sažetak...turističkih agencija te turističke zajednice grada zagreba kojoj se i posebno...

Turistička zajednica grada Zagreba

Sažetak

PROCJENA TURISTIČKE POTROŠNJE U GRADU ZAGREBU U 2009. GODINI

Zagreb, studeni 2010.

Sažetak

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.

Naručitelj:Turistička zajednica grada Zagreba

Voditelj projektaZrinka Marušić, univ. spec. oec.

PROCJENA TURISTIČKE POTROŠNJE U GRADU ZAGREBU U 2009. GODINI

Zrinka Marušić, univ. spec. oec.

Autori:Zrinka Marušić, univ. spec. oec.mr. sc. Neven Ivandićdr. sc. Sanda ČorakIvan Kožić, dipl. oec.Ivan Sever, dipl. oec.

Suradnici:Višnja Mezak, oec.Mislav Mikec, prof.

Vanjska suradnja:Državni zavod za statistiku RHHendal d.o.o.Ipsos Puls d.o.o.prof. dr. sc. Miljenko Marušić, PMF Matematički odjel

Fotografije i obrada fotografija:dr. sc. Siniša Horak, Institut za turizamZagreb, studeni 2010.

2


Sadržaj

Uvod 4

Metodološki okvir 5

Ugostiteljstvo i turizam u Zagrebu: prethodna i kontrolna istraživanja 7

Inozemni dolazni turistički izdaci u Zagrebu 10

Nacionalni dolazni turistički izdaci u Zagrebu 12

Turizam u Zagrebu u 2009. godini 14Turizam u Zagrebu u 2009. godini 14

Zaključak 16

3Zagreb, studeni 2010.

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Uvod

Turistička zajednica grada Zagreba pokrenula je u 2010. godini izradu studije PROCJENA TURISTIČKE POTROŠNJE U GRADU ZAGREBU U 2009. GODINI. Cilj studije je procijeniti, po prvi puta, ukupnu turističku potrošnju te potrošnju pojedinih segmenata turističke potražnje u Zagrebu u 2009. godini. Studijom se s aspekta potražnje time utvrđuje veličina turističke aktivnosti u Zagrebu što predstavlja prvi korak u procjeni utjecaja turizma na gospodarstvo Grada. Proširivanje informacijske podloge za izradu strateških dokumenata Turističke

Gradski turizam, turizam u gradovima ili kratki odmor u gradu prema podacima istraživačke kuće IPK International treća je prema važnosti vrsta odmorišnih putovanja Europljana, iza odmora “sunca i mora” i kružnog putovanja. “Odmor u gradu” u 2000. godini činio je 17% svih međunarodnih putovanja Europljana, a u razdoblju od 2006. do 2008. godine bilježio se njegov godišnji rast od 5%.

U skladu s trendovima svjetske turističke potražnje, i Zagreb bilježi znatan rast turističkih dolazaka u komercijalne oblike smještaja. Tako je informacijske podloge za izradu strateških dokumenata Turističke

zajednice grada Zagreba i pojedinih gospodarskih subjekata Zagreba usmjerenih na turističku potražnju jednako je važan cilj studije.

Polazeći od postavljenog cilja, u ovom su sažetku prikazana osnovna obilježja turističke potrošnje u Zagrebu u 2009. godini te međunarodno usklađen metodološki okvir korišten za tu procjenu. Detaljni opis metoda korištenih u procjenama, kao i prikaz rezultata dan je u osnovnom izvještaju PROCJENA TURISTIČKE POTROŠNJE U GRADU ZAGREBU U 2009. GODINI.

Procjena turističke potrošnje u gradu Zagrebu predstavlja metodološki zahtjevan zadatak koji je nužno podrazumijevao korištenje i objedinjavanje niza različitih statističkih i administrativnih izvora podataka. Zahvaljujemo se svim institucijama čije smo izvore koristili. Posebnu zahvalu zaslužuju i predstavnici brojnih institucija i tvrtki koji aktivno sudjeluju u turizmu grada Zagreba, a koji su za potrebe ove studije sudjelovali u dubinskim intervjuima te vlastitim spoznajama i

znatan rast turističkih dolazaka u komercijalne oblike smještaja. Tako je godine 2008. u Zagrebu ostvareno nešto više od milijun noćenja, a trend rasta broja turističkih noćenja u razdoblju od 2000. do 2008. godine više je nego dvostruko brži u usporedbi s cijelom Hrvatskom. Rast turističkih dolazaka zaustavljen je uslijed opće gospodarske krize u svijetu pa je tako Zagreb u 2009. godini zabilježio 11% manje noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u odnosu na 2008. godinu. Zagreb i u odnosu na gradove u okružju ima jednu od najdinamičnijih stopa rasta turističkog prometa (noćenja) u regiji. U razdoblju od 2001. do 2007. godine turistički promet iskazan ukupnim brojem registriranih noćenja rastao je u Zagrebu po visokoj prosječnoj godišnjoj stopi od 9,7%, čime se svrstao uz bok gradovima u okružju koji bilježe najdinamičniji rast: Ljubljana (10,4%), Venecija (7,9%), Bratislava (7,4%) i Prag (7,0%).

Zagreb, osim porasta fizičkog turističkog prometa te rasta i promjene strukture komercijalne smještajne ponude, u razdoblju od 1998. do studije sudjelovali u dubinskim intervjuima te vlastitim spoznajama i

internim podacima pridonijeli uobličavanju ovog dokumenta. Dubinski intervjui obavljeni su s predstavnicima hotela s 5, 4 i 3 zvjezdice, turističkih agencija te Turističke zajednice grada Zagreba kojoj se i posebno zahvaljujemo na aktivnom sudjelovanju u procesu rada na ovoj studiji.

strukture komercijalne smještajne ponude, u razdoblju od 1998. do 2008. godine bilježi i promjene u kvalitativnim obilježjima turističke potražnje. Prema rezultatima kontinuiranog istraživanja Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja Zagreba, ili kraće, TOMAS Zagreb koje se provodi od 1998. godine, Zagreb se sve izrazitije pozicionira kao destinacija za gradski odmor. Tako je, uz uvijek prisutan i važan segment poslovnih gostiju, sve više gostiju hotela koji Zagreb posjećuju zbog kratkog odmora u gradu, zabave, novih iskustava i doživljaja ili kulture.


Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Metodološki okvir

Turizam, kao skup aktivnosti koji određuje potražnja, ne predstavlja zasebnu djelatnost gospodarstva već objedinjuje aktivnost različitih djelatnosti. Posebnost mjerenja veličine turizma proizlazi iz činjenice da, s jedne strane, turističku aktivnost određuje (privremena) situacija u kojoj se potrošač nalazi (pozicija posjetitelja), a da, s druge strane, njegova potrošnja nije ograničena na skup određenih proizvoda i usluga kojeg proizvodi određeni skup djelatnosti.

Od konca II. svjetskog rata kada turizam postaje masovna pojava počeo se naslućivati njegov značajan utjecaj za gospodarstva pojedinih

UNWTO je, za potrebe praćenja turističke aktivnosti u pojedinim zemljama i svijetu, razvio koncepte i definicije pojmova vezanih uz turizam pa tako i one o turističkoj potrošnji i turističkim izdacima. Polazeći od međunarodnih preporuka za statistiku turizma, u procjeni turističke potrošnje u Zagrebu korištene su sljedeće radne definicije i koncepti:

Promatrana regija/destinacija je regija/destinacija za koju se provodi mjerenje, odnosno u kojoj se vrši istraživanje ili procjenjuje pojava.

Rezident je osoba s prebivalištem na području promatrane se naslućivati njegov značajan utjecaj za gospodarstva pojedinih zemalja kao i općenito na globalna gospodarska kretanja. Prvi i osnovni korak u procjeni izravnih, neizravnih i induciranih učinaka turizma na gospodarstvo neke zemlje, ali i regije odnosno destinacije, je procjena turističkih izdataka i turističke potrošnje. Prema dokumentima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) turistički izdatak je iznos plaćen od strane posjetitelja za stjecanje potrošnih dobara, usluga kao i vrijednosti na turističkom putovanju i to za vlastitu uporabu ili u svrhu njihove daljnje predaje. Turistički izdaci uključuju osobne izdatke posjetitelja kao i iznose plaćene u njihovo ime od strane drugih osoba (ne uključuju plaćanje poreza, kamata, kupovinu financijske ili nefinancijske imovine i sl.). Turistička potrošnja osim izdataka uključuje i nenovčanu potrošnju turista, a za potrebe ovog rada pod pojmom turističke potrošnje podrazumijevaju se isključivo turistički izdaci.

Procjena turističke potrošnje na otvorenom području kao što su gradovi ili regije predstavlja posebno složen problem budući da ne postoje

Rezident je osoba s prebivalištem na području promatrane regije/destinacije.

Uobičajeno okruženje pojedinca je geografsko područje unutar kojeg pojedinac živi i ispunjava svoje navike i obaveze i u okviru kojeg se redovito kreće.

Putnik je osoba koja se kreće između dvije geografske lokacije, bez obzira na svrhu i trajanje njezina kretanja. Posjetitelj je putnik koji boravi u nekom mjestu izvan svog uobičajenog okruženja manje od godine dana i to s bilo kojim ciljem, a da nije zaposlen u mjestu koje posjećuje. Turist je isključivo onaj posjetitelj koji je u mjestu posjeta proveo barem jednu noć, odnosno posjetitelj u višednevnoj posjeti. Turisti su, dakle, podskup skupa posjetitelja, a posjetitelji podskup skupa putnika.

Domaći turizam je aktivnost rezidenata na području promatrane regije/destinacije, koji putuju izvan svog uobičajenog okruženja.

Dolazni turizam je aktivnost osoba s prebivalištem na području neke druge regije/destinacije ili države, unutar granica promatrane regije predstavlja posebno složen problem budući da ne postoje

adekvatni administrativni instrumenti kojima bi se precizno registrirali dolasci i odlasci posjetitelja. Problem obuhvata posjetitelja je osnovni problem koji se pojavljuje pri procjeni turističkih izdataka u gradu. Podaci o turistima koji ostvaruju noćenja u komercijalnim smještajnim jedinicama najčešće su dostupni, dok nepoznanicu predstavljaju podaci o jednodnevnim posjetiteljima, kao i turistima koji borave u nekomercijalnim smještajnim kapacitetima (primjerice posjet prijateljima i rodbini).

druge regije/destinacije ili države, unutar granica promatrane regije/destinacije, a dijeli se na inozemni i nacionalni dolazni turizam.

Odlazni turizam je aktivnost rezidenata izvan područja promatrane regije.

Regionalni/destinacijski turizam objedinjuje domaći i dolazni turizam.

Sukladno navedenim konceptima te određenju turističkog izdatka/potrošnje, definiraju se i dolazna turistička potrošnja (inozemna i nacionalna), domaća turistička potrošnja, odlazna turistička potrošnja i regionalna/destinacijska turistička potrošnja.

Zagreb, studeni 2010. 5

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Metodološki okvir

Ukupna turistička potrošnja odnosno turistički izdaci u Zagrebu odraz su veličine fizičke potražnje turista i posjetitelja i njihove prosječne potrošnje. Turistički izdaci u Zagrebu predstavljaju, u okviru pojmova, definicija i koncepata UNWTO-a, regionalne/destinacijske turističke izdatke, a čine ih dolazni inozemni i nacionalni turistički izdaci te domaći turistički izdaci.

Segment domaće turističke potražnje (potražnja Zagrepčana na području Zagreba) nije obuhvaćen ovim istraživanjem zbog definicije i percepcije uobičajenog okruženja. Naime, zbog geografski relativno

S obzirom na obilježja raspoloživih podataka, procjena ukupne turističke potrošnje zasnovana je na standardnom i međunarodno priznatom pristupu procjeni sa strane potražnje i to 'odozgo prema dolje' (top-down) pristupu. Procjena je tako u potpunosti usklađena s makro procjenama veličine turizma u Hrvatskoj, a i izbjegnut je problem precjenjivanja turističke potražnje/potrošnje koji se često pojavljuje kada se analiza veličine turizma na razini regije/destinacije provodi 'odozdo prema gore' (bottom-up) pristupom.

percepcije uobičajenog okruženja. Naime, zbog geografski relativno male površine Grada, koncept blizine u definiciji uobičajenog okruženja nametnuo je određenje cijele površine Grada kao uobičajenog okruženja njegovih stanovnika bez obzira na stupanj urbanizacije pojedinih gradskih područja (primjerice, zagrebački dio Medvednice opravdano je smatrati uobičajenim okruženje građana Zagreba).

Inventarizacija i valorizacija raspoloživih sekundarnih izvora podataka ukazala je na sljedeće ključne podatke čija dodatna obrada osigurava procjenu veličine i strukture fizičke turističke potražnje te iznosa i strukture prosječne potrošnje turista i posjetitelja u jednodnevnom posjetu: TOMAS Zagreb 2008. (Institut za turizam), Turistička aktivnost domaćeg stanovništva u 2008. i 2009. godini (Institut za turizam), Potrošnja inozemnih putnika u Hrvatskoj u 2008. i 2009. godini (Hrvatska narodna banka), Mjesečni podaci turističkog prometa o broju dolazaka i noćenja domaćih i inozemnih turista u komercijalnim smještajnim objektima (Državni zavod za statistiku RH).

TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2009. GODINI

INOZEMNA TURISTIČKA POTROŠNJA

TURISTIJEDNO-DNEVNI

POSJETITELJI

NACIONALNA (DOMAĆA) TURISTIČKA POTROŠNJA

TURISTIJEDNO-DNEVNI

POSJETITELJI

SEGMENTI TURISTIČKE POTROŠNJE U ZAGREBU PREMA DULJINI BORAVKA, VRSTI KORIŠTENOG SMJEŠTAJA I PORIJEKLU POSJETITELJA

smještajnim objektima (Državni zavod za statistiku RH).

Dodatno su provedena i dva primarna kontrolna istraživanja:

• Procjena turističkih izdataka hotelskih gostiju u Zagrebu u 2010. godini kvantitativno je istraživanje na uzorku od 240 hotelskih gostiju provedeno u cilju osiguravanja pretpostavki za prilagodbu raspoloživih procjena potrošnje pojedinih segmenata potražnje za 2009. godinu;

• Dubinski intervjui je kvalitativno istraživanje provedeno s glavnim nositeljima turističke aktivnosti u gradu Zagreb u cilju potpunijeg i kvalitetnijeg sagledavanja obilježja turističke potražnje i potrošnje u Zagrebu u razdoblju od 2008. do 2010. godine.


PLAĆENI (KOMERCI-

JALNI) SMJEŠTAJ

NEPLAĆENI (NEKOMERCI-

JALNI) SMJEŠTAJ

POSJETITELJI

PLAĆENI (KOMERCI-

JALNI) SMJEŠTAJ

NEPLAĆENI (NEKOMERCI-

JALNI) SMJEŠTAJ

POSJETITELJI

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Ugostiteljstvo i turizam u Zagrebu: prethodna i kontrolna istraživanja

U 2009. godini u Zagrebu je zabilježeno nešto više od 577 tisuća dolazaka turista u komercijalne smještajne objekte, što je za 10,4% manje u odnosu na 2008. godinu. Turisti su u 2009. godini ostvarili 992 tisuće noćenja ili 11,6% manje u odnosu na 2008. godinu. Inozemno tržište čini 73% u broju dolazaka turista odnosno 74% u broju ostvarenih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima.

Hotelski smještaj najvažniji je oblik komercijalnog smještaja. U 2009. godini u hotelima je zabilježeno 503 tisuće dolazaka i 845 tisuće noćenja što predstavlja 87% svih turističkih dolazaka u komercijalne smještajne što predstavlja 87% svih turističkih dolazaka u komercijalne smještajne objekte u Zagrebu i 85% svih ostvarenih noćenja u tim objektima. U hostelima je u 2009. ostvareno 8,1% noćenja, u ostalim kolektivnim smještajnim objektima 3,6% te u privatnom smještaju 3,1% noćenja.

Zagreb je u 2009. godini ostvario 6% svih hotelskih noćenja u Hrvatskoj te 1,8% noćenja ostvarenih u svim komercijalnim smještajnim kapacitetima Hrvatske.

U 2009. godini Zagreb raspolaže s ukupno 10.245 ležajeva u 5.492 sobe i apartmana smještenih u 68 kolektivnih smještajnih objekata te 89 kućanstava. U hotelskim objektima nalazi se dvije trećine ukupnog smještajnog kapaciteta Zagreba (6.581 stalnih ležaja).

Tijekom 2009. godine promet od pruženih usluga ugostiteljstva u Zagrebu je dostigao iznos od 2,15 milijardi kuna (13,4% ukupnog prometa ugostiteljstva u Hrvatskoj) što predstavlja smanjenje za 1,3% u odnosu na prethodnu godinu. Više od polovice prometa ostvaruje se u restoranima i prethodnu godinu. Više od polovice prometa ostvaruje se u restoranima i barovima (60%), a prema važnosti slijede hoteli s prometom od 645 milijuna kuna (30%). Smanjenje prometa u 2009. godini u odnosu na prethodnu godinu odraz je prije svega smanjenja prometa u poslovnim jedinicama smještaja. Tako je promet u hotelima smanjen 11,5%, a u ostalim kolektivnim objektima za smještaj za 18%. Restorani i barovi, s druge strane, su ostvarili povećanje prometa za 5,2%. Pad prometa u poslovnim jedinicama za smještaj rezultat je smanjenja fizičke potražnje (noćenja). Istodobno je došlo do blagog povećanja prometa po noćenju u svim vrstama poslovnih jedinica za smještaj. U hotelima je u 2009. godini po noćenju ostvaren promet od 764 kune što je za 0,3% više nego u 2008. godini.


Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Ugostiteljstvo i turizam u Zagrebu: prethodna i kontrolna istraživanja

Prema istraživanju TOMAS Zagreb 2008., prosječni izdaci gostiju zagrebačkih hotela u 2008. godini iznosili su 144 eura po noćenju. Najveći dio tih izdataka činili su izdaci za smještaj (61% ili 88 eura), izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (19% ili 27 eura) te izdaci za kupnju (12% ili 17 eura). Na kulturu se izdvajalo prosječno 1,5 eura dnevno, a na sport, rekreaciju, zabavu i izlete oko 2,5 eura dnevno u prosjeku. Preostalih 8 eura bili su izdaci na ostale usluge.

Prosječni dnevni izdaci hotelskih gostiju kretali su se od 77 eura koliko su ukupno dnevno izdvajali gosti hotela s dvije zvjezdice do 203 eura koliko su

150

200

250

Prosječni dnevni izdaci u eurima V.-VI. 2008. V.-VI. 2010.

PROSJEČNI DNEVNI IZDACI HOTELSKIH GOSTIJU U ZAGREBU U V.-VI. 2008. I V.-VI. 2010. GODINE PREMA KATEGORIJI HOTELSKOG SMJEŠTAJA

ukupno dnevno izdvajali gosti hotela s dvije zvjezdice do 203 eura koliko su izdvajali gosti hotela najviše kategorije.

Kontrolno primarno istraživanje izdataka hotelskih gostiju u Zagrebu u 2010. godini obuhvatilo je zagrebačku hotelsku potražnju u svibnju i lipnju 2010. godine.

Prema rezultatima istraživanja provedenog u 2010. godini prosječni su izdaci u svibnju i lipnju 2010. godine smanjeni za 20% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Prosječni dnevni izdaci gostiju u hotelima niže kategorije su u 2010. godini porasli u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, i to za 23% u hotelima s dvije zvjezdice i 2% u hotelima s tri zvjezdice. S druge strane, prosječni izdaci gostiju u hotelima više kategorije su značajno smanjeni.

U strukturi prosječnih dnevnih izdataka izdaci za smještaj smanjeni su za 21%, izdaci za kupnju gotovo su prepolovljeni dok su izdaci za ostale proizvode i usluge na razini od tek jedne četvrtine onih iz 2008. godine. Izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima povećani su za 20%, a izdaci za kulturu,

0

50

100

150

UKUPNO 2* 3* 4* 5*

Prosječni dnevni izdaci u eurima

Hoteli

160

180


V.-VI. 2008.

V.-VI. 2010.

PROSJEČNI DNEVNI IZDACI HOTELSKIH GOSTIJU U ZAGREBU U V.-VI. 2008. I V.-VI. 2010. GODINE PREMA GLAVNOM MOTIVU DOLASKA

piće u ugostiteljskim objektima povećani su za 20%, a izdaci za kulturu, zabavu, sport, rekreaciju i izlete za 17%.

Usporedba rezultata istraživanja u 2010. godini s rezultatima istraživanja TOMAS Zagreb 2008. ograničena je nizom faktora, no svakako je dobar indikator promjena na turističkom tržištu Zagreba koji upućuju na smanjenje prosječnih izdataka hotelskih gostiju u Zagrebu u 2010. godini kao posljedice promjene strukture gostiju (smanjenje udjela poslovnih gostiju i gostiju u hotelima više kategorije), ali i smanjenja sklonosti potrošnji tijekom turističkih putovanja. Radi se o pojavi koja zahtijeva i detaljniju analizu i kontinuirano praćenje, ali i poduzimanje različitih mjera usmjerenih na povećanje turističkih izdataka u Zagrebu.


0

20

40

60

80

100

120

140

UKUPNO Poslovni gosti Ostali gosti



Dubinski intervjui s predstavnicima nositelja turističke aktivnosti u Zagrebu ukazali su na sljedeće:

• Uz zabilježen pad potražnje u 2009. i 2010. godini nije došlo do značajnijih promjena u strukturi turističke potražnje;

• Hotelski sektor u zadnjem kvartalu 2009., a posebno u 2010. godini pokreće aktivnosti prilagođavanja cijena uvjetima smanjenja potražnje (formiranje paketa i uključivanje različitih bonus usluga, popusti za dulji boravak, yield management te u pojedinim slučajevima čak i smanjenje

Ugostiteljstvo i turizam u Zagrebu: prethodna i kontrolna istraživanja

boravak, yield management te u pojedinim slučajevima čak i smanjenje objavljenih cijena smještaja); Primijećen proces izjednačavanja cijena hotela s pet zvjezdica i hotela s četiri zvjezdice;

• Turističke agencije fokusirane su na zadržavanje razine cijena/marži, a zbog povećanih troškova poslovanja i na dogovore s dobavljačima oko smanjivanja cijena;

• Zagreb još uvijek nije prepoznat kao city break odredište;

• Kulturna događanja u Zagrebu općenito nisu popraćena adekvatnom organizacijom i prezentacijom turističkom segmentu potražnje, a turisti ih koriste samo na individualnoj osnovi (rjeđe);

• Primjetan je nedostatak koordinacije između svih sudionika u cilju stvaranja integralnog turističkog proizvoda grada Zagreba kao posljedice usmjerenosti isključivo na vlastito poslovanje, nedovoljne upornosti i neadekvatnosti prezentacije vlastite ponude, nemotivirajućeprovizije posrednika, neadekvatnih vještina i interesa u prezentaciji i provizije posrednika, neadekvatnih vještina i interesa u prezentaciji i prodaji različite ponude Zagreba;

• Neadekvatnost ponude, ali i prezentacije kulturne, zabavne i sportsko-rekreativne ponude grada, važan je faktor neprepoznatljivosti ponude Zagreba;

• Tijekom nekoliko posljednjih godina primjetan je izraziti kvantitativni i kvalitativni rast ponude privatnog smještaja (prije svega stanovi i apartmani);

• Lokalna potražnja generira zanemariv udio u ukupno ostvarenim noćenjima kao i prihodima odjela hotelskog smještaja.


Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Inozemni dolazni turistički izdaci u Zagrebu

Inozemni dolazni turistički izdaci su izdaci koje ostvaruju posjetitelji s prebivalištem na području druge države unutar granica grada Zagreba, a obuhvaćaju ukupne izdatke inozemnih dolaznih jednodnevnih i višednevnih posjetitelja tijekom boravka na području grada Zagreba.

Inozemna dolazna turistička fizička potražnja u Zagrebu u 2009. godini

• 1,86 milijuna dolazaka posjetitelja u jednodnevnom i višednevnom posjetu

• 0,83 milijuna dolazaka posjetitelja u jednodnevnom posjetu

• 1,02 milijuna dolazaka inozemnih turista od čega 55,4% u nekomercijalne smještajne kapacitete te 44,6% u komercijalne smještajne kapacitete

SEGMENTI DOLAZNIH INOZEMNIH TURISTIČKIH IZDATAKA U ZAGREBU

S obzirom na vrlo različite segmente potražnje i njihove obrasce ponašanja i potrošnje, kao i problem utvrđivanja volumena fizičke

smještajne kapacitete

• 3,3 milijuna noćenja inozemnih turista od čega 75,5% u nekomercijalnim smještajnim kapacitetima te 24,5% u komercijalnim smještajnim kapacitetima.

STRUKTURA DOLAZNIH INOZEMNIH TURISTA I NOĆENJA U ZAGREBU U 2009. GODINI PREMA MOTIVIMA DOLASKA

5658

30

40

50

60

u %

Turisti Noćenja

Izdaci turista koji borave u nekomercijalnim

smještajnim kapacitetima

Jednodevni dolazni inozemni izdaci

Višednevni dolazni inozemni izdaci

Fizički obujam potražnje (broj posjetitelja)

Prosječni izdaci po posjetitelju

Izdaci turista koji borave u komercijalnim


Fizički obujam potražnje (noćenja)

Prosječni izdaci turista po noćenju



ponašanja i potrošnje, kao i problem utvrđivanja volumena fizičke potražnje (broj posjetitelja i turista odnosno broj noćenja), kako zbog otvorenosti područja grada Zagreba, tako i zbog poteškoća u mjerenju veličine segmenta turista u nekomercijalnim oblicima smještaja, procjena ukupnih inozemnih dolaznih turističkih izdataka zasniva se na:

• procjeni volumena fizičke potražnje prema segmentima potražnje

• procjeni prosječnih izdataka posjetitelja i turista prema segmentima potražnje.


25

13

7

2016

6

0

10

20

30

Posao Odmor, zabava Posjet rodbini ili prijateljima

Ostalo

u %

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Inozemni dolazni turistički izdaci u Zagrebu

Inozemna dolazna turistička potrošnja u Zagrebu u 2009. godini

Polazeći od procjene fizičkog volumena potražnje inozemnih posjetitelja i njihovih prosječnih dnevnih izdataka slijedi da su u Zagrebu u 2009. godini inozemni turisti i jednodnevni posjetitelji potrošili 1,5 milijardi kuna od čega izdaci turista čine 85%, a izdaci posjetitelja na jednodnevnom posjetu 15%. Inozemnu turističku potrošnju u Zagrebu u 2009. godini čine izdaci za usluge smještaja u iznosu od 431 milijun kuna (28% ukupne inozemne dolazne turističke potrošnje), za usluge hrane i pića u

PROCJENA DOLAZNE INOZEMNE TURISTIČKE POTROŠNJE U ZAGREBU U 2009. GODINI PREMA SEGMENTIMA POTRAŽNJE ukupne inozemne dolazne turističke potrošnje), za usluge hrane i pića u

iznosu od 294 milijuna kuna (19%), za kupovinu u iznosu od 339 milijuna kuna (22%) te za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge u iznosu od 470 milijuna kuna (31%).

Hotelski gosti najvažniji su segment turističke potražnje s obzirom na potencijal generiranja turističke potrošnje. U 2009. godini gosti hotela ostvarili su turističke izdatke u iznosu od 677 milijuna kuna, odnosno 44% ukupnih turističkih izdataka u toj godini. Za usluge smještaja hotelski gosti izdvojili su u 2009. godini 61% (415 milijuna kuna), za usluge hrane i pića 19% (126 milijuna kuna), za kupovinu 12% (78 milijuna kuna) te za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge 9% (60 milijuna kuna) ukupne potrošnje.

Prema važnosti slijede turisti koji su u Zagrebu boravili kod rodbine i prijatelja ostvarivši 415 milijuna kuna turističkih izdataka odnosno 27% ukupnih ostvarene turističke potrošnje u 2009. godini. Struktura izdataka ovog segmenta potražnje bitno se razlikuje od strukture izdataka

U ZAGREBU U 2009. GODINI PREMA SEGMENTIMA POTRAŽNJE

Segmenti potražnje Broj

putovanja Broj

noćenja

Prosječni izdaci po noćenju u kn*

Ukupna potrošnja

U kunama Struktura, ukupno=100

Jednodnevna putovanja 831.593

278 231.182.779 15

Višednevna putovanja 1.023.940 3.319.541 392 1.302.898.890 85

Plaćeni smještaj 456.284 812.343 889 722.250.476 47

Hotel i sl. 373.029 639.907 1.058 677.021.606 44

Privatni smještaj 56.202 90.349 288 26.020.512 2

Ostali plaćeni smještaj 27.053 82.087 234 19.208.358 1

Neplaćeni smještaj 567.656 2.507.198 232 580.648.414 38

Vlastita kuća/stan 51.158 543.997 234 127.295.298 8

Rodbina ili prijatelji 455.033 1.787.408 232 414.678.656 27

Ostali neplaćeni smještaj 61.465 175.793 220 38.674.460 3

Ukupno 1.855.533 3.319.541 1.534.081.669 100 ovog segmenta potražnje bitno se razlikuje od strukture izdataka hotelskih gostiju. Naime, turisti koji su boravili kod rodbine i prijatelja tek 21% izdataka vezuju uz usluge ugostiteljstva (hrana i piće), dok polovicu svojih izdataka daju za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge, a trećinu za kupovinu.

Jednodnevni posjetitelji iz inozemstva generirali su 231 milijun kuna. Gotovo polovica njihovih izdataka (46%) vezana je uz uslugu zabave, kulture, sporta, lokalnog prometa i sličnih proizvoda i usluga, 38% uz usluge trgovine i 16% uz usluge hrane i pića u ugostiteljstvu.


Ukupno 1.855.533 3.319.541

1.534.081.669 100

*Za jednodnevne posjetitelje prosječni izdaci odnose se na putovanje

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Nacionalni (domaći) dolazni turistički izdaci u Zagrebu

Nacionalni dolazni turistički izdaci su oni izdaci koje ostvaruju (domaći) posjetitelji s prebivalištem na području drugih županija Republike Hrvatske, unutar granica grada Zagreba, a obuhvaćaju ukupne izdatke domaćih dolaznih jednodnevnih i višednevnih posjetitelja (u komercijalnim i nekomercijalnim oblicima smještaja) na području grada Zagreba.

Nacionalna dolazna turistička fizička potražnja u Zagrebu u 2009. godini• 1,8 milijuna dolazaka posjetitelja u jednodnevnom i višednevnom

posjetu • 1,1 milijun dolazaka posjetitelja u jednodnevnom posjetu• 679 tisuća dolazaka domaćih turista od čega 25% u komercijalne

smještajne kapacitete te 75% u nekomercijalne smještajne kapaciteteSEGMENTI DOLAZNIH NACIONALNIH TURISTIČKIH IZDATAKA U ZAGREBU kapacitete

• 1,9 milijuna noćenja domaćih turista od čega 16% u komercijalnim smještajnim kapacitetima te 84% u nekomercijalnim smještajnim kapacitetima.

Izdaci turista koji borave u nekomercijalnim


Jednodevni dolazni nacionalni izdaci

Višednevni dolazni nacionalni izdaci

Fizički obujam potražnje (broj posjetitelja)

Prosječni izdaci po posjetitelju

Izdaci turista koji borave u komercijalnim






SEGMENTI DOLAZNIH NACIONALNIH TURISTIČKIH IZDATAKA U ZAGREBU

Regija Višednevna putovanja

Noćenja Jednodnevna

putovanja

Ukupno 100,0 100,0 100,0

Zagrebački prsten 0,0 0,0 3,7

Sjeverna Hrvatska 12,4 9,0 30,6

Slavonija 19,4 17,8 26,3

Lika, Kordun, Banija 4,3 5,4 8,4

Istra, Kvarner, Gorski kotar 19,2 13,9 18,3

STRUKTURA BROJA NACIONALNIH PUTOVANJA I OSTVARENIH NOĆENJA U ZAGREBU U 2009. GODINI PREMA REGIJI GENERATORU PUTOVANJA U %

Procjena ukupnih nacionalnih dolaznih turističkih izdataka pretpostavlja procjenu volumena fizičke potražnje prema segmentima potražnje te procjenu prosječnih izdataka posjetitelja i turista prema segmentima potražnje.

Od ukupnog broja višednevnih turističkih putovanja stanovnika Hrvatske u Zagreb u 2009. godini 78% bila su putovanja motivirana privatnim razlozima, a 22% putovanja motivirana poslovnim razlozima. Isti odnos zabilježen je i u noćenjima ostvarenim na tim putovanjima. Noćenja na privatnim putovanjima ostvarena su pretežito u neplaćenim oblicima smještaja (85%), dok je kod poslovnih putovanja dvije trećine noćenja ostvareno u plaćenim/komercijalnim oblicima smještaja.


Istra, Kvarner, Gorski kotar 19,2 13,9 18,3

Dalmacija 44,7 54,0 12,6

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Nacionalni (domaći) dolazni turistički izdaci u Zagrebu

U Zagrebu u 2009. godini domaći turisti i jednodnevni posjetitelji potrošili su 737 milijuna kuna od čega izdaci turista čine 69%, a izdaci posjetitelja na jednodnevnom posjetu 31%. Domaću turističku potrošnju u Zagrebu u 2009. godini čine izdaci za usluge smještaja u iznosu od 125 milijuna kuna (17% ukupne domaće dolazne turističke potrošnje), za usluge hrane i pića u iznosu od 233 milijuna kuna (32%), za kupovinu u iznosu od 277 milijuna kuna (38%) te za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge u iznosu od 102 milijuna kuna (14%).

PROCJENA DOLAZNE NACIONALNE (DOMAĆE) TURISTIČKE POTROŠNJE U ZAGREBU U 2009. GODINI PREMA SEGMENTIMA POTRAŽNJE

proizvode i usluge u iznosu od 102 milijuna kuna (14%).

Turisti koji su boravili u Zagrebu kod rodbine i prijatelja najvažniji su segment turističke potražnje s obzirom na potencijal generiranja turističke potrošnje. U 2009. godini ovaj je segment potražnje ostvario turističke izdatke u iznosu od 285 milijuna kuna, odnosno 39% ukupnih turističkih izdataka u toj godini. Gotovo polovica turističkih izdataka ovog segmenta odnosi se na izdatke za kupnju (49%), trećina na izdatke za hranu i piće (33%) te za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge (19%).

Prema važnosti slijede turisti koji su u Zagrebu boravili u hotelima i sličnim smještajnim kapacitetima ostvarivši 193 milijuna kuna turističkih izdataka odnosno 26% ukupne domaće turističke potrošnje u 2009. godini. Struktura izdataka ovog segmenta potražnje bitno se razlikuje od strukture izdataka turista koji su boravili kod rođaka i prijatelja. Naime, hotelski gosti najveći dio izdataka (61%) izdvajaju za usluge smještaja, slijede izdaci za hranu i piće (19%), kupnju (12%) te za

Segmenti potražnje Broj

putovanja Broj

noćenja


Ukupna potrošnja

U kunama Struktura, ukupno=100

Jednodnevna putovanja 1.135.850

200,0 227.090.012 30,8

Višednevna putovanja 679.484 1.894.381 269,0 509.648.492 69,2

Plaćeni smještaj 167.587 298.117 719,8 214.576.462 29,1

Hotel i sl. 129.870 205.089 942,6 193.311.785 26,2

Privatni smještaj 16.565 45.545 215,5 9.816.985 1,3

Ostali plaćeni smještaj 21.152 47.483 241,1 11.447.692 1,6

Neplaćeni smještaj 511.897 1.596.264 184,9 295.072.030 40,1

Vlastita kuća/stan 17.118 129.351 61,0 7.886.556 1,1 smještaja, slijede izdaci za hranu i piće (19%), kupnju (12%) te za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge (8%).

Za usluge smještaja turisti koji su boravili u komercijalnim smještajnim kapacitetima izdvajaju 125 milijuna kuna (58% ukupnih izdataka tog segmenta turista), za hranu i piće 45 milijuna kuna (21%), za kupovinu 26 milijuna kuna (12%) te za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge 19 milijuna kuna (9%).

Jednodnevni posjetitelji iz drugih hrvatskih županija generirali su izdatke u iznosu od 227 milijuna ili 31% ukupne nacionalne turističke potrošnje u Zagrebu.


Rodbina ili prijatelji 478.272 1.352.516 210,5 284.762.449 38,7

Ostali neplaćeni smještaj 16.507 114.396 21,2 2.423.024 0,3

Ukupno 1.815.334 1.894.381 736.738.504 100,0

*Za jednodnevne posjetitelje prosječni izdaci odnose se na putovanje.

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Turizam u Zagrebu u 2009. godini

Turistička je potrošnja u 2009. godini u Zagrebu iznosila 2,3 milijarde kuna (309 milijuna eura) odnosno oko 4,1% ukupno ostvarenih turističkih izdataka u Hrvatskoj u 2009. godini. Udio Zagreba u ukupnoj turističkoj potrošnji ostvarenoj u Hrvatskoj pri tome je za više nego dvostruko veći od udjela koji Zagreb ostvaruje u ukupnom broju noćenja u registriranim komercijalnim smještajnim kapacitetima koji je u 2009. godini bio 1,9%.

Višednevni posjetitelji u Zagrebu (turisti) ostvarili su 80%, a jednodnevni 20% ukupnih dolaznih turističkih izdataka. Hotelski gosti koji ostvaruju 38% ukupnih izdataka najvažniji su pojedinačni segment potražnje, a 38% ukupnih izdataka najvažniji su pojedinačni segment potražnje, a slijede turisti u posjetu rodbini i prijateljima (31%) te potom turisti koji su boravili u vlastitim kućama i stanovima (6%).

Neplaćeni smještaj

29%

Jednodnevna putovanja

20%Neplaćeni

smještaj39%

STRUKTURA PUTOVANJA PREMA VRSTI BORAVKA/SMJEŠTAJA U ZAGREBU U 2009.

STRUKTURA TURISTIČKE POTROŠNJE PREMA VRSTI BORAVKA/SMJEŠTAJA U ZAGREBU U 2009.


Dok su inozemni i domaći posjetitelji podjednako sudjelovali u broju putovanja u Zagreb u 2009. godini (51% putovanja ostvarili su inozemni posjetitelji, a 49% domaći), udio inozemnih posjetitelja u dolaznim turističkim izdacima značajno je veći. Naime, 68% ukupnih turističkih izdataka ostvarili su inozemni posjetitelji, a 32% domaći. Pri tome se, ovisno o pojedinom segmentu potražnje, odnos domaće i inozemne turističke potražnje bitno razlikovao. U segmentu hotelske potražnje, inozemni turisti činili su 78% ukupnih turističkih izdataka, dok je u boravcima kod rodbine i prijatelja kao drugom najvažnijem segmentu potražnje udio inozemnih turističkih izdataka bio 59%.


54%

Plaćeni smještaj

17%

Plaćeni smještaj

41%

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Turizam u Zagrebu u 2009. godini

S obzirom na strukturu usluga i proizvoda, najveći dio ukupne turističke potrošnje u Zagrebu odnosi se na kupnju (616 milijuna kuna ili 27% ukupnih izdataka), slijede izdaci za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge (571 milijun kuna ili 25%), izdaci za smještaj (556 milijuna kuna ili 24,5%) te izdaci za hranu i piće (527 milijuna kuna ili 23%).

Broj Broj Prosječni Ukupna potrošnja

PROCJENA DOLAZNE TURISTIČKE POTROŠNJE U ZAGREBU U 2009. GODINI PREMA SEGMENTIMA POTRAŽNJE STRUKTURA TURISTIČKE POTROŠNJE PREMA VRSTI BORAVKA/SMJEŠTAJA

TE VRSTAMA USLUGA I PROIZVODA U ZAGREBU U 2009.

Segment potražnje Broj

putovanja u 000

Broj noćenja u 000


Ukupna potrošnja

U mln. kn Struktura, ukupno=100

Jednodnevna putovanja 1.967,4 - 233 458,3 20,2

Višednevna putovanja 1.703,4 5.213,9 348 1.812,5 79,8

Plaćeni smještaj 623,9 1.110,5 844 936,8 41,3

Hotel i sl. 502,9 845,0 1.030 870,3 38,3

Privatni smještaj 72,8 135,9 264 35,8 1,6

Ostali plaćeni smještaj 48,2 129,6 237 30,7 1,3

Neplaćeni smještaj 1.079,6 4.103,5 213 875,7 38,6

Vlastita kuća/stan 68,3 673,3 201 135,2 6,0

Rodbina ili prijatelji 933,3 3.139,9 223 699,4 30,8

Ostali neplaćeni smještaj 78,0 290,2 142 41,1 1,8

Ukupno 3.670,9 5.213,9

2.270,8 100,0

*Za jednodnevne posjetitelje prosječni izdaci odnose se na putovanje. Turisti koji su boravili u Zagrebu u 2009. godini ostvarili su prosječnu

0%

20%

40%

60%

80%

100%


Plaćeni smještaj

Neplaćeni smještaj

59,4

27,7

19,6

24,8

42,4

11,8

35,5

29,99,2

39,7

Smještaj Hrana i piće Kupnja Zabava, kultura, sport i ostalo

TE VRSTAMA USLUGA I PROIZVODA U ZAGREBU U 2009.


*Za jednodnevne posjetitelje prosječni izdaci odnose se na putovanje. Turisti koji su boravili u Zagrebu u 2009. godini ostvarili su prosječnu potrošnju po noćenju u iznosu od 348 kuna. Oni koji su boravili u komercijalnim oblicima smještaja trošili su prosječno po noćenju 844 kune dok su oni koji su boravili u nekomercijalnim oblicima smještaja trošili 213 kuna po noćenju. Najveću prosječnu potrošnju po noćenju imali su hotelski gosti u iznosu od 1.030 kuna, pri tome su gosti iz inozemstva prosječno trošili 1.058 kuna, a gosti iz Hrvatske 943 kune. Posjetitelji koji su boravili u privatnom smještaju imali su nešto višu potrošnju nego gosti koji su u Zagrebu boravili kod rodbine i prijatelja, a najnižu prosječnu potrošnju po noćenju (201 kunu) ostvarili su turisti koji su boravili u vlastitoj kući/stanu.

Posjetitelji na jednodnevnim putovanjima trošili su u prosjeku 233 kune pri čemu su oni iz inozemstva trošili 278, a oni iz Hrvatske 200 kuna.

Turistička potrošnjau Zagrebu u 2009.Zaključak

Sukladno postavljenim ciljevima ovog projekta, Institut za turizam je za potrebe procjene turističke potrošnje u Zagrebu razvio poseban metodološki okvir zasnovan na standardnom i međunarodnom postupku procjene turističke potrošnje, polazeći prije svega od posebne obrade raspoloživih podataka o turističkoj aktivnosti u gradu Zagrebu.

Korišteni metodološki okvir rezultirao je međunarodno usporedivom procjenom turističke potrošnje u Zagrebu u 2009. godini. Utvrđeno je da procjenom turističke potrošnje u Zagrebu u 2009. godini. Utvrđeno je da je u 2009. godini turistička potrošnja u Zagrebu iznosila 2,3 milijarde kuna, od čega su inozemni posjetitelji ostvarili 80%, a domaći 20%. Potrošnja jednodnevnih domaćih i stranih posjetitelja iznosila je 0,5 milijardi kuna, a potrošnja turista 1,8 milijarde kuna. Turisti koji su boravili u komercijalnim smještajnim kapacitetima ostvarili su 41% ukupne turističke potrošnje.

Prosječna potrošnja po noćenju najvažnijih skupina turista u Zagrebu u 2009. godini kretala se u rasponu do 201 kune koliko su u prosjeku trošili turisti koji su boravili u vlastitoj kući ili stanu do 1.030 koliko su trošili turisti koji su boravili u hotelima. Potrošnja jednodnevnih posjetitelja tijekom jednog dana boravka (233 kune) viša je od potrošnje svih segmenata turista koji su boravili u neplaćenom smještaju.

Prema vrsti usluga i proizvoda, najveći dio ukupne turističke potrošnje u Zagrebu odnosi se na kupnju (27%), slijede izdaci za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge (25%), izdaci za smještaj (24,5%) te Zagrebu odnosi se na kupnju (27%), slijede izdaci za zabavu, kulturu, sport i ostale proizvode i usluge (25%), izdaci za smještaj (24,5%) te izdaci za hranu i piće (23%). Iako se jedna četvrtina ukupne turističke potrošnje u Zagrebu odnosi na destinacijske usluge zabave, kulture, sporta, lokalnog prijevoza i sl., uzimajući u obzir strukturu potražnje i prosječnu potrošnju pojedinih segmenata, nominalan iznos koji posjetitelji prosječno izdvajaju za te usluge je skroman i iznosi 70 kuna za posjetitelje u jednodnevnom posjetu i 83 kune za turiste.



TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2009. GODINI2.271 milijuna kuna

TURISTIČKA POTROŠNJA U ZAGREBU U 2009. GODINI

INOZEMNA TURISTIČKA POTROŠNJA1.534 milijuna kuna

TURISTI1,0 milijuna putovanja3,3 milijuna noćenja1.303 milijuna kuna

JEDNODNEVNI POSJETITELJI0,8 milijuna putovanja

231 milijun kuna

NACIONALNA (DOMAĆA) TURISTIČKA POTROŠNJA

737 milijuna kuna

TURISTI0,7 milijuna putovanja1,9 milijuna noćenja510 milijuna kuna

JEDNODNEVNI POSJETITELJI1,1 milijun putovanja227 milijuna

kuna


PLAĆENI (KOMERCIJALNI) SMJEŠTAJ0,5 milijuna putovanja

0,8 milijuna noćenja722 milijuna kuna

NEPLAĆENI (NEKOMERCIJALNI)

SMJEŠTAJ0,6 milijuna putovanja

2,5 milijuna noćenja581 milijun kuna

PLAĆENI (KOMERCIJALNI) SMJEŠTAJ0,2 milijuna putovanja


NEPLAĆENI (NEKOMERCIJALNI)

SMJEŠTAJ0,5 milijuna putovanja


kuna


Osim procjenom turističke potrošnje u Zagrebu, studija je rezultirala i prepoznavanjem brojnih ograničenja zagrebačkog turizma koja se odnose kako na obilježja njegova proizvoda tako i na praćenje njegove uspješnosti. Ta ograničenja istodobno nameću i potrebu definiranja preporuka za njihovo uklanjanje odnosno unapređenje. S obzirom na strukturu i sadržaj ovog dokumenta moguće je prepoznati barem tri skupine preporuka:

Preporuke za uspostavljanje sustava praćenja učinaka turizma na gospodarstvo Grada

Preporuke za unapređenje praćenja turističke potrošnje u Zagrebu

Polazeći od prepoznatih ograničenja u postojećem sustavu statistike turizma koja mogu utjecati na kvalitetu rezultata budućih istraživanja u rasponu od dostupnosti pojedinih istraživanja do njihovog obuhvata i sadržaja, preporučuje se:

• kontinuirano praćenje veličine turističke potrošnje u Zagrebu prema najvažnijim segmentima potražnje i vrstama usluga i proizvoda, uključujući praćenje fizičkih pokazatelja turističke potražnje te prosječnih dnevnih izdataka turista i jednodnevnih posjetiteljagospodarstvo Grada

Procjena turističke potrošnje jedna je od važnih pretpostavki za sagledavanje ukupne važnosti turizma za gospodarstvo grada Zagreba. Preporučuje se, stoga, da se osim kontinuiranog praćenja turističke potrošnje procijene mogućnosti i za utvrđivanje izravnih i neizravnih učinaka turizma na gospodarstvo Grada.

Osnovu za te procjene pruža Satelitski račun turizma grada Zagreba kao alat koji rezultira međunarodno usporedivim procjenama izravnog učinka turizma na potražnju, ponude, zaposlenost i investicije u gradu.

Preporuke za povećanje turističke potrošnje

Ne ulazeći u marketinške aspekte privlačenja posjetitelja u Zagreb kao izuzetno važnog faktora povećanja turističke potrošnje, povećanje prosječne turističke potrošnje i promjene njezine strukture nameću sljedeće aktivnosti usmjerene na optimiziranje doživljajne spirale vrijednosti boravka posjetitelja u Zagrebu:

prosječnih dnevnih izdataka turista i jednodnevnih posjetitelja

• usklađivanje razdoblja provođenja osnovnih i kontrolnih istraživanja s razdobljem za koje se procjenjuje turistička potrošnja

• valoriziranje odgovarajućih metoda prikupljanja podataka o veličini ponude i potražnje privatnog smještaja/kućanstava

• poticanje sustavnog praćenja različitih segmenata potražnje kao što su školski, sportski i kulturni izleti i putovanja djece i omladine, tranzitna turistička putovanja kroz/na rubovima grada i sl.

• poticanje usklađivanja postojećih (i novih) istraživanja turističke potražnje potrebama regionalnih/destinacijskih analiza u rasponu od detaljnosti sadržaja istraživanja do osiguranja reprezentativnosti i pouzdanosti rezultata na razini regije/destinacije.

vrijednosti boravka posjetitelja u Zagrebu:

• uspostavljanje funkcije destinacijske menadžment organizacije u cilju uspostavljanja koordinacije svih nositelja turističke aktivnosti u Zagrebu kao pretpostavke stvaranja integralnog/ih turističkog/ih proizvoda (posebno u sferi pružanja adekvatnih informacija i posjetiteljima i pružateljima usluga te njihova povezivanja u razvoju specifičnih proizvoda kao što su MICE, kulturni i city break turizam)

• prilagođavanje ponude različitih turističkih proizvoda u Zagrebu specifičnim potrebama visoko segmentirane turističke potražnje

• educiranje pružatelja usluga kao i podizanje njihove razine svijesti o važnosti turizma i očekivanjima suvremenog turista.


sažetak...turističkih agencija te turističke zajednice grada zagreba kojoj se i posebno...

Documents