zbornik saŽetaka - cdn.aweb.hr · osobine sorti badema na području beograda - pozvano predavanje...

13. ZNANSTVENO – STRUČNO SAVJETOVANJE HRVATSKIH VOĆARA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

Daruvar, Kino dvorana „30. svibnja“ 01. – 03. ožujka 2018.

ZBORNIK SAŽETAKA

Nakladnik:Hrvatska voćarska zajednica (HVZ)Savska cesta 18310000 ZagrebTel: 01/3691 007Fax: 01/3691 008E-mail: [email protected]

Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Krunoslav Dugalić

Glavni urednik: prof. dr. sc. Aleksandar Stanisavljević

Uređivački odbor:dr. sc. Predrag Vujevićmr. sc. Višnja ŠimunovićDanijel Čiček, dipl. ing.

Tisak:Grafomark d.o.o.J. Lončara 2f, 10090 Zagreb

Naklada: 500 primjeraka

Zagreb, ožujak 2018.

Organizatori:

HRVATSKA VOĆARSKA ZAJEDNICAHRVATSKI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELOHRVATSKA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKA SAVJETODAVNA SLUŽBA

te suorganizatori:

Agronomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuPoljoprivredni fakultet OsijekPoljoprivredni institut OsijekInstitut za jadranske kulture i melioraciju kršaInstitut za poljoprivredu i turizam PorečZagrebačka udruga voćaraGrad Daruvar

Generalni pokrovitelj:

Ministarstvo poljoprivrede

Pokrovitelji:

Hrvatska gospodarska komoraBjelovarsko-bilogorska županijaGrad BjelovarGrad DaruvarGrad Grubišno PoljeOpćina BerekOpćina ĐulovacOpćina Hercegovac

Generalni medijski pokrovitelj:Nova zemlja, Osijek

Medijski prate:Hrvatska radiotelevizijaNova TVRTL TelevizijaAgroglasAgroklubGospodarski listRadio DaruvarBjelovarski list

Općina IvanskaOpćina Nova RačaOpćina RovišćeOpćina SiračOpćina ŠandrovacOpćina Velika PisanicaOpćina Veliki GrđevacOpćina Veliko Trojstvo

Organizacijski odbor Znanstveni odbor

Predsjednik

dr. sc. Krunoslav Dugalić

Počasni predsjednik

mr. sc. Frane Ivković

Zamjenik predsjednika

Ratko Vuković, univ. spec. oec.

Članovi

Željko Banjavčić, dipl. ing.Zdravko Tušek, dipl. ing.dr. sc. Boris Puškarmr. sc. Ružica Jurićdr. sc. Predrag Vujevićprof. dr. sc. Zoran Grgićprof. dr. sc. Krunoslav Zmaićizv. prof. dr. sc. Zvonimir Zdunićdr. sc. Katja Žanićdr. sc. Dean Banmr. sc. Đorđe VezmarDamir Bajs, dipl. iur.Damir Lneniček, univ. spec. oec.Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. Vlado Bistrović, dipl. ing. Boris Tomšić, dr. vet. med.Željko Ledinski, dipl. ing.izv. prof. dr. sc. Boris Duralijadr. sc. Mira Radunićdr. sc. Mara MarićIvana Plažanin Vukovićmr. sc. Tomislav TomšićDomagoj Dropulić, dipl. ing.Zoran Lovrek, dipl. ing.Danijel Čiček, dipl. ing.

Predsjednikprof. dr. sc. Aleksandar Stanisavljević

Članoviprof. dr. sc. Frane Strikićprof. dr. sc. Jurislav Babićprof. dr. sc. Božena Barić izv. prof. dr. sc. Đani Benčićizv. prof. dr. sc. Stjepan Sitodr. sc. Marin Čagaljprof. dr. sc. Zlatko Čmelikprof. dr. sc. Tomislav Ćosićdoc. dr. sc. Josip Gugićprof. dr. sc. Tomislav Jemrićprof. dr. sc. Zoran Keserović dr. sc. Tatjana Klepodr. sc. Marin Krapacprof. dr. sc. Branka Levajdr. sc. Željko Prgometizv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelićdr. sc. Ines Pohajdadr. sc. Bernardica Milinovićmr. sc. Milorad Šubić

Tajnik savjetovanjamr. sc. Višnja Šimunović

5

Organizacijski odbor Znanstveni odbor

Predsjednik

dr. sc. Krunoslav Dugalić

Počasni predsjednik

mr. sc. Frane Ivković

Zamjenik predsjednika

Ratko Vuković, univ. spec. oec.

Članovi

Željko Banjavčić, dipl. ing.Zdravko Tušek, dipl. ing.dr. sc. Boris Puškarmr. sc. Ružica Jurićdr. sc. Predrag Vujevićprof. dr. sc. Zoran Grgićprof. dr. sc. Krunoslav Zmaićizv. prof. dr. sc. Zvonimir Zdunićdr. sc. Katja Žanićdr. sc. Dean Banmr. sc. Đorđe VezmarDamir Bajs, dipl. iur.Damir Lneniček, univ. spec. oec.Iva Majhen-Vlašiček, dipl. ing. Grozdana Grubišić-Popović, dipl. ing. Vlado Bistrović, dipl. ing. Boris Tomšić, dr. vet. med.Željko Ledinski, dipl. ing.izv. prof. dr. sc. Boris Duralijadr. sc. Mira Radunićdr. sc. Mara MarićIvana Plažanin Vukovićmr. sc. Tomislav TomšićDomagoj Dropulić, dipl. ing.Zoran Lovrek, dipl. ing.Danijel Čiček, dipl. ing.

Predsjednikprof. dr. sc. Aleksandar Stanisavljević

Članoviprof. dr. sc. Frane Strikićprof. dr. sc. Jurislav Babićprof. dr. sc. Božena Barić izv. prof. dr. sc. Đani Benčićizv. prof. dr. sc. Stjepan Sitodr. sc. Marin Čagaljprof. dr. sc. Zlatko Čmelikprof. dr. sc. Tomislav Ćosićdoc. dr. sc. Josip Gugićprof. dr. sc. Tomislav Jemrićprof. dr. sc. Zoran Keserović dr. sc. Tatjana Klepodr. sc. Marin Krapacprof. dr. sc. Branka Levajdr. sc. Željko Prgometizv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelićdr. sc. Ines Pohajdadr. sc. Bernardica Milinovićmr. sc. Milorad Šubić

Tajnik savjetovanjamr. sc. Višnja Šimunović

PREDGOVOR

Dragi voćari,Hrvatska voćarska zajednica, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo i Hrvatska poljoprivred-no šumarska savjetodavna služba u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Po-ljoprivrednim fakultetom Osijek, Poljoprivrednim institutom Osijek, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč, Zagrebačkom udrugom voćara i Gra-dom Daruvarom organizira 13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u Daruvaru od 01. do 03. ožujka 2018. na temu „Lupinasto voće“Prethodnih dvanaest savjetovanja dala su značajan doprinos razvoju hrvatskog voćarstva, što oče-kujemo i u budućnosti. Tako i ove godine nastavljamo s tradicijom organiziranja savjetovanja po županijama s ciljem ravnomjernog poticanja i promidžbe voćarstva diljem Republike Hrvatske. Tema ovog savjetovanja „Lupinasto voće“ želi odgovoriti na značajan trend sadnje novih voćnjaka lupinastih voćnih vrsta. Svjedoci smo velikog povećanja površina u posljednjih desetak godina iako isti trend ne bilježimo u proizvodnji voća. Treba istaknuti kako je većina voćnjaka lupinastih voćnih vrsta u sustavu ekološke poljoprivrede što predstavlja dodanu vrijednost kako na tržištu jednako tako i u zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja. Nažalost, nismo svjedoci visine proizvodnosti s obzirom na površine i potpore koje su višestruko veće u sustavu ekološke poljoprivrede te se često provlači bojazan uzgoja radi poticaja bez dodane vrijednosti. Ovo savjetovanje želi dati smjernice i odgovore proizvođačima voća, ali i onima koji to tek žele biti, o perspektivama uzgoja i trženja voća na teme-ljima održive i konkurentne poljoprivrede. Poseban naglasak je na izboru sortimenta i tehnologije uzgoja kao pretpostavke razvoja hrvatskog voćarstva. Ovo savjetovanje doživjelo je određene promjene u odnosu na proteklih 12 savjetovanja. Cilj or-ganizatora i suorganizatora je pratiti trendove i biti suvremen u dizanju konkuretnosti hrvatskog voćarstva. Novitet su okrugli stolovi gdje je namjera dinamičnije razgovarati između znanstve-no-stručne zajednice i poljoprivrednih proizvođača o izazovima s kojima se susrećemo u proizvod-nji voća te kako odgovoriti potencijalnim rizicima i podići proizvodnost koja je u ovom trenutku vrlo niska. Imperativ je podrediti savjetovanje interesima hrvatskih voćara i pomoći im u donošenju poslovnih odluka, ali i dizanju educiranosti i razvoja tehnologija. Ovim Savjetovanjem želimo potaknuti voćare diljem Republike Hrvatske da svojim sudjelovanjem pridonesu razmjeni iskustava u proizvodnji voća. Nadamo se da će Savjetovanje u Daruvaru učiniti pozitivan pomak poticanju poduzetničkih aktivnosti u sadnji novih voćnjaka, ali i otvaranju i opre-manju skladišnih i preradbenih kapaciteta kako bi sadašnju proizvodnju, ali i onu buduću, mogli tržiti kroz proizvod više vrijednosti, a na principima održive i konkurentne poljoprivrede.Savjetovanje treba pružiti smjernice razvoja voćarstva te jači marketinški pristup stvaranjem pre-poznatljivih brendova kakvih u Hrvatskoj ima samo nekoliko. Predavači iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, svojim radovima prezentirat će uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, skladištenje i promet voća čime bi voćarstvo moglo dobiti predznak izvozne proizvodnje s obzirom na moguć-nosti koje pruža naša zemlja u agroklimatskom i zemljopisnom položaju. Određivanje smjernica proizvodnje treba biti osnovna nit vodilja u brendiranju hrvatskog voćarstva u razmjerima našeg pozicioniranja unutar EU. Dragi moji prijatelji voćari želim Vam ispred Organizacijskog odbora plodonosan rad, ugodan bo-ravak i neka Vam ovo Savjetovanje ostavi traga u primjeni znanja i iskustava koja će naši predavači nesebično s Vama podijeliti, a sve s ciljem razvoja hrvatskog voćarstva na temeljima konkurentne i održive poljoprivrede.

Predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Krunoslav Dugalić

6

PROGRAM RADA

Srijeda, 28. veljače 2018.18.00 – 20.00 Registracija sudionika (na recepciji Hotela Termal u Daruvaru)

Četvrtak, 01. ožujka 2018.8.00 – 9.50 Registracija sudionika (na ulazu u Kino dvoranu „30. svibnja“)10.00 Svečano otvaranje 13. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s

međunarodnim sudjelovanjem: Himna Republike Hrvatske Minuta šutnje svim poginulim braniteljima u obrani Republike Hrvatske i

preminulim voćarima Pozdravna riječ organizatora Pozdravna riječ domaćina Kulturno umjetnički program Pozdravna riječ uzvanika Pozdravna riječ ministra poljoprivrede Otvaranje savjetovanja Kulturno umjetnički program Dodjela povelja i priznanja

PLENARNA IZLAGANJARadno predsjedništvo: Ž. Banjavčić, Višnja Šimunović, Predrag Vujević

11.30 Grozdana Grubišić-Popović: Razvoj voćarstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 11.50 Andreja Bišćan Rendulić, Ministarstvo poljoprivrede: Pregled stanja proizvodnje

lupinastog voća u RH i EU12.10 P. Vujević, Bernardica Milinović, T. Jelačić, Dunja Halapija Kazija, D. Čiček:

Stanje i značaj uzgoja lijeske u Republici Hrvatskoj12.30 RASPRAVA13.00 Predstavljanje nove knjige prof. dr. sc. Ive Miljkovića „Lijeska“13.30 PAUZA ZA RUČAK

POZVANA IZLAGANJAModeratori: A. Stanisavljević, Martina Skendrović Babojelić, F. Strikić

15.00 Anita Solar: Novosti u proizvodnji oraha 15.30 I. Miljković: Stanje i smjernice razvoja i unapređenje proizvodnje lupinastog voća16.00 B. Cvjetković: Bolesti lijeske u Hrvatskoj s osvrtom na mogućnosti zaštite 16.30 RASPRAVA16.50 PAUZA

7

OKRUGLI STOL – PANEL DISKUSIJA: Perspektive uzgoja i tržište lupinastog voća u RHModeratori: P. Vujević, Grozdana Grubišić-Popović

Uvodna predavanja: 17.00 B. Duralija: Svjetska proizvodnja lupinastog voća 17.10 J. Tokić: Perspektive trženja lijeske17.20 F. Strikić, J. Gugić, M. Čagalj, M. Bjeliš: Uzgoj bajama u Republici Hrvatskoj 17.30 – 19.00 Panel rasprava

Sudionici panela: I. Delić, Ministarstvo poljoprivredeB. Duralija, Agronomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuJ. Tokić, PP Orahovica d.o.o., ZdenciV. Moulis, Gospodarstvo Moulis, DaruvarI. Brzica, Besana Croatia d.o.o., OsijekK. Jakopin, Lijeska-Corylus avellana consulting team j.d.o.o., ZagrebD. Dropulić, OPG Domagoj Dropulić, Kneževi Vinogradi20.00 SVEČANA VEČERA

Petak, 02. ožujka 2018.Sekcija: POMOEKOLOGIJA I POMOFIZIOLOGIJAModeratori: B. Duralija, Grozdana Grubišić-Popović, Željka Cegur

9.00 I. Miljković: Rast i rodnost sorti lijeske na podlozi Corylus colurna i vlastitom korijenu u ekološkim uvjetima Istre - pozvano predavanje

9.20 Z. Keserović, Biserka Milić, Jelena Tarlanović: Iskustva Srbije u proizvodnji oraha i lijeske-sadni materijal, sorte i tehnologija- pozvano predavanje

9.40 D. Milatović, G. Zec, D. Đurović, Đ. Boškov: Fenologija cvatnje i pomološke osobine sorti badema na području Beograda - pozvano predavanje

10.00 E. Pastrovicchio: Sercadis inovativan fungicid s novom aktivnom tvari xemium za uspješno suzbijanje pepelnice i krastavosti jabuke i kruške – predavanje sponzora BASF Croatia

10.10 RASPRAVA10.20 PAUZA

Sekcija: ZAŠTITA BILJAModeratori: D. Ivić, M. Šubić, M. Bjeliš

10.30 Ž. Budinšćak, G. Ivančan, Jelena Plavec, Ivana Križanac: Zlatna žutica vinove loze – prijetnja hrvatskom vinogradarstvu

10.40 Božena Barić, Ivana Pajač Živković: Učinkovitost konfuzije u suzbijanju jabukova savijača s posebnim osvrtom na troškove zaštite

10.50 Gordana Kožarić-Silov, Ivana Župić: Najčešće bolesti i štetnici u intenzivnim nasadima bajama

11.00 Ines Pohajda, Renata Bukvić: Postupci očuvanja biološke raznolikosti u integriranoj proizvodnji lijeske

8

11.10 M. Šubić: Praćenje populacije, štetnost i ograničenja pri suzbijanju orahove muhe (Rhagoletis completa) u Međimurju tijekom razdoblja 2011.-2017.

11.20 D. Ivić, Adrijana Novak, J. Kaliterna, Ž. Tomić: Gljivični i pseudogljivični rak oraha u Hrvatskoj

11.30 Jadranka Berić, Vesna Bradić: Praćenje pojave štetočinja lijeske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji


OKRUGLI STOL – PANEL DISKUSIJA: Ekološka proizvodnja lupinastog voćaModeratori: Marija Ševar, I. Kisić

Uvodna predavanja:12.00 Ž. Herner, Ministarstvo poljoprivrede: Noviteti u ekološkoj poljoprivredi 12.10 Marija Ševar: Ekološki uzgoj lupinastog voća u Hrvatskoj12.20 Z. Freese: Primjena ekoloških preparata12.30 – 13.30 Panel rasprava

Sudionici panela: Ž. Herner - Ministarstvo poljoprivredeAna Marušić Lisac - Biotechnicon d.o.o., SplitZ. Freese - Pro-eco d.o.o., Novi MarofI. Vodopija - OPG Vodopija, ekološka proizvodnja lijeske, Veliki GrđevacNatalija Peter Hunjadi - OPG Hunjadi, ekološka proizvodnja jabuke, heljde, pira i prosa, Sveta MarijaP. Turalija, Rasadnik Karolina, Karolina d.o.o., Osijek13.30 PAUZA ZA RUČAK

Sekcija: TEHNOLOGIJA I PRERADAModeratori: Branka Levaj, D. Vuković, Dunja Halapija Kazija

15.00 D. Vuković, J. Krstić,K. Dugalić, Vesna Tomaš, Ines Mihaljević: Proizvodnja cije-pljenih sadnica lijeske

15.10 D. Gluhić: Primjena biostimulatora u uzgoju lijeske15.20 I. Veselica: Ishrana i zaštita lijeske15.30 S. Štambuk: Uzgoj bajama na otoku Hvaru 15.40 Josipa Mikulić, T. Jemrić, Monika Zovko: Primjena infracrvene termografije u

proizvodnji lupinastog voća15.50 T. Dvorski, Z. Lovrek: Rezultati navodnjavanja jabuke i breskve u 2017. godini16.00 Branka Levaj, Danijela Bursać Kovačević, Verica Dragović Uzelac, Maja Repajić,

Ivona Elez Garofulić, Sandra Pedisić, Z. Zorić, Sanja Lončarić: Marmelada, pek-mez, džem – što je to?

16.10 Paula Jurčić, B. Duralija: Hidroponski uzgoj borovnice 16.20 Milena Jenić, B. Duralija, Ana Marija Antolković, Luna Maslov: Regulatori i sti-

mulatori rasta u proizvodnji jagodastog voća16.30 Sanja Biškup: Iskustva u gnojidbi lijeske – predavanje sponzora Petrokemija d.d.

9


Sekcija: PROIZVODNJA I EKONOMIKAModeratori: Bernardica Milinović, Kristina Batelja Lodeta, T. Petrović

17.00 Klara Barić, P. Vujević: Primjena pelargonske kiseline u voćarstvu17.10 Ivona Bosanac, Martina Skendrović Babojelić, Dubravka Dujmović Purgar, Nina

Jeran,Vesna Židovec, B. Duralija: Rasprostranjenost i značaj roda Corylus u Re-publici Hrvatskoj

17.20 K. Brus, Kristina Horvat-Budimir: Proizvodnja voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2017. godini u Republici Hrvatskoj

17.30 Višnja Šimunović, Snježana Numanović, Maja Međurečan: Model opskrbe škol-skih kuhinja proizvodima lokalnih poljoprivrednih proizvođača po principima Školske sheme

17.40 Kristina Batelja Lodeta, Đ. Benčić, Jelena Gadže, Snježana Kereša, Vesna Očić, J. Gugić: Proizvodnja bajama u Hrvatskoj

17.50 M. Čagalj, F. Strikić: Trendovi u proizvodnji bajama18.00 Gordana Dragun: Uzgoj bajama u zadarskom području 18.10 Brevis novi preparat za prorjeđivanje plodova jabuka – predavanje sponzora Da-

non d.o.o.18.20 RASPRAVA18.30 PAUZA18.40 Donošenje zaključaka Savjetovanja19.00 Zatvaranje Savjetovanja 20.00 VEČERA I ZAJEDNIČKO DRUŽENJE

Subota, 03. ožujka 2018.

STRUČNA EKSKURZIJA NA TERENU

9.00 – 10.00 Turistički obilazak Grada Daruvara uz kavu i čaj s termalnom vodom s Antunovog izvora u Julijevom parku

10.15 – 11.30 Balada o vinu, siru i Daruvaru u podrumu Dvorca Janković11.45 – 13.00 Posjet Pivovari Daruvar13.00 – 15.00 Obilazak nasada 15.00 – 16.00 Ručak na OPG-u Kovačević 16.00 Završetak ekskurzije

10

U Zagrebu, 31. siječnja 2018.

Organizacijski odbor Savjetovanja, kao tijelo HVZ, sukladno Pravilniku o dodjeli Povelja i Priznanja donio je na Sjednici održanoj u Zagrebu 31. siječnja 2018. godine

ODLUKUo dodjeli povelja i priznanja

Svečana dodjela Povelja i Priznanja održati će se prilikom svečanog otvorenja 13. znan-stveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara 01. ožujka 2018. u 10.00 sati u Kino dvo-rani „30. Svibnja“ u Daruvaru. Ovogodišnji dobitnici Povelja i Priznanja su:

Povelja za životno djelo u voćarstvu:

prof. dr. sc. Martin John Bukovac, Professor emeritus

Povelja za poseban doprinos razvoju voćarske struke i znanosti:

izv. prof. dr. sc. Nikola Pavičićdr. sc. Predrag VujevićVlado Bistrović, dipl. ing. Željko Ledinski, dipl. ing.

Povelja za poseban doprinos razvoju voćarstva:

Damir Bajs, dipl. iur., župan Bjelovarsko-bilogorske županijeBoris Tomšić, dr. vet. med., v. d. pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj Bjelovarsko-bilogorske županijeDario Hrebak, dipl. kriminalist, gradonačelnik Grada BjelovaraDamir Lneniček, univ. spec. oec., gradonačelnik Grada DaruvaraRatko Vuković, univ. spec. oec., pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditelj-stvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti Grada DaruvaraBranimir Miler, oec., načelnik Općine SiračUdruga voćara i povrćara Dar Bilogore, BjelovarUdruga voćara, vinogradara i povrćara, Rovišće

Priznanje uzorni voćar:

Mirjana Ćuk, PalešnikDamir Radan, PavličaniSlavko Bingula, Velika MaslenjačaNikola Dežić, DaruvarZdravko Janček, DaruvarVlasta Vončina, SiračDraženka Kešić, Velika Maslenjača

Predsjednik Organizacijskog odbora dr. sc. Krunoslav Dugalić

Vlasta Zounar, DaruvarMario Kos, DaruvarVladimir Klimek, RovišćeIvan Rukavina, KovačevacPero Rimac, RovišćeAntun Rukavina, Bjelovar

ŽIVOTOPISI DOBITNIKA POVELJA I PRIZNANJA

12

POVELJA ZA ŽIVOTNO DJELO U VOĆARSTVU

prof. dr. sc. MARTIN JOHN BUKOVAC, Professor emeritus

Rođen je 12. studenog 1929. u Johnston Cityu, država Illinois, SAD. Podrijetlom je Hrvat (otac mu je rođen u Kuterevu u Lici). Na Michigan State University došao je kao student i nikad ga više nije napustio. Tu je diplomirao, magistrirao, doktorirao i 1963. postao profesorom na istom Sveučilištu (B.S. (With Honors), Michigan State University, 1951, M.S., Michigan State University, 1954, Ph.D. Michi-

gan State University, 1957, Postdoctoral Student, Oxford & Bristol Universities, 1965-1966, Dr. agr. honoris causa, University of Bonn, 1995). No to je bila samo polazna točka s koje je on putovao po čitavu svijetu – Srednju i Južnu Ameriku, Srednji istok, Istočnu Europu, sjevernu Afriku, Daleki istok uključivo i Kinu. Godine 1983. je izabran za člana Nacionalne akademije znanosti. Bio je tada jedini iz svoje struke (hortikultura) s tako visokom počasti. I taj čin popratio je na sebi svojstven način. Rekao je da žali što uz njegovo ime nisu navedena imena mnogih ljudi koji su mu pomagali u radu. Slava je do-dijeljena jednome ali je rezultat zajedničkog rada mnogih ljudi tijekom dugog niza godina za zajednički uspjeh. Znanstveni rad prof. Bukovca vezan je uz regulatore rasta i njihove učinke na jabuke, kruške i koštičavo voće. Najdulje je radio na prorjeđivanju bresaka za koje je sam rekao da je više umjetnost nego znanost. Njegov rad doveo je također do pri-mjene Ethrela kod berbe trešanja i uporabe giberelinske kiseline kod višanja. Ispitivao je metode za kontrolu razvoja i formiranja cvjetnih pupova i rasta i razvoja plodova. Prouča-vao je kemiju, građu i propusnost biljnih kutikula kao prvih zapreka penetraciji folijarno nanesenih kemikalija. Kolege ga poznaju kao briljantna znanstvenika koji ima sposob-nost svladavanja čitavog spektra fundamentalnih i primjenjenih istraživanja, izvanrednog predavača i stručnjaka jednako sposobnog komunicirati s najistaknutijim znanstvenicima svijeta i voćarima, farmerima, praktičarima. Uz predan rad u izobrazbi studenata uvijek pronalazi vremena za susretljivu suradnju s voćarima u rješavanju uzgojnih problema. Ne čudi stoga što je prof. Bukovac primio čitav niz priznanja od znanstvenih, strukovnih i proizvođačkih institucija, koja je zaslužio svojim radom ali i svojim odnosom prema suradnicima. Osobitu popularnost uživa među voćarima Michigena koji uspješno primje-njuju njegove upute i tehnike prskanja voćnjaka bioregulatorima i postižu bolju kvalitetu plodova i obilniju berbu. Rezultai prof. Bukovca pretočeni su u brojne publikacije u knji-gama i časopisima i u zanimljiva predavanja koja redovito održava na simpozijima diljem svijeta. Nerijetko ga strana sveučilišta angažiraju kao vanjskog suradnika i posvuda je pri-mljen kao drag i cijenjen gost. Voćarski centar Zagreb (ranije Zavod za voćarstvo) pozvao je 1983. prof. Bukovca na studijsko putovanje. Imali smo tu sreću da nam se odazvao i posjetio nas u jesen te godine. Proveli smo s njime dva tjedna učeći od njega kao stručnja-ka ali i plemenita i nesebična suradnika i suputnika. Proputovali smo s njim uzduž čitave Hrvatske. Željeli smo mu pokazati voćarsku proizvodnju kod nas pa smo posjetili plan-taže u Istri, oko Zadra, Opuzena, Dubrovnika, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Vukovara i Zagreba. Pokazao je veliku strpljivost i izdržljivost na napornom putu, bio je neumoran i velikodušan u savjetima ali isto tako pažljiv promatrač i slušatelj naših proizvođača i

13

njihovih problema. Za svakoga je našao neki savjet, naputak pa i pohvalu ako je trebalo. Dolazak takvog stručnjaka u Zagreb iskorišten je za održavanje dva njegova predavanja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu o upotrebi regulatora rasta u voćarskoj proizvodnji i primjeni malih volumena u kemijskom tretiranju voćnjaka. Naša Akademija znanosti i umjetnosti također je ugostila svojega kolegu i prijatelja. Prof. Bukovac ponovno je bio gost mr. sc. Frane Ivkovića 2004. u Zagrebu. Osvrćući se unatrag možemo reći da je to bio začetak plodonosne suradnje koja traje i danas. Prof. Bukovac nam redovito šalje svoje ra-dove, godišnja izvješća i nudi svoju stručnu i ljudsku pomoć u svakoj prigodi. U najtežim trenucima za Hrvatsku upregnuo je svoje snage da istina o nama nadjača buku laži i dah mržnje koji se nadvio nad nas. Za sve to smo mu duboko zahvalni.

POVELJA ZA RAZVOJ VOĆARSKE STRUKE I ZNANOSTI

izv. prof. dr. sc. NIKOLA PAVIČIĆ

Rođen je 06. Rujna 1944. U El Schattu u Egiptu. Osnovnu školu završio je u Jelsi, a Sred-nju poljoprivrednu u Kaštel Štafiliću. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu Sveu-čilišta u Zagrebu 1969. Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje u voćarstvu završio je 1982. na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplome 1969. do 1977. Zaposlio se na plantaži jabuka u Dugom Selu, gdje je od 1971. do 1977. bio upravitelj. Od 1977. do 1983. Bio je upravitelj hladnjače u Dugom Selu. Od 1983. do 1985. Bio je direktor OOURA „Proizvodnja PPK Zagreb“. 1985. postaje asistent na predmetu Opće voćarstvo u Zavodu za voćarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1990. pod vodstvom prof. dr. sc. Ive Miljkovića izradio doktorsku disertaciju i doktorirao. 1991. izabran je za docenta na predmetu Voćarsko-vinogradarska proizvodnja, a 1994. povjere-na mu je nastava na predmetu Osnove voćarstva. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za voćarstvo radio je sve do umirovljenja. Posjeduje voćnjak u okolici Daruvara.

dr. sc. PREDRAG VUJEVIĆ

Rođen je 01. rujna. 1961. u Ljubuškom gdje je završio Osnovnu školu i Gimnaziju. Diplo-mirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1987. usmjerenje Voćarst-vo, vinogradarstvo i vinarstvo. Doktorsku disertaciju obranio je 2011. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom: „Pomološke i nutritivne značajke plo-da sorti lijeske (Corylus spp.) uzgajanih u agroekološkim uvjetima Orahovice“. mentori prof. dr. sc Zlatko Čmelik, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Nada Vahčić Prehrambeno biotehnološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu. Izabran u znanstveno zvanje znanstveni suradnik u znanstvenom području biotehničkih znanosti-polje poljop-rivreda. Radno iskustvo:1988. – 1999. PP Orahovica. d.d; Tehnolog višegodišnjih nasada. 1999. – 2003. Herbos d.d. Sisak; Stručni savjetnik za primjenu i promidžbu sredstava za zaštitu voćaka i vi-nove loze. 2003. – 2009. Zavod za voćarstvo, Zagreb; Voditelj Odjela za proizvodnju reprodukcijskog sadnog materijala, introdukciju, selekciju i kolekciju. Sudjelovao u real-izaciji kapitalnog projekta K 568052 i formiranju Zavodskog pokušališta Donja Zelina. Aktivnosti unutar projekta vezane su za podizanje pokusnih nasada i uvođenje novih sorti voćnih vrsta u proizvodnju u RH. U okviru projekta podignuto je 10 ha pokusnih nasada

14

s kompletnom infrastrukturom i istraživačkim laboratorijima. U sklopu projekta podignut je i pokusno introdukcijski nasad 22 sorte lijeske. 2009. – 2012. Hrvatski centar za poljo-privredu hranu i selo; Voditelj Odjela za voćarstvo. 2012.- sada; Hrvatski centar za poljo-privredu, hranu i selo; Predstojnik Zavoda za voćarstvo. Prva stručna iskustva stekao je na plantaži lijeske u Orahovici gdje je obavio i obimnija istraživanja iz kojih je proizišao veći broj stručnih članaka, edukativnih predavanja i znanstvenih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Težište znanstvene aktivnosti je u implementaci-ji najnovijih znanstvenih spoznaja u voćarsku proizvodnju te praktičnoj primjeni suvre-menih tehnologija u voćarstvu kroz uspostavu različitih poljskih pokusa i ocjenjivanju niza morfoloških i gospodarskih svojstava, kao i pogodnosti sorti različitih voćnih vrsta za uzgoj u različitim agroekološkim uvjetima s posebnim naglaskom na lijesku. Znanstveni radovi proizišli iz dosadašnjeg znanstvenog rada autora ukazuju na aktualnost i primjenji-vost istraživanja u voćarskoj proizvodnji. Ovlaštena je osoba od Ministarstva poljoprivre-de za obavljanje stručnog nadzora nad proizvodnjom voćnog sadnog materijala. Ovlašteni je predavač od Ministarstva poljoprivrede za provođenje izobrazbe sukladno Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida. Voditelj je radne sk-upine Voće - Podskupine kontinentalno voće u sklopu „Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj „. Voditelj je nacionalnog znanstveno istraživačkog projekta financiranog od Ministarstva poljoprivrede: „Nove tehnologije uzgoja starih sorti jabuka u održivom sustavu uzgoja“. Član je Organizacijskog odbora i glavnog uredništva znanstveno-stručnih savjetovanja hrvatskih voćara. Član je Hrvatskog agronomskog društva, Hrvatske voćarske zajednice i Udruge rasadničara. Sudjelovao je u izradi elaborata i stručnih studija iz područja voćarst-va. Održava edukativne radionice i predavanja za proizvođače lijeske.

VLADO BISTROVIĆ, dipl. ing.

Rođen je 08. rujna 1964. godine u Virovitici. Osnovnu školu završio je u Končanici, a srednju u Daruvaru. Diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Za-grebu i stekao zvanje diplomiranog inžinjera poljoprivrede, smjer ratar. Nakon završetka studija 1990. zapošljava se u „Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje“ u Grubišnom Polju gdje predaje poljoprivrednu grupu predmeta. Početkom rata u kolovozu 1991. dra-govoljno se uključuje u Domovinski rat, a nakon završetka akcije „Bilogora 91“, oslo-bođenja Grubišnog Polja i početka rada škole vraća se na posao gdje ostaje do 1993. Od 1993.-1994. vodio je projekt UNHCR-a za obnovu poljoprivrede na ratom stradalom području općina Daruvar, Pakrac i Grubišno Polje. Od 1994. pa do 1997. zaposlen je u Centru za socijalnu skrb u Daruvaru kao osoba zadužena za rad sa izbjeglicama s Koso-va. 1995. sudjelovao je u akcijama „Bljesak“ i „Oluja“. Od 25.03.1997.-31.07.1997. bio je zaposlen u privatnoj poljoprivrednoj ljekarni „Herbikom“ u Pakracu. Od 1998. pa do danas zaposlen je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, sadašnjoj Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, kao viši stručni savjetnik. Od ožujka 2008. imenovan je stalnim sudskim vještakom gospodarske struke. U svom radu je svesrdno pomagao u podizanju višegodišnjih nasada, pa tako, 2004. pomaže i gospodinu Moulisu da registrira rasadnik za proizvodnju sadnica lijeske. Od 2005. redovito orga-nizira, izuzetno posjećene, stručno-edukativne radionice s praktičnim prikazom rezidbe lijeske. Demonstracije su i redovito medijski popraćene što doprinosi popularizaciji po-dizanja višegodišnjih nasada. 2009. organizira stručnu ekskurziju proizvođača lijeske u talijansku pokrajinu Giffoni. U slobodno vrijeme i sam obrađuje i održava 1ha nasada oraha i 1ha nasada lijeske.

15

ŽELJKO LEDINSKI, dipl. ing.

Rođen je 13. svibnja 1960. u Kovačevcu, općina Bjelovar. Osnovnu školu završio u Ro-višću, Srednju šumarsku školu u Karlovcu 1979., te diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1984. te aktivno vlada njemačkim jezikom. Prema obiteljskoj tradiciji član je HSS-a te je obnašao niz funkcija tijekom radnog vijeka od Predsjednika skupštine i Župa-na Bjelovarsko- bilogorske županije, Zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, direktora i prvog Predsjednika uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Po odlasku u mirovinu nastavlja se baviti voćarstvom, cvjećarstvom, povrtlarstvom i pčelarstvom na obiteljskom imanju u Kovačevcu, Općina Rovišće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Posjeduje 11 ha voć-njaka: jabuka, kruška, šljiva, breskva, nektarina, 1 ha cvijeća (božuri ljiljani, zelenilo) te je jedan od većih izvoznika cvijeća u Republici Hrvatskoj. Uz to se bavi povrtlarstvom i ratarstvom, pčelarstvom, a posjeduje i vinograd. Dio proizvodnje je u ekološkoj pro-izvodnji na cca 0,6 ha jabuka, oraha i vinove loze. Aktivan je Član Hrvatske voćarske zajednice, gdje je već dvije godine Predsjednik kriznog stožera za štete od mraza HVZ , te član Vijeća HVZ. Na imanju se održavaju Dani božura koji su postali tradicionalna turističko edukativna manifestacija Bjelovarsko-bilogorske županije i turističke zajednice BBŽ. Voćnjaci OPG-a Željko Ledinski služe kao prostor za edukaciju mnogih voćara, a posebno zbog uvođenja novih tehnologija u voćarstvo od protugradne opreme, navodnja-vanja, lovca mraza itd.

POVELJA ZA POSEBAN DOPRINOS RAZVOJU VOĆARSTVA

DAMIR BAJS, dipl. iur., župan Bjelovarsko-bilogorske županije

Rođen je 07. listopada 1964. u Pakracu. Osnovnu školu završio je u Novoj Rači, a srednju u Bjelovaru. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1991.. Od veljače 1991. bio je odvjetnički vježbenik kod odvjetnika Dražena Jerkovića u Zagrebu. Sudionik je Domovinskog rata od prosinca 1991. do lipnja 1992. u sastavu 105. brigade HV. Od ožujka 1994. do ožujka 1995. šef je Imovinsko - pravne službe u Gradu Bjelovaru. U to vrijeme položio je i pravosudni ispit. Od travnja 1995. bio je tajnik Bjelovarsko - bilogor-ske županije. Od 30. lipnja 2000. do siječnja 2008. na dužnosti je župana Bjelovarsko – bilogorske županije. Od 2008. do 2012. na dužnosti je ministra turizma u Vladi Republike Hrvatske. U 7. sazivu Hrvatskog sabora od siječnja do kolovoza 2012. bio je saborski zastupnik. Oženjen je i otac jednog djeteta.

BORIS TOMŠIĆ, dr. vet. med., v. d. pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije

Rođen je 1979., a 1997. završava Opću gimnaziju Bjelovar i iste godine upisuje Vete-rinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji završava 2005. Od 2006. do 2015. radi u Majcan veterinarska ambulanta d.o.o. Bjelovar kao ovlašteni veterinar na području grada Bjelovara i Općine Velika Pisanica. Od listopada 2015. Pročelnik je Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije gdje radi na poslovima rukovođenja Upravnim odjelom u skladu sa zakonima i propisima, pripre-mi razvojnih projekata iz Programa ruralnog razvoja RH, iz područja šumarstva i drvne industrije, koordinaciji i rad s udrugama iz stočarstva, organiziranju i praćenju obavljanja

16

poslova iz djelatnosti vodnog gospodarstva i upravljanja vodama, te pravovremenog do-nošenja i izvršavanja planova iz djelatnosti vodnog gospodarstva i upravljanja vodama, koordinaciji regionalnih razvojnih agencija i LAG-ova na projektima EU financiranja, praćenje i proučavanje problematike vezane uz djelatnost poljoprivrede (stočarstvo, biljna proizvodnja, voćarstvo, vinogradarstvo) te ruralni razvitak (poljoprivredna gospodarstva, turizam, razvoj i obnova sela i seoskih područja). Ima položen stručni ispit za doktora ve-terinarske medicine i Licenciju za samostalan rad doktora veterinarske medicine od strane Hrvatske veterinarske komore te položen državni stručni ispit za zvanje veterinarskog inspektora. Oženjen je i otac troje djece.

DARIO HREBAK, dipl. kriminalist, gradonačelnik Grada Bjelovara

Rođen je 11. rujna 1981. u Bjelovaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Bjelovaru. Diplomirao je na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu. Od 2007.-2010. je samostalni po-licijski inspektor u Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi bjelovarsko-bi-logorskoj. Od 2010.-2013. radi u Ministarstvu unutarnjih poslova, Odjelu za azil. Od 2013.-2015. je voditelj Odjela za statusna pitanja stranaca u Policijskoj upravi zagre-bačkoj. Od 2015.-2016. je zastupnik u Hrvatskom saboru. 2016.-2017. je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. Od 04. lipnja 2017. obnaša dužnost gradonačelnika Grada Bjelovara. Od 2006. je član HSLS-a, 2007.-2012. je predsjednik Mladih hrvatskih liberala i član Predsjedništva HSLS-a, 2009.-2010. potpredsjednik Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, 2012.-2015. je potpredsjednik HSLS-a, 2013.-2016. je vijećnik Gradskog vijeća Grada Bjelovara, od 2015. do danas je zamjenik predsjednika HSLS-a i predsjednik Ogranka HSLS-a u Bjelovaru. Živi i radi u Bjelovaru, oženjen je i otac je dvoje djece.

DAMIR LNENIČEK, univ. spec. oec., gradonačelnik Grada Daruvara

Rođen je 08. rujna 1977. u Pakracu. 1996. završio je Tehničku školu u Daruvaru, a 2002. tehničko veleučilište u Zagrebu. 2007. diplomirao je na Prometnom fakultetu u Zagre-bu, a 2010. završio je Poslijediplomski studij Marketing menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 1996. do 1998. radi u Obiteljskom obrtu. Od 2001. do 2003. radi u SAD-u. Od 2006. do 2007. radi kao nastavnik informatike i tehničke kulture u Osnovnoj školi „V. Nazor“ u Daruvaru. Od 2007. do 2017. radi u Darkom d.o.o. za komunalnu djelatnost, Daruvar u svojstvu Člana uprave, Rukovoditelja komunalnih službi i Voditelja servisa i održavanja. U lipnju 2017. postaje Gradonačelnik Grada Da-ruvara i na toj funkciji je i danas. Oženjen je i otac je dvoje djece.

RATKO VUKOVIĆ, univ. spec. oec., pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti Grada Daruvara

Rođen je 15. rujna 1977. Osnovnu i srednju školu završio je u Daruvaru. 2001. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Završio je Vojnu akademiju u Zagrebu sa stečenim činom natporučnika. Od 2001. do 2003. je voditelj prodaje i nabave u privatnom sektoru. Od 2003. do 2005. je profesor ekonomske grupe predmeta na Srednjoj školi Daruvar. Od 2006. do danas radi na mjestu Pročelnika za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti Grada Daruvara. Radi na razvoju poslovnih zona, malih i srednjih poduzeća, organizaciji gradskih događanja (gospodarskih i turističkih mani-

17

festacija), pisanju i implementaciji projekata, urbanom planiranju, razvoju gradske in-frastrukture i dr. U sklopu obrazovanja mladih poljoprivrednika za «Voditelja OPG-a», predaje dio koji se odnosi na mjere ruralnog razvoja, računovodstvo OPG-a, marketing i poboljšanje prodaje poljoprivrednih proizvoda. U slobodno vrijeme bavi se poljoprivre-dom točnije voćarstvom. Obrađuje 8 ha zemlje od čega su 5,5 ha voćnjaci.

BRANIMIR MILER, oec., načelnik Općine Sirač

Rođen je 15. travnja 1955. godine u Siraču. Oženjen je i otac dvoje djece. Osnovnu školu završio je u Siraču, a srednju ekonomsku školu u Daruvaru. 1981. završava ekonom-ski studij u Banja Luci, te stječe zvanje ekonomist - viša stručna sprema. Od 1977. do 1997. zaposlen je u poduzeću Kamen Sirač gdje 10 godina radi na mjestu rukovoditelja komercijalnog sektora, a dvije godine obnaša funkciju zamjenika generalnog direktora i dvije godine (od 1988. do 1990.) kao generalni direktor. Domovinski rat proveo je u Siraču i ima status branitelja. Od 1998. do 2001. bio je voditelj komercijalnih poslova u Kamen-Ingradu u Zagrebu. Pobjeđuje na prvim lokalnim izborima 1993. kao nezavisni kandidat te postaje volonter načelnik općine do 1997.. Od 2001. pa sve do danas je načel-nik Općine Sirač, ukupno peti mandat.

UDRUGA VOĆARA I POVRĆARA DAR BILOGORE, Bjelovar

Udruga “Dar Bilogore” osnovana je u siječnju 2015. s ciljem promoviranja i poboljšanja voćarske proizvodnje, te međusobnog povezivanja proizvođača radi lakšeg ostvarivanja zajedničkih interesa. Udrugu čini 107 proizvođača voća i povrća sa šireg područja grada Bjelovara, koji proizvode kako slijedi: 8 članova udruge proizvodi 3600 t jabuka; 4 proiz-vođača, člana udruge proizvodi 50 t šljive; 5 proizvođača proizvede 200 t bresaka; proiz-vodnju kruške – mladi nasad još bez uroda ima jedan proizvođač na 5 ha; 1 proizvođač malina proizvodnja na 6,5 ha – uglavnom prerada maline; 4 proizvođača borovnice na 7 ha; 2 proizvođača marelice na 5 ha; 3 proizvođača oraha na 6 ha; 3 proizvođača kupina na 5,5 ha; 2 proizvođača ribiza na 1 ha; 3 proizvođača jagoda na 5 ha; 3 proizvođača trešnje na 4 ha i 3 proizvođača višnje na 10 ha. Uz plodovito i lisnato povrće najviše priro-da otpada na uzgoj krumpira, oko 200 t. Proizvedene količine se plasiraju na lokalnom i regionalnom području. Članovi Udruge redovito sudjeluju na sajmovima i prigodnim manifestacijama - danima gradova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I POVRĆARA, Rovišće

Udruga voćara, vinogradara i povrćara iz Rovišća osnovana je 2008. godine, a broji pede-setak članova, čiji se broj stalno povećava. Aktivno se bave voćarstvom, vinogradarstvom ili povrćarstvom i značajni su dio gospodarskih zbivanja na području Općine Rovišće. Članovi Udruge posjeduju oko 100 ha voćnjaka (jabuke, kruške, breskve, šljive, jagode, šljive) 70 ha vinograda i 50 ha nasada povrća. Primarne djelatnosti Udruge su rad na unapređenju i razvoju voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva, ekonomična proizvodnja visoko kvalitetnog voća, povrća, grožđa i vina koristeći najsuvremenije metode i tehnolo-gije, zatim pomaganje i organiziranje nabave i uzgoja novih i kvalitetnih sorti voćnih vrsta i sadnog materijala voća, vinove loze i povrća. Prioritet članova je korištenje ekološki sigurnih metoda uzgoja uz minimalne nepoželjne površinske efekte i upotrebu pesticida, sve s ciljem pojačane sigurnosti za okoliš i sigurnosti za ljudsko zdravlje. Zbog toga se

18

velika pozornost polaže stručnoj izobrazbi. Suradnjom sa Savjetodavnom službom, tvrt-kama koje se bave proizvodnjom i preradom voća i povrća kao i suradnjom s velikim bro-jem stručnjaka ostvaruje se cilj zbog kojega je Udruga osnovana. Jedna od osnovnih dje-latnosti su poticanje i organiziranje znanstvenog i stručnog rada na područjima integrirane i ekološke voćarske, vinogradarske i povrtlarske proizvodnje, te organizirani zajednički nastup na tržištu. Tijekom vegetacije članovi se redovito sastaju i raspravljaju o možebit-nim problemima proizvodnje. Organiziraju i godišnje sastanke članova i drugih građana na kojima se održavaju stručna predavanja te iznose iskustva uz obaveznu raspravu. Uz promicanje i popularizaciju voćarstva, vinogradarstva i povrćarstva, također se promiče povezivanje i prijateljstvo sa sličnim Udrugama iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja, posebice Mađarske. Odlično razmjenjujemo iskustva i posjete s međimurskom Udrugom voćara iz Svetog Martina na Muri, te s Udrugom vinara i vinogradara iz općine Kaptol. Za ostvarivanje svojih ciljeva Udruga koristi novac iz predpristupnih fondova EU, posebno za edukaciju članova. Tako su organizirani edukativni posjeti proizvođačima u Austri-ji, Sloveniji, Italiji i Mađarskoj. Udruga surađuje sa svim organizacijama, poduzećima, udruženjima i osobama koje su zainteresirane za ostvarivanje ciljeva Udruge, a njeni čla-novi su redovito prisutni na izložbenim i specijaliziranim manifestacijama. Udruga je povodom blagdana sv. Vinka 2011. pokrenula manifestaciju „Kraljevačka suza“ na kojoj se blagoslove vinogradi, ocjenjuju mlada vina uz stručnu ocjenu sommeliera i označava početak poljoprivrednih radova za tekuću godinu. Udruga na svom području organizira i „Dane jagoda“ i „Dane lubenica“.

PRIZNANJE UZORNI VOĆAR

MIRJANA ĆUK, Palešnik, Hercegovac

Nasad jabuka podignut je 2006. na 7,60 ha, sortimenta: Gala, Golden Delicious, Jonagold, Granny Smith, Idared i Fuji. Podizanje nasada je financirano sredstvima iz Operativnog programa za podizanje višegodišnjih nasada u Republici Hrvatskoj. Tijekom godina OPG je ulagalo vlastita sredstva u povećanje proizvodnje te danas imaju jabuke posađene na 18,6 ha. 2013. sade trešnje na 0,2 ha, a 2016. podižu i 0,5 ha pitomog kestena. Jabuka se na površini od 15 ha navodnjava sustavom „kap po kap“, a 10 ha voćnjaka je natkriveno protugradnim mrežama. Ove godine se još jedan dio nasada planira zaštiti mrežom. Oče-kivana proizvodnja je 600-700 t ploda godišnje. Plodovi se do isporuke i prodaje skladi-šte u manjem vlastitom rashladnom prostoru, dok se industrijska klasa plodova uslužno prerađuje u sok i ocat. Na gospodarstvu je ostao sin Domagoj, mag. ing. zaštite bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji će preuzeti proizvodnju na OPG-u.

DAMIR RADAN, Pavličani, Čazma

Rođen je 1974., oženjen je, otac dva sina, s obitelji živi u Pavličanima, Bjelovarsko-bi-logorska županija. Uz posao, u privatnom sektoru, OPG se 1999. počelo baviti voćarst-vom posadivši jagode na 0,6 ha. 2005. podignuto je 1 ha trešnje sa sortama: Van, Stella, Hedlfinger, a 2011. još 0,58 ha trešnje sa sortama: Celesta, Georgia, Regina. Po dola-sku trešanja u rod prekida s radnim odnosom te se OPG bavi isključivo voćarstvom i povrćarstvom. Nasad breskve i nektarine posađen je 2006. i 2009., sorte Elegant Lady i Redhaven (breskva) i Independence (nektarina) na površini 1,8 ha. Osim voćarstvom OPG Radan se bavi i povrćarstvom, a proizvode – voće i povrće plasiraju na kućnom pragu te tržnicama (Čazma i Zagreb).

19

ZDRAVKO JANČEK, ing. agr., Daruvar

Rođen je u Dežanovcu, 19. rujna 1956. Oženjen je i otac je dvoje odrasle djece. Diplomi-rao je 1979. na Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima. Nakon toga je radio na mjestu tehnologa proizvodnje u mliječnoj industriji „Zdenka“ Veliki Zdenci. Na očevini je 1998. podigao prvi hektar voćnjaka (jabuka i kruška). Do 2006. nastavlja širiti proizvodnju, te sada posjeduje 5,5 ha nasada i to: 3 ha jabuka, 1 ha krušaka, 1,25 ha breskvi i nektarina, te 0,25 ha lijeske i šljive. U blizini voćnjaka su 2006. i 2008. izgrađene dvije hladnjače uku-pnog kapaciteta 5 vagona. Proizvode prodaje na kućnom pragu i lokalnoj tržnici te njima snabdijeva škole i vrtiće. Gospodarstvo posjeduje 150 košnica pčela koje su postavljene u nasadima radi boljeg oprašivanja. Uspjehu u proizvodnji i prodaji pomažu i supruga i mlađi sin koji je apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

VLASTA VONČINA, Sirač

OPG je registriran 2014. Nositelj OPG-a je Vlasta Vončina, a suprug Mirko je član. Na 1,5 ha okućnice posađeno je petnaestak vrsta voća: jabuke, kruške, nekoliko domaćih sorti šljiva, višnje, trešnje, dunje, mušmule, maline, kupine, ribizi, aronija, borovnice, šipak, orasi i vinova loza. Budući da nemamo veliku količinu voća koju bi mogli ponuditi tržištu, odlučili smo se na finaliziranje i proizvodnju pekmeza i džemova. Pekmez radimo isključivo od domaćih šljiva (debeljara, crnica i žumanica), šipka i domaće sorte crnog grožđa. Džemove radimo od malih količina voća. Iako nismo u ekološkoj proizvodnji voće ne tretiramo kemijskim sredstvima jer su u voćnjaku isključivo domaće sorte voća. Proizvodimo i jabučni ocat od divljih jabuka, ajvar i ukiseljeno povrće. Nakon neko-liko godina koliko se prezentiramo kupcima vidimo da smo na pravom putu jer nam se kupci vraćaju i preporučuju naše proizvode svojim prijateljima. I dalje ćemo ostati vjerni tradicionalnoj proizvodnji i od zaborava sačuvati naše slavonske delicije. Na V. internacionalnom džem festivalu u Gabali u Azerbajđanu u konkurenciji proizvođača iz 25 zemalja i 44 domaća predstavnika, 4 džema OPG-ova Bjelovarsko-bilogorske župani-je, među kojima je bio i naš džem od naranče i đumbira, osvojio je najprestižniju nagradu festivala - zlatnu medalju.

DRAŽENKA KEŠIĆ, Velika Maslenjača, Daruvar

Obiteljsko gopodarstvo Kešić postoji u Maslenjači od 1951. od dolaska obitelji Kešić u selo Velika Maslenjača iz područja Klinča Sela nakon Drugog svjetskog rata. Gospodarst-vo se uglavnom bavilo mješovitom proizvodnjom; proizvodnjom mlijeka, uzgojem gove-da, uzgojem konja, uzgojem ovaca, peradi, voća i povrća za vlastite potrebe. Kroz drugu polovinu 20. stoljeća poljoprivreda je u početku bila dopunska djelatnost, a sedamdese-tih godina postaje primarna djelatnost, kada gospodarstvo preuzima Vinko Kešić. Nakon Vinkove smrti početkom devedesetih gospodarstvo preuzima njegova udovica Ivka. Ivki-nim odlaskom s gospodarstva proizvodnja prestaje, a zemlju i dalje obrađuje Ivka s novim suprugom. Vinkova kćer Draženka preuzima gospodarstvo 2002. i sa svojim suprugom, Silvijem Devaldom usmjerava se na proizvodnju voća. U jesen 2002. sade prvih 100 sta-bala jabuka. U proljeće 2003. dopunjavaju nasad do 0,5 ha površine i ukupno 900 stabala jabuka. U proljeće 2004. u zakup na 15 godina uzimaju površinu od 0,7 ha i sade još 1300 stabala jabuka. Gospodarstvo se upisuje u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Od 2005. OPG Draženka Kešić povećava površinu koju obrađuje. Podižu se trajni nasadi jabuke, višnje, šljive i kruške. Dio površine se obrađuje kao oranica, a kulture se mijenja-

20

ju (tikva golica, kukuruz za silažu i grah). OPG nabavlja novu mehanizaciju, gradi novu obiteljsku kuću s podrumskim prostorom veličine oko 70 m2 namijenjenim za skladišten-je i preradu voća. Na gospodarstvu radi 5 osoba, Draženka sa suprugom i dva sina i su-prugovim ocem. OPG 2014. zakupljuje prodajni prostor u Zagrebu, na tržnici Trešnjevka. 2015. OPG nabavlja strojeve za preradu voća i počinje samostalno proizvoditi sokove, jabučni ocat i džemove. OPG počinje redovito sudjelovati na lokalnim sajmovima u Da-ruvaru. Paleta proizvoda se neprestano širi. Danas OPG proizvodi mutni i bistri sok od jabuke, sok od višnje, sok od šljive, sok od džanarike, sok od aronije, miješani sok od višnje i jabuke, miješani sok od cikle, mrkve i jabuke, jabučni ocat, ocat od višanja, ocat od šljiva, džem od višanja, džem od šljiva, džem od kupine, džem od aronije, voćni čaj od višnje, voćni čaj od aronije.

VLASTA ZOUNAR, Daruvar

Uzgojem voća bavi se od 2000., a bavi se i proizvodnjom destiliranih pića. Obrađuju 1,5 ha voćnjaka, od čega je najzastupljenija jabuka na 1,25 ha, a ostatak kultura čine nek-tarine, šljive i kruške. Osim voća, u ponudi imaju i jabučni sok. Proizvode plasiraju na Gradskoj tržnici i na kućnom pragu.

MARIO KOS, Batinjani, Daruvar

Poljoprivredom se bavi od 2007. Uzgaja lijesku na 70 ha i jagodu na 5 ha pod plastenici-ma. Živi u selu Batinjani pored Daruvara sa suprugom i troje djece.

VLADIMIR KLIMEK, Rovišće (posmrtno)

Rođen je 25. siječnja 1931. u Rovišću gdje je i živio i radio cijeli radni vijek. Bavio se peradarstvom i voćarstvom. Jedan je od prvih plantažnih proizvođača jabuka u Hrvatskoj. Prvi plantažni nasad jabuka je podigao davne 1976. Nasad je podigao na srednje bujnoj podlozi MM 106, a uzgojni oblik Bouche Tomas do tada nepoznat u RH te postizao od-lične rezultate i visok prinos. Gospodin Klimek je volio voćarstvo i on i njegova obitelj živjeli su od voćarstva. Uz posao se i interesirao za novim saznanjima iz voćarstva koje je primjenjivao u svom plantažnom voćnjaku. Znanje je crpio od stručnjaka i znanstvenika Instituta za voćarstvo iz Zagreba koji je bio sinonim za razvoj voćarstva u RH. Ta sazna-nja sa strukom pretočio je u obnovi svojih voćnjaka te je počeo koristiti podlogu M 9 i vitko vretenasti grm kao uzgojni oblik novih nasada. Voćnjaci su bili na površini od 3 ha što je u to vrijeme bio dovoljan izvor prihoda za život obitelji. Svoje znanje i iskustvo je s ljubavlju prenosio ostalim voćarima, koji su tek ulazili u voćarsku proizvodnju. Na voć-njacima g. Klimeka bilo je mnogo prezentacija i radionica, jer je on kao član HVZ-a bio aktivan te je zahvaljujući njemu u Općini Rovišće podignuto oko 120 ha voćnjaka. Dobit-nik je više priznanja, a najdraže mu je bilo priznanje za razvoj voćarstva Općine Rovišće.

IVAN RUKAVINA, Kovačevac

Rođen je 14. svibnja 1946. U Novom Slankamenu gdje se bavio voćarstvom i vinogradar-stvom. Posjedovao je 8 ha jabuke i 2 ha vinograda. Po dolasku u Bjelovarski kraj 1992. podiže voćnjake na Bilogori u selu Kovačevcu gdje i danas živi te u susjednoj Koprivnič-

21

ko-križevačkoj županiji u Crljenakima u općini Sveti Ivan Žabno. Prvi je podigao nasade jabuke, breskve, nektarine na 17 ha na području tog dijela Bilogore. Po odlasku u miro-vinu pomaže stručnim savjetima sinu Antunu ali i svim voćarima oko podizanja nasada.

PERO RIMAC, Rovišće

Rođen je 27. studenog 1966. u Rovišću. Član je OPG-a Zlata Rimac. Predsjednik je Udruge voćara vinogradara i povrtlara Rovišće od osnivanja Udruge te proizvođač ja-buka, šljiva i jagoda. Organizator je niza edukacija i stručnih ekskurzija za voćare. Sa suprugom Zlatom vodi obiteljsko imanje.

ANTUN RUKAVINA, Bjelovar

Rođen je 18. listopada 1980. u Novom Slankamenu. Danas živi u Bjelovaru, Velike Sred-ice te je naslijedio OPG od oca Ivana te posjeduje voćnjak od 16 ha jabuke, breskve i nek-tarine. U voćnjaku je podigao protugradnu mrežu i navodnjavanje te je to ogledni voćnjak na Bilogori u mjestima Kovačevcu i Crljenakima. Uz to obrađuje još 5 ha zemlje na kojoj sadi ratarske kulture i povrće. Poznat je i po proizvodnji lubenica.

PLENARNA IZLAGANJA

Zbornik sažetaka 13. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem

24

RAZVOJ VOĆARSTVA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI

Grozdana Grubišić-Popović Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Bjelovarsko-bilogorske županije, Trg bana Jelačića 1, 43290 Grubišno Polje

SAŽETAK Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Republike Hrvatske. Pro-stire se na 2.652 km2 ili 265.174 ha (4,65 % površine Republike Hrvatske). Veći dio županije nalazi se na nadmorskoj visini oko 150 metara, blagih padina i brežuljkastih obronaka Bilogore i Moslavine. Klimatski gledano, to je prijelazni prostor umjereno kontinentalnih obilježja s umjereno hladnim zimama, toplim ljetima i pretežno povoljnim godišnjim rasporedom padalina. Zahvaljujući položaju i raspoloživosti poljoprivrednih površina ( 51,2% ukupne površine ) prostor je pogodan za voćarsku proizvodnju. Raniji nasadi su se uglavnom podizali na okućnicama i pretežno su se sadile šljive i jabuke. U posljednjih desetak godina se intenziviralo podizanje višegodišnjih nasada, pa je od 2005. podignuto otprilike 2000 ha novih površina. Sa 700 ha prednjače nasadi lijeske, slijede nasadi oraha sa skoro 600 ha, jabuka sa 300 ha, šljiva 250 ha i višanja sa 50 ha. Manje površine se odnose na podignute nasade breskve, kruške, trešnje, te bobičastih vrsta. Po spoznajama i iskustvima s terena problem u voćarskoj proizvodnji na našem području je postojeća niska razina stručnog znanja, olako shvaćanje proizvodnje, neuvažavanje pre-poruka i pravila struke. Dosadašnja temeljna obilježja proizvodnje voća na području Bje-lovarsko bilogorske županije su visoka starost, nekvalitetni sadni materijal i usitnjenost površina. Situacija se polako i postepeno mijenja, pa se može primijetiti da se podižu novi nasadi i da se sve više prate suvremene tehnologije uzgoja, te proizvodnja po ekološkim principima. Sadašnja razina proizvodnje voća nije zadovoljavajuća, a s obzirom na svoje reljefno-klimatske i zemljišne mogućnosti za uzgoj voća, i primjenom novih tehnologija, Bjelovarsko-Bilogorska županija može postati veliki proizvođač voća.

Ključne riječi: voćarski položaji, raspoložive površine, podizanje nasada

Daruvar, 1. - 3. ožujka, 2018.

25

STANJE I ZNAČAJ UZGOJA LIJESKE U REPUBLICI HRVATSKOJ

P. Vujević, Bernardica Milinović, T. Jelačić, Dunja Halapija Kazija, D. Čiček Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo, Gorice 68b, 10000 Zagreb

SAŽETAK Lijeska (Corylus spp.) je voćna vrsta s najvećim zabilježenim rastom s obzirom na koli-čine deklariranog sadnog materijala iz domaće proizvodnje i uvoza.Uspoređujući podatke o podignutim nasadima lijeske iz Upisnika poljoprivrednih gos-podarstava Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) i količine proizvedenog i deklariranog sadnog materijala iz evidencije HCPHS, Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo dolazimo do podatka da je lijeska po zastupljenosti na četvrtom mjestu s evidentiranih 3660 ha nasada. Većina naše proizvodnje smještena je na području kontinentalne Hrvatske s naglaskom na obronke Papuka, Krndije i Bilogore. Međutim, u posljednjih nekoliko godina podignuti su značajniji nasadi lijeske u Osječko - baranjskoj županiji i u drugim područjima. Najza-stupljeniji uzgojni oblik je modificirana grmolika vaza, ali se u novijim nasadima uočava uzgojni oblik stablo te gušći sklopovi sadnje koji bi trebali olakšati strojnu berbu. Prema podacima FAO-a u Hrvatskoj se godišnje proizvede od 1000 do 1500 tona lješnja-ka u ljusci. Većina Hrvatske proizvodnje je smještena na području Orahovice i Daruvara. U našim nasadima su najzastupljenije sorte Istarski duguljasti i Rimski. Ostale sorte imaju slabu zastupljenost - oko 5%. Budući da se uglavnom radi o mladim nasadima za nekoliko godina možemo očekivati značajnije količine lješnjaka na tržištu te se zbog toga dio proi-zvodnje mora ciljano usmjeravati za potrebe konditorske industrije. Hrvatska konditorska industrija orijentirana je uglavnom na uvoz jezgre lješnjaka iz Turske i Italije. Rezultati istraživanja lijeske u našim agroekološkim uvjetima ukazuju da sorte lijeske uzgojene u našim nasadima imaju dobru i redovitu rodnost, međutim zbog zahtjeva konditorske industrije daljnja istraživanja treba usmjeriti na poboljšanje sortimenta uvođenjem novih sorti sitnijeg ploda i okrugle jezgre.

Ključne riječi: lijeska, proizvodnja, uzgojni oblik, sortiment

POZVANA IZLAGANJA


27

NOVOSTI U PROIZVODNJI ORAHA

Anita Solar Univerza u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odd. za agronomiju, Eksperimentalna jedinica za lupinasto voće Maribor, Vinarska 14, 2000 Maribor, Slovenija

SAŽETAK Plodovi oraha su odličan izvor vitalnih sastojaka. Sadrže kvalitetne nezasićene masnoće, vitamine B kompleksa, minerale K, Mg, Ca, Fe, polifenole, selen, vlakna, folat, aminoki-selinu arginin, te hormon sreće serotonin. Brojne kliničke studije su pokazale blagotvorni utjecaj oraha na ljudsko zdravlje tijekom čitavog života: povoljno utječu na razvoj djeteta tijekom trudnoće, spriječavaju i usporavaju kardiovaskularne bolesti, imaju antikance-rogenu funkciju, pomažu kod dijabetesa i održavanje težine, poboljšavaju raspoloženje i mentalno zdravlje i važan su izvor energije. Rezultat novih spoznaja je povećana potra-žnja za orasima, kao i povećana proizvodnja i intenziviranje tehnologije na globalnoj razi-ni. Gotovo polovica od 3,5 milijuna tona oraha u ljusci proizvodi Kina, a slijede je SAD i Iran, te Turska i Meksiko. U Europi najveći proizvođači oraha su Francuska i Rumunjska. Na povećanu potražnju odgovaraju i tzv. nove zemlje, kao što su Čile i Australija, koji su tijekom proteklih dvadeset godina razvili intenzivnu industriju oraha na više desetaka tisuća hektara. Orah je tradicionalno proširen i na Balkanu, gdje povoljni prirodni uvjeti i veliki interes voćara mogu rezultirati povećanom proizvodnjom. Za profitabilnu proi-zvodnju oraha bitna je dobra voćarska praksa kod izbora lokacija, sorti i gustoće sadnje pa i neke tehnološke novosti u proizvodnji, preradi i marketingu. Za orah su prikladne blage padine na kojima se ne zadržava hladan zrak. Tlo mora biti najmanje 1,5 m duboko, srednje teško, bogato humusom i dobrim vodozračnim odnosima. Prednost imaju srednje kasne i kasne sorte, koje nisu osjetljive na proljetni mraz. U najintenzivnijim voćnjacima sadimo sorte sa lateralnim tipom rodnosti (Fernor, Fernette, Lara, Chandler, Bonifac, Mi-lotai kései...) koji daju veće prinose od sorti sa terminalnim tipom rodnosti (Elit, Franqu-ette, G-139, Šampion, Šejnovo, Plovdivski...). Sadnice moraju biti cijepljene, dvogodiš-nje, s dobro razvijenim korijenom i potpuno lignificiranim nadzemnim dijelom. Gustoća sadnje lateralnih sorti je 170 - 350 stabala/ha u usporedbi s terminalnim sortama, gdje sadimo 100-125 stabala/ha. U voćnjacima sa lateralnim sortama i u područjima s manje od 1.000 mm oborina godišnje, potrebno je navodnjavanje, najbolje ‘kap po kap’ s jed-nom ili dvije cijevi u nizu. Lateralne sorte uzgajaju se u obliku piramide, a terminalne u obliku kotlaste krošnje s tri do četiri osnovne grane. Uzgojna rez obavlja se prvih pet do šest godina nakon sadnje, a u razdoblju pune rodnosti uglavnom se režu samo lateralne sorte. Zemljište u voćnjacima održava se redovitim malčiranjem između redova i tretira-njem herbicidom unutar redova. U juvenilnoj fazi naglasak je na prehrani oraha dušikom, a u razdoblju rađanja kalijem, fosforom, magnezijem, borom i cinkom. Osnovni program zaštite uključuje tri do pet tretmana s Cu-preparatima i fungicidima protiv crne pegavo-sti oraha (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) i smeđe pegavosti oraha (Gnomonia leptostyla), te dva do četiri tretiranja protiv orahove muhe (Rhagoletis completa). Dobra priprema tla prije dozrijevanja ploda i pravovremena berba oraha iznimno su važni. Plo-dovi u ljusci se suše na temperaturi 30 - 35 ° C u trajanju od 48 do 72 sata. Na tržište se


28

plasiraju orasi u ljusci ili jezgra sa 12 odnosno 6 % vlažnosti. Skladištimo ih na suhom mjestu ili u hladnjači kod 4 oC i prodajemo do sljedeće sezone. Kvalitetni orasi traženi su na domaćem i međunarodnom tržištu, osobito ako je njihovo podrijetlo naznačeno na ambalaži.

Ključne riječi: orah, proizvodnja, tehnologija, sorte

STANJE I SMJERNICE RAZVOJA I UNAPREĐENJA PROIZVODNJE LUPINASTOG VOĆA

I. Miljković Čazmanska 2, 10000 Zagreb

SAŽETAK Od lupinastih voćnih vrsta primarnu važnost u uzgoju imaju: orah (Juglans), lijeska (Corylus), bajam (Amygdalus) i tršlja (Pistacia). Uzgoj lupinastih voćaka, uz primjenu novih tehnologija, poprima sve veće značenje doma i u svijetu. Proizvodnja lupinastog voća u svijetu nalazi se u stalnom brzom porastu. Zbog velike hranjive i dijetne vrijedno-sti, uz veći životni standard i kupovnu moć, sve se više traži lupinasto voće, pa se na trži-štima postižu visoke cijene. Od ukupne proizvodnje lupinastog voća plasira se oko 85-90 % preko prehrambene i konditorske industrije. Mičurin je davno govorio da će lupinasto voće postati kruh budućnosti. I doista lupinasto voće, zadnjih 10 godina doživljava rene-sansu. Razvoju i unapređenju proizvodnje u velikoj mjeri pridonose nova znanstvena do-stignuća u selekcijskom radu, gdje su dobivene nove bolje sorte prikladne za konditorsku industriju, kao i podloge, bolje adaptirane na manje povoljne ekologijske uvjete. U uzgoju lupinastih voćaka nastoji se maksimalno iskoristiti solarna radijacija, kao glavni direktni i neposredni izvor energije, pa se uvode uzgojni oblici, prikladni za uzgoj u gustom sklopu, čime se povećava indeks lisne površine (LAI). Tako je npr. u ranijim sustavima uzgoja LAI na 1 ha lijeske iznosio je od 2,5-5 ha, a u sustavu gustog sklopa dostiže od 5-10 ha. Povećanje LAI uz primjenu novih tehnologija postiže se i kod svih vrsta lupinastih voća-ka. Istaknute su mogućnosti i smjernice korištenja bioekoloških potencijala za proširenje i unapređenje proizvodnje. Ključne riječi: unapređenje proizvodnje, orah, lijeska, bajam, tršlja


29

BOLESTI LIJESKE U HRVATSKOJ S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ZAŠTITE

B. Cvjetković Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK Obična lijeska u našim predjelima raste samonikla. U šumama je najčešće osnovna vrsta u sekundarnim formacijama grmlja koja obrazuje guste šibljake. U takvom ekosistemu bolesti ne predstavljaju problem, što i potvrđuju stari zapisi. Međutim, u plantažnim na-sadima gdje se uzgaja jedna vrsta na većim površinama, stvara se osjetljiv ekosustav koji pogoduje pojavi i širenju štetnih organizama. Nakon podizanja plantažnih nasada u Hrvat-skoj zabilježen je veći broj uzročnika bolesti. Tako da je danas u našem podneblju zabi-lježeno 10 gljivičnih bolesti: pepelnica [Phyllactinia guttata (Wallr.) Lév.]; pjegavost lista [Piggotia coryli (Roberge ex Desm.) Sutton]; sušenje pupova [(Gloeosporium corylinum) Rodigin]; smeđa trulež ploda (Monilinia spp.); trulež jezgre [Eremothecium coryli (Pe-glion) Kurtz]; lom stabljike (Cytospora corylicola Sacc. ex Fuckel); rak kore [Neonectria ditissima (Tul. &C.Tul.) Samuels & Rossman]; palež izbojaka (Diplodia coryli Fuckel); verticiliozno venuće (Verticillium spp.); trulež korijena lijeske [Armillaria mellea (Vahl) P. Kumm]. Od bakterija prisutne su: Pseudomonas avellanae i Xanthomonas arboricola pv. corylina, a od viroza zabilježen je mozaik lijeske. Sve navedene bolesti ne javljaju se svake godine, a niti su sve gospodarski važne. Uz pregled uzročnika posebno će se ista-knuti učestalije bolesti i mogućnosti njihovoga suzbijanja.

Ključne riječi: lijeska, bolesti, suzbijanje

OKRUGLI STOL – PANEL DISKUSIJA

PERSPEKTIVE UZGOJA I TRŽIŠTE LUPINASTOG VOĆA U RH


31

SVJETSKA PROIZVODNJA LUPINASTOG VOĆA

Boris Duralija

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK

Uzgoj lupinastih voćaka u svijetu obuhvaća velik broj vrsta koje rastu u različitim klimat-skim područjima. Kao najznačajnije vrste zastupljene u tropima i suptropima ističu se bra-zilski orah (Bertholletia excelsa), indijski orah (Anacardium occidentale), kokosov orah (Cocos nucifera), makadamija (Macadamia integrifolia), kola orah (Cola spp.), a prisutne su i druge vrste. U kontinentalnoj i mediteranskoj klimi od lupinastog voća prevladava uzgoj oraha (Juglans regia L.), lješnjaka (Corylus avellana L.), kestena (Castanea sativa Mill.) i badema (Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb). Podaci o površinama pod lupinastim voćnim vrstama i ukupna proizvodnja njihovih plodova u ljusci promatrani su za zadnjih pet dostupnih godina iz baze FAOSTAT-a. Proizvodnja oraha u ljusci iznosila je 2948535 t na 959391 ha u 2010. i 3462731 t na 994738 ha u 2014.. U promatranih pet godina po-vršine su povećane blizu 4 %, a urod za više od 17 %. Kao najveći proizvođači oraha u 2014. izdvajaju se Kina s 1602373 t (46 %), SAD 518002 t (15 %), Iran 445829 t (13 %) i Turska 180807 t (5 %) Proizvodnja badema u ljusci iznosila je 2596331 t na 1634258 ha u 2010. i 2697209 t na 1732099 ha u 2014.. Može se istaknuti kako su se površine pod nasadima badema u tih pet godina povećale u svijetu za gotovo 100000 ha. Glavni svjetski proizvođači bajama su SAD s 1545500 t (57 %), Španjolska 195704 t (7 %), Australija 160000 t (6 %) i Iran 111936 t (4 %). Kesten se proizvodio 2010. na 548262 ha s urodom od 2004920 t, dok je u 2014. na 530809 ha proizvedeno 2051564 t. Glavni svjetski proi-zvođač kestena u 2014. bila je Kina s 1683815 t (82 %), a zatim su Bolivija, Turska, Južna Koreja i Italija. U proizvodnji lješnjaka zabilježen je ukupan svjetski urod od 854593 t na 607485 ha 2010. godine te 707894 t na 632730 ha u 2014. godini. U navedenih 5 godina primjetan je porast površina pod lijeskom (4 %), dok je urod plodova bio smanjen (18 %). Najveća proizvodnja plodova u ljusci zabilježena je 2014. godine u Turskoj 450000 t (63 %), Italiji 75456 t (11 %), Gruziji 33800 t (5 %) i SAD 32659 t (5 %).Iz svega navedenog može se zaključiti kako je u periodu od 2010. do 2014. godine, proizvodnja plodova u tom periodu najviše porasla kod oraha (oko 17 %, tj. više od 500000 t).

Ključne riječi: lupinasto voće, orah, lješnjak, kesten, badem


32

UZGOJ BAJAMA (PRUNUS DULCIS (MILL.) D. A. WEBB) U HRVATSKOJ

1,2F. Strikić, 1J. Gugić, 3M. Čagalj, 1M. Bjeliš 1Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora, Ruđera Boškovića 27, 21000 Split2Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb3Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Put Duilova 11, 21000 Split

SAŽETAK Pored masline i vinove loze bajam je jedna od glavnih voćnih kultura u uzgoju u obalnom i otočnom prostoru Hrvatske. Uzgoj bajama ima dugu tradiciju, a glavni centri uzgoja su područje Ravnih Kotara, okolica Marine, otok Brač, poluotok Pelješac i otok Korčula. Bajam se uglavnom uzgaja u konsocijaciji sa drugim poljoprivrednim kulturama kao što su vinova loza, maslina, smokva pa čak i žitarice kao što su ječam i pšenica u području Marinskog zaleđa. Kroz povijest uzgoj bajama je imao svoje uspone i padove. Do 2013. uzgoj bajama je bio u stalnoj stagnaciji. Razlozi ove pojave su mnogobrojni, a između ostalih potrebno je spomenuti promjene strukture poljoprivredne proizvodnje, nepovolj-ne sociodemografske procese u ruralnom području, rastući turizam, zastarjeli sortiment i pomanjkanje suvremenih tehnoloških rješenja u proizvodnji. U postojećim nasadima bajama praktički se nisu provodile nikakve agrotehničke ni pomotehničke mjere uzgoja, a posebno je izostajala odgovarajuća zaštita bajama od štetnika što je uzrokovalo gubitke u prinosu pa čak i propadanje nasada. Jedan od najznačajnijih razloga sušenja mladih stabala bajama u novopodignutim nasadima je neadekvatna priprema i čišćenje terena od biljnih ostataka. Posljedično navedenom dolazi do pojave truleži korijena koju uzrokuje parazitska gljiva Armillaria mellea Vahl. i sušenja mladih stabala. Od 2013. do danas po-vršine pod bajamom u Republici Hrvatskoj su se udvostručile. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se bajam uzgaja na površini od oko 430 ha s ukupno oko 150.000 stabala i godišnjom proizvodnjom od oko 100 t jezgre. Proizvodnja varira iz godine u godinu, a što upućuje na ekstenzivan uzgoj bajama. U uzgoju su zastupljene au-tohtone sorte Čarski kasni, Knez Črnomir, Princeza Korčulanska te uvezene sorte Ferra-gnes, Ferraduel, Tuono, Troito i Texas i druge manje zastupljene. Zahvaljujući aktualnim trendovima u proizvodnji bajama u svijetu u posljednjih nekoliko godina raste interes za sadnjom bajama u našem području. Kako bi pomogli razvoju i unaprjeđenju uzgoja ove voćne vrste potrebno je intenzivirati rad na uvođenju novih tehnoloških rješenja, uvoditi novi sortiment u proizvodnju, intenzivirati rad na oplemenjivanju domaćih sorta i genoti-pova bajama, uvođenju novih perspektivnih podloga za bajam te omogućiti potencijalnim proizvođačima lakše dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta za podizanje nasada bajama. Ključne riječi: bajam, uzgoj, Hrvatska

OKRUGLI STOL – PANEL DISKUSIJA

EKOLOŠKA PROIZVODNJA LUPINASTOG VOĆA


34

EKOLOŠKI UZGOJ LUPINASTOG VOĆA U HRVATSKOJ Marija Ševar, D. Matejaš Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Ured ravnatelja, Savska cesta 41, 10000 Zagreb

SAŽETAK Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj je registrirana i kontrolirana. Ekološki proizvodi su certificirani od strane ovlaštenih kontrolnih tijela i označeni eko znakom. Pri podizanju višegodišnjih nasada važno je poznavati pedološka svojstva tla, poštivati pravilan odabir položaja, voćne vrste, sorte i podloge. Dobar odabir gustoće sadnje i uzgojnog oblika, uz pravi izbor sorti oprašivača i primjenu kukaca oprašivača garancija su uspješne proizvod-nje voća. Pri tome ne treba zaboraviti i na važnost površina za očuvanje biološke raznoli-kosti. Podizanje višegodišnjeg nasada zahtjeva pripremu tla prema pravilima agronomske struke 3-4 godine prije sadnje. U Republici Hrvatskoj je tijekom 2017. godine registrirano 11.074,3 ha višegodišnjih nasada u ekološkom uzgoju. Najveći udio odnosi se na lupina-sto voće (orah, lijeska, bajam i kesten) 6531,43 ha i mediteransko voće (maslina, smokva, šipak, rogač, pasja ruža, kivi, mandarina, limun, žižula) 1769,53 ha, na koštičavo voće (šljiva, višnja, trešnja, marelica, breskva, nektarina, drijenak, bazga) 1380,93 ha, jezgri-čavo voće (jabuka, kruška, dunja, oskoruša) 509,36 ha, jagodasto voće (jagoda, malina, kupina, ribiz, ogrozd, aronija, borovnica, sibirska borovnica, goji, tayberry, dud) 473,83 ha dok je nasada mješovitih voćnih vrsta 409,79 ha. Ekološki uzgoj lupinastog voća pra-ćen je tijekom dvije sezone, 2010. i 2017. godine. U 2010. godini je registrirano 854,51 ha nasada lupinastog voća u ekološkom uzgoju, a u 2017. godini 6.531,43 ha. Analizom je utvrđeno povećanje površina za 7,64 puta. Među lupinastim voćem u 2017. godini najzastupljeniji je orah sa 4464,12 ha. U ekološkom uzgoju oraha utvrđeno je da najveće površine ima Osječko-baranjska županija 875,4 ha, potom Brodsko-posavska županija 678,6 ha, te Sisačko-moslavačka 613,29 ha. Lijeska je druga po zastupljenosti u ekološ-kom uzgoju lupinastog voća s ukupno 1886,38 ha nasada. Najviše nasada lijeske utvrđeno je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 763,48 ha, za kojom slijedi Osječko-baranjska žu-panija sa 255,13 ha, te Virovitičko-podravska sa 168,26 ha. Bajam i kesten proizvode se na manjim površinama: bajam na 113,57 ha, a kesten na 67,36 ha.

Ključne riječi: ekološki uzgoj, lupinasto voće, orah, lijeska, bajam, kesten

TEMATSKE SEKCIJE:

I. POMOEKOLOGIJA I POMOFIZIOLOGIJA


36

RAST I RODNOST SORTI LIJESKE NA PODLOZI CORYLUS COLURNA I VLASTITOM KORIJENU U EKOLOŠKIM UVJETIMA ISTRE I. Miljković Čazmanska 2, 10000 Zagreb

SAŽETAK Istraživanje vegetativne razvijenosti i rodnosti provedena su u dva pokusan voćnjaka u Istri. U pokusnom voćnjaku istraživanja su obuhvatila sorte: Fertile de Coutard, Cosford, Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca i Tonda Romana na podlozi Corylus colurna, a uzgojene u obliku stabla s krošnjom u obliku vaze. Razmak sadnje je 5 x 5 m (400 stabala/h). Sve su sorte postigle dobru vegetativnu razvijenost na kraju 7. vegetacije. Veću bujnost od ostalih 6 sorti, postigla je sorta Fertile de Coutard. Razlika je visoko signifikantna. Podjednaku vegetativnu razvijenost postiglo je su ostalih 6 sorti. Najveći prirod postigla je sorta Cosford, a slijede je Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Romana, Magonca i Gunslebert, a najmanji sorta Merveille de Bollwi-ller. U pokusnom voćnjaku, istraživana je vegetativna razvijenost i rodnost sorti: Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard uzgojene na vlastitom korijenu u obliku grmolike vaze s razmakom 4,5 x 4,5 m (493 stabla/ha). Na kraju 7. vegetacije sve su sorte postigle dobru razvijenost. Veću bujnost od sorte Istarski duguljasti postigle su sorte Ferti-le de Coutard i Tonda Romana. Signifikantno veći prirod postigla je sorta Istarski dugulja-sti od ostale dvije. Usporedbom rodnosti sorti Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard na vlastitom korijenu i istih sorti na podlozi Corylus colurna ustanovljeno je da su sve 3 sorte dale znatno veći prirod na podlozi Corylus colurna. Ključne riječi: lijeska, sorte, podloga, rast, rodnost


37

ISKUSTVA SRBIJE U PROIZVODNJI ORAHA I Lijeske - SADNI MATERIJAL, SORTE, TEHNOLOGIJA

Z. Keserović, Biserka Milić, Jelena Tarlanović Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Departman za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu, Trg Dositeja Obradovića br. 8, 21000 Novi Sad, Srbija

SAŽETAK

Od lupinstih voćnih vrsta u Srbiji se najviše uzgaja orah i lijeska, ali udio ovih voćnih vrsta nije veći od 5% od nasada pod voćem. Na proizvodnju lupinastih voćnih vrsta otpa-da svega oko 1,60% od ostvarene proizvodnje voća. Najznačajnije vrste lupinastih voć-nih vrsta, orah i lijeska, usprkos povoljnim agroekološkim uvjetima za intenzivan uzgoj u većini područja u Srbiji, relativno su zapostavljene vrste voća što najbolje pokazuje ukupna proizvodnja. Najveća proizvodnja bila je 2003. i 2010. oko 25.000 t, a najmanja 2002. oko 10.000 t. Glavni problem kod ovih voćnih vrsta je dugo investicijsko razdoblje. Mogućnosti uzgoja oraha i lijeske u Srbiji se mogu iskoristiti daljnjim intenzivnim radom na izboru kvalitetnih sorti za uzgoj, povećanjem opsega proizvodnje sadnog materijala, promjenom odgovarajućih mjera tehnologije uzgoja, primjenom mehanizacije i strojeva za berbu, sakupljanje i lomljenje plodova, klasiranjem i pakiranjem jezgre u suvremena pakiranja. Orah se uzgaja u svim dijelovima Srbije. Ukupne površine iznose 4.787 ha, Što Srbiju stavlja na 11 mjesto u Europi. Ukupna proizvodnja u posljednje 4 godine je oko 20.000 t što Srbiju stavlja na 5 mjesto u Europi. Uvoz oraha u Srbiju raste i u 2016. Srbija je uvezla 287 t u vrijednosti oko 2,15 milijuna dolara. Srbija je u uvođenjem tehnologi-je proizvodnje sadnica cijepljenjem oraha domaćim i inozemnim sortama i selekcijama stekla osnovni uvjet za intenzivniju, produktivniju i kvalitetniju proizvodnju. Cijepljenim sadnicama oraha godišnje se zamijeni oko 15% rodnih stabala, što je nedovoljno za inten-zivnije unaprjeđenje proizvodnje. Vodeće sorte u proizvodnji su: Rasna, Srem, Šampion, Tisa, Ovčar, Šejnovo, Geisenheim 139 i Jupiter i u novijim nasadima Chandler, Lara i Fernor. U Srbiji je dosta učinjeno na tehnologiji proizvodnje sadnog materijala i stvaranju novih sorti, ali nedovoljno na uvođenju suvremenih tehnologija. Uz proizvodnju plodova oraha, treba obratiti pažnju i na proizvodnju oraha čija bi namjena bila za proizvodnju drveta koje je jako cijenjeno u stolarskoj industriji.Površine pod lijeskom u Srbiji iznose oko 3500 ha, što je stavlja na 6 mjesto u Europi. Sr-bija je 2010. uvezla oko 1.300 t lješnjaka u vrijednosti od oko 8 milijuna dolara, a u 2016. taj uvoz je smanjen na 700 t, a vrijednost uvoza je iznosila oko 2,9 milijuna dolara. Ovo smanjenje je rezultat ulaska novih nasada u rod. Cijepljenjem sorti lijeske na sjemenjak medvjeđe lijeske stvoreni su osnovni uvjeti za intenzivniju, produktivniju i kvalitetniju proizvodnju. Poslije ulaska Talijanske tvrtke Ferero i formiranja tvrtke Agriser u Srbiji došlo je do intenziviranja proizvodnje ove voćne vrste-povećanja površine, promjene sor-timenta i intenziviranja tehnologije proizvodnje. Vodeće sorte lijeske u novim nasadima su Tonda Gentile Romana, Tonda di Giffoni, Rimski okrugli, Ennis i Istarski duguljasti. Ključne riječi: orah, lijeska, sorta, podloga, tehnologija


38

FENOLOGIJA CVatnje I POMOLOŠKE OSOBINE SORTI BADEMA (Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb) NA PODRUČJU BEOGRADA

D. Milatović, G. Zec, D. Đurović, Đ. Boškov

Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Nemanjina 6, 11080 Beograd, Srbija.

SAŽETAK

U ovom radu su proučavani fenologija cvatnje (u razdoblju 2012.-2015. godine) i pomo-loške osobine (2014.-2015. godine) sorti badema na području Beograda sa ciljem utvrđi-vanja mogućnosti njihovog uzgoja u ovom području. Ispitivanja su obavljena na Ogled-nom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Proučavano je osam sorti: Exinograd, Icar, Mari de Stepa, Miagkoskorlupiy, Nessebar, Prianiy i Redsu. Nasad je podignut 2006., podloga je sjemenjak vinogradarske breskve, uzgojni oblik poboljšana piramidalna krošnja, a razmak sadnje 4,5 m × 2,5 m. Ispitivane su karakteristike fenofa-ze cvatnje (početak, puna cvatnja, kraj, trajanje i obilnost) kao i osobine ploda (masa i dimenzije ploda, debljina ljuske, masa i randman jezgre, sadržaj ulja i mineralnih tvari). Prosječno vrijeme cvatnje ispitivanih sorti je bilo u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Cvatnja je počinjala najranije kod sorti Exinograd i Nessebar (14. ožujka), a naj-kasnije kod sorte Mari de Stepa (1. travnja). Prosječno trajanje cvatnje je variralo od 11 do 22 dana i bilo je duže kod sorti koje su ranije cvjetale. Sorte Icar i Exinograd su imale velik plod (sa masom iznad 5 g). Međutim, ove sorte su istovremeno imale i najniži ran-dman jezgre (ispod 30%). S druge strane, mali plod (ispod 2,5 g) su imale sorte Redsu, Miagkoskorlupiy, Nessebar i Prianiy. Ove sorte su ujedno imale i najviši randman jez-ge (47-52%). Sadržaj ulja u jezgri je bio u granicama od 49,06% (Miagkoskorlupiy) do 60,35% (Mari de Stepa). Sadržaj ukupnih mineralnih tvari (pepeo) je varirao u intervalu 3,03-3,31%.

Ključne riječi: Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, cvatnja, plod, jezgra, sadržaj ulja

II. ZAŠTITA BILJA


40

ZLATNA ŽUTICA VINOVE LOZE - PRIJETNJA HRVATSKOM VINOGRADARSTVU

Ž. Budinšćak, G. Ivančan, Jelena Plavec, Ivana Križanac

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za zaštitu bilja, Gorice 68b, 10000 Zagreb

SAŽETAK

Zlatna žutica vinove loze je bolest koja se u pojedinim vinogradarskim područjima Hrvat-ske značajnije proširila te pričinjava velike gospodarske štete koje se manifestiraju u pot-punom gubitku uroda grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova za daljnju proizvodnju. Prvi nalaz zlatne žutice vinove loze u Hrvatskoj potvrđen je na vinovoj lozi 2009. u Vi-vodini, u Karlovačkoj županiji. Od 2009. godine zaključno do kraja 2017. zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Gradu Zagrebu, Koprivnič-ko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. Značajnije je proširena u Istarskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko –zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj županiji te u pojedinim vinogradima u Međimurskoj županiji. Intenzitet zaraze je različit od pojedinačno zaraženih trsova pa do vinograda i s preko 80% zaraženih trsova. Bolest se prenosi kukcem – vektorom, američkim cvrčkom, koji je proširen gotovo u svim vi-nogradarskim područjima Hrvatske. U zaraženim područjima zlatnom žuticom brojnost populacije vektora američkog cvrčka je različita od vinograda do vinograda što je poka-zatelj koji posjednici provode, a koji ne, mjeru obveznog suzbijanja vektora. Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 46/2017) propisani su svi postupci od sumnje na zarazu, utvrđivanje zaraze, proglašenja demarkiranih područja te fitosanitarne mjere koje posjednici vinograda moraju provesti s ciljem smanjenja i sprječavanja daljnjeg širenja ove opasne bolesti. Suzbijanje vektora, američkog cvrčka i uklanjanje zaraženih trsova pa čak i čitavih vinograda su fitosanitarne mjere koje moraju provoditi svi posjednici u zaraženom području. Zapušteni vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice te je njihovo krčenje također obvezno. Uspješno iskorjenjivanje i sprječavanje daljnje širenje zlatne žutice prvenstveno ovisi da li svi posjednici u zaraženim i sigurnosnim (demarkiranim) područjima provode propisane fitosanitarne mjere. U protivnom bolest će se i dalje nesmetano širiti unutar za-raženog područja ali i u nezaražena područja što je pokazala dosadašnja praksa. Informi-ranje vinogradara o problemu zlatne žutice te inspekcijski nadzor nad provedbom mjera uklanjanja zaraženih trsova, suzbijanja vektora te krčenja zapuštenih vinograda su ključne aktivnosti o kojima ovisi uspjeh provedbe Akcijskog plana za suzbijanje i sprječavanje širenja zlatne žutice. Novčane kazne za ne izvršitelje kao i poticajna financijska sredstva za naknadu šteta su važni čimbenici koji bi sigurno doprinijeli sprječavanja daljnjeg šire-nju zlatne žutice.

Ključne riječi: vinogradi, zlatna žutica vinove loze, američki cvrčak, štete, fitosanitarne mjere


41

UČINKOVITOST KONFUZIJE U SUZBIJANJU JABUKOVA SAVIJAČA S POSEBNIM OSVRTOM NA TROŠKOVE ZAŠTITE

Božena Barić, Ivana Pajač Živković Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK U sklopu VIP projekta financiranog od Ministarstva poljoprivrede RH i sufinanciranog od Međimurske županije naslova Primjena BISEX atraktanata u praćenju i suzbijanju jabu-kova savijača u Međimurju, provedeno je jednogodišnje istraživanje s tehnikom konfu-zije jabukova savijača. Pokusi su postavljeni na dvije lokacije u Međimurju, u Nedelišću vlasništvo Agromeđimurje d.d. i u OPG Tomšić u Sv. Martinu na Muri. U pokusu je bilo pet varijanti: 1. Konfuzija bez mreže, 2. Konfuzija s mrežom, 3. Standard bez mreže, 4. Standard s mrežom, 5. Kontrola.Ocjena učinkovitosti provedena je pregledom 100 plodova sorte Idared u vrijeme berbe u 4 ponavljanja svake varijante. Rezultati su prikazani kao prosječan postotak od savijača napadnutih plodova: konfuzija bez mreže 4,5%; konfuzija s mrežom 5,5%; standard bez mreže 7,5%; standard s mrežom 1,25% i kontrola 17%. Provedena je statistička analiza podataka prema F-testu varijanci i Duncan testu rangova. Statističke analize pokazale su razlike između varijanti pokusa. Najbolji rezultati zaštite od savijača postignuti su na „standardu s mrežom“, dok konfuzija s mrežom i bez pripada istom rangu prema Duncan testu. Standard bez mreže polučio je nešto slabiji rezultat. Izračunata je učinkovitost pojedinog načina zaštite od jabukova savijača prema Abbotu koja se kretala od 67,65% (konfuzija s mrežom), 73,53% (konfuzija bez mreže) i 92,65% (standard ispod mreže sa 6 tretiranja insekticidima). Gubici u kg plodova kretali su se u prosjeku od 635 kg/ha (standard s mrežom) do 8.500 kg/ha na kontroli. Sukladno troškovima zaštite pojedine varijante i učinkovitosti zaključak jest da tehnika konfuzije jabukova savijača ne može biti jedini način zaštite od savijača te da bi s dodatne dvije primijene insekticida postigli zadovoljavajuću učinkovitost uz jednake troškove zaštite. Istraživanje će se nastaviti, jer rezultati iz jedne vegetacijske godine nisu dovoljni za donošenje općeg zaključka.

Ključne riječi: konfuzija jabukova savijača, troškovi zaštite, učinkovitost zaštite


42

NAJČEŠĆE BOLESTI I ŠTETNICI U INTENZIVNIM NASADIMA BAJAMA

Gordana Kožarić-Silov1, Ivana Župić2, 1Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba , Podružnica Šibensko-kninske županije, Matije Gupca 66a, 22000 Šibenik2Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Splitsko-dalmatinske županije, Stjepana Gunjače 12, 21230 Sinj

SAŽETAK

Procjenjuje se da ja nakon 2000.-te godine na području Srednje Dalmacije (Zadarska, Šibensko-kninska i Splitska županija) zasađeno oko 100 ha novih intenzivnih nasada ba-jama. Dio nasada podignut je na plodnim tlima u kojima nema skeleta, a dio nasada je za-sađen na kršu koji je primjenom suvremene mehanizacije (mljevenjem kamenja) priveden kulturi. Interes za sadnju bajama i dalje postoji jer se jezgra brzo i lako prodaje po dobroj cijeni. Nasadi bajama u kojima se provodi savjetodavni rad stari su desetak i više godina, nalaze se na lokalitetima, Vojnić Sinjski, Brnaze, Turjaci, Dubravice, Ićevo i Žažvić, a u njima se uzgajaju sorte Texas, Ferragnes, Ferraduel, Ai i Fra Giulio Grande. Nakon višegodišnjeg praćenja pojave bolesti i štetnika mogu se istaknuti problemi jačeg napada gljivičnih bolesti i štetnika. Od uzročnika gljivičnih bolesti bilježi se jača pojava paleži cvijeta i sušenja mladica (Monilinia spp. Honey), šupljikavosti lista (Stigmina carpop-hila Lev. M.B. Ellis), narančaste pjegavosti lista (Polystigma fulvum Pers.ex DC), hrđe bajama (Tranzschelia discolor Tranzschel&M.A. Litv.) te posebno sušenja pupa i izboja bajama (Diaporthe amygdali Delacr.Udayanga, Crous&K.D. Hyde)) ranije poznatog kao Fusicoccum amygdali (Phomopsis amygdali). Na lokalitetima s velikim količinama obo-rina tijekom ljetno-jesenskog razdoblja sušenje pupa i izboja bajama javlja se kao glavna gljivična bolest bajama. Zbog izostanka mjera zaštite (nedostatak registriranih priprava-ka), dolazi do ostvarenja velikog broja zaraza ljeti i u jesen, u vrijeme opadanja listova. Simptomi se očituju u proljeće, u vrijeme listanja zaraženi pupovi se ne otvaraju, dolazi do sušenja grančica, a nekroze zahvaćaju i drvo, uz karakterističnu pojavu smoljenja. Pored navedenih bolesti, na sorti Ferragnes uočeni su simptomi jakog napada uzročnika antraknoze (Collletotrichum acutarum J.H. Simmonds.). Najviše su izraženi na plodu u vidu gumoznog iscjetka, jezgra ne dozrijeva, žilava je, a na pojedinim stablima propadaju gotovo svi plodovi (zaraza do 100 %). Ovisno o vremenskim prilikama, prvenstveno o količini oborina i temperaturi, bilježe se jači napadi bajamovog cvjetojeda (Anthonomus amygdali Hust.), tripsa (Taeniothrips meridionalis Priesner), koji u fazi cvatnje uzrokuje opadanje cvjetova, a broj zametnutih plodova je značajno smanjen. Tijekom srpnja i ko-lovoza u sušnim godinama zabilježen je i jak napad grinja (Tetranicus spp.; Panonychus spp.). Zbog propadanja lisne mase dolazi do prerane defolijacije te pojave retrovegetacije (kretanje vegetativnih pupova i rast lisne mase u kasnu jesen - studeni, prosinac). Osnovni problem u zaštiti intenzivnih nasada bajama je nedostatak odgovarajućih fungicida i in-sekticida za suzbijanje bolesti i štetnika koji su gospodarski značajni.

Ključne riječi: bajam, gljivične bolesti, štetnici


43

POSTUPCI OČUVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U INTEGRIRANOJ PROIZVODNJI LIJESKE Ines Pohajda, Renata Bukvić Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Ured ravnatelja, savska cesta 41, 10000 Zagreb

SAŽETAK Sigurnost i održivost agroekosustava u nasadima lijeske koja se uzgaja po principima inte-grirane proizvodnje, omogućuje se primjenom različitih postupaka očuvanja biološke ra-znolikosti. Na svim nasadima lijeske uključenim u sustav integrirane proizvodnje tijekom trogodišnjih istraživanja praćeno je provođenje mjera za očuvanje biološke raznoliko-sti. Navedene mjere grupirane su u pet, integriranom proizvodnjom propisanih zahtjeva: Najmanje 5% površina ostavljeno je i održavano kao ekološka infrastruktura (suhozidi, živice, međuredno zatravljivanje); Provođenje barem dvije mjere očuvanja prirodnih ne-prijatelja i njihovih staništa (kućice za ptice, korisne kukce i dr.); Osiguranje sigurne udaljenosti proizvodne površine od osjetljivih staništa (vodozaštitni pojasevi, izvori vode, ribnjaci, zaštićene vrste i dr.); Upravljanja tlom putem mjera održavanja plodnosti tla (kal-cizacija, zelena gnojidba i dr.); Primjena agrotehničkih, mehaničkih, fizikalnih, bioloških, biotehničkih i drugih nekemijskih mjera zaštite bilja. Tijekom trogodišnjeg istraživanja, utvrđeno da je integrirana proizvodnja lijeske najzastupljenija u Koprivničko-križevač-koj, Osječko-baranjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U Koprivničko-križevačkoj županiji je u sve tri sezone istraživanja, integrirana proizvodnja lijeske bila najzastuplje-nija. U Osječko-baranjskoj županiji u drugoj sezoni istraživanja utvrđeno je povećanje površina pod integriranom proizvodnjom lijeske za 49,31%. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tijekom trogodišnjeg istraživanja u drugoj sezoni zabilježeno je manje povećanje površina pod integriranom proizvodnjom lijeske, dok je u trećoj sezoni zabilježeno sma-njenje za 36,33%. Od propisanih mjera očuvanja biološke raznolikosti utvrđeno je da se najviše primjenjuju mjere: najmanje 5% površina ostavljeno je i održavano kao ekološ-ka infrastruktura (suhozidi, živice, međuredno zatravljivanje) te primjena agrotehničkih, mehaničkih, fizikalnih, bioloških, biotehničkih i drugih nekemijskih mjera zaštite bilja. Mjere očuvanja biološke raznolikosti najviše se provode na području: Grada Zagreba, Ličko-senjske, Međimurske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Zagrebačke župa-nije. Ukupno 83,93% poljoprivrednih gospodarstava u sustavu integrirane proizvodnje lijeske u potpunosti provodi očuvanja biološke raznolikosti što potvrđuje educiranost i informiranost proizvođača o važnosti održavanja biološke raznolikosti. Ključne riječi: lijeska, integrirana proizvodnja, biološka raznolikost


44

PRAĆENJE POPULACIJE, ŠTETNOST I OGRANIČENJA PRI SUZBIJANJU ORAHOVE MUHE (Rhagoletis completa) U MEĐIMURJU TIJEKOM RAZDOBLJA 2011.-2017. GODINE

M. Šubić 1Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Međimurske županije, Zrinsko-franko-panska 9/III, 40000 Čakovec

SAŽETAK

Tradicionalno se orah (Juglans regia L.) kao robusno i snažno drvo uzgajao gotovo na svakom gospodarstvu, često u središtu seljačke okućnice, gdje je tijekom vrućeg ljeta nu-dio hladovinu, a ujesen vrijedne plodove. Redovitim zdravstvenim pregledima i dojavama proizvođača oraha u posljednjih smo desetak godina determinirali slijedeće najvažnije zdravstvene probleme: gljivičnu sivu pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla), bakterijsku pjegavost i palež oraha (Xanthomonas campestris pv. juglandis), orahovu lisnu grinju šiškaricu (Eriophies tristriata) i veliku orahovu lisnu uš (Calaphis juglandis). Literatura navodi i mogući pojavu jabučnog savijača (Cydia pomonella) kao uzročnika “crvljivosti” jezgre oraha. Programom istraživanja rasprostranjenosti novog nametnika u našoj zemlji - orahove muhe (Rhagoletis completa) Zavod za zaštitu bilja je 2004. objavio prve nalaze ovog štetnika u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (Budinščak et al., 2005.), te na-knadno širenje i jaki napad tijekom 2008. u Karlovačkoj, Zagrebačkoj županiji i području Grada Zagreba (Budinščak, 2009.). U Republici Sloveniji u okolici Maribora su također zabilježene vrlo visoke zaraze plodova orahovom muhom do 80 % (Miklavc et al., 2010.), pa smo tijekom 2011. na graničnom lokalitetu Banfi (općina Štrigova), u rasadniku Ži-žek (ARKOD 2709276), pomoću žutih i bezbojnih ljepljivih ploča (30 x 20 cm) sa ili bez atraktanta Csalomon pratili populaciju muha. Dana 1. kolovoza 2011. ulovili smo prvu jedinku orahove muhe u Međimurju (Voigt et al., 2012.). Već iduće 2012. praćenje populacije smo dodatno proširili na pojedinačnim stablima u području pograničnog gra-da Mursko Središće i središnjeg dijela Županije (Šenkovec kraj Čakovca), te smo tamo zabilježili i vrlo jake zaraze plodova (100 %). Na lokalitetu Šenkovec tijekom 2012. na žute ljepljive ploče sa atraktantom Csalomon uhvaćeno je čak 947 jedinki orahove muhe, što upućuje na moguće ranije proširenje ovog štetnika iz smjera susjedne Varaždinske županije. U 2012. i 2013. smo provjerili učinkovitost metode “privuci i ubij” (Success Bait KS) na orahovu muhu. U razdoblju 2012.-2014. na lokalitetu Šenkovec je istom me-todom tijekom srpnja, kolovoza i rujna uhvaćeno 627-947 jedinki orahove muhe, tijekom 2015. populacija je pala na 261 jedinku, 2016. na 117 a tijekom 2017. uhvaćeno je samo 15 jedinki orahove muhe.

Ključne riječi: Orahova muha (Rhagoletis completa), populacija, Međimurje


45

GLJIVIČNI I PSEUDOGLJIVIČNI RAK ORAHA U HRVATSKOJ D. Ivić1, Adrijana Novak1, J. Kaliterna2, Ž. Tomić1

1Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za zaštitu bilja 2Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za fitopatologiju

SAŽETAK Orah postaje sve popularnija kultura među poljoprivrednicima, koji u tu voćarsku kulturu ulažu privučeni stabilnom i visokom cijenom plodova i orahova drva. O bolestima oraha koje se javljaju u Hrvatskoj uglavnom ima malo podataka. Od 2015. do 2017. provedeno je istraživanje bolesti oraha širom Hrvatske, pri čemu je izvršeno više od 200 vizualnih pregleda i stotinjak laboratorijskih analiza sakupljenog biljnog materijala. Pregledavana su pojedinačna stabla u vrtovima i na javnim površinama, mali ekstenzivni voćnjaci i suvremeni plantažni nasadi. Na većem broju lokaliteta uočeni su tipični simptomi raka na deblu i granama. Na mjestu rak-rana često se javljalo lučenje smole, a ispod kore bile su jasno vidljive nekroze tamno-smeđe do gotovo crne boje. Pojava rak-rana zabilježena je na svim dijelovima stabala, od tankih grana do podnožja debla. Iz nekrotičnih lezija u naj-većem broju slučajeva izolirana je gljiva Botryosphaeria dothidea. Uz spomenutu gljivu, na nekoliko lokaliteta nađena je gljiva Neofusicoccum parvum i pseudogljiva Phytophtho-ra cactorum. Sve tri spomenute vrste u svijetu se navode kao ekonomski važni uzročnici bolesti oraha. Pojava gljiva B. dothidea i N. parvum te pseudogljive P. cactorum bila je povezana sa sušenjem grana, odumiranjem krošnje, slabijim rastom ili odumiranjem či-tavih stabla oraha. Potencijalna važnost nađenih patogena u uzgoju oraha u Hrvatskoj ne bi se smjela podcijeniti, naročito imajući u vidu činjenicu da se relativno teško suzbijaju.

Ključne riječi: orah, bolesti, Botryosphaeria dothidea, Neofusicoccum parvum, Phytophthora cactorum


46

PRAĆENJE POJAVE ŠTETNIH ORGANIZAMA LIJESKE U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI

Jadranka Berić, Vesna Bradić Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Bjelovarsko-bilogorske županije, Vladi-mira Nazora 22, 43280 Garešnica

SAŽETAK Bjelovarsko-bilogorska županija je vodeća županija po površinama zasađenima lijeskom. Prema podatcima APRRR-a za 2017., ukupne površine pod lijeskom iznose 749,34 ha. U ekološkoj proizvodnji nalazi se 78,7 % proizvođača lijeske. Višegodišnjim praćenjem biljnih bolesti lijeske na području Bjelovarsko-bilogorske županije, uočena je pojava li-snih pjegavosti (Gloeosporium coryli, Sphaceloma coryli). Krajem ljeta češće se javlja pepelnica (Phyllactinia corylea). Pregledom nasada uočeni su simptomi, koji mogu upu-ćivati na bakterioze (Xanthomonas campestris pv. coryli). Obzirom da nisu rađene labo-ratorijske analize, kojima bi se one potvrdile, postoje samo pretpostavke o bakterijskim oboljenjima. Na plodovima je laboratorijskim analizama Zavoda za zaštitu bilja - HCPHS utvrđena prisutnost vrsta: Neofusicoccum parvum, Botrytis cinerea i Monilinia fructige-na. Proteklih godina zabilježeno je i zamjetno opadanje plodova uvjetovano fiziološkim čimbenicima.Početkom proljeća javljaju se gusjenice raznih vrsta, koje čine štete na listovima. U vlaž-nijim godinama bilježimo pojavu lisnih ušiju (Aphidae). Učestale su štete od ljeskotoča (Curculio nucum) i raznih vrsta stjenica (Dolycoris, Gonocerus, Palomena). U intenziv-nim nasadima rjeđe se javlja ljeskova grinja (Phytoptus avellanae), ljeskova strizibuba (Oberea linearis) i štitaste uši (Coccinae).

Ključne riječi: lijeska, biljne bolesti, štetnici


47

PREDAVANJE DONATORA

SERCADIS® INOVATIVAN FUNGICID S NOVOM AKTIVNOM TVARI XEMIUM® ZA USPJEŠNO SUZBIJANJE PEPELNICE I KRASTAVOSTI JABUKE I KRUŠKE E. Pastrovicchio BASF Croatia, Ivana Lučića 2a, 10000 Zagreb

SAŽETAK Sercadis® je inovativan fungicid s novom aktivnom tvari Xemium® koji spada pod fun-gicid maksimalne snage u okviru SDHI grupe. Ima odlično djelovanje na dvije najzna-čajnije bolesti jabuke: krastavost i pepelnicu. Vremenski uvjeti sve više potiču razvoj pepelnice jabuke koja se javlja i na tolerantnim sortama (Zlatni delišes, Braeburn), a ne samo na osjetljivim (Idared, Jonagold, itd.). Mali izbor fungicida za suzbijanje ove bolesti predstavlja sve veći problem i uvođenje ovako snažnog fungicida znači veliku pomoć u rješavanju ovog problema. Istovremeno, čađava krastavost kao najveći problem u proi-zvodnji jabuke zahtjeva usklađen pristup u suzbijanju; promjenu mehanizma djelovanja, nezavisnost od temperatura. Fleksibilnost Sercadis-a to i omogućuje. U cilju borbe protiv rezistentnosti preporučamo kombiniranje fungicida Sercadis® s drugim fungicidima ra-zličitog mehanizma djelovanja, prije svega, s „multi site“ proizvodima kao što su Delan® Pro, Delan® 700 WG, Polyram® DF. Molekularna građa njegove nove aktivne tvari Xe-miuma® omogućava mu brzo prolaženje kroz lipofilne i hidrofilne gljivične membrane. Zbog toga Xemium® može dosegnuti i pogoditi cilj u gljivici brže i učinkovitije od drugih sličnih molekula.

Ključne riječi: Sercadis, jabuka, kruška, pepelnica, krastavost

III. TEHNOLOGIJA I PRERADA


49

PROIZVODNJA CIJEPLJENIH SADNICA LIJESKE

D. Vuković1, J. Krstić1,K. Dugalić2, Vesna Tomaš1, Ines Mihaljević1, 1 Poljoprivredni institut Osijek, Odjel za voćarstvo, Drinska 16, 31000 Osijek2 Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo, Ured ravnatelja, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK Proizvodnja sadnica lijeske bilježi znatan porast u zadnjih nekoliko godina. Uzrok tomu je sve više plantažnih nasada pod lijeskom i sve veći broj proizvođača lijeske koji se odlu-čuju na podizanje takvih nasada. Na tržištu su uglavnom dostupne sadnice lijeske razmno-žene korijenovim izdancima koje zauzimaju preko 95% u strukturi proizvodnje sadnica lijeske. Cijepljene sadnice lijeske se proizvode spajanjem grančice (jedan ili više pupova) odabrane sorte sa podlogom Corylus colurna L. (medvjeđa lijeska) ili Corylus avellana L. (Crvenolisna lijeska). Rasadničari se teško odlučuju na proizvodnju ovakvih sadnica iz više razloga. Jedan od razloga je i nepoznavanje tehnologije proizvodnje cijepljene lijeske. Također ovakav način proizvodnje sadnice uglavnom je u trogodišnjem ciklusu gdje je automatski veći rizik proizvodnje i gdje je sama cijena proizvodnje skuplja. Na tržištu sadnog materijala do danas nismo imali veći udio cijepljenih sadnica lijeske pa ne možemo reći koliki će udio ovakva proizvodnja u budućnosti zauzeti. Prednosti cijepljene lijeske su brže stupanje u rod, zatim daleko manje korijenovih izdanaka nego kod sadnica na vlastitom korijenu, stvara širu i dublju korijenovu mrežu koja je tolerantnija na sušu i otpornija vjetrove. Nedostaci ovakvih sadnica u odnosu sadnice na vlastitom korijenu su kraći životni vijek, skuplja cijena proizvodnje i osjetljivost korijena na manipulaciju prilikom vađenja, trapljenja i sadnje. Cijepljenje sadnica provedeno je prostim spajanjem („engleski spoj“) u rasadniku Poljoprivrednog instituta Osijek. Debljina podloge se kreta-la od 6-12 mm. Podloge koje su sađene u rasadniku su bile debljine 5-7 mm i nisu mogle biti cijepljene iste godine nego su se cijepile slijedeće godine. Podloga lijeske nakon pre-sađivanja ima vrlo spor porast u visinu i širinu. Primitak cijepljenih sadnica se u razdoblju od 2015. do 2017. kretao od 50-75%, ovisno o sorti. Proizvedene su cijepljene sadnice lijeske sorti Rimski, Istarski duguljasti, Tonda Gentile delle Langhe i Tonda di Giffoni. Ključne riječi: lijeska, cijepljenje, podloga, sadnice


50

PRIMJENA BIOSTIMULATORA U UZGOJU LIJESKE

D. Gluhić Veleučilište Rijeka, Poljoprivredni odjel Poreč, Carla Huguesa 6, 52452 Poreč

SAŽETAK

Za uspješan uzgoj lijeske i postizanje visokog priroda i kvalitete ploda, potrebno je sma-njiti stresne uvjete koji se javljaju tijekom uzgojnog ciklusa lijeske. Dominantan stresni uvjet kod uzgoja lijeske je pojava visokih ljetnih temperatura uz nedostatak oborina. Kako je lijeska kultura koja razvija plitko korijenje, stres nedostatka vode i visoke temperature značajno mogu reducirati prinos plodova u nasadima lijeske. Osim navedenih, tijekom uzgojnog ciklusa lijeske mogu se javiti i ostali stresni uvjeti kao što su niska temperatu-ra, nedovoljna količina hranjiva, slaba oplodnja i razvoj plodova i dr. Da bi se umanjio negativan učinak stresnih uvjeta tijekom rasta i razvoja lijeske, moderna tehnologija gno-jidbe preporuča primjenu biostimulatora; posebnih preparata (organskog ili anorganskog porijekla), koji mogu smanjiti negativne učinke stresnih uvjeta. Danas su u upotrebi dvije grupe biostimulatora; biostimulatori na bazi aminokiselina i biostimulatori na bazi ekstra-kata morskih algi. Osim navedenih, postoji cijeli niz ostalih preparata koji mogu imati biostimulativni učinak na lijesku, od kojih se biostimulatori na bazi titana, zbog povoljnog učinka na oplodnju na ostalim voćnim vrstama (jabuka) počinju primjenjivati i kod uzgoja lijeske.Cilj rada je prikazati tehnološke smjernice primjene biostimulatora u uzgoju lijeske, kako bi se postigao dobar razvoj stabala, te osigurao dobar i kvalitetan prirod plodova.

Ključne riječi: biostimulatori, lijeska, uzgoj


51

ISHRANA I ZAŠTITA LIJESKE I. Veselica

Bosna i Hercegovina

SAŽETAK Svakodnevni smo svjedoci sve većih, nerješivih, problema kada je riječ o zaštiti i ishrani svih kultura u uzgoju, a među njima i lijeske. Rad, kao i izlaganje, posvećeno je rješava-nju istih, a prije svega pravilnom postavljanju proizvodnje, izgradnji pravog „temelja“, te praćenju iste korigirajući je kroz zaštitu i ishranu kao dva vrlo važna čimbenika, a sve to radi dobivanja što kvalitetnijeg finalnog proizvoda o kojem ovisi i sam profit. Kako bi gore navedeno ostvarili, nije nam dovoljna stručna literatura, razni praktikumi, brošure raznih proizvođača kako pesticida tako i gnojiva, savjeti naših kolega „na slijepo“, no ono što nam je potrebno jesu praktična iskustva u raznim tipovima proizvodnje, ali i dobra volja naših kolega i proizvođača da ista prenesu ili podjele sa drugima. U ovom radu, kao i izlaganju, pokušati ću izdvojiti i prenijeti na druge ono najbolje kako iz prakse, tako i sa tržišta, a sve to dodirujući razne tehnike i proizvođače, bez pristranosti nekom od njih. Ključne riječi: zaštita, ishrana, literatura, praksa, proizvod


52

UZGOJ BAJAMA (Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb) NA OTOKU HVARU S. Štambuk Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Splitsko-dalmatinske županije, Zbora narodne garde 9, 21460 Starigrad, Hvar

SAŽETAK

Bajam je vrlo stara voćna kultura (oko 4.000 god. prije Krista). U pisanim doku-mentima prvi ga spominje Katon, kao „grčki orah“, a kasnije ga Columella naziva „amigdala“, pa je taj naziv i kasnije prihvaćen. Kod nas je proizvodnja niska i nerentabilna. Bajam je dio tradicije u mnogim kulturama u svijetu. Bajam je u svijetu rentabilna voćna kultura. U Hrvatskoj ima oko 150.000 stabala bajama sa ukupnom proizvodnjom oko 100 t. Na otoku Hvaru je 1940. bilo oko 11.000 sta-bala sa proizvodnjom oko 4,5 t. 1975. na otoku Hvaru bilo je oko 16.000 stabala sa vrlo malom i neznačajnom proizvodnjom. Ima puno stabala uglavnom sjemenjaka koji rano procvjetaju. Ključne riječi: bajam, voćna kultura, stabla, proizvodnja


53

PRIMJENA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE U PROIZVODNJI LUPINASTOG VOĆA Josipa Mikulić, T. Jemrić, Monika Zovko Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK Infracrvena termografija je beskontaktna metoda mjerenja i bilježenja temperature i njezi-ne raspodjele na površinama objekata koje se bilježe infracrvenom (IC) kamerom. Nakon mjerenja ostaje trajan zapis o izmjerenim veličinama koji se zove termogram. S obzi-rom da svako tijelo emitira IC zračenje, ovisno o njegovoj temperaturi, postoje razlike u termogramu. Termografija i suvremeni termografski uređaji postigli su zavidnu brzinu razvoja i pružaju nove mogućnosti mjerenja temperature koja se mogu primjeniti u razli-čitim aspektima proizvodnje lupinastog voća koja su povezana s promjenama temperature unutar ploda i krošnje. Upravo ta činjenica omogućuje primjenu infracrvene termografije u određivanju vodnog stresa u biljkama. Dokazano je da je temperatura krošnje povezana s fiziološkim parametrima kao što su provodljivost puči i vodni potencijal. Stoga je mogu-će, uporabom IC kamere, snimiti krošnju i prema termogramu odrediti u kojem je stanju biljka i njezinu potrebu za navodnjavanjem. Osim kod uzgoja, IC termografija se koristi i kod sortiranja plodova. U proizvodnji lupinastog voća faza sortiranja i pripreme plodova za preradu ima važnu ulogu zbog opasnosti od stranih tijela (kamenčići i sl.) koja se mogu naći među plodovima. Prisutnost stranih tijela je opće sigurnosni problem pa se rabe ra-zličite metode za njihovo otklanjanje, jedna od metoda je i IC termografija. Neke od pred-nosti termografije su brzina obrade podataka, niska cijena i lakoća provedbe mjerenja.

Ključne riječi: infracrvena termografija, lupinasto voće, vodni stres, sortiranje


54

REZULTATI NAVODNJAVANJA JABUKE I BRESKVE U 2017. GODINI

T. Dvorski, Z. Lovrek Pinova d.o.o., dr. Ivana Novaka 1, 40000 Čakovec

SAŽETAK Da bi se osiguralo visoke i redovite prirode u voćarskoj proizvodnji navodnjavanje je neophodno u gotovo svakoj vegetacijskoj sezoni. Određivanje obroka i rokova navodnja-vanja aktualni su globalni izazovi, kojima se sve više pažnje posvećuje i u Hrvatskoj. U ljeto 2017. provedeno je istraživanje sa navodnjavanjem jabuke (Delbar Jubilee) i bres-kve (Early Redhaven) u Vratišinecu (Međimurje, tvrtka Agra d.o.o.). Navodnjavalo se u tri varijante te se ostavila kontrolna parcela. Tlo je klasificirano po mehaničkom sastavu kao pjeskovito praškasta ilovača, a sustav za navodnjavanje je „kap po kap“. Određivanje vremena i količine navodnjavanja se određivalo prema senzorima vlage tla (Watermark) i matematičkom modelu izračuna vodne bilance. Kod jabuke, varijanta 1 je bila navodnja-vana za 15% više od varijante 2 i za 27 % od varijante 3. Kod breskve, varijanta 1 je bila više navodnjavana od varijante 2 za 33% i za 53% više od varijante 3. Kontrolne parcele se nisu navodnjavale. Cilj je bio utvrditi kolika je razlika u prinosima po jedinici površine između varijanata, te koja je to količina vode koja može napraviti tu razliku. Kod breskve varijanta 1, ima najveću prosječnu masu ploda, 124 g a veća je od varijante 2 za 14,50 %, od varijante 3 za 29,03 % i za 54,03 % veća od kontrolne parcele. Ukupna masa plo-dova po stablu kod varijante 1 je 14,8 kg i veća je u odnosu na varijantu 2 za 19,48 %, od varijante 3 za 29,21 % i za 34,57 % veća od kontrolne parcele. Kod jabuke, varijanta 1, utvrđena je najveća prosječna masa ploda i iznosi 205 g, a veća je od varijante 2 za 11,7 %, od varijante 3 za 24,4 % i za 32,7 % od kontrolne parcele. Ukupna masa plodova po stablu, varijante 1, je 20,5 kg i veća je za 4,8 % od varijante 2, 12,2 % veća od varijante 3 i za 15,1 % veća od kontrolne parcele.

Ključne riječi: navodnjavanje, jabuka, breskva, prirod


55

MARMELADA, PEKMEZ, DŽEM – ŠTO JE ŠTO?

Branka Levaj, Danijela Bursać Kovačević, Verica Dragović Uzelac, Maja Repajić, Ivona Elez Garofulić, Sandra Pedisić, Z. Zorić, Sanja Lončarić

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb

SAŽETAK Pravilnik o voćnim džemovima, želeima, marmeladama, pekmezu te zaslađenom kesten pireu (NN 94/11) definira ove proizvode. Zajedničko svim proizvodima je visoki udio šećera, i to 60 % topljive suhe tvari, a razlike su udjel voća, vrsta sirovine, konzistencija i drugo. Topljivu suhu tvar u svim proizvodima uglavnom čine dodani šećeri, a u manjem udjelu oni iz voća. Iznimno pekmez sadrži pretežito šećere koji potječu iz voća, jer se pro-izvodi potpuno bez dodanog šećera ili uz dodatak šećera i to maksimalno 25 % od ukupne mase voća. Prema udjelu voća proizvodi se dijele i na osnovne koji imaju minimalni udio voća 350 g/kg proizvoda što je npr. džem, i ekstra koji imaju min. 450 g voća/kg proizvo-da što je npr. ekstra džem. Pri tome džem može biti proizveden od homogenizirane voćne sirovine, a ekstra džem se u pravilu proizvodi od cijelog ili dijelova voća. Također u ekstra džem se ne smiju dodavati konzervansi. Marmelada je proizvod isključivo od citrus voća u kojem min. udio voća iznosi 200 g/kg proizvoda. Pekmez se od navedenih proizvoda razlikuje i po konzistenciji, njega karakterizira ugušćena, dok sve ostale proizvode želi-rana konzistencija. Za ostvarenje želirane konzistencije u te proizvode potrebno je dodati pektin (dozvoljen ovim Pravilnikom). To je prirodni sastojak voća i povrća i proizvodi se izolacijom najčešće iz kore citrusa ili iz jabučnog tropa koji zaostaje u proizvodnji soka jabuke. Ključne riječi: marmelada, pekmez, džem, Pravilnik


56

HIDROPONSKI UZGOJ BOROVNICE

Paula Jurčić, B. Duralija Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK

Tržište svježih plodova borovnice u Republici Hrvatskoj je u znatnom porastu zadnjih de-setak godina, dok je i sama cijena ovog jagodastog voća u odnosu na jagodu kao glavnog predstavnika značajno viša. Kako bi se produžila sezona potrošnje borovnice uvode se nove sorte i tehnologije uzgoja. Kod nas je, prema iskustvu proizvođača, hidroponski uz-goj borovnice još uvijek uglavnom nepoznanica te je za uzgoj ove sve popularnije voćne vrste potrebno voćare uputiti i olakšati im pristup uzgoju na ovakav način. Hidroponski uzgoj omogućuje lakšu kontrolu okolinskih čimbenika, a berba se može obavljati i prili-kom nepovoljnih vremenskih uvjeta na otvorenom. Prednost hidroponskom uzgoju daje i mogućnost povećanja broja biljaka po jedinici površine, mogućnost provođenja olakšane zaštite nasada, navodnjavanja i prihrane. Čitava kontrola proizvodnje je na samom proi-zvođaču čime uz povećani prirod, ona biva i sigurnija, a kvaliteta neupitna. Cilj ovog rada je iznijeti ključne faktore neophodne za uspješni hidroponski uzgoj borovnica i približiti zainteresiranim proizvođačima dio znanja i spoznaja na temelju iskustava i projektnih istraživanja ljudi koji imaju teorijskih i praktičnih doticaja s direktnom problematikom. Ključne riječi: borovnice, hidroponski uzgoj, prednost, kontrola, kvaliteta


57

BILJNI REGULATORI RASTA I BIOSTIMULATORI U PROIZVODNJI JAGODASTOG VOĆA

Milena Jenić, B. Duralija, Ana Marija Antolković, Luna Maslov


SAŽETAK

Modernizacijom poljoprivrede biljni regulatori rasta i biostimulatori dobivaju sve veći značaj u intenzivnoj proizvodnji. Praktično se primjenjuju diljem svijeta na biljnim kul-turama od velikog gospodarskog značaja, što uključuje i različite vrste jagodastog voća. Mnogi od regulatora djeluju na povećanje uroda, skraćivanje ili produljenje vremena doz-rijevanja, poboljšanje kvalitete plodova, bolju akumulaciju hranjivih tvari, veličinu ploda, bolju skladišnu sposobnost, transport, dužinu vegetacije i dr. Biljne regulatore rasta (BRR) često pogrešno nazivamo hormonima, jer se hormoni sintetiziraju u samoj biljci. Sintet-ske BRR može se grupirati u dvije skupine: inhibitore i stimulatore rasta. U inhibitore rasta spadaju abscizinska kiselina i etilen koji usporavaju rast biljaka, dok u stimulatore pripadaju auksini, citokinini i giberelini koji potiču vegetativni i generativni rast. Biljni biostimulatori mogu biti različite supstance prirodnog (ili sintetskog) porijekla, njihove mješavine ili bioekstrakti različitih koncentracija. Većinom su to komercijalni pripravci koji sadrže više aktivnih tvari. Mogu djelovati kontaktom ili se mogu translocirati kroz čitavu biljku. Primjenjuju se na biljke s ciljem poboljšanja efikasnosti usvajanja hraniva, otpornosti na abiotske i biotske stresove i poboljšanjem kvalitete ploda bez obzira na sa-stav hraniva. Ne smiju biti štetni za ljude i okoliš. Njihovo djelovanje indirektno regulira metabolizam biljke čime poboljšava njezin rast i razvoj bez da mijenja njihov prirodni tijek. Od jagodastih voćnih vrsta najviše se upotrebljavaju u proizvodnji maline, jagode, borovnice i kupine.

Ključne riječi: biljni regulatori, biljni biostimulatori, jagodasto voće, proizvodnja voća


58

PREDAVANJE SPONZORA

ISKUSTVA U GNOJIDBI LIJESKE

Sanja Biškup Petrokemija d.d., Aleja Vukovar 4, 44320 Kutina

SAŽETAK

Uzgoj lijeske zahtijeva kvalitetno tlo bogato humusom i hranivima. U međimurskom kra-ju blizu Sv. Marije postavljen je gnojidbeno demonstracijski pokus sa 4 varijante gno-jidbe na kiselom (pH 5,3- pH 5,5), osrednje humoznom tlu (2,0-3,7 % ) sa siromašnim sadržajem fosfora (<1,5-4,2 mg P2O5/100 g tla) i kalija (10,6-20,7 mg K2O/100g tla). Cilj gnojidbe u nasadu starom 8 godina je poboljšati status hraniva u tlu te povećati prirod i kondiciju lijeske. Tijekom gnojidbe primijenjeno je 700 kg/ha NPK(SO3) 7 -14-21(24), 150 kg/ha UREE u prvoj varijanti, 500 kg/ha NPK 7-20-30, 150 kg/ha UREE, 100 kg/ha KAN-a u drugoj varijanti, 500 kg/ha NPK 5-15-30, 250 KAN-a, 100 kg/ha MAP-a u trećoj dok je četvrta bez osnovne gnojidbe i prihrane. Sve varijante gnojidbe prihranjene su putem lista tekućim mineralnim gnojivima Fertinom V i Fertinom Ca. Najviši prinos po grmu od 7,34 kg ili 4,404 tone po hektaru lijeske ostvaren je u drugoj varijanti, dok najniži u kontroli sa 6,83 kg po grmu ili 4,098 tone po hektaru. Kemijskom analizom tla nakon berbe ustanovljeno je povećanje pH (pH 5,8- pH 6,2) uslijed kalcizacije tla isto kao povećanje sadržaja fosfora (2,5 -11,5 mg P2O5/100 g tla) i kalija (10,3-27,4 mg K2O/100g tla) te smanjenje humusa (1,6-3,0 %). Iz navedenog pokusa vidljiv je koristan učinak gno-jidbe na povišen prinos lijeske, sadržaj hraniva u tlu te sveopću kondiciju nasada. Ključne riječi: lijeska, gnojidba, prihrana, hraniva, prinos

IV. PROIZVODNJA I EKONOMIKA


60

PRIMJENA PELARGONSKE KISELINE U VOĆARSTVU

Klara Barić1, P. Vujević2

1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb2Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo, Gorice 68b, 10000 Zagreb

SAŽETAK

Pelargonska kiselina je karboksilna masna kiselina. Naziva se još i nonanonska kiseli-na. Prisutna je u biljkama, životinjama i u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla u količini 0,2-400 mg/kg. Zbog toga utvrđivanje maksimalno dopuštenih količina nije primjenjivo. Kao pesticid prvi put registrirana je 1992. u SAD-u. U skladu s Uredbom 1107/2009 nalazi se na popisu odobrenih aktivnih tvari u EU. U Hrvatskoj još nije regi-striran ni jedan pripravak. Osim korova, izdanaka i zaperaka suzbija i mahovine te neke alge i lišajeve, zbog čega se nalazi i na popisu biocidnih proizvoda. Ima vrlo široko po-dručje primjene: suzbijanje izbojaka i izdanaka (na vinovoj lozi i voćkama), suzbijanje korova i mahovine na nepoljoprivrednim površinama, lokalno suzbijanje korova, suzbi-janje izniklih korova prije nicanja kulture, primjena u mirovanju kulture, prorjeđivanje cvjetova kod nekih voćnih vrsta, desikacija te primjena prije žetve. S gledišta herbicidnog djelovanja može se opisati kao ne selektivni, kontaktni herbicid bez rezidualnog djelova-nja. Iako mehanizam djelovanja nije potpuno razjašnjen, poznato je da u dodiru s lisnom površinom otapa kutikularne voskove i vrši destrukciju stanične membrane. Ubrzo nakon primjene mlado tkivo koje je došlo u dodir s pelargonskom kiselinom vene, a potom sli-jedi potpuna nekroza, odnosno desikacija. Učinak je ovisan o dozi/koncentraciji, kvaliteti aplikacije (pokrivenost tretiranog tkiva), starosti listova i grančice (ne smije odrvenjeti) i o vremenskim prilikama.

Ključne riječi: voćarstvo, pelargonska kiselina, namjena, desikacija


61

RASPROSTRANJENOST I ZNAČAJ RODA CORYLUS U HRVATSKOJ Ivona Bosanac, Martina Skendrović Babojelić, Dubravka Dujmović Purgar, Nina Jeran, Vesna Židovec, B. Duralija


SAŽETAK Samonikle voćne vrste od izuzetne su važnosti za očuvanje biološke raznolikosti Hrvat-ske. Mnogo je značajnih samoniklih vrsta šumskog drveća i grmlja koje su našle svoju primjenu u prehrani i hortikulturi. U hrvatskoj flori rod Corylus zastupljen je s tri samo-nikle vrste: Corylus avellana L., Corylus colurna L. i Corylus maxima Mill. Najveću rasprostranjenost i raznovrsnu primjenu ima vrsta C. avellana. Ova voćna vrsta se zbog svojih kvaliteta sve češće plantažno uzgaja, a koristi se u prehrambenoj i kozmetičkoj in-dustriji te kao ukrasna vrsta. Vrsta Corylus colurna manje je rasprostranjena u Hrvatskoj, osobito u odnosu na susjedne države. Ova vrsta se zbog svoje guste i pravilne krošnje te izrazite otpornosti na vjetar primjenjuje i kao ukrasna vrsta te za zaštitu od erozije i u vjetrozaštitnim pojasevima. Njezina upotreba u prehrani također nije zanemariva. Vrsta C. maxima najmanje je zastupljena vrsta, još uvijek upitno u kojoj mjeri te su potrebna istraživanja njezine rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Osim ukrasnih svojstava, zbog svojih relativno krupnih i ukusnih plodova, ima potencijalno značajnu primjenu u prehrani. S ob-zirom na raznovrsnost primjene kao i skromnih zahtjeva za uzgoj, cilj ovog rada je utvr-diti rasprostranjenost samoniklih i kultiviranih vrsta roda Corylus u Hrvatskoj te istražiti njihov potencijal i mogućnost šire primjene na području Republike Hrvatske. Ključne riječi: Corylus, samoniklo voće, rasprostranjenost, značaj


62

PROIZVODNJA VOĆNOG I LOZNOG POLJOPRIVREDNOG SADNOG MATERIJALA U 2017. GODINI U HRVATSKOJ

K. Brus, Kristina Horvat-Budimir Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Usorska 19, Brijest, 31000 Osijek

SAŽETAK Proizvodnju voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2017. godini za stručni nadzor Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, Zavodu za sjemenarstvo i rasa-daničarstvo prijavilo je 60 voćnih rasadnika i 14 loznih rasadnika.Ukupno je prijavljeno 4.394.442 voćnih sadnica i 2.905.688 loznih cijepova, što predstav-lja blagi porast količine proizvodnje voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala. Ukupno su u proizvodnji 33 voćne vrste i 70 sorti vinove loze. U strukturi proizvodnje voćnih sadnica najviše su zastupljene jabuke sa 36,01% i lijeska sa 20,11%, a zatim ma-sline (6,42%), kruške (5,76%), višnje (4,68%), trešnje (3,82%), šljive (3,65%), itd. Od ukupne prijavljene količine voćnih sadnica 15% su sadnice certificirane kategorije, dok je od ukupne prijavljene količine loznih cijepova certificiranih 54%.

Ključne riječi: poljoprivredni sadni materijal, voćne sadnice, lozni cijepovi


63

MODEL OPSKRBE ŠKOLSKIH KUHINJA PROIZVODIMA LOKALNIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA PO PRINCIPIMA ŠKOLSKE SHEME

Višnja Šimunović1, Snježana Numanović2, Maja Međurečan3

1Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Ured ravnatelja, Savska 41, 10 000 Zagreb2Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Osječko-baranjske županije, Vinkovač-ka 63c, 31 000 Osijek3Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Osječko-baranjske županije, Vukovar-ska 1, 31 540 Donji Miholjac

SAŽETAK

Za prehranu školske djece godišnje se izdvaja 20 mil. kuna. Namirnice u školskim kuhi-njama većim dijelom dolaze iz uvoza, dok istovremeno domaći poljoprivredni proizvo-đači imaju problem s plasmanom svojih proizvoda. Problemi s kojima se susreću mali lokalni poljoprivredni proizvođači prilikom plasiranja vlastitih proizvoda su sve izraže-niji, zbog loše organizacije otkupa proizvodi gube na kvaliteti, a niske otkupne cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda uzrokuju sve manje poljoprivrednih proizvođača i naročito voćara posljednjih godina. Ako se uzme u obzir postojanje ponude i potražnje, taj lanac opskrbe može se povezati na obostranu korist, uz poduzimanje određenih ak-tivnosti. U projekt povezivanja lokalnih proizvođača i potrošača nužno je da se uključe svi: političke strukture, mediji i cjelokupna zajednica. Sinergijom svih dionika može se postići napredak, koji bi poljoprivrednim proizvođačima osigurao plasman dijela njihovih proizvoda u škole, a školskoj djeci na taj način osigurao kvalitetan i, ovisno o strategiji provedbe aktivnosti, besplatan obrok u školama. Provedbom projekta očekuje se čitav niz pozitivnih učinaka, koji bi doprinijeli ostvarenju općih ciljeva i održivosti sličnih praksi i u budućnosti. Novom objedinjenom Školskom shemom, koja se počela provoditi od školske godine 2017./2018., škole su dobile mogućnost da same izaberu lokalne poljo-privredne proizvođače i dobavljače, koji njihovim učenicima dostavljaju svježe lokalno voće i povrće te mlijeko i mliječne proizvode. Primjenom te sheme za opskrbu školskih kuhinja potrebnim namirnicama za prehranu školske djece dala bi se prednost isključivo lokalnim poljoprivrednicima, svježim prehrambenim proizvodima i održivom razvoju hr-vatskog sela.

Ključne riječi: školska prehrana, Školska shema, lokalni poljoprivredni proizvođači


64

PROIZVODNJA BAJAMA (Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb) U HRVATSKOJ

Kristina Batelja Lodeta1, Đ. Benčić1, Jelena Gadže1, Snježana Kereša1, Vesna Očić1, J. Gugić2

1Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb2 Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora, Ruđera Boškovića 37, 21000 Split

SAŽETAK Bajam zbog svoje izuzetne hranjive i energetske vrijednosti s najvećom primjenom u prehrambenoj (konditorskoj) industriji, ali i širokoj primjeni u farmaceutskoj industriji i proizvodnji kozmetike ima desetljećima veliku potražnju kao i visoke otkupne i malopro-dajne cijene. Uz povoljne klimatsko-edafske čimbenike u kombinaciji s odgovarajućim sortama i podlogama te primjenom suvremene tehnologije uzgoja, mogao bi se ostvariti prinos koji bi zadovoljavao vlastite potrebe. Današnja proizvodnja u Hrvatskoj zadovolja-va samo petinu vlastitih potreba. U zadnjih deset godina ostali smo na uzgojnoj površini od svega 400 ha, točnije u 2016. godini uzgojna površina iznosila je 430 ha, s prinosom bajama u ljusci od 0,4 t/ha. Ukupan prinos bajama u ljusci u 2016. godini iznosio je 155 t. Analizirajući podatke od 1992. godine do danas površina uzgoja bajama je prepolovljena, a proizvodnja je smanjena na približno deset posto tadašnje. Teško je povjerovati da smo 1951. godine imali proizvodnju bajama u ljusci od čak 5 680 t koja se sukcesivno smanji-vala na 4 602 t u razdoblju od 1961. do 1970., na 2 156 t od 1971. do 1979. da bi se danas spustili na nezapamćeno nisku razinu proizvodnje. Otvoreno je pitanje kako aktualizirati povećanje proizvodnje bajama u Hrvatskoj budući je jezgra bajama toliko cijenjen i tražen proizvod.

Ključne riječi: bajam, Hrvatska, Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb, proizvodnja


65

TRENDOVI U PROIZVODNJI BAjAMA (Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb)

M. Čagalj1, F. Strikić1,2

1 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21000 Split, 2Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja Zagreb, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb

SAŽETAK Kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu, bajam je u posljednjem desetljeću vrlo tražen poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Bajam se najviše koristi kao sirovina u konditorskoj industriji, u proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, zatim u farmaceutskoj industriji te kao svježe voće. Sjedinjene Američke Države (Kalifornija) su najveći svjetski proizvođač bajama dok su na drugom mjestu Italija i Španjolska. Svjetska proizvodnja bajama bila je u 2016. 1.33 mil. t jezgre, te je ovo bila rekordna godina po proizvodnji. U odnosu na 2015. ovo je bilo povećanje od 6% (USDA, 2017.). U Americi je proizve-deno gotovo 1,0 mil. t jezgre bajama, dok je proizvodnja na razini Europske Unije (EU) iznosila oko 103.000 t u 2016., što je povećanje od 13% u odnosu na 2015.. Izuzev SAD i EU značajni proizvođači bajama u 2016. bili su Australija, Iran i Maroko. U Republici Hrvatskoj, posljednjih pet godina površine pod bajamima su se gotovo udvostručile, tako da se 2013. proizvodio na 220 ha, dok je 2017. bio zasađen na površinama od 430 ha (DZS, 2017.). U posljednjih pet godina najniži urod utvrđen je 2015. kada je proizvedeno ukupno 54 t jezgre bajama s prosječnim prinosom od 0,2 t/ha, dok su najviši urodi bili 2012. kada je ukupno proizvedeno 158 t jezgre bajama s prosječnim prinosom od 0,6 t/ha u RH. Prema procjenama USDA, ove godine, svjetska potražnja za bajamima će biti na razini od oko 1,2 mil. t, što je povećanje od 4% u odnosu na 2016.. Španjolska je naj-veći svjetski uvoznik bajama, a njen uvoz je oko 300.000 t jezgre. Glavnina uvoza je iz SAD. Republika Hrvatska je najviše bajama uvezla 2013. i to 2,9 t. EU u posljednjih pet godina izvozi oko 15.000 t jezgre bajama, a najveći EU izvoznik bajama je Španjolska. Bajam uzgojen u Dalmaciji ima izuzetan potencijal, obzirom da pokazuje sve kompara-tivne prednosti prema uzgoju bajama u kontinentalnom dijelu Europe. Također, bajam je pogodna voćarska kultura za uzgoj na malim poljoprivrednim gospodarstvima, karakteri-stičnima za područje Dalmacije. Imajući u vidu zahtjeve bajama prema ekološkim i edaf-skim prilikama uzgojnog područja ova voćna vrsta ima izniman gospodarski potencijal za uzgoj u području Dalmacije.

Ključne riječi: bajam, trendovi, tržište, uvoz, izvoz


66

ISKUSTVA S UZGOJEM BAJAMA NA ZADARSKOM PODRUČJU

Gordana Dragun

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Podružnica Zadarske županije, Ivana Mažuranića 30, 23000 Zadar

SAŽETAK

Voćarska proizvodnja u Zadarskom kraju, kao mediteranskom području Republike Hr-vatske poznata je od davnina. Na području Zadarske županije postoje klimatski i edafski uvjeti za uzgoj bajama. Prema podacima službene statistike iz 1986. na Zadarskom po-dručju ima ukupno 1,2 milijuna rodnih voćnih stabala na privatnom posjedu. Bajam je na trećem mjestu iza masline (41,5%) i višnje maraske (18,1%) sa 16,7 % ili 198.836 stabala. Rasprostranjen je bio gotovo svuda i to pretežno u rasutom stanju, a manji dio u konsoci-jaciji s drugim kulturama (vinograd) i vrlo malo u čistim nasadima. Uzgajao se na genera-tivno razmnoženim sjemenjacima što je uvjetovalo populacije tipova različitih svojstava. Proizvodnja je bila niska, neredovita i nekvalitetna. Za sadnju su se koristila većinom plitka, erodirana i kamenita tla, s manjom tendencijom korištenja boljih, dubljih tala i stvaranja manjih čistih nasada.Vladalo je mišljenje kako bajam nije izbirljiv na tlo i da se može uzgajati na plitkim i kamenitim tlima te da je otporan na sušu. Dokaz su bila velika stabla, snažna debla i razgranate krošnje, visoke starosne dobi (40,50 i više godina). Radi rane cvatnje (prosinac, siječanj i veljača) cvjetovi su stradavali od mraza. Poljoprivrednik ovog kraja nije imao povjerenja u ovu kulturu, jer dobra rodnost bila je rijetka („svake četvrte godine“). Agrotehničke mjere gotovo se nisu primjenjivale. I neke zadružne orga-nizacije nakon 1955. (Škabrnja, Nadin, Benkovac, Kožlovac, Biljane Gornje, Obrovac) podižu nasade bajama, ali bezuspješno. Tek 1984. PK Zadar na objektu Smilčić podiže prvi suvremeniji nasad bajama u ovom kraju na površini od 8 ha. Za sadnju su korištene jednogodišnje sadnice na podlozi gorkog bajama i križanca bajam x breskva GF 677 s razmakom sadnje 5x4 m i uzgojnim oblikom kotlaste krošnje (vaze), s deblom visine 1 m radi moguće strojne berbe. Sortiment je bio slijedeći Texas, Non Pareil, Troito, Nikitski, Aromatični i Krimski. Na istom objektu postavljen je i pokusni sortni nasad. Istraživački rad u voćarstvu zadarske regije koji je organizirao PK Zadar, a vodio dr. sc. Ante Medin uz suradnju Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Instituta za jadranske kulture i meliora-ciju krša u Splitu obuhvatio je tako i bajam. Rezultati istraživanja bili su vrlo značajni za ovo područje, a iz istraživačkih rezultata potekli su brojni znanstveni, stručni radovi ali i novopodignuti nasadi. Danas je na Zadarskom području posađeno 213 ha bajamika sa sortama bajama kasne cvatnje. Novi sortiment, a posebno sorte kasnijeg vremena cvatnje kao i suvremena tehnologija uzgoja dovodi do povećanog interesa za ovom kulturom.

Ključne riječi: bajam, sorte, podloge, istraživanje

POPIS TEMA / IMENIK

Naslovi Autori E-mailRazvoj voćarstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Grozdana Grubišić-Popović [email protected] u proizvodnji oraha Anita Solar [email protected] trženja lijeske J. Tokić [email protected] i značaj uzgoja lijeske u Republici Hrvatskoj P. Vujević [email protected] i zaštita lijeske I. Veselica [email protected] u gnojidbi lijeske Sanja Biškup [email protected]ćenje populacije, štetnost i ograničenja pri suzbijanju orahove muhe (Rhagoletis completa) u Međimurju tijekom razdoblja 2011.-2017. M. Šubić [email protected]

Hidroponski uzgoj borovnice Paula Jurcic, B. Duralija [email protected]

Rasprostranjenost i značaj roda Corylus u Republici Hrvatskoj Ivona Bosanac, Martina Skendrović Babojelić, Du-bravka Dujmović Purgar, Nina Jeran [email protected]

Regulatori i stimulatori rasta u proizvodnji jagodastog voća Milena Jenić, Luna Maslov Bandić, Ana Marija Antolković, B. Duralija [email protected]

Učinkovitost konfuzije u suzbijanju jabukova savijača s posebnim osvrtom na troškove zaštite Božena Barić, Ivana Pajač Živković [email protected] proizvodnja lupinastog voća B. Duralija [email protected] lijeske u Hrvatskoj s osvrtom na mogućnosti zaštite B. Cvjetković [email protected]

Proizvodnja bajama u Hrvatskoj Kristina Batelja Lodeta, Đ. Benčić, Jelena Gadže, Snježana Kereša, Vesna Očić [email protected]

Najčešće bolesti i štetnici u intenzivnim nasadima bajama Gordana Kožarić-Silov, Ivana Župić [email protected]ćenje pojave štetočinja lijeske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Jadranka Berić, Vesna Bradić [email protected] bajama na otoku Hvaru S. Štambuk [email protected] opskrbe školskih kuhinja proizvodima lokalnih poljoprivrednih proizvođača po principima Školske sheme (radni naslov)

Višnja Šimunović, Snježana Numanović, Maja Međurečan [email protected]

Gljivični i pseudogljivični rak oraha u Hrvatskoj D. Ivić, Adrijana Novak, J. Kaliterna, Ž. Tomić [email protected]

Zlatna žutica vinove loze – prijetnja hrvatskom vinogradarstvu Ž. Budinšćak, G. Ivančan, Jelena Plavec, Ivana Križanac [email protected]

Proizvodnja cijepljenih sadnica lijeske D. Vuković, J. Krstić, K. Dugalić, Vesna Tomaš, Ines Mihaljević [email protected]

Iskustva Srbije u proizvodnji oraha i lijeske-sadni materijal, sorte i tehnologija Z. Keserović, Biserka Milić, Jelena Tarlanović [email protected] bajama u Zadarskom području Gordana Dragun [email protected] u proizvodnji bajama M. Čagalj, F. Strikić [email protected] infracrvene termografije u proizvodnji lupinastog voća Josipa Mikulić [email protected] cvatnje i pomološke osobine sorti badema na području Beograda D. Milatović, G. Zec, D. Đurović, Đ. Boškov [email protected] očuvanja biološke raznolikosti u integriranoj proizvodnji lijeske Ines Pohajda, Renata Bukvić [email protected] voćnog i loznog poljoprivrednog sadnog materijala u 2017. godini u Republici Hrvatskoj K. Brus, Kristina Horvat-Budimir, Dajana Božić [email protected]

Marmelada, pekmez, džem - što je to?Branka Levaj, Danijela Bursać Kovačević, Verica Dragović Uzelac, Maja Repajić, Ivona Elez Garofulić, Sanja Lončarić

[email protected]

Uzgoj bajama u Republici Hrvatskoj F. Strikić, J. Gugić, M. Čagalj, M. Bjeliš [email protected] navodnjavanja jabuke i breskve u 2017. godini T. Dvorski, Z. Lovrek [email protected] i smjernice razvoja i unapređenje proizvodnje lupinastog voća I. MiljkovićRast i rodnost sorti lijeske na podlozi Corylus colurna i vlastitom korijenu u ekološkim uvjetima Istre I. MiljkovićPrimjena pelargonske kiseline u voćarstvu Klara Barić, P. Vujević [email protected] u ekološkoj poljoprivredi Ž. Herner [email protected]ški uzgoj lupinastog voća u Hrvatskoj Marija Ševar [email protected] ekoloških preparata Z. Freese [email protected] inovativan fungicid s novom aktivnom tvari xemium za uspješno suzbijanje pepelnice i kras-tavosti jabuke i kruške E. Pastrovicchio [email protected]

70

IN MEMORIAM

VLADIMIR KLIMEK (1931. – 2018.)

29. siječnja 2018. iznenada je preminuo dugogodišnji član Hrvatske voćarske zajednice Vladimir Klimek. Rođen je 25. siječnja 1931. u Rovišću gdje je i živio i radio cijeli radni vijek. Bavio se peradarstvom

i voćarstvom. Jedan je od prvih plantažnih proizvođača jabuka u Hrvatskoj. Prvi plantažni nasad jabuka je podigao davne 1976. Nasad je podigao na srednje bujnoj podlozi MM 106, a uzgojni oblik Bouche Tomas do tada nepoznat u RH te postizao odlične rezultate i visok prinos. Gospodin Klimek je volio voćarstvo i on i njegova obitelj živjeli su od vo-ćarstva. Uz posao se i interesirao za novim saznanjima iz voćarstva koje je primjenjivao u svom plantažnom voćnjaku. Znanje je crpio od stručnjaka i znanstvenika Instituta za voćarstvo iz Zagreba koji je bio sinonim za razvoj voćarstva u RH. Ta saznanja sa strukom pretočio je u obnovi svojih voćnjaka te je počeo koristiti podlogu M 9 i vitko vretenasti grm kao uzgojni oblik novih nasada. Voćnjaci su bili na površini od 3 ha što je u to vrijeme bio dovoljan izvor prihoda za život obitelji. Svoje znanje i iskustvo je s ljubavlju prenosio ostalim voćarima, koji su tek ulazili u voćarsku proizvodnju. Na voćnjacima g. Klimeka bilo je mnogo prezentacija i radionica, jer je on kao član HVZ-a bio aktivan te je zahvalju-jući njemu u Općini Rovišće podignuto oko 120 ha voćnjaka. Dobitnik je više priznanja, a najdraže mu je bilo priznanje za razvoj voćarstva Općine Rovišće.

MLADEN MLAĐAN (1963. - 2017.)

U jesen 2017. iznenada je preminuo dugogodišnji član Hrvatske vo-ćarske zajednice Mladen Mlađan u 55. godini života. Pokojni Mladen Mlađan bio je jedan od najvećih proizvođača jabuka u Dubravi kraj

Vrbovca. Bio je dobavljač jabuka u Školskoj shemi voća diljem Zagrebačke županije i predsjednik Udruge voćara Dubrava. Bio je vrlo aktivan u društvenom životu općine Dubrava. U nekoliko mandata bio je vijećnik u Općinskom vijeću, a u prošlom je bio i predsjednik Vijeća. Bio je i sudionik Domovinskog rata i pripadnik 2. gardijske brigade.

71

ZDRAVKO PROTEGA, dipl. ing. (1942. – 2018.)

17. siječnja 2018. iznenada je preminuo dugogodišnji član Hrvatske voćarske zajednice Zdravko Protega. Rođen je 03. lipnja 1942. u Du-

bravi kod Šibenika. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Šibeniku, a poslije toga odlazi na studij poljoprivrede u Zagreb. Za agronomiju se odlučio jer se nadao vratiti u rodnu Dubravu i nastaviti stopama svojeg dide Mate, za kojeg je od ranog djetinjstva bio jako vezan, ali poslije studija ostao je živjeti u Zagrebu, kao i većina njegovih studijskih prija-telja. Zajedno sa svojim ocem nekoliko je godina radio na izgradnji i uređenju hotelskog kompleksa „Solaris” Šibenik. Nakon toga, preselio se na kontinentalni dio bivše Jugosla-vije i nastavio melioracijom i komasacijom u poljoprivredi sve do 1991. Domovinski rat zatekao ga je na bugarskoj granici te je ostao bez kompletne mehanizacije. Nakon rata u Zagrebu je otvorio trgovačku tvrtku i nastavio raditi u trgovačkoj djelatnosti, a usporedno s poslom završio je izvanredni studij vanjske trgovine. Prvi voćnjak jabuka podigao je 1993., na površini od 4 ha, potom je proširio površinu za još 1 ha.

ŠIME ŽUŽA, dipl. ing. (1961. – 2017.)

17. prosinca 2017. iznenada je preminuo dugogodišnji član Hrvatske voćarske zajednice Šime Žuža, dipl. ing.. Rođen je 28. srpnja 1961.

Završio je Tehničku školu u Zadru 1980., a 1981. upisuje tadašnji Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Zagrebu kojeg završava 1985. Od 1986. do 1991. radi u Poljoprivrednom kombinatu Zadar gdje je voditelj Odjela za navodnjavanje te Odjela za sortiranje i pakira-nje voća na Baštici. Hrvatski branitelj je od 1991. do završetka Operacije Maslenica. Šime Žuža odlučuje se 1999. godine na kupnju 52 ha poljoprivrednog zemljišta na Baštici, bivšoj voćarsko-vinogradarskoj plantaži nekadašnjega Poljoprivrednog kombinata Zadar, čiji je zaposlenik i sam bio. Na novostečenom zemljištu pokreće poljoprivrednu proizvodnju te podiže 5 ha nasada vinograda, 7 ha nasada breskve i nektarine te 7 ha nasada jabuke.

BILJEŠKE


74

ZLATNI SPONZORI 13. ZNANSTVENO-STRUČNOG SAVJETOVANJA HRVATSKIH VOĆARA

AGRO-TOK d.o.o.

Gospodarstvo Moulis

PP Orahovica d.o.o.

SPONZORI 13. ZNANSTVENO-STRUČNOG SAVJETOVANJA HRVATSKIH VOĆARA

Agra d.o.o.

Agro-Car d.o.o.

AgroChem MAKS d.o.o.

Agroopskrba Matej d.o.o

Agrosad Germany

Aranea d.o.o.

Babeko j.d.o.o.

BASF Croatia d.o.o.

Croatia osiguranje d.d.

Cvjetni atelje Marina, Bjelovar

Čizmić zastupanje d.o.o.

Danijel d.o.o.

Danon d.o.o.

Dominant d.o.o

ECOVIT 1989 Zagreb d.o.o.

Floricon d.o.o.

Fragaria d.o.o.

Genera d.d.

Hittner d.o.o.

Karolina d.o.o.


75

Kudec

Messis d.o.o.

OPG Domagoj Dropulić

OPG Frane Ivković

PA-VIN d.o.o.

Petrokemija d.d.

Pinova d.o.o.

Pivovara Daruvar d.o.o.

Podravka d.d.

Poljocentar d.o.o.

Praeceptor d.o.o.

Pro-eco

Pšeno d.o.o.

PZ Veliškovci

RABO d.o.o.

Rasadnik Milić

Rasadnik Prud

Rasadnik Žižek

SGS Adriatica d.o.o.

Skink d.o.o.

Slavonski zdrug d.o.o.

Solanum d.o.o.

Unichem Agro d.o.o.

Udruga voćara Bubamara, Velika Gorica

Voćarsko vinogradarska zadruga Florina

Vrtovi voća d.o.o.

BILJEŠKE

zbornik saŽetaka - cdn.aweb.hr · osobine sorti badema na području beograda - pozvano predavanje...

Documents