohti se s radnim danom u tvomici s naglaskom na toenosti sto smatraju represivnim pJUzaju otpor radu u odredenom vremenskom razdoblju Taka su prvi vlasnici

10 i dokolica

m

t1U

leI

pomiddot

nisti edashy

aea~

ekemiddot aromiddotmiddot Ipr esoshy

P 1 ci )vih rad odmiddot l]

odisshy)ie su odshysao lijc

ot lasshym

1enu )OSshy

nki aza lom raju

radnf dike

Lee i Newby 1983 str 29

suvremeni SLavovi prema radu im(~iu koshyu takvim ukshy

zahljev nezaposlmih da ostvare pravo na marljiv rael studenata i mladih kako bi napre

devali u svojim kao i uvodenje kaz radnika kasnili na pomiddotmiddot

neki

jc ostro

kako Jjudska Srel3 i ispunjenjc

Navedeno u Grint 1998 str 20

Marx je dokazivao kako realiziran osim mozela u samom covjecanstva Tijekom odnos

snaznirn uljecajem Zapravo sodolozi koji se zrlusno za neki ideal rada 1 dokolice (estn iznosc vrio zamiddot

da razmon-iti

Vdo

ovise 0 dakle proizvorlnji dobara i Rae je najvaznija ljudska djelatnost Kao lakva ona moie osigurati sredstva ili iskoshyristiti covjekov puni poteneijal iii 15kriviti i izomiddot

njegovu prirodu i njegove odnose s ma

l] ranim radovima u Ekomiddotshynomsko-jIlozofskirn rulwpisirna plvi put objavmiddotmiddot

1844) Marx je razradio ideju otudenja rada U svojem naDednostavnijem obliku otudemiddot~ nje znaci da judi ne Lispijevaju pronad zadovoUshystvo i uspunjenje u obavljanju svoga rada kao niti u proizvodima svoga rada BucluO da ne moo ze izraziti svoju istinsku prirodu u svom radu radnik je otuden od sebe Kako je rad drustvena aktivnost otuctenje oel fada takoder znaci i otushydenje od ostalih Pojedinac je otuden i od svojih suradnika

Marx je vjerovao da rad osigurava najvazniji nacin da covjek ispuni svoje temeljne potrebe isshykaze svoju individualnost i svoju Ijudskost Izrazashyvajud svoju osobnost u stvaranju nekog proizvoda radnik moze dozivjeti istinsko zadovoljstvo VideCi cia drugi upotrebljavaju i cijene proizvod njegova

stva prema radu oduvijek je bio destruktivan kako za duh tako i za oelnose medu ljuelima

lzvori otudenja Marx misli da se izvor otudenja nalazi u ekoshynomskom sustavu koji ukljucuje razmjenu dobashyra metodom robne razmjene U takvom sustavu proizvodi rada postaju roba kojom moguee trshygovati Uvodenjem novca kao sredstva razmjeshyne oni postaju roba za kupovanje i prodavashynje predmeti trgovine Proizvodi rada puki su predmeti na trzistu a ne viSe sredstvo za zashydovoljavanje potreba pojedinaca i zajeelnice Od svrhe same po sebi oni poslaju sredstvom postishyzanja nekog cilja sredstvom s1jecanja robe i usshyluga potrebnih za opstanak Roba viSe nije dio pojedinca koji je proizvodi Na taj naCin rad-shy

i dokoJica

tiCkih u kojima vlasniStvo nad sredshystvima za proizvodnju kOllcentrirano u rukama

manjine Otudenje dodatno ojacashyno cinjenicom da radnici nisu vlasnici robe koju proizvode

Tz id~je cia je radnik otuden od svoshyga rada se izvesti zakljucci Radnik se ocl cina proizvodnje ad svog rade Bumiddot dud daje rad Ijudska

otuden i od scbc toga

U svom rodu vee 5( negira slobodno

oltjcco

Marx u Bottomore j flubel 1961 str 169

Rad biti sam scbi svrhom zadovoljstvo i ispunjenje zivotnih potreba postaje sredstvo odrzavanja na zivotu Kao sredstvo za

odredene rad l1e moz uroditi is~ tinskim ispunjenjem

Otuden od proizvocia svoga racIa obavljanja svoga rada te od samoga sebc radnik otuden i od ostalih ljudi On radi kako bi osigurao tenciju sebi i obitelji a ne za dobrobit zashyjednice Vlastiti interes postaje mnogo vazniji od brige za dobrobit drustvene zajednice

Marx driao ekonomski sustav bazu samim temeljem c1rustva u krajnjoj konzekvenciji oblikuje sve ostale aspekte drustvenog zivota Poshydijelio je bazu na dva dUela sredstva za proizshyvodnju i proizvodne odnose

Sreclstva za proizvodnju mnogo su vaznija bushydud da su prema Marxu druStveni odnosi proizvodnje izmijenjeni preobraieni promjenom i razvojem materijalnih sredstava proizvodnje Sredstva za proizvodnju su sredstva koja sluze za proizvodnju dobara Tako je u feudalizmu u agramoj privredi zemlja najvaznije sredstvo za

sIJogarada

matrati kao tek maleni korak privatnog vIasniStva Sustav

vlasnistva tada povratno su i dodatno

To se moze ilustrirati primjerom Otudenje kapitalizam Marx dokazivao cia se priroda rada u drustvu

rezultira visokom razinom malobrojna

Radnik niti

zakonu i ekonomskih kriza ili recesija ce

raclnici naci bez posla bez ikakvih stava za iivot Medutim nezaposieni nisH otndeshyni u konvcndonalnom marksisti(kom smislu te

Otudenje je posljedica najamnog rada Najamni rad sustav ukljucuje

eksploataciju radnika Samo rad stvo a unato( tome raclnici dobivaju u obliku nadnica tek malcn clio koje

Ostatak prisvajaju u obliku pro fila Tako vedna pripaclnika drustva proletarijat ugshylavnom radi za malobrojnu drustva burzoaziju

na koristoljublju lakomosti

moze samo ako analizira u lfCl(p(jnrl

lama baza je cia baza

i pohlepi To sustav nesmiljene konkurencije kojemu je jedini cilj maksimizaeija profita a ne zadovoljavanje stvamih Ijudskih Uhvaceshyni u stupicu takvog sustava i kapitalisti i radl1ici otudeni su od svojega pravoga ja Pripacinici obi

skupina obuzeti su sebicnirn interesirna i korisshytoljubljem u sustavu koji postavlja covjeka nashysuprot covjeku u borbi za odrianje i osobni pro bHak

Marx je drzao da dvije bitne karakteristike industrijskog drustva - rnehanizacija proizvodshynje i daljnja specijalizacija podjele rada - do datno priclonose otudenju radne snage Medushytim isticao je kako je primami izvor otudenja kapitalisticki ekonomski sustav a ne industrijashylizacija kao takva

nekom vrstom ne oslo bada radnika ad

Me~

drustvo jalizaciju podjele rada Ijudi su uhvaceni u klopku

ima svoshyju odredenu ekskluzivnu sferu djelovanja lllU

je nametnuta i iz ne maze pobjecL Sloboda i

po buduci da se za odredenu aktivnost da bi zaradivamiddot

nisu u situaciji kad je covjek za robten u usko specijaliziranom zanimanju budu6 da se u jednom poslu moze izraziti samo ledan gOY dio Kao sto temo rijci je 0

vrlo procjeni od one koju Dudi Durkheim (vidi SIr 691693

Komunizam otudcr1ia

ce srcdstva za proizvodnju biti u nickom a podjela rada ukinuta Marx je vjerovao da kapitalizam sadrii i

vlastite propasti koncentracija otudenih radnika u industrijskim veIikih razshymjera potaknut ce razvoj svijesti a eksploataciji pridonijeti deflniranju zajednickih interesa te

l olaksati organizacijc koja ce zbaciti vlashykapitalisticku klasu U komunistickom

dmstvu radnici bi istodobno proizvodili robu i za sebe i za zajednicu te tako zadovoljavali i indivishy

ti dualne i kolektivne potrebe

EvahlacUa

Marxova teorija otudenja u nil navrata dozivshylela ostre kritike Njegova stajalista 0 otudenju mnogi kriticar1 smatraju simplicistickima i naivshynima Ana1izirajuCi komunizam u komunistiCkim zemljama istocne Europe Milovan Dilas (l957 dokazuje kako su sredstva za proizvodnju premshyda u zajednickom vlasniStvu ipak pod kontrolom vladajuce elite On tvrdi da rad ne maze biti s10shybodan u drustvu u kojem jedna skupina monoposhyUzira sva materijalna dobra

Marx ne govori puno a tome kako bi se specishyjalizirana podjela rada mogla ukinuti u socijalisshyashytickom dmstvu vee jednostavno zaldjucuje

Gglavije lC i doiltolica

II komuniIRkom rlrusivu u nUku nema ekskfuzivnu

Malx u Bottomore i [hAbel 1 5t r ~l 1

Clanu bila na vrsi u O1im prerna raspoiozenju i ka na dmgL

lcritiblri izrazili su u nost takvog sustava u praksi Nakon sloma komunizma u bivsern SSSR-u i istocnoj Europi krajem 1980ih i poietkorn 1990-ih do lazimo do zakljucka kako ukidanje ne podjele rada budu(nosti

niz marksistilldh autora kritizirajuCi tezu 0 Neld tvrde kako su njegova rana cljda sllvise i filoshyzofska Otllcienje kako je til pojltlVU definirao nije mogu(~e izrnjcritL Nijc radnike

Ii se budulti da bi ih sarna lti- da su otudenl cia llvide kakvo je

stvarL je i podrzati njegovu teoriju i osuo joj se suprotstaviti Neki

poput na Louisa Althussera (1969) odbacuju dio Marxove kao neznanstven tvnleti ria tek Marxova djela u na gospodarske probleme i pruzaju solid an tern za znanstve no marksisticko razumijevanje drustva

I u nlsLavku ovoga cerna se kritikarna Marxovih Za deta~jnije proucavanje otucenja u okviru marksisticke teorije proucitc 1rio pogavlje

Herbert MarCllse (1972 j e neomarksist koji j e poshykusao razviti lVlarxovu izvomu teoriju otudenja Premda se slaie s vetim dijelom Marxovih rado~ va Marcuse mnogo manje naglasava kljllcnu uloshy

rada u iivotu Ijudi a vecu vaznost pripisuje potrosnji proizvoda

Kad je Marx prvi put izlozio neke svoje poglede o otudenosti rada 1844 radnici su u industriji rashydili ad dvanaest do sesnaest sati na dan Otuden u tvomici radnik je imao malo mogucnosti ispunjeshynja u dokolici Nije mu preostajalo vremena gotoshyva nl za sto drugo doli za animalne funkcije kashyko ih je nazivao Marx za jel0 spavanje i raz~

i dokolira

van

cetrd~setSel sati nistva u ljuCiti kako se bodno vrieme silno povecala ali tvrdekako tf nisu ostvarel1e

Dokolica i lazne potrebe U CovjeJlt jedl1e dimenzije (One Dimensional

Marcuse druslva kao i bivsa komunisticka drustva ISlOerle Europe Tvrdi da je potendjaJ za osobni razvqj u soci~

jalistiekim druslvima Rad se svodi na iscrpljujuce zaglupljuJuce Dokolica obuhva(a oblikc ublazuju i produljuju tu Ona se na laznim potrebama nom namelu masovni mediji koji su vladajucc struktun Te su laznc aka ne

istinskim i zbiJjskom samiddot asjc(a

rczultat je nashypr05to II nesred osje(aj zanasa 11a tememiddotmiddot Ijima istinske nevoIjt Mareuse tvrdi

VeCina nrupc do se zobavimiddotshymo ponasamo na odredeni noCin i kOl7zumirama

u skladu su s reklamoma Teznjo da se voli iii mrzi ista ana sto i astali vole i mrze pripoda upravo

kategoriji luinih Marcuse 19fi4 stl

Pripadnici drustva viSe ne traze zadovoljstvo i is punjenje u sebi samima ni U odnosima s drugima Umjesto toga ljudi sebe i nalaze se u svojim predmetima za potrosnju nalaze svoju dU511 u automobilu liniji stanu na dvije etaze kuhinjskoj opremi i aparatima Krug je time potshypuno zatvoren - covjek industrijskog doba otuden

od svake sfere svaga iivota Marcuse veoma pesimisticki gleda na prirodu

dokolice u industrijskorn drustvu Prikaqje nam sretnog robota koji kompulzivno udovoljava svoshyjim laznim potrebama Marcuse sugerira kako nashyziv sretna svijest koji opisuje laino uvjerenje da sustav dobav~ja robu danas puno viSe odgovara prilikama nego Marxova fraza 0 laznoj klasnoj svijesti Razmjerno obilje i prosirenje dokolice jedshynostavno su pretvorili zeljezne lance u lance od

zlala klase elite kontro]u nne radnom sragom tine sto

winile

mke o drustvu Mills je

rickim drustvom daminira vladajuCa

h

vladaju(a klasa u c~jem su vlasniStvu sredstva za proizvodnju Unatoc tome prihvaa da se sukob interesa izrnedu u drustvu

or

s s ljudima Bas kao sto manllalni rad~

nalik robl rada predmetima slican se proces nemanualni radnici prodaju denja s ljudlma na otvorenorn trziStu

Mills tqj sektor naziva trZiStem liCshynosH Osobnim svojstvima trziSna vrijednost te kao rczuJ tat pradaju svoje licnosti menadzeri i izvrsni direktori nisu sarno na temelju svojih akademshyskih kvdifikacija i iskustava ve i sposhysobnosti stvaranja dobrih odnosa s Ijudima vac dobiva posao zbog prividne srdacnosti i iskrenostimiddot

No buduCi da se aspekti lienosti prodaju i ku~ puju kao i svaka druga roba pojedinac se otuduje od svog pravog ja On svoju Henost na poslu izrashyzava lazno i neiskreno Mills to ilustrira primje~ rom djevojke zaposlene u robnoj kuci nasmijese ne susretljive i pripravne da udovolji svakom hishyru svoje musterije On konstatira U tijeku svog posla buduCi da njezina licnost postaje instrushymentom nekakve tude svrhe prodavacica postaje otudena Na poshl ona jednostavno nije ona

e prodavaonici u upravi u uredu zbornici konferencijskoj dvorani muskarci i zene na stanoshyvit naCin prostituiraju svoju lienost da bi stekli osobnu korist Mills smatra americko drustvo Hgo_ lemom prodavaonicom prepunom hipokrizije

a

u Na taj nacin postqje otuden i od sebe i od

bliznjih Prernrl8 je Millsova analiza nastala

liko nema dokaza koji bi no nckHda

)fa

Gdje ie 1arx na druslVenu10shy

podjelu Durkheimje bio (18)8-1917) oprezno optimistican Marx shvacao

rada leao obUk zarobljav8nja radnika uozi te drustva naIe

drustvene klase Durkheim uvishyJri dio da specijalizacija 11 industrijskom druslvu doshynosi niz problema ali je da asshyposhy

nadlTl8suju problemc je idejc iznio ugo-shydjelu 0 po4jcli drustvcnog rarIa prvi put objavljeshysti i nom 1893 (Durkheim

ltUshyPredindustrUsko drustvo mehanickaluje

zra- solidarnost

eshy Durkheim je vidio znatnu razliku izmedu predindusshy

seshy trijskih i industrijskih drustava Prva obiUezava razshy

hi- mjerno mala drustvena diferencijacija te razmjerno nespecUalizirana podjela rada Vedna se Ijudi bay lovom iii skupljanjem Drus1vena se solidarnost teshy

taje melji na slicnosti izmedu pojedinih clanova drus1va Oni dijele jednaka uvjerenja i vrijednosti i najveCim dijelom jednake uloge Ta jednoobraznost povezuje

anoshy clanove drustva u isprepleteni zivot zajednice Ii Jedinstvo temeljeno na slicnosti Durkheim nashygo- ziva mehanickom solidarnosti Ekstremni oblik

te solidarnosti Durkheim opisuje ovako

obrnana i lleisknllnsti pravu osobnost i

svo

Solidamost koja Sf

vrhuncu kad koektivna obuzme fimiddotmiddot tavu nasu se s u svim to(shykama U tom trenutku nasa individualnost Ii) je podnijeti samo aka

va od nos tek manje irtve

Durkheim 1947

U drustvu m

lrldustrijsko drustvo organska solidarnost Solidarnost Sf U industrijskim drustvima ne na jednoobraznosti vee na razlicitosti Durkheim tu vrst jedins1va zove organskom solidarnoscu Bas kao sto su u fizickom organizmu pojedini dijelovi razliciti no zajedno funkcioniraju da bi odrzali 01shy

ganizam na zivotu (npr SIce jetra mozak u ljudshyskom tijeluj tako su i u industrijskim drus1vima uloge po zanimanju specijalizirane ali funkcionishyraju zajedno kako bi odrzale drus1venu jedinicu

Dok je Marx smatrao podjelu rada faktorom koji razdvaja Durkheim vjerovao da ona moze povecati medusobnu ovisnost clanova drustva i tako ojacati drus1venu solidarnost Da bi sto usshypjesnije proizvodili dobra i usluge clanovi indusshy

i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU

Cianovi drustva rncdnsoilno ()vi~ lii()ihlinl

ta meouovisnosl tvori osnoviclI

meduovisnust

zna(i odsutnost nonni

dobara i

5e karla jt drustvena kontrola

DUlkheil111947

Potreban nov moralni konsenzus 0 tome sto ljutli mogu racionaino ocekivati od iivota To bi

robe

drustvene promjene VlC i sama 1ada teze re7111cirari anomi~

Dna individualizam i stJicne osobnc buduc-l cla sc na individuanim razshy

je sklon sam da l1orn~i

ltao bitnc za drustvclill solidarnosl On konstatira Ako se IH nikakvih

interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~

bramiddot sukoba - strajkova Takvo poshy

normativne konrrole razloga kojih industrijsko drustvo

slvara anomiju ObiJjezuju ga nagle drustvene promjene koje poremecaje nomi sto up~

ponasanjem Kao sto to Durklleim kaze svojim elegantnim nacinom ravnoteza je pore~

mecena a nova 11e moze smjesta Pouebno je odredeno vrijeme kako hi kolektivna svijest ponovno klasificirala ljude i stvarl

Durkheim je posebno isticao da su uobicajene granice onoga sto judi zele i ocekuju od zivota narusene u razdobljima drustvenih promjeshyna mogu biti sretni tek kad su zclje i nadashy

ograniceni opCim sporazumom se reograshynicenim nikada ne moze udovoljiti

P (I

d n

b n n

r tv

jonam gcnovo Citavo Kako his-m1110 sted sklo11ost prema bilo kakvolTl nese-middot v(blenon altruizmu ili ni

Strukovna udruzenja i anornUa kc

Dok Marxovo liesenje otudenosti hilo Ut

taradikalno kapitalizrna i sustava socijalizmom Durkheim je

otje rjdenje za anomiju moguc~e pronaci LlTIutar gcpostojccih okvira drustva Scbicne Dlinterese koji poslovnim svijetom i t1shyklgovinom zamijeniti etickim kodeksom koji dlnaglasava potrebe dmstva kao cjeline Dlrkhei~

movim rijecima Ekonomske aktivnosti bid prozete idejama i potrebama koje nisu tek poshy PI jedinacnc ideje i potrehe m

Durxheim shvaea strukovna udlUzenja kao sredshysrvo da se privredne aktivTlosti moral- Ka nirn pravilima Razlicitim granama industrlie moshyrala bi slobodno izabrana administrativshy la na tijela u Kojima bi bila zastupljena sva zanimashy ko nja 1 toj industrij Takva bi tijeJa iraala moe Hre~ Skl

60

Rau i dokoic 693

meljl ugoYora Ekonomska bi se la l1a naie1u prinosa zanimanja dobra-

Tada hi oblik ekonomske

o

kljuc budueeg poretka u inshydustrijskom drustvu

Profesije moral

d-Kao sto smo ukratko u 2 poglavlju 60-61) funkcionalisticko shvacanje profesija ugshylavnom je odraz Durkheimova optimizma Strushykovna udruzenja integriraju pojedine clanove u skupine po zanimanju Putem kontrole obuke i

1

() nag (cJcama niei rnocJu razurnrco i

ocmiddot nadmiddotmiddot

i~ldivicluainm bi bile iametnute

Ije eKcnornske 3 ktivnosti

i)iti

razini te uvela zajednicki momiddot ral moralni konsenzus ie nuzan za c1russhytvenu soliclarnost

Na takvu viziju lotvorno funkcionira

obvezivao sve te osjecaju obveze prema shvaeao profesionalnu etiku kao

svojcm scgmentarne inmiddot

tcresc raditi za ylastitu korist

heimov buduci rnoralni

ran s takyog karacshytcristika inherenlna tek pojedinim vrstama zanishy

vee status koji se aktiYJlo zajedni(shykil1 napororn skupina radnika

Pobornici teorije 0 raclikainom sukobu i marmiddotmiddot ksisti ddt da sluze imercsima 1110ltl1ih

no dueeg djelovanje prcma

moralnog poretka i moho

5U pravnici cuvari zakona u interesu drustva kao cjeline Hi~

pokratoye

zan gledLi1e 0 stoga nudi modd za Dur1lt-middot

Kriticki pristupi ukratko izlozili raina drustva na organskoj solidarnosti zahtijevati mnogo temeljitij c promjeshyne nego strukovna udruzenja Durkheim smarra kako su razlike u temcljene na konshysenzusu 0 vaznosti odredene struke za kao cjelinu Primm zanemaruje da u trenutku kad neki postanu viSe od drugih dobivaju moe deflnirati kao vrednije

ad drugih rime dodatno yjastite interese

kolicina

Paula Thompsomiddot vlasnik nadzire

Gna sio sc zapravo

Braverman 1974

troskovaDekvalifikacljCl i Baverrnan tCZil da u svim drustvishy

mogu proizvod vise

neki ulo

mon~iu kvalificiram~ radnike s visoshyprirnanjima nekvaliflcirani radniei mogu

rad vise podijeljen to je kvalificirani radnici Tako

u suvrernenim tvornicama s]oz(ne proizvode siroke potrosl1ic mogu vedm c1ijelom proizv(sti nekvalificirani radnici svaki radnik mora razumjeti samo dio proizvodnog procesa Kao rezultat toga rad se dekvalificira

Braverman je dekvalifikaciju smatrao posljedishycorn odluka menaciZmenta a ne tehnologije Pomiddot sebno je bio uvjeren da je znanstveno upravljashynje Fredericka W Taylora imalo utjecaj na organizaciju rada u kapitalizmu

Znanstveno upravljanje i nadziranje proizvodnje Taylor objavio gleciista pocetkom dvadesetog stoljeea u SAD-u a Braverman je analizirao posljedice nacela na kojima se temeljilo znanstveno upravljanje

Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy

Izmedil sredinc sedarndeseUh dina 20

proccsa koja pos~

tavlja 050ba u radnog promiddot Harry Braverman Braverman je 1974 obmiddotmiddot

RadnLStvo i rada u dvadesetom stoijecu (Labor

and lVIo1opoly Capitalism The Degradation Work in the Twentieth a otad je 0

krilicara

svim dvadcsetom degradacije rada

Braverman se bavio ali u radnom procesu nije matrao neshyposrednorn posljedicom automatizacije Naprotiv automatizaciju je smatrao posljedicom pokusaja cia se radni proces Konkretno vjerovao da se u progresivno smU1JUJe razina kvaiificiranosti uglavnorn stoga sto su poslodavci pribjegavali dekvalifikactii kao metodi nadziranja radne snage

Svoju tvrdnju temeljio je na zapazanju da u kapitalizmu obicno ono sto radnik prodaje i sto kapitalist kupuje dogovorena kolicina rada vee moguenost da se radi u nekom dogovoreshynom razdoblju Drugim rijecima zaposlenik

nije za ulozeni trud iii proizshyvodnju odredene kolie-ine robe zato da se odrekne odredenog broj a sati kako bi radio za poslodavca U prijasnjim razdobljima kapitalizshyrna kapitalisti su radnike primoravali da rade puno sati kako bi proizveli viSe i tako povecali

i ciokolica

nadzor riacj

su irn neradzer oduzcli

2 rlaceio bio jt da hi inteiekualri rad treba10 rnaknuti iz da bi 01

rebao je

procesa

3 Trlc(e je naccio bilo da til rmIadzrncnt treoao sve i dati svakorn racmiku pismene

Se tocro navodi sto bi ani trebai raditi

Prema BravermClnovu budu Jj se primjenjivalCl sva tri menadzment ce

nadzor nad racinicima Iako su radnici kao biCa zadrzali bilne oni vise nisu bili kvalificirani Ie nisu ukupan proces proizvodnje pa hilo malo toga sio su kako hi suprotstavili

Braverman drl cia je u suvremc nom kapitalizmu

vise

onih kupuju a to su pasocavei kojimuje eilj

procoju

kapitaa Braverman 1914

Ustupci menadzmenta odgovoriti n3 probleshy

koji su nastali zhog dckvaliflcirashynog i losrda nego zbog vlastitih eavanja otpora radnika

Iedan od nacina da se to postigne jest posluiiti se industrijskorn psihologUorn i skolom upravlja-middot nja meduljuclskim odnosima kako bi se radnike primoralo da prihvatc ugnjetavacke uvjete rada Zato za Bravermana upravljanje meduljudskim odnosima nije alternativa znanstvenom upravjashynju vee nacin da se strogi nadzor znanstvenog upravljanja ueini nesto podnosljivijim

Braverman se slozio da je drugi naCin pridobishyvanja radnika za nove tehnike upravljanja davashynje veCih placa nekim zaposlenieima Medutim buduCi da se te vece place isplacuju sve manjem broju zaposlenih te radnieima koji su sve produkshytlvniji to nece ugroziti profltabilnost kapitalisticshykog poduzeca

Braverman bio iznimno pesimistican u svei s polozajem radnika Smatrao je da ih se sve viSe

istina

rada On to

Braverman 1974

ranih iii kvalificiranih manualnih radnika ali ie Braverman dovodio u pitanje valjanost tih ])0shy

dataka Isticao je cia se 1930- ih godina toliko promijenio naein dobivanja statisticklh ka da sve mdnike koji su posluzivali ill ih nadziraE svrstavalo Ll

Cinjenici da za testo bila potrebna minirnalna izobrazba Mno go se takvih radllika priucil0 za clva do dvanacst sto sc tesko mo7e izucavanjem tradicionalnih obrta nekoliko Kako broj radnika obrtnka

znatno se i razin a kvalifi~

ciranosti radnicke klase Braverman je takader smatrao cia je sve

broj ruralnih radnika doveo do dckvalificinmosri radnistva Godine 1900 u radnika u poljoprivredi i predradnika svrstanoie 117 americkog

se svrstavaJo u pa kako je njihov

stanovnistva moglo Oi se uCiniti cia kvalificiranosi americkih radnika raste U stvarnosti tvrdio je j

Bravcnmm poJjoprivredni radnici znatno su kvali r i1ciraniji od tvornic~kih koje sc svrstava kao r kvalif1cirane Za radnika u poljoprivredi rekao r Onie bio proizvod godina zivljenja na farmi te je r vladao velikim brojem vjestina koje su trazilc poshyznavanje zemlje gnojiva zivoti1ja oruda poljoshy L privrednih strojeva gradevinskih radova itd q

Dokazi 0 dekva

Usto sto

dokazirna Sluzbeni statisticki u SAD-u pokazali su

stanovnistva Do 1970 pao na 17 posto Rad nike u

opao u U(~jdu

Braverman bio svjestan da su sluzbene brojshyke u SAD-u a zapravo i u drugim kapitalistickim sl zemljama pokazivale da se sve veCi broj radnika Ijzaposlj ava u nemanualnim zanirnanjima I opet ra povrsno gledano to bi moglo biti u suprotnosti s ptezom 0 dekvalifikaeiji No smatrao je da su i ra mnogi nemanualni poslovi dekvalifieirani Tvrdio 5p

npr da su osobe sa strucnirn zvanjlma poput nc cnaca tehnicara inzenjera bolnicarki i nastavnishy sk ka izgubili dio svoje kvalificiranosti (vidi str 63 sli za vise pojedinosti 0 tome) Otisao je i dalje tvrshy de

PO~J lavJje Racl i dokoiicCl 709

razina kvashyTreca Wmiddot

je to

se rn i nadzor Pa ipak ion] sami

menadzmenta i Braverman je va nadzor i kvalificiranost j dobili su wee je ovlasti i ali kako kaze 13mshy

Yerman veCina radnika dobila nista

na Bravcrmanovu va razlicite Neki su ga sociolozi

rali i pruzali dokaze koji SU tini se Drugi SH tvrdili da Braverman

i s ]0 iako su St slozili da je u nekim

closlo do Neki su sodolozi biE mnoshyflmiddot go goshy

dina mr dobin na a ne ji Razmotrit ccrno dokaze u prilog Bravermanomiddot ti a i teme kritickih

rasprava 0

sto Radnitvo i monoponi neke marksisticke cia

o u radnom procesu kako bi poduprli Bravermanovu

Studije 0 rarlllom procc)u Studies 01 tile Labor Proce5s) sto je uredio Andrew Zimbalist (1979) niz ameriekih au lora

jc pokazati kako je radpostao

umiddotmiddot ran II posve razlititim zanimanjima stoJarstvu c automobil a izradi nakita te e je radu sIuzbenika u osiguranju 0shy

)- Dekva lifikacija 11 tiskarstvu i grafickqi djelatnosti

ojshy I sam Andrew Zimbalist (1979) proveo je studiju im slucaja u tiskarstvu Opisao je kako je u 19 stoshyka ljecu tiskarstvo ostalo jedino utociSte zanatskih t radnika Do ISBO-ih graficka se djelatnost u potshyi s punosti obavljala meno te je bila visokokvalifici shy

ran posao je zahtijevao manualne i mentaine dio sposobnosti No poslodavci su uvodili novu tehshyt no]ogiju poput po] uatomatiziranih slovoslagarshyni- skih strojeva koja je manualne vjestine potrebne

slagarima ucinila nepotrebnima U 1950-ima uveshyr- deni su fotos]agarski strojevi Ti su se strojevi

Kao sto smo v(( nazna(~ili

tiskarstvom i

mogli zastititi zanatske rili su se i odgodili Sad cemo lleSto reCi 0 Bravermanova djela

Zanatski radnik i dekvalifikacija

Neki Bravermanovi kriticari tvrde da njegova teomiddotshyrija jednostavno ne odgovara cinjenicama mozda je pretjeranu vaznost pripisivao zanatskom radu u 19 stoljecu Paul Thomson istice

VeNk dio industrijskog stanovnistva radio je i radi u manualnim zanimanjima izvan tvomica kao sto su prijevoz i rudarstvo laka su imal specificne kvashylifikacije i nadzor nad svojim radom to se ne moze usparedivati 5 radom u tvomici u kojem se zasebne

operacije obavljaju na zasebnim strojevima Thompson 1983

13

10 P8gavlje Rad nczaposlenost I uokollc8

Bravennana i za suvis( romantlbn sliku

R

kval jficiranot

rani manualni radnici imaju znatno niz) kvalificiranosLi od a u srcciini U tim

isticu se razliCi tc vrslt Tako su sc koc nizih nernanualnih laeinika

da duhanske oel samoga zamiddot

i nekvalil1ciral1l radrikc te nisLl nikad korstile kvalificiranc radnike obrtnike hljn () visi nego loel

radnicin1il nsu izucili zanar

iflkaciji takoder m02e krilizirati na

spreme (0 level) iii su vise i tehnicari ael

iedan oel istrnzivaca koji su analizirli rezultale Da hi

u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon

vrCrnCra kako bi dobro raucili diti svoj pOSCIO

Usluzna Nemanualni posl Nadglednici djelatnost s nizim kvalif tehnicari

ekvivalent nlze spreme (O-Ievel) 85 61 so

bez izobrazbe 34 52 49

nauciii se u manje ad dana 10 21 24

odgovaraju za rad 65 22 64

posso smatraju kvalificiranlrn 91 68 70

da nckvalificimiddot

1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n

Iltvallficirani Nekvalificirani dmanualni posl manualni posl

P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim

lizem Gallie je Bravennanovu

odshy kvalificiranosti bilo je

Ini Gallie je otkrio cia se situacishy

flcishy ju moze najbolje kao kvalifika

tse oel On konstatira Onima kqji su vee imali visoke razina kvalificianosti je

11Zshy ciok oninul s niiim

valifi da ce im se

1ima-shy1e najveca vjerojatnost ela ce

dokashy kvalificiranosti

lOSli Znanstveno upravljal-ue i rnenadzerski nadzor a je

na

) jc da

ila

U ovoj u svim eklih Littler (1983) istakao je claic i ne bio mnogo rnanje utjecajan u Btitaniji nepoli u U SADmiddotmiddotu lako znanstveno bilo

ana sc medu poslodavdrna poce~

a dok tek triciesetih 20 Littler je takoder bin ela jc Brltwermiddot

kvamiddotmiddot man pripisiv([o preveliku valnost u neshykim u je dos]o do odmaka ocl

nost1 zanltskih On kaze cia cak i u tradieionalmiddotmiddot metalop1eradivackoj tvrlki u

svi znakovi zanata do na godimiddot nezanatski rad doslo prije nego sto su

Taylorovi ueenid krocili u tvornieu

Sukob i metode nadzora sociolozi su sa simpatijama na

marksizam ne slaiu se s Bravermanovom tezom cia kapitalisti nastoje naclzirati radni proces ali ne poricu da znanstveno upravljanje prevladava kao metoda nadzora te da naelzor nuino potpun

Richard Edwards (1979) npr opisao radnu organizac~ju kao podrucje sukoba na kojemu ce menaciiment postizati i primjenjivati razlieiti stupanj te razlicite vrste nadzora Naglasio cia se poslociavci sluze sinciikatima i neformalnim metodama nadzora u nastojanju da drugi prihshyvate njihove elefinicije primjerene kolicine cinevnog rada 1ako je Edwards rekao da je me-

RaG i iukuilcCl 711

konanici posve U oaelzimiddot proccsa nadzora morale 5U

cia ill Llzele U obzir ntpor radnika i okoln05t1

sefovi irnali U fadni proccs kako bi

rnaltrctirali ill i namiddot nove radnike Hi ih

je mashydvashy

tehnicki razvio kao nahn

broja nemanualnih raclnika nishynadzirati tehnickim srcdstvima

na nacelu 1a u socija1nu strukturu iii

Radnike se nadzire stvarashynema jasnih

razlichih radnika Utakmiddot

radnike Tuutar hijerarhije radnike se na

medusobne sukobe a ne da se ujedinjuju kako bi se suprotstavili menadztrskom nadzoru

Za razliku oei Edwards cirzao primjenu tehnologije i birokratske hijerarhije vazshynijima kao nadzora od znanstvenog upshyravljanja Takoder je drZao da tehnike nadzora prolaze kroz razlie-ite faze a ne cia je rijec 0 meshytodi nadzora koja je prevlaelavaia u povijesti ka~ pitalizma lpak se slaze cia se jednostavni i tehshynicki nadzor nastavljaju primjenjivati u nekim kapitalistickim poduzeCima

Andy Friedman - nadzor i radnicki otpor Andy Friedman (1977) bio je puno kriticniji preshyma Bravermanu Iako je smatrao da je nadzor nad raelnim procesom bitno uijecao na menadzerske strategije s102io se da su i clrugi cimbenici bili vazni Naclalje tvrdio je cia otpor raclnika menadishy

11 10 liad i dokolica

mcntu moil Dcini[j

nadzor On ce mozda bili vjestan stupanj oclgovome

Friedman jf odgovomu kao odrzavanje menadzerskog autoriteta na naCin da se radniei poistovjetc s trzisnim po duzcca kako bi radili minimalnu

tvrlkc Ti lee radnici biti kvalificirani do~ Cc tHkvali neiramiddotmiddot

ni nrlivjerojal11ije bit periferni

lako jc radnifki otpor ode re-cluje stupanj autonomije koju raclnici na njega U1jCCll i faktori kao ito su tdisne snage Primjericc tamo gdje lVIlke nom jrzistu gcUe je proi7vocle mi] enj ati kako bi se udovoljilo saca mozda ce bib fle-ksibilna snaga oclgovornom

hieclman je vjerovao cia su i neposredan nadzor rame uz rame

u svim fazama kapitalizma te ela u oelredenom trenulku mogu biti istoclobno

No drzao je ela krece prema davanju oclgovome cem pa se nije s Rraverma nom da jc dekvalifikaeija neizbjezna

kapitalizma Tal(o je u istrazivanju 0 rad nicima tvornice automobila u Coventryju Friedshyman u pojedinim skupinama otkrio prilicno velishyku autonomiju Zaposlenici 5U radili u s voditeljem koj eg su sami odabrali a koji imao odrijesene ruke da u ime skupine s menadzmentom

Friedmanov rad namece pitanje jesu Ii u radu posljedl1iih godina u suprotnosti 5 Bravershymanovom tvrcil1jom da ce kapitalizam sve vise degradirati rad S tim cemo se pitanjem kasnije (vidi str 717 Jpak Friedman

u

protivi interesima

1(valiflkacUa radnkki otpor i Gravermanove su

za pojam kvalifikacije Llko yeo u pitrmje popisa stanovnisrva sam j)onudio niciju I1ozdaie pretpostavljao da se Dna moze obshyjcktivno izrnjeriti no kasniji su autori da jc clefinicija kvalifikacije barem drustveni konslrukt SkupillC dzmcnt mogu pokusali nametnuti kvalimiddot fikacija koje idu njima u ~eki bi radnici mogli inzistirati na kao kvamiddot iificiranog ca( i kad ~razene za poshysao postaju die l110zda nikad nect primali kvalifikacije va po~la

Niz feministica tvrdi da je on litlciranosti koji ugJavl10m obavljaju zene Veronica (1983) istice cia obliei rada

slozene sposobnosti i nadzor nad radnim promiddot eesom kao sto je kuhanje koji se obicYo lle ozmiddot

kao kvalificirani Beechey l1apominje da u nekim podrucjima u kojima 51 zene nju sve viSe zaposljavati one ponekad obavljaju visokokvalificirani posao koji poslodavci ne priznaju kao takav Ovo namece pitanja 0 razmiddotmiddot

dekvalifikacije Nadalje Braverman pretpostavlja da dekvalimiddotmiddot

fikacija kad do nje dode posljedica menadzerskih Neke feministicke autorice tvrde da

sindikati u kojima prevladavaju muskarci bili pushyna uspjesniji u zastiti svojih i definishy

poslova kao kvalificiranih u stvu industriji i administrativnim vima od sindikata u kojima prevladavaju zene

U studiji 0 gradevinskoj i tekstilnoj industriji u Rochdaleu Roger Penn (l983 1984) opisuje kako su neke kvalificiranih rnanuanL1 radnika

11

) i

(h i 70

0

no ni cle~

zastirili k vaEfi ciranost i od radnic8 Ii

radnika koje su se uSPJesno dekvaliflkacijL U odredenim dijelovirna kao sto jt Rochdale lokalni uvjeti

bito nestasica kvalificiranih radnika) omogucili doshy

og

i dokoliGl I

snazi muskih sindikata

ilmiddot ()b~

vall

l~ Nil antora rvrdilo ali vazne promjene II

Vil sasvim razlici te

Inanovih da Sll promjenc poveshyi po zane s proccsom rada povecatc koicinu znanja e

velikom radnika smatramiddotihoshy

ju ria osim potrebc nadzora nad radnicima postoshyji nil fakIma koji utjecu na nacin na kojl posloshy

ldna davei organizirltju rad S tih jc doslo dokvashyudaljavanja od tchnika e

s fordizmom

Fordizam pro-shy

0-- Fordizam je dobio ime po Henryju americshykom proizvodaeLl auromobila koji jc uveonjc masovnu proizvodnju pnjam podrazumijevaflshyupotrebu proizvodne trake koja nadzireljqjLl

rada radnici obavljaju uvi~ek iSLe zadatke koji iziskuju malo izobrazhe i relativno nisku ra 71nu kvalifikacija Dijelovi koji se koriste tako su

valishy oblikovani da ih lako sklopiti Strojevi Sf rabe

rskih da bi proizveli standardizirane dijelove za proizshy5U vode cija je proizvodnja masovna Tako izradeni pu proizvodi razmjerno su jeftini Troskovi rada su fini- mali jer mala potreba za kvaliflciranom radshy

nom snagom Zbog velike kolieine proizvedene oslo robe reiijski i fiksni troskovi kao sto su troskovi e nabave stroieva razmjerno su niski riji u S Bravermanova glediSta takav naein proizshykako vodnje udruzen sa znanstvenim upravljanjem nika doista dekvalificira rad i menadzmentu olaksava

nadzor nad radnim procCsom se dista dovode -1 ako kako neki danas

fordizam zastario Ie visf aklualan

Postfordizam i fleksibilna splcijalizinmost Michael J Pio[e (l jedan jf od em ill smatshy

da su kapitalisticke zasle u postfordis-shytiCko razdoblje On tvrdi da se velik dio da

prema nacelima fleksibilne specijashyad ovih nacda iz Japashy

ze novom bi proizvodnja bila strojevi kojima numericki upravljaju racunala mogu se reprogramirati kako bi obavljali razliCi~ te zadatke To proizvodacima omogucava da na ekonomican naein proizvedu male kolieine robe prebaciti se s proizvodnje jednog artikla na drushygi viSe nije jako skupo

Prema Ploreu nova tehnologija pomaze indusmiddot triji udovoljiti potraznji koja se stalno mijenja Potrosaei sve viSe traie specijaliziranije proizvode pa je potraznja za masovno proizvedenim artiklishyrna sve manja

Piore vjeruje da su sve te promjene dovele do promjena u obraseima rada i upravljana Kako tvrtke postqju fleksibilnije tako 5U im sve potrebshyniji fleksibilniji i kvalificiraniji radnici On kaze

714 loCjl8Vljc 10 [au Iwzaposlenost i dokoiica

(~ini Sf co ovi pomoci ruulUmu strukiurom Ijovonu I kje smonen bro niskoiltvoli6cirunih rutinskIi 7uriotoka ((liminimu(i polukvoliricimne

poslove) Gli vsoiltokv(flificmni rod potrcboi pri ob liiltovonu pwivoda iii prrbacivanu 5 jednoC no

drugi posoo (Ioljr voza17 moria se juvjo II

rlovom o)iku josje poveC1IJ s m(lrwom

Piore 1986 stlt I liS

Fleksibilniji rad trazi fleksibilniju organizacijsku struktUrLL Tvrtkc su manjc hijerarhijski ustrojene s vise komunikacije izmc(iu odjela l~ad menadze~ ra takoder se mijenja Mnoge su Ivrtke prihvatilc japanski loll-ban iii sustav pravodobnih zaliha (lIT) po kojern se na skladis1u viSe ne drz( vclike zalihe dijelova Umjesto toga dijelovi se isporushycuju neposredno prije nego sto zatrebaju Osim sto se time smanjuju troskovi to omogueuje da se proizvod vrlo hrw mijenja

Radnici u tvrlkama kojc~ se u OVOTl1 srnislu mishyjcnjaju rnoraju dobiii siru izobrazbu jn njihov rad postaje sve raznolikiji Zhog duljinc izobrazbe i vaznosti koju njihova kvalificiranost irna za tvrmiddot tku njihuvi iU poslovi sigumiji i mcnadZment s( vise (Tudi cia ih pridobijc za suraclnju

Nekc su tvrtkc prihvatilc jos jednu japansku tehniku kruzoke za kvaliLetu Na tim kruzocima se povrcmeno sastaju skupinc radnika i rncnaclzeshyra kako bi razffovi1rali 0 uraprcdenju proizvoclnje iIi poboljsanj u lczultata poslovanj a

Druge inicijative olJUlwaeaju sudjclovanje pn~dstavl1ika radnika u upravnom odboru tvrtkc te programe sudjelovanja u dobiti koji radnicima omogueuju da imc~ju izravnu korist od svakog postignutog uspjeha tVltkt

Flrksibilna specijaliziranost daklc povccava kvalifikacije potrebm radnicirna te za razliku od industrija u kojima sc primjenjuju tchnike znanmiddot stvenog upravljanja radnici moffu suradivati s mcnadzmentorn u organizaciji radnog procesa To podrazumijcva da su radnici zadovoljniji poslorn te d a 5U suko bi rj ec1i

Tcorij a f1 eksibilne specij aliziranosti takoQer podrazurnijeva udaljavanje od koncentracije kapishytala u divovskim korporacijarna te poveeanje broja i vaznosti malih poduzeea Jos jedan zagovornik teorije 0 fleksibilnoj specijaliziranosti C Sabel (1982) upozorava na treeu ltaliju koja je primshyjer kako ce se industrija najvjerojatnije razvijati u buduenosti Ta regija na sjeveru Italije ostvarila je 1970-ih znacajan gospodarski uspjeh Taj uspjeh temeUi se na mrdi malih i srednjih poduzeea koja suraduju tako da razmjenjuju specijalizirana znashynja Sabel kao primjer fleksibilne specijaliziranosti navodi talijansku modnu kueu Benetton Ona cesshyto mijenja proizvode te ima velik broj dobavljaca kako bi moglapravovremeno odgovoriti na brze promjene u zahtjevima modnog trZiSta

Fkksibilna tvrtkj radnici

Do slicnih jc zakljucaka dosao britanslci ckonomisl fohn Atkinson (1085) u svojoj fleksibilne Lvrtk[~ On smain) da jt niz razlicitih faktorC1 po taknuo mcnadzerc da 5vOjC IVrtkc u(jniti flcksibilnijima Rlccsija 1970- ih i EHlO-ill godina tc kao njCzina poslj moe sindikamiddot ta tehnoioskc promjene i skraccnje raclnog tjcdrllt1

svc je to f1cksibilnost rada ufinilo pozeijnijim i lakse ostvarivim cilj em

Atkinson smatra cia fleksilJilnost ima dva os novna oblika

1 Funkcionalna fleksibilnost odnosi 5e na sposobnost menadzera da radnike rasporcduje na razlicitc ladatmiddot ke Ona zahtijeva zClposlenikc 5 vise kvalifikacija koji su u stanju raditi u rClzlicitim podrucjima unutar tVI tke Takvi flcksibllni radnici cine jezgru radne snage u tvrtki Oni imaju stalno zaposlenje koje je priicno sigurno Jezgru obicno cine mcnadzeri dizajneri lehnicko prodajno osoblje ljudi i kontrole kvalitcte tehnicari i ljudi sa zanatom Oni su n3 siici lCU pri ka7ani kdo skupina 1

2 Nurnericku fleksibilnost daju pcrifcrnl r30middot nika Ona se oonosi na sposobnost tvrtke da srnanji iii povce~1 broj radnika IJ rva periferna skupina irna stalshyno zaposlcnjc ltlli im jc POSclO manjc siguran 00 srz nih funkeionalno fleksibilnih radnika Ovi raonici obavljaju administrativm~ poslove nacJziru oroizvoo~ nju sklapaju kornponentc i provooe te ih jc laksc zaposlili nego funkcionalno fleksibilne radnike jer su njihove kvalifikacijc takve da sc mogu zaposliti u mnogo razlicitih tvrtki Oni su na siici 103 oznaceni kilO skupina [3 Drug1 periflrna skupina radnika jos je fleksibilnija To nisu stalno zaposleni vee raclnici koji rade sa skracenirn radnim vremenom na kratkomiddot rOColn ugovor na odrecleno vrijeme iii u okviru vladishynog programa izobrazbe (Prikazani su kcw skupina C) Atkinson smatra da se flcksibiine tvrtke sve vise sluze vanjskim suradnicima Sve se vise poslova radi na podugovor [D) te se koriste usluge samozaposleshynih (T) i agencija za privremeno zaposljavanje

Slika 103 pokazuje kako Atkinson zamislja flek sibilnu tvrtku i sirok rasp on vClnjskih suradnika koji je na raspolaganju kako bi poveeali funkcioshynalnu i numericku fleksibilnost

Atkinson ne ide tako daleko kao Piore u tvrdnjashyrna da fleksibilnost povecClva kvalificiranost i autoshynorniju radnika Svakako vjeruje da funkcionalno fleksibilni radnici imaju koristi od tih promjena Uce viSe razlicitih vjestina te na taj naein poveeavaju svoju funkcionalnu fleksibilnost Menadzment takoshy r der omogucuje funkcionalno fleksibilnim radnicima da sudjeluju II procesima odlucivanja u tvrtki f

S druge strane sto su radnici udaljeniji od Ilt srzne skupine to je manja vjerojatnost da ee uzishy p vati takve povlastice Od perifernih radnika se r

foqiavljcIO Had nezaposcnosl i dokolica 71

svoja

cavali u Kao i Fiore Atkinson ne Braverrnashy

nov stay da je rad ciekvalificiran Za razli ku od Atkinson ne tvrdi da su se kvalifimiddot

veCine radnika u fleksibilnim tvrtkarna poshyvecale Perifernim radnicima obicno polrebna niza te se rad stroze nadzire od rada funkciollalno fleksibilnih radnika

flcksibilnc akumulacijc Davida 1990] oslanja

na u 15 pogl avlju)

Teorije 0 sve vecoj fleksibilnosti rada proturjecne su jer su u suprotnosti sa siroko rasprostranjenim uvjerenjem da rad pruza sve manje zamiddotmiddot dovoljstva i postaje manje kvalificiran Anna Polshylert (1988) jedna je od najzescih kriticara - zaprashyvo je pokusala ogoliti teoriju fleksibilnosti Tvrdi da teorija fleksibilnosti povezuje j zamagljuje proshyturjecne procese u organizaciji rada Smatra da je ta teorija u svakom slucaju previSe pojednostavljeshyna te u nekim dijelovima i posve netocna

Proizvodne metode Kao prvo Pollertova ne vjeruje da su fordisticke proizvodne metode ikad bile dominantne u mjeshyIi u kojoj to sugeriraju teorije 0 fleksibilnosti i

nost l11aSOVlle

(Jna kaze

ma uradi sam toaietni pribor pokriva vcCinu robe

Pollcrt 1988

(Jna takoder isrice da je darstva uvelike rezultat rog di7ajna i pouzdanosti vodnje broja renje t1eksibilnosti u u svakom je slucashyju ograniccno troskovima nove tehnologije Stro~

kojima upravljaju racunala vrlo su te ih samo veikt~ rvrlke Prirnshy

sarno veliki

sc nuznosti vccc kvalilkiranosti radnika svoju tvrdnju na nizu ona tvrdi da fleksihilnost moze mnogo ra7liCitih nacina Fleksibiln~ja proi7vodnja moze dovesti do daljnje ovisnosti 0 traclicional~

nim kvalificiranosti i polarizacije kvalifikacija Memiddot nadzment i radnici lako bi doCi u sukob zbog uvodenja nove ili menadzerskih prUedloga 0 novim nacinima fad Polle110va isti ce da i i druga strana u pregovorima 0

promjenama mogu izvuti neku korist i odmiddot redenu cUenu I opet Pollenova teoriju fleksibil nosti elfzi preljerano pojednostavljenom

Periferni radnici Kao treee Pollertova nap ada Atkinsonovu tvrdnju da tvrke sve viSe koriste periferne raelnike Pozivajushyci se na rezultate niza statistickih istrazivanja Polshylerova tvrdi da je kolicina privremenog rada fluktuishyrala ali se nije znacajno poveca]a u razdoblju izshymeelu 1979 i 1986 udjel radnika sa skracenim radshynim vremenom medu raelnicima u proizvodnji smashynjio se a vrlo je malo dokaza da se rad na podugoshyvor povecao u prvoj polovici 1980-ih Periferni radshyniei uvijek su bili znacajan dio radne snage pa bisshymo kod ovih oblika zaposJjavanja da je Atkinson

71 Pogdvl~~ 10 haci l nezapolenost i dokoica

o pn1ll8 nume~ ocekivati izrazili porast

Piorea i Atkinsona Kao j An118 gJediste da

napravijeno pO narudzbi Optu7uje Piorea i Samiddot bela cia su zanemarii posljedice pro-

u radu britanskih radnika u J 9BO-ima To

Hazmjerifleksihilnosti

Dex i Andrew McCulloch (1 li 511 podatke 0 kolic-ini rada u 13ritanimiddot

samozaposhysa skracenim radnim vremenom

U svoju razlicilih obEka

privremeno na odredeno vri shyradnike na ugovor sezonske radnike radnike

u smjenama osobe koje rade kod one koji rade nedjeljom one koji rade s lokaeija [teleworkingl term-time radnike te osobe dishyjek posao (job-sharing) Sluzili 5U se Lamiddot buur Force Survey British Household Panel Survey (1991 1993) i istrazivanjima poslodavaea

Opcenit je zakJjucak da je doslo do izvjesnog porasta fleksibilnog rada ali ne u mjed u kojoj su to neki navodili Iako je 1994 polovica svih zena i cetvnina svih muskaraca imala fleksibilno zashyposlenje prema njihovim procjenama to nije upushyCivalo na znacajniji porast fleksibilnosti u usposhyredb s prethodnim razdobljima Ukupno uzevsi fleksibiian rad porastao 5 30 posto zaposlenih 1981 na 38 posto 1994 NajveCi je porast zabiljeshyzen pocetkom 1980-ih i clo 1990-ih nalazimo malo clokaza koji upucuju na znacajnije poveca-

Paul Thomson (1993J mac fleksibilnosti od

vecana kvalificiranost vee seg na narin da obuhvaca viSe od tih zadataka nizak siupanj kvalifilGlc dja Dokaze 0 multikvalificiranosti iii multi shyfunkcionalnosti on koje

provco u tvornici autobusa Volvo u Takocler da jc to

McDonalds Od rildnika se

nemiddot vrlo

svoj posao aa su neke oel starF1 metoda

facIa bile lilbave ali 5U danas novim metodama nadzora Neke se

tvrtke sluzc novom kako bl kako radnici raele druge radnike boduju dnevno iii kako bi ih cia rade vise Briran ski Nissan koristl sustav suojedskog nadziranja u radnici nadziru

Tvrtke ~akoder primjenjuju intenzivnije razrashydcnije metode zaposljavanja poput

putcm testova inteligencije a od radnika se ocekuje da se jos viSe prilagode kuituri i prashyvilima tvrtke

Japanske tvrtke kao i one sa slicnirn rnenashydzerskim metodama takoder su uspjele natjerati radnike da rade vise Thompson i5tice da je cilj poslovnih politika poput sustava pravodobnih zashyliha rijesiti se praznog hoda 11 proizvocinom proshycesu Proizvodne norme 5talno se povecavaju kashyko se dam rada sve vise ubrzava

Opcenito uzevsi Thompson smarra da rad doZivshyJjava znacajne promjene no nisu takvima kako ih opisuju zagovornici fleksibilnosti Promjene su znatno ogranicenije nego sto se na prvi poglcd cishy

Rad nczaposlenost i dokoiica Ti]

se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I

) ma~ od laea biti momiddot od k lelike

po r opmiddot vaki fikashy

duo

du 11

S

Ol~

ci nemiddotmiddot vrlo ao toda nas se

)tlie vno iranshynja

lzra~

Inika pra~

1shy

ati ilj h zashyproshy1 kashy

iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i

na radnika bio kako jt nadshy

u malirn

Fkksibilll0St i nadzor

Braverman je tvrdio da je u 20 menadzmiddotmiddot ment nadzor nad radnirn procesoll1 no

f1eksibilnosti da m(nadzrn(~nt

tvrdnje u Proucavala je americke indusmiddot

se primjenjivala s mogucnoMu programiranja a za koju 5U bili pomiddotmiddot trebni racunalno upravljani strojevi

menadzera 11 101

I U tvorncarna u

da njezino istrazivanje poduprlo niti Bravershymanove niH teorije l1eksibilnosti Ustanovljenoie da je nadzor usmjeren na radnika uobicajeniji u razmjerno mlim tvornicltlma a 70 tvornica s takvim nadzorom zaista se usredotocilo na proizvodnju malih koliCina Ovo bi magshy

strogi taylorizam 240

nadzor 448

nadzor usmj na radnika 312

risticki nacllOr iii nenad~rnent A~o Je Braverrnan 00 u pray) 10 bi 0

U tvorniCiJ ~na nici irnaP nicki nadzor

vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je

na radnom ravnoteza snaga izmedu rnenadzmenta i radnika Ja(ini na su rad i racine

zato 6 se razlikovali ovisno 0 tome

i svuda islo

Tvornica Ukupno zaposlenih 00

47 i

411

i1S

ivomicarna anlO 118 radnika inw korisii od ta kve nacilora

I Klasa i Neki autori koji nisu posvc neskloni

je

je

Buducnost rada

Bravermanova rada te Pioshyreova i Atkinsonova t1eksibilne specijaJi

dolaze do vrlo razlicitih zakljucaka 0

smjelll u kojem ide rad Braverman marksisticki pristup i vrlo je pesimistican Piore i Atkinson sluzili su se konvencionalnim ekoshynomskim teorijama te uglavnom doSli do opti shymistickih zakljucaka Ipak kritike ovih tearija navode na zakljucak do obje imaju isti nedostashytak sva tri autora tvrde da se rad razvija U odshyredenom smjelll Oni zanemaruju clokaze koji pokazuju da je moguce cia se rad u razlicitim industrijama i vrstama poslova razvija na razli shycite nacine iako fad u velikoj mjeri postaje mashynje kvalit1dran i stroze nadziran u jednom svoshyjem dijelu zaclrZava ili povecava kvalit1dranost te postaje fleksibilniji

Rad nezaposlerost i dokolica

rada l1E~ih klasa i sociolozi tvrcle cla su radnici

u doba radili sarno onoliko koli ko 5U smatrali nuznim Shoshana ZubofT kaze

po SlJ Sf

vola razdobjo angaimono i rozdobljo OC~JOSlcnO~tI Nojveci dio radnilJ oktivnosti lIsredoto(n no 0 toverne rozonodo koo j drllstveni odnosi ogroncoshy

10 Ii SJ potpunu predonost radu

Zllboff 1988 str 31

Tekstilni racInici SU radili u vlastitirn dornovi-shy

poduzetnici npr James da 5U njihovi kaela bi ih SC tJu)ltuv

liti da rade

prcma radu posljedica l[i

1 KOji 5U rad smatrali poshyvezanim s rODstvom

2 bastinom je sve one koji su radili na te veiblla ratnike koji su vali za zivol krvavim borbama za

3 zidovskom i krscanskom tradicijom na divljenju prema a ne ijivo je da Biblija smar(a raa ~aznom za pocinjene grijene 00 doba kada su Adam i Eva p(otjerani iz ze maljskog covjecanstvo je bilo primorano zaradishyvati za zivot u liea svog

Sve do prije nekoliko stoljeca rad se smatrao ireshylevantnim koneeptom te necim sto treba iIi posve izbjegavati ili minimizirati Sve donedavllo radno vrijeme pojedinaca nUe bilo ujednaceno Unatoc tome mnoga novija istrazivanja nezaposlenosti pokazuju da mnostvu nezaposlenih rad doista neshydostaje a razlog nije tek smanjenje prihoda (vidi

Mod~Tna

rarlu staga su vrlo razlibta orI ili

cito su npr Samuel Smilts Keith Grint (1991) citira SmCeso Vll doktrinu cia nebo

raditi i trezvcno vjcrovanju ral1ih kalvinista

ni nuznim prema radli smatra da

u doba bin usmjeren prema odshyredenom zadatku posla orlredivaie su kada (~e i koliko Ijudi raditi Npr goclisshynjih doba regulirale su rad u poljoprivredi dok su tekstilni radnici radeei u vlaslitu domu sami od luCivali koliko (~e raditi i kada CC okoncati posao Rae i dokolica bili su CVfsto te nije bilo izrazenije razlike izmedu rada i provodenja slobodnog vremena

S dolaskom indusuijalizacije strojevi morali su se kontinuirano karistiti kako bi se otmiddotmiddot platili fiksni troskovi a poslodavci su stoga nasshytojali a naposljetku i uspjeli nametnuti svojim zaposlenicima redovite obrasce rada

Ti obrasci rada temeUili su se vise na vremenu nego na zadatku Thompson kaze Vrijeme posshytaje novae one ne prolazi vee se trosi Radniei koji su bili naviknuti na znatnu kontrolu obrazashyea rada primorani su suohti se s radnim danom u tvomici s naglaskom na toenosti sto smatraju represivnim pJUzaju otpor radu u odredenom vremenskom razdoblju Taka su prvi vlasnici

10 i dokolica

m

t1U

leI

pomiddot

nisti edashy

aea~




ot lasshym

1enu )OSshy

nki aza lom raju

radnf dike





neki

jc ostro





da razmon-iti

Vdo








i dokoJica






oltjcco







sIJogarada





Radnik niti













Me~







Komunizam otudcr1ia






EvahlacUa
















i dokolira

van














winile



h


or






a




)fa







zra- solidarnost








svo

Solidamost koja Sf



Durkheim 1947

U drustvu m




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




10 i dokolica

m

t1U

leI

pomiddot

nisti edashy

aea~




ot lasshym

1enu )OSshy

nki aza lom raju

radnf dike





neki

jc ostro





da razmon-iti

Vdo








i dokoJica






oltjcco







sIJogarada





Radnik niti













Me~







Komunizam otudcr1ia






EvahlacUa
















i dokolira

van














winile



h


or






a




)fa







zra- solidarnost








svo

Solidamost koja Sf



Durkheim 1947

U drustvu m




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




i dokoJica






oltjcco







sIJogarada





Radnik niti













Me~







Komunizam otudcr1ia






EvahlacUa
















i dokolira

van














winile



h


or






a




)fa







zra- solidarnost








svo

Solidamost koja Sf



Durkheim 1947

U drustvu m




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada





Me~







Komunizam otudcr1ia






EvahlacUa
















i dokolira

van














winile



h


or






a




)fa







zra- solidarnost








svo

Solidamost koja Sf



Durkheim 1947

U drustvu m




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




i dokolira

van














winile



h


or






a




)fa







zra- solidarnost








svo

Solidamost koja Sf



Durkheim 1947

U drustvu m




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




a




)fa







zra- solidarnost








svo

Solidamost koja Sf



Durkheim 1947

U drustvu m




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




i dolltolicltl

i lla lrzi Sll SU



meduovisnust


dobara i


DUlkheil111947


robe





interesa

ciarnOSli

karl moraine obveze

po~








P (I

d n

b n n

r tv








60

Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




Rau i dokoic 693



o


Profesije moral


1





i)iti













pokratoye




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




kolicina


Gna sio sc zapravo

Braverman 1974


mogu proizvod vise

neki ulo






Iii

me

ice j

ccm na Inc luju na

jn

C da rno

eke etmiddot

za )sti

mdu

ne

10shy

Jdshyefishyvi pi

)0shy

cUa odshy


proccsa koja pos~




krilicara





i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




i ciokolica

nadzor riacj



rebao je

procesa






vise


procoju







istina

rada On to

Braverman 1974










Dokazi 0 dekva

Usto sto



opao u U(~jdu





je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada






je to









rasprava 0











tiskarstvom i






13



R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada






R

kval jficiranot









u

1

2

3

4

vrdilj da SJ po

izobrazte nakon









1~

C

l t

r J c k d r

2 J

11

r

11

b

n k z n smiddot n T

S l n


P 51 12 n

43 76 o

52 n 27 13 51

5186 40 n V

d

l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




l1rlma

na jnci~middot

rim







valifi da ce im se




na

) jc da

ila











RaG i iukuilcCl 711





je mashydvashy











mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada





mcntu moil Dcini[j











u

protivi interesima











11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




11

) i

(h i 70

0

no ni cle~




og

i dokoliGl I


ilmiddot ()b~

vall







s fordizmom

Fordizam pro-shy




































svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada


























svoja





na u 15 pogl avlju)



nost l11aSOVlle

(Jna kaze


Pollcrt 1988



sarno veliki





















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




















nemiddot vrlo









se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada





se ma

0 do (I 0

pOStmiddotmiddot

(I

Ii

I



duo

du 11

S

Ol~



lzra~

Inika pra~

1shy


iozivshyolh 1

dCishy

10 i(i


u malirn






menadzera 11 101

I U tvorncarna u



nadzor 448




vrstCl nadzora

pa ie

Na-smatra da je



i svuda islo


47 i

411

i1S



je

je

Buducnost rada




se dojam da je koncept rada lako

Documents