rec-prezentacija i komunikacija.pdf

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIAza Srednju i Istonu Europu

R A Z V O J V J E T I N A N E V L A D I N I H U D R U G A

Prezentacija i komunikacija

AutoricaANDREJA TON

UredileILDIKO SIMON i CERASELA STANCU

REGIONALNI CENTAR ZATITE OKOLIAza Srednju i Istonu Europu

R A Z V O J V J E T I N A N E V L A D I N I H U D R U G A


O REC-u

Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu (REC) je politiki neovisna, nepristrana,neprofitna organizacija ija je zadaa pomo u rjeavanju problema u zatiti okolia u Srednjoj i IstonojEuropi (SIE). Centar svoju zadau obavlja potiui suradnju meu nevladinim udrugama, vladama idrugim zainteresiranim subjektima, podravajui slobodnu razmjenu informacija i potiui sudjelova-nje javnosti u odluivanju o okoliu.

REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Maarska. Danas su REC-ov pravni temeljPovelja koju su potpisale vlade 27 zemalja i Europska komisija, te Meunarodni sporazum s VladomMaarske. Sredinjica REC-a je u Szentendreu, u Maarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 15zemalja korisnica u regiji SIE, a to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka Republika, Estoni-ja, Hrvatska, Latvija, Litva, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Srbija iCrna Gora.

Najnoviji donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Italije, Japana, Jugoslavije, Kanade, Latvije, Litve,Nizozemske, Njemake, Poljske, Sjedinjenih Amerikih Drava, Slovenije, Srbija i Crna gora, vedske,vicarske i Ujedi-njenog Kraljevstva, kao i druge meuvladine i privatne ustanove.

Cjelokupni sadraj ove publikacije je vlasnitvo Regionalnog centra zatite okolia za Srednju i Istonu Europu 2002.

Niti jedan dio ove publikacije nije doputeno prodavati u bilo kojem obliku ili umnaati radi pro-daje bez prethodnog pisanog doputenja vlasnika prava.

ISBN: 963 9424 22 6

Izdava:Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu

Ady Endre ut 9-11, 2000 Szentendre, MaarskaTel: (36-26) 504-000, faks: (36-26) 311-294E-mail: [email protected], URL:

Urednica hrvatskog izdanja: Irena Brnada / Prijevod: Anda BukviOblikovanje: Sylvia Magyar i Laszlo Falvay / Ilustracije: Laszlo Falvay

Tiskano u Maarskoj, TypoNova

Ova i sve ostale publikacije REC-a tiskane su na recikliranom papiru ili na papiru proizvedenom bez uporabe klora ili kemikalija na bazi klora.

S A D R A J

P R E Z E N T A C I J A I K O M U N I K A C I J A 3

Tema 5

Opi pregled 7

Spremni za trening 8

Komplet za trening 19

Vjeba 1: U drugoj ruci 21

Vjeba 2: Zrcalo 22

Vjeba 3: Vodi slijepih 23

Vjeba 4: Grupna skulptura 24

Vjeba 5: Dobar sluatelj 25

Vjeba 6: Nepoznati predmet 27

Vjeba 7: Drugim rijeima 28

Vjeba 8: Povratna informacija 29

Vjeba 9: Poruke Ti i Ja 30

Vjeba 10: Pitanje ZATO 31

Vjeba 11: Jesam li to zaista ja? 32

Vjeba 12: Prezentacijska pomagala 33

Primjer plana treninga 39

P R E Z E N T A C I J A I K O M U N I K A C I J A4


Tema

T E M A


Opi pregledUvod

Voditelji i aktivisti neprofitnih organizacija mogu unaprijediti djelotvornost svojihorganizacija poboljavajui njihove unutarnje i vanjske vjetine komunikacije. Svakaorganizacija mora se moi jasno izraziti prema okolini, dok zdravo radno okruenje -jedan od rezultata uspjene unutarnje komunikacije - jednako koristi menaderima,zaposlenicima i dobrovoljcima.

Vanjske vrste komunikacije podrazumijevaju istananu ravnoteu informiranja izabave, kao i kompromis izmeu elje za ostvarivanjem plemenitih ciljeva i vremenskih,ljudskih i financijskih ogranienja. Usvajanje uspjenih metoda prezentacije moeuvelike ojaati djelotvornost organizacije. Vjetine prikazane u ovom priruniku korisnesu u svakodnevnom radu, kao i u pripremi poruka koje e se distribuirati u velikomopsegu. Vrijednost uvjeravanja ne treba preuveliavati.

Komunikacija je predavanje ili razmjena informacija, ideja ili osjeaja. To nijejednosmjeran proces, budui da poruka mora biti primljena da bismo mogli rei dakomunikacija postoji.

Prezentacija je strukturirana komunikacija koja se temelji na stvarnim potrebamapublike usmjerena na postizanje odreene svrhe u odreenom vremenu, a informacije iideje se prenose kroz openiti cilj.

Prezentacije su jedan od oblika komunikacije, tako da njihova jednostavnost raste sjaanjem djelotvornosti komunikacije. Ali one su daleko od jednostavne komunikacije, aesto i zahtijevaju dodatne vjetine uvjeravanja i utjecaja.

Cilj ovog prirunikaSvrha ovog prirunika jest ohrabriti vas da razmiljate o sebi. Kako komunicirate sami

sa sobom, s vama bliskim osobama, s prijateljima, s kolegama na poslu, s poslovnimsuradnicima i s donatorima? Ovaj prirunik nudi korisne vjetine komunikacije iprezentacije, daje informacije i primjere kako unaprijediti te vjetine, kako ih primijenitina sebi i prikazati drugima.

Prirunik je i primjenjiv temelj i praktino pomagalo elnicima udruga i aktivistima urazvoju svojih vjetina komunikacije i prezentacije.

Ovaj prirunik:

potie trenere na procjenu vlastitih potencijala u razvoju metoda komunikacije iprezentacije;

omoguuje prepoznavanje umova i drugih prepreka u komunikaciji;

omoguuje uzajamno razumijevanje izmeu poiljatelja i primatelja poruke;

poboljava komunikacijska pomagala kako bi ona postala uspjenija i pravednija urazliitim vrstama odnosa; i

omoguuje shvaanje odnosa neverbalne i verbalne komunikacije.

Vjetine koje treba razvitiOvaj prirunik nudi lako primjenjiva pomagala za uspostavu svakodnevne komu-

nikacije, izbjegavanje sukoba i pripremu i izvoenje prezentacija pred manjom ili veom,poznatom ili nepoznatom publikom.

Stjecanje vjetina kojima se bavi ovaj prirunik korisniku e pomoi u:

izbjegavanju ili nadilaenju prepreka u komunikaciji,

primjeni pozitivnih komunikacijskih metoda,

T E M A


ostvarivanju cilja izlaganja primjenom temeljnih pravila uspjene komunikacije iprezentacije,

utvrivanju oekivanja publike ili sudionika u razgovoru,

poveanju djelotvornosti komunikacije primjenom verbalnih i neverbalnih metoda,

planiranju i uporabi vizualnih pomagala vodei rauna o pravilima ljudskog opaanja, i

pripremi djelotvorne i uzbudljive prezentacije za bilo koju publiku.

Izvoenje treningaOvaj prirunik treba koristiti u spoju s aktivnostima opisanima u kompletu za trening.

Vei dio sadraja prirunika osmiljen je tako da se moe koristiti kao radni materijal ilibroura za sudionike treninga, a trener ga moe prilagoditi kontekstu i trajanju pojedinog

treninga.

Spremni za treningRazgovor

Sudionici u razgovoru spremni su prihvatiti razliite stiloverazgovora. To moe znaiti postavljanje pitanja, odgovaranje iliaktivno sluanje. Osim sluanja, razgovor podrazumijeva razmiljanjeo onom to ujemo i to emo rei. Jedan od oblika razgovora moebiti i tiina, kao i meta-komunikacija (komunikacija o komunikaciji).Lijevi okvir navodi neke este predrasude o komunikaciji.

Verbalna i neverbalna komunikacijaVerbalna komunikacija jest proces uzajamnog prenoenja

znaenja rijeima bilo u usmenom ili pisanom obliku.Znaajke verbalne komunikacije:

Rijei su simboliki prikaz misli.

Znaenje rijei je dogovoreno.

Smisao se izvodi iz verbalnog okruenja u kojem se rije rabi.

Verbalna komunikacija veim je dijelom pod svjesnim nadzorom.

Neverbalna komunikacija jest prenoenje znaenja kroz izravni kontakt, svim sred-stvima koja nisu verbalna. Izraz lica, kretnje, ton glasa, sve su to oblici komunikacije ijeznaenje ovisi o odreenoj kulturi. Primjerice, u Bugarskoj kimanje glavom lijevo-desnoznai "da", dok u drugima znai "ne".

Predrasude o komunikaciji Vjetina kvalitetnog komuniciranja je

uroena.

Komunicira se samo rijeima.

Komunikacija je uvijek svjesna inamjerna aktivnost.

Mogue je u potpunosti vladati svo-jom komunikacijom.

Komunikacija uvijek vodi kvalitetni-jim odnosima i boljem rjeavanjuproblema.

T E M A


Tekoe u komunikaciji - umKomunikacijski um jest skupina ometajuih imbenika koji naruavaju komu-

nikaciju. Oni su izazvani neodgovarajuim "kanalom", slanjem nejasne poruke, ilizanemarivanjem potreba i oekivanja primatelja. Komunikacijskom umu pridonosesljedee sastavnice:

fiziki um zvukovi u pozadini koji ometaju komunikaciju,

psiholoko ometanje,

nesporazumi uslijed neodgovarajueg odabira rijei (strani ili tehniki izrazi, argon),

neusredotoenost na razgovor,

predrasude, stereotipi, negativni stavovi prema sugovorniku (glede porijekla, rase,religije, itd.),

neprimjerena oekivanja od sugovornika,

emocionalni pritisak,

socijalna tjeskoba (sugovornici su povueni ili nesigurni, niskog samopotovanja,itd.),

krenje nekih pravila komunikacije (tj. kod predstavljanja, zahvaljivanja, kada vasnetko prekida),

manipulacija/igre (pokazujemo zainteresiranost elei izazvati sukob; pozivamo nasuradnju elei dominirati, upravljati nekime).

Prepreke u komunikacijitetna komunikacija ukljuuje kritiziranje, osuivanje,

sumnjienje, klevetanje, "igosanje", okrivljavanje, zadirkivanje,bezobzirnost, prijetnje, izazivanje, ismijavanje, ironiju i oponaanje.

Izluujua komunikacija jest poricanje iskazanih osjeaja,poricanje izraenih elja, poricanje dogovorenog, odbijanje suod-govornosti, buenje pa razbijanje nade, cjepidlaenje, podmetanjedrugom svojih misli, optuivanje drugog za zle namjere, neobazi-ranje na elje drugoga, stalno ponavljanje, traenje skrivenogznaenja.

Nepotena komunikacija ukljuuje karikiranje, stavljanjenekome rijei u usta, stalno mijenjanje teme, optuivanje, zloporabustatistike, prekidanje, zastraivanje, poniavanje, izazivanje osjeajakrivnje, izrugivanje i ignoriranje.

Glavne sastavnice uspjene komunikacijeUspjena komunikacija oslanja se na etiri kljune sastavnice:

usklaenost verbalne i neverbalne komunikacije,

sluanje,

postavljanje pitanja,

prodornost.

Glavne sastavnice verbalne ineverbalne komunikacijeVVeerrbbaallnnaa kkoommuunniikkaacciijjaa

rijei

okruenje

izgradnja reenice

NNeevveerrbbaallnnaa kkoommuunniikkaacciijjaa

ton glasa

izraz lica

dranje

pokreti

osobni prostor

glasnoa govora

intonacija

T E M A


Dosljednost verbalne i neverbalne komunikacijeVeina sadraja poruke prenosi se neverbalnim jezikom. Ako su

verbalna i neverbalna poruka proturjene, ljudi su skloni povjerovationoj neverbalnoj. Dobar komunikator spaja ove dvije sastavnicekomunikacije tako da jedna drugu nadopunjuju i donose suvisloznaenje.

Vano je znati da se veina komunikacije odvija bez stvarnoggovora. Ponekad je dovoljno pogledati neku osobu da bismo znalito on/a "misli". este su situacije u kojima znamo da se netko ljuti ilije povrijeen, ali na upit: "to ti je?" odgovara "Nita."; "Ljuti li se?"-"Ne, ne ljutim se. Zato bih se ljutio/la?"

Neverbalnu komunikaciju moglo bi se opisati kao onaj iskrenijidio nae komunikacije, jer ju je vrlo teko prikriti (nae reakcije,izraze lica, pokrete, dranje tijela, jainu i ton glasa itd.).

SluanjeSluanje je kljuna sastavnica djelotvorne komunikacije. Cilj

pravog sluanja jest razumijevanje onoga to govornik nastojiiskazati. Dobar sluatelj govorniku alje verbalne i neverbalneporuke koje olakavaju komunikaciju. To se naziva aktivnimsluanjem.

Prije nego to nauimo neto o aktivnom sluanju, vano je osvr-nuti se na oblike nesluanja (u okviru sa strane).

Ljudi ne sluaju u sljedeim situacijama:

kada se usporeuju s drugima

kada imaju negativan stav prema govorniku (npr. smatraju gadosadnim)

kada daju savjete

kada uvjeravaju

kada se uvijek slau s izreenim

kada razmiljaju o odgovorima

kada trae skriveno znaenje.

Aktivno sluanje odnosi se na sluateljeve aktivne napore ka poboljanju komu-nikacije. Poruke su esto neprecizne i apstraktne, a da govornik to ne shvaa. Dogaa seda i samim govornicima nisu jasne misli koje pokuavaju izraziti. Temeljno su naeloaktivnog sluanja potpitanja, i to prije svega neizravna pitanja. Naime, izravna pitanja oosjetljivim i osobnim temama mogu izazvati nelagodu, dovesti do negativnih ili obram-benih reakcija, nepovjerenja, pa ak i do potpunog povlaenja sugovornika i prekidakomunikacije. Stoga se u sloenim situacijama, kada nije jasno to odreena osoba osjeaili eli, koriste neizravna pitanja odnosno parafraziranje ili saimanje.

Aktivno sluanje podrazumijeva ne samo da ste uli ono to je sugovornik rekao, vei da razumijete njegove/njezine osjeaje, potrebe i oekivanja. Dekodiranje porukevaan je dio shvaanja onoga to nam netko eli rei.

Postavljanje pitanja Postavljanje pitanja ini komunikaciju uspjenom i sugovorniku daje osjeaj

povjerenja. Stoga je vano shvatiti da postoje razliite vrste pitanja i njihove znaajke.

Vrste nesluanja Pseudo (lano) sluanje

Sluatelj reagira kao da je usredo-toen, ali poruka do njega zapravone stie.

Jednoslojno sluanjePrimanje samo jednog dijela poruke(npr. verbalnog), dok druge zane-maruje

Selektivno sluanjeSluanje samo onog to osobu poseb-no zanima ili to potvruje nekoprethodno miljenje

Selektivno odbijanje/odbacivanjeUsredotoenost samo na one temekoje se ne ele uti. Kad se takvatema pojavi u razgovoru, sluatelj jujednostavno potiskuje i odbacuje.

"Otimanje" rijeiSluanje tek toliko da se ugrabi prili-ka za vlastiti nastup

Obrambeno sluanjeIzjava se doivljava kao osobninapad na ponaanje ili uvjerenjasluatelja.

Sluanje "u zasjedi"Sluanje radi napada na sugovornika

T E M A


Otvorena pitanjaReenica poinje upitnom rjecom (Zato; Tko?, to? itd.) i doputa sugovorniku

slobodno odgovaranje. Ono omoguuje izraavanje miljenja i poruke o kojoj smo verazmislili. Jednostavan primjer takvoga pitanja jest "Kako se osjeate?".

Zatvorena pitanjaOdgovor je na zatvoreno pitanje jednostavno "da" ili "ne". Takvo pitanje navodi

sugovornika prema odgovoru kakav elimo uti. Npr. "Jeste li ljuti?".

Pitanja za navoenjeOvakvo pitanje zvui otvoreno, ali je u njemu ve ugraeno govornikovo miljenje.

Ono je vie poziv sugovorniku na slaganje ili neslaganje, a ne zanimanje za neku infor-maciju ili miljenje. Pitanje za navoenje jednako je tako izjava kao i pitanje. Npr. "Nije licijena benzina previsoka?".

Oprez s pitanjima ZATOLjudi u pravilu nemaju odgovor na pitanje ZATO.Takvo pitanje u pravilu izaziva obrambeni stav, racionalizaciju i lana objanjenja.Kada postavljate pitanja ZATO, radije izrazite znatielju i izbjegavajte izazivanje.

Koristite pitanja TO i KAKO, koja pomau pri:

dolaenju do boljeg rjeenja neke situacije (Kako vidite situaciju?);

razbijanju problema na manje dijelove (to Vas sve pogaa u toj situaciji?);

ponovnom odreenju problema (to je zapravo problem u toj situaciji? Moete li gadefinirati na neki drugi nain?);

spoznavanju osobnih oekivanja (to oekujete od sebe u toj situaciji? Kako biste vo-ljeli razrijeiti tu situaciju?);

procjenjivanju spremnosti za osobnu ukljuenost (Kakve su Vae stvarne mogunostiu toj situaciji?);

spoznavanju vlastite odgovornosti za problem (Kako ta situacija i njezino rjeenjeovisi o Vama i Vaem ponaanju?); i

spoznavanju drugih naina na koje se situacija moe sagledati (Kako drugi gledaju natu situaciju? to bi netko koga posebno cijenite rekao u ovoj situaciji?).

ParafraziranjeParafraziranje je preoblikovanje onoga to je reeno u cilju bolje razumljivosti. Tako

se govorniku prua mogunost da potvrdi ili ispravi ono to sluatelj vjeruje da je biloizreeno. Parafraziranje zapoinje izrazima kao to su: "Drugim rijeima..." ili "Dakle, vikaete..." i sl. Osim samih injenica, vano je pokazati razumijevanje i za govornikoveosjeaje, tako da reenicu zaponemo s "ini mi se da se osjeate... jer...". Parafraziranjemoe biti korisno sredstvo provjere uspjenosti komunikacije.

Kada aktivno sluate drugu osobu, aljete joj sljedee poruke:

Shvaam Va problem.

Razumijem kako se osjeate zbog tog problema.

Pomoi u Vam da razmislite o tom problemu i pronaete druga rjeenja.

Vjerujem u Vas i u to da sami moete nai dobro rjeenje za sebe.

T E M A


Primjerice: Ivica kae "Marko je prolio vodu po mojoj slici i sada se smije. Poderat unjegovu sliku". Nastavnica parafrazira: "Ljut si na Marka, jer sada mora ponovno raditisliku. Hajde da vidimo kako stoje stvari s tvojom slikom". Stavljanje teksta u drugikontekst moe promijeniti njegovo znaenje.

Prodornost Prodornost podrazumijeva davanje povratne informacije drugima

bez kritiziranja bilo ije osobnosti, ve izraavajui nezadovoljstvodatim ponaanjem/stanjem.

Povratnom informacijom (engl. feedback) promatra analiziraneiju radnju ili ponaanje i time pomae da se isto ispravi ilipobolja. Uspjenost povratne informacije ovisi o tome kako jeoblikovana, o odnosu dvaju lanova tima/skupine te o njihovimoekivanjima.

Povratna informacija moe se dati u obliku ocjene nekogponaanja odnosno TI-poruka (npr. "Nije lijepo to si opetzakasnio."), ili u obliku opisa doivljaja i reakcije govornika naodreeno ponaanje odnosno JA-poruke (npr. "Kada si poeogovoriti o tome, jako sam se uplaila"). Iskustvo je pokazalo da

ocjenjivake povratne informacije najee izazivaju kod primatelja otpor ili potrebu zaobranom. Opisne povratne informacije omoguavaju mu da sebe i okolinu bolje upoznai mijenja svoje ponaanje u skladu s odnosima koje eli razvijati s drugim ljudima.

U svakodnevnom ivotu ljudi nisu posebno uvjebani u komunikacijskim vjetinama,pa najee daju povratne informacije u posrednom obliku ili kao TI-poruke. Tako, prim-jerice, esto moemo uti: "Ti me ljuti". Pri tome se ne zna to osoba zapravo doivljava,niti zbog ega, te kako se ta potekoa u odnosu dviju osoba moe svladati.

Kada je pravilno oblikovana, povratna informacija moe biti vrlo korisna. Ilustracija 1sadri pravila oblikovanja djelotvorne povratne informacije. Kod povratnih informacija,osim sadraja vani su i razliiti neverbalni znaci, primjerice, ton glasa, dranje tijela ipokreti, koji mogu potkrijepiti ili promijeniti poruku.

Primatelju povratne informacije najvanije je da mirno saslua to mu se govori i zato se vrijeme suzdri od potrebe za obranom, te da zatrai dodatna pojanjenja ako tonije razumio. Povratna je informacija jedan od naina davanja podrke, ali i izazova idavanja poticaja.

Stoga razlikujemo:

potvrdne povratne informacije - sluatelj pokazuje da je poiljatelj na pravom putu,da uspjeno napreduje u ostvarivanju svoga cilja; i

korektivne povratne informacije - sluatelj reagira na "lutanje" u ostvarivanjuodreenog cilja ili u obavljanju odreene radnje.

Korektivna povratna informacija treba biti posebno paljivo oblikovana. Treba voditirauna o tome da njezin cilj nije mijenjati sugovornika ve mu prenijeti svoj dojam.

TI i JA porukeU TI-porukama najee se sudi o drugim osobama. Takve prosudbe posebice su

opasne kada komunikacijski proces zapada u tekoe. U tom sluaju TI-poruke najeedovode do otpora i do potrebe za obranom. U takvim situacijama, pogotovo kadaponaanje druge osobe ima neposredan uinak na nas, mnogo su djelotvornije JA-poruke.

Upute za aktivno sluanje Strogo odluite sluati i usmjeravati

punu pozornost na drugu osobu.

Gledajte sugovornika u oi.

Ne prekidajte. (Ne zapitkujte "zato",i ne govorite "ja tako er...".)

Parafrazirajte (Moete reenicuzapoinjati s "Ako sam dobro razu-mio/razumjela, Vi/ti...").

T E M A


U takvim porukama opisujemo:

odreeno ponaanje koje nas ometa ili na bilo koji nain ugroava;

posljedice tog ponaanja; i

osjeaje koje je to ponaanje izazvalo.

Prema miljenju nekih strunjaka, JA-poruke zapravo mogu biti pasivne jer prepu-taju drugima da neto poduzmu za nas. Dakle, ako ih elimo uiniti aktivnima,izravnijima i na taj nain puopunijima, potrebno je da drugi znaju ono to u danoj situacijielimo. Ilustracija 2 prikazuje razliku izmeu pasivnih i aktivnih prijedloga.

Vjetine prezentacijeIako je prezentacija u svom najjednostavnijem obliku svaki

izraaj misli ili osjeaja primatelju poruke, u dananje je vrijemerazvila znaenje prikazivanja neke koncepcije skupini ljudi zaintere-siranih za odreenu temu.

Kljune sastavnice uspjene prezentacije su tema, vrijeme, svrhai publika.

TemaPrezentacija se moe usredotoiti na niz predmeta, pitanja i tema.

Brojni su razlozi za razliit odnos prezentatora i publike prema temi.Postoje tri situacije vezane uz razinu prezentatorovog poznavanjateme i upoznatosti publike s njome:

prezentator je dobro, ali je publika slabije upoznata s temom;

publika je dobro, ali je prezentator slabije upoznat s temom;

publika i prezentator jednako su dobro upoznati s temom.

ILUSTRACIJA 1

Opisne - Kada opisujemo svoj doivljaj,omoguujemo drugome da naui neto o ljudimaopenito. Nasuprot tome, kada sudimo ili nastojimoneto protumaiti, poveavamo vjerojatnost obram-benog ponaanja.

Konkretne - Uvijek se usredotoite na ono to semoe promijeniti, a klonite se onoga to bi se mogloprotumaiti kao napad na osobnost neke osobe.

Konstruktivne i odmjerene - Uvijek vodite rauna omogunostima i potrebama primatelja.

Korisne - Savjete usmjerite na ponaanje koje jemogue promijeniti. Ne kritizirajte ponaanje kojepojedinac jednostavno ne moe promijeniti (npr.mucanje).

Pravodobne - Povratne informacije su djelotvornijekada su neposredno vezane uz neko nedavno pona-anje, a ne uz neto od ega je prolo puno vremena.

eljene - Povratne informacije zaista su djelotvornesamo ako ih primatelj eli uti. Najdjelotvornije suonda kada primatelj sam oblikuje pitanja kojima seprovjerava uinak odreenog ponaanja.

Provjerene - Vano je da i poiljatelj i primateljpovratnih informacija mogu provjeriti sadrajporuke. To se moe postii ako primatelj svojimrijeima ponovi odreenu poruku. Na taj se nainizbjegava nesporazum, a u tome sudjelovati mogu iostali lanovi tima.

Djelotvorne povratne informacije moraju biti:

Korisne web adrese www.idebate.org

www.ukans.edu/cwis/units/coms2/vpa/vpa.htm

www.public-speaking.org

www.mts.net/~infopak/PAGE4.html

T E M A


VrijemeVremenski okvir za prezentaciju esto ovisi o publici ili o vanjskom imbeniku (npr.

upravi ili organizatoru neke konferencije). Ustroj prezentacije treba oblikovati tako da sekljune poruke prezentacije mogu prenijeti u razliitim vremenskim trajanjima.

SvrhaPrezentacija ima dvije glavne svrhe: otvorenu i skrivenu. Otvorena svrha jasno je

izraena: ono to elimo postii odravanjem prezentacije (npr. usmeno izvjee upravio uspjenosti tima kojim rukovodimo). Ali prezentacija ima i drugu svrhu, koja nije jasno

izraena, ve je skrivena (npr. eljeli bismo vie novca za na tim).

PublikaPublika je kljuna sastavnica uspjene prezentacije. Prije

pripreme prezentacije, kljuno je upoznati se sa sastavom publike,njihovim oekivanjima od dotine prezentacije, interesima, razinompoznavanja teme i njihovim otvorenim i skrivenim ciljevima.

Evo najvanijih pravila vezanih uz pristupanje ciljanoj publici:

koristite se odgovarajuim kanalima i medijima, ovisno obrojnosti odreene publike;

prezentacija treba odgovarati interesima publike;

treba se unaprijed upoznati s razinom poznavanja teme isposobnosti uenja publike;

rjenik treba prilagoditi publici kako bi se izbjeglo spominjanjenepoznatih pojmova ili neobjanjenih skraenica;

mjesto dogaanja i oprema trebaju odgovarati vrsti prezentacije.

Ako se prekri i jedno od navedenih pravila, proces uenja moese znatno oteati.

ak i izvrstan prezentator/moderator/trener, strunjak zaodreenu temu, treba uvijek biti pripremljen i izbjegavatiimprovizaciju. Priprema nuno ukljuuje detaljan plan prezentacijete odgovarajue materijale i vizualna pomagala.

ILUSTRACIJA 2

PASIVNO

Ljutim se kada me prekida u razgovoru...

Teko mi je kada mi ne javi kada e doi kui.Tada se osjeam...

AKTIVNO

...stoga predlaem da mi dozvoli da zavrim.

...bilo bi mi lake kada bi mi javio/la kada dolazikui.

Pasivna i aktivna komunikacija

Upute za davanje korektivnepovratne informacije Treba ju izraziti prijateljskim tonom,

obzirno prema osobi kojoj jeupuena.

Treba biti povezana uz potvrdnupovratnu informaciju.

Treba biti kratka i izravna.

Ne smije biti usmjerena na osobineodre ene osobe, ve na njezino po-naanje.

Treba ju izraziti u ogranienoj kolii-ni. Preplavljivanje osobe povratniminformacijama moe oteati razumi-jevanja i obradu prenijetih informaci-ja.

Drugog sluatelja treba pozvati dadade svoju povratnu informacijuodnosno dodatno gledite.

Drugog sluatelja treba potaknuti i daotkrije druge mogue naine posti-zanja odre enih ciljeva.

T E M A


ILUSTRACIJA 3

ODABIR KOMUNIKACIJSKOG KANALA

Pisanim oblikom lake je:

iznositi sloene podatke (propisi, zakonski akti,izvjea),

smanjiti vjerojatnost izraavanja negativnihosjeaja.

Usmenom komunikacijom lake je:

uvjerljivo upotrijebiti osjeaje,

usmjeriti pozornost sluatelja,

odgovoriti na pitanja, rijeiti sukobe, postii sug-lasnost,

prilagoditi ideje reakcijama sluatelja,

dobiti trenutan odgovor (feedback).

Spajanjem ovih dvaju kanala govornik moe iskoristi-ti prednosti oba oblika, ali se treba pobrinuti da seoni meusobno nadopunjuju, a ne izazivaju suprot-stavljena shvaanja ili smetnje.

RAZRADA STRATEGIJE PREZENTACIJE

Prilagodba teme sluateljima:

Koliko sluatelja je ve upoznato s temomprezentacije?

Koliko im je ona vana?

Kakva su njihova miljenja i stavovi o temi?

U kakvom je stanju/raspoloenju sluateljstvo?

Poetak prezentacije: Recite sluateljima o emu eteim govoriti.

Pozdrav, uvod (zaponite nekom iznenaujuomili aljivom tvrdnjom, priom ili alom vezanomuz temu, provokativnim pitanjem ili dobroodabranim citatom)

Tema (naziv/tema vae prezentacije)

Cilj (svrha prezentacije)

Kratki prikaz (glavna pitanja koja prezentacijaobrauje)

Trajanje (duljina prezentacije)

Pitanja (kada sluatelji mogu postavljati pitanja)

Sr prezentacije: Recite im ono to ste im obeali.

Navedite naslov i kljunu poruku te na kraju svakecjeline zatraite povratnu informaciju.

Odaberite informacije (jednostavne, konkretne,slikovite).

Organizirajte informacije.

Naglasite cilj izlaganja.

Iznesite pozitivne argumente.

Povremeno saimajte cjeline.

Analizirajte mogue prigovore.

Zavretak prezentacije: Recite im o emu ste imgovorili.

Napomenite da je prezentacija pri kraju.

Iznesite saetak.

Iznesite zakljuak.

Dovrite prezentaciju (vratite se na poetakprezentacije, zavrite pozitivnom, ivahnomslikom ili recite sluateljima to su vaaoekivanja).

Pozovite ih da postavljaju pitanja.

Koraci u pripremi i izvoenju prezentacije

T E M A


PravilaNa sastancima, radionicama i otvorenim raspravama vrlo je vano na samom poetku

postaviti jasna pravila i pozivati se na njih kada je to potrebno (naglasiti koliko jevremena predvieno za prezentacije, raspravu, pitanja, itd.).

Materijali i vizualna pomagalaPravila za pripremu materijala:

uinite ih privlanima i laganima za itanje (krupna slova, natuknice, crtei,ogranien broj boja);

ako je mogue, koristite raznolika pomagala (flipchart, folije za grafoskop, tiskanematerijale)

Neka pomagala s popisa u lijevom okviru, iako su sva u uporabi,odgovaraju i koriste se u gotovo svakoj prilici - flipchart, grafoskop itiskani materijali.

FlipchartFlipchart je izuzetno korisno vizualno pomagalo. Radi se o stalku

na kojem se nalaze deblji papiri formata A1, suvremenog ekvivalentaranijeg "newsprinta", na kojem su koriteni listovi tankog papira.Flipchart ima nekoliko namjena: prikupljanje ideja sluatelja, crtanjegrafikona ili organigrama, popisivanje zadataka u vjebama, lije-pljenje papiria, ispisivanje plana rada, crtanje piktograma, skica iraznih drugih umjetnikih oblika.

Tri su vrste velikih bijelih papira za flipchart s obzirom na vrijemepotrebno za njihovu pripremu za prezentaciju:

gotovi - ilustracije i tekst pripremljeni su prije prezentacije i na flipchart se vie nita ne dopisuje;

polugotovi - vizualni materijali pripremljeni su unaprijed i doda-ju se tijekom prezentacije;

improvizirani - po flipchartu se spontano pie i crta tijekom prezentacije (napomena: prije prezentacije ipak treba pomno razmisliti o onome to e se na papir staviti).

ILUSTRACIJA 3 (NASTAVAK)

Odgovaranje na pitanja:

Napomenite da ete na pitanja odgovarati na krajuprezentacije.

Tijekom prezentacije ponekad zastanite i samipostavite pitanje za koje mislite da bi ga sluateljimogli imati, te na njega odgovorite.

Dok se postavljaju pitanja, ne kimajte glavom i neskreite pogled, ve tu osobu gledajte u oi.

Ako trebate smisliti odgovor, ponovite ili izrecitepitanje drugim rijeima.

Odgovore treba povezati s onim to je reeno uizlaganju.

Odgovore treba proiriti na cijelu publiku.

Ako je pitanje neprijateljsko i napadako, preob-likujte ga na neutralan ili pozitivan nain.

Ako ne znate odgovor, recite to i obeajte da eteprovjeriti odnosno potraiti odgovor.

Kada su sva pitanja obraena, jo jednomzaokruite svoje izlaganje kratkim saetkom.

Koraci u pripremi i izvoenju prezentacije

Uobiajena pomagala zatrening audio-kazetofon

dijaprojektor

kombinirani audio i dijaprojektor

raunalo

flipchart

tiskani materijali

interaktivni video-zapis

fiziki predmeti

grafoskop

video

LCD-projektor

bijela ploa za pisanje

T E M A


Sve tri spomenute metode zahtijevaju intenzivne pripreme iplaniranje, a u pripremu i prikazivanje sadraja na flipchartu valjauloiti puno truda. Takav e vidljiv trud publika izuzetno cijeniti.Desni okvir nudi savjete za uspjeno koritenje flipcharta.

GrafoskopGrafoskop je elektronika inaica flipcharta. Postoje neka vana

pravila kojih se treba pridravati kada ga koristite za prezentaciju:

pokazujte po foliji, a ne po platnu;

ugasite grafoskop im zavrite s pojedinom folijom;

imajte na umu da paljenje/gaenje grafoskopa u kratkim raz-macima ometa praenje prezentacije, pa to nemojte initipreesto.

Tiskani materijaliTijekom prezentacije tiskani materijal moe imati razliite uloge.

To je vizualno pomagalo za one koji ue kroz vieno. Nakonprezentacije, tiskani materijal moe posluiti kao podsjetnik nasadraj i na njezine najvanije toke. Ilustracija 4 prikazuje razliitevrste tiskanih materijala prema njihovoj namjeni i obliku.

Ovi oblici nisu uzajamno iskljuivi. Neke vrste tiskanih materijalamogu se kombinirati prema konkretnoj prezentaciji i u skladu spotrebama publike. Tiskani materijali razlikuju se i prema nainunjihove razdiobe.

ILUSTRACIJA 4

Tiskani materijal za vjebe koristi se kao podlogaza pojedinani ili skupni rad. Popunjavanje takvihmaterijala dio je uenja. U ovoj su kategoriji for-mulari za proraun, prikazi financiranja udruga iupitnici.

Tiskani materijali s popisom sadre jednostavanpopis pitanja kojima se treba pozabaviti tijekomtreninga. Takav se tiskani materijal moe povezatis prethodnim dijelovima prezentacije, jer ponavljapitanja ili informacije i zatim od sudionika trai daih nadopune vlastitim idejama.

Tiskani materijal za raspravu nudi neke ideje zaraspravu u skupini. Sadraj takvog tiskanog materi-jala navodi prijedloge ili sporne izjave, a ne infor-macije. To moe biti crte, organogram ili plankojim se potie rasprava.

Mnemoniki tiskani materijali su inaica onih spopisom. Mnemonike metode (metodezapamivanja) omoguuju publici zapamtitinajvanije dijelove prezentacije.

Tekstualni tiskani materijali daju iscrpne informa-cije o temi. Ova vrsta tiskanih materijala moe bitipotpuno neovisni materijal - ne treba nuno bitipovezan s treningom. Uz paljivu pripremu, ovainformacija moe se pretvoriti i u zasebnu pub-likaciju.

Pomoni tiskani materijali ne odnose se nasadraj prezentacije, ali ju ipak mogu korisnodopunjavati. Takvi tiskani materijali moguopisivati pojedine uloge za igru uloga, sadravatiupute za simulaciju ili smjernice za vjebezagrijavanja ili ocjenjivanje.

Vrste tiskanih materijala

Savjeti za izradu flipcharta Svakom flipchartu dajte neko ime.

Koristite debele flomastere; slova treba-ju biti vidljiva s udaljenosti od 10 m.

Koristite velika poetna slova, radiboljeg uinka.

Mijenjajte boje (npr. jedan red crve-nom, sljedei plavom bojom, itd.).

Ilustrirajte stranice flipcharta crteimaili krunim, kvadratnim i slinimoblicima.

Izbjegavajte cjelovite reenice.

Flipchart nije boino drvce - nekoristite sve mogunosti odjednom.

Kombinirajte flipchart s tiskanimmaterijalima koje ste pripremili.

Svaku stranicu iskoristite do kraja,kako biste dokazali da svojuprezentaciju shvaate ozbiljno.

Izbjegavajte flomastere koji se razlije-vaju kroz papir.

Olovkom si na papiru unaprijedupiite napomene. Publika ih neezamijetiti.

Obraajte se publici, a ne flipchartu.

Pobrinite se da svi bez potekoamogu vidjeti sadraj flipcharta.


Komplet za trening

K O M P L E T Z A T R E N I N G : U D R U G O J R U C I

1P R E Z E N T A C I J A I K O M U N I K A C I J A 21

Vjeba 1: U drugoj ruci

Opis: Otvaranje prema novim oblicima komunikacije

Sudionici: Pojedinano

Trajanje: 5 minuta

Materijali: Samoljepivi papirii

PostupakPodijelite svim sudionicima samoljepive papirie i zamolite da se na njih potpiu, ali

suprotnom rukom od one kojom se inae potpisuju.

RaspravaJe li vam ovo novo iskustvo? Kako vam se inilo? Jeste li ikada vjebali pisanje

suprotnom rukom? to mislite na koji je nain to povezano s komunikacijom? Jeste li dosada pokuavali komunicirati na neki novi nain?


K O M P L E T Z A T R E N I N G : Z R C A L O

Vjeba 2: Zrcalo

Opis: Osvjeivanje neverbalne komunikacije

Sudionici: U parovima

Trajanje: 20-30 minuta

Postupak

1 Podijelite sudionike u parove i objasnite im da e im ova vjeba pomoi da vide torade sa svojim tijelom dok razgovaraju s drugima. Neka sami odlue tko e glumi-ti zrcalo, a tko e priati neku priu (primjerice, neto to se dogodilo toga jutra).

2 Nakon dvije minute dajte im znak da zamijene uloge. Zrcalima objasnite da mora-ju odraavati neverbalne znakove osobe koja pria priu. 3 Kada su svi sudionici izmijenili obje uloge, slijedi skupna rasprava.

RaspravaPo zavretku ove vjebe vrlo je vano sudionicima dati mogunost da izraze kako su

se osjeali tijekom ove vjebe, to su sve zamijetili, jesu li nauili neto novo. Vano jerazgovarati o obje uloge. Nakon ovog dijela bilo bi dobro da voditelj/ica vjebe kaeneto o prijanjim iskustvima vezanima uz ovu vjebu te dade kratki prikaz ili podijelitiskane materijale o neverbalnoj komunikaciji. to inimo dok razgovaramo? Kakveizraze lica pravimo? to radimo s rukama i ostalim dijelovima vlastitog tijela?

2


K O M P L E T Z A T R E N I N G : V O D I S L I J E P I H

Vjeba 3: Vodi slijepih

Opis: Vjebanje vjetine sluanja i shvaanje kako drugiljudi primaju signale koje aljemo



Materijali: Prazna prostorija i prepreke (stolovi, stolci, itd.)

Postupak

1 Razdijelite sudionike u parove. Ova vjeba pomoi e nam da uvidimo na kojinain primamo znakove od drugih ljudi, koliko smo dobri u tome, ali i da vidimokoliko imamo povjerenja u to da nas drugi vode.

2 Vano je naglasiti da se vjeba provodi u potpunoj tiini. Verbalna je komunikaci-ja zabranjena. itava skupina provodi vjebu u parovima. Prvo e jedna osoba izpara voditi drugu - slijepca - te e nakon nekoliko minuta zamijeniti uloge. Pobri-nite se da se sudionici prije poetka vjebe ne dogovaraju o metodama.

3 Voditelj vjebe dodatno e oteati zadatak postavljanjem prepreka po putu (stola-ca, stolova, itd.). Vodi mora izbjegavati prepreke, istovremeno vodei rauna okretanju slijepca.

RaspravaPo zavretku vjebe potrebno je sa sudionicima porazgovarati o njihovom iskustvu

vodia i slijepca. Uz razgovor o tome kako su se osjeali i to su doivjeli, pitajte ihna koji nain je par komunicirao, koje su znakove izmjenjivali i kako.

3


K O M P L E T Z A T R E N I N G : G R U P N A S K U L P T U R A

Vjeba 4: Grupna skulptura

Opis: Uenje izraavanja osjeaja verbalnom i neverbalnomkomunikacijom

Sudionici: Skupine od 4-5 osoba


Materijali: Popis tema (npr. srea, tuga, ljutnja, itd.)

Postupak

1 Razdijelite sudionike u skupine od 4-5 osoba i svakoj skupini dajte temu na kojutrebaju izgraditi skulpturu od vlastitih tijela. 2 Za ovaj zadatak dajte im dvadesetak minuta, nakon ega svaka skupina treba pred-staviti svoju skulpturu i o njoj raspravljati. Rasprava

Nakon svake prezentacije nuno je porazgovarati i o nainu nastanka skulpture.Kako su se odvijali razgovori unutar skupine? Je li postojalo nekoliko suprotstavljenihideja? Ako jest, kako su odluili koju od njih e upotrijebiti? Je li bilo teko izvesti ovuvjebu? to su iz nje nauili?

4


K O M P L E T Z A T R E N I N G : B I T I D O B A R S L U A T E L J

Vjeba 5: Biti dobar sluatelj

Opis: Prouavanje metoda sluanja

Sudionici: Trolane skupine

Materijali: Flipcharti i flomasteri

Postupak

1 Zaponite objanjenjem uloga svakog od lanova skupine. Jedan od njih je sluateljkoji nastoji ohrabriti govornika to je vie mogue. Drugi je govornik, koji ima petminuta vremena da objasni neki problem u svom svakodnevnom radu. Trei je pro-matra, iji je zadatak uoiti da li i kako sluatelj potie ili onemoguuje govornika.

2 Dok govornik pria, promatra mora promatrati sluatelja da bi vidio kako on/apotie razgovor. Nakon pet minuta dolazi do zamjene uloga. Sljedeih pet minutasluatelj postaje govornikom, promatra sluateljem, a govornik promatraem, itako jo jedanput.

3 Na kraju vjebe neka svaki lan skupine opie svoja zapaanja o tome kako je nje-gov sluatelj poticao razgovor. Na jednu plou zapiite vrste ponaanja koja potiurazgovor, a na drugu ponaanje koje onemoguuje kvalitetan razgovor. Ilustracija5 navodi naine poticanja i onemoguavanja razgovora.

RaspravaPomae li neverbalna komunikacija razgovoru? Kakva su pitanja postavljana i kakve

su vrste tvrdnji izreene?

5


K O M P L E T Z A T R E N I N G : B I T I D O B A R S L U A T E L J

5

ILUSTRACIJA 5

DOBROM RAZGOVORU POMAE

gledanje u govornika

ohrabrivanje govornika (npr. kima-njem glavom, osmjesima, itd.)

verbalno ohrabrivanje

pokazivanje suosjeanja, strpljenja iprihvaanja

pokazivanje zanimanja

postavljanje pitanja radi traenjaobjanjenja

davanje dobrih, konkretnih i speci-finih savjeta

neprekidanje govornikova izlaganja

izbjegavanje kritike i osuivanja

stjecanje povjerenja (npr. sve to sekae ostaje strogo povjerljivo)

DOBAR RAZGOVORONEMOGUUJE

negledanje u govornika

nepokazivanje suosjeanja

nesluanje onoga o emu se govori,ili postavljanje pitanja

kritiziranje ili osuivanje govornika

previe govorenja umjesto sluanja

svaanje

prianje o sebi

obavljanje drugih radnji za vrijemesluanja, (npr. pregledavanje nekihpapira, ili vlastitih noktiju)

ismijavanje govornika, neuzimanjegovornika za ozbiljno

Utjecaji na razgovor


K O M P L E T Z A T R E N I N G : N E P O Z N A T I P R E D M E T

6

Vjeba 6: Nepoznati predmet

Opis: Selektivno sluanje i subjektivno opaanje

Sudionici: 3 dobrovoljca; ostali kao skupina

Trajanje: 30 minuta

Postupak

1 Objasnite da se igra sastoji u pogaanju tajanstvenog predmeta. Potrebna su 3dobrovoljca. Troje odabranih treba izai iz prostorije i dogovoriti se koji etajanstveni predmet opisati ostatku skupine.

2 Skupina e nastojati pogoditi o kojem se predmetu radi tako da e svakom od trojedobrovoljaca moi postaviti po jedno pitanje prilikom njihovog ulaska u prostoriju.Svaki dobrovoljac e ui u prostoriju 4 puta, to znai da skupina ima pravopostaviti ukupno 12 pitanja.

RaspravaUpitajte dobrovoljce kako su se osjeali u svojim ulogama i kakvim su im se inila

pitanja koja je skupina postavljala. Je li bilo dobrih pitanja koje je skupina propustilapostaviti? Koji su im odgovori pomogli, a koji nisu, u otkrivanju tajanstvenog predmeta?


K O M P L E T Z A T R E N I N G : D R U G I M R I J E I M A

7

Vjeba 7: Drugim rijeima

Opis: Prouavanje nedostataka i prednosti parafraziranja


Trajanje: 50 minuta

Postupak

1 Svaki od partnera u paru treba jedan drugome ukratko ispriati svoj najbolji doeknove godine u manje od 3 minute. Nakon toga, osoba koja je sluala ima najviejednu minutu za prepriavanje onoga to je ula. Voditelj/ica vjebe vodi rauna ovremenu i pljeskom daje znak kada treba prestati priati.

2 Autor prie treba zabiljeiti to je tijekom parafraziranja u prii izgubljeno iligrekom dodano.Rasprava

U raspravi je potrebno usmjeriti se na to koliko smo bili uspjeni u saimanju prie.Je li saeto prepriavanje tono odraavalo priu ili su neke stvari promijenjene? Bilo bidobro da nekoliko sudionika iznese svoje dojmove, kako bi skupina mogla dati svojeopaske.


K O M P L E T Z A T R E N I N G : P O V R A T N A I N F O R M A C I J A ( F E E D B A C K )

8

Vjeba 8: Povratna informacija(feedback)

Opis: Kako se sluiti povratnom informacijom i poboljatiraspoloenje u skupini

Sudionici: Pojedinano


Materijali: Pojedinani obrasci za povratnu informaciju

Postupak

1 Svaki lan skupine pie svim ostalim lanovima pojedinane poruke u kojimanavodi to mu/joj se svia kod te osobe, a to bi elio/eljela da ta osoba radidrukije.

2 Svatko dobiva poruke od svih ostalih. Zatim svaki sudionik, ako eli, ita sve prim-ljene poruke. Ako je potrebno, voditelj/ica pomae u pojanjavanju njihovogznaenja. Voditelj/ica treba vie puta naglasiti da je odluka o tome, to e uiniti sporukom, iskljuiva odgovornost pojedinca. Hoe li promijeniti svoje ponaanje iline?

RaspravaZavrna rasprava ovisi o tome koliko su kvalitetne bile upute i pomo voditelja u

tome da svi sudionici dobro prihvate dobivene poruke. Takoer, je li voditelj vjebeuspjeno i u pravim trenucima pomogao u preoblikovanju nekih poruka.

ILUSTRACIJA 6

Poruka za od

Cijenim, svia mi se

elio/eljela bih da drugaije

Obrazac za povratnu informaciju


K O M P L E T Z A T R E N I N G : T I I J A P O R U K E

9

Vjeba 9: TI i JA poruke

Opis: Preoblikovanje poruka kako bi one postale konstruktivnije iprihvatljivije

Sudionici: Male skupine

Trajanje: 40 minuta

Postupak

1 Razdijelite skupinu u parove koji do tada uope nisu ili su najmanje zajedno radilivjebe. Neka sudionici na papir napiu po jednu reenicu o situaciji u kojoj ih jenetko napao, optuio, prigovorio im, i to u TI obliku. Nakon toga taj papir trebajurazmijeniti s partnerom.

2 Partner treba dotinu reenicu iz TI oblika pretvoriti u JA oblik.

RaspravaNa kraju svaki sudionik moe svoju reenicu predstaviti skupini. Potrebno je uti

kako su se sudionici osjeali kada su dobili svoje JA poruke. Kakvima im se ine? Bi li sete poruke mogle izgovoriti u situaciji u kojoj su dobili TI poruke? Bi li bile djelotvorne?


K O M P L E T Z A T R E N I N G : P I T A N J E Z A T O

10

Vjeba 10: Pitanje ZATO

Opis: Razumijevanje posljedica pitanja "zato"


Trajanje: 20 minuta

Postupak

1 Podijelite skupinu u parove i dogovorite se tko e biti osoba A, a tko osoba B.

2 Osoba A postavlja tri pitanja osobi B koja zapoinju sa zato. Osoba B samo trebasasluati sva 3 pitanja i na njih ne davati odgovore. 3 Sada osoba B treba postaviti 3 pitanja koja zapoinju sa zato osobi A. Takoer,osoba A treba samo sasluati pitanja, bez odgovaranja. 4 Slijedi razgovor sa svakim parom o tome kako su se osjeali kada su uli pitanja?Jesu li eljeli na njih odgovoriti? 5 Nakon razgovora, voditelj objanjava na koji nain pitanje zato moemo preo-blikovati u pitanje koje zapoinje s, primjerice "Jeste li ... ?", "ini mi se ... ?"

"to mislite ... ?"

6 Nakon kratkog izlaganja i rasprave, osoba A i B postavljaju ista ona pitanja od rani-je, ali preoblikovana. Sada osobe mogu, ako ele, odgovarati na pitanja. Rasprava

Kako su preoblikovane inaice pitanja utjecale na nae raspoloenje? Je li bilovidljivih promjena na osobi koja je postavljala pitanje? Na osobi kojoj je pitanje biloupueno?


K O M P L E T Z A T R E N I N G : J E S A M L I T O Z A I S T A J A ?

11

Vjeba 11: Jesam li to zaista ja?

Opis: Prouavanje usmjerenosti govora i prezentacije

Sudionici: Idealno moe sudjelovati itava skupina, ovisno o veliinii o preostalom vremenu, ali prezentaciju treba odrati najmanje5 dobrovoljaca.

Trajanje: Ovisno o veliini skupine.Priprema prezentacije: 15 minutaDranje i snimanje prezentacije: dvije minute po sudioniku.Gledanje video-zapisa i rasprava: 5-7 minuta po prezentaciji

Materijali: Govornica (ili neto slino), video, video-kamera itelevizor

Postupak

1 Objasnite skupini da svatko od njih treba pripremiti prezentaciju na neku temukoju dobro poznaje, koja smije trajati najdulje 2 minute. 2 Svaka prezentacija snima se video-kamerom.

3 Nakon toga svi zajedno gledaju snimke i daju svoja zapaanja o tome to im seosobito svidjelo te to misle da bi trebalo poboljati. 4 U sluaju da vremensko ogranienje ne dozvoljava da prezentacije odre svisudionici, treba pronai dobrovoljce. Oni smiju koristiti sva raspoloiva pomagala

koja mogu pridonijeti uspjenosti samog izlaganja.

5 Po zavretku svih prezentacija, skupina e pregledati sve snimke jednu po jednu io njima raspraviti. Rasprava

Nakon pregledavanja svake pojedinane snimke, osoba na koju se snimka odnosiimat e priliku rei kako se osjeala tijekom svoje prezentacije, kako joj se ini snimka,to misli da bi trebala unaprijediti, itd. Ostatak skupine daje svoja miljenja o tome to imse svidjelo, a to misle da treba poboljati. Na kraju svake rasprave, voditelj/ica daje svojepovratne infomacije, miljenja i preporuke.


12

K O M P L E T Z A T R E N I N G : P R E Z E N T A C I J S K A P O M A G A L A

Vjeba 12: Prezentacijska pomagala

Opis: Prepoznavanje prezentacijskih pomagala

Sudionici: Skupine od 4-5 osoba

Trajanje: 60 minuta

Materijali: Pripremljeni flipchart s popisom prezentacijskih pomagala,prazni listovi, flomasteri i ljepljiva traka

PostupakSvrha ove vjebe jest potai sudionike na razmiljanje o pojedinim sredstvima koja

nam pomau pri izvoenju prezentacije. Na ovaj se nain sudionici aktivno ukljuuju usam trening, stvarajui vlastite materijale. Vjeba se moe odvijati na dva naina -metodom rada u maloj skupini, ili metodom "oglasnih ploa".

Rad u malim skupinama

1 Svaka skupina dobija ime jednog predmeta koje se moe koristiti kao prezentacij-sko pomagalo, npr. "video-kamera". 2 Zadatak skupine jest raspraviti o tome to sve moemo raditi s tim pomagalom, ukojim prigodama, te koje su njegove prednosti i nedostaci. 3 Nakon rasprave, sve ideje i opaske sudionici trebaju ispisati na veliki papir(flipchart) kako bi ih mogli kratko predstaviti ostatku skupine. Metoda oglasne ploe

1 Voditelj treninga unaprijed priprema velike bijele papire koje e rasporediti poprostoriji. 2 Svaki papir nosi naziv jednog pomagala (npr. "video-kamera", "dijapozitivi","grafoskop", itd.). Takoer, papir treba podijeliti na nekoliko dijelova: "emu slui",

"prednosti", "nedostaci", "preporuke - za to koristiti", i sl.

3 Svaka skupina treba izraziti svoje miljenje za svako pomagalo.

4 Voditelj/ica treba osmisliti neki znak kojim e sudionike upozoriti da je potrebnoproetati do sljedeeg papira odnosno oglasne ploe u nizu. 5 Vrijeme zadravanja na svakoj ploi je otprilike pet minuta, a ne preporuuje sevie od pet oglasnih ploa.Rasprava

Po zavretku primjene bilo koje od ovih metoda, svaka skupina trebala bi napravitimali prikaz onoga to su dodali svakom pomagalu. Nakon toga slijedi kratka rasprava iopaske voditelja.


P R I L O G

Flipcharti

PREDNOSTI

Prenosiv. Veliki se papiri mogulako smotati, a stalak rastaviti, toga ini jednostavnim za transport.

Ne zahtijeva struju. Za razliku odgrafoskopa, dijaprojektora, videa,itd., nije potreban strujni prikljuak,to ga ini pokretljivijim i manjeosjetljivim na nestanak struje.

Prilagodljiv. Moe se koristiti kaoprazan list papira na koji se poje-dine stavke mogu dodavati, ili kaove pripremljen list sa sadrajemkoji se moe otkrivati na nizrazliitih naina.

Iskoristiv bilo kakav papir. Sampapir za flipchart ne mora bitiposebno izraen za tu svrhu, moese koristiti bilo kakav veliki listpapira.

Jednostavna uporaba. Osimitljivog rukopisa, potrebno je vla-dati s tek nekoliko temeljnihvjetina.

Naknadno uporabiv. Svakiiskoriteni list papira moe seotrgnuti sa stalka i zadrati kaoplakat na zidu prostorije za tre-ning/sastanak.

Iskoristiv za neposredno upisivanjepodataka. Nije potrebna nikakvapriprema ako ga se eli koristiti zakratke biljeke tijekom izlaganja.

Mogue ga je postaviti bilo gdje.Listovi papira, ak i oni uobiajeneflipchart veliine A1, relativno sulagani i mogu se postaviti nazidove, vrata, ormare, ak i na zas-tore, pomou suhe, samoljepivetrake, npr. Blue Tack.

NEDOSTACI

Loe pripremljen moe izgledatinestruno. Neuglednost prikazasadraja na papiru moe smetatipublici i potkopati vjerodostojnostizlagatelja.

Nije trajan. Papir ne traje dugo, toumanjuje vrijednost pomagala akoje ono dovoljno bitno da bi ga sezadravalo i koristilo vie puta.

Lako poderiv, savitljiv i podloanprljanju. Iako je prenosiv, takoerga je vrlo lako otetiti pri prijevozuili pospremanju.

Teko je na njemu izvoditi nekeposebne metode. Postoje nekeposebne metode bitne za koritenjeflipcharta, koje mogu zahtijevatiodreenu vjetinu i spretnost.Primjerice, ako koristimo metoduotkrivanja napisa skrivenih pomousamoljepive trake ili spajalica, ilistalno vraanje na sadraj vierazliitih papira, to zahtijevaviekratno prebacivanje istih papirametodom presavijanja i velikih spa-jalica - obje ove metode mogu vrlolako poi po zlu.

Prilog: Koritenje flipcharta i grafoskopa


P R I L O G

Grafoskopi

PREDNOSTI

Veliki vizualni uinak. Kako se slikaprojicira preko izvora svjetlosti,vizualni uinak moe biti mnogojai u odnosu na relativno jedno-lian flipchart.

Iskoristivi i u osvijetljenoj prostoriji.Za razliku od dijaprojektora iaparata za projekciju filmova, pro-storija ne mora biti zamraena, aizlagatelj moe imati stalan vizualnikontakt s publikom.

Velika projekcijska povrina. Proji-cirana slika moe biti velika, stvar-na veliina ograniena samo velii-nom platna ili prazne povrine,svjetlosnom jainom projektora ivrstom lee.

Lako dostupan. Na mnogim jemjestima ova vrsta pomagala gotovojednako raspoloiva kao i flipchart;ako ne postoji tamo gdje je potreb-no odrati prezentaciju, lako jeprenosiv, osobito oni modeli koji suposebno prilagoeni za noenje.

Koritenje sjedei ili stojei. Nekiizlagatelji za vrijeme svojihprezentacija sjede, dok drugi radijestoje i/ili hodaju uokolo; grafoskopomoguuje oba naina, iako jeprvobitno zamiljeno da izlagateljuz njega sjedi.

Profesionalna izvedba. Prikazanimaterijali mogu izgledati vrlo profe-sionalno, bili oni izraeni vjetorukom, uobiajenim fotografskimmetodama, ili pak raunalnomgrafikom, to je danas najee.

Lako prenosive folije. Acetatneprozirnice koje se koriste s grafo-skopom, bile one uokvirene kaodijapozitivi ili u obliku prozirnefolije, mogu se lako prenositi umapi, torbi ili posebnoj kutiji zadijapozitive.

NEDOSTACI

Neophodan strujni prikljuak. Zarazliku od, primjerice, flipcharta,grafoskopu je za rad potreban strujniprikljuak. U veini sluajeva tonije problem, ali ponekad ipakdolazi do nestanaka struje, a katkadi utinice nisu kompatibilne sutikaem.

Stariji modeli su buni. Stariji (ilinoviji a jeftini) modeli grafoskopahlade se ventilatorom, koji estostvara buku.

Razliito stanje. Iako se grafoskopi,kao to vidimo iz lijevog popisa,mogu nai na mnogim mjestima,mnogi su od njih stariji, dugokoriteni modeli koji mogu biti uloem stanju.

Ometajui poloaj gornjeg dijelaaparata. Dio grafoskopa je i malozrcalo postavljeno na vrhu okomitogdraa; ako se ne vodi rauna orasporedu sjedenja, ovaj vrh moenekim gledateljima zakloniti dioslike na platnu.

Nesrazmjerni prikaz slike. Do nes-razmjernog prikaza dolazi kada jevrh slike na platnu vodoravno iriod podnoja slike, to se obinodogaa uslijed preotrog kuta podkojim je aparat postavljen. Ovapojava ometa prezentaciju, a nekadju je teko popraviti.

Sklonost ka gomilanju sadraja.Prozirna podloga grafoskopa s kojese prikazuju folije moe izlagateljanavesti na pretjerivanje u koliinimaterijala koji stavlja na jednu foli-ju. Velika prednost grafoskopa nje-gova je sposobnost utjecaja na pu-bliku; nagomilavanje sadraja samoe umanjiti taj utjecaj.

Prilog: Koritenje flipcharta i grafoskopa


Primjer plana treninga


P R I M J E R P L A N A T R E N I N G A

Kako izvesti trening?Ovaj primjer plana rada trebao bi vam dodatno pomoi u osmiljanju treninga o razvi-

janju vjetina prezentacije i komunikacije, koji ete izvesti koristei se razliitimdijelovima ovog prirunika i vjebama. Njihova tona uporaba, u spoju s drugimaktivnostima, treba se temeljiti na onome to znate o oekivanjima i iskustvima vaihsudionika, kao i o vremenu raspoloivom za odravanje treninga. Primjer plana rada nepredlae samo teme treninga, ve i aktivnosti koje vam mogu omoguiti interaktivnikarakter treninga.

1. dio Uvod

VRSTA SVRHA PRIJEDLOG AKTIVNOSTI

Uvod Upoznati sudionike s temom Predstavljanjetreninga i meusobno seupoznati

Oekivanja Izraziti i razjasniti oekivanja Rasprava

Objanjenje plana rada Prikazati plan i metode rada Izlaganjete ih povezati s oekivanjimasudionika

2. dio Komunikacija je...


Uvod Predstaviti pristup temi koji Vjeba 1: U drugoj rucie se koristiti tijekomtreninga

Komunikacija je... Dati konkretnije informacije Izlaganjeo tome to je komunikacija

Zavrna aktivnost Razjasniti kljune sastavnice Raspravateme

3. dio Verbalna i neverbalna komunikacija


Uvod Predstaviti glavne razlike Vjeba 2: Zrcaloizmeu verbalne i Vjeba 3: Vodi slijepihneverbalne komunikacije

Verbalna i neverbalna Dati prikaz verbalne i Izlaganjekomunikacija neverbalne komunikacije

Zavrna aktivnost Uvjebavati neka sredstva Vjeba 4: Grupnaneverbalne komunikacije skulptura

Primjer plana treninga



4. dio Prekid komunikacije


Uvod Prikazati komunikacijski um Izlaganjei prepreke u komunikaciji

Zavrna aktivnost Meusobno razmijeniti Raspravaiskustva u komunikaciji

5. dio Djelotvorna komunikacija


Uvod Predstaviti glavne sastavnice Kratka prezentacijakvalitetne komunikacije

Aktivno sluanje Informirati i razviti vjetine Vjeba 5: Biti dobaraktivnog sluanja sluatelj

Vjeba 6: Nepoznatipredmet

Vjeba 7: Drugimrijeima

Povratne informacije Informirati i razviti vjetine Vjeba 8: Povratnadavanja povratnih informacijainformacija

TI i JA poruke Informirati i razviti vjetine Vjeba 9: TI i JA porukekoritenja TI i JA poruka

Zavrna aktivnost Porazgovarati o vjetinama Raspravakoje bi svaki od sudionikaelio poboljati; ispisatiglavne zakljuke rasprave

6. dio Naela voenja razgovora


Uvod Porazgovarati o tome od Raspravaega se sastoji razgovor

Naela voenja Predstaviti kljune sastavnice Kratka prezentacijarazgovora razgovora Vjeba 10: Pitanje

ZATO

Zavrna aktivnost Meusobno razmijeniti Raspravaprimjere uspjenih ineuspjenih razgovora

Primjer plana treninga (nastavak)



7. dio Vjetine prezentacije


Uvod Predstaviti kljune sastavnice Kratka prezentacijauspjenih prezentacija

Zavrna aktivnost Raspraviti o kljunim Raspravasastavnicama i saeti glavnezakljuke

8. dio Priprema i odravanje prezentacije


Uvod Predstaviti glavne korake u Izlaganjepripremi i odravanjuprezentacije

Javni nastup Vjebati izvoenje Vjeba 11: Jesam li toprezentacije za govornicom zaista ja?

Zavrna aktivnost Saeti vane komentare i Raspravaporuke; ispisati glavnezakljuke

9. dio Prezentacijska pomagala


Uvod Dati kratki pregled glavnih Kratka prezentacijaprezentacijskih pomagala voditelja vjebe

Prezentacijska pomagala Nainiti popis najuestalijih Vjeba 12:prezentacijskih pomagala Prezentacijska pomagala

Zavrna aktivnost Nainiti popis prednosti i Rasprava i zavretaknedostataka triju glavnih ovog dijelaprezentacijskih pomagala

10. dio Zatvaranje treninga


Osobni plan Neka svaki sudionik izradi Pojedinani radosobni plan unaprjeivanjavlastitih vjetina prezentacijei komunikacije

Ocjenjivanje Prikupiti povratne informacije Raspravasudionika i ocijeniti trening

Primjer plana treninga (nastavak)


RReeggiioonnaallnnii cceennttaarr zzaattiittee ookkoolliiaa zzaa SSrreeddnnjjuu ii IIssttoonnuu EEuurrooppuu ((RREECC)) je neopredijelje-

na, nepristrana, neprofitna organizacija ija je zadaa pomo u rjeavanju problema

u zatiti okolia u Srednjoj i Istonoj Europi (SIE). Centar svoju zadau obavlja

potiui suradnju meu nevladinim udrugama, vladama i drugim zainteresiranim

subjektima, podravajui slobodnu razmjenu informacija i potiui sudjelovanje

javnosti u odluivanju o okoliu.

REC su 1990. godine utemeljile SAD, Europska komisija i Maarska. Danas su REC-

ov pravni temelj Povelja koju su potpisale vlade 27 zemalja i Europska komisija, te

Meunarodni sporazum s Vladom Maarske. Sredinjica REC-a je u Szentendreu, u

Maarskoj, a lokalni uredi nalaze se u svakoj od 15 zemalja korisnica u regiji SIE, a

to su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, eka Republika, Estonija, Hrvatska,

Latvija, Litva, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Srbija

i Crna Gora.

Najnoviji donatori su Europska komisija i vlade Albanije, Belgije, Bosne i

Hercegovine, Bugarske, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske,

Italije, Japana, Jugoslavije, Kanade, Latvije, Litve, Nizozemske, Njemake, Poljske,

Sjedinjenih Amerikih Drava, Slovenije, vedske, vicarske i Ujedinjenog

Kraljevstva, kao i druge meuvladine i privatne ustanove.

rec-prezentacija i komunikacija.pdf

Documents