Sveučilište u ZagrebuPrirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

Marko Stančec

RAZVOJ I FAKTORI LOKACIJE PODRAVKE I NJEZIN UTJECAJ NA RAZVOJ KOPRIVNICE

Seminarski rad

Mentor: Jelena Lončar, prof.

Zagreb, listopad, 2010.

Sadržaj Str.

1. Uvod..........................................................................................................................................3

2. Metodologija, objekt i cilj istraživanja......................................................................................4

3. Pregled dosadašnjih istraživanja...............................................................................................4

4. Povijesni razvoj Podravke.........................................................................................................5

5. Faktori lokacije i osnovni uvjeti razvoja Podravke...................................................................7

5.1. Stanovništvo kao faktor lokacije i uvjet razvoja Podravke..................................................7

5.2. Poljoprivreda kao faktor lokacije i uvjet razvoja Podravke...................................................8

5.3. Tržište kao faktor razvoja Podravke....................................................................................10

5.4. Važnost prirodnih bogatstava za razvoj Podravke...............................................................12

5.5. Geoprometni položaj kao faktor razvoja Podravke.............................................................13

5.6. Mikrolokacija industrije kao faktor razvoja Podravke........................................................14

6. Utjecaj Podravke na razvoj grada Koprivnice........................................................................16

7. Suvremena Problematika Lokacije; plan izgradnje TE² Koprivnički Ivanec..........................19

8. Zaključak.................................................................................................................................21

2

1. Uvod

Sve do 2. svjetskog rata većina je stanovnika središnje Podravine bila orijentirana na

poljoprivrednu proizvodnju pa je bila tipično izvorište jeftine radne snage i poljoprivrednih

proizvoda. Ulaskom hrvatske industrije u 4.etapu razvoja, odnosno poslijeratnu fazu kada je

industrijalizacija bila u punom zamahu, lokacija Koprivnice u središnjoj Podravini, na sjecištu

povoljnih prometnih pravaca uz povoljne prirodne faktore, bila je odlična za razvoj industrije.

Bogatstvo agrarnih područja u okolici Koprivnice (kao i u ostatku Podravine) pridonijelo je

razvoju prehrambene industrije kao okosnice razvoja Koprivnice, te je u sljedećim desetljećima

grad polako postajao industrijsko središte, a zahvaljujući već povoljnom geoprometnom položaju

razvijao se i kao regionalno središte. Kao tipični primjer ubrzane transformacije jednog prostora

zahvaljujući povoljnim lokacijskim faktorima i procesima industrijalizacije koji su uslijedili,

Koprivnica je kao grad zanimljiv za geografska istraživanja zbog proučavanja prostornog

razvitka industrije, njenog utjecaja na razvoj grada i okolice, te faktore koji su uvjetovali takav

razvoj, a suvremena lokacijska problematika samo je još jedan od razloga zbog kojih je ova tema

zanimljiva za istraživanje.

3

2. Metodologija, objekt i cilj istraživanja

U ovom seminarskom radu je dan kratak pregled razvitka Podravkinog industrijskog

kompleksa u Koprivnici, faktora koji su utjecali na lokaciju industrije i uvjetovali razvoj

prehrambene industrije upravo na tom prostoru i utjecaja Podravke na razvoj grada Koprivnice.

U radu se na temelju obrade demografskih i gospodarskih podataka te proučavanju

postojeće literature o industriji u koprivničkom kraju analiziraju uvjeti zbog kojih je došlo do

razvitka prehrambene industrije i faktori koji su utjecali na lokaciju Podravke unutar naselja

Koprivnica. Tijekom analize najviše su korišteni podatci Državnog zavoda za statistiku,

gospodarskog urbanističkog plana grada Koprivnice i prostornog plana Koprivničko-križevačke

županije. Rezultati se temelje i na kritičkoj obradi dosadašnjih istraživanja, a izrađeni su i

grafički prilozi kojima je utjecaj Podravke na razvoj Koprivnice dodatno objašnjen.

Cilj ovog istraživanja je analizom dostupnih podataka o zadanoj temi objasniti uzročno-

posljedične veze između razvoja prehrambene industrije u Koprivnici i temeljnih karakteristika

prostora.

3. Pregled dosadašnjih istraživanja

Najveći doprinos istraživanju prostora cijele Podravine dao je istaknuti geograf Dragutin Feletar.

Između ostalog on je istraživao značajke gospodarstva Koprivnice i faktore koji su utjecali na

razvoj sekundarnih djelatnosti u Koprivnici. Napisao je brojne istraživačke radove vezane uz

industriju koprivničkog kraja, a tema doktorske disertacije bila mu je industrija Podravine. Osim

njega Mladen Matica istraživao je utjecaj prometnog položaja na suvremeni razvoj Koprivnice, a

u okviru časopisa ˝Podravina˝ izašlo je mnogo članaka koji govore o prostoru Koprivnice i

industrijskoj slici koja karakterizira cijelu Podravinu. Također, u procesu izrade prostornih

planova Koprivničko-križevačke županije napravljene su brojne studije o gospodarskoj slici

Koprivnice, dok je generalni urbanistički plan grada Koprivnice nezaobilazna literatura pri izradi

stručnih istraživačkih radova o Koprivnici.

4

4. Povijesni razvoj Podravke

Za razumijevanje značenja Podravke za razvoj Koprivnice i faktore lokacije koji su

uvjetovali nastanak i ubrzan razvitak prehrambene industrije na ovom području potrebno je

ukratko navesti neke povijesne činjenice razvitka same industrije.

Iako početci industrijalizacije na području Koprivnice sežu do kraja 19., odnosno početka

20.stoljeća gospodarski impuls temeljen uglavnom na prehrambenoj industriji zabilježen je tek

1960-ih godina. Godine 1934. braća Marijan i Matija Wolf osnovala su radionicu za preradu voća

koja se, u skladu sa socijalističkim nazorima, nacionalizira 1947. godine i dobija ime ˝Podravka˝

(http://www.podravka.hr). Poslijeratni razvoj bio je dinamičan, no do 1950-ih godina Podravka je

zapravo bila vrlo malo poduzeće. Tih su godina na tržište plasirani brojni novi proizvodi kao što

su kandirano voće, marmelade, senf, mesne konzerve i razne juhe koji su omogućili tvrtki da se

polako razvija i prodaje svoje proizvode diljem tadašnje SFR Jugoslavije. Krajem 1950-ih zbila

se prekretnica u razvoju Podravke, a kako se kasnije pokazalo, i prekretnica u razvoju grada

Koprivnice koji se razvio upravo zahvaljujući industriji. Naime, 1959. godine na tržište je

lansiran Podravkin najuspješniji proizvod – Vegeta (mješavina začina koju su godinu dana ranije

napravili Podravkini istraživači, pod vodstvom Zlate Bartl). Uslijedio je ubrzan razvoj Podravke,

koji su pratili uspjesi na međunarodnom tržištu; 1967. godine Vegeta se počela izvoziti u

Mađarsku i Rusiju. Tri godine kasnije Podravka je počela i s proizvodnjom dječje hrane, a jedan

od prvih prehrambenih proizvoda za djecu je bio Čokolino, koji je i do danas ostao jedan od

važnijih Podravkinih proizvoda. Sljedećih su se godina počeli širiti industrijski kompleksi

Podravke. U sastav industrije ušla je punionica mineralne vode u Lipiku, a 1972. godine

osnovala se tvrtka Belupo, koja je proizvodila lijekove. Sve do 1973. Podravkini industrijski

kompleksi u Koprivnici bili su smješteni uglavnom unutar samog naselja, a te se godine izgradila

mesna industrija Danica unutar istoimene industrijske zone (Slika 1.), 1 km sjeverno od naselja.

Početkom 1990-ih Podravka se, u skladu s političkim promjenama, privatizirala te je nastavljen

njen razvoj. U novo tisućljeće Podravka ulazi s otvorenjem nove tvornice Vegete u Koprivnici

(Slika 1.) i širenjem industrijskih kompleksa u Poljskoj. Uz već postojeću mineralnu vodu

˝Studenac˝ počinje se proizvoditi i izvorska voda ˝Studena˝, a preuzeta je i tvrtka Ital-Ice koja

proizvodi sladoled i smrznutu hranu. U sljedećim je godinama Podravka preuzela još nekoliko

prehrambenih tvrtki, među kojima i češki Lagris i zadarsku Adriu, a u suradnji s Ekonomskim

5

fakultetom u Zagrebu, 2003. godine osniva menadžersku akademiju. Posljednjih deset godina

obilježila su brojna međunarodna priznanja za Podravkine proizvode među kojima su nagrade

Superbrand u Poljskoj i Rusiji. Podravka je 2006. postala prva hrvatska članica Svjetskog

poslovnog foruma (IBLF), a godinu dana kasnije kupila je i poljske brandove Warzywko i

Perfekta, te hrvatski brand Lero. Danas je Podravka jedna od najvećih prehrambenih kompanija u

ovom dijelu Europe. Osim u Hrvatskoj proizvodni objekti Podravke nalaze se u Poljskoj i

Češkoj, podružnice u preko 17 zemalja, a Vegeta - najjača hrvatska robna marka u inozemstvu,

prodaje se u više od 40 zemalja svijeta (http://www.podravka.hr).

Slika 1. Industrijska zona Danica na rubu Koprivnice

Izvor: http://www.liderpress.hr/

Kao dodatak, važno je naglasiti i najnovije priznanje koje je Podravka dobila 15.10.

2010., kada joj je uručen certifikat Best Buy Award (prvi u Hrvatskoj) , čime je postala najbolja

hrvatska kompanija po omjeru cijene i kvalitete svojih proizvoda

(http://www.poslovni.hr/vijesti/podravka-prvi-laureat-best-buy-award-nagrade-160801.aspx).

6

5. Faktori lokacije i osnovni uvjeti razvoja Podravke

Planiranje lokacije svake industrije, pa tako i Podravke, važno je za razvoj i opstanak

poslovnih aktivnosti, te utjecaja na pripadajuće urbano područje i prirodnu sredinu. Koprivnički

kraj može poslužiti kao tipični primjer područja gdje su procesi deruralizacije i industrijalizacije

nakon 2. svjetskog rata bili glavni faktor transformacije prostora. Grad je s razvitkom industrije

bilježio ubrzan porast broja stanovnika koji su doseljavali iz okolnih ruralnih područja, a

prehrambena industrija s vremenom je postala vodeća industrijska grana u regiji.

Na osnovi analize raspoloživih podataka, kao i na iskustvu analitičara i kreatora razvoja

Podravine, osnovni uvjeti za razvoj industrije u općini Koprivnica (ali i u cijeloj Podravini) su:

demografska osnova, poljoprivredna proizvodnja kao izvor sirovina, tržište, prirodna bogatstva,

utjecaji proizvodnih tradicija, prometni položaj i ostali faktori kao što su mikrolokacija i dr.

(Feletar, 1984.).

5.1. Stanovništvo kao faktor lokacije i uvjet razvoja Podravke

Stanovništvo je jedan od temeljnih faktora razvoja svakog područja, a ako neko područje

doživljava izvanredan gospodarski napredak, priljev jeftine radne snage u potrazi za poslom

može biti samo pozitivan čimbenik u transformaciji prostora. U suvremenom društvu gdje se sve

više ističe uloga stanovništva kao potrošača proizvedenih dobara, koprivnički je kraj savršen

primjer za naglašenu funkciju stanovništva kao faktora razvoja industrije (i prostora) jer je

demografska ekspanzija u tom dijelu Podravine najočitija.

Podravina još od početka 20. stoljeća tradicionalno jedan od najrazvijenijih

poljoprivrednih krajeva u Hrvatskoj. S razvitkom tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji došlo

je do pojave viška poljoprivrednog stanovništva što je utjecalo na procese deruralizacije.

Istovremeno, Koprivnica se kao urbano i gospodarsko središte Podravine razvijala zahvaljujući

prehrambenoj industriji i tako privlačila velik broj stanovnika iz okolice i tako ubrzo postala

središte okupljanja šire okolice. Demografska osnova razvitka industrije postala je naglašena i

pozitivni je učinak što je postojala jeftina radna snaga koja je pratila tehnološki razvoj, no

analizom postojećih podataka vidljivo je da izvorište jeftine radne snage nije toliko u povećanom

natalitetu nakon 2. svjetskog rata već migracijskim tokovima koji su osiromašivali ruralna

7

područja koprivničkog kraja i povećavala urbano stanovništvo Koprivnice. Prednost razvoja

upravo prehrambene industrije u ovom području je u tome što se nije dogodila deagrarizacija

okolnog ruralnog prostora, već je važnost agrara postala još veća, budući da se većina agrarnih

proizvoda koristila upravo za prerađivanje u okviru Podravke (Feletar, 1997.).

5.2. Poljoprivreda kao faktor lokacije i uvjet razvoja Podravke

Poljoprivredna proizvodnja ruralnog koprivničkog kraja je u godinama koje su uslijedile

poslije 2. svjetskog rata sve više isticala svoju važnost u razvoju prehrambene industrije. Budući

da se Podravka razvijala na temeljima poljoprivrednih dobara okolnog područja u tim je

poslijeratnim godinama, dotad autarkična agrarna proizvodnja, postala dio gospodarskog ciklusa

koji je koristio dobre poljoprivredne temelje za razvoj prerađivačke industrije, te je tako

Podravka u neposrednoj okolini imala savršen izvor svih resursa koji su joj omogućavali

kvalitetan razvoj. Potaknute razvojem socijalizma u Jugoslaviji osnivale su se seljačke zadruge

koje su objedinjavale seljačko stanovništvo u organizirani sustav koji je surađivao sa Podravkom.

Na taj se način stvorio gospodarski sustav koji je s jedne strane valorizirao agrarna područja i

potaknuo relativno kontinuiranu cijenu poljoprivrednih proizvoda, a s druge strane poticao razvoj

Podravke kao prehrambene industrije koja je koristila te proizvode u svojoj prerađivačkoj

industriji (Feletar,1973.).

Važno je istaknuti da su za efekte robne proizvodnje, dakle za proizvodnju viškova koje

koristi industrija za preradu, uz niz povoljnosti, u prošlosti postojali limitirajući faktori koji koče

njezinu tržišnu transformaciju. Dragutin Feletar, jedan od najistaknutijih hrvatskih geografa koji

je porijeklom iz okolice Koprivnice (Veliki Otok), kao najvažnije elemente poljoprivrednog

utjecaja na razvoj prehrambene industrije u Koprivnici naveo je procese deagrarizacije, strukturu

i razvijenost poljoprivredne proizvodnje te tehnološko-funkcionalnu povezanost Podravke i

poljoprivredne proizvodnje. Deagrarizacija je važna zbog osiguranja velikih viškova radne snage,

čiji transfer iz poljoprivrdne proizvodnje u prehrambenu industriju je znatno olakšan i elementom

sličnosti proizvodnje (Feletar, 1989.). Ono što je zanimljivo u ovim procesima je brzina kojom su

se oni odvijali.

8

Tablica 1. Kretanje udjela poljoprivrednog stanovništva općine Koprivnice prema popisima

1948.-1981.

Godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981.Udio poljoprivrednog st. (%) 80,1 73,4 62,7 53,2 32

Izvor : www.dzs.hr

Iz Tablice 1. možemo vidjeti kako se u godinama najbržeg razvitka koprivničke Podravke

kretao udio poljoprivrednog stanovništva u općini Koprivnica i kako je intenzivan bio taj proces

preobrazbe agrarne strukture ovog kraja, a najveću preobrazbu stanovništvo je doživjelo tijekom

1970-ih kada je Podravka bilježila i najbrži rast te tako privlačila velik broj ruralnog stanovništva

u Koprivnicu.

Važnost razvijenosti i strukture poljoprivredne proizvodnje je posebno bila naglašena u

tim prvim desetljećima razvitka Podravke, koja je kao prehrambena industrija direktno vezana za

sirovine koje prerađuje. Kasnije je je Podravka prerasla lokalne sirovinske mogućnosti, te je sve

više ovisila o državnoj poljoprivrednoj osnovi (Feletar, 1989.), a ne samo o lokalnim

poljoprivrednim površinama. Funkcionalna povezanost između Podravke i poljoprivredne

proizvodnje s jedne strane ističe važnost poljoprivrednih površina kao lokacijskog faktora za

industriju, a s druge strane utjecaj industrije na promjene u poljoprivrednom uzgoju, s time što je

za ovaj seminarski rad poljoprivreda bitnija kao preduvjet razvoja prehrambene industrije u

koprivničkom kraju. Podravka se primjerice, nebi razvila na području gdje nebi imala agrarnu i

stočarsku proizvodnju kao temelj na kojem se može razvijati. U tom pogledu, ravničarski

podravski prostor koji je idealan za ratarsko iskorištavanje pokazao se idealnim razvoj

prehrambene industrije. Na primjeru Slike 2. možemo vidjeti funkcionalnu povezanost između

Podravke kao prehrambene industrije, i poljoprivrednog uzgoja s druge strane i uočiti koliko se

elementi ove dvije djelatnosti zapravo isprepliću.

9

Slika 2. Funkcionalni odnosi poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije Podravke

Izvor: Geografski glasnik 51/1989

5.3. Tržište kao faktor razvoja Podravke

Postojanje lokalnog tržišta, a s razvojem industrije i šireg, preduvjet je za razvoj bilo koje

industrije. Pravi razvoj Podravke je zapravo i počeo kada su njezini proizvodi postali sastavni dio

jugoslavenskog i međunarodnog tržišta. Marketing Podravke tako je imao veoma važnu ulogu u

razvoju industrije, jer upravo su potrošači (indirektno) odlučivali o širenju proizvodnje. Kao

primjer može poslužiti Vegeta; najvažniji proizvod Podravke. Upravo je tržište svojim

prihvaćanjem ovog proizvoda vrednovalo samu njegovu proizvodnju, jer da Vegeta slučajno nije

prihvaćena na tržištu njezina proizvodnja bila bi obustavljena, a ovako je upravo na prodaji tog

proizvoda (između ostalog) Podravka izgradila svoj imidž kvalitetne prehrambene industrije.

U suvremenom ekonomskom okruženju važnost tržišnog komuniciranja je na vrhuncu, pa

je marketing, odnosno način plasiranja proizvoda na tržište postao možda i najbitniji faktor

razvoja industrije. Još jedan od bitnijih faktora tržišta je i izlaz na međunarodno tržište. O izlasku

Podravke na vanjsko tržište može se govoriti još od 1967. godine kada se Vegeta počela

prodavati u Mađarskoj i Rusiji (http://www.podravka.hr), no važnost inozemnog tržišta za

Podravku zapravo se očituje tek u posljednja dva desetljeća kada je ˝Koprivnički prehrambeni 10

div˝ počeo svoj pohod na inozemna tržišta. Ipak, u izlasku Podravkinih proizvoda na inozemno

tržište postoje i limitirajući faktori kao što su važnost Hrvatske u svijetu i korupcijski skandali

koji su prisutni zadnjih godina. O ovom potonjem nema razloga raspravljati u okviru ovog

seminara, no svakako treba spomenuti da europska poduzeća slična Podravci imaju veću potporu

Europske Unije jer Hrvatska još uvijek nije članica EU¹ i logično je da će proizvodi koji dođu s

europskog tržišta lakše pronaći svoj put na hrvatsko tržište nego je to slučaj u obrnutom smjeru

toka proizvoda. Zato Podravkini stručnjaci smatraju da će pravi put na tržišta zemalja EU

Podravkini proizvodi dobiti tek ulaskom Hrvatske u EU, a dotad Podravka se uglavnom

koncetrira na plasiranje svojih proizvoda na srednjoeuropska i istočnoeuropska tržišta kao što su

Poljska, Češka, Slovačka, Rusija i dr. (Slika 3.).

Slika 3. Vrijednost prodaje Podravkinih proizvoda u inozemstvu i značaj Vegete kao glavnog

brenda Podravke

Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/podravka-s-redizajniranim-brendom-konzervi-eva-udvostrucila-prodaju--

77244.aspx

¹ EU – Europska Unija

11

Naravno, u okviru inozemnih tržišta ne treba spominjati BiH i Srbiju koje su već

tradicionalno zemlje s kojima Hrvatska (pa tako i Podravka) imaju dobro razvijene ekonomske

odnose u smislu da i naš izvoz u te zemlje ima velik značaj (Slika 3.).

5.4. Važnost prirodnih bogatstava za razvoj Podravke

Prirodne osobine Podravine su važan element u razvoju cijelokupnog gospodarstva. Tako

su npr. šljunka i pijeska u Podravini veoma važna za industrijski razvoj, no oni nemaju direktni

utjecaj na razvoj Podravke kao prehrambene industrije, osim što upotpunjuju gospodarsku sliku

koprivničkog kraja te privlačeći stanovništvo u grad osiguravaju radnu snagu za obavljanje

djelatnosti sekundarnog sektora. Ono što je najbitnije za Podravku su aluvijalna plodna tla uz

rijeku Dravu sjeverno od Koprivnice, hidroenergetski potencijal rijeke Drave i nalazišta nafte i

plina koji je bitan zbog energije potrebne za rad industrije. Povoljne reljefne, klimatske i

pedološke prilike bile su temelj za razvoj koprivničkog kraja kao važnog poljoprivrednog

područja, što je bio preduvjet za razvoj jedne prehrambene industrije kao što je Podravka

(Feletar,1973.).

Što se tiče osiguravanja energije za rad industrije, Podravka u izravnoj potrošnji energije

(ukupna potrošnja energije proizvedene u vlastitim postrojenjima iz primarnih izvora) najviše

koristi plin koji se koristi za proizvodnju toplinske energije. Ona je neophodna za rad

prerađivačkih postrojenja i u ukupnom iskorištavanju energije sudjeluje s 76 %, dok su drugi

izvor po potrošnji motorna goriva s 20 % zastupljenosti. Za sva vozila u nutrašnjem transportu

industrije koristi se plin propan-butan kao ekološki prihvatljivo gorivo. Na nivou lokalne

zajednice za 2007. godinu Podravka sudjeluje u potrošnji plina s 23,6 % u ukupnoj potrošnji

(http://www.podravka.hr), iz čega možemo zaključiti da je za rad jedne takve industrije potrebno

osigurati energente, u ovom slučaju plin. Kao bitan preduvjet za razvoj Podravke tako se ističu

nalazišta zemnog plina (i nafte) koja su veoma rasprostranjena u Podravini (Slika 4.), a

najpoznatija su ona u okolici sela Molve.

12

Slika 4. Nalazišta plina i nafte u Kc-kž županiji

Izvor: http://www.prostorno-kkz.hr/

Za razliku od izravne energije koju troše postrojenja Podravke, od energije proizvedene

izvan Podravke, najviše se koristi električna energija, a na nivou lokalne zajednice Podravka

sudjeluje s 28,5 % u odnosu na ukupnu potrošnju grada Koprivnice (http://www.podravka.hr).

Još jedno od nezaobilaznih prirodnih bogatstava za razvoj Podravke sigurno su i vodni

resursi kojih ima dovoljno u koprivničkom kraju. Tako se vodoopskrba grada ( i Podravke)

temelji na korištenjju vode iz crpilišta ˝Ivanščak˝, koje se nalazi sjeverno od gradskog središta

(http://www.koprivnica.hr/gradska-uprava/prostorni-planovi).

5.5 Geoprometni položaj kao faktor razvoja Podravke

U geoprometnom smislu Koprivnica je položena na sjecištu uzdužnog podravskog i

sekundarnog transverzalnog prometnog koridora Republike Hrvatske. Transverzalnim koridorom

(paneuropski koridor Vb) povezuje srednjoeuropski i jadranski prostor i to preko željezničke pruge

Budimpešta-Botovo-Koprivnica-Zagreb-Rijeka, dok podravskim prometnim pravcem povezuje

podravski prostor s podunavljem (Matica, 2007.). Koprivnica je tako jedno od najvažnijih prometnih

sjecišta u sjevernoj Hrvatskoj, što je bio bitan faktor razvoja Podravke, budući da je prometni položaj

13

jedan od osnovnih faktora lokacije industrije. Isto tako, blizina granice sa Mađarskom omogućila je

Podravci veoma rano osnivanje ekonomskih veza sa mađarskim tržištem. Najbitnija je ipak dobra

prometna povezanost sa Zagrebom, budući da je on gospodarsko središte Hrvatske.

Svi navedeni pozitivni efekti prometnog položaja u suvremeno doba, u prošlosti ipak nisu bili

vrednovani u svim razdobljima. Tako je npr. kriza oko Rezolucije Informbiroa (1948.) i centralizirana

razvojna politika negativno utjecala na položaj blizu državne granice (s Mađarskom). U to vrijeme nije

bilo mogućnosti dobivanja investicijskih kredita za podravska poduzeća, pa je relativno kasna

industrijalizacija u ovom kraju dijelom i rezultat političkih previranja. To je sve utjecalo i na razvoj

Podravke, koja je svoj pravi razvoj (kako je spomenuto ranije u seminaru) zabilježila tek 20-tak godina

kasnije.(Feletar, 1973.).

5.6. Mikrolokacija industrije kao faktor razvoja Podravke

Mikrolokacija Podravke u Koprivnici rezultat je jednako prirodnih i društvenih

čimbenika. Osnovne mikrolokacijske prednosti izgradnje industrije su: uvijeti reljefa, mogućnost

opskrbe vodom i odvodnje otpadnih voda, položaj u odnosu na ružu vjetrova, mogućnosti dovoza

sirovina, uklapanje industrijskog kompleksa u urbanistički plan grada i dr.

Većina industrijskih kompleksa Podravke smještena je u industrijskoj zoni Danica, koja

se nalazi oko 1 km sjeverno od samog grada. Ta je lokacija, prema urbanističkom planu iz 1973.

godine određena kao najpovoljnija za izgradnju industrijske zone. Među navedenim razlozima

bili su: izdvojenost od grada, dobra prometna povezanost, izgradnja zajedničke infrastrukture za

čitav kompleks industrijske zone, dobri geomehanički uvjeti za izgradnju objekta te povoljni

meteorološki uvjeti (Fišter, Jalšovec i dr., 2005.).

Od društvenih čimbenika za mikrolokaciju industrije bio važan prometni položaj, odnosno

povezanost sa tržištem. Željeznička je era tako uvjetovala mikrolokaciju industrijskih pogona,

koji su smješteni u blizini željezničke pruge, a danas se modernizirala i lokalna cestovna mreža,

tako da se industrijska zona uklapa u prometni sustav grada i okolice. Negativnost je lokacija

najstarijih pogona i najvećeg djela marketinškog sektora Podravke, budući da se oni nalaze u

samom gradu. U generalnom urbanističkom planu Koprivnice, dio koji se odnosi na Podravku

pomno je isplaniran, tako da se u idućim godinama planira potpuno preseljenje svih djelatnosti

14

Podravke u industrijsku zonu sjeverno od grada što bi trebalo riješiti prometne gužve u gradu

koje nastaju u vrijeme prije i poslije glavnog radnog vremena (http://www.koprivnica.hr/gradska-

uprava/prostorni-planovi).

Prirodni čimbenici koji su uvjetovali mikrolokaciju Podravke su između ostalog i položaj

prema ruži vjetrova, a budući da prevladavaju zapadni i jugozapadni vjetrovi, zračna strujanja se

iz pravca industrijskih kompleksa na sjeveru odstranjuju od gradske jezgre (Feletar, 1984.).

Nepovoljna je lokacija u odnosu na mogućnost opskrbe vodom i brže uklanjanje otpadnih voda,

budući da se industrijska zona Danica smjestila sjeverno od grada prema rijeci Dravi, na

šljunkovitoj aluvijalnoj podlozi koja se nalazi sjeveroistočno od gradskog vodocrpilišta Ivanščak

(Slika 5.) i može se zaključiti da je locirana u širem vodozaštitnom području iz čega se može

zaključiti da je potrebna velika pažnja pri odvodnji otpadnih voda (Fišter, Jalšovec i dr., 2005.)

Slika 5. Smještaj crpilišta pitke vode Ivanščak

Izvor: http://www.prostorno-kkz.hr/

Otpadne vode industrijske zone Danica obrađuju se na pripadnim uređajima za

pročišćavanje (predtretman), te se otpremaju putem transportnog kolektora do lokacije uređaja za

pročišćavanje. Postojećim uređajem za pročišćavanje osigurava se mehaničko pročišćavanje

otpadnih voda, a dijelom pročišćeni efluent disponira se u vodotok Moždanski Jarak koji se

15

također nalazi sjeverno od grada (sjeveroistočno). U planu je poboljšanje postojećeg pročišćivača

kako bi se što bolje zaštitili lokalni vodotoci (http://www.prostorno-kkz.hr/).

6. Utjecaj Podravke na razvoj grada Koprivnice

Nakon 2. svjetskog rata na području grada Koprivnice počela su se razvijati velika

industrijska postrojenja (Podravka, Bilokalnik, Belupo). Među njima je najvažnija bila

prehrambena industrija koja je ubrzo postala vodeća industrijska grana i zapošljavala najveći broj

stanovnika (http://www.koprivnica.hr/gradska-uprava/prostorni-planovi). Procesi deruralizacije

okolnog područja i industrijalizacije počeli su mijenjati prostornu sliku grada, a najbitniji

čimbenik u transformaciji prostora i strukture stanovništva je bila upravo Podravka. Kao rezultat

razvoja industrije i doseljavanja stanovništva, počele su se razvijati i tercijarne djelatnosti u

gradu, te je grad 1950-ih postao središte tadašnje općine. Koprivnica je 1993. postala sjedištem

Koprivničko-križevačke županije, a obnovljen je i grad kao jedinica lokalne samouprave je danas

ona gospodarsko, kulturno i obrazovno središte Koprivničko-križevačke županije i tog dijela

Podravine (Slika 6.).

Slika 6. Isječak karte – prikaz granica Grada i općine Koprivnica

Izvor: http://www.dzs.hr

16

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

1857.1869. 1880. 1890. 1900. 1910.1921. 1931.1948. 1953. 1961.1971. 1981. 1991. 2001.Godina

Bro

j sta

novn

ika

Slika 7. Kretanje broja stanovnika grada Koprivnice od 1857. do 2001. godine

Izvor: http://www.dzs.hr/

Dijagram kretanja broja stanovnika Koprivnice (Slika 7.) pokazuje da u razdoblju 1857.-

1900. nije bilo značajnijeg porasta broja stanovnika. Početkom stoljeća je počeo razvoj

gospodarstva na području Koprivnice i to se odmah odrazilo na broj stanovnika koji je u tom

razdoblju porastao sa 8500 st. na 11500 st. Između dva svjetska rata zabilježena je stagnacija u

kretanju broja stanovnika da bi poslije drugog svjetskog rata počeo ubrzan rast broja st. uslijed

industrijskog razvitka grada Koprivnice koji je temeljen na razvoju prehrambene industrije -

Podravke. Budući da su procesi industrijalizacije i deruralizacije iznimno povezani negativna

strana tog razvitka Koprivnice bila je depopulacije okolnog ruralnog prostora. Važo je spomenuti

da sela koja su smještena u iznimnoj blizini Koprivnice ipak nisu zabilježila velik pad broja

stanovnika, no ona koja su gravitirala Koprivnici, a smještena su dalje od samog grada suočila su

se s problemom depopulacije (Slika 8.)

17

Slika 8. Depopulacijska područja Kc-kž županije u razdoblju između 1981. i 1991. godine

Izvor: http://www.prostorno-kkz.hr

Podravka nije utjecala samo na promjenu broja stanovnika, već i na gospodarsku strukturu

stanovništva (Slika 9.). Stanovništvo koje se bavilo poljoprivredom u ruralnim krajevima,

zahvaljujući razvoju tehnologije u poljoprivredi i industrijalizaciji postalo je radna snaga koja se

zapošljavala uglavnom u Podravci.

1971. 1991.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

I. sek-tor

II. sektor

III. Sektor

IV. Sektor

Godina

%

Slika 9. Udio zaposlenih po sektoru djelatnosti u naselju Koprivnica 1971. i 1991. godine

Izvor: http://www.dzs.hr/

18

Danas je prehrambena industrija vodeća industrijska grana u Koprivničko-križevačkoj

županiji i Podravka zapošljava gotovo 60 % industrijskih radnika u županiji. Za Koprivnicu je

karakterističan i veliki broj dnevnih migranata (41 % radne snage), a zahvaljujući Podravci

postala je najveće naselje i političko-administrativno središte županije (http://www.prostorno-

kkz.hr).

7. Suvremena Problematika Lokacije; plan izgradnje TE² Koprivnički Ivanec

Najaktualnija problematika koprivničke industrije, pa tako i Podravke je plan izgradnje

TE Koprivnički Ivanec koja bi se trebala nalaziti u poduzetničkoj zoni Koprivnički Ivanec (Slika

10.), koja je smještena u relativnoj blizini (500 m) industrijskih pogona Podravke sjeverno od

grada Koprivnice. HSS³ čini glavnu potporu izgradnji termoelektrane na biomasu dok su

predstavnici Podravke i velik dio stanovnika Koprivnice protiv izgradnje termoelektrane. Istina je

da se dimni plinovi, koji se oslobađaju iz termolektrane na drvenu sječku, bitno razlikuju od

dimnih plinova iz klasičnih termoelektrana na kruta i tekuća fosilna goriva, te su manje štetni za

okoliš, no treba uzeti u obzir da se u neposrednoj blizini nalaze industrijski kompleksi

prehrambene i farmaceutske industrije. Postavlja se pitanje hoće li Podravka i dalje održavati

certifikate koji su nužni za izlazak njezinih proizvoda na domaće i inozemno tržište i tko će

željeti kupovati dječju hranu i ostale prehrambene proizvode koji su proizvedeni u neposrednoj

blizini termoelektrane (Anić Vučinić, 2010). U tijeku su opsežna istraživanja o utjecaju TE na

okoliš, no plan izgradnje će i dalje predstavljati problem koprivničkoj prehrambenoj i

farmaceutskoj industriji ako se ne promjeni lokacije predviđene termoelektrane.

² TE - termoelektrana³ HSS – Hrvatska Seljačka Stranka

19

Slika 10. Smještaj poduzetničke zone Koprivnički Ivanec

Izvor: http://www.prostorno-kkz.hr

20

8. Zaključak

Prirodne osobine koprivničkog kraja i stanovništvo oduvijek su bili važan element

gospodarskog razvoja. Povoljni reljefni, klimatski i pedološki čimbenici utjecali su da se na

prostoru Koprivnice razvije napredno poljoprivredno područje. To je zatim uvjetovalo lokaciju i

razvoj prehrambene industrije , a uz faktore kao što su tržište i geoprometni položaj Podravka se

transformirala u najveću prehrambenu industriju u Hrvatskoj.

Koprivnica je u posljednjih 50-tak godina zahvaljujući Podravci postala gospodarsko

središte Koprivničko-križevačke županije i jedno bitnijih središta u sjevernoj Hrvatskoj. Struktura

i broj stanovništva razvojem prehrambene industrije uvelike su se promjenili, a industrijski

kompleksi Podravke proširili su se izvan grada. Faktori koji su utjecali na njezinu lokaciju su

mnogobrojni, no u ovom su radu pobrojani i objašnjeni samo oni koji su iz geografske

perspektivne najbitniji i najzanimljiviji, a usput je objašnjena i aktualna problematika

mikrolokacije novih industrijskih kompleksa na rubu grada.

Iščitavanjem ovog istraživačkog rada možemo zaključiti da su industrijski kompleksi

Podravke, koji su se razvili u Koprivnici, u korelaciji sa područjem na kojem su se razvili jer su,

iz jedne perspektive, karakteristike prostora uvjetovale lokaciju i razvoj upravo ovog tipa

industrije (prehrambena industrija), a iz druge ta industrija je postala najbitniji faktor

transformacije prostora na kojem se razvila.

21

Literatura

Feletar, D. (1989): Geografske osnove funkcionalnih odnosa prehrambene industrije i

poljoprivrede (na primjeru Podravke iz Koprivnice), Geografski glasnik 51/1989, Zagreb,

57-73

Matica, M. (2007.): Suvremeni promet – uvjet razvoja Koprivnice, Podravina, br.11,

Koprivnica, 8-21

Feletar, D. (1973.): Podravina : prinos poznavanju gospodarskog razvoja sjeverozapadne

Hrvatske, Podravka, Koprivnica, 276-393

Feletar, D. (1984.): Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine:doktorska

disertacija, Savez geografskih društava Hrvatske, Zagreb, 10-62, 64-145

Feletar, D. (1997.): Koprivnica – izabrane teme, Nakladna kuća "Dr. Feletar",

Koprivnica, 5-9, 33-43, 51-105, 201-233

Fišter, D., Jalšovec, D. i dr. (2005.): Ekološka studija za tvornicu ˝Dječja Hrana˝,

Podravka, Koprivnica, 8-14

Anić Vučinić, A. (2010.): Studija utjecaja na okoliš izgradnje TE na biomasu 20 MWel,

Koprivnički Ivanec, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Izvori www.dzs.hr, 23.10.2010.

http://www.koprivnica.hr/gradska-uprava/prostorni-planovi, 23.10.2010.

http://www.liderpress.hr/,27.10.2010

http://www.podravka.hr,23.10.2010.

http://www.poslovni.hr/vijesti/podravka-prvi-laureat-best-buy-award-nagrade-

160801.aspx,28.10.2010.

http://www.poslovni.hr/vijesti/podravka-s-redizajniranim-brendom-konzervi-eva-

udvostrucila-prodaju--77244.aspx, 27.10.2010.

http://www.prostorno-kkz.hr, 23.10.2010.

22