1

2

Sadržaj

1. UVOD................................................................................................................................................. 3

2. ČLANOVI .......................................................................................................................................... 5

3. KNJIŽNIČNA GRAĐA ..................................................................................................................... 6

4. KULTURNO-OBRAZOVNI PROGRAMI .................................................................................... 7

5. DIGITALIZACIJA ZAVIČAJNE KULTURNE BAŠTINE............................................................ 9

6. SURADNJA .................................................................................................................................... 10

7. STRUČNO OBUČAVANJE I USAVRŠAVANJE KNJIŽNIČARA ............................................ 10

8. BIBLIOBUS ................................................................................................................................... 11

9. FUNKCIJA ŽUPANIJSKE MATIČNOSTI ................................................................................. 11

10. RAVNATELJSTVO..................................................................................................................... 12

11. INFORMIRANJE I PROMIDŽBA ............................................................................................ 12

12. NOVA OPREMA, INVESTICIJE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE, DONACIJE ........... 12

13. PRETPOSTAVKE ZA RAD KNJIŽNICE ................................................................................ 13

14. REZULTATI ISTRAŽIVANJA O ZADOVOLJSTVU GRAĐANA RADOM KNJIŽNICE I

ČITAONICE „FRAN GALOVIĆ“ KOPRIVNICA ........................................................................... 15

15. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 16

3

1. UVOD Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica (dalje: Knjižnica) je narodna knjižnica koja obavlja funkciju

gradske knjižnice i županijske matične knjižnice. Osnivač i vlasnik Knjižnice je Grad Koprivnica.

Sažetak djelokruga rada

Djelatnost Knjižnice obuhvaća osobito: nabavu knjiga i ostale knjižnične građe (tiskanih i na drugi način

umnoženih publikacija, rukopisa, AV građe, elektroničke građe, igračaka i sl.), stručnu obradu, čuvanje i

zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjere zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro, izradu

biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i

baza podataka, omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim

potrebama i zahtjevima, osiguravanje korištenja i posudbe knjižnične građe te protok informacija,

poticanje i pomoć korisnicima pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora te

vođenje dokumentacije o građi i korisnicima.

Knjižnica obavlja i druge poslove knjižnične djelatnosti utvrđene zakonom i Statutom Knjižnice, kao

i ostale zadaće i poslove kojima se promiče njena kulturna, obrazovna, stručna i znanstvena funkcija.

Pored navedenih djelatnosti Knjižnica obavlja i druge djelatnosti u manjem opsegu ako služe registriranoj

djelatnosti i pridonose iskorištenju prostornih i kadrovskih kapaciteta, a posebno organiziranju i

izvođenju programa stalnog usavršavanja u području knjižničarstva.

Nagrade i priznanja

Knjižnica je dobitnica lokalnih, nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja. U 2018. je dobila:

o Nominaciju za UN-ovu Nagradu WSIS - World Summit on Information Society Project Prize

2017. za program potpore romskoj zajednici;

o Nagradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Dijani Sabolović-Krajina,

ravnateljici Knjižnice, za izniman doprinos knjižničarskoj struci u Republici Hrvatskoj;

o Nagradu Eva Verona višoj knjižničarki Maji Krulić Gačan za posebno zalaganje mladih

knjižničara do 35. godina u radu, inovacijama i promicanju knjižničarske struke (2018.).

Najvažnije nagrade prijašnjih godina:

o Plaketa Grada Koprivnice za izuzetan doprinos na području kulture i provođenju projekata

vezanih uz populariziranje knjige, čitanja i pismenosti (2006.)

o Zahvalnica Koprivničko-križevačke županije za razvoj Županije na kulturno-obrazovnom

području (2009.)

o Nagrada Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković za poseban doprinos knjižničarskoj struci za

izobrazbu knjižničara za rad sa slijepim i slabovidnim osobama i sudjelovanje u međunarodnim

programima (2010.)

o EIFL Public Library Innovation Programme (EIFL-PLIP) Innovation Award za program

potpore romskoj zajednici pomoću korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije (2013.)

o Povelja „Društva Naša djeca“ i Hrvatskog društva za preventivu i socijalnu pedijatriju pod

pokroviteljstvom Ureda UNICEF Hrvatska za uzorno provedenu Naj-akciju 2013. „Male knjižnice

u pedijatrijskim ordinacijama“ (2013.);

o Nacionalno priznanje Hrvatskoga knjižničarskog društva „Knjižnica godine“ za inovativan,

kreativan i kvalitetan rad u 2013. (2013.)

o The 2014 American Library Association (ALA) Presidential Citation for Innovative

International Library Projects for In-house library training program supporting Roma people

(2014.)

4

o INELI Balkans Innovation Award (International Network of Emerging Library

Innovators/Balkan region) - nagrada međunarodne mreže perspektivnih knjižničara-inovatora

s područja Balkana u iznosu od 4000 eura za implementaciju inovativne usluge – projekta

„Rastemo čitajući: poticanje rane pismenosti u ruralnim područjima Koprivničko-križevačke

županije“ autorice dipl. knjižničarke Ane Škvarić, voditeljice koprivničke Bibliobusne službe

(2016.).

Primjeri dobre prakse Knjižnice uvršteni su u brojne domaće i međunarodne publikacije, a ovdje

ističemo sljedeće:

1. Knjiga preporuka za Europsku komisiju na temu Kulturna raznolikost i interkulturni dijalog

(http://ec.europa.eu/culture/library/reports/201405-omc-diversity-dialogue_en.pdf).

2. ELINET - Europska mreža za poticanje pismenosti ( http://www.eli-net.eu/good-

practice/examples-of-good-practice/detail/project/knjige-za-bebe-books-for-babies).

3. Digitalni vodič 1001 libraries to see before you die

(http://1001libraries.wordpress.com/2014/08/17/name-of-the-library-public-library-fran-

galovic-in-koprivnica-croatia/)

4. Sabolović-Krajina, D. Small Public Libraries as Publishers. // The Journal of Electronic Publishing

(JEP), Volume 20, Issue 2: IFLA 2016 Satellite Meeting Proceedings - Libraries as Publishers:

Building a Global Community, Summer 2017. Dostupno na:

http://www.journalofelectronicpublishing.org/

5. Krulić Gačan, M. Crisis of Professional Identity or Challenge for Personal Development : My Story

as a Reference and User Services Librarian.// IFLA World Library and Information Congress, 83rd

IFLA General Conference and Assembly, TEMA: Libraries. Solidarity. Society., Wroclaw, Poland,

19. - 25.8.2017. Dostupno na: http://library.ifla.org/1638/1/122-krulic-en.pdf

6. Dijana Sabolović-Krajina, D. Croatian public libraries in time of crisis. // IFLA Journal, First

Published December 11, 2018 Research Article https://doi.org/10.1177/0340035218811320

7. Krulić Gačan, M. ; A. Kerovec. Knjižnica – točka integracije i senzibilizacije: deset godina suradnje

Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica i Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije.

// Socijalno inkluzivne knjižnične usluge : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa povodom

10. obljetnice usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica,

Koprivnica, 18.11.2016. / uredila Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica : Knjižnica i čitaonica „Fran

Galović“ Koprivnica, 2018. Str. 74-88.

8. Vugrinec, Lj. ; A. Hatadi. Digitalne zvučne knjige u osnovnim i srednjim školama Koprivničko-

križevačke županije – pomoć djeci i mladima s teškoćama čitanja. // Socijalno inkluzivne

knjižnične usluge : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa povodom 10. obljetnice usluge za

slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica, Koprivnica, 18.11.2016. /

uredila Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica : Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica,

2018. Str. 100-106.

9. Gašpar, I. Programi podrške Romima u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica. // Socijalno

inkluzivne knjižnične usluge : zbornik radova znanstveno-stručnog skupa povodom 10. obljetnice

usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica, Koprivnica,

18.11.2016. / uredila Dijana Sabolović-Krajina. Koprivnica : Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“

Koprivnica, 2018. Str. 129-137.

10. Gašpar, I. ; R. Janus. Tematski otoci i klasifikacija u Dječjem odjelu Knjižnice i čitaonice „Fran

Galović“ Koprivnica / „Knjižnice u procijepu 3: stručna obrada knjižnične građe namijenjena djeci

i mladima, Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije, Sisak, 2018.

Knjižnica je i u 2018. godini djelovala u skladu sa zakonskim odredbama, svojim Programom rada i

strateškim smjernicama - misijom, vizijom, vrijednostima i ciljevima. Poslovanje i organizacija rada bili su

usmjereni na osiguravanje ravnopravnog pristupa znanju, informacijama i kulturno-obrazovnim

sadržajima svim dobnim i društveno-profesionalnim skupinama stanovništva grada Koprivnice i

5

Koprivničko-križevačke županije. Koristila se za potrebe obrazovanja, cjeloživotnog učenja, razonode,

stjecanje znanja iz različitih područja ljudskog djelovanja, stjecanje kvalifikacija i prekvalifikacija,

pokretanje vlastitog poduzetništva i dr. Doprinosila je većoj kvaliteti života u lokalnoj zajednici s

fokusom na: poticanje čitanja i pismenosti na tradicionalnim i novim medijima, posebice kod djece i

mladih; korištenje suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije; kulturnu, obrazovnu,

digitalnu i socijalnu inkluziju građana, posebice onih u nepovoljnom položaju i zagovaranje adekvatnih

prostornih i kadrovskih preduvjeta za društveno-komunikacijski višeslojnu knjižnicu 21. stoljeća.

Knjižnica je djelovala kroz odjele i službe: Dječji odjel, Odjel za odrasle, Stručno-znanstveni odjel,

Bibliobusnu službu, Službu nabave i obrade, Županijsku matična služba, Računovodstveno-upravnu i

tehničku službu. Knjižnicom je upravljalo Upravno vijeće, koje je održalo 19 sjednica. Stručni rad

Knjižnice zajedno s ravnateljicom vodilo je Stručno vijeće, koje je održalo 10 sjednica. Ravnateljica je

obavljala poslove rukovođenja, organiziranja, vođenja rada i poslovanja te pravnog zastupanja Knjižnice.

U raspravu i odlučivanje o stručnim i organizacijskim poslovima bili su uključeni svi djelatnici Knjižnice, a

rad se zasnivao na timskom radu.

2. ČLANOVI U 2018. godini u Knjižnicu se učlanilo 8155 osoba, što je za 745 ili 8,4% manje nego u 2017. Neki od

pretpostavljenih razloga za manje učlanjivanje su vanjski, kao što je smanjenje broja stanovništva zbog

iseljavanja, pad nataliteta, manje školske djece, starenje stanovništva, promjena stila života vezanog uz

informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, konkurencija drugih sadržaja za provođenje slobodnog

vremena te unutarnji, kao što su: manji broj dana otvorenosti Knjižnice u odnosu na prethodnu godinu

zbog revizije knjiga, ograničenja u ponudi usluga zbog skučenog prostora, naročito Dječjeg odjela i Odjela

za odrasle, nepristupačnog prostora na katovima Knjižnice djeci i odraslima s teškoćama kretanja te

ograničene mogućnosti ponude novih, naročito ITC usluga i programa atraktivnih djeci i mladima.

Članstvo je obnovilo 7024 osoba ili 86,13% , a prvi puta se učlanilo 1131 osoba ili 13,87% od ukupnog

članstva. Po teritorijalnoj distribuciji članova 5006 ili 61% od ukupnog članstva su stanovnici

Koprivnice, tj. svaki šesti stanovnik Koprivnice (30 864 stanovnika) član je Knjižnice; 3149 osoba ili

39% od ukupnog članstva ima prebivalište izvan Koprivnice, uglavnom na području Koprivničko-

križevačke županije (111 782 stanovnika). S obzirom na broj stanovnika grada Koprivnice i ukupan broj

članova, Knjižnica odskače od ostalih narodnih knjižnica u Hrvatskoj po obuhvatu članstva, koji iznosi

26% (nacionalni prosjek je 12%, a standard za narodne knjižnice 15%).

U 2018. subvencionirane članarine je osigurao Grad Koprivnica za 5006 stanovnika na svojem području,

Općina Gola za 69 stanovnika, Općina Legrad za 21 stanovnika, Općina Đelekovec za 30 stanovnika, a

općine koje obilazi bibliobus subvencionirale su članarinu za ukupno 2199 stanovnika.

Besplatno je učlanjeno 256 članova, a članarinu je platilo 574 članova. Prema Cjeniku Knjižnice,

besplatnu članarinu koriste djeca iz obitelji s troje ili više djece, kao i djeca čija su oba roditelja

nezaposlena, potom korisnici socijalne pomoći za uzdržavanje. Besplatnu članarinu dobile su i osobe koje

su sudjelovale u akcijama Dan otvorenih vrata i Učlanjivanje učenika svih srednjih škola u Koprivnici.

Struktura članova

Prema spolu, u Knjižnicu se učlanilo 5055 ženskih osoba (62%) i 3100 muških osoba (38%).

Struktura članova po dobi ukazuje da su djeca i mladi do 18 godina najbrojniji članovi Knjižnice (4019 ili

49,3%), slijede odrasli od 31-65 godine koji čine 2480 ili 30,4% članstva, potom mladi od 19-30 godina

koji čine 1073 ili 13,2% članstva te osobe treće životne dobi iznad 65 godina koje čine 398 ili 4,9% (185 ili

2,3% članova nema upisan datum rođenja).

6

U ukupnoj strukturi članova po obrazovno-profesionalnom kriteriju najviše ima učenika osnovnih škola

(2619 ili 32,1%), potom zaposlenih (2220 ili 27,2%), učenika srednjih škola (682 ili 8,4%), umirovljenika

(677 ili 8,3%), studenata (535 ili 6,6%), djece u bibliobusu (547 ili 6,7%), predškolske djece u Dječjem

odjelu (412 ili 5,1%), nezaposlenih (378 ili 4,6%), ostalih (85 ili 1,0%).

Struktura članova po stručnoj spremi ukazuje da je 4627 ili 56,7% članova u procesu obrazovanja, 1478

ili 18,1% ima srednju stručnu spremu, 999 ili 12,3% visoku stručnu spremu/mag. struke, 434 ili 5,3% višu

stručnu spremu/prvostupnik, 146 ili 1,8% ima nižu stručnu spremu, 44 ili 0,5% ima znanstveni

magisterij, a 15 ili 0,2% doktorat znanosti.

Struktura članova po socijalnom statusu ukazuje da se u 2018. u Knjižnicu učlanilo 200 djece iz obitelji s

troje i više djece izvan Koprivnice, 22 osobe s invaliditetom i 14 nositelja socijalnih iskaznica (svi oni

nemaju sufinanciranu članarinu od strane jedinica lokalne uprave, već im je Knjižnica donira).

Posjeti

Ukupan broj fizičkih posjeta prilikom korištenja građe, usluga i programa Knjižnice iznosio je 106 128 ili

421 u prosjeku dnevno. Od toga je broj posjeta uz posudbu građe iznosio 73 864 ili 300 posjeta u prosjeku

dnevno. Broj posjeta uz ostale usluge, obrazovno-kulturne programe i akcije iznosio je 32 264 ili 121 u

prosjeku dnevno. I nadalje se uočava trend porasta korištenja virtualnih usluga. U 2018. je zabilježeno

40 061 posjeta web stranici Knjižnice ili 149 posjeta dnevno (2188 ili 13.7% više nego u 2017.), 2971

pratitelja na Facebook stranici Knjižnice (261 više nego u 2017.), 794 pratitelja na Facebook stranici

bibliobusa (153 više nego u 2017.), 185 pratitelja na Twitter profilu, 271 na Pinterestu. Broj upita preko e-

maila i FB iznosio je 850.

3. KNJIŽNIČNA GRAĐA

Formiranje knjižničnog fonda jedna je od temeljnih funkcija Knjižnice, od koje primarno ovisi njezino

korištenje i zadovoljstvo korisnika. Proces nabave reflektirao je i u 2018. multimedijalno usmjerenje

knjižnice – uz konvencionalnu građu (knjige, časopise, novine), nabavljala se i tzv. nekonvencionalna

građa (glazbeni CD-i, zvučne knjige na CD-ima, CD-ROM-ovi, DVD filmovi, igračke).

Ukupni knjižnični fond iznosio je na kraju 2018. godine 180 881 jedinica (4417 više nego u 2017.) ili

5,86 jedinica po stanovniku Grada Koprivnice (30 872); 1,56 jedinica po stanovniku Županije (115 584).

Od toga je knjiga bilo 172 254 sv. (4024 više nego u 2017.) ili 5,58 knjiga po stanovniku Grada Koprivnice

i 1,49 knjiga po stanovniku Županije. Ukupan broj neknjižne građe (CD-a, CD-ROM-ova, DVD-a,

zemljopisnih karata, igračaka, razglednica) iznosio je 8607 jedinica (393 više nego u 2017., odnosno 0,3

jedinica po stanovniku Grada i 0,1 po stanovniku Županije).

U 2018. godini za nabavu knjižnične građe sveukupno je utrošeno 539.067,71 kn (29.833,27 kn manje

nego 2017.). Sredstva su osigurali Grad Koprivnica 140.000,00 kn (na razini 2017. godine),

Koprivničko-križevačka županija 16.500,00 kn (11.500,00 kn više nego u 2017.) i Ministarstvo

kulture 372.000,00 kn (10.000,00 kn više nego u 2017.). Iz vlastitih izvora Knjižnica je osigurala

10.567,71 kn (36.021,51 kn manje nego 2017.).

Novonabavljena građa u 2018.

Ukupno je nabavljeno 6611 jedinica knjižne i neknjižne građe u iznosu od 693.216,92 kn (216

jedinica manje i za 25.655,85 kn više nego u 2017.). Od toga je kupljeno 6199 sv. knjiga i 412 jedinica

neknjižne građe. Na poklon je dobiveno 1406 sv. knjiga i 133 jedinice neknjižne građe (CD-ROM-ovi,

CD-i, DVD-i, zvučne knjige na CD-ima za slijepe i slabovidne, igračke, 25 stručnih časopisa i 7 razglednica).

7

Čitavu 2018. godinu obilježila je smanjena nakladnička produkcija i veća cijena knjige, što je zajedno

sa smanjenjem financijskih sredstava u odnosu na 2017. rezultiralo smanjenom kupnjom knjižne i

neknjižne građe.

Ukupno je nabavljeno 113 jedinica knjižnične građe na stranim jezicima i 88 naslova periodike

(novine i časopisi). Posebna se pozornost posvećivala Zavičajnoj zbirci u koju se prikupljaju knjige,

periodika i ostala knjižnična građa (plakati, katalozi izložbi, pozivnice, prospekti i drugi oblici tzv. sitnog

tiska), koja se odnose na osobe i zbivanja u Koprivnici i koprivničkom kraju.

Nabavu građe pratilo je i godišnje izlučivanje iz fonda kao i otpis nakon revizije knjižne građe

provedene 2018. na Odjelu za odrasle i Stručno-znanstvenom odjelu. Ukupno je otpisano 2194 jedinica

građe i to po kriterijima dotrajalosti 814 jedinica, uništenosti 1134 jedinica i zastarjelosti 246 jedinica

građe. S obzirom na vrstu knjižnične građe , to je 2175 svezaka knjiga i 19 jedinica neknjižne građe.

Zbirka starih i rijetkih knjiga Knjižnice stavljena je pod preventivnu zaštitu Konzervatorskog odjela

Ministarstva kulture RH.

Posudba

Ukupno su posuđene 173 053 jedinice ili 729 u prosjeku dnevno. Broj posudbi knjiga iznosio je 164 799

ili 692 u prosjeku dnevno. Broj posudbi neknjižne građe iznosio je 8254 ili 37,2 u prosjeku dnevno.

4. KULTURNO-OBRAZOVNI PROGRAMI Izložbe

U izlozima i prostorima Knjižnice postavljene su 136 izložbe knjižne i srodne građe s ciljem

populariziranja knjiga, čitanja te praćenja obljetnica, društvenih, kulturnih i drugih zbivanja zavičajnog,

nacionalnog i općeg karaktera.

Programi kulturno-obrazovne animacije

Knjižnica je organizirala brojne kulturno-obrazovne programe zahvaljujući suradnji s brojnim vanjskim

suradnicima. Sveukupno je organizirano 360 programa s 10 421 posjeta (21 program više, 1173 posjeta

više nego u 2017.). Od toga je za djecu do kraja osmogodišnje škole organizirano 239 programa s 5840

posjeta (160 kulturno-edukativnih program u organizaciji Dječjeg odjela s 4316 posjeta, a u organizaciji

Bibliobusne službe 79 programa s 1524 posjeta). Održano je 104 programa za odrasle s ukupno 2198

posjeta (u organizaciji Odjela za odrasle sa Stručno-znanstvenim odjelom 88 programa s 2192 posjeta, a u

organizaciji Bibliobusne službe 1 program sa 6 posjeta). Održan je i 21 program zajednički za djecu i

odrasle s 2645 posjeta.

Od informatičke, informacijske i knjižnične poduke koju daju knjižničari korisnicima održano je 100

programa s 1536 posjeta (poduka za nezaposlene, poduka za odrasle u osnovnom obrazovanju, posjeti

djece iz dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola knjižnici).

Svojom kulturno-obrazovnom aktivnošću Knjižnica je pokrivala životni ciklus i raznolikost potreba i

interesa svojih korisnika. Književni susreti, tribine, predavanja i radionice i akcije za djecu, mlade i

odrasle provodili su se u okviru programa Knjige za bebe, Pričaonice za bebe i malu djecu do 3 godine,

Pričaonice za djecu predškolske dobi od 4 godine nadalje, Jezični globus, Kreativne radionice, Male knjižnice

u pedijatrijskim ordinacijama, Olimpijada čitanja 2018., Radionice upoznavanja novih tehnologija, Mladi za

mlade, Svijet na dlanu, Zdravstvene konzultacije, Zelena knjižnica, Knjižnica je više od knjiga – zajedno do

zapošljavanja, Čitajte na drugačiji način – posudite e-čitač i čitajte e-knjige!, Koprivnička agora 21: kultura i

obrazovanje u Koprivnici u kontekstu EU - Ciklus okruglih stolova i tribina, Dan otvorenih vrata Knjižnice i

čitaonice „Fran Galović“, Ljeto u knjižnici, Tržnice knjiga, Čitanje pod suncobranima, Koprivnica čita, Noć

8

knjige, Tjedan cjeloživotnog učenja, Mjesec hrvatske knjige, Dan hrvatskih knjižnica, Dan grada Koprivnice.

Treba istaknuti program TEDxKoprivnicaLibrary, koji je pokrenuli Petar Lukačić i Maja Krulić Gačan te je

Knjižnica u tome prva u Europskoj uniji. Provodio se program Bibliobusne službe „Rastemo čitajući:

poticanje rane pismenosti u ruralnim područjima Koprivničko-križevačke županije“, koji je nagrađen

međunarodnom nagradom INELI Balkans za inovativne knjižnične usluge i financiran u iznosu od 4.000

eura iz Zaklade Bill i Melinda Gates. Knjižnica je građanima omogućila podršku u korištenju Vladinog e-

servisa „Postanite e-Građani – potražite pomoć knjižničara“ te je nastavila sudjelovati u Nacionalnoj

kampanji za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom, „I ja želim čitati!“. Koprivnička knjižnica je jedna od

rijetkih u Hrvatskoj u kojoj je zaživio program Volontiranje u knjižnici.

Pokrenuti su novi projekti, programi i usluge – čitateljski klub za djecu, izrada digitalnih slikovnica,

odlazak u dječje vrtiće gdje se animiralo roditelje na čitanje djeci, formirale se zbirke malih knjižnica, ali i

upoznavalo najmlađe s novim tehnologijama i čitanjem na novim medijima. U „Olimpijadu čitanja“,

program za poticanje čitanja osnovnoškolaca u slobodno vrijeme, po prvi puta su se uključile sve tri

koprivničke osnovne škole s rekordnih 4060 posjeta. Projekt „Princeza na kraju svijeta - inovativno i

kreativno poticanje čitanja kod djece u digitalnom okruženju“ novi je pilot projekt izrade digitalnih

slikovnica pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH , Grada Koprivnice i Knjižnice i čitaonice „Fran

Galović“ Koprivnica u kojem je nastalo 8 digitalnih slikovnica tematski vezanih uz Koprivnicu, zavičaj i

legende podravskog kraja (dostupne na poveznici: http://www.knjiznica-

koprivnica.hr/knjiznica/defaultcont.asp?id=504&n=2).

Bibliobusna služba pokrenula je poduke „Radionica s micro: bit računalima“ za djecu koja polaze seoske

škole. Usto je nastavila održavanje projekta „Rastemo čitajući: program poticanja rane pismenosti u

ruralnim područjima Koprivničko-križevačke županije“ koji je proširen na 5 novih vrtića (u Goli,

Ždali, Hlebinama, Koprivničkim Bregima i Koprivničkom Ivancu). Uvedeno je novo stajalište kod objekta

Crvenkapica u Kampusu. Čitanje od najranije dobi poticalo se kroz program „Čitamo i družimo se u

bibliobusu“ (pričaonice i čitaonice za polaznike dječjih vrtića i učenike nižih razreda osnovnih škola).

Od novih usluga za odrasle treba izdvojiti pokretanje poduke namijenjene starijim građanima „Mala

škola korištenja pametnih telefona“, potom Filozofskog cafea za odrasle, ciklusa radionica prof. Ivana

Ferenčaka „Psihologija na zabavan način“ te poboljšanje komunikacije s korisnicima uvođenjem još

jedne društvene mreže, Instagrama. U okviru programa Zdravstveni susreti pod suncobranima uvedena

je nova usluga besplatne provjera sluha u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom.

Programi Knjižnice podupirali su i promicali kulturne vrijednosti u zajednici: očuvanje baštine,

kulture, povijesti i tradicije na inovativan način, ohrabrivanje umjetničkog i kulturnog razvoja ljudi svih

dobnih skupina, podupiranje cjeloživotnog učenja djece i odraslih, osiguravanje prostora za formalno i

neformalno okupljanje građana, podrška multikulturalnosti u lokalnoj zajednici i društvu u cjelini,

upoznavanje i afirmiranje kulture manjina i drugih kultura.

Programi potpore socijalnoj inkluziji

Knjižnica je i u 2018. provodila socijalno inkluzivne knjižnične usluge i programe za slijepe i slabovidne,

Rome, osobe s intelektualnim teškoćama, nezaposlene, starije, osobe s invaliditetom i druge ranjive

skupine građana.

Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne pokrenuta je u Knjižnici u partnerstvu s Udrugom slijepih

Koprivničko-križevačke županije 2006. godine kao pilot projekt u Hrvatskoj. Zahvaljujući javljanju na

natječaj Europske unije u okviru Programa CARDS 2002 (podizanje kvalitete socijalnih usluga u lokalnoj

zajednici).

Zbirka za slijepe i slabovidne na kraju 2018. ukupno je brojila 1526 jedinica građe – od toga 1182 zvučne

knjige na CD-ima, zvučnih novina (Podravski list) na 28 CD-a, tiskane građe 134 svezaka (21 knjiga na

brajici, 29 knjiga za slijepe, 67 taktilnih slikovnica, 17 knjiga uvećanog tiska). U 2018. nabavljeno je 36

9

zvučnih knjiga na CD-ima za slijepe i slabovidne u Daisy formatu i 28 primjeraka tjednika Glas Podravine

na CD-ima za slijepe i slabovidne.

U 2018. zvučne knjige u koprivničkoj je Knjižnici posuđivalo 47 korisnika i to: 17 slijepih i slabovidnih

korisnika - članova Udruge slijepih (2 u Dječjem odjelu, 15 u Odjelu za odrasle), te 30 osoba s teškoćama

čitanja - disleksijom (25 u Dječjem odjelu, a 5 u Odjelu za odrasle). Obavljala se i međuknjižnična posudba.

U 2018. godini međuknjižničnom posudbom knjige su se slale i u Garešnicu (35 zvučnih knjiga).

Zabilježeno je 182 posjete vezanih uz posudbu građe - 89 u Odjelu za odrasle i 93 u Dječjem odjelu.

Posuđena je 1045 jedinica građe i to: 1016 zvučnih knjiga, 20 taktilnih slikovnica, 3 PlayWay formata

zvučnih knjiga, 6 uvećanog tiska.

U 2018. održano je ukupno 6 obrazovno-kulturnih programa s 53 posjeta u suradnji s Udrugom slijepih.

Održane su 2 kreativne radionice (Uskrsna radionica i Blagdanska radionica), 2 Pričaonice za djecu

predškolske dobi (teme „Kako se igraju slijepa djeca” i “ Točkasto pismo”), Susret s najčitateljima tiskanih i

zvučnih knjiga u 2018. te Susret čitateljskih klubova slijepih „Šišmiš“ i Knjižnice.

Posebno treba istaknuti da su svi programi bili integracijskog karaktera, tj. na njima su sudjelovale

slijepe osobe i videće osobe, a organizirani su u suradnji s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke

županije.

Programe potpore Romima Knjižnica organizira od 2000. godine s ciljem senzibilizacije šire lokalne

zajednice za potrebe romske zajednice, njihov jezik i kulturu. Uz provođenje različitih programa za

depriviranu romsku djecu i mlade (multikulturalne radionice, informatičke i informacijske poduke),

Knjižnica inicira i organizira umrežavanje stručnjaka različitih profila u lokalnoj zajednici u cilju jačanja

njihovih kompetencija u radu s romskom djecom u školama, knjižnicama i dječjim vrtićima. Od 2010. u

Knjižnici se održavaju okrugli stolovi zasnovani na razmjeni iskustva pojedinih stručnjaka i sudjelovanje

predstavnika Županije i Grada Koprivnice. Za programe potpore Romima Knjižnica je dobila nekoliko

međunarodnih nagrada i priznanja kao uspješan model multikulturne knjižnice.

U 2018. održano je 5 kulturno-edukativnih programa potpore Romima sa 86 posjeta. Povodom

obilježavanja 8.4., Svjetskog dana Roma održan je 9. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u

dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“ na temu „Kulturna baština

Roma na području Koprivničko-križevačke županije“ (povodom Europske godine kulturne baštine).

Na inicijativu Knjižnice prikupljene su donacije za djecu u romskom naselju Žlebic, koje su uručene OŠ

Antun Nemčić Gostovinski – PŠ Reka. Bibliobus je dva puta posjetio PŠ Plavšinac, gdje ima knjižnični

stacionar, kako bi se dostavile i zamijenile slikovnice te održala pričaonica. Za štićenike Centra za

pružanje usluga u zajednici „Svitanje“ koji većinom obuhvaća romsku djecu održane su dvije radionice -

radionica medijske pismenosti i robotike te kreativna radionica „Oboji priču“.

U 2018. Knjižnica je uspostavila intenzivniju suradnju s Udrugom za pomoć osobama s intelektualnim

teškoćama “Latice” s ciljem kulturne i socijalne inkluzije. Održano je 9 programa s 125 posjeta. Od toga je

održano 7 kreativnih radionica, te Biciklijada do Peteranca povodom Noći knjige s ciljem senzibilizacije

javnosti na potrebe osoba s teškoćama čitanja, kao i putopisno predavanje Tomislava Gregurića „Oko

Hrvatske na 2 kotača“.

5. DIGITALIZACIJA ZAVIČAJNE KULTURNE BAŠTINE Knjižnica od 2007. godine, među prvim kulturnim ustanovama u Hrvatskoj, provodi projekte

digitalizacije svog zaštićenog, zavičajnog fonda kako bi mu osigurala što širi pristup i omogućila

dostupnost preko interneta. Do sada je sa suradnicima (Muzej grada Koprivnice, Državni arhiv u

Varaždinu, Povijesno društvo, poduzeće „Glas Podravine“ i dr.) inicirala i realizirala nekoliko projekata

digitalizacije: Glas Podravine 1950. - 2007. (2008.), prvi projekt realiziran u okviru nacionalnog projekta

Digitalizacija hrvatske kulturne baštine Ministarstva kulture RH; Fran Galović On-line i Digitalizirani

10

koprivnički tisak 1950.-2008. (2009.); Digitalizirane koprivničke razglednice (2011.), Glas Podravine

2009.-2011., Podravski zbornik 1975. - 2012. (u suradnji s Muzejom grada Koprivnice), „Glas Podravine“

2012.-2017. i Virtualna izložba „Koprivnica i Prvi svjetski rat“ http://kkb.arhivx.net/kc_1st_world_war/

(2015.).

U 2013. pokrenut je lokalni i kooperativni digitalni repozitorij „Koprivnička kulturna baština“, prvi takve

vrste u Hrvatskoj, koji je na jednom mjestu pohranjivao digitaliziranu kulturnu baštinu Koprivnice i

koprivničkog kraja. U 2017. nije pronađeno rješenje s partnerskim ustanovama o zajedničkoj budućnosti

ovog repozitorija, pa je Knjižnica prenijela svoje digitalizirane baze s platforme ArhivPro na novu

platformu Metelgrad (http://library.foi.hr/zbirke/koprivnica/index.php). Time je nastavila sustavno

strukturiranje i objedinjavanje budućih projekata digitalizacije raznolike zavičajne kulturne baštine.

U 2018. Knjižnica je digitalizirala „Glas Podravine 2017.“

6. SURADNJA Knjižnica je i u 2018. realizirala mnogobrojne programe i projekte zahvaljujući dobro razvijenim

suradničkim odnosima, partnerstvima i umrežavanju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Surađivala je s pojedincima, ustanovama, poduzećima i udrugama, Gradom Koprivnicom, Koprivničko-

križevačkom županijom, općinama, mjesnim zajednicama, Ministarstvom kulture, Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i športa, Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Velika pozornost posvećivala se daljnjem razvijanju međunarodne suradnje. Knjižnica je uključena u

programe međunarodne organizacije EIFL (Eletronic Information for Libraries), NAPLE (National

authorities of public libraries in Europe) Sister Libraries, WSIS (UN - World Summit on Information

Society), Erasmus+ te istraživački projekt COURAGE (“Cultural Opposition – Understanding the CultuRal

HeritAGE of Dissent in the Former Socialist Countries”.

Knjižnicu je posjetilo 16 sudionika Erasmus programa iz Hrvatske, Litve, Poljske i Španjolske

(projekt promicanja knjižničnih usluga za migrante), zbog upoznavanja s modelom multikulturne

knjižnice programima podrške Romima.

U suradnji s Goethe institutom Kroatien iz Zagreba formirana je Zbirka Goethe koja sadrži ukupno 199

jedinica knjižnične građe na njemačkom jeziku (78 knjiga i 121 jedinica neknjižne građe).

Suradnja s Francuskim krugom iz Koprivnice također je omogućila nastanak manje zbirke knjiga na

francuskom jeziku od ukupno 60 jedinica (9 knjiga za odrasle, 42 knjige za djecu, 9 DVD-a).

7. STRUČNO OBUČAVANJE I USAVRŠAVANJE KNJIŽNIČARA Stručnom obučavanju i usavršavanju djelatnika Knjižnice posvećivala se i u 2018. velika pozornost kao

preduvjetu kvalitetnog djelovanja Knjižnice i provođenju koncepta učeće organizacije. Svi stručni

djelatnici Knjižnice bili su uključeni u neke od programa edukacije, ovisno o vrsti poslova koje obavljaju.

Knjižničari su sudjelovali na 54 stručna skupa i programa, a od toga na 4 stručna skupa u inozemstvu

(Mađarska, Turska, BiH, Srbija) i 2 studijska boravka u inozemstvu preko programa Erasmus+ (Poljska,

Island). Treba istaknuti da se radi o pozvanim i sponzoriranim inozemnim stručnim programima.

Koprivnički knjižničari su sveukupno održali 21 izlaganje, od toga 5 na inozemnim stručnim skupovima

ili programima – u Pečuhu (Mađarska), Reykjaviku (Island), Antalya (Turska), subotica (Srbija).

Knjižničari su objavili 7 recenziranih stručno-znanstvenih radova (od toga 2 u međunarodnim

publikacijama), 1 stručni rad u nerecenziranoj publikaciji te 36 priloga u nerecenziranim

publikacijama (Svezak, Novosti HKD-a, Školske novine, Pančevačko čitalište i dr.). Nekoliko zaposlenika

11

posjetilo je knjižnice u Karlovcu i Ogulinu radi upoznavanja s inovacijama u knjižničnom prostoru i

načinu rada te Sajam knjiga Interliber u Zagrebu.

U 2018. Knjižnica je (su)organizirala 9 programa stručne edukacije s 217 posjeta. Treba istaknuti

organizaciju Županijskog okruglog stola o školskim knjižnicama „Školska knjižnica u suvremenoj školi :

zašto je važna i koji su temelji za njen stručan rad?“ (u suradnji sa Županijskim stručnim vijećem

školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola) i 9. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u

dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području“ na temu „Kulturna baština Roma na

području Koprivničko-križevačke županije“. U Knjižnici su organizirane i dvije radionica Centra za

stalno stručno usavršavanje knjižničara „Poticanje čitanja kod djece i mladih u digitalnom

okruženju“ i „Zaštita osobnih podataka u knjižnicama“.

Hrvatska knjižničarska zajednica prepoznaje koprivničku Knjižnicu kao centar izvrsnosti i jednu od

najboljih narodnih knjižnica u Hrvatskoj te očekuje inicijativu koprivničkih knjižničara u raznim

područjima stručnog i društvenog života. Od 21 izlaganja o primjerima svoje dobre prakse koprivničkih

knjižničara 7 su bila pozvana - 4 u zemlji (Karlovac, Zagreb, Šibenik, Varaždin), a 3 u inozemstvu – (Pečuh,

Antalya – Turska, Subotica). Koprivnički knjižničari bili su uključeni u tijela knjižničarskog društva te

najvažnije projekte i programe u hrvatskom knjižničarstvu, uključujući i njihovu organizaciju. Bili su

uključeni i u niz tijela i projekata u lokalnoj zajednici „Sretno dijete, sretan grad“, „Volontiraj u parku“,

„Galovićeva jesen“ i dr. Praksa Knjižnice često je bila predmet znanstvenih istraživanja na odsjecima za

knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru i Osijeku.

8. BIBLIOBUS Bibliobus („putujuća knjižnica“, „knjižnica na kotačima“) je namijenjen osobama koje zbog udaljenosti

svojeg mjesta stanovanja ne mogu koristiti stacionirane knjižnice. Prvi bibliobus nabavljen je 1979.

godine, kao četvrti te vrste u Hrvatskoj. Zbog dotrajalosti i čestih kvarova u 2003. se krenulo u nabavu

novog, suvremenijeg vozila, koje je počelo s radom 13.3.2004. godine. Nakon 14 godina intenzivnog rada i

ovo se vozilo često kvari i zahtijeva znatna financijska ulaganja za održavanje. Posebna pozornost

posvećuje se djeci predškolskog i školskog uzrasta – učenicima osnovnih škola i polaznicima dječjih

vrtića u udaljenim naseljima, starijima i nemoćnima (bibliobus obilazi Dom za starije i nemoćne u

Koprivnici te dvije osobe s invaliditetom u njihovim domovima). Bibliobus je imao jednog korisnika

zvučnih knjiga, koji je posudio 13 jedinica.

U 2018. bibliobus je obilazio 50 stajališta u 39 naselja. Od toga je imao 40 stajališta u 33 naselja na

području 17 općina na koprivničkom i đurđevačkom području Koprivničko-križevačke županije te 10

stajališta u 6 naselja u gradu Koprivnici, odnosno u njegovim rubnim naseljima,

S općinama i kompanijom Carlsberg su sklopljeni ugovori o financijskoj naknadi za ovu uslugu, iz koje se

pokriva članarina za stanovnike općina i naselja, odnosno zaposlenike poduzeća. U sufinanciranje ove

djelatnosti uključena je i Koprivničko-križevačka županija (od 2008.), koja iz svoga Proračuna pokriva oko

60% troškova djelatnosti pokretne knjižnice.

9. FUNKCIJA ŽUPANIJSKE MATIČNOSTI U okviru županijske matične funkcije Knjižnica je preko Županijske matične službe radila na

unapređivanju i stručnom nadzoru nad radom narodnih i školskih knjižnica. Matičnost Knjižnice pokriva

ukupno 5 samostalnih narodnih knjižnica (uključujući i 2 bibliobusa) te 36 školskih knjižnica. Zajedno s 4

specijalne i 3 spomeničke knjižnice i 5 mjesnih knjižničnih zbirki u općinama, u Županiji sveukupno

djeluje 54 knjižnica. Posebna pozornost posvećivala se prikupljanju podataka i praćenju rada knjižnica,

poticanju njihovog razvoja, unaprjeđenju stručnog rada i stručnom nadzoru te edukaciji i stručnom

usavršavanju. U sklopu praćenja i unapređenja rada knjižnica (stručni nadzori, sastanci, posjete

12

knjižnicama) voditeljica županijske matične službe realizirala je 28 stručnih posjeta knjižnicama 13

školskim te 15 narodnim knjižnicama i bibliobusima (od toga, 5 stručnih nadzora u školskim knjižnicama i

1 u narodnoj knjižnici). U sklopu uključivanja u projekte izgradnja ili adaptacija te opremanje

prostora u knjižnicama, županijska matična služba surađivala je s 4 narodne knjižnice i 5 školskih

knjižnica. Redovito se uključivalo u suorganizaciju kulturno-obrazovnih programa čija provedba

zahtijeva koordinaciju sa školama i drugim knjižnicama, vrtićima ili partnerskim ustanovama i udrugama

u Koprivnici i županiji, a i šire. Kontinuirano se provodila edukacija i stalno stručno usavršavanje

knjižničara, usmjereno razvoju knjižničnih usluga za korisnike, kao i javno-promidžbene aktivnosti

usmjerene promicanju knjižnica i čitanja te knjižničarstva općenito.

Od početka 2015. ostvarena je 100% pokrivenost knjižničnim uslugama svih jedinica lokalne uprave

u Županiji koje pružaju 3 gradske i 2 općinske knjižnice te pokretne knjižnice. Koprivnički bibliobus ima

stajališta u 17 općina te u rubnim dijelovima grada Koprivnice, a križevački bibliobus knjižničnom

uslugom pokriva 3 općine te šire područje grada Križevaca. Bibliobusi pokrivaju sve općine bez knjižnica

i dostigli su gornju granicu svojih mogućnosti širenja s postojećim brojem zaposlenika i radom u

samo jednoj smjeni. Evidentne su dodatne potrebe za daljnjim uvođenjem novih bibliobusnih stajališta,

kao i za produženjem stajanja na pojedinim postojećim stajalištima, što nije moguće bez dodatnog

zapošljavanja, tj. uvođenja druge smjene rada bibliobusa

10. RAVNATELJSTVO Rad ravnateljstva u 2018. obilježila je organizacija i koordinacija planiranih zadaća Knjižnice u

nabavi, stručnoj obradi, pohrani, zaštiti i davanju na korištenju knjižnične građe i slobodnom pristupu

informacijama. Realizirani su planirani programi održavanja edukativno-kulturnih programa, programa

digitalizacije, programu međunarodne suradnje, investicijskom održavanju, nabavi računalne i uredske

opreme; zagovaranje boljih prostornih, kadrovskih i financijskih pretpostavki za rad; zadržavanje visoke

učlanjenosti i posjećenosti knjižnici; zadržavanje kvalitete rada i prepoznatljivost u lokalnoj zajednici te

knjižničarskoj nacionalnoj i međunarodnoj zajednici. Kroz kulturno-obrazovne programe Knjižnica je

posebno poticala unutar- i međusektorsku suradnju s pojedincima, ustanovama i udrugama u području

kulture, obrazovanja, socijalne skrbi, gospodarstva te civilnog sektora. U rukovođenju Knjižnicom veliku

pozornost posvećivana je daljnjem razvijanju međunarodne suradnje i programa. Ravnateljica Dijana

Sabolović-Krajina, sudjelovala je krajem lipnja 2018. u projektu „Posjet Gradskoj knjižnici Reykjavik“ u

okviru Erasmus+ programa. Cilj posjeta je bio poboljšati vještine i znanja u knjižničnom menadžmentu

uvidom u rad islandskih knjižnica koje su poznate u svijetu po inovacijama u uspješnom povezivanju

književne baštine i jake tradicije čitanja s novim tehnologijama. Svrha projekta je bila dobiti uvid u

inovativne alate i metode u upravljanju knjižnicama, kako bi bile još zanimljivije posjetiteljima.

11. INFORMIRANJE I PROMIDŽBA Knjižnica je i u 2018. veliku pozornost posvećivala odnosima s medijima, informiranju javnosti i

promidžbi knjižnične djelatnosti. U 2018. je objavljeno preko 300 napisa u tiskanim medijima i portalima

o knjižničnoj djelatnosti. Knjižničari su održali 2 konferencije za medije, dali 59 izjava za radio postaje,

15 izjava za TV postaje i 5 intervjua. Napisali su 230 najava i osvrta za medije, te objavili 760 objava

na društvenim mrežama. Sami su oblikovali su 44 pozivnica za događanja te 125 plakata. Tiskali su

promotivne materijale (bookmarkere, letke, plakate i platnene vrećice kao novost u 2018.).

12. NOVA OPREMA, INVESTICIJE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE,

DONACIJE U 2018. nabavljena je računalna oprema: 2 prijenosna računala i server za knjižnični program Metel. Od

ostale opreme nabavljen je stroj za omatanje knjiga, tračnice za postavljanje dodatnih polica za spremište

13

knjiga u Kampusu, stroj za spiralni uvez, fotoaparat, projektor, platno i nosač za projektor za Čitaonicu

tiska, usisavač, bežični telefon, uredska stolica, 10 dječjih plastičnih stolica za Dječji odjel, 2 tepiha i 1

stolić za Bibliobusnu službu, rezač papira, zidni sat , 5 slušalica i switch.

U sklopu tekućeg i investicijskog održavanja značajna sredstva izdvojena su za popravak bibliobusnog

vozila. U sklopu investicijskih ulaganja izvršena je kompletna zamjena vanjske stolarije na zgradi

Knjižnice. Također su utrošena i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje opreme: popravak

automatskih vrata u Stručno-znanstvenom odjelu, servisi klima uređaja, sustava grijanja, vatrodojave,

protuprovale i videonadzora, popravak odvlaživača, redovna zamjena filtera na ventilaciji Dječjeg odjela,

održavanje vatrogasnih aparata, popravak računala, printera za ispis barkodova te servis mreže, popravak

električne i panik rasvjete te ostali električarski radovi, zamjena slavine i vodokotlića, zamjena tepisona u

haustoru, tapeciranje stolice i popravak fotelja u Čitaonici tiska, zamjena trakastih zavjesa u Odjelu za

odrasle, demontaža i montaža polica iz spremišta na Jelačićevom trgu u spremište u Kampusu te ostali

nužno potrebni popravci opreme i postrojenja.

Novčane donacije Knjižnica je dobila od Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije, Inducta

d.o.o., Koprivnica i Hartmanna d.o.o., Koprivnica. Kapitalne donacije Knjižnica je dobila od Instituta za

razvoj i inovativnost mladih (45 micro;bitova) te od gospodina Damjana Aboua Aldana sliku – ulje na

platnu. Mnogobrojni građani poklonili su Knjižnici svoje kućne biblioteke i svoje objavljene knjige.

13. PRETPOSTAVKE ZA RAD KNJIŽNICE Financijske pretpostavke

Ispunjavanje zadaća Knjižnice omogućilo je financiranje knjižnične djelatnosti, prvenstveno sredstvima

iz proračuna Grada Koprivnice kao Osnivača, zatim Ministarstva kulture i Koprivničko-križevačke

županije te iz vlastitih i ostalih sredstava Knjižnica (donacije, sponzorstva, zakasnine, članarine i dr.).

Ukupan prihod u 2018. iznosio je 4.300.459,76 kn. Sveukupno povećanje prihoda od 331.071,49 kn u

odnosu na 2017. godinu prvenstveno je vezano uz povećanje prihoda Koprivničko-križevačke županije za

nabavu knjižnične građe, ostvarenje prihoda Ministarstva kulture za zamjenu vanjske stolarije na zgradi

Knjižnice te ostvarenje prihoda iz Proračuna Grada Koprivnice za zamjenu vanjske stolarije na zgradi

Knjižnice te nabavu kompaktusa u spremištu u Kampusu (dok se isti prihod ne bilježi u 2017. godini) i uz

ostvarenje prihoda temeljem prijenosa EU sredstava od Agencije za mobilnost i programe za sudjelovanje

u projektu Erasmus+.

o Prihodi iz Proračuna Grada Koprivnice u iznosu od 2.995.886,89 (69,66%) bilježe povećanje u

odnosu na 2017. godinu u iznosu 198.202,08 kn (u 2018. godini je više prihoda doznačeno za

nabavu opreme-kompaktusa u spremištu u Kampusu i prihoda za zamjenu vanjske stolarije na

zgradi Knjižnice).

o Prihodi iz Proračuna Koprivničko-križevačke županije u iznosu od 193.288,54 kn (4,49%)

odnose se na plaće za djelatnike bibliobusne službe i nabava knjižnične građe (bilježe povećanje

u odnosu na 2017. godinu u iznosu od 20.077,08 kn zbog povećanih prihoda za nabavu knjižne i

neknjižne građe, doznačena sredstva za rashode za zaposlene za mjesec studeni 2017. godine).

o Prihodi iz Proračuna Ministarstva kulture Republike Hrvatske u iznosu od 799.117,12 kn

(18,58%) odnose se na plaću i materijalni troškovi županijske matične službe, nabavu knjižnične

građe i računalne opreme, programe, dodatno ulaganje na građevinskim objektima (bilježe

povećanje od 217.874,52 kn u odnosu na 2017. uslijed doznačenih prihoda za zamjenu vanjske

stolarije na zgradi Knjižnice, povećane prihode za književno-nakladničku djelatnost te povećane

prihode za nabavu knjižnične građe.

o Vlastiti prihodi iznose 4.351,46 kn (0,10%), a ostvareni su prodajom vlastitih izdanja,

priručnika "Igrajmo se! Čitaj mi! - preporuke roditeljima za poticanje rane pismenosti“ i Zbornika

14

„Socijalno inkluzivne knjižnične usluge“ (u odnosu na 2017. godinu povećani su za 3.398,61 kn

zbog prodaje Zbornika).

o Ostali prihodi (članarina, zakasnina, usluge bibliobusa, tekuće donacije, kapitalne donacije,

prihodi od prodaje otpisanih knjiga, tekuće pomoći izvanproračunskih korisnika, EU sredstva)

iznose 307.815,75 kn (7,2%) i u odnosu na 2017. godinu bilježe smanjenje u iznosu od

108.480,80 kn (u 2017. godini ostvaren je prihod izvanproračunskih korisnika (HZZ) za troškove

zapošljavanja osoba na javnom radu i stručnom osposobljavanju dok se isti ne bilježi u 2018.

godini. U 2018. godini ostvaren je prihod od tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava od

Agencije za mobilnost i programe za sudjelovanje u projektu Erasmus+).

Knjižnica je uspjela realizirati sve planirane zadatke. Sredstva iz Proračuna, od članarine i ostalih

prihoda trošila su se racionalno i svrsishodno za poboljšanje usluga, knjižničnog fonda i unaprjeđivanje

struke. Financijsku podršku programima i projektima Knjižnice trebala bi pratiti adekvatna briga za

društveni i materijalni status djelatnika Knjižnice, bez čije stručnosti i iznimnog angažmana Knjižnica

ne bi mogla obavljati svoju funkciju na tako profesionalan način.

Kadrovske pretpostavke

Knjižnica ima 23 zaposlenika na neodređeno vrijeme (20 djelatnika u potpunosti financira Grad

Koprivnica, voditeljicu Županijske matične službe financira Ministarstvo kulture RH, a dva djelatnika u

bibliobusnoj službi financira Koprivničko-križevačka županija). Obrazovna struktura stalno zaposlenih

je: 1 DR, 10 VSS, 3 VŠS, 7 SSS, 2 NKV.

Preko Programa stručnog osposobljavanja za rad u 2018. zaposlena je 1 dipl. knjižničarka. Ispomoć je

tijekom ljeta pružalo 47 studenata – stipendista Grada Koprivnice te 15 volontera. Jedna osoba je

zaposlena na određeno vrijeme kao zamjena za rodiljni dopust na radnom mjestu dipl. knjižničar -

informator u Dječjem odjelu.

Jubilarne obljetnice rada u 2018. ostvarile su Ranka Janus, dipl. knjižničar-katalogizator i klasifikator

za 20 godina i Štefica Zagrajski spremačica-dostavljačica za 25 godina rada u Knjižnici.

Usprkos kadrovskoj potkapacitiranosti Knjižnica je uspjela dobrom organizacijom, koordinacijom i

entuzijazmom zaposlenika realizirati postavljene planove i programe rada. Realizacija ovako opsežnog

programa rada sa svega 23 zaposlenika ne bi bila moguća da nije bilo njihovog timskog rada i

maksimalnog zalaganja u suočavanju s problemima u mikro i makro okruženju. Da Knjižnica ima veći broj

zaposlenih, usluga bi bile još raznovrsnije i brojnije te bi još kvalitetnije doprinosile dobrobiti

pojedinaca i zajednice.

Prostorne pretpostavke

U 2018. fokus je bio na projektu preseljenja polica i građe iz spremišta na Trgu Bana Jelačića i njen

smještaj u spremištu u Kampusu, kao i nabave opreme za spremište u Kampusu. Nastavilo se zagovarati

potrebu izgradnje nove zgrade Knjižnice (izložba uz Dan otvorenih vrata), kao i zagovaranje potrebe

nabave novog bibliobusa.

Najveća prepreka daljnjem razvoju knjižnične djelatnosti je nedostatak prostora za rad. Knjižnica

se nalazi skoro 40 godina (od 1980.) u povijesnoj zgradi iz 1865., moderno uređenoj i na atraktivnoj

lokaciji glavnog gradskog trga. Od 1997.-2003. provedena je adaptacija i rekonstrukcija zgrade, ali

kapaciteta za daljnje širenje unutar zgrade više nema. Knjižnica je brojem članova, građe i posjeta

premašila 1058 m2 prostora na kojima se trenutno nalazi. Prostor je nedostatan za smještaj svih zbirki te

se od 2018. Koriste dva, umjesto dosadašnja tri spremišta, od toga jedan dislociran. Prostor je skučen

kako za nove programe koje korisnici očekuju od Knjižnice i privlačenje novih korisnika, tako i za dulje

zadržavanje svih zainteresiranih postojećih korisnika. Skučen je i za uvođenje nove informacijsko-

komunikacijske tehnologije i rješenja, kojim bi se racionaliziralo poslovanje. Također je nepristupačan

15

mnogima koji imaju teškoće s kretanjem (osobe s invaliditetom u kolicima, mala djeca, starije osobe i dr.).

Veliki problem je vlaga u podrumskom spremištu koja ugrožava knjižničnu građu. Grad Koprivnica, kao

Osnivač Knjižnice, prepoznao je problem nedovoljnog i nefunkcionalnog prostora Knjižnice, no vizija za

njegovo rješenje još ne postoji.

Kada bi imala veći i funkcionalniji prostor te bolje uvjete za rad od postojećih, Knjižnica bi

građanima mogla pružati još brojnije i kvalitetnije usluge. Organizirala bi usluge za malu djecu i

potporu roditeljima u njihovom odgoju koje bi se mogle provoditi češće, što je i želja roditelja, a ujedno

bi se pridobio još veći broj korisnika. Za razliku od sadašnje situacije, prostor bi bio primjeren za djecu s

invaliditetom te bi im bio omogućen osobni dolazak i korištenje knjižnice. Djeca bi imala prostor za

učenje i tihi rad. Kada bi se osigurao primjeren prostor, u Knjižnici bi se radije okupljali i boravili u njoj

mlađi i stariji tinejdžeri, kao posebno osjetljive dobne skupine knjižničnih korisnika. Dovoljno prostora

bi bilo za kulturno-obrazovne aktivnosti, kao i za tihi, studijski rad i učenje studenata i

srednjoškolaca u Stručno-znanstvenom odjelu. Starije osobe i osobe s teškoćama kretanja, kao i

roditelji s malom djecom u kolicima ne bi imale prepreke u kretanju kao što imaju u postojećoj zgradi.

Zgrada bi bila dostupna i onima koji dolaze osobnim automobilima. Knjižnična građa iz spremišnih

prostora bi bila dostupna korisnicima te adekvatno smještena. Knjižnica bi mogla još kvalitetnije

funkcionirati u potpori društvenom razvoju Grada i Županije kao okupljalište i polivalentno središte

zajednice koje bi objedinjavalo podršku obrazovanju, informiranju, kulturnom razvoju,

cjeloživotnom učenju, zapošljavanju te razvoju kreativnosti i inovativnosti.

Pravne pretpostavke

U 2018. jedan od fokusa bio je na upoznavanju i izradi pravnih akata vezanih uz Uredbu o zaštiti osobnih

podataka, potom intenzivnom uključivanju u raspravu o prijedlogu novog Zakona o knjižnicama i

knjižničnoj djelatnosti te donašanju novog Statuta Knjižnice. S Koprivničko-križevačkom županijom

potpisan je Sporazum o obavljanju i sufinanciranju djelatnosti Bibliobusne službe Knjižnice i

čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica zahvaljujući inicijativi Upravnog odjela za društvene djelatnosti

Grada Koprivnice i pročelnice Ane Mlinarić.

14. REZULTATI ISTRAŽIVANJA O ZADOVOLJSTVU GRAĐANA RADOM

KNJIŽNICE I ČITAONICE „FRAN GALOVIĆ“ KOPRIVNICA Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica provela je u razdoblju 8.-31.1.2019. anketno istraživanje o

zadovoljstvu građana Koprivnice njenim radom. Cilj je unaprijediti kvalitetu rada i usluga na temelju

dobivenih stavova ispitanika. Na online upitnik, koji je bio anoniman, odgovorilo je 213 ispitanika,

članova Knjižnice.

Zadovoljstvo radom Knjižnice

Ispitanici su iskazali vrlo visok stupanj zadovoljstva radom Knjižnice. Radom Knjižnice u potpunosti je

zadovoljno 196 ispitanika (92%), a djelomično 17 ili 8% ispitanika. Na ponuđeni odgovor „nimalo

zadovoljan“ nitko nije odgovorio. Uslugama i programima Knjižnice za djecu u potpunosti je zadovoljno

169 (87,6%) ispitanika, a njih 24 ili 12,4% djelomično. Na ponuđeni odgovor „nimalo zadovoljan“ nitko

nije odgovorio. Uslugama i programima Knjižnice za odrasle u potpunosti je zadovoljno 182 ispitanika

(86,3%), 28 ili 13,3% djelomično, a 1 ili 0,5% nimalo. Odnosom zaposlenih u Knjižnici prema

članovima u potpunosti je zadovoljno 197 ili 92,5% ispitanika, a djelomično 16 ili 7,5% ispitanika.

Kvalitetom rješavanja korisničkih zahtjeva u potpunosti je zadovoljno 192 ili 90,1% ispitanika, a

djelomično 19 ili 8,9% ispitanika. Brzinom rješavanja korisničkih zahtjeva u potpunosti je zadovoljno

186 ili 87,3% ispitanika, 26 ili 12,2% djelomično, a 1 (0,5%) nimalo.

16

Razlozi nezadovoljstva radom Knjižnice

Na pitanje čime su članovi nezadovoljni u radu Knjižnice odgovorilo je 50 ili 23,5% ispitanika. Najbrojniji

odgovori (18 ili 8,5%) odnose se na pohvale djelatnicima i radu Knjižnice, dok se najveći broj

prigovora - 13 odgovora (6,1%), odnosi na nezadovoljstvo prostorom (skučen, neadekvatan, premali,

nedostupan određenim skupinama korisnika - „Knjižnica nije omogućila pristup osobama s invaliditetom“,

„Nedostatak izložbenog/korisničkog prostora na odjelu za odrasle“, „Na policama se nalaze većinom nove

i popularne knjige dok je većina izvrsnih knjiga skrivena od pogleda te posljedično zaboravljena i

nepravedno zapostavljena“, „Nije vaša krivica, ali nedostaje vam prostora te je nova zgrada knjižnice

nužnost“, „Manjak prostora, iako to nije krivnja Knjižnice i njezinih zaposlenika“, „Nemam što prigovoriti

na rad Knjižnice, koliko na neke uvjete u trenutnoj zgradi. Žao mi je da Knjižnica nema dovoljno prostora

za arhivu knjiga na jednom mjestu + posudbu svih knjiga na jednome mjestu (ne po odjelima), da nema

niveliran ulaz (za osobe s invaliditetom i mame s kolicima), da se događaji za javnost odvijaju na gornjim

katovima (ne u prizemlju gdje bi bili svima dostupniji) i u nedovoljno opremljenim prostorima, da djeca

nemaju više prostora za učenje kroz igru... Kad bi se, recimo, spojila sa jednom od zgrada do nje (možda

čak i obnovila 'Merićeva' zgrada na uglu) i tako doslovno fizički proširila, bilo bi puno više manevra za

poboljšanje i razvoj“).

Od ostalih pojedinačnih primjedbi ispitanici ističu nezadovoljstvo dugim čekanjem rezerviranih knjiga,

sporim pristizanjem novih naslova, premalim brojem primjeraka popularnih naslova, dugim čekanjem na

knjiga iz spremišta i dr.

Prijedlozi za poboljšanje rada Knjižnice

Od 51 dobivenog prijedloga za poboljšanje rada Knjižnice, najveći broj (17 ili 8%) odnosi se na

prostor: „Osuvremeniti prostor za boravak korisnika“, „Pronaći veći prostor za predavanja u Knjižnici“,

„Što ranije seljenje u adekvatan prostor“, „Predložila bih princip funkcionalnog rasporeda - jedan

opremljeni prostor za sve evente, jedan prostor za učenje/čitanje/studente, jedan opremljeni prostor za

djecu, i odvojeni zajednički prostor za posudbu svih knjiga. U budućnosti vidim i modernizaciju branda

Knjižnice i online modernizaciju - web stranica, social media,... Ostale dodatne usluge i opcije u Knjižnici

bit će samo šlag na tortu“, „Nova zgrada, više prostora, više zaposlenih!“, „Novi veći i uređeniji, moderniji

prostor“, „Uređenje odjela za mlade“, „Nova lokacija, što prije!“,, Promjena ljetnog radnog vremena, veći

prostor, sva građa da mi je osobno dostupna, a ne da moram tražiti knjižničara za pomoć“, „Nova zgrada,

više zaposlenika“, „Izgraditi novu knjižnicu pod hitno!..naravno da to ne ovisi o vama!..tolike aktivnosti i

angažiranost na tako malo prostora… zadivljujuće!!!!!“, „Veći prostor knjižnice a time i bolju preglednost,

više knjiga novijeg izdanja“, „Iako nisam osoba s invaliditetom smatram da je ta kategorija osoba zakinuta

radi nepristupačnosti Knjižnici i čitaonici“.

Od ostalih prijedloga najviše je onih koji se tiču većeg broja primjeraka građe, osuvremenjavanje web

stranice Knjižnice, a posebno je zanimljiv prijedlog da se uvede digitalna iskaznica s podsjetnikom o

rokovima za povrat građe i mogućnošću pregleda knjižne građe elektronskim putem na mobitelu.

Rezultati istraživanja, kao i dobiveni prijedlozi, primjedbe i savjeti koristi će se za poboljšanje budućeg

rada Knjižnice.

15. ZAKLJUČAK Rad Knjižnice u 2018. obilježilo je sljedeće:

o obimna revizija kojom je bilo obuhvaćeno 102 000 svezaka knjiga ili dvije trećine ukupnog

fonda Knjižnice, koji se nalazi u Odjelu za odrasle i Stručno-znanstvenom odjelu s pripadajućim

zbirkama (Zavičajna zbirka Caproncensis i Zbirka Brozović); provedba revizije na 6 lokacija (u

zgradi Knjižnice i dva dislocirana spremišta u objektima u Kampusu i na Trgu bana Jelačića),

17

zatvorenost Knjižnice 10 radnih dana, a na provedbi je radilo 15 stručnih djelatnika Knjižnice, 4

zaposlenika preko programa Javnih radova te 5 volontera;

o selidba knjižnične građe i polica iz spremišta na Trgu bana Jelačića u spremište u Kampus, čime se

reducirao broj objekata dislociranih spremišta s dva na jedan;

o brojni programi poticanja čitanja na svim medijima kroz provedbu kulturno-obrazovnih

programa (ističemo program za poticanje čitanja osnovnoškolaca „Olimpijadu čitanja“ i projekt

pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH „Princeza na kraju svijeta - inovativno i

kreativno poticanje čitanja kod djece u digitalnom okruženju“ koji je rezultirao izradom 8

digitalnih slikovnica, pri čemu posebno treba istaknuti dječju knjižničarku Danijelu Petrić);

Knjižnica je obilježila 35. obljetnicu Pričaonice za predškolce, najstarijeg kulturno-

edukativnog program knjižnice na temelju kojeg su nastali svi kasniji programi i projekti za djecu

te 10. obljetnicu Pričaonice za bebe i malu djecu;

o objavljivanje Zbornika radova „Socijalno inkluzivne knjižnične usluge“ s istoimenog

znanstveno-stručnog skupa održanog u Knjižnici 2016.;

o intenzivno stalno stručno usavršavanje (sudjelovanje na stručnim skupovima, uključujući

pozvana izlaganja o dobroj knjižničnoj praksi, objavljivanje članaka);

o intenzivno informiranje javnosti i popularizacija zbirki i usluga;

o kontinuirana izrada informacijskih pomagala za lakše pretraživanje fonda (e-katalog, e-baza s

preko tisuću tema za stručne radove, a posebno treba istaknuti rad na anotiranju i

predmetiziranju Zavičajne zbirke, Zbirke Brozović i Zbirke Fištrović, koje su od posebnog interesa

za zavičajnu kulturnu baštinu);

o partnerstvo Udruzi Roma „Korak po korak“ na izradi i prijavi projekta o obrazovnoj inkluziji

romske djece i mladih na natječaj Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, kao i udruzi

Alternator na prijavi projekta o kulturnoj inkluziji djece i mladih na natječaj „Kultura u centru“

Ministarstva kulture RH i EU; sudjelovanje u dva projekta u okviru programa Erasmus+ -

obrazovanje odraslih;

o od investicijskog ulaganja u zgradu treba istaknuti kompletnu zamjenu vanjske stolarije

(projekt je financiralo Ministarstvo kulture u iznosu od 200.000,00 kn te Grad Koprivnica u

iznosu od 97.270,44 kn);

o od nabave računalne opreme treba istaknuti nabavu novog servera za knjižnični program Metel,

a od ostale opreme nabavu stroja za omatanje knjiga, te polica i tračnica za spremište knjiga u

Kampusu;

o od kapitalnih donacija treba izdvojiti 45 micro;bitova koje je Knjižnici poklonio Institut za

razvoj i inovativnost mladih.

Zbog svojih rezultata rada Knjižnica je i u 2018. godini zadržala status jedne od najboljih narodnih

knjižnica u Hrvatskoj. Djelovala je kao značajno kulturno-društveno središte grada Koprivnice i šire

okolice te Koprivničko-križevačke županije koje u fokus stavlja:

o dobrobit svojih korisnika, kako pojedinaca tako i lokalne zajednice;

o kvalitetne, inovativne i kreativne metode i modele rada;

o uključivanje svih dobnih, profesionalnih i interesnih skupina građana, kao i onih s posebnim

potrebama;

o model socijalno inkluzivnih knjižničnih usluga - usluge za slijepe i slabovidne, uključivanje u

rješavanje problema pripadnika romske zajednice, kao i brigu za ostale socijalno ranjive skupine

građana (stariji, nezaposleni, osobe s teškoćama čitanja i disleksijom);

o usluge za bebe, malu djecu, predškolsku i školsku djecu;

o podršku zdravstvenoj pismenosti građana;

o razvoj i širenje bibliobusne službe radi što veće dostupnosti knjižničnih usluga, kulture i

informiranja, posebice onima koji nemaju stacioniranu knjižnicu u mjestu stanovanja;

o prilagođavanje društvenim i tehnološkim promjenama u užem i širem okruženju promicanjem

i korištenjem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, digitalizacijom zavičajne kulturne

18

baštine, uvođenjem e-knjiga i e-usluga, informacijskim opismenjivanjem i obrazovanjem

korisnika;

o njegovanje odgojnog i obrazovnog rada te kulturne i javne djelatnosti organiziranjem ciklusa

tribina, okruglih stolova, radionica te nakladničkom djelatnošću;

o javno zagovaranje Knjižnice i knjižničarstva i njihove prisutnosti u kulturi, obrazovanju,

medijima i javnosti općenito, gradeći mrežu svih dionika života i korištenja knjige;

o nacionalnu i međunarodnu suradnju, uz brojna partnerstva i suradničke odnose, te u skladu s

njima provođenje i pružanje usluga i programa ukorak sa svjetskim trendovima.

Predsjednica Upravnog vijeća: Ravnateljica:

Nataša Tetec, dipl. ing. preh. teh. dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina,

knjižničarska savjetnica

Prilog: Izvješće o radu 2018. - Financijski pokazatelji