SREDNJI VIJEK

Crkve u srednjem vijeku su i dalje najčešće bazilike – tip longitudinalne građevineKroz cijelu povijest umjetnosti su orijentirane istok – zapad (I – svetište, Z – ulaz), osim u 20. st.

ROMANIKA 11 i 12 st. - arhitektura

Romanička crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora, znači, rom. crkve su masivne i monumentalne. Veće su i bogatije nego ranije, imaju svodove (najčešće bačvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) – zbog praktičnih razloga (npr. zbog požara), ali i simboličkih – želja sa Božja kuća bude što veličanstvenija i impresivnijaUkrašene su i izvana – novost !!! – arhitektonski elementi i skulpture, nekad i bogato ukrašeno Z. pročelje

Elementi rom. bazilike:

1. narteks4. zapadni tornjevi5. glavni brod6. bočni brodovi7. križište s centralnim tornjem8. transept (poprečni brod)9. prezbiterij10. apsida11. deambulatorij

+ kripta (koja se ovdje ne vidi) – podzemni dio ispod svetišta u koje su

polagali prvo samo relikvije mučenika, a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike

Najviše rom. crkava i najznačajniji primjeri se nalaze u Francuskoj

ST. SERNIN u Toulouseu (J. Franc.) 1080-1120Hodočasnička crkva Primjer kako analizirati tlocrt: 5- brodna bazilika s 3-brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i apsidiolama svodovi su – u gl. brodu bačvasti

- u bočnim svodovima križni

Kompleks u PISI (1053-1272)

Katedrala, krstionica i toranj – kosi toranj !!!! – nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov

Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači

ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu

HORROR VACUI – strah od praznog prostora Nespretne proporcijeTeme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)

HRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi

Slikarstvo:Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS

Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedincaPlošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije

Razlika između rom. i got. raspela – za rom. je karakteristični prikaz ukočenog, živog Krista otvorenih očiju, dok se u gotici naglašava njegova muka – mrtvi, izmučeni Krist, izvijenog tijela u S-krivulji

GOTIKA 12, 13. i 14. st Za got. arh. se točno zna gdje i kad se javlja 1. put – u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu između 1137 i 1144.g., kada je opat Suger pregrađivao kor i opisao prednosti novog stila

U gotičko doba se javlja novi kult Bogorodice – novo doba koje se više okreće čovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) – mnoge

velike crkve su posvećene Djevici – Notre-Dame u Parizu, Chartresu, Amiensu, Reimsu, Rouenu...

NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!:

Šiljasti luk – zbog statičkih razloga,

Križno-rebrasti svod

Kontrafori – vanjski nosači, nevidljivi iznutra

- novi elementi omogućuju rastvaranje zida – velike prozore i vrlo visoke brodove – dojam lakoće, vitkost oblika- težnja za što više svjetla

NOTRE-DAME u PARIZU (započeta 1163.)

Tlocrt - zbijena i cjelovita osnova

Z. pročelje – 3-dijelna vertikalna podjela, 3 velika portala, zidovi su rastvoreni čipkastim arkadama, ogromnim portalima i prozorima – imamo dojam da su laki i šupljikavi

KATEDRALA u CHARTRESU

Kiparstvo - opće karakteristike:Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – prizori iz Biblije i životi svetaca- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...

Postepeno oslobađanje od kadra !!!!- likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima

Nove teme:KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)

Za likove je specifična S-krivulja

Slikarstvo:

Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu

- komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu

- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti

- najljepši sačuvani su u Chartresu

Karakteristike got. slikarstva općenito:

Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem

Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati

Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji

VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačije GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva – utjecao na razvoj renesansnog slikarstva

freske u kapeli ARENA u PADOVI- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom

prostora- krupni, čvrsti oblici, bez puno detalja

HRVATSKA – VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram

RENESANSA 15. i 16. st

Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost, ali se stil širi i ostalom Europom- 1. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja, sami sebi su dali ime – rinascitá – preporod (antike) – lat. renasci – ponovo se roditi

- gledaju na klasičnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralačkih snaga – ponovno oživljavanje nakon «1000-godišnjeg mraka»(u sr. v. su smatrali antiku poganskom)

- dolazi do naglog razvoja individualizma, čovjek stiče samopouzdanje, sumnja u tradicionalna vjerovanja i običaje

razdoblje renesanse se dijeli na:

ranu renesansu – XV. stoljeće – quattrocento – centar je FIRENZA visoku renesansu – XVI. stoljeće – cinquecento – centar RIM

RENESANSNI GRAD

- nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu – savršeno pravilnom zvjezdastom obliku, u kojem su funkcije grada predviđene i smišljeno raspoređene

Filarete: SFORZINDA

Primjer idealnog grada u Hrvatskoj: KARLOVAC

- gradnja je počela 1579., oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima

- unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini

renesansni trg – otvoren, prostran, prazan prostor, pravilnog oblikanpr. PIAZZA SS. ANUNZIATA, Firenza

- pravokutan trg, omeđen jednakim fasadama iste visine s arkadama – naglašavanje perspektive,

- veliki prazan prostor – statičan, miran i pregledan

U Hrvatskoj:DUBROVNIK –

- STRADUN – gotovo identične fasade jednakih visina tvore snažnu perspektivu

KULE – dvostruki prsten zidina i kula – unutrašnji s gotičkim prizmatičnim kulama, na njih su prislonjeni niski polukružni renesansni bastioniKula Minčeta na vrhu kao kruna grada

Razlika između gotičkih i renesansnih kula!!!! – zbog oružja

Got. kule su visoke i vitke, često četvrtaste – u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti, ali nisu imali veliku snagu

Ren. kule su niske, polukružne, masivne – zbog baruta i topova

RENESANSNA ARHITEKTURA

Novi naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se određuju po matematičkim proporcijamaGlavne karakteristike: upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola

RANA RENESANSA:

Filipo BRUNELLESCHI– kupola firentinske katedrale – novi način kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrađena još u gotici)

kapela Pazzi, Firenza, 1430.SIMETRIJA, PRAVILNOST – sve se sastoji od kvadratnih jedinica

- preuzimanje rječnika klasične antike redovi, polukružni lukovi i stupovi – nepromjenjivi elementi- mjere i proporcije točno određene

RENESANSNA PALAČA: kvadratni tlocrt s unutrašnjim dvorištem - atrijem- 3-katno rješenje sa završnim vijencem, stupnjevanje obrade od nižeg prema višem – teže lakše

pr. Michelozzo: Palača Medici-Ricardi

Leon Battista ALBERTI

- pisao traktate – rasprave «O slikarstvu», «O arhitekturi», «O skulpturi»- u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih građevina – idealni oblik sakralnih građevina je krug, ili izveden iz kruga – 4-kut, 6-kut, 8-kut- krug je savršeni i najprirodniji oblik – neposredna slika božanskog razuma

njegovi traktati su imali ogroman utjecaj, tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobičajene

Donato BRAMANTE:Tempietto, S. Pietro in Montorio, Rim, 1502- potpuno okrugla građevina

- 3-stepena baza, dorski red, kupola – vrlo malih dimenzija, ali ima monumentalnu težinu

SV. PETAR, Rim1. projekt – Bramante, 1506.

- centralna građevina – grčki križ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka pročelja

današnji izgled – Michelangelov projekt, 1546.- pročelje – kolosalni red - naglašava glavnu os drugačijom zap. apsidom i dodaje otvoreni

trijem (nije sagrađen)- kupola – na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima

MANIRIZAM 1525 – 1600

Koristi sve elemente renesanse, ali ih lišava snage i unutarnje koherencije, čudno, varljivo, nemirno, s neočekivanim obratima

Andrea PALLADIOVilla Rotonda, Vicenza, 1567-70

- centralna, simetrična, s 4 potpuno jednaka trijema- ne potiče na zadržavanje, tjera nas van, jer je nasuprot svakog ulaza

– izlaz

RENESANSNO SLIKARSTVO I KIPARSTVO

Novi stil se prvo javlja u kiparstvu (tek onda u arhitekturi i u slikarstvu)

Prvi kipar koji stvara zaista renesansna djela je DONATELLO

Sv. Marko (1411) – crkva Or San Michele - klasični kontrapost- Donatello tretira ljudsko tijelo kao artikulirani sklop, a draperiju kao odvojen element, podređen oblicima tijela koji su pod njom – ODJEVENI AKT

David, 1430.- 1. naga statua u prirodnoj veličini nakon antike

MASACCIOPrvi unio renesansne karakteristike u slikarstvo, relativno kasno – oko 1420. – koristi tek otkrivenu Brunelleschievu geometrijsku perspektivu, a njegovi likovi imaju tjelesnost i težinu kakvu gotika nije poznavala (uzor – Giotto), draperija sada pada kao prava tkanina koja je ovisna o oblicima tijela

fresko ciklus u kapeli Brancacci, Sta Maria del Carmine Porezni novčić

PIERO DELLA FRANCESCA- matematička rasprava – pokazao kako se geometrijska perspektiva primjenjuje na tijela u prostoru –

- promatra ljudsko tijelo kao skup geometrijskih tijela – kugla, stožac, valjak, piramida... – sistematsko pojednostavljenje prirodnih oblika

fresko ciklus u S. Francesco u Arezzu Bičevanje Krista

SANDRO BOTTICELLI- predstavnik druge struje

Rođenje Venere – plitko modeliranje, naglašeni obrisi, nema interesa za dubinu prostora, mršava tijela, bez težine i mišićne snage, kao da lebde Primavera

VISOKA RENESANSA (1500 – 1525)

LEONARDO DA VINCI

razmišlja o likovima kao o 3d tijelima koja postaju manje ili više vidljiva ovisno o svjetlosti, likovi nisu oštro odvojeni

Bogorodica u pećini (1481)– likovi izranjaju iz polutame- zrak pun vlage blago zamagljuje oblike, izmaglica – SFUMATO

Posljednja večera (1485), Sta Maria delle Grazie, Milano- u centru je mirna i statična figura Krista piramidalnog oblika- apostoli gestama otkrivaju svoju ličnost i svoj odnos prema Kristu –

psihološka drama - NOVOST!!! – Juda više nije izdvojen s druge strane stola (kao na

ranijim prikazima), već je naglašen time što je jedina figura koja uzmiče, i jedini je u sjeni

Mona Lisa (1503)

MICHELANGELO BUONAROTTI- prije svega kipar, iako je bio i slikar i arhitekt

David, 1501.- smiren i napet istovremeno – radnja u mirovanju – karakteristično za

Michelangela

Mojsije

svod Sikstinske kapele, Vatikan, 1508-12.- likovi i prizori ritmično raspoređeni unutar naslikanog arhitektonskog

okvira- 10 prizora iz Knjige postanka – od stvaranja svijeta do Noinog

pijanstva + proroci, sibile, nagi mladići, slikane skulpture...

RAFFAELLO SANTI- spojio kvalitete Leonarda i Michelangela – slikarstvo istovremeno lirsko i dramsko, slikarski bogato i skulptorski solidno

Vatikanske Stanze – Atenska škola, 1510.- idealni primjer visokorenesansnog slikarstva

MANIRIZAM ( 1525-1600)

- razbijanje klasične visokorenesansne kompozicije – umjesto stabilne piramide – dramatične dijagonale

- izdužene proporcije likova, nestabilni su (stoje u nekim nezgodnim pozicijama, kao da će pasti svaki čas)

- nejasan prostor (renesansni prostor je bio jasno čitljiv)

- kolorit je čudan i sablastan – tamno, prevladavaju žutozeleni i ljubičasti tonovi

- TINTORETTO, EL GRECO

BAROK 17. i 18. st (1600 – 1750)

Prvobitno značenje riječi – nepravilno, groteskno

Stil se javlja u Rimu krajem 16. st. – izražava duh protureformacije, apsolutizma, centralizirane države (ali brzo prodire i na protestantski sjever i cvjeta u građanskoj Nizozemskoj)

GRAD

Vrlo složeni sustav fortifikacija (zbog naprednijeg načina ratovanja – topovi – vanjska utvrđenja, bastioni i platforme, zemljani nasipi – grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza

VAUBAN: NEUF-BRISACH (Neue Breisach)

- velike avenije – široke i ravne - najvažniji simbol i glavni element baroknog grada

- i zbog potrebe javne demonstracije moći – vojske – dojam čvrstih i ravnih redova vojnika, lakše je održavati red negu u uskim i vijugavim srednjevjekovnim uličicama

- otvoreni trg – kružni ili ovalni prostor iz kojeg se radijalno šire avenije, organizirani pomoću vertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju važan scenski element

Bernini: Trg Sv. Petra u Rimu (1657.)- četverostruka kolonada sa strane, naprijed pročelje Sv. Petra- obelisk u centru, simetrično s obje strane su fontane

čovjekoliki oblik zagrljaja - "velika slika Crkve" koja grli cijeli grad i svijet - urbi et orbi)veliki sadržač koji se neprimjetno puni i prazni, djeluje zatvoreno, a u biti je otvoren – kolonade su propusne granice – zatvoren, ali pristupačan prostor

VERSAILLES (1642 – 1686)Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart, vrtove je projektirao Le NotreVeliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu

- parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu – apsolutna simetričnost

- postepeno razvođenje volumena – palača – parkovi – priroda- veliki trg pred palačom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od

kojih se glavna nastavlja u osi parkova

BAROKNA ARHITEKTURA

- bujni i slikoviti, kičasti oblici katolička crkva se suprostavlja racionalno-asketskom programu reformacije raskošnom arhitekturom

- slikarstvo je vodeća likovna vrsta u baroku slikovitost je osnovno načelo oblikovanja :

- intenzivni kontrasti svjetla i sjene postignuti plastičkim oblikovanjem zida (obilna upotreba pilastara, polustupova i stupova, niša, plastičnih elemenata kao što su girlande i maske, portalnih i prozorskih okvira)- šarenilo materijala – pozlata, mramor, štukature (plitki reljefi izvedeni od smjese gipsa i vapna – lako se oblikuje, brzo se stvrdne), intarzije (ukrasi dobiveni umetanjem materijala različite boje i strukture)...

- atektonski postupci – konkavno-konveksno savijanje zida (Newton – svakoj sili odgovara protusila), nagomilavanje elemenata, tordirani stupovi (spiralno zavinuti) – RAZVEDENOST, DINAMIČNOST, igra prostora i volumena

- doživljaj beskrajnog prostora – otvaranje zida ili svoda iluzionističkim freskama

- sve je podređeno jednoj glavnoj ideji – npr. bočni brodovi postaju bočne kapele i tako se podređuju glavnom brodu

- GESAMTKUNSTWERK – maksimalna povezanost arhitekture, skulpture i slikarstva u jednom prostoru – zid ili stup kontinuira preko plastički oblikovane površine u svod – iluzionističku sliku koja često predstavlja nastavak arhitekture

SVIME TIME SE POSTIŽU DRAMATIČNI EFEKTI, PATETIKA, MAKSIMUM SJAJA I POMPOZNE RASKOŠI

Vignola & Giacomo della Porta:IL GESÙ, Rim, 1568 - protobarok- matična crkva jezuita + kolegij (učilište) otjelovljenje duha protureformacije – postaje osnova barokne arhitekture, koju isusovci šire po cijeloj Europi

- kompaktna jednobrodna bazilika s bočnim kapelama, nadsvođena bačvastim svodom sa susvodnicama – jedinstvo prostora time se postiže potpuna pažnja publike na oltar i propovjedaonicu

- ukrašena štukaturama i iluzinističkim freskama

dovršava se crkva Sv. Petra – Carlo Maderna- dodavanjem brodova na zapadnom dijelu – pretvaranje u baziliku- pročelje – naglašavanje središnjeg dijela – tipično za barok -

zgusnutim stupovima, dok su drugdje pilastri, u širem razmaku

Francesco BorrominiS. CARLO ALLE QUTTRO FONTANE, Rim, 1665.

- nova i uznemirujuća sintaksa- neprestana igra konkavnih i konveksnih površina prisutna u čitavoj

zgradi – u tlocrtu, na pročelju izgleda elastična, deformirana pod pritiskom

- tlocrt – «zgnječeni» oval – razvučeni grčki križ koji izgleda kao da je od gume

Balthasar NeumannCrkva VIERZENHEILIGEN, kod sela Lichtenfels, Njemačka, 1743-72

- sastoji se od nekoliko centralnih dijelova (ovali, krugovi) koji se ulijevaju i pretapaju jedan u drugi – dinamičan prostor

- u središtu je oltar 14 svetaca – naglašen i arhitekturom – stupovima koji ga okružuju

- štukature razvedenih, vijugavih vitica, iluzionističke freske na svodu – GESAMTKUNSTWERK

svjetovna arhitektura – palačaraskošno uređeni interijeri i monumentalna ogromna stepeništa, kakva se nikad prije nisu radila – glavni novi elementi eksterijer – naglašen središnji dio, a nekad i krajevi krila

BAROK U HRVATSKOJ

- najviše se odražava na arhitekturu (slikarstvo i kiparstvo sdamo ako su vezani za arh.)

SV. KATARINA, Zagreb, 1620-32- isusovačka crkva tipa Il Gesu – jednobrodna s bočnim kapelama- arhitektonska i koloristička obrada svih zidova – rozo – bijele

štukature- iluzionistička freska iza glavnog oltara – duboka perspektiva

naslikane arhitekture i pejzaža

crkva SV. MARIJE SNJEŽNE u Belcu, 1739.- okružena CINKTOROM - trijem s arkadama s unutrašnje strane,

izvana zatvoren zidom (često za proštenjačke crkve)

Barokno slikarstvo i kiparstvo

Novi stil treba više apelirati na emocije nego na intelekt. Ikonografija novog stila je direktna, jednostavna, očita i dramatična.

U vrijeme baroka čovječanstvo je vrlo pokrenuto – osvaja svijet, osniva kolonije – u baroknoj umjetnosti će se to odraziti naglašenom dinamičnošću

KIPARSTVO: - pokret, kretanje – skulptura je uvijek drukčija, ovisno o kutu gledanja- razigrana i pokrenuta obrisna linija- konstantna izmjena volumena i prostora – što rezultira jakim

kontrastima svjetla i sjene

Gianlorenzo BERNINI:Davidbarokna karakteristika je nagoviještena prisutnost Golijata, izgleda kao polovina jednog para

- David jasno pokazuje gdje je neprijatelj, a prostor između njih je pun snage

- iluzija o prisutnim ličnostima ili snagama – nevidljiva dopuna NOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZI

simbioza kiparstva i slikarstva, zajedno s arhitekturom stvara jednu složenu iluziju kapela Cornaro, Sta Maria della Vittoria, RimEkstaza sv. Tereze

- maksimalna pokrenutost draperija, naglašena emocionalnost i patetika

- 2 lika na oblaku koji lebdi, osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih izgledaju dematerijalizirano, svjetlo se naglašava zlatnim zrakama, koje stvaraju iluziju kao da je izvor svjetlosti na iluzionističkoj fresci na svodu

- da bi upotpunio iluziju ugrađuje i gledalište – na stranama su balkoni s mramornim kipovima obitelji Cornaro, s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnosti

SLIKARSTVO:Pokret je temelj barokne slike: dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-hladno), dramatični kontrasti svjetla i sjene

- prikazuje izrez iz stvarnosti – uvijek je nešto nedorečeno, nije sasvim vidljivo ili skriveno – NEIZVJESNOST = neizmjernost

- atmosferska perspektiva – svijest o velikim daljinama, beskonačnosti

CARAVAGGIO:Pozivanje sv. Mateja

- beskompromisni realizam – naturalizam- sveta tema opisana izrazima suvremenog života običnih ljudi- poreznik Matej sjedi s nekolicinim naoružanih ljudi u običnoj rimskoj

krčmi

- Krist – prikazan kao siromašan, bosih nogu i u jednostavnoj odjeći- religioznost trenutka izražena zrakom sunčane svjetlosti koja

osvjetljava Kristovo lice i ruku (gesta preuzeta iz stvaranja Adama) u mračnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja

Pieter Paul RUBENS:- Flamanac, putovao u Italiju, proučavao antiku, visoku renesansu i Caravaggia mišićavi likovi, dramatično osvjetljenje

- senzualnost, putenost

Nagli procvat slikarstva u Nizozemskoj – mnogo raznolikih majstora i stilovaREMBRANDT van Rijn

- pod utjecajem Caravaggiovog slikarstva – dramatični kontrasti svjetla i sjene, uglavnom noćni prizori, likovi izlze iz tame

- naglim prodorima svjetlosti ostvaruje teatralnost i dramatičnost- jedan od rijetki niz. slikara koji je prikazivao biblijske teme – Stari

zavjet- bio odličan portretist Noćna straža- grupni portret, ali je njime izazvao gnjev naručioca – u želji da izbjegne stereotipnu kompoziciju, stvara dinamičnu kompoziciju, u kojoj su neki likovi manje vidljivi, ili su u sjeni, a svi su jednako platili za portet

VERMEER van Delft- majstor svjetla – kristalno jasno svjetlo- žanr-slikarstvo- pojedinačni likovi, obično žene u svakodnevnim poslovima – stvara

se dojam bezvremenog svijeta mrtve prirode

Diego VELASQUEZ- Španjolac, dvorski slikar u Madridu, uglavnom slika portrete

kraljevske obitelji Las Meninas

- istovremeno i grupni portet i žanr-scena- slobodni, brzi potezi kista, impasto najosvjetljenijih površina

ROKOKO- minijaturni i pročišćeni barok – prisno, ljupko, čulno, bez

emocionalne dubine- patelne, nježne boje smjenjuju jarke boje i dramatične izmjene

svjijetlog i tamnog

Antoine WATTEAU Ukrcavanje na Kiteri

- vitki, ljupki likovi, otmjenost

- nova tema – FETES GALANTES (galantne zabave) – prizori iz otmjenog društva

19. STOLJEĆE - puno brža smjena stilova – klasicizam, romantizam, realizam,

impresionizam, postimpresionizam, simbolizamvrijeme obilježeno stalnim revolucijama i društvenim previranjimaURBANIZAM - Nastanak velegrada

- početak modernog doba

najvažniji moment za razvoj grada – INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA (parni stroj 1782)grade se tvornice, željeznice...u gradovima 19. st. nagli porast stanovništva – svi dolaze u grad u potrazi za poslom neki barokni elementi se nastavljaju – široke avenije i bulevari, veliki otvoreni trg s radijalnim avenijama – ali u još većim dimenzijama – trg više za boravak, samo promet

zbog sve većeg priljeva stanovništva javlja se nedostatak stambenog prostora – gradska zemlja se parcelira na pravokutne čestice, koje su uže prema uličnoj strani (vrijednost parcele se određivala prema uličnoj fronti), a protežu se duboko prema dvorištu, na kojima se grade zgrade za jeftino stanovanje – iskorištava se što više zemlje – rezultat su kuće nagurane jedne na druge, bez svjetla i zraka (većina prostorija ni nema prozore)time se postiže rešetkasta struktura grada (koja je najisplatljivija za graditelje – što veća gustoća naseljenosti, veća zarada)

- nema odvojenosti raznih gradskih funkcija – stambene, industrijske, trgovačke

sve veće prometne gužve – sve šire ulice

glavni elementi grada 19. st:tvornica, željeznica, slum

SLUM – radnička naselja – neorganizirana, nehigijenska naselja bijednih kućaonečišćeni zrak – dim, plinovi, smradnema vodovoda i kanalizacijebuka (smještena su u blizini tvornica i pruge) grozni, nehumani uvjeti života, smrad, prljavština, smeće se izbacivalo na ulicu i tamo ostajalo, držali su svinje koje su slobodno lutale po cesti, štakori, stjenice, uši, muhe, nedovoljno sanitarnih čvorova (u Manchesteru 1845. 212 ljudi na jedan zahod), nedostatak vode

ARHITEKTURA – historicizam

2. polovica 18. st. novi stil – KLASICIZAM – ponovni interes za antiku potaknut otkrićem Herkulanuma i Pompeja, te grčke arhitekture (dotad Grčka nije bila dostupna – pod Turcima) – antika je uzor za plemenitu jednostavnost i mirnu veličinu

npr. BRANDENBURŠKA VRATA u Berlinu – izvedena iz Propileja

NEOSTILOVI - neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok - svi ti stilovi su lažni, kulisni, jer skrivaju svoju konstrukciju

- industrijska revolucija donosi nove materijale i tehnike – željezne konstrukcije – gradi se samonosivi kostur, koji se prekriva lažnim omotačem zidova, stupova i lukova - elementi koji su u starijim stilovima bili nosivi, sada to više nisu, već su samo ukras

Charles Garnier: Opera u Parizu- neobarok, preobije ukrasa, šarenilo materijala

oblici, koji će snažno utjecati i na arhitekturu XX. st., mogli su se naći na nereprezentativnoj, industrijskoj arhitekturi – tvornice, skladište, željezničke stanice, mostoviHenri LABROUSTE: Čitaonica Ste. Genevieve

- prvi put da je željezo ostalo vidljivo, da je kostur ostao nepokriven, ali još uvijek glumi lukove i stupove, ima kapitele i baze – vitki stupovi od lijevanog željeza nose bačvaste svodove koji leže na lukovima od kovanog željeza

simbol nove arhitekture: EIFFELOV TORANJ (1887)- 300 m visok- gola, jasno vidljiva željezna konstrukcija

slikarstvo i kiparstvo 19. st

KLASICIZAM (kraj 18. i poč 19. st) - vrhunski uzor je antika (plemenita jednostavnost i mirna veličina) – zahtjev za maksimumom arheoloških pojedinosti, za herojskim stavovima i izrazima, likovi se prikazuju u klasičnoj odjeći (čak i kad se prikazuju suvremene teme)

Jacques Louis DAVID* Sokratova smrt

- kompozicija se razvija paralelno s planom slike – poput reljefa

- likovi su čvrsti i nepomični kao kipovi

Klasicisti isticali CRTANJE (liniju) iznad slikanja (boje), za razliku od romantičara kojima je glavno izražajno sredstvo BOJA

ROMANTIZAM (30-te)- dominacija osjećaja i imaginacije nad razumom, nostalgija za prošlim

vremenima (najčešće srednji vijek), depresivne krize – Weltschmertz (svjetska bol), dubok osjećaj za prirodu, naglašeni individualizam

- razočarani industrijskom revolucijom i prestrašeni društvenim i ekonomskom promjenama bježe u prošlost, daleke egzotične krajeve ili nestvarnu idilu ladanjskog života

- pejzaž se afirmira kao samostalna tema, bez uklapanja likova – priroda izražava stanje duše slikara, slikaju je u njenim nepredvidivim stanjima, naglašavaju njezinu snagu i silu

William TURNER – interes za obojenu svjetlost, tj. paru Brod s robljem

Francisco GOYA - Španjolac 3. svibnja 1808.

- pogubljenje građana Madrida koji umiru za slobodu, dok su vojnici zastupnici političke tiranije neosjetljivi na ponos svojih žrtava – simbol modernog doba

- blještavi kolorit, dramatično noćno svjetlokasnije se povlači u svijet snova i košmarnih vizija, inspiriran pučkim praznovjerjem (vještice, vukodlaci)

Eugene DELACROIX- oduševljenje Bliskim Istokom – posjetio S Afriku – teme – prikazi

harema, egzotičnih životinja- slavljenje slobode - *Sloboda na barikadama

REALIZAM 50-te - Gustave COURBET - romantičarsko isticanje osjećaja i mašte je samo bježanje od

stvarnosti tog vremena; suvremeni umjetnik se mora držati zbilje – «ne mogu slikati anđela, jer ga nikad nisam vidio»

* Tucači kamena- 2 lika u svakodnevnom poslu u prirodnoj veličini, prikazana

činjenički, bez petetike ili osjećaja, ali jedan lik je prestar, a drugi premlad za obavljanje tako teškog fizičkog posla i time se izaziva suosjećanje

IMPRESIONIZAM

Eduard MANET – uzor impresionistima

- novo razmišljanje o slikarstvu – naslikano platno je prije svega materijalna površina pokrivena bojom – trebamo gledati na nju, a ne kroz nj

- umjetnikova osnonovna stvarnost su potezi kistom i mrlje boje, a ne ono što oni predstavljaju – larpurlartizam – umjetnost radi umjetnosti

*Doručak na travi- slika izazvala skandal – nagi ženski lik s dva odjevena u prirodi – temi je nadređen čisto slikarski moment – koloristički kontrast toplih žućkastih tonova tijela i hladnih sivih i crnih tonova odijela muškaraca

Impresionisti pokušavaju uhvatiti trenutni dojam, impresiju- najviše ih zanima svjetlo i njegovi efekti na površinama, a kao

posljedica jarkog svjetla su sjajne intenzine boje- izlaze u prirodu i rade van ateljea - po 1. put napuštaju ustaljeni

način rada po skicama u ateljeu- ne drže se tradicionalnih pravila kompozicije – teme su neformalne i

spontane – osim pejzaža, prizori iz svijeta zabave – plesne dvorane, kavane, kazališta – suvremeni svijet

- kritičari su im zamjerali skicoznost, nedovršenost- slike djeluju plošno, kao titrava površina ispunjena svjetlošću i bojom- ime im je dao neprijateljski nastrojeni kritičar kad je vidio Monetovu

sliku «Impresija: izlazak sunca»

Claude MONET, Auguste RENOIREdgar DEGAS - najčešće slikao balerine

Auguste RODIN - kipar- nedovršenost kao estetsko načelo – naglašavanje materije i procesa

nastajanja- neravne izlomljene površine stvaraju optičke efekte

Vrata pakla – ishodište za mnoge skulpture - *Mislilac, *Poljubac

POSTIMPRESIONIZAM- umjetnici koji nadilaze ograničenja impresionizma u raznim

pravcima, dalje razvijaju impresionizam

Paul CEZANNE – odbija tradicionalni chiaroscuro i sjene tretira kao samostalne oblike – čvrste i jasno ograničene

- pojednostavljeni oblici s čvrstim tamnim obrisnim linijama (svi oblici u prirodi se temelje na stošcu, kugli i valjku – uzor kubistima), netočna perspektiva

Vincent VAN GOGH- izražavanje osjećaja – slike plamte bojom, pejzaži ispunjeni

ekstatičnim pokretom, uskovitlani, valoviti pejzaži

Paul GAUGUIN – začetnik simbolizma- ravni pojednostavljeni čvrsto uokvireni crnim linijama,

blistave,neprirodne boje- otišao živjeti na Tahiti gdje je inspiriran domorocima i njihovom

umjetnošću

ZAGREB MOJ ZAGREB

Katedrala – do potresa 1880.

Život u Zagrebu započinje na Kaptolu – najstarija crkvica na mjestu današnje katedrale izgrađena je između 9. i 11. st. – ne zna se kako je izgledala

- krajem 12. i poč. 13. st. umjesto nje grade veću kamenu crkvu, koja je srušena u provalom Tatara oko 1240.

GOTIKA13.st. gradi se kapelica sv. Stjepana unutar između potornih stupova stare crkve (danas u skolopu nadbiskupskog dvora) – u stilu rane gotike

- iz tog vremena je i stariji dio katedrale – poligonalno svetište i sakristija

- najstariji poznati ciklus fresaka u sakristiji katedrale – sv. Dominik i sv. Franjo – osnivači redova tada zastupljenih u Zagrebu – autor je vjerojatno neki talijanski umjetnik

kroz 14. i 15. st građen je trobrodni dio katedrale dvoranskog tipa (svi brodovi su jednake visine)

RENESANSA16. st. – katedrala 1512. dobiva renesansne utvrde – okružena je zidovima s 5 okruglih kula – središnja Bakačeva kula je srušena

BAROK- mramorni oltar sv. Križa – rad Francesca Robbe – izuzetno

ostvarenje visokog baroka (danas u Križevcima) – bogata raščlanjenost, izvrsna obrada mramora, dinamika likova

1730 – gradi se veliki dvokatni biskupski dvor, sa istaknutim središtem

gradske zidine

prvo se utvrđuje Gradec – u 13. st – imale su više kula od kojih su danas ostale samo kula Lotrščak i Popov toranj – četvrtaste gotičke kuleKaptol se utvrđuje 1469. – zbog opasnosti od Turaka – zidine su na zapadnoj stranu uz potok Medveščak (današnja Tkalčićeva), a na istočnoj uz Ribnjak

Crkva sv. Franje- u 2. pol. 13. st. – dolaze franjevci i grade samostan s crkvom (na

Opatovini)- longitudinalna gotička jednobrodnacrkva s bočnim kapelama koje su

dodane u 17. st.

Crkva sv. Marka

Postojala je romanička trobrodna bazilika sa zvonikom blizu svetišta (rom. tip tlocrta, okrugli masivni stupovi, romanički prozor na južnom pročelju)

- na njenom mjestu u 14. st. se gradi gotička crkva – trobrodna dvoranska župna crkva – križni gotički svodovi, razmjerno dugačko poligonalno svetište

- poč 15. st. – južni portal – bogato ukrašen kipovima – apostoli, Krist, Marija, a u središnjoj dvodijelnoj niši – sv. Marko – zaštitnik grada – autori – radionica Petra Parlera iz Praga

Crkva Sv. Katarine

barokne palače – uz istočni i sjeverozapadni rub Gradeca – Opatička i Demetrova ulicanajljepša i najveća je palača Oršić–Rauch – danas Povijesni muzej

ZAGREB u drugoj polovici 19. st. - historicizam

- u tom periodu se gradi veći dio centra Donjeg grada

iz 70- tih godina potječe regulacija Donjeg grada, koja se još dugo ostvarivala:

ZELENA POTKOVA – potkovasti niz trgova i perivoja- trgovi, parkovi i zelene površine sa istaknutim javnim zgradama -

šetnice, perivoji i drvoredi obogaćeni objektima za igru i razonodu (npr. glazbeni paviljon na Zrinjevcu) – predviđeni za masovnu zabavu

- glavni objekti na trgovima su u funkciji kuturne i nacionalne reprezrentacije – HAZU, Umjetnički paviljon, HNK...

- svaki trg je samostalna cjelina ravnopravna drugima- za razliku od Pariza, Beča i drugih europskih gradova gdje je

urbanizam 19. st. podređen prometu i industriji Zelena potkova je puno humanija i intimnija

najvažnije ličnosti za formiranje stila 19. st u Zagrebu su bili Iso Kršnjavi i Herman Bolle

Iso Kršnjavi - predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu – imao je vrlo veliku ulogu u razvoju kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, simbol njegove

djelatnosti je Palača Odjela za bogoštovlje i nastavu (danas Povijesni institut) u Opatičkoj 10

- po zamislima Kršnjavija- Gesamtkunstwerk u kojemu se spaja duh antike, kršćanstva i

humanizma (po Krš. – temelj prosvjete i kulture 19. st)- na slikama u unurašnjosti prikazani događaji iz hrvatske povijesti –

tada mladi umjetnici – Celestin Medović, Oton Iveković, Bela Čikoš Sesija, Vlaho Bukovac...

- drugi njegov veliki projekt je bio ŠKOLSKI FORUM – (Mimara)- zamišljen kao skup školskih i muzejskih zgrada, sa školskom crkvom

u sredini u neorenesansnom stilu- napravljena je na kraju samo jedna monumentalna zajednička

zgrada srednjih školaHERMAN BOLLE:

Katedrala 1880 – veliki potres koji je jako oštetio katedralu, obnova u neogotičkom stiluKatedrala dobija 2 visoka tornja, novi neogotički portal, uklonjeni su barokni oltari, a Bolle je projektirao nove neogotičke, crkveni namještaj, vitraje...

Mirogoj – gradnja započinje 1879.- cjeloviti projekt groblja – arkade, paviljoni, grobne kapele,

mrtvačnica – sve tvori skladnu cjelinu – najbolje Bolleovo djelo

Hrvatsko narodno kazalište, 1896.Projekt atelliera Fellner & Helmer – «tvornica kazališta» u 2. pol. 19. st.

- 48 kazališta po cijeloj Europi- vrlo slična kazališta su projektirali i u Varaždinu i Rijeci- izvana bogata dekoracija u neobaroknom stilu

Željeznički kolodvor, 1890-92- projekt Ferenca Pfaffa – projektirao i kolodvore u Rijeci, Karlovcu i

Osijeku- izdužene trodijelne ili petrodijelne strukture s naglašenim uglovima i

središtem- dekoracija u stilu neoklasicizma, alegorijske kompozicije