razvojna strategija opĆine gornji mihaljevec 2016. … · bazirane na visokoj dodanoj vrijednosti...

RAZVOJNA STRATEGIJA

OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC

2016. – 2020.

Zagreb, kolovoz 2016.

Razvojna strategija općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020.

2

Projekt:

RAZVOJNA STRATEGIJA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC 2016. - 2020.

Naručitelj:

OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC

Izvršitelj:

EUFONDIA d.o.o.

Graščica 36

10 000 Zagreb

Tim za realizaciju:

1. Dražen Breglec

2. Helena Valentić

3. Antonio Klobučar (vanjski suradnik)

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(Izrada Plana razvoja Općine Gornji Mihaljevec / Sastavljanje i ažuriranje planova za ravoj

jedinica lokalne samouprave)

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja


3

UVODNA RIJEČ OPĆINSKOG NAČELNIKA

Drage sumještanke i sumještani općine Gornji Mihaljevec,

pred Vama se nalazi Strategija razvoja Općine Gornji Mihaljevec za razdoblje od 2016. do

2020. godine.

Strategija razvoja je najvažniji dugoročni planski dokument općine, jer se njime strateški i

akcijski određuje u kojem pravcu ćemo usmjeriti naše napore za gospodarskim, komunalnim i

društvenim razvojem i kako ćemo zacrtane ciljeve postići. Kroz strategiju smo se još jednom

suočili s našim realnim potrebama i razvojnim potencijalima. Odredili smo našu razvojnu

viziju do 2020. godine u kojoj naglašavamo nužnost za održiv razvoj, razvoj poljoprivrede

bazirane na visokoj dodanoj vrijednosti te razvoj malog poduzetništva i ruralnog turizma kao i

razvoj društvenih sadržaja koje ćemo unaprijediti. Naša vizija, kao i cijeli dokument,

Strategija razvoja općine Gornji Mihaljevec, je ambiciozna ali dostižna i realna.

Konkretnim mjerama i projektima koje smo ovim dokumentom definirali postići ćemo zamah

u razvoju naše općine i ispunjene zacrtane vizije. Da bi ova strategija bila realna, bilo je

potrebno odrediti i izvore sredstava, pri čemu smo se jasno opredijelili da ćemo zacrtane

ciljeve postići financiranjem projekata kroz EU fondove. Međutim, ova namjera zahtjeva

temeljitu i sustavnu pripremu projekata, na čemu smo već počeli raditi.

Strategija općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020. nije samo popis lijepih želja ili studija koju

JLS treba imati "reda radi". Samoj izradi dokumenta posvetili smo značajnu pažnju i uložili

trud u promišljanje naših potencijala i razvojnih prilika. Stručni nositelj izrade strategije

razvoja općine Gornji Mihaljevec 2016. - 2020. je tvrtka Eufondia d.o.o. iz Zagreba, a 100%

troška izrade strategije također smo isfinancirali putem EU fondova. U njenu izradu uključili

smo naše mještane, održali jednu javnu radionicu kao i javnu raspravu.

Svima koji su dali svoj doprinos u izradi ovog dokumenta ovim putem iskreno zahvaljujem.

Nadam se i pozivam naše sumještane kao i sve dobronamjerne ljude iz gornjeg Međimurja da

prate provedbu projekata iz strategije i da svojim idejama i inicijativama aktivno sudjeluju u

njenoj realizaciji, na dobrobit sviju nas i cijelog našeg kraja.

Načelnik Općine Gornji Mihaljevec

Goran Lovrec


4

UVODNO O RAZVOJNOJ STRATEGIJI

Razvojna strategija općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020. temeljni je strateški planski

dokument koji analizira stanje područja te definira ključne razvojne pravce određivanjem

vizije, ciljeva, prioriteta i mjera, koji zajedno trebaju doprinijeti ispunjenju zacrtanog razvoja

Općine.

Razvojnu strategiju izradila je tvrtka EUFONDIA d.o.o. iz Zagreba, a uključivala je

sveobuhvatno sagledavanje potreba i potencijala Općine, intenzivnu izmjenu informacija i

konzultacija s čelništvom općine, prije svega s načelnikom općine. Strategija je usklađena sa

strateškim dokumentima općine Gornji Mihaljevec (Prostorni plan uređenja općine Gornji

Mihaljevec, Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine Gornji Mihaljevec),

Međimurske županije (Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013., Strateški

marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020., Strategija ruralnog razvoja

Međimurske županije iz 2015. godine) te LAG-a Međimurski bregi i doli (Lokalna razvojna

strategija LAG-a Međimurski bregi i doli 2014.-2020.).

U sklopu provedbe Strategije provedena je i jedna radionica, koja je održana 09.06.2016.

godine u društvenom domu Općine.

Strategija je predstavljena Općinskom Vijeću te je usvojena dana 02. rujna 2016. godine.

Strategija se sastoji od dva osnovna dijela: Analitičkog dijela koji obuhvaća dva poglavlja i

to: 1. Opis područja Općine i 2. Analiza razvojnih potreba i potencijala te četiri poglavlja u

kojima se definira smjer razvoja i ocjenjuju kapaciteti za provedbu Strategije, a to su: 3.

Vizija, ciljevi, prioriteti i mjere, 4. Akcijski plan provedbe Strategije, 5. Procjena sposobnosti

provedbe Strategije te 6. Financijski plan.


5

Sažetak:

1. OPIS PODRUČJA..............................................................................................................................8

1.1. Geoprometni položaj Međimurske županije i općine Gornji Mihaljevec ....................................8

1.2. Povijesni razvoj Općine .............................................................................................................9

1.3. Klimatske i geomorfološke značajke ....................................................................................... 11

1.4. Kulturna i prirodna baština ..................................................................................................... 11

1.5. Socio-demografska struktura .................................................................................................. 13

1.5.1. Broj i gustoća stanovnika ................................................................................................. 13

1.5.2. Demografska kretanja...................................................................................................... 15

1.5.3. Obrazovna struktura stanovništva ................................................................................... 16

1.5.4. Poljoprivredno stanovništvo ............................................................................................ 16

1.5.5. Tržište rada ...................................................................................................................... 17

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA ............................................................................ 18

2.1. Gospodarstvo ......................................................................................................................... 18

2.1.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora ............................................................................. 18

2.1.2. Poduzetništvo i obrtništvo ............................................................................................... 18

2.1.3. Poduzetničke zone ........................................................................................................... 19

2.1.4. Poljoprivreda ................................................................................................................... 19

2.1.5. Šumarstvo ....................................................................................................................... 19

2.1.6. Lov i ribolov ..................................................................................................................... 20

2.1.7. Energetske mineralne sirovine ......................................................................................... 20

2.1.8. Turizam ........................................................................................................................... 20

2.1.9. Članstvo u LAG-u ............................................................................................................. 21

2.1.10. SWOT analiza gospodarstva ........................................................................................... 21

2.2. Komunalna infrastruktura ...................................................................................................... 22

2.2.1. Prometna infrastruktura .................................................................................................. 23

2.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................... 23

2.2.3. Elektroopskrba ................................................................................................................ 24


6

2.2.4. Plinoopskrba.................................................................................................................... 24

2.2.5. Vodoopskrba ................................................................................................................... 24

2.2.6. Odvodnja otpadnih voda ................................................................................................. 25

2.2.7. Gospodarenje otpadom ................................................................................................... 25

2.2.8. Groblja ............................................................................................................................ 26

2.2.9. SWOT analiza komunalne infrastrukture .......................................................................... 26

2.3. Društvene djelatnosti ............................................................................................................. 27

2.3.1. Javna uprava.................................................................................................................... 27

2.3.2. Odgoj i obrazovanje ......................................................................................................... 27

2.3.3. Zdravstvo i socijalna skrb ................................................................................................. 27

2.3.4. Sport ............................................................................................................................... 27

2.3.5. Kultura ............................................................................................................................ 28

2.3.6. Društvena infrastruktura ................................................................................................. 28

2.3.7. Udruge ............................................................................................................................ 28

2.3.8. SWOT analiza društvenih djelatnosti ................................................................................ 28

2.4. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima ............................................................. 29

3. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI, MJERE I PROJEKTI OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC ......................... 32

3.1. Vizija Općine Gornji Mihaljevec .............................................................................................. 32

3.2. Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere područja s indikatorima ....................................................... 32

3.3. Identificirani projekti - sažetak ............................................................................................... 39

3.4. Bilješka i komentari javne rasprave i radionice........................................................................ 41

3.4.1. Bilješka s radionice o Strategiji razvoja ............................................................................. 41

3.4.2. Bilješka o provedenoj javnoj raspravi ............................................................................... 42

4. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE ......................................................................................... 44

4.1. Tijek provedbe unutar programskog razdoblja ........................................................................ 44

4.2. Način praćenja i procjena provedbe ....................................................................................... 45

4.3. Indikatori za mjerenje učinka provedbe .................................................................................. 46

4.4. Procjena Strategije ................................................................................................................. 47


7

5. SPOSOBNOST PROVEDBE STRATEGIJE .......................................................................................... 48

5.1. Ljudski kapaciteti za provedbu ................................................................................................ 48

5.2. Financijski kapaciteti za provedbu .......................................................................................... 48

6. FINANCIJSKI PLAN ZA IZDVOJENE PROJEKTE STRATEGIJE ............................................................. 50

6.1. Financiranje provedbe izdvojenih projekata Strategije ............................................................ 50

6.2. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu izdvojenih projekata .......................... 50

7. REZIME IZDVOJENIH PROJEKATA I PROCJENJENIH SREDSTAVA ZA NJIHOVU PROVEDBU ............ 54

7.1. Popis izdvojenih projekata ...................................................................................................... 54

7.2. Rezime potrebnih financijskih sredstava za izdvojene projekte ............................................... 54


8

1. OPIS PODRUČJA

Opis područja sadrži osnovne geoprometne, povijesne, klimatske, geomorfološke i socio-

demografske značajke te opis kulturne i prirodne baštine općine Gornji Mihaljevec.

1.1. Geoprometni položaj Međimurske županije i općine Gornji Mihaljevec

Međimurska županija smjestila se na krajnjem sjeveru Republike Hrvatske, između Drave i

Mure. Najgušće je naseljena, ali i površinom od 730 km2 najmanja županija u Republici

Hrvatskoj. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, županija ima 113.804 stanovnika.

Graniči sa Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom županijom te sa dvije članice Europske

unije, Slovenijom i Mađarskom. Ovakav prometni položaj s jedne strane predstavlja prednost

(blizina europskog tržišta), a s druge strane i nedostatak, s obzirom na postojanje šengenskog

režima na granicama sa susjednim zemljama. Može se dakle konstatirati da područje cijele

županije pa tako i Općine Gornji Mihaljevec posjeduje povoljan tranzitni geoprometni i

geopolitički položaj, a da je s druge strane to tipično pogranično područje koje karakterizira

postojanje državne granice kao fizičke prepreke u ukupnom prirodnom radijusu kretanja (Sl.

1.). Čakovec je administrativno, gospodarsko, prometno i kulturno središte Međimurske

županije. Prema NUTS kategoriji, Međimurska županija pripada Kontinentalnoj Hrvatskoj.

Čini je 3 grada (Čakovec, Prelog i Mursko Središće), 22 općine i 131 naselje.

Slika 1. Geoprometni položaj Međimurske županije

Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013.


9

Općina Gornji Mihaljevec jedinica je lokalne samouprave u Međimurskoj županiji, na njenom

zapadnom dijelu, a nalazi se na površini od 32,15 km2.

Na području Općine nalazi se ukupno 12 naselja: Badličan, Bogdanovec, Dragoslavec Breg,

Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec,

Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec. Općina Gornji Mihaljevec graniči s općinama Štrigova,

Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, a na krajnjem zapadu, u dužini od 5.051 m granice, Općina

graniči sa Slovenijom (Sl. 2.). Na tom graničnom prostoru nalazi se međudržavni granični

prijelaz Preseka – Središće ob Dravi.

Taj je prostor, u gospodarskom smislu, desetljećima uvelike bio orijentiran na susjednu

Sloveniju – od prometa robe, zaposlenja do obrazovanja i zadovoljenja ostalih potreba

građana. Prema ocjeni krajobraznih vrijednosti prostora Županije, područje Gornjeg

Međimurja ima karakter osobito vrijednog predjela, kojem u cijelosti pripada i područje

općine Gornji Mihaljevec.

Slika 2. Položaj općine Gornji Mihaljevec unutar Međimurske županije

Izvor: PPU Gornji Mihaljevec

1.2. Povijesni razvoj Općine

Prvo pismeno spominjanje Gornjeg Mihaljevca datira iz 1650. godine, kada se u Popisu župa

Zagrebačke biskupije za sabiranje milostinje za zavod Sv. Jeronima u Rimu navode imena

sela u sastavu današnje župe odnosno općine. Naselja općine većinom su nastala na

križanjima šumskih putova ili na slobodnoj zemlji uz grofovske lugarnice. Predaja govori da


10

je Gornji Mihaljevec svoje ime dobio po lugaru Mihalju. Godine 1789. Gornji Mihaljevec

dobiva status župe, a dotadašnju drvenu kapelu zamjenjuje zidana crkva Svete Katarine. Od

tada je Gornji Mihaljevec centar vjerskog, gospodarskog, upravnog i kulturnog života ovog

kraja. Od 1945. do 1992. godine naselja sadašnje općine Gornji Mihaljevec bila su u sastavu

bivše općine Čakovec, a od 1992. godine do 1997. godine u sastavu općine Štrigova.

Broj stanovnika naselja sadašnje općine Gornji Mihaljevec od 1857. do 2001. godine varirao

je između popisnih razdoblja i bilježio rast do 1948. godine, kada bilježi svoj maksimum od

3.007 stanovnika, te je od tada prisutan stalan pad broja stanovnika (Tab. 1.). Zadnji popis iz

2011. godine obuhvaćen je analizom u poglavlju 1.5.1. u sklopu analize aktualne socio-

demografske strukture.

Godine 1880. i 1890. naselja Dragoslavec Breg i Vugrišinec iskazani su u Vukanovcu, a

1900. i 1910. godine naselje Tupkovec iskazano je u Martinuševcu (Tab. 1.).

Tablica 1. Broj stanovnika na području današnje općine Gornji Mihaljevec od 1857. do 2001.

godine

OPĆINA/

naselje 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

GORNJI

MIHALJEVEC 1.715 1.431 1.884 1.953 2.160 2.336 2.393 2.589 3.007 3.003 2.852 2.634 2.388 2.227 2.046

Badličan 83 77 103 123 127 133 136 142 165 150 150 134 113 99 105

Bogdanovec 106 96 120 118 140 171 173 189 175 166 160 173 152 160 145

Dragoslavec Breg 156 150 0 0 205 207 230 216 273 264 228 213 175 158 144

Dragoslavec Selo 56 43 58 75 79 92 94 132 177 186 181 182 211 218 220

Gornja Dubrava 207 192 225 267 296 312 300 310 433 443 393 351 320 301 252

Gornji Mihaljevec 132 104 137 161 185 198 206 211 295 336 344 354 328 298 286

Martinuševec 203 112 155 128 219 225 162 193 204 204 173 169 167 147 136

Preseka 69 69 83 65 89 100 92 108 121 124 107 92 79 77 70

Prhovec 149 123 186 219 228 219 228 242 247 265 254 221 194 183 163

Tupkovec 64 65 88 75 0 0 102 110 147 148 143 128 119 103 93

Vugrišinec 191 175 0 0 267 282 296 332 311 284 279 232 200 197 168

Vukanovec 299 225 729 722 325 397 374 404 459 433 440 385 330 286 264

Izvor: DZS


11

1.3. Klimatske i geomorfološke značajke

Klima Međimurske županije u cijelosti, pa tako i mikroklima općine Gornji Mihaljevec, je

umjereno topla kišna klima (prema Köppenovoj klasifikaciji klime). Panonski klimatski

utjecaji snažniji su od alpskih, što se očituje u razmjerno vrućim ljetima i hladnim zimama.

Karakterističan je brz prijelaz iz hladnijeg dijela godine u topli, pa u ožujku dnevne

temperature mogu biti vrlo visoke; Česti su proljetni mrazovi, kao i jaki pljuskovi, a ponekad i

tuče u srpnju i kolovozu; Prema količini padalina, Međimurje pripada vlažnijim krajevima

Panonske nizine, a česte su i magle.

S obzirom da je Županija smještena na krajnjem sjeveru Hrvatske – između rijeka Mure i

Drave, nalazi se na dodiru dviju velikih morfoloških cjelina: istočnih Alpa i Panonske nizine.

Gornje Međimurje ima izrazite osobine niskog pobrđa i početak je Slovenskih gorica, tu je

smješten i najviši vrh Međimurja - Mohokos (344,5 m n/v). Donje Međimurje obilježava

nizinski reljef, blago nagnut prema istoku, u smjeru otjecanja vodenih tokova. Brežuljkasti

predio kojeg s krajnjim obroncima Alpa, čini ovaj, prostorno manji, dio Županije posve

različit od preostalog dijela županije; od krajobraznih i prirodnih obilježja do specifičnosti

ljudskog djelovanja i tipologije naseljenosti. Kao i na području Županije, prepoznatljiva

karakteristika prostora Općine je reljef koji uvjetuje sve ostale elemente u prostoru –

tipologiju naselja, hidrologiju, biljni pokrov te općeniti način korištenja prostora. Visinske

kote prostora kreću se od 200 do 330 m n/v, s višim predjelima na sjeveru Općine, a blagim

nagibom prema jugu i jugoistoku. Reljefom prevladavaju blage padine i zaravni u južnom i

zapadnom dijelu, dok se prema sjeveru pružaju strmije padine.

Hidrografska obilježja Općine ne sačinjavaju velike vodene površine, već su najznačajniji

potoci: Trnava, Zelena, Zeiza i Dragoslavec potok.

1.4. Kulturna i prirodna baština

Na području Općine nalaze se nekoliko zaštićenih kulturnih dobara:

1. Župna crkva Svete Katarine u Gornjem Mihaljevcu zaštićena je Rješenjem

Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine kao kulturno dobro prema

Zakonu o zaštiti kulturnih dobara RH ( NN br. 69/99, 151/03,157/03,87/09,

88/10,61/11,25/12,136/12 ), te je upisana u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-

1115;

2. Pil Trpeći ( Žalosni ) Krist u Gornjem Mihaljevcu, Rješenjem Ministarstva kulture,

Uprave za zaštitu kulturne baštine upisan je u Registar kao kulturno dobro pod broj Z-

6131; U cilju očuvanja ovog vrijednog spomenika kulture, za sve zahvate na “Pilu” i u

njegovoj blizini potrebno je zatražiti posebne uvjete i prethodno odobrenje od

nadležnog Konzervatorskog odjela u Varaždinu.

3. Arheološko nalazište „Veliko kamenje“ u Preseki, Stručna služba Konzervatorskog

odjela u Varaždinu preventivno je zaštitila. Upisano je u Registar kulturnih dobara, na

Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod broj P-4675;


12

Određenu baštinu na svom području koja je navedena u popisu evidentirane baštine, prema

Članku 17. važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, predstavničko tijelo Općine

može proglasiti zaštićenim, stoga je Općina .... godine pokrenula postupak za zaštitu na

lokalnoj razini za:

poklonac Srca Isusovog u Gornjoj Dubravi,

kapelica Svete Magdalene u Preseki,

kameno raspelo iz 1916. godine u Tupkovcu,

poklonac s raspelom u Vukanovcu i

poklonac Svetog Križa u Vukanovcu.

U vremenskom razdoblju nakon donošenja Prostornog plana uređenja općine srušene su

visoka prizemnica nasuprot vatrogasnog doma u Preseki i tradicijska zidana građevina u

Vukanovcu nasuprot drvene tradicijske građevine. Skulptura klečećeg Svetog Florijana iz

1860. godine smještena na srušenoj prizemnici u Preseki, preseljena je u nišu na pročelju

vatrogasnog doma.

Tradicijska stambena arhitektura u Međimurju, a tako i na području općine Gornji

Mihaljevec, nestaje i vrlo su rijetki očuvani i obnovljeni primjeri ovih građevina. Zapaženo je

da se u Prhovcu nalazi još nekoliko takvih građevina, većina njih u vrlo lošem stanju

(napuštene, neodržavane, oronule), koje danas predstavljaju neiskorišten potencijal i

bogatstvo graditeljskog nasljeđa ovog kraja (Sl. 3.). Iz tog razloga važno je pronaći način

kako ih obnoviti i staviti u funkciju da bi se trajno očuvali. Da bi se očuvalo spomeničko

nasljeđe ovog kraja, potrebno posvetiti više pažnje u postupcima obnove, uspostaviti jaču

suradnju s nadležnom ustanovom – Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, jer je od

graditeljskog nasljeđa na području Općine Gornji Mihaljevec preostao tek mali broj

primjeraka.

Na području Općine Gornji Mihaljevec nema nijedne zaštićene prirodne vrijednosti sukladno

Zakonu o zaštiti prirode. Najveći stupanj prirodnosti na području obuhvata Općine imaju

šume, odnosno autohtone šumske zajednice (hrast kitnjak, grab, bukva).


13

Slika 3. Tradicijska arhitektura Općine Gornji Mihaljevec

Izvor: Službene internetske stranice Općine Gornji Mihaljevec

1.5. Socio-demografska struktura

Temeljne odrednice socio-demografske strukture preslikavaju se u broju i gustoći stanovnika,

demografskim kretanjima, obrazovnoj strukturi, udjelu poljoprivrednog stanovništva i

obilježjima tržišta rada.

1.5.1. Broj i gustoća stanovnika

Broj stanovnika općina unutar Međimurske županije nije prostorno ujednačen, pri čemu je

najveći broj stanovnika u Gradu Čakovcu (Sl. 4.). Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine,

općina Gornji Mihaljevec broji 1.917 stanovnika koji su raspoređeni u 12 naselja. Naselja (i

infrastruktura) zauzimaju 8,35%, odnosno 268,60 ha ukupne površine Općine.

U usporedbi sa 2001. godinom, u kojoj je prema Popisu stanovništva bilo 2.046 stanovnika,

bilježi se smanjenje ukupnog broja stanovnika od 6,3%.


14

Slika 4. Prostorne raspodjele stanovništva Međimurske županije po općinama

Izvor: Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013.

Najveći broj stanovnika i kućanstava ima naselje Gornji Mihaljevec (279 stanovnika; 99

kućanstava), dok je najmanji broj stanovnika i kućanstava zabilježen u naselju Preseka (68

stanovnika; 19 kućanstava) (Tab. 2.).

Tablica 2. Broj stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica općine Gornji Mihaljevec

POPISANE OSOBE, KUĆANSTVA I STAMBENE JEDINICE, PRVI REZULTATI

POPISA 2011. PO NASELJIMA

Općina/naselje

Popisane

osobe -

ukupno

Broj

stanovnika

- ukupno

Kućanstva

– ukupno

Privatna

kućanstva

Stambene

jedinice -

ukupno

Stambene jedinice

- stanovi za stalno

stanovanje

Gornji Mihaljevec 1.960 1.917 622 622 1.031 737

Badičan 97 97 30 30 42 32

Bogdanovec 137 137 33 33 40 40

Dragoslavec Breg 133 130 45 45 153 60

Dragoslavec Selo 219 213 66 66 73 72

Gornja Dubrava 227 227 79 79 106 87

Gornji Mihaljevec 300 279 99 99 124 118

Martinuševec 128 126 37 37 47 46

Preseka 68 68 19 19 27 25

Prhovec 143 138 45 45 59 56

Tupkovec 94 89 27 27 39 31

Vugrišinec 165 165 57 57 142 66

Vukanovac 249 248 85 85 179 104

Izvor: DZS


15

Najveći broj stambenih jedinica ima naselje Dragoslavec Breg (153 stambene jedinice), dok je

najmanji broj zabilježen u naselju Preseka (27 stambenih jedinica) (Tab. 2.).

1.5.2. Demografska kretanja

Demografska kretanja stanovnika Općine, u posljednjih nekoliko godina, negativnog su

predznaka, odnosno više stanovnika je umrlo, no što je rođeno (prirodni pad) (Tab. 3.),

izuzev 2011. godine u kojoj se bilježi stagnacija. Spomenuto upućuje na zaključak da je vrlo

malo mladih ljudi koji se odlučuju na život u Općini, stoga odlaze u veće gradove u potrazi za

poslom.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, najviše je bilo osoba starijih

od 60+ godina (438), što čini 22,8% ukupnog stanovništva, od čega je osoba starijih od 75

godina bilo 137 (7,1%). S druge strane. djece od 0-6 godina bilo je tek 136, odnosno 7,1%

ukupnog stanovništva općine. Iz toga proizlazi zaključak o relativno staroj populaciji, što

upućuje na nastavak trenda prirodnog pada broja stanovnika.

Tablica 3. Prirodni prirast/pad od 2010.-2014. u općini Gornji Mihaljevec

Izvor: DZS

U 2014. godini na području Republike Hrvatske zabilježen je ukupan negativan prirodni

prirast (prirodni pad) broja stanovnika, pri čemu su samo 3 županije ostvarile pozitivan trend

(rast), a jedna od njih je i Međimurska županija kojoj pripada općina Gornji Mihaljevec.

Međutim, na području same općine Gornji Mihaljevec, kako smo prethodno pokazali, trend

smanjenja broja stanovnika prisutan je kontinuirano kroz noviju povijest Općine, da bi

trenutni broj bio jednak broju stanovnika s kraja 19. stoljeća, odnosno za trećinu manji nego

najveći zabilježen broj stanovnika iz 1948. godine.

Osnovni podaci Popisa stanovništva iz 2011. godine ukazuju na nastavak negativnih

demografskih kretanja prisutnih posljednjih nekoliko desetljeća u Općini (emigracija, stopa

mortaliteta veća od stope nataliteta). U posljednjem međupopisnom razdoblju (2001.-2011.

godine) broj stanovnika smanjen je za 129 osoba, ili za 6,3%. Najizraženiji pad zabilježen je u

Prhovcu – 25 stanovnika ili smanjenje za 15,3%, a najmanji pad u Preseki (2), Vugrišincu (3)

i Tupkovcu (4). Posljedica izrazitog smanjenja broja stanovnika u Prhovcu su mnoge

napuštene kuće i gazdinstva, većinom tipične tradicionalne ruralne arhitekture.

Unatoč stalnom smanjenju broja stanovnika, u Općini se obnavlja stambeni fond i

poljoprivredna gospodarstva pa ostaje dojam gospodarske održivosti kraja. Bez osmišljenog

lokalnog i povoljnog regionalnog i nacionalnog okruženja koji bi pokrenuli gospodarski

Godina Prirodni prirast/pad

2014. -5

2013. -18

2012. -14

2011. 0

2010. -6


16

razvoj i potaknuli prirodan rast i/ili doseljavanje, teško je očekivati pozitivne demografske

procese u ovom kraju.

1.5.3. Obrazovna struktura stanovništva

Prikazana je struktura stanovništva starijeg od 15 godina prema (ne)završenom obrazovanju

(Tab. 4.). Udio stanovništva bez škole i sa završenom osnovnom školom iznosi 49,7% je što

je u izravnoj korelaciji s velikim udjelom starog stanovništva (preko 60 godina) u ukupnom

broju stanovnika. U usporedbi s Popisom iz 2001. godine, udio stanovnika bez osnovne škole

i samo sa završenom osnovnom školom bio je 61,31%, što znači da se u razdoblju od 10

godina udio tog stanovništva smanjio za 11,61%.

Tablica 4. Stanovništvo starije od 15 godina prema (ne)završenom obrazovanju

Ukupno Bez

škole

1-3

razreda

4-7

razreda

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko

obrazovanje

Doktorat

znanosti

1.627 7 18 322 462 741 77 1

100% 0,4% 1,11% 19,79% 28,40% 45,54% 4,67% 0,06%

Izvor: DZS

1.5.4. Poljoprivredno stanovništvo

Život od poljoprivrede u općini Gornji Mihaljevec, sa kojom se ljudi tradicionalno bave kao

primarnom ili sekundarnom djelatnošću, zasniva se na kvalitetnom zemljištu, konfiguraciji

terena i pogodnoj klimi. Samim time, stanovništvo u toj djelatnosti i danas vrlo učestalo

nalazi svoju egzistenciju. Udio stanovništva Općine koji se primarno ili sekundarno bavi

poljoprivredom iznosi visokih 77,7%.

Tablica 5. Obilježja poljoprivrednog stanovništva u Međimurskoj županiji i općini Gornji

Mihaljevec

Administrativno

područje

Broj

kućanstava

Ukupno

raspoloživa

površina

zemljišta, ha

Ukupno

korišteno

poljoprivredno

zemljište, ha

Ostalo

zemljište,

ha

Broj parcela

korištenoga

poljoprivrednog

zemljišta

Međimurska

županija 20.349 34.958,60 28.901,17 6.057,43 90.102

Gornji

Mihaljevec 484 1.565,97 1.196,67 369,30 1.843

Izvor: DZS


17

1.5.5. Tržište rada

Tržište rada Općine definirano je kroz pokazatelje broja zaposlenih, nezaposlenih i

ekonomsko neaktivnih (Tab. 6.), pri čemu je vidljivo da je zaposleno 44,2% aktivnog

stanovništva, 4,9% je nezaposlenog stanovništva, dok udio ekonomsko neaktivnog

stanovništva iznosi 50,9%.

Tablica 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011.

Op

ćina

Sta

rost

Sp

ol

Uk

up

no

Za

po

sleni

Neza

po

sleni

Ekonomski neaktivni

Uk

up

no

Um

irovlje

nic

i

Oso

be k

oje

se bave

ob

aveza

ma

u

ku

ćan

stvu

Učen

ici ili

stud

en

ti

Osta

le

neak

tivn

e

oso

be

Gornji

Mihaljevec

> 15

godina

sv. 1.627 719 79 829 420 182 103 124

m 802 429 48 325 175 18 46 86

ž 825 290 31 245 245 164 57 38

Izvor: DZS

Prema područjima djelatnosti zaposlenog stanovništva prednjače: prerađivačka industrija;

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; građevinarstvo; rudarstvo i vađenje; trgovina na veliko i

malo, popravak motornih vozila i motocikala.


18

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA

Analiza se ogledava kroz prikaz trenutnog stanja, potreba i potencijala gospodarstva,

komunalne infrastrukture i društvenih djelatnosti. Ona ima za cilj ukazati na razvojne

prioritete i njihovu potencijalnu ostvarivost.

Sukladno Odluci o razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 158/13), Općina Gornji Mihaljevec je svrstana u

II skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50%

i 75% prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti općine Gornji Mihaljevec iznosi

70,01% prosjeka Republike Hrvatske.

.

2.1. Gospodarstvo

Stanje, potrebe i potencijali gospodarstva očituju se kroz analizu gospodarskih sektora,

poduzetničkih zona, gospodarskih aktivnosti te kroz prikaz članstva u LAG-u. Pri tome su

analizirane osnovne odrednice navedenih gospodarskih segmenata kao temelj daljnjih

razvojnih prioriteta Općine.

2.1.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Ključni sektor gospodarstva je primarni, dok su sekundarni i tercijarni sektor zastupljeni u

znatno manjoj mjeri. Šumarstvo i poljoprivreda najzastupljeniji su unutar primarnog sektora,

dok su unutar sekundarnog i tercijarnog sektora zastupljeni opsegom manji oblici industrije te

turizam i ugostiteljstvo.

2.1.2. Poduzetništvo i obrtništvo

Općina se nalazi u početnoj razvojnoj fazi poduzetništva i obrtništva, s obzirom na relativno

mali broj aktivnih registriranih poduzeća i obrta (ukupno 28 poduzetnika i obrtnika).

Samim time, poduzetništvo i obrtništvo nemaju dovaljan potencijal za zapošljavanje većeg

broja aktivnog stanovništva Općine. Daljnji razvoj poduzetništva i obrtništva utjecao bi na

kvalitetu života domicilnog stanovništva, zapošljavanje unutar Općine i užeg okolnog

područja te na smanjenje negativnih demografskih kretanja. Razvoj je moguć kroz direktna

poticanja početnog ulaganja kod poduzetništva i obrtništva unutar Općine Gornji Mihaljevec

ili kroz privlačenje poduzetnika i obrtnika iz susjednih općina, Međimurske županije ili šire.


19

2.1.3. Poduzetničke zone

Na prostoru Općine Gornji Mihaljevec planirana je poduzetnička zona Krč. Njena funkcija je

afirmacija gospodarskih djelatnosti za koje se pretpostavlja da bi mogle zapošljavati veći broj

ljudi. Zona je spremna za ulaganje, a nalazi se na površini od 81.000 m2, međutim osim

djelomično izgrađene komunalne infrastrukture, do sada u zoni nije privedena namjeni niti

jedna parcela. Ovdje međutim treba istaknuti da se u neposrednoj blizini Općine Gornji

Mihaljevec, na području susjedne općine Nedelišće nalaze čak 4 poduzetničke zone.

2.1.4. Poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja, definirana mikroklimom i reljefom prostora, temelji se na

voćarstvu i vinogradarstvu. Ratarska proizvodnja Općine ograničena je reljefom,

klimatskim te ekonomskim uvjetima, a dominantne ratarske kulture su kukuruz i pšenica.

Rascjepkanost poljoprivrednih gospodarstva osnovna je prepreka racionalnijem korištenju

proizvodnih potencijala. Osim usitnjenosti posjeda, veći je problem nepovezanost

proizvođača, što dovodi u pitanje ekonomičnost takve proizvodnje. Visok udio

poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini Općine (58,56%, 1883,50 ha) potencijalno

uvjetuje značajniji oblik poljoprivredne proizvodnje ili prepoznatljivih poljoprivrednih

proizvoda kroz okrupnjavanje posjeda i suradnju sa stručnim službama. Mogućnosti za

primjenu alternativne poljoprivredne proizvodnje na području Općine su velike. Glavnu

osnovu čine nezagađena tla, ljudski potencijali te privlačan krajobraz, stoga postoji

mogućnost preorijentacije u ekološku proizvodnju.

2.1.5. Šumarstvo

Općina Gornji Mihaljevec ima neznatno nižu površinu pod šumama (šumovitost) od prosječne

šumovitosti RH. Ona na prostoru Općine iznosi 32,68% (1016,11 ha) od ukupne površine

Općine, dok u RH iznosi 35% od ukupne površine države. Većina šumskih površina u

privatnom je vlasništvu. Gospodarenje šumama vrši se na osnovu gospodarske osnove, ali

samo onima u vlasništvu Hrvatskih šuma, dok je za šume u privatnom vlasništvu nužna izrada

gospodarske osnove u gospodarenju šumama.

S obzirom na postojeće stanje šumovitosti, nameću se nužni ciljevi Općine: očuvanje

bioraznolikosti, pravilno gospodarenje šumama, pošumljavanje, sprječavanje prenamjene

šumskog u poljoprivredno/građevinsko zemljište, racionalno gospodarenje šumskim

resursom, organizacija službe za stručni rad i nadzor te poticanje urbanog šumarstva, odnosno

ozelenjivanje naselja, poduzetničkih zona i zona sporta i rekreacije.


20

2.1.6. Lov i ribolov

Na području Općine Gornji Mihaljevec nalazi se lovno područje lovačkog društva “Šljuka”,

dok je ribolov zastupljen u vodotocima/potocima Trnava, Zelena, Zeiza i Dragoslavec potok.

S obzirom na postojeće stanje razvoja lova i ribolova i njihove prirodne resurse, valorizacija

tih aktivnosti ostvariva je kroz uvrštavanje u turističku ponudu Općine.

2.1.7. Energetske mineralne sirovine

Unutar Općine nalaze se dva odobrena eksploatacijska polja ugljikovodika Vukanovec i

Vučkovec, od kojih se EPU Vukanovec većinskim dijelom prostire na prostoru općine Gornji

Mihaljevec. U proteklom razdoblju – od donošenja Prostornog plana uređenja Općine do

danas, započeti su postupci koji vode ka proizvodnji eksploatacijskih polja Vukanovec i

Vučkovec. U sklopu projekta “Međimurje” planirana je izgradnja plinovoda DN 150 i

kondenzatovoda DN 50, s pratećim infrastrukturnim vodovima. Zahvati u prostoru koji se

izvode u blizini spomenutih trasa vodova, moraju udovoljiti uvjete o propisanim

udaljenostima i osiguranju zaštitnih koridora, određenih posebnim propisima.

2.1.8. Turizam

Atraktivnost krajolika sastoji se od skladnog mozaika šumskih, vinogradarskih i

poljoprivrednih površina te naselja, što je pogodan prostor za smještaj turističkih sadržaja,

prvenstveno ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta namijenjenih seoskom i izletničkom

turizmu.

Projektom “Park Mladosti” u Gornjem Mihaljevcu izgrađena je jedna od najljepših trim staza

odnosno staza zdravlja u okruženju. Staza je dužine 1.600 metara, a duž staze nalazi se 18

radnih točaka. Na stazi su izgrađena i dva drvena mosta preko potoka Zeize, kao i odmorište.

Staza je otvorena 2007. godine a dostupna je i namijenjena svim uzrastima.

Potencijalne turističke destinacije su :

obiteljsko gospodarstvo Lovrec Eduard, Preseka 22, koji posjeduje stari mlin pod

nazivom “Stari Lovrecov mlin na vodi u Preseki” na samoj granici s Republikom

Slovenijom;

kompleks “Zelena” za pješačenje i rekreaciju;

šetnica “Dragoslavec Breg”, obilježena signalizacijom, osnovana od strane udruge

“Sport za sve” Dragoslavec Breg u suradnji s mjesnim odborom Dragoslavec Breg.

Na području općine Gornji Mihaljevec djeluje nekoliko seoskih turizama poznatih diljem

Hrvatske i Slovenije, kao što su “K Jeleni” i “Štefova klet” u Gornjoj Dubravi, seoski turizam

“Klet Veselko” u Vugrišincu i seljačko domaćinstvo, vinogradarstvo i podrumarstvo

“Petković” u Dragoslavec Bregu.

Sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju

turističkih mjesta u razrede (NN, 127/07), Općina Gornji Mihaljevec proglašena je turističkim


21

mjestom i smještena u razred D turističkih mjesta, dok je naselje Gornji Mihaljevec

smješteno u razred C turističkih mjesta. Za bolje iskorištenje turističkog potencijala

povoljno bi utjecalo osnivanje turističke zajednice Općine Gornji Mihaljevec.

2.1.9. Članstvo u LAG-u

Općina Gornji Mihaljevec član je Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi koji se

prostire na području četrnaest jedinica lokalne samouprave, zapadnog i središnjeg dijela

Međimurske županije, a to su: Belica, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Mursko

Središće, Nedelišće, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti

Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova.

2.1.10. SWOT analiza gospodarstva

U sklopu analize stanja, izrađena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja (SWOT) za

područje gospodarstva općine Gornji Mihaljevec.

Snage

postojanje poduzetničke zone

sustavno obrađivanje zemljišta

tradicija bavljenja poljoprivrednom

proizvodnjom

tradicija stočarstva i peradarstva

kvalitetni pedoklimatski uvjeti za razvoj

poljoprivredne proizvodnje

kvalitetni poljoprivredni proizvodi

(nezagađenost tla i ostalih prirodnih

resursa)

tradicija poduzetništva i obrtništva

blizina toplica Sv. Martin

kvalitetna enogastronomska ponuda

početak razvoja seoskog turizma

Slabosti

nepostojeći interes za gospodarska

ulaganja (u poduzetničkoj zoni)

ograničenost (stručnih) kadrova

slaba konkurentnost malih i srednjih

poduzeća i obrta

relativno niska obrazovna struktura

većine poljoprivrednih proizvođača

visok udio ekonomsko-neaktivnog u

odnosu radno-sposobno stanovništvo

neisplativost postojeće poljoprivredne

proizvodnje

rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta

nedovoljno znanje o tehnologiji

proizvodnje za poljoprivrednu

proizvodnju visoke dodane vrijednosti

mali udio korištenja energije iz

obnovljivih izvora energije

nedostatak povezanosti poljoprivrede i

turizma s ciljem konačne ponude i

nastupa na tržištu

nepostojanje tradicije turizma

nedovoljna edukacija u turizmu

neadekvatna turistička infrastruktura

nedostatak smještajnih kapaciteta i


22

ugostiteljskih objekata

Prilike

razvoj MSP-a kroz financiranje iz

fondova EU

otvaranje novih prilika za poduzetnike u

prekograničnim suradnjama (SLO,

MAĐ)

razvoj turističkog sektora kroz EU

fondove

dostupnost sredstava iz Programa

ruralnog razvoja

dostupnost poticajnih mjera za

opremanje poslovnih zona i dodatnog

usavršavanja zaposlenika

otvaranje novih radnih mjesta kroz

razvoj turizma i MSP-a

dolazak poduzetnika u poslovnu zonu

povoljan geostrateški položaj – prilika

za intenzivniji razvoj turizma

ekološka/organska poljoprivredna

proizvodnja (bučino ulje)

uzgoj sjemenskih proizvoda na

adekvatnim površinama (omeđenim

zemljištima)

općeniti razvoj proizvodnje robe visoke

vrijednosti

razvoj selektivnih oblika turizma

razvoj lovnog i ribolovnog turizma

turistička valorizacija starih mlinova

funkcionalno-turističko povezivanje s

toplicama Sv. Martin

edukacija stanovništva za rad u turizmu

Prijetnje

nefunkcionalna/prazna poduzetnička

zona

nepostojanje slobodnih poljoprivrednih

zemljišta za daljnju proizvodnju

elementarne nepogode

onečišćenje okoliša (poljoprivrednog

zemljišta)

depopulacija stanovništva

emigracija radno-sposobnih i stručnih

kadrova

nekonkurentnost poljoprivrednih

proizvoda na tržištu RH i EU

konkurencija poduzetničkih zona u

užem i širem okruženju

nekonkurentnost poduzeća i obrta na

tržištu RH i EU

neusklađenost tržišta rada sa potrebama

gospodarstva

nekorištenje financijskih sredstva iz

fondova EU za jačanje gospodarskog

sektora

nepripremljenost poduzetnika za

korištenje fondova EU

siva ekonomija

odmak od razvoja turizma, edukacije

stanovništva u turističkom sektoru i

izgradnje turističke infrastrukture

2.2. Komunalna infrastruktura

Razvijena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i neophodan

preduvjet

razvoja. Bez razvijene infrastrukture, što uključuje prometnu, komunalnu i informacijsko-

komunikacijsku infrastrukturu, razvoj je uvelike otežan.


23

2.2.1. Prometna infrastruktura

Naselja općine Gornji Mihaljevec dobro su međusobno povezana i uključena u ukupni

prometni sustav Međimurske županije.

Područjem Općine prolaze tri županijske ceste:

županijska cesta Ž2001 rubno prolazi Općinom,

županijska cesta Ž2009 povezuje Općinu u pravcu sjever – jug sa susjednim općinama

Štrigova i Nedelišće te županijskim središtem Čakovec

županijska cesta Ž2011 međusobno povezuje dva najveća naselja Općine, Gornji

Mihaljevec i Gornju Dubravu.

Općina Gornji Mihaljevec je 2008. godine izvršila primopredaju Županijskoj upravi za ceste

Međimurske županije slijedeće dionice ceste:

LC 20055 Vukanovec – Gornja Dubrava – L20005

LC 20057 Dragoslavec Breg – Dragoslavec Selo

LC 20059 Prhovec – Preseka – GP. R. Slovenija

LC 20062 Vugrišinec – Prekopa

LC 20075 Prhovec – Sveti Urban

Na županijske ceste veže se mreža lokalnih cesta i nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i

poljskih putova). Mrežu nerazvrstanih cesta na području Općine Gornji Mihaljevec čine

nerazvrstane ceste koje služe za promet motornih i nemotoriziranih vozila, a to su:

nerazvrstane ceste 1. kategorije - nerazvrstane ceste koje su pretežno asfaltirane,

ceste unutar naselja te nerazvrstane ceste koje povezuju naselja ili njihove dijelove.

Njihova dužina na području općine je 27,137 km.

nerazvrstane ceste 2. kategorije - pretežno šljunčane ceste i ceste koje povezuju

ceste 1. kategorije. Njihova dužina na području općine je 14,232 km.

nerazvrstane ceste 3. kategorije - pretežno poljski i šumski putevi. Njihova dužina

na području općine je 46,512 km

Stanovništvo Općine autobusnim je linijama povezano sa županijskim središtem, Čakovcem.

2.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Naselja Općine su na središnji TK centar Čakovec vezana pristupnom telekomunikacijskom

mrežom preko telefonskih centrala Gornji Mihaljevec i Prhovec, a preko njega magistralnim i

međunarodnim vodovima sa državom i međunarodno. Pristupna mreža izgrađena je

kombinirano: zračno na stupovima i podzemno. Mjesne centrale Gornji Mihaljevec i

Prhovec digitalne su tehnologije i omogućavaju sve PSTN i ISDN usluge. Na matičnu

centralu AXE-10 vezane su svjetlovodnim kabelom. Korisnički vodovi izrađeni su od kabela s

bakrenom žicom. Instalirani kapacitet centrala u G. Mihaljevcu i Prhovcu iznosi 1.360


24

priključaka, a na njih je priključeno 990 korisnika. Na području općine ne postoji razvijena

širokopojasna telekomunikacijska infrastruktura u tehnologiji FTTH (optička vlakna).

2.2.3. Elektroopskrba

Područje Općine Gornji Mihaljevec opskrbljuje se električnom energijom iz mreže preko 20

trafostanica naponskog nivoa 10/0,4 kV od kojih su pet zidanih, osam betonskih, šest

aluminijsko-rešetkastih i jedna željezno-rešetkasta trafostanica. Ukupna instalirana snaga

postojećih trafostanica iznosi 2010 kVA. Područje Općine pokriveno je mrežom zračnih i

kabelskih vodova, osim Dragoslavec Brega, gdje je 12 domaćinstava i Gornje Dubrave, gdje

je jedno domaćinstvo bez električne energije.

2.2.4. Plinoopskrba

Na području cijele Općine izvedena je plinska distributivna mreža čija trasa prolazi duž

glavnih prometnica Općine. Napajanje mreže omogućeno je s dva pravca i to plinskim

prstenom preko redukcijskih stanica u Lopatincu i Križopotju. Plinska mreža izvedena je od

polietilena. Pritisak u plinskoj mreži je 3 bar-a, a redukcija na potrebni radni tlak plinskih

trošila provodi se prije ulaska plina u samu građevinu. Na plinsku mrežu priključeno je 139

potrošača od kojih 127 domaćinstava i 12 pravnih subjekata.

2.2.5. Vodoopskrba

Na području Općine izgrađena je vodovodna mreža u svim naseljima, a trase opskrbnih

cjevovoda naselja u pravilu se poklapaju s trasama prometnica. Na javnu vodovodnu mrežu

priključeno je 85% domaćinstva Općine.

Osim vodoopskrbnog sustava Međimurja na području Općine ima nekoliko nezavisnih

sustava kojim se pojedina domaćinstva snabdijevaju vodom crpljenjem iz bunara (Prostorni

plan uređenja općine Gornji Mihaljevec iz 2005. godine). Zdravstvenu ispravnost vode za

piće iz javne vodovodne mreže kontrolira laboratorij Međimurskih voda, dok vodu iz bunara

kontrolira Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije.

Za vodoopskrbu naselja u općini Gornji Mihaljevec koristi se vodocrpilište “Nedelišće”, a

područje Općine pripada III. vodoopskrbnoj zoni. Na području Općine ne postoji

vodospremni prostor već u tu svrhu služi vodosprema “Mohokos” kapaciteta 750 m3.

Ukupna dužina mreže je 14.628 m, sa 70 hidranata i 11 zasunskih okana. Godišnja potrošnja

vode je 64.870 m3.


25

2.2.6. Odvodnja otpadnih voda

Ne postoji sustavno riješena odvodnja naselja na području Općine već se odvodnja fekalnih

voda domaćinstava rješava septičkim jamama, dok se oborinske vode odvode površinskim

tokovima (cestovnim rigolima, sustavom otvorenih kanala).

“Studija odvodnje Međimurja” kao strateški dokument Međimurske županije donosi prijedlog

rješavanja sustava odvodnje na području cijele Županije, a donesena je 2002. godine. Svrha

izrade Studije odvodnje Međimurja bila je : definirati stanje odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda i dati načelne i okvirne smjernice poboljšanja funkcioniranja postojećih

odvodnih sustava; dati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu količina, vrsta i prostornog

rasporeda otpadnih voda; definirati ograničenja ispuštanja otpadnih voda i traženu razinu

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; dati prijedlog rješavanja odvodnje otpadnih voda na

cjelokupnom području Međimurske županije; dati procjenu ekonomskih i tehničkih

vrijednosti odvodnje otpadnih voda; definirati pilot projekte koji će poslužiti kao osnova za

provjeru predloženih postavki odvodnje, a posebno tipa i načina odvodnje pojedinih naselja.

Stanje tehničke dokumentacije Studije odvodnje Međimurja prema Društvu građevinskih

inženjera i tehničara Međimurja:

gotovi glavni projekti s građevinskom dozvolom - Grad Čakovec, Pribislavec,

Mačkovec, S. Ves, Mihovljan, Grad Prelog i Grad M. Središće, Donji Kraljevec,

Kotoriba, Nedelišće, Strahoninec, Šenkovec i Vratišinec

glavni projekti u izradi - Sv. Martin na Muri, Novo S. Rok, Krištanovec, Ivanovec i

Goričan

gotovi idejni projekti - Štrigova, M. Subotica, Podturen i kolektorski sustav Prelog -

D. Dubrava - Kotoriba

idejni projekti u pripremi - Knezovec, Belica, Slemenice - Žiškovec, Štefanec, Dravski

bazen grada Čakovca, općine Orehovica i Nedelišće (osim naselja Nedelišće), te UZP-

a Belica, Novo S. na Dravi, Podbrest, D. Dubrava, M. Središće, D. Kraljevec, Goričan

i Gornji Mihaljevec.

Za rješavanje pitanje odvodnje otpadnih voda na području cijele Međimurske županije nositelj

je poduzeće Međimurske vode d.o.o., koje je u suvlasništvu Općine Gornji Mihaljevec.

2.2.7. Gospodarenje otpadom

Na području Općine Gornji Mihaljevec sva naselja su uključena u sustav organiziranog

skupljanja komunalnog otpada. Skupljač komunalnog i neopasnog otpada s područja općine

Gornji Mihaljevec je EKO FLOR PLUS d.o.o. iz Oroslavlja. Prihvat, obrada, zbrinjavanje i

odlaganje komunalnog i neopasnog opada te skladištenje opasnog otpada vrši se na

odlagalištu u Karlovcu.


26

2.2.8. Groblja

Na području cijele općine Gornji Mihaljevec postoji samo jedno groblje, a smješteno je u

samom općinskom središtu Gornjem Mihaljevcu. Ovo groblje nalazi se izvan granica

građevinskog područja.

Groblje zadovoljava potrebe za naredno razdoblje, jer je za potrebe proširenja osiguran

rezervni prostor za tu namjenu, a do njega je uređen prilaz, osigurana su parkirališna mjesta te

izgrađena grobna kuća.

2.2.9. SWOT analiza komunalne infrastrukture

U sklopu analize stanja, izrađena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnja (SWOT) za

područje komunalne infrastrukture općine Gornji Mihaljevec.

Snage

kvalitetna prometna povezanost sa širom

regijom

blizina regionalnih centara Čakovca i

Varaždina

visok stupanj pokrivenosti

elektroopskrbom, plinoopskrbom,

vodoopskrbom

Slabosti

pogranično područje – marginalizacija

ograničenja prolaza prometnih pravaca

prema Sloveniji

neodgovarajući sustav javnog prijevoza

neizgrađen sustav odvodnje i

pročišćavanja voda

nesanirana ilegalna odlagališta otpada

nedostatak pješačko-biciklističkih staza

neadekvatna prometna i smeđa

signalizacija

nedostupnost širokopojasnog Interneta

Prilike

financiranje nerazvrstanih cesta iz

fondova EU

mogućnost prekogranične suradnje sa

Slovenijom i Mađarskom (sustav

odvodnje i pročišćavanja voda)

u pripremi Plan razvoja širokopojasnog

Interneta

prometno i funkcionalno povezivanje sa

Slovenijom

izgradnja pješačko-biciklističkih staza

Prijetnje

dugoročne posljedice

marginalnog/pograničnog područja

nekorištenje financijskih sredstava iz

fondova EU

izostanak financijskih sredstava za

izgradnju sustava odvodnje i

pročišćavanja voda

dugoročno neulaganje u prometnu

infrastrukturu

stagnacija razvoja širokopojasnog

Interneta

elementarne nepogode

neizgradnja pješačko-biciklističkih staza


27

2.3. Društvene djelatnosti

Razvojne potrebe i potencijali područja, u domeni društvenih djelatnosti, analizirani su kroz

segmente javne uprave, odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, sporta, kulture,

društvene infrastrukture i udruga.

2.3.1. Javna uprava

Naselje Gornji Mihaljevec sjedište je upravne funkcije Općine – tu je smješteno sjedište

Općine, a sve ostale upravne funkcije građanima su na raspolaganju u Čakovcu – glavnom

upravnom središtu Međimurske županije.

2.3.2. Odgoj i obrazovanje

Na području Općine Gornji Mihaljevec posluje ustanova za predškolski odgoj, privatni dječji

vrtić „Zipka“, s prostorijama u općinskoj zgradi stare osnovne škole.

Na području općine Gornji Mihaljevec djeluje jedna osnovna škola (Osnovna škola Gornji

Mihaljevec), a prema Popisu stanovništva iz 2011. godine evidentirano je 188 stanovnika u

dobi od 6-14 godina, odnosno potencijalnih polaznika osnovne škole. U školskoj godini

2015./16., školu je pohađalo 151 učenik.

Niti jedno naselje u Općini (osim naselja Gornji Mihaljevec) nema dovoljan broj stanovnika

dobne skupine 6-14 godina da bi bilo potrebno ustanoviti područnu (1.-4. razreda) ili osnovnu

(1.-8. razreda) školu pa djeca tih uzrasta polaze spomenutu jedinu osnovno-obrazovnu

ustanovu u Općini.

2.3.3. Zdravstvo i socijalna skrb

Usluge zdravstvene zaštite na području Općine pružaju se u dvjema ambulantama primarne

zaštite – općoj i stomatološkoj. Sve ostale oblike zdravstvene zaštite stanovnici Općine

imaju u Domu zdravlja u Županijskoj bolnici u Čakovcu. Ljekarna bi s obzirom na udaljenost

svih naselja Općine bila poželjna u Gornjem Mihaljevcu, no postavlja se se pitanje isplativosti

iste zbog male koncentracije potencijalnog gravitirajućeg stanovništva.

2.3.4. Sport

Sportsko rekreativne aktivnosti odvijaju se u okviru sportskih klubova najčešće na

nogometnim igralištima (u naseljima Gornji Mihaljevec i Badličan), a mali sportovi vezani su

za igralište uz osnovnu školu. Ta igrališta jezgra su sportskog i društvenog života stanovnika.

U Općini djeluju četiri nogometna kluba, šahovski klub i streljačko društvo. Za daljnju

valorizaciju sportsko-rekreativnih aktivnosti potrebna je izgradnja dodatnih sportskih terena i

sportske dvorane.


28

2.3.5. Kultura

Kultura i društvena zbivanja u Općini svode se na djelovanje kulturno-umjetničkog društva te

na obilježavanje pojedinih značajnih datuma prigodničarskim događanjima. Spomenuta

događanja okupljaju lokalno stanovništvo sa naglaskom prezentacije i promocije izvornih

proizvoda nastalih na gornjomeđimurskim seoskim gazdinstvima, karakterističnih za ovaj kraj

i tradicionalan način života.

Uloga društvenog doma s dvoranom značajna je u održavanju društvenih aktivnosti vezanih

za naselje Gornji Mihaljevec i okolicu, bilo za održavanje kulturnih predstava ili odvijanje

edukativnih programa.

2.3.6. Društvena infrastruktura

Na području Općine nalazi se jedna škola, Osnovna škola Gornji Mihaljevec te zgrada

društvenog doma, u kojoj se odvijaju gotovo sve funkcije društvene infrastrukture. Ona je

višenamjenska u punom smislu: služi za tjelesni odgoj kao dopunski prostor osnovne škole, u

njoj se vrše upravne funkcije, zdravstvena skrb te društveni život Općine. Isto tako, služi za

održavanje manifestacije, okupljanja građana, kulturne (mjesne i školske) i sportske priredbe

te održavanje sportskih treninga zimi.

2.3.7. Udruge

U Općini djeluje jedna kulturno umjetnička udruga - KUU “Lipa”, a od 1994. godine u

naselju Gornji Mihaljevec održava se tradicionalna kulturna manifestacija “Dani lipe” (u

pravilu se održava početkom lipnja), sa programom na kojem sudjeluju kulturno-umjetničke

udruge iz Međimurja te se organiziraju različite manifestacije.

2.3.8. SWOT analiza društvenih djelatnosti

U sklopu analize stanja, izrađena je analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) za

područje društvenih djelatnosti.

Snage

postojeća osnovna škola

postojeća opća i stomatološka ambulanta

postojeća multifunkcionalna dvorana

(zgrada društvenog doma)

aktivnost civilnog sektora u lokalnoj

zajednici

aktivna amaterska glumačka skupina

razvijen amaterski sport

Slabosti

nepostojanje multifunkcionalne sportske

dvorane

nepostojanje sportskog parka

zastarjela infrastruktura zgrade

društvenog doma

nepostojanje učitelja glazbe i voditelja

zbora

smještaj ambulante na katu zgrade –


29

značajna aktivnost KUU “Lipa” otežan dolazak pacijentima

nedovoljan kapacitet dječjeg vrtića

nedostatak financiranja sportskih

klubova, udruga i organizacija od strane

drugih tijela/donatora osim općinskih

proračuna

nedostatak (kvalitetnijih) programa

socijalne inkluzije po svim naseljima

Prilike

korištenje financijskih sredstava iz

fondova EU za izgradnju sportske

dvorane i provedbu sportskih i kulturnih

programa

korištenje financijskih potpora

Ministarstva regionalnog razvoja i

fondova Europske unije

izgradnja vrtića većeg kapaciteta od

sadašnjeg

pronalazak voditelja obrazovnih

programa (glazba)

Prijetnje

ograničena vlastita/općinska sredstva

sufinanciranja

nekorištenje financijskih sredstava iz

fondova EU za izgradnju društvene

infrastrukture

nepronalazak stručnih kadrova za

vođenja aktivnosti vezanih uz glumu,

glazbu i zbor

2.4. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima

Značajni strateški/planski dokumenti s kojima je usklađena Strategija razvoja općine Gornji

Mihaljevec su:

1. Prostorni plan uređenja općine Gornji Mihaljevec (2005.) i Izmjena i dopuna

prostornog plana uređenja općine Gornji Mihaljevec,

2. Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013.,

3. Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020.,

4. Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije (2015.),

5. Lokalna razvojna strategija LAG-a Međimurski bregi i doli od 2014. do 2020.

godine,


30

Prostorni plan uređenja općine Gornji Mihaljevec (2005.) i Izmjena i dopuna prostornog

plana uređenja općine Gornji Mihaljevec

Prostorni plan te Izmjena i dopuna istog, značajni su za Strategiju zbog jasno definiranih

demografskih kretanja, infrastrukturnih sustava te prostorno razvojne strukture.

Demografska kretanju su značajna zbog nastavka trenda kretanja, odnosno okvirnog

pokazatelja buduće socio-demografske strukture (prirodna kretanja, migracije) Općine. Opis

infrastrukturnih sustava Plana (promet, plinoopskrba, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja)

pruža uvid u potencijale i potrebe daljnjeg razvoja, predviđenog ciljevima Strategije.

Organizaciju prostora Općine, lokaciju poljoprivredne proizvodnje i razvoj poduzetništva

uvjetuje prostorna struktura, odnosno geomorfološke karakteristike, jasno definirane u

Prostornom planu.

Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013.

Temeljne smjernice Razvojne strategije Međimurske županije, koje čine osnovu za Razvojnu

strategiju općine Gornji Mihaljevec, su strateški ciljevi, prepoznati i usklađeni u obje

Strategije.

Ciljevi su: jačanje konkurentnosti gospodarstva; jačanje ljudskih potencijala i unaprjeđenje

kvalitete života; očuvanje okoliša i gospodarenje prirodnim resursima. Tematika ciljeva jasno

je okrenuta ka napretku svih gospodarskih sektora te unaprjeđenju i očuvanju prirodne

resursne osnove.

Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020.

Marketing plan definira poziciju Međimurske županije u turizmu RH, potencijalnu

konkurentnost u odnosu na užu i širu regiju, daje prijedloge konkretnih turističkih proizvoda,

predlaže ciljana emitivna turistička tržišta te način kvalitetne promocije destinacije.

Strategija koristi spomenute smjernice kao prioritete razvoja turizma općine Gornji

Mihaljevec, čime je jasno definiran smjer turističkog razvoja, realni turistički resursi te

potreba ulaganja u prateću turističku infrastrukturu.

Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije (2015.)

Poljoprivreda i turizam, odnosno njihova kombinacija, osnovni su faktori ruralnog razvoja

Županije, što se preslikava i na općinu Gornji Mihaljevec. Izneseni su prioriteti ruralnog

razvoja Županije, usklađeni s prioritetima Općine.


31

Prioriteti poljoprivrednog sektora su: financijska potpora proizvođačima; poljoprivredna

infrastruktura; strateški pristup spajanju zemljišnih čestica; organska proizvodnja; promocija

prehrambenih proizvoda; horizontalna suradnja među proizvođačima.

Prioriteti razvoja turizma su: zajednička promocija turizma i poljoprivrede (seoski turizam);

izgradnja smještajnih kapaciteta; izgradnja ugostiteljskih objekata.

Lokalna razvojna strategija LAG-a Međimurski bregi i doli 2014.- 2020.

Značaj Lokalne razvojne strategije LAG-a te usklađenost s Razvojnom strategijom Općine

očituje se kroz element aktualnosti istraživanog područja. Aktualni su istraživački podaci

gospodarskih, demografskih i socijalnih značajki prostora te analiza razvojnih potencijala i

potreba prostora (uz SWOT analizu).


32

3. RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI, MJERE I PROJEKTI OPĆINE GORNJI

MIHALJEVEC

Strategije razvoja neke Jedinice lokalne samouprave u bitnome ovisi u prepoznavanju

ispravne Vizije te ispravno postavljenih razvojnih ciljeva koji se dalje razrađuju u mjere i

pojedinačne projekte. Za pojedine projekte dalje se određuju indikatori pomoću kojih pratimo

napredak, odnosno učinak pojedinog projekta i njihov doprinos ispunjenju razvojnih

prioriteta. Istovremeno se kod izrade ove Strategije vodila briga o usklađenosti iste s

nadređenim strateškom dokumentima Općine, kao i s relevantnim razvojnim dokumentima

šireg područja, odnosno Županije i područja LAG-a. Svi ovi elementi s posebnom su pažnjom

raspravljeni i na održanoj radionici, a ista je raspravljena i kroz javnu raspravu. Komentari s

radionice i javne rasprave uključeni su u ovu Strategiju.

3.1. Vizija Općine Gornji Mihaljevec

Vizija razvoja, u okviru Strategije razvoja općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020.,

podrazumijeva sažeti prikaz idealnog stanja, buduću konkurentsku poziciju općine do kraja

razdoblja obuhvaćenog Strategijom (2020. godina) te zajedničku perspektivu stanovnika

Općine. Vizija mora biti ambiciozna, ali u realističnim okvirima.

Vizija razvoja općine Gornji Mihaljevec do 2020. godine je sljedeća :

Općina Gornji Mihaljevec kao sredina u kojoj se visoki životni standard

ostvaruje u ravnoteži između očuvanog okoliša i gospodarskog razvoja

baziranog na poljoprivredi visoke dodane vrijednosti (ekološka proizvodnja

i vinarstvo), malom poduzetništvu i ruralnom turizmu, u kojoj su bogati

društveni sadržaji na dohvat ruke.

3.2. Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere područja s indikatorima

Strategija definira četiri razvojna cilja Općine koji su raščlanjeni na prioritete te mjere s

indikatorima (Tab. 7.).

Razvojni ciljevi su:

1. Razvoj konkurentnog malog i srednjeg poduzetništva

2. Razvoj tradicionalne i ekološke poljoprivredne proizvodnje i organiziranje

poljoprivrednih proizvođača

3. Razvoj prometne, komunalne i društvene infrastrukture, korištenje obnovljivih

izvora energije te energetska učinkovitost


33

4. Razvoj turističkog sektora uz sportsko-rekreativne aktivnosti te izgradnja

prateće turističke infrastrukture

Tablica 7. Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere s indikatorima na području općine Gornji

Mihaljevec do 2020. godine

Razvojni cilj 1. Razvoj konkurentnog malog i srednjeg poduzetništva

Razvojni prioritet 1.

Ravnomjeran razvoj malog i srednjeg

poduzetništva koje se temelji na proizvodnim i

uslužnim djelatnostima s višom dodanom

vrijednošću - razvoj na koji Općina ne može

direktno utjecati, ali može pružiti logističku potporu

(suradnja s razvojnim agencijama i konzultantima) te

povećati vjerojatnost uspjeha.

Mjera 1.

Identifikacija postojećih i budućih

poduzetnika

Indikator: ispitan poduzetnički potencijal i

identificirani postojeći i budući poduzetnici te

partneri u provođenju poduzetničkih projekata

Mjera 2.

Razrada poduzetničkih ideja i

izrada poslovnih planova

Indikator: identificirani poduzetnički projekti i

izrađeni poslovni planovi

Mjera 3.

Pronalazak izvora financiranja i

realizacija projekta

Indikator: pronađeni izvori financiranja i realizirana

sredstva za provođenje projekata

Razvojni cilj 2. Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje visoke dodane vrijednosti

i organiziranje poljoprivrednih proizvođača


Povezivanje poljoprivrednih proizvođača u

organizacije ili klastere - prostor Općine je

tradicionalno poljoprivredni prostor te bi okupljanje

malih poljoprivrednika omogućilo veću

konkurentnost na tržištu.


34

Mjera 1.

Identifikacija postojećih i

tradicionalnih poljoprivrednih

proizvođača

Indikator: popis zainteresiranih proizvođača za

udruživanje i zajednički izlazak na tržište

Mjera 2.

Organiziranje udruge


Indikator: osnovana udruga poljoprivrednih

proizvođača u Općini

Mjera 3.

Zajednički izlazak na tržište

Indikator: dogovor članova udruge o zajedničkom

izlasku na tržište, zapisnik sa sastanka i popis

prisutnih na sastanku


Poticanje ekološke poljoprivrede i orijentacije

prema granama poljoprivrede koje zahtijevaju male

površine, a donose visoku dodanu vrijednost,

odnosno, načinu poljoprivredne proizvodnje za koji

na području općine postoje potrebne klimatsko-

geomorfološke karakteristike.

Mjera 1.

Identifikacija potencijala i

postojećih ekoloških i


Indikator: popis postojećih ekoloških


Mjera 2.

Identifikacija površina, kultura i

kapaciteta ekoloških i

tradicionalnih poljoprivrednih

proizvođača

Indikator: baza podataka s površinom, kulturom i

kapacitetima ekoloških i tradicionalnih


Mjera 3.

Izrada kataloga ekološke i

tradicionalne poljoprivredne

proizvodnje te opis i količina

ukupne proizvodnje u Općini

Indikator: tiskani i digitalni katalog ekoloških i

tradicionalnih poljoprivrednih proizvođača u Općini

Edukacija poljoprivrednih proizvođača -


35

Razvojni prioritet 3. edukacija direktno doprinosi spoznaji o vlastitim

mogućnostima i kapacitetima, potrebama tržišta te

načinu poslovanja.

Mjera 1.

Edukacija o novima načinima

direktne prodaje od proizvođača do

potrošača

Indikator: izvršena edukacija poljoprivrednih

proizvođača o direktnoj prodaji

Mjera 2.

Edukacija o potrebama tržišta i

mogućnostima zajedničkog nastupa

na tržištu i ostalim razvojnim

mogućnostima

Indikator: izvršena edukacija o potrebama tržišta,

zajedničkom izlasku na tržište, novim tržišnim

uslugama i potencijalima

Razvojni cilj 3. Razvoj prometne, komunalne i društvene infrastrukture, korištenje

obnovljivih izvora energije te energetska učinkovitost


Izgradnja i rekonstrukcija prometne

infrastrukture (unapređenje tehničkih karakteristika

postojeće prometne infrastrukture, proširenje cesta,

izgradnja pješačkih nogostupa, biciklističkih staza i

sl., izgradnja i obnova nerazvrstanih cesta na

području cijele općine)

Mjera 1.

Identifikacija svih nerazvrstanih

cesta na području cijele općine

Indikator:

- usvojena odluka o nerazvrstani cestama i

prioritetima za područje cijele općine,

- identificirana potreba izgradnje nove cestovne

infrastrukture s izradom popisa nerazvrstanih cesta i

prikazom troškova izgradnje i izvora financiranja.

Mjera 2.

Izrada projektne dokumentacije za

prometnu infrastrukturu

Indikator: izrađena projektna dokumentacija i

dobivene građevinske dozvole za identificirane

prioritetne projekte

Mjera 3.

Indikator: izvršena ispravna prijava za sve


36

Prijava projekata na natječaje za

sredstva iz EU fondova i nadležnih

ministarstava

pripremljene projekte na nacionalne i EU financirane

natječaje i pozive.

Mjera 4.

Provedba projekata dobivenih na

natječajima i povrat sredstava

Indikator: realizirani projekt i dobivena bespovratna

sredstva


Izgradnja komunalne infrastrukture (sustav

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u suradnji s

Međimurske vode d.o.o., ulaganje u infrastrukturu

širokopojasnog interneta, pristupom putem

nepokretne optičke mreže, minimalne brzine od 30

Mb/s, integrirano u panove šireg područja).

Mjera 1.

Izrada projektne dokumentacije


dobivena građevinska dozvola

Mjera 2.

Izrada plana razvoja širokopojasne

infrastrukture (PRŠI) i pripadajuće

studije izvedivosti (FS)

Indikator: izrađen PRŠI i FS za područje općine

Gornji Mihaljevec

Mjera 3.

Prijava i provedba odobrenih

projekata sredstvima dobivenim na

natječajima

Indikator: uspješna prijava i realizirani projekti te

dobivena bespovratna sredstva sukladno odluci o

dobivanju sredstava i ugovorima.


Izgradnja društvene infrastrukture - (uređenje

"Parka Mladosti", uređenje sportsko-rekreacijskih

terena, izgradnja multifunkcionalne sportske

dvorane, uređenje društvenih domova, rekonstrukcija

zgrade za DVD Gornji Mihaljevec te uređenje

vatrogasnih domova na području cijele općine.)

Mjera 1.



37


odabrane projekte i ishođenje

građevinske dozvole

dobivena građevinska dozvola

Mjera 2.

Prijava projekata na natječaje EU

fondova i nadležnih ministarstava

Indikator: izvršena prijava

Mjera 3.

Provedba projekata dobivenih na

natječajima i povrat sredstava

Indikator: realizirani projekt dobivena bespovratna

sredstva


Energetska sanacija zgrada u vlasništvu i na

području općine te poticanje korištenja

obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti u cjelini - jedna od osnovnih

karakteristika održivog razvoja je postizanje ušteda

energetskom sanacijom objekata i infrastrukture te

korištenje obnovljivih izvora energije.

Mjera 1.

Identifikacija potencijalnih

projekata za energetsku sanaciju

Indikator: popis projekata

Mjera 2.

Prijava na natječaj za bespovratna

sredstva

Indikator: prijavljeni projekti na natječaj

Mjera 3.

Izgradnja ekološki prihvatljive i

energetski učinkovite javne rasvjete

Indikator: postavljena energetski učinkovita javna

rasvjeta

Razvojni cilj 4. Razvoj turističkog sektora uz sportsko-rekreativne aktivnosti te

izgradnja prateće turističke infrastrukture


Razvoj prepoznatljive turističke ponude -

osmišljavanje konkretnih turističkih proizvoda koji


38

će omogućiti turističku konkurentnost i jedinstvenost

u odnosu na širu regiju.

Mjera 1.

Identifikacija postojećih turističkih

proizvoda i usluga i njihovo

međusobno povezivanje

Indikator: identificirana prepoznatljiva turistička

ponuda šireg područja

Mjera 2.

Osmišljavanje konkretnih novih

turističkih proizvoda i promocija

istih

Indikator: osmišljeni konkretni novi turistički

proizvodi i inicijative koji su primjereno promovirani

Mjera 3.

Izgradnja i unapređenje turističke

infrastrukture (biciklističkih, trim i

inih staza, smeđe signalizacije i

ostalih objekata)

Indikator: izgrađeni objekti turističke infrastrukture


Izgradnja smještajnih kapaciteta i ugostiteljsko-

uslužnih objekata – izgradnja primjerenih

smještajnih kapaciteta sa pratećim ugostiteljskim

objektima.

Mjera 1.

Izgradnja smještajnih kapaciteta i

ugostiteljskih objekata

Indikator: izgrađeni smještajni kapaciteti i

ugostiteljski objekti


39

3.3. Identificirani projekti - sažetak

Nakon što su identificirani razvojni ciljevi, prioriteti i mjere u nastavku se daje sažet prikaz

pojedinih identificiranih projekata koji se predviđaju za realizaciju u razmatranom razdoblju.

Dio identificiranih projekata obrađen je detaljno, kao osnova za prijavu na identificirane EU

fondove kao osnovnom izvoru sredstava za realizaciju istih. Ovaj dio strategije je potrebno

sagledavati u trenutku njena nastanka, a za projekte koji se u ovom poglavlju identificiraju

potrebno je raditi ažuriranje, dinamikom jednom godišnje.

Tablica 8. Identificirani projekti općine Gornji Mihaljevec

Cil

j

Pri

ori

tet

Mje

ra

Projekt Opis

1. 1.

1.

2.

3.

Razvoj malog i srednjeg

poduzetništva

Razvoj koji se temelji na proizvodnim i

uslužnim djelatnostima s višom

dodanom vrijednošću

2. 1.

1.

2.

3.

Povezivanje

poljoprivrednih

proizvođača u organizacije

Okupljanje malih poljoprivrednika koje

omogućuje veću konkurentnost na

tržištu i osnivanje udruge


2. 2.

1.

2.

Razvoj ekološke

poljoprivrede

Orijentacija prema granama

poljoprivrede primjerenim uzgoj

proizvoda visoke dodane vrijednosti

2. 2. 3.

Promocija ekoloških

poljoprivrednih

proizvođača

Izrada kataloga i ostalih promotivnih

materijala ekološke poljoprivredne

proizvodnje

2. 3.

1.

2.

Edukacija poljoprivrednih

proizvođača

Edukacija poljoprivrednih proizvođača

o novima načinima direktne prodaje,

potrebama tržišta, zajedničkom izlasku

na tržište i ostalim razvojnim


40

mogućnostima

3. 1.

1.

2.

3.

Uređenje nerazvrstanih

ceste

Uređenje i sanacija nerazvrstanih cesta

na području cijele općine

3. 2. 1.

Izgradnja sustava

odvodnje i pročišćavanja

voda


izgradnju odvodnje otpadnih voda s

biološkim pročistačem u naselju Gornji

Mihaljevec

3. 2. 2.

Izrada plana razvoja

širokopojasne

infrastrukture (PRŠI) i

pripadajuće studije

izvedivosti (FS)

Izrada PRŠI-a i FS za šire područje,

kojim će biti obuhvaćeno i područje

općine Gornji Mihaljevec

3. 3.

1.

2.

3.

Izgradnja društvene

infrastrukture

Uređenje sportsko-rekreacijske

infrastrukture, društvenih i vatrogasnih

domova i javnih površina za

zadovoljavanje društveno-socijalnih

potreba stanovništva na području cijele

Općine

3. 4.

1.

2.

3.

Izgradnja ekološki

prihvatljive i energetski

učinkovite javne rasvjete

Postizanje ušteda energetskom

sanacijom objekata i infrastrukture te

korištenje obnovljivih izvora energije

te rekonstrukcija javne rasvjete na

području cijele općine.

4. 1. 2. Osmišljavanje i promocija

novih turističkih proizvoda

Osmišljavanje konkretnih novih

turističkih proizvoda i inicijativa koje

su primjereno promovirane.

4. 1. 3. Izgradnja i unaprjeđenje

turističke infrastrukture

Izgradnja i/ili unaprjeđenje

biciklističkih, trim i inih staza, smeđe

signalizacije i ostalih objekata

4. 2. 1. Izgradnja smještajnih Izgradnja primjerenih smještajnih


41

kapaciteta i ugostiteljskih

objekata

kapaciteta sa pratećim ugostiteljsko-

uslužnim objektima

Za ujednačen razvoj općine od velikog su značaja i mnogobrojne mjere koje doprinose

regionalnom razvoju, a namijenjene su poduzetnicima, kao i mogućnosti povlačenja sredstava

iz poticaja različitih ministarstava odnosno iz prekograničnih ili transnacionalnih programa

suradnje.

Općina će osigurati potrebne informacije za poduzetnike i ostale potencijalne korisnike takvih

programa.

3.4. Bilješka i komentari javne rasprave i radionice

Postupak usvajanja ove strategije obuhvaća intenzivnu komunikaciju s čelništvom općina kao

i s širom javnošću. U postupku definiranja konačnog prijedloga, održana je jedna radionica i

javna rasprava o konačnom prijedlogu Strategije. U nastavku donosimo bilješke s oba

događaja.

3.4.1. Bilješka s radionice o Strategiji razvoja

Dana 09.06.2016., u društvenom domu Općine, održana je radionica u svezi izrade Strategije

razvoja Općine Gornji Mihaljevec za razdoblje 2016.-2020.

Radionicu su vodili stručnjaci iz konzultantske tvrtke Eufondia d.o.o. Domaćin je bio načelnik

općine g. Goran Lovrec.

Skupu se odazvalo ukupno 15 mještana od kojih su neki i vijećnici u općinskom vijeću, te

predstavnici institucija s područja općine i županije.

Prezentacija je sačinjavala opći i interaktivni dio. Opći dio se odnosio na opis područja te

analizu stanja, odnosno razvojnih potreba i potencijala općine, dok se interaktivni dio sastojao

od interakcije sa sudionicima te zajedničkog definiranja vizije, ciljeva i prioriteta općine.

Iz rasprave koja je trajala tijekom radionice izdvojeni su naglasci na slijedećem:

općina ima velik broj projekata i potreba, od kojih su neki već započeti (osnovana je

poduzetnička zona) a neki su u visokoj fazi pripremljenosti.

Zajednički je provedena rasprava o SWOT analizi stanja za više različitih područja

(gospodarstvo, komunalne i društvene djelatnosti), te su zabilježeni naglasci i stavovi

čelništva općine i građana o pojedinim elementima analize za svako od navedenih područja.

Poseban naglasak je stavljen na potrebe realizacije slijedećih aktivnosti i projekata:


42

razvoj malog i srednjeg poduzetništva (valorizacija i stavljanje u funkciju

poduzetničke zone),

korištenje sredstava iz fondova EU,

izgradnja multifunkcionalne sportske dvorane,

uređenje novih prostora za potrebe DVD-a Gornji Mihaljevec,

izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja,

adaptacija zgrade društvenog doma,

uređenje nerazvrstane ceste,

ekološka i tradicionalna poljoprivredna proizvodnja,

razvoj selektivnih oblika turizma (seoski, lovni i ribolovni turizam),

izgradnja prateće turističke infrastrukture (smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti),

instalacija širokopojasnog Interneta,

povezivanje s toplicama Sv. Martin,

edukacija lokalnog stanovništva (poljoprivreda, poduzetništvo, turizam).

3.4.2. Bilješka o provedenoj javnoj raspravi

Prva javna rasprava bia je održana u razdoblju od 15. do 26. srpnja 2016. Materijal je za

vrijeme javne rasprave bio dostupan putem web stranice općine. Za vrijeme javne rasprave

nije bilo ni jedne dostavljene primjedbi na radnu verziju Strategije razvoja općine Gornji

Mihaljevec.

Prva rasprava na Općinsom vijeću o Razvojnoj strategiji održana je 26. Srpnja 2016.

Općinsko vijeće je odgodilo usvajanje Strategije za 14 dana te je zaključeno da će se u tom

vremenu provesti daljnja rasprava o Strategiji na razini mjesnih odbora. U razdoblju do 18.

kolovoza 2016. na prijedlog strategije prispjelo je sveukupno 8 pisanih osvrta koji su

sadržavali osvrte, prijedloge i primjedbe na prijedlog Strategije i to:

MO Martinuševec

MO Vukanovec

MO Prhovec

MO Preseka

DVD Martinuševec


43

DVD Preseka

Josip Petković

Milan Flinčec

Dio prijedloga koji su uvršteni u konačnu verziju Strategije odnosi se na:

proširenje mostova,

stavljanje u funkciju bivšeg objekta poljoprivredne zadruge,

unutarnje i vanjsko uređenje i nabava opreme za DVD Martinuševec,

unutarnje i vanjsko uređenje i nabava opreme za DVD Preseka,

revitalizacija Doma kulture Vukanovec,

otvaranje vidikovca Vukanovec,

čišćenje divljih deponija otpada,

održavanje protoka potoka,

proširenje mosta kod Bajs Ivana

dogradnja škole za jednosmjensku nastavu

postavljanje zelenih otoka za skupljanje otpada.

Značajan broj primjedbi odnosio se na pojedinačne konkretne, uglavnom manje zahvate koji

su već sadržani u prepoznatim prioritetima i mjerama prijedloga Strategije. Dodatno su takve

prijedloge nije potrebno (a niti moguće) pojedinačno sve definirati Strategijom razvoja koja se

kao strateški dokument u pravilu ne bavi pojedinim projektima već generalnim odrednicama

razvoja općine. U tu kategoriju spadaju prijedlozi za obnovom konkretnih nerazvrstanih cesta

ili pojedinih konkretnih dionica javne rasvjete. Konkretni prijedlozi izneseni u prijedlozima

ostaju na znanje čelništvu općine kao informacija koja će se uzeti u obzir prilikom godišnjih

proračuna, te će se iste uvrštavati u realizaciju sukladno mogućnostima proračuna i

prioritetima.

Međutim ovi prijedlozi su rezultirali time da je tekst strategije u poglavlju 3.2 "Razvojni

ciljevi, prioriteti i mjere područja s indikatorime" doživio manje promjene na način da su

izričajem primjene pojedine mjere obuhvaćena sva naselja (kod nerazvrstanih cesta, javne

rasvjete, društvenih i vatrogasnih domova isl.


44

Samim time, zaključak je da su radionica i provedena javna rasprava bili svrsishodni te da su

doprinjeli definiranju metodologije, strukture, vizije, ciljeva, projektnih prijedloga i ostalih

segmentata Strategije razvoja općine Gornji Mihaljevec.

4. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE

Akcijski plan provedbe Razvojne strategije općine Gornji Mihaljevec uključuje tijek provedbe

Strategije od 2016. do 2020. godine, način praćenja i procjenu provedbe, indikatore za

mjerenje učinka provedbe te ukupnu procjenu same Strategije.

4.1. Tijek provedbe unutar programskog razdoblja

U svrhu kvalitetne provedbe Razvojne strategije općine Gornji Mihaljevec (ostvarivanja

vizije, strateških ciljeva i ostalih strateških odrednica), utvrđen je koncept tijeka provedbe. U

okviru tog koncepta predviđene su aktivnosti i njihov slijed za ostvarivanje strateških ciljeva.

Tablica 9. Aktivnosti i mjere tijekom programskog razdoblja Razvojne strategije

Aktivnosti i mjere Nadležnost Rok

1.1.1., 1.1.2., 1.1.3.: Razvoj

malog i srednjeg poduzetništva

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo gospodarstva

Općina Gornji Mihaljevec

Trajna

aktivnost

2.1.1., 2.1.2, 2.1.3.: Povezivanje

poljoprivrednih proizvođača u

organizacije

Ministarstvo poljoprivrede


2018.

2.2.1, 2.2.2.: Razvoj ekološke

poljoprivrede



Trajna

aktivnost

2.2.3.: Promocija ekoloških

poljoprivrednih proizvođača Općina Gornji Mihaljevec

Trajna

aktivnost

2.3.1, 2.3.2.: Edukacija




Trajna

aktivnost


45

3.1.1., 3.1.2., 3.1.3.: Uređenje

nerazvrstanih cesta Općina Gornji Mihaljevec 2020.

3.2.1.: Izgradnja sustava

odvodnje i pročišćavanja voda

Općina Gornji Mihaljevec Međimurske vode

d.o.o. 2020.

3.2.2.: Izrada plana razvoja

širokopojasne infrastrukture

(PRŠI) i pripadajuće studije

izvedivosti (FS)

Općina Gornji Mihaljevec, Međimurska

Županija

Međimurska Energetska agencija (MENEA)

2018.

3.3.1., 3.3.2., 3.3.3.: Izgradnja

društvene infrastrukture Općina Gornji Mihaljevec 2020.

3.4.1., 3.4.2., 3.4.3.: Izgradnja

ekološki prihvatljive i

energetski učinkovite javne

rasvjete

Općina Gornji Mihaljevec 2020.

4.1.2.: Osmišljavanje i

promocija novih turističkih

proizvoda

Općina Gornji Mihaljevec u suradnji s

susjednim općinama,

LAG Međimurski doli i bregi

Turistička zajednica Međimurske županije

Trajna

aktivnost

4.1.3. Izgradnja i unaprjeđenje

turističke infrastrukture


LAG Međimurski doli i bregi

2019.

4.2.1. Izgradnja smještajnih

kapaciteta i ugostiteljskih

objekata

Općina Gornji Mihaljevec 2019.

4.2. Način praćenja i procjena provedbe

Praćenje, mjerenje i izvještavanje o provedbi Razvojne strategije općine Gornji Mihaljevec

provodit će se kontinuirano analizama, izvještajima i prezentacijom rezultata na skupštinama

Općinskog Vijeća.


46

Svrha procesa praćenja provedbe i evaluacije Strategije je osigurati efikasnost u provedbi

razvojnih potencijala i razvojnih aktivnosti na području Općine te osigurati aktualne

informacije i ažuriranje Strategije novonastalim razvojnim problemima i potrebama te drugim

bitnim internim uvjetima na području općine Gornji Mihaljevec.

Praćenje provedbe Strategije organizirat potrebno je organizirati na sljedeći način:

ostvarivanje strateških odrednica Razvojne strategije,

promjene u razvojnim problemima i potrebama Općine.

Cjelovitost informacija omogućit će Općini da pravovremeno izvrši potrebna usklađenja i

prilagodbe/aktualizaciju Strategije, sa ciljem optimalnog dostizanja ciljeva i vizije Općine,

odnosno Strategije u cjelini. Za uspješnost praćenja provedbe potrebno je jednoznačno

definirati nadležnost i odgovornost definiranih nositelja pojedinih aktivnosti što će se izvršiti

u sklopu pojedinačnih odluka o realizaciji pojedinog projekta.

U izvještajima o provedbi i o evaluaciji Strategije odgovorna tijela prezentiraju postignuto

stanje izvedivosti svih aktivnosti i projekata, odnosno provedbenih mjera Strategije s

prikazom pokazatelja stupnja izvedenosti pojedinog sadržaja. Temeljem tih izvještaja

nadležna tijela donose odluke o stupnju uspješnosti Strategije u dijelu prioriteta, strateških

ciljeva i vizije te utvrđuju eventualno potrebne korekcije, dopune i izmjene određenih sadržaja

ili strateških odrednica.

Procjena (evaluacija) provedbe ove strategije preporuča se donijeti na kraju razdoblja, a po

potrebi se može pristupiti i izmjeni ili dopini pojedinih djelova ili Strategije u cjelosti.

4.3. Indikatori za mjerenje učinka provedbe

Prilikom mjerenja učinka provedbe potrebni su indikatori po svim razinama strateških

odrednica: indikatori na razini provedbe mjera, projekata i aktivnosti; indikatori za ocjenu

uspješnosti ostvarenja strateških prioriteta; indikatori za ocjenu uspješnosti ostvarenja

strateških ciljeva. Indikatori se odnose na brojčano stanje, stanje izgradnje ili izrade određenih

sadržaja te se odnose na sadržaje prikaza stanja uspješnosti i izvršenja promatrane mjere,

projekta ili programske aktivnosti.

Temeljni indikatori prilikom provedbe strategije su:

kvantitativni pokazatelj (broj izvršenih projekata ili projektnih aktivnosti),

izgrađeni, rekonstruirani ili revitalizirani objekti (sadržaji),

uspostava podrške,

ostvarena suradnja,

prijava na natječaj,


47

odobren projekt,

isplaćena potpora,

izveden projekt.

4.4. Procjena Strategije

Proces procjene Razvojne Strategije općine Gornji Mihaljevec uključuje ocjenjivanja

uspješnosti provedbe Strategije temeljeno na postignutim učincima provedbenih mjera,

rezultatima prioriteta te utjecajima na napredak strateških ciljeva i ostvarenja vizije.

Temeljne odrednice procjene po sektorima su:

analiza učinka provedenih mjera Strategije,

analiza učinaka projekata,

ocjena rezultata strateških prioriteta,

ocjena utjecaja ostvarivanja strateških ciljeva i vizije.

Procjena provedbe strategije treba se provoditi jedanput godišnje, a po potrebi se nakon

procjene treba izraditi i korekcija odnosno izmjena i dopuna Strategije


48

5. SPOSOBNOST PROVEDBE STRATEGIJE

Sposobnost provedbe Razvojne strategije općine Gornji Mihaljevec 2016.-2020., ogledava se

i mjeri kroz ljudske i financijske kapacitete za provedbu

5.1. Ljudski kapaciteti za provedbu

Ljudske kapacitete za provedbu Razvojne strategije čine stručne službe Općine (jedinstveni

upravni odjel, zatim Općinsko Vijeće te načelnik Općine. Općinsko Vijeće predstavničko je

tijelo općine Gornji Mihaljevec. Vijeće je konstituirano izborom predsjednika Vijeća na prvoj

sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća. Općinsko izborno povjerenstvo općine

Gornji Mihaljevec utvrdilo je 2013. godine rezultate izbora za članove Općinskog Vijeća

općine Gornji Mihaljevec za razdoblje 2013.-2017.

Načelnik općine Gornji Mihaljevec je Goran Lovrec. Općinsko Vijeće općine Gornji

Mihaljevec broji 11 članova, pri čemu je za predsjednika Vijeća izabran Josip Petković, a za

potpredsjednike Mladen Borko i Mirjana Novak.

Ostali članovi Vijeća su: Franjo Kovačić, Konrad Brezarić, Marijan Sklepić, Robert Veselko,

Robert Kos, Antun Ladić, Boris Resman, Siniša Trupković.

S obzirom da Općina nema vlastite stručne službe za razvoj i provedbu projekata, posebice

onih za pripremu i financiranje iz nacionalnih izvora i EU fondova, potrebno je osigurati i

održavati suradnju sa vanjskim suradnicima kako bi se projekti pravovremeno pripremili, ta

kako bi se pridobila sredstva i ista se ispravno utrošila.

5.2. Financijski kapaciteti za provedbu

Za provedbu Razvojne strategije općine Gornji Mihaljevec za razdoblje 2016.-2020. potrebni

su znatni financijski kapaciteti, s obzirom na opseg strateških ciljeva, prioriteta i mjera, ali i

sveobuhvatne vizije Općine. Kapaciteti (ovisno o izvoru financiranja i troškovnicima) moraju

biti usklađeni s proračunom Općine za tekuću godinu te s projekcijom proračuna za naredne

dvije godine (Tab. 10.). Potrebnim financijske kapacitete, unutar programskog razdoblja,

potrebno je pridodati i potencijalne izvore financiranja izvan općinskog proračuna.


49

Tablica 10. Proračun općine Gornji Mihaljevec za 2016. godinu i projekcija proračuna za

2017. i 2018. godinu

PRIHODI

Vrsta prihoda 2016 2017 2018

Prihodi o poreza 61 1.570.000,00 1.601.400,00 1.648.500,00

Pomoći od države 63 2.430.000,00 2.478.600 2.551.500,00

Prihodi od imovine 64 491.000,00 491.820,00 515.550,00

Prihodi po posebnim prop.65,66,68

617.000,00 629.340,00 647.850,00

Prihodi od prodaje imovine 71,72 300.000,00 306.000,00 315.000,00

Primici od zaduživanja 84 i višak 92 0,00 0,00 0,00

UKUPNO: 5.408.000,00

5.507.160,00

5.678.400,00

RASHODI

Vrsta rashoda 2016 2017 2018

Rashodi za zaposlene 31 347.000,00 353.940,00 364.350,00

Materijalni rashodi 32 1.620.500,00 1.652.910,00 1.701.525,00

Financijski rashodi 34 26.000,00 26.520,00 27.300,00

Pomoći županiji 36 0,00 0,00 0,00

Pomoći građanima i kućan. 37 127.000,00 129.540,00 133.350,00

Donacije tekuće i kapitalne 38 322.500,00 328.850,00 338.900,00

Rashodi -investicije 41,42 1.275.000,00 1.633.300,00 1.690.225,00

Rashodi za dodatna ulaganja 45 1.355.000,00 1.382.100,00 1.422.750,00

Izdaci za otplatu zajmova 54 0,00 0,00 0,00

UKUPNO: 5.073.000,00

5.507.160,00

5.678.400,00

Iz prikazane analize prihoda i rashoda je vidljivo da Općina iz vlastitih prihoda nije u stanju

financirati praktički nijednu veću (višemilijunsku) investiciju bez rizika za funkcioniranje

ostalih proračunskih aktivnosti, odnosno pokrića tekućih obaveza.

Stoga je jedina ispravna orijentacija ona na dobivanje bespovratnih sredstva iz nacionalnih

izvora te posebice iz EU fondova.

U slijedećem poglavlju prikazana je detaljnu analizu nekih projekata pogodnih za financiranje

iz EU fondova i izračun mogućih troškova sufinanciranja za Općinu.


50

6. FINANCIJSKI PLAN ZA IZDVOJENE PROJEKTE STRATEGIJE

U sklopu ove Strategije identificira se i izrađuje financijski plan za neke konkretne projekte

unutar programskog razdoblja od 2016. do 2020. godine i to one koji su s obzirom na fazu

pripremljenosti kao i prigodnosti kandidiranja najizvjesniji da će se moći kandidirati za

sredstva iz EU fondova odnosno nacionalna sredstva. Plan sadrži procjrnu vrijednosti

investicije, izvor financiranja, te se sastoji od procjene sredstava dobivenih iz vanjskih izvora

financiranja kao i potrebnih vlastitih financijskih sredstava za provedbu projektnih prijedloga

općine Gornji Mihaljevec.

6.1. Financiranje provedbe izdvojenih projekata Strategije

Provedba nekih identificiranih projekata koje analiziramo u nastavku ove strategije financirat

će se sredstavima općinskog proračuna, te iz sredstava fondova Europske Unije kao i iz

ostalih izvora financiranja (sredstva Međimurske županije i sl.). S obzirom na već spomenuti

opseg ciljeva, prioriteta i mjera strategije, potrebno je uskladiti iznose izvora financiranja

ovisno mogućnostima (Općina i Županija) te odobrenim sredstvima (fondovi Europske

Unije).

6.2. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu izdvojenih

projekata

S obzirom na projektne prijedloge općine Gornji Mihaljevec, izrađena je projekcija troškova

pojedinih projekata čiji je okvirni troškovnik poznat.

PROJEKT "Izgradnja sportske multifunkcionalne dvorane" Procj. vrijednost:

8.000.000,00

Godina

Realizacija u godini

(%) Ukupno

vrijednost

Iz EU Fondova Vlastiti izvor

Postotak Iznos Postotak Iznos

2016 10% 95,00% - 5,00% -

2017 60% 4.800.000,00 95,00%

4.560.000,00 5,00%

240.000,00

2018 30% 2.400.000,00 95,00%

2.280.000,00 5,00%

120.000,00

2019 0% - 95,00% - 5,00% -

Ukupno: 100% 7.200.000,00

6.840.000,00

360.000,00


51

PROJEKT "Uređenje Parka Mladosti" Procj. vrijednost:

9.200.000,00

Godina

Realizacija u godini

(%) Ukupno

vrijednost



2016 10%

920.000,00 95,00%

874.000,00

5,00%

46.000,00

2017 40%

3.680.000,00 95,00%

3.496.000,00

5,00%

184.000,00

2018 40%

3.680.000,00 95,00%

3.496.000,00

5,00%

184.000,00

2019 10%

920.000,00 95,00%

874.000,00

5,00%

46.000,00

Ukupno: 100%

9.200.000,00

8.740.000,00

460.000,00

PROJEKT "Uređenje sportsko-rekreacijskih terena" Procj. vrijednost:

200.000,00

Godina Realizacija

u godini (%)

Ukupno vrijednost



2016 0% - 95,00% -

5,00% -

2017 20%

40.000,00 95,00%

38.000,00

5,00%

2.000,00

2018 80%

160.000,00 95,00%

152.000,00

5,00%

8.000,00

2019 0% - 95,00% -

5,00% -

Ukupno: 100%

200.000,00

190.000,00

10.000,00

PROJEKT "Izrada projektne dokumentacije za sanaciju nerazvrstanih cesta"

Procj. vrijednost:

200.000,00

Godina Realizacija

u godini (%)

Ukupno vrijednost



2016 0% - 95,00% -

5,00% -

2017 20% 40.000,00 95,00%

38.000,00 5,00%

2.000,00

2018 80% 160.000,00 95,00%

152.000,00 5,00%

8.000,00

2019 0% - 95,00% -

5,00% -

Ukupno: 100% 200.000,00

190.000,00

10.000,00


52

PROJEKT "Izgradnja ceste u poduzetničkoj zoni Krč" Procj. vrijednost:

150.000,00

Godina Realizacija

u godini (%)

Ukupno vrijednost



2016 0% - 95,00% -

5,00% -

2017 70%

105.000,00 95,00%

99.750,00

5,00%

5.250,00

2018 30%

45.000,00 95,00%

42.750,00

5,00%

2.250,00

2019 0% - 95,00% -

5,00% -

Ukupno: 100%

150.000,00

142.500,00

7.500,00

PROJEKT "Izgradnja javne rasvjete u općini Gornji Mihaljevec " Procj. vrijednost:

100.000,00

Godina Realizacija

u godini (%)

Ukupno vrijednost



2016 10% 10.000,00 95,00%

9.500,00 5,00%

500,00

2017 70% 70.000,00 95,00%

66.500,00 5,00%

3.500,00

2018 20% 20.000,00 95,00%

19.000,00 5,00%

1.000,00

2019 0% - 95,00% -

5,00% -

Ukupno: 100%

100.000,00

95.000,00

5.000,00

PROJEKT "Izgradnja javne rasvjete u poduzetničkoj zoni Krč " Procj. vrijednost:

450.000,00

Godina Realizacija

u godini (%)

Ukupno vrijednost



2016 10% 45.000,00 95,00%

42.750,00 5,00%

2.250,00

2017 45%

202.500,00 95,00%

192.375,00

5,00%

10.125,00

2018 45%

202.500,00 95,00%

192.375,00

5,00%

10.125,00

2019 0% - 95,00% -

5,00% -

Ukupno: 100%

450.000,00

427.500,00

22.500,00


53

PROJEKT "Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije s biološkim pročistačem u općini Gornji Mihaljevec i izgradnja

sustava odvodnje i pročišćavanja"

Procj. vrijednost:

12.100.000,00

Godina Realizacija

u godini (%)

Ukupno vrijednost



2016 5%

605.000,00 95,00%

574.750,00

5,00%

30.250,00

2017 35%

4.235.000,00 95,00%

4.023.250,00

5,00%

211.750,00

2018 35%

4.235.000,00 95,00%

4.023.250,00

5,00%

211.750,00

2019 25%

3.025.000,00 95,00%

2.873.750,00

5,00%

151.250,00

Ukupno: 100%

12.100.000,00

11.495.000,00

605.000,00


54

7. REZIME IZDVOJENIH PROJEKATA I PROCJENJENIH SREDSTAVA ZA

NJIHOVU PROVEDBU

7.1. Popis izdvojenih projekata

Na području općine Gornji Mihaljevec svekupno je identificiran veliki broj projekata koji

proizlaze iz definiranih Prioriteta nih ciljeva i mjera. One koji su pogodni za prijavu i

sufinanciranje iz EU fondova, te koji su u određenoj fazi pripreme te se u idućem razdoblju

mogu i dovesti u fazu prijave, posebno su obrađeni u ovom poglavlju. Prijavitelji projekata

mogu biti osim općine i drugi nositelji, (npr. za kanalizaciju s uređajima za pročišćavanje

poduzeće Međimurske vode d.o.o.).

To su slijedeći projekti:

1. Izgradnja sportske multifunkcionalne dvorane

2. Uređenje Parka Mladosti

3. Uređenje sportsko-rekreacijskih terena

4. Izrada projektne dokumentacije za sanaciju nerazvrstanih cesta

5. Izgradnja ceste u poduzetničkoj zoni Krč

6. Izgradnja javne rasvjete u naseljima u općini Gornji Mihaljevec

7. Izgradnja javne rasvjete u poduzetničkoj zoni Krč

8. Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije s biološkim pročistačem u

općini Gornji Mihaljevec i izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja

Identificirani projekti pogodni su za kandidiranje pretežno iz Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014-2020 ali i iz ostalih potencijalnih programa, poput programa Fonda

za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Pri sagledavanju mogućnosti realizacije projekata na području Općine Gornji Mihaljevec

posebno se uzimao u obzir financijski kapacitet općine, odnosno, birali su se oni programi

gdje je sufinanciranje u iznosu 85% ili veće.

7.2. Rezime potrebnih financijskih sredstava za izdvojene projekte

Identificirani projekti pogodni za realizaciju uz pomoć vanjskih izvora financiranja ukupne su

procijenjene vrijednosti u iznosu 30.400.000 kn, od čega je jedan projekt u suradnji s

Međimurskim vodama u vrijednosti 12.100.000,00 kn, dok su svi ostali u vrijednosti

18.300.000,00 kn.

Rezime ukupne vrijednosti projekata, razrađeno prema godinama se daje u slijedećem

prikazu:


55

Uredno financijsko poslovanje općine se provedbom predloženih projekata u razdoblju do

2020. se na predložen način ne bi ugrozilo, jer je iz datog prikaza vidljivo da je vlastita

komponenta sufinanciranja prihvatljiva i može se uklopiti u proračun. Dapače, procjena je da

bi općina mogla sudjelovati i u programima prekogranične suradnje i pokušala zadovoljiti

potrebe unapređenja turističke infrastrukture, kulturne baštine i/ili krajobraznih

znamenitosti.Pri tom je potrebno uzeti u obzir osiguravanje sredstava za pripremu projekata

(projektna dokumentacija, usluge konzultanata kao i trošak premošćivanja investicija, jer se

uglavnom sredstva dobivaju nakon završetka jedne faze ili ukupne investicije.

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(Izrada Plana razvoja Općine Gornji Mihaljevec / Sastavljanje i ažuriranje planova za ravoj jedinica lokalne

samouprave)

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

REZIME PROJEKATA UKUPNO

VRIJEDNOST: 30.400.000,00

Godina Realizacija u

godini (%)

Ukupno vrijednost

projekata u godini

Iz EU Fondova Vlastita sredstva

2016 5,34% 1.580.000,00

1.501.000,00

79.000,00

2017 44,50% 13.172.500,00

12.513.875,00

658.625,00

2018 36,83% 10.902.500,00

10.357.375,00

545.125,00

2019 13,33% 3.945.000,00

3.747.750,00

197.250,00

Ukupno: 100,00% 29.600.000,00

28.120.000,00

1.480.000,00

razvojna strategija opĆine gornji mihaljevec 2016. … · bazirane na visokoj dodanoj vrijednosti...

Documents