samoupravno preduzeće: nastanak i evolucija
DESCRIPTION
Samoupravno preduzeće: nastanak i evolucija. ili preduzeće u društvenoj svojini. Nastanak SP. Pedesete godine u FNRJ Društvena svojina (umesto državne) Ekonomsko značenje društvene svojine: - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Samoupravno preduzeće: nastanak i evolucija
ili
preduzeće u društvenoj svojini
Nastanak SP• Pedesete godine u FNRJ
• Društvena svojina (umesto državne)
• Ekonomsko značenje društvene svojine:
Vlasnik nije ni pojedinac ni država ni institucija; prava upravljanja izvode se iz
rada na društvenim sredstvima
• Kolektiv (zaposleni)
• Samostalnost preduzeća
• Tržište robe (dobara i usluga)
Ilirsko preduzeće
• B.Ward (USA)
• Osnova modela - preduzeće iz pedesetih godina u FNRJ
• Pretpostavke: preduzeće -
(a) maksimizira vrednost neto-autputa po zaposlenom umanjenu za troškove (y);
(b) ima fiksnu obavezu prema državi za korišćenje kapitala (R);
(c) plaća fiksnu i propisanu minimalnu nadnicu po zaposlenom (w).
Ciljna funkcija ilirskog preduzeća
L
RwLLpfy
)(
ili
L
iKpYy
R
L1 Lo L2 L
w
T
INFO 2.1. Na slici vidimo kako ilirsko preduzeće maksimizira svoju ciljnu funkciju. Prvo zapazimo da je y pozitivno u rasponu zaposlenosti od L1 do
L2. Međutim, maksimum y se postiže pri najvećoj razlici između krive troškova (T) i prihoda (R) po zaposlenom što utvrđujemo na osnovu istog nagiba krivih u datoj tački. Zaključujemo da preduzeće postiže ravnotežu pri zaposlenosti Lo.
max y
Paradoksi ilirske firme
• Određen stepen centralizacije - akumulacija (štednja) - kamata na poslovni fond: R
• Kratak rok - jedan varijabilan faktor: L
• Šta se događa u dve situacije:
(a) država menja (povećava) kamatu na poslovni fond
(b) cena robe se menja (raste)...
EFEKAT PORASTA KAMATE
VMPL
y
y'
Lo L1 L
Din.
Slika 2.1.
L0 L1 L0 L1 L
EFEKAT PORASTA CENE
MPVL
y
Lo L
Din.
VMPL
y'
y
Din.VMPL’
L1 L0 L
w
• Samoupravno Samoupravno preduzepreduzećće smanjuje e smanjuje proizvodnju i proizvodnju i zaposlenostzaposlenost
• Privatno preduzePrivatno preduzećće e povepoveććava proizvodnju i ava proizvodnju i zaposlenostzaposlenost
• PARADOKS SPPARADOKS SPLp
Kratki i dugi rok
• Paradoksi se javljaju u kratkom roku
• Jedan varijabilni faktor – rad (L)
• K se ne menja na kratak rok (definicija kratkog roka)
• Dugi rok – svi faktori varijabilni
• Posredan efekat kratkoročnih paradoksa
• Izbor kapitalno intenzivnije tehnike !
Model sa decentralizovanom akumulacijom
• Sredina šezdesetih godina
• Ukidanje kamate na poslovni fond
• Samostalno formiranje akumulacije i dohodaka (namenska/interna raspodela)
• pY = Ly + A
• Empirijska istraživanja
Rezultati
Ponašanje u raspodeli
a = a (pY /L)
pri čemu:
a ' 0 i a '' 045
A/L
ypY/L
pY/L
VMPL
y'
y
Din.
VMPL’
L0 L1 L
EFEKAT PROMENE CENE
LP
ZAKLJUČAK:
Nema paradoksa, mada SP ipak zapošljava manje radnika (i manje povećava proizvodnju) od PP
Problem sa alokacijom
• Implicite, model pretpostavlja ravnotežu sa jednakim y i A/L
• Problem: ako svako preduzeće ostvari jednake A/L može da se javi sledeći problem: nejednaki K/L impliciraju nejednake A/K tj. nejednake stope rasta g…
• Ako gi > gj tada rast može da se ostvari samo po stopi gj osim ako ne postoji efikasan mehanizam realokacije štednje...
Problem sa alokacijom (2)
• Teorija proporcionalnog rasta
• Veća (A/K)i nije dovoljna za veću gi zato što je matrica privrede nerastaviva
• Naime, manji rast proizvodnje u preduzeću j dovodi do manjka realnih dobara pa preduzeće i ne može povećanom A da dođe do realnih sredstava za brži rast…
• Šta se događa?
Rast i alokacija
=
Samo uz realokacioni mehanizam
Akumulacija kao element ciljne funkcije
• Sredina sedamdesetih godina
• Ideja o istovremenoj maksimizaciji y i α (α=A/K)
• Dilema: u kakvom su odnosu y i α ?
• Ako α zadato ilirsko preduzeće
• Ako y zadato privatno preduzeće (bez privatne svojine!?)
• Zašto maksimizirati α ?
• Nova mogućnost - Zakon o udruženom radu...
Novi mehanizam realokacije kapitala
• Dva instrumenta:Zajednički dohodak = ulaganje K iz jednog u
drugo preduzeće i učešće u rezultatu (dohotku) do povraćaja uloženih sredstava (pozajmica?)
Zajednički prihod = zajedničko ulaganje K više preduzeća u zajedničku investiciju i učešće u rezultatu (dohotku), proporcionalno uloženim faktorima, do povraćaja sredstava od novog preduzeća (joint venture?)
Pokušaj formalizacije
• (i) kada se pY menja, menjaju se obe veličine: y i i to u istom pravcu;
• (ii) u ravnoteži, individualni y-i i -e moraju biti jednaki prosečnim (ravnotežnim) veličinama (supskript o ) tj. y o i o .
(iii) Ukoliko se lična potrošnja i akumulacija tretiraju na isti način (tj. kao podjednako važni elementi ciljne funkcije), možemo pretpostaviti da će obe veličine – i y i – imati iste stope rasta što implicira da relacija y/ mora biti konstanta ili, na osnovu (ii):
L
KpYy
Poznata funkcija cilja: ; poznati uslovi:
o
oyy
Reakcije na promenu
cene
VMPL
y'
y
Din.
VMPL’
L0 LL0,1
Iako nema naopake reakcije kao ranije, preduzeće opet ne reaguje na dobar način: promena cene ne izaziva nikakvu promenu u ponudi... Slabije reaguje od prethodnog modela!
Korekcija modela (1)1. Uvodimo pretpostavku o minimalnoj
nadnici w
2. Raspodeljuje samo “profit” tj. pY-Lw.
3. Novi izraz glasi:
Naizgled uobičajena funkcija cilja ali ipak zapazimo:
L
KLwpYwy w
Reakcija na promenu
cene
MPVLy'
y
Lo L1 Lp L
Din.
MPVL’
wPreduzeće dobro reaguje na tržišne podsticaje – porast cene izaziva rast
proizvodnje i zaposlenosti. Preduzeće ne reaguje ni
sada istovetno kao privatno preduzeće...
ZAKLJUČAK
• Razvoj tržišno orijentisanog samoupravnog preduzeća dovodi do razvoja tržišnih elemenata i u razmeni robe i angažovanju faktora
• Poslednji model bi mogao da funkcioniše (alokacija)• On se i dalje razlikuje od privatnog preduzeća
(drukčija organizacija – Lange) ali ne u osnovnim tendencijama ponašanja
Da li utiče oblik svojine ?
FP Efekat
• Furubotn & Pejovic (1970)
• Ispituju dve ciljne funkcije:
(a) Dohodnu (y) i
(b) Imovinsku
• Ideja (b) da zaposleni (kao i vlasnici) nastoje da maksimizuju svoje bogatstvo, a ne tekuće dohotke
IZBOR
• Ulagati u preduzeće u kome se radi tj.
• U DRUŠTVENU SVOJINU
• ili...
• Raspodeliti ceo neto autput (pY/L = y+A/L), bez ulaganja u preduzeće i
• ŠTEDETI/ULAGATI PRIVATNO
GDE ULOŽITI PRIVATNO ?
ŠTEDNJA U BANCI• Ako uložimo novac u
banku dobijamo prinos u vidu kamate (iA/L)
• Posle godinu dana naša imovina iznosi
A/L + iA/L
• Ako uložimo novac u (društveno) preduzeće možemo računati na prinos od K (Y)
• Posle godinu dana naša imovina iznosi
Y/L
Šta je bolje ?
Vremenski horizont
PRIMER:i = 5%; A/L = 100; Y/L = 20 (20%)
1. Horizont - 1 godina:A/L+ iA/L = 105 Y/L = 20
2. Horizont - 3 godine: A/L+ iA/L = 115,76 Y/L = 72,8
3. Horizont - 5 godina:A/L+ iA/L = 127,63 Y/L = 153,81
>
>
<
Logična pretpostavka : i < Y/K
Zaključak
U zavisnosti od:
1. vremenskog horizonta i
2. razlike u prinosima
utvrđujemo da li će zaposleni ulagati u društvenu svojinu ili neće...
FP efekat nije empirijski potvrđen
(problem kamatne politike)
FP EFEKATu mešovitoj privredi (1)
Društveno preduzeće• Pretpostavka o
efikasnosti:
Y/K = 20% = k• Ako je uloženo
K/L = 100• Dobitak = 20
Privatno preduzeće• Pretpostavka o
efikasnosti:Y/K = 20% = k
• Ako je uloženo K/L = 100
• Dobitak = 20
+ 100 = 120 !!!
Mogućnost izbora
NA GODIŠNJEM NIVOU
• U mešovitoj privredi, uz pretpostavku o jednakoj efikasnosti privatnog i društvenog preduzeća...
• NIKADA se ne isplati ulaganje u društvenu svojinu
• Vremenski horizont ne igra ulogu (tek u beskonačnosti se efekat izjednačuje) Zašto?
• Zato što u privatnom aranžmanu ostvarujemo imovinu = K+k, a u društvenom samo k
Šta možemo da zaključimo?
PRIVATNA I DRUŠTVENA SVOJINA
INVESTICIJA
• DRUŠTVENADRUŠTVENA • PRIVATNAPRIVATNA
PRINOS
INVESTICIJA
PRINOS
INVESTICIJADRUŠTVENA SVOJINA
PRINOS
PRINOS
PRINOS
PRINOS
PRIVATNA SVOJINA
ŠTA PREOSTAJE ?
(a) Postepeno gašenje, likvidacija
ili
(b) Privatizacija